DIPLOMSKI RAD

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA

Sportski trening

TEMA: Utjecaj pripremnog perioda na postizanje i održavanje sportske forme kod fudbalera FK Rudar Kakanj

u drugom dijelu takmičarske sezone 2006/2007.godine.

MENTOR KANDIDAT Prof.dr. Izet Rađo Mirza Demir

Sarajevo, juli 2008. godine.

2

Diplomski rad

PREDGOVOR

Iskreno se zahvaljujem Fudbalskom klubu Rudar, šefu stručnog štaba gospodinu Smajilu

Kariću i njegovim saradnicima sa kojima sam uspješno sarađivao. Zahvaljujem se igračima

koji su većina moji dobri drugovi sa kojima sam odrastao na fudbalskom terenu.

Posebnu zahvalnost upućujem mom velikom prijatelju, treneru, pedagogu, profesoru

Fahrudinu Šolbiću koji mi je mnogo pomogao oko izrade mog diplomskog rada.

Zahvaljujem se i asistentu prof. Harisu Aliću na velikoj i nesebičnoj podršci.

A posebnu i veliku zahvalnost upućujem osobi koja je mnogo utjecala na moje shvatanje o

životu čovjeka, koja je promijenila moje mišljenje o nekim važnim stvarima za čovjeka, osobi

koja uvijek zna šta hoće i šta želi, naravno riječ je o velikom čovjeku i još stručnijem

profesoru doktoru Izetu Rađi.

Velika Vam hvala profesore i smatram sebe sretnom osobom što imam Vas za osobu od

koje sam imao i imam mogućnost da prikupljam znanje.

3

Diplomski rad

SADRŽAJ

1. UVOD 4 2. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA 6 2.1. Predmet istraživanja 6 2.2. Problem istraživanja 6

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA 7 4. CILJ ISTRAŽIVANJA 8 5. METODLOGIJA RADA 9 5.1. Šta je sportska forma 9 5.1.1. Karakteristike sportske forme 11 5.1.2. Program razvoja sportske forme 12 5.2. Komponente sportske forme 15 5.3. Globalni plan sportske pripreme Fudbalskog kluba Rudar 16 5.4. Kalendar takmičenja 17 5.5. Ciklusi treninga 17 5.5.1. Makrostruktura treninga 17 5.5.2. Pripremni period 17 5.5.3 Program rada pripremnog perioda 18 5.5.4. Prva faza pripremnog perioda 19 5.5.5. Bazični I. mikrociklus pripremnog perioda 21 5.5.6. Druga faza pripremnog perioda 24 5.5.7. Treća faza pripremnog perioda 25 5.5.8. Takmičarski period 26 5.5.9. Odnos trenažnih programa u pripremnom i takmičarskom periodu 28 5.5.10. Takmičarski mikrociklus za najvažniju domaću utakmicu u sezoni 29 5.5.11. Takmičarski mikrociklus za najvažniju gostujuću utakmicu u sezoni 30 5.6. Mezostruktura treninga 32 5.7. Mikrostruktura treninga 32 6. TEORETSKI I PRAKTIČNI ZNAČAJ DIPLOMSKOG RADA 35 7. ZAKLJUČAK 36 8. LITERATURA 39 9. PRILOZI 40

4

Diplomski rad

1. UVOD Danas se pod pojmom sport podrazumijevaju različite motoričke aktivnosti varijabilnog i dinamičnog karaktera u kojima na specifičan način dolaze do punog izražaja sportaševe sposobnosti, osobine i znanja u treningu i takmičenju. Težnja za postizanjem sve boljih rezultata i uključivanje u međunarodnu raspodjelu sportskih dostignuća traži od sportaša velika ulaganja i učestvovanja u dugotrajnom procesu treninga, koji često ide do krajnjih granica njegovih bioloških i psihičkih potencijala U novije vrijeme sport se razvija vrlo dinamično i postaje veliki izazov za sportaše i naučnike, pa mnogi stručni i naučni timovi proučavaju sport i sportski trening. Sportski trening u širem smislu predstavlja dugoročan proces pripreme sportaša za visoka sportska dostignuća, dok u užem smislu podrazumijeva fizičku, tehničku, taktičku, mentalnu i psihičku pripremu sportaša, koja se ostvaruje vježbanjem i učenjem pod visokim fizičkim opterećenjima organa i organskih sistema. Sportski trening slučajne efekte svodi na minimum samo u slučaju ako je planiran, programiran i ako je izvršena kontrola efekta rada. Stihijskim ili nestručnim pristupom postižu se samo slučajni rezultati dok planiranjem i programiranjem onemogućujemo slučajne efekte i omogućujemo upravljanje sportskom formom. Visoka treniranost je pretpostavka za vrhunsku sportsku formu i temelj je na koji se višekratno nadograđuju valovi ili vrhovi sportske forme. Treniranost je složena pojava koja podrazumijeva optimalno zdravstveno stanje, visoku razinu funkcionalno-motoričkih sposobnosti, maksimalnu tehničku i taktiču pripremljenost te odgovarajuću psihičku stabilnost sportaša. Ona određuje razinu sportaševe specijalne radne sposobnosti tj. njezin potencijalni i aktualni kapacitet za postizanje vrhunskih rezultata. Sportsku formu razni autori definiraju kao razinu sportaševe pripremljenosti koja mu omogućuje uspješnu takmičarsku aktivnost. Stanje sportske forme karakterizira velika specifična radna sposobnost i postizanje najviših sportskih rezultata. Optimalna sportska forma i visoki sportski rezultat u pravilu se moraju podudarati. Za stanje optimalne sportske forme značajne su: brza prilagodba organizma na trenažne i takmičarske zadaće, visoka radna sposobnost te brza regeneracija organizma nakon opterećenja.

5

Diplomski rad

Ovaj diplomski rad urađen je na bazi polugodišnjeg makrociklusa, gdje je autor pratio proljetni dio prvenstva takmičarske sezone 2006 / 2007. u FK Rudar Kakanj. Istoimena ekipa je sa prvog mjesta na tabeli nastavila takmičenje u proljetnom dijelu prvenstva uz prednost od dva boda ispred drugoplasirane ekipe. Glavni cilj kluba /upravnog odbora, stručnog štaba i igrača/ bio je osvajanje prvog mjesta na kraju sezone i ulazak /povratak/ nakon pet godina u Premijer ligu BiH. Pripreme za proljetni dio takmičarske sezone počele su 15. januara 2007. i trajale su ukupno osam sedmica. Pripreme su odrađene na sportskim terenima u Kaknju, na izletištu Ponijeri n.v. 1100 m i u Puli u Hrvatskoj. Uz dobru saradnju sa stručnim štabom pratio sam pripreme ekipe za proljetnu sezonu, treninge, pripremne utakmice, prvenstvene utakmice, pripreme ekipe kroz mikrocikluse za utakmice. Mnogo sam provodio vremena sa stručnim štabom, pratio igrače i razgovarao sa njima. Dakle, cilj mog diplomskog rada bio je da pratim rad stručnog štaba sa ekipom, da ispitam kakav je bio utjecaj pripremnog perioda na postizanje i održavanje sportske forme kod igrača u FK Rudar u drugom dijelu takmičarske sezone 2006 / 2007. Iako sam svjestan činjenice da je sportska forma veoma osjetljivo područje sportskog treninga to me još više navelo da istražujem to područje. Uvod u moj diplomski rad završit ću sa jednom mudrom poslovicom koju posvećujem svima onima koji znaju šta žele od svog života, a i onima koji ne znaju, da pokušaju naučiti. '' Ako mislite da ste poraženi, poraženi ste, ako mislite da se ne usuđujete, ne usuđujete se. Ako želite da pobijedite, ali mislite da to ne možete, skoro je sigurno da to ne možete. Ako mislite da ćete izgubiti, izgubili ste, morate misliti o sebi najbolje da bi ste se uzdigli, morate biti sigurni u sebe prije nego što osvojite bilo kakvu nagradu. U životnim borbama ne pobjeđuje uvijek snažniji ili brži čovjek, već, prije ili kasnije, onaj koji pobjeđuje jeste čovjek KOJI MISLI DA TO MOŽE ''.

6

Diplomski rad

2. PREDMET I PROBLEM ISTRAŽIVANJA

2.1. Predmet istraživanja Predmet istraživanja ovog rada su transformacioni procesi kod igrača seniora u FK Rudar Kakanj u pripremnom i takmičarskom periodu kao i kretanje sportske forme tokom drugog dijela takmičarske sezone. Ova populacija je odabrana iz razloga što su ambicije ovog kluba osvajanje prvog mjesta u ligi u kojoj se takmiče i ulazak odnosno povratak u viši rang takmičenja. 2.2. Problem istraživanja Problem ovog istraživanja bio je da se prati pripremni i takmičarski period u drugom dijelu takmičarske sezone u Fudbalskom klubu Rudar i da se ustanovi kakav je bio utjecaj pripremnog perioda na postizanje i održavanje sportske forme kod igrača istoimenog kluba.

7

Diplomski rad

3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA Mnogi stručnjaci iz oblasti sportskog treninga pisali su o periodizaciji treninga, o sportskoj formi, o planiranju treninga u pojedinim sportovima. Trebalo bi dosta prostora da se navedu sve knjige i autori koji su pisali o periodizaciji, zato će se spomenuti najutjecajniji u ovom području i to: Matveyev, L.P. (1966.), koji je na najbolji način zaokružio sva dotadašnja empirijska znanja i rezultate i dao koncept periodizacije koji je i danas najznačajniji sistem razmišljanja o periodizaciji sportskog treninga, zatim Naglak, N., (1977.); Željaskov, (1981.); Platonov (1981.); Siff i Verhoshanski, (1999); Rađo, I. i saradnici (2000.); Bompa, O.T., (2001); Rađo,I.; Talović, M.; Dogan,M.; Bradić,A., (2002.); Milanović, D., I. Jukić, S. Šimek, (2003.); I. Jukić, D. Milanović, (2004.); Malacko, J., Rađo, I., (2004.). To su neka imena koja su mnogo doprinijela razvoju sportskog treninga, odnosno procesa koji pozitivno utječe na transformaciju antropoloških sposobnosti i karakteristika sportaša, u kojem se postizanje sportskih rezultata postiže kontinuiranom primjenom specifičnih trenažnih sredstava, metoda i opterećenja kroz određeno vrijeme. Pojedini autori bavili su se planiranjem i programiranjem samo nekih motoričkih sposobnosti /snage, brzine, izdržljivosti itd./, a neki samo periodizacijom treninga za pojedine sportove. Odličnim posljednjim izdanjem knjige '' Tehnologija sporta i sportskog treninga '' autora Dr. Julijana Malacka i Dr. Izeta Rađe koji su obuhvatili najbitnija pitanja tehnologije sporta i sportskog treninga, odnosno sva dosadašnja ljudska saznanja do kojih se došlo putem naučnih istraživanja, teoretskih polaznih osnova i hipoteza, stečene tradicije, iskustva i intuicije, a koji su se u dosadašnjoj sportskoj praksi pokazali kao dominantni i relevantni činioci u postizanju uspjeha u sportskim aktivnostima. O sportskoj formi se piše i u stručnim časopisima iz oblasti sportskog treninga. Dakle, sport je široka oblast u kojoj je potrebno mnogo teorijskog i praktičnog znanja kako bi se došlo do dobrog sportskog rezultata. Univerzalan put do uspjeha ne postoji, svaki sportaš ima svoj put i treba da ga slijedi. Hoće li ga sam naći ili uz pomoć trenera, zavisi od mnogo toga.

8

Diplomski rad

4. CILJ ISTRAŽIVANJA Polazeći od predmeta i problema istraživanja osnovni cilj ovog istraživanja je ispitivanje utjecaja pripremnog perioda na postizanje i održavanje sportske forme kod igrača seniora Fudbalskog kluba Rudar Kakanj. Autor ovog projekta pratio je rad istoimene ekipe u jednom makrociklusu tj. drugom dijelu takmičarske sezone. Glavni cilj stručnog štaba bio je pripremiti dobro ekipu za predstojeću polusezonu, da bi ekipa odradila takmičenje što bolje i na kraju osvojila prvo mjesto i plasirala se u viši rang takmičenja.

9

Diplomski rad 5. METODOLOGIJA RADA Za ovo istraživanje primjenjena je eksperimentalna metoda koja je ujedno osnovna metoda naučno saznajnog procesa i po najčešće osnovni izvor kinezioloških informacija. Smatra se najobjektivnijom metodom, zato što se unaprijed planiraju, organizuju i sistematski pripremaju uslovi i prate pojave u cjelosti ili njeni pojedini dijelovi. 5.1. Šta je sportska forma ? Sportska forma je idealno stanje vodećih bazičnih, specifičnih, situacionih parametara treniranosti koje osigurava postizanje najvećih rezultata na najvažnijim takmičenjima u godini. Sportska forma je takvo stanje organizma sportaša koje uz dodatne intervencije omogućava visoke rezultate u toku cijelog ciklusa treninga tokom cijele takmičarske godine. U stručnoj literaturi mogu se naći različite definicije sportske forme, ali im je zajedničko da osnovu sportske forme čini harmonično jedinstvo svih komponenata koje omogućuju najviši nivo specifične radne sposobnosti. Shodno tome, sportska forma predstavlja harmonično jedinstvo optimalne /najbolje/ pripremljenosti svih relevantnih i dominantnih osobina, sposobnosti i karakteristika sportista koji su sadržani u jednačini specifikacije i od koji zavisi postizanje najvećeg sportskog učinka, pod određenim uslovima i u željenom trenutku. Sportska forma1 predstavlja najveći poduhvat sportskih dostignuća subjekta u određenom sportu. Sportska forma 2 je stanje sportaša koje se karakteriše sposobnošću za postizanje vrhunskih sportskih rezultata u dužem vremenskom periodu i čestim sudjelovanjima na takmičenjima. Sportska forma 3 je stanje treniranosti koje omogućava sportašu najuspješnije nastupanje na takmičenjima. Sportska forma 4 je stanje sportaša u etapi razvijene treniranosti kada je on pripremljen za postizanje najvećih sportskih rezultata.On naglašava etape razvoja sportske forme. Kaže da se forma može više puta postizati u dužem vremenskom periodu. Sportska forma 5 je stanje maksimalne spremnosti za sportska dostignuća u koju sportaš dolazi nakon odgovarajuće pripreme na svakom novom stepenu usavršavanja. Sportska forma 6 je visoki nivo pripremljenosti sportaša koja dozvoljava sudjelovanje na takmičenjima. Sportsku formu treba postići na početku takmičarskog perioda, zatim je treba povećavati i dostići najviši nivo na najvažnijem takmičenju u toku godine. Osnovni pokazatelj nivoa sportske forme su rezultati postignuti u realnim uslovima sportskih takmičenja. Da bi se dublje i na detaljniji način mogla definirati i analizirati sportska forma, neophodno je upoznati se sa sljedećim njenim komponentama i elementima:

� zakonitostima razvoja sportske forme, � upravljanjem sportskom formom, i � metodama određivanja sportske forme.

1 Buaže 1939.god. 2 Krestovnikov 1957.god. 3 Ozolin 1953.god. 4 Letunov 1962.god. 5 Matvejev 1964.god. 6 Ozolin i Homenkov 1974.god.

10

Diplomski rad

Zakonitosti razvoja sportske forme su bazirane na dosadašnjim istraživanjima, koji su se pokazali u neposrednoj praktičnoj aktivnosti relevantnim, a oni se ogledaju u tome, da postoje periodi kada je sportista u stanju takve pripremljenosti, da može postizati dobre sportske rezultate, kao i kada on gubi tu sposobnost. Shodno tome, u procesu razvoja sportske forme, postoje tri međusobno povezane faze:

� faze ulaska u sportsku formu, � faze održavanja sportske forme, i � faze privremenog gubitka sportske forme.

Fazu ulaska u sportsku formu karakteriše postepeno povećanje pojedinačnog nivoa svih primarnih osobina, sposobnosti i karakteristika sportista, a završava se početnim formiranjem sportske forme, kao jedinstvenog /integralnog/ sistema antropološkog statusa sportiste. Ova faza odgovara pripremnom periodu godišnjeg ciklusa treninga. Fazu održavanja sportske forme odlikuje relativna stabilizacija sportske forme, kao sistema primarnih antropoloških sposobnosti i karakteristika, koja obezbjeđuje postizanje sportskih rezultata, i iz tih razloga, potrebno je voditi računa o neizbježnim oscilacijama sportskih rezultata koji se javljaju, s jedne strane zbog učestvovanja na takmičenjima različitog nivoa /zavisno od značaja takmičenja/, a s druge strane, periodičnim endogenim oscilacijama funkcionalnog stanja organizma. Ova faza odgovara takmičarskom periodu u godišnjem ciklusu treninga. Faza privremenog gubitka sportske forme se karaktriše promjenom smjera adaptacionih procesa, odnosno, prelazak organizma na oporavljajući nivo, kao i slabljenje i djelimično prekidanje veza koje su stabilizovale ranije stečenu sportsku formu. Ova faza odgovara završnom ili prelaznom periodu godišnjeg ciklusa treninga. Upravljanje sportskom formom se vrši sa ciljem da se sportista dovede do optimalne pripremljenosti u željenom trenutku, pri čemu, s jedne strane, mora postojati model hijerarhijske strukture antropoloških sposobnosti i karaktreistika sportista za dotičnu sportsku granu, a s druge strane, što veći broj povratnih informacija o nivou tih sposobnosti i karakteristika u određenim etapama sa priprema za važnija takmičenja za određenog sportistu. Jedan makrociklus /godišnji i polugodišnji/ ima zadatak da najviši nivo sportske forme usmjeri upravo na period kada se prema kalendaru takmičenja održavaju najvažnija takmičenja.U toku godišnjeg /polugodišnjeg/ trenažnog procesa smjenjuju se tri perioda.Prvi period /pripremni/ ima zadatak da sportistima osigura dobru i kompleksnu pripremu za razvoj sportske forme, za vrijeme drugog perioda /takmičarskog/ obezbjeđuje najprije sticanje, zatim očuvanje forme, kao i njena realizacija kroz sportska takmičenja, dok se u toku trećeg perioda /prelaznog/ vrši obnova adaptacionih mogućnosti organizma sportiste. Iz navedenog se može zaključiti , da su u stvari pojedini periodi i ciklusi povezani stadijumi procesa upravljanja razvojem sportske forme.Usmjereni utjecaj na razvoj sportske forme u okviru pojedinih perioda i ciklusa, kao i njihovo sveukupno mijenjanje /kako skraćenjem tako i produženjem/, moguće je samo u izvjesnim granicama, jer su njihova trajanja, s jedne strane, uslovljena različitim periodičnim ritmičkim promjenama kod čovjeka, a sa druge strane, zavise od niza konkretnih uslova /nivoa pripremljenosti sportista, individualnih karakteristka sportiste, karakteristika sportske grane ili discipline, kalendara takmičenja itd./.

11

Diplomski rad Najkritičniji momenat upravljanja sportskom formom predstavlja zadnji mezociklus /takmičarski/, u kome se odvija takmičenje, a u okviru ovoga mezociklusa zadnji mikrociklus /takmičarski/, kao i dani neposredno prije takmičenja u okviru mikrociklusa, gdje forma dolazi do izražaja na kraju mezociklusa 7. Metode određivanja sportske forme nije tako jednostavno primjeniti, s obzirom da se sportski rezultati u raznim sportskim granama i disciplinama drugačije vrijednuju, što kokretno znači, da je mnogo jednostavnije određivati i pratiti sportsku formu u sportovima gdje se rezultati brojčano vrednuju /metri, sekunde, kilogrami/. Posebno je teško odrediti nivo sportske forme u sportskim igrama, s obzirom da se u tim sportovima sportska forma pojavljuje kao zajednički pokazatelj vrijednosti /kooperativnosti/ cijele ekipe, gdje je vrlo teško vrijednovati nivo i doprinos pojednca.U svakom slučaju, prilikom određivanja nivoa sportske forme, treba pronaći metode, koje se oslanjaju na pokazatelje koji su proizašli iz nekih objektinih mjernih analiza i mogu se brojčano iskazati /kvantifikovati, objektivizirati/.

5.1.1. Karakteristike sportske forme Sportska forma odražava karakteristike funkcionalnog stanja sportaša. Proces treninga je transformacioni proces u kome se putem izbora vježbi i opterećenja mijenjaju stanja sportske forme. Sportska forma i sportski trening su međusobno zavisni pojmovi, a nisu identični. Karakteristika za sportsku formu je da se optimalna sportska forma može postići i održavati u toku jedne godine samo u određenom intervalu vremena. To u nekim sportovima može biti jednom godišnje, dva, tri pa i četiri puta. Optimalna sportska forma kod nogometaša se može postizati najbolje jednom godišnje. Sportska forma ima svoju godišnju uslovljenost, tj. ne može se biti više godina u stanju optimalne sportske forme.

STANJE SPORTSKE FORME

ULAZAK U SP. FORMU OPTIMALNA SP. FORMA PRIVREMENI GUBITAK SP. F.

Sportski trening -- transformacioni proces

PRIPREMNI PERIOD TAKMIČARSKI PERIOD PRELAZNI PERIOD

Dakle, za ulazak u sportsku formu odgovoran je pripremni period, za stabilnost sportske forme odgovoran je takmičarski period, a za privremeni gubitak sportske forme odgovoran je prelazni period.

7 Upravo u ovom mezociklusu moguće su najveće greške, naročito promjenom uslova treninga, koji se dešavaju za vrijeme organizovanih zajedničkih priprema, gdje se malo vodi računa o individualnim sposobnostima sportista /ustaljeni režim života i treninga/, o dostignutom stepenu adaptiranosti organizma, tako da dolazi do disharmonije prijašnjih i novih utjecaja, što može da prouzrokuje suprotni efekat tj. smanjeni trenažni učinak.

12

Diplomski rad

5.1.2. Program razvoja stanja sportske forme Sportsku formu treba tempirati tako da bude optimalna pred početak takmičarskog perioda i da se takva održi u toku takmičarskog perioda /to je najteži za to treba mnogo znanja i iskustva/. U vrhunskom nogometu razvoj i održavnje sportske forme nogometaša odgovara jedna takmičarska sezona tj. dvije spojene polusezone. Kada su spojene dvije polusezone onda je laše održati stabilnost sportske forme. Zakašnjela sportska forma je vezana za programiranje opterećenja /neusklađenost opterećenja i psihološke karakteristike pojedinca/. Sportska forma je vezana opštim zakonitostima za specifične pojedine sportske grane i za karakteristike podinaca. Ima pojedinaca koji brže ulaze u sportsku formu ali je ona nestabilna, a ima pojedinaca koji teže ulaze u sportsku formu ali kada je postignu, onda je duže održavaju, a ima pojedinaca koji u vijeme takmičarskog perioda protiv slabijih protivnika ispoljavaju sportsku formu, a protiv jačih protivnika je ne ispoljavaju i obrnuto. Minumum vremena koji je potreban za ulazak nogometaša u optimalnu sportsku formu je šest sedmica u pripremnom periodu, gdje je veoma važno da se dobro rasporede faze pripremnog perioda. Poseban značaj u ispoljavanju sportske forme ima motivacija igrača. Ako je sportska forma dobro građena kroz pripremni period i ako je dobro stabilizovana, ne mora značiti da će imati pozitivan utjacaj u takmičarskom periodu, zbog toga što neki vanjski faktori mogu izbaciti jednog ili više igrača iz sportske forme kao npr. problemi u porodici, bolest ili smrt bliske osobe itd. Sportsku formu može poremetiti i nesportski život /što je čest slučaj u našim ligama/, neadekvatni odnosi u klubu, odnosi na relaciji igrač – trener i dr. Kada završi takmičarska sezona, dolazi do izlaska ekipe iz sportske forme. Osnovni kriterij da se karakteriše sportska forma je da se ocijeni kakva je bila stabilnost pojedinca za vrijeme takmičarske sezone. Sportska forma u toku takmičarskog perioda ne mora biti adekvatna postignutim rezultatima, to znači, da ekipa može biti na dnu tabele, a bila je u sportskoj formi, protivnici su bili bolji. Na kraju takmičarskog perioda potrebno je izvršiti analizu sportske forme, da se utvrdi kakva je bila stabilnost sportske forme u takmičarskom periodu 8. Temelj za razvoj sportske forme je visoka treniranost.

8 To je najdelikatniji problem trenera u našim ligama.

13

Diplomski rad

Programiranje orijentacione krivulje opterećenja je jedna od vodećih komponenata koje osigurava optimalan razvoj sportske forme.

I faza – u ovoj fazi radi se aerobna /bazna/ izdržljivost, snaga i fleksibilnost. II faza – u ovoj fazi radi se brzinska izdržljivost, eksplozivnost /skočnost, okretnost/, koordinacija i brzina. III faza – u ovoj fazi dolaze utakmice, a mogu i krajem druge faze.

14

Diplomski rad

U drugoj fazi pripremnog perioda veoma važno pravilo je probijanje plafona 9. To je glavni uslov za ulazak u sportsku formu. U ovom treningu treba da bude maksimalno opterećenje (100%). Ovaj trening se odrađuje krajem druge faze na prelasku u treću fazu pripremnog perioda.

9 To je najjači trening u pripremnom periodu.

15

Diplomski rad U programiranju sportske forme potrebno je voditi računa o tri zavisne stvari: a) poznavanje opće zakonomjernosti u razvoju sportske forme u sportu, b) poznavanje specifičnosti razvoja sportske forme u pojedinoj sportskoj disciplini, c) poznavanje karakteristika pojedinca i upoznavanje specifičnosti razvoja sportske forme koji se nalazi pod stručnim tretmanom. 5.2. Komponente sportske forme

Psihološka pripremljenost

Sociološka

pripremljenost (prilagođavanje na

mikrokolektiv)

Integralna

pripremljenost sportaša za takmičenje

Kondicija

(funkcionalno-motorička

priprememljenost)

Vanjski činioci i okolina

Teorijska pripremljenost

Taktička pripremljenost

Tehnička pripremljenost

SPORTSKA FORMA

SPORTAŠA

16

Diplomski rad

5.3. Globalni plan sportske pripreme FK Rudar

MAKROCIKLUS DRUGI (PROLJETNI) DIO TAKMIČARSKE SEZONE 2006/2007. PERIOD PRIPREMNI TAKMIČARSKI PRELAZNI

MJESEC 1 2 3 4 5 6 FAZA BAZIČNA SPECIFIČNA SITUACIONA TAKMIČARSKA AKTIVNI

ODMOR UTAKMICE KONTROLNE

UTAKMICE I II III IV V VI VII VIII IX X10 XI XII XIII XIV11 XV

IZDRŽLJIVOST Aerobna izdržljivost Specifično-situaciona izdržljivost

Vježbe situacionog karaktera i regeneraciono trčanje

SNAGA Anatomska adaptacija

Mišićna hipertrofija

Razvoj maksimalne i eksplozivne snage

Održavanje snage

BRZINA Brzinska izdržljivost

Specifična brzina

Specifično – situaciona brzina sa mikrociklusima brzinske izdržljivosti

ODNOS KONDIC. TEH. I TAKT.

PRIPREME PO FAZAMA

75%:20%:5%

70%:20%:10%

30%:50%:20%

20%:20%:60%

BROJ TRENINGA SEDMIČNO

8 - 10

6 - 9

O

D

M

O

R12

BROJ DANA ODMORA

SEDMIČNO13

1 -2

Ili 1 dan odmora, poslije utakmice regenerativni trening, prije utakmice trening tonizacije

20

TESTIRANJE T114 T215

10 Najvažnija utakmica u sezoni / FK Rudar – FK Zvijezda (Gradačac) 1:1 /, na kraju se ispostavilo da je šampionska titula izgubljena na ovoj utakmici gdje je i bod teško osvojen na domaćem terenu 11 Važne utakmice u sezoni 12 Aktivni odmor /aktivnosti koje ne zahtijevaju veliko psihičko i fizičko opterećenje/ 13 Zavisno od tranzitivnog stanja nogometaša, tj. postoji mogućnost korekcije 14 Prvo testiranje 15 Drugo testiranje / inicijalno stanje, tj. kada se procijeni da testovi neće imati kontraindikacije na zdravstveni status igrača/

17

Diplomski rad 5.4. Kalendar takmičenja Kalendar takmičenja određuje naziv, termin, mjesto i nivo takmičenja i osigurava nogometašu da na svim takmičenjima u toku takmičarske godine postigne planirani rezultat. Prilikom izrade periodizacije i strukture treninga, kao i niza drugih specifičnosti i zahtjeva koji vladaju u nogometu, treba voditi računa o kalendaru takmičenja. Početak drugog dijela takmičarske sezone 2006 / 2007. bio je 10. mart 2007. godine, a završetak 09. juni 2007. godine.

5.5. Ciklusi treninga Planiranje, programiranje i izvođenje treninga nogometaša vezano je za vremenski zaokružene cjeline sportske pripreme /ciklusi/, što se logički nadopunjavaju i nadovezuju, radi izgradnje takvog stanja treniranosti koje će osigurati postizanje maksimalnih sportskih rezultata. Takve vremenski zaokružene cjeline nazivaju se ciklusi, a omogućavaju preglednu i efikasnu sistematizaciju zadataka, sredstava i metoda treninga. Dijele se na velike – makrociklusi, srednje – mezociklusi, male – mikrociklusi. 5.5.1. Makrostruktura treninga Makrostruktura može biti godišnjeg ili polugodišnjeg tipa i ona predstavlja jedan ''blok'', koji ima svoje određene zadatke i sadržaj16. To konkretno znači, da u svakoj sportskoj grani postoji vrijeme kada se održavaju takmičenja, kada se sportisti pripremaju za takmičenja i kada se oporavljaju poslije napornih takmičenja. Što je to vrijeme bolje izdiferencirano i usklađeno, to se sportaš može optimalnije pripremiti i postizati bolje rezultate. Ta tri momenta /priprema, takmičenje i oporavak/ osnovna su obilježja makrostrukture. Shodno tome, u jednom makrociklusu postoje tri perioda:

� pripremni period (period bazične pripreme), � takmičarski period (period glavnih takmičenja), � prelazni period (period rasterećenja i oporavka).

5.5.2. Pripremni period Pripremni period predstavlja polazište periodizacije sportskog treninga, a svrha rada u ovom periodu usmjerena je na stvaranje osnove za sportsku formu i dovođenje cijele ekipe u stanje najviše treniranosti. Trajanje ovog perioda kod nogometaša traje 6 do 8 sedmica, a preciznije se može opisati u tri faze na koliko je i podijeljen. Faze pripremnog perioda su:

� Prva faza pripremnog perioda (višestrano – bazična priprema) � Druga faza pripremnog perioda (specifična priprema) � Treća faza pripremnog perioda (situaciona priprema)

16 Ovaj diplomski rad je baziran polugodišnjem tipu makrostukture treninga.

18

Diplomski rad

5.5.3. Program rada pripremnog perioda

FAZA BAZIČNA SPECIFIČNA SITUACIONA

METODA

kontinuirana diskontinuirana;

ekstenzivna

intervalna

intenzivna intervalna

INTENZITET

50 - 70%

FS 130 - 150

60 - 90%

FS 160 - 180

80 - 100%

FS 170 - 190

IZDRŽLJIVOST

PERIOD

aerobna

izdržljivost

(od 30 min do

nekoliko sati)

anaerobna-laktatna

(3 - 8 min)

anaerobna-alaktatna

(15 - 20 sec)

METODA

metod snažne

izdržljivosti

ponavljanja piramidalna

INTENZITET

40 - 50%

SNAGA

PERIOD

anatomska

adaptacija

mišićna hipertrofija exploz/max snaga

METODA

intervalna intervalna specifična Ponavljanja;intervalna

situaciona

INTENZITET

90% 95% 100%

BRZINA

PERIOD

brzinska

izdržljivost

specifično-situaciona brzina

19

Diplomski rad

5.5.4. Prva faza pripremnog perioda Svrha programa rada u ovoj fazi je stvaranje osnova za ulazak u sportsku formu. Na početku ove faze obavljen je ljekarski pregled cijele ekipe, a zatim je izvršeno testiranje funkcionalno – motoričkih sposobnosti koje je rađeno dva dana.

Rezultati početnog testiranja (11. i 12.01.2007.)

RB PREZIME I IME

ST

AR

OS

T

VIS

INA

TE

ŽIN

A

4x20m sa

loptom

2x50m sa

loptom

TR

BU

ŠN

Iza 30 sec.

CO

OP

ER

TE

ST

SK

OK

U

DA

LJ

LEĐ

NI za

30 sec.

ZG

IBO

VI

SK

LE

K

RU

KA

U

VIS

SK

OK

U

VIS

1. Hadžić Adnan 1988 188 70 18,73 17,89 23 14,14 2,64 33 15 31 2,32 2,92

2. Prkić Saša 1986 165 61 18,16 17,58 31 12,56 2,22 43 12 42 2,10 2,60

3. Husić Ramiz 1973 167 75 19,25 17,59 33 13,21 2,28 43 15 40 2,20 2,60

4. Šabić Kemal 1976 180 67 17,35 18,44 35 13,21 2,44 43 10 39 2,25 2,70

5. Benić Mario 1981 185 77 18,93 17,56 27 13,21 2,42 41 20 42 2,38 2,85

6. Spahić Mirza 1980 190 86 18,75 17,84 28 13,21 2,60 33 8 28 2,38 2,88

7. Gafurović Zlatan

1983 179 84 19,31 18,39 32 13,21 2,30 35 10 40 2,30 2,70

8. Semir Kubat 1986 189 82 17,13 16,87 28 12,56 2,20 42 15 34 2,40 2,86

9. Murić Eldin 1984 169 70 19,15 16,72 37 12,51 2,33 36 10 35 2,15 2,70

10. Ilić Igor 1977 1,80 81 16,75 17,16 32 13,53 2,25 39 11 30 2,25 2,78

11. Murtić Emir 1981 175 72 18,25 16,77 32 12,58 2,46 35 10 31 2,20 2,80

12. Mujagić Edin 1984 181 76 19,22 17,31 37 13,53 2,50 45 14 43 2,30 2,75

13. Čeliković Jasmin

1982 183 75 15,66 16,41 25 13,21 2,47 40 21 38 2,24 2,76

14. Čeho Eldin 1984 182 73 16,87 17,54 36 12,51 2,30 46 12 41 2,33 2,84

15. Holjan Alen 1980 182 78 17,18 17,81 40 12,41 2,31 50 10 44 2,31 2,79

16. Smajlović Mirnes

1980 182 79 18,34 18,19 36 12,43 2,48 45 12 38 2,30 2,85

17. Hadžić Emir 1984 182 80 19,40 18,34 33 12,35 2,31 36 7 38 2,35 2,80

18. Demir Nedim 1983 186 75 16,59 16,53 28 13,21 2,40 40 30 40 2,35 2,90

19. Helja Kenan 1987 183 77 17,09 17,35 26 13,21 2,28 36 8 34 2,32 2,80

20. Husić Admir 1987 177 66 16,99 17,50 30 13,21 2,20 43 15 40 2,20 2,60

21. Alić Almir 1984 178 78 17,07 17,44 32 13,21 2,20 44 10 34 2,25 2,65

22. Agičić Elvedin 1982 176 72 17,93 17,09 23 13,21 2,33 37 11 38 2,25 2,70

23. Emšo Almir 1978 174 65 - - 31 - - 36 10 - - -

20

Diplomski rad

COOPER TEST

11,30 - 10 11,45 - 9 12,00 - 8 12,15 - 7 12,30 - 6 12,45 - 5 13,00 - 4 13,15 - 3 13,30 - 2 13,45 - 1

U ovom dijelu priprema naglasak je stavljen na fizičku pripremu na koju je otpalo između 60-70%, a na tehničku – taktičku pripremu je otpalo između 30-40% (TE 20-25%, TA 10-15%), dok je na psihosociološku pripremu i na testiranje otpalo oko 10%. U ovoj fazi dominirala je višestrano – bazična priprema sa naglašenim radom na razvoj snage i izdržljivosti. Kod izdržljivosti naglašen je rad na razvoju aerobnog kapaciteta koji je podloga za razvoj anaerobnog kapaciteta. U treningu snage obrađivana je repetitivna, statička i eksplozivna snaga. Obrađivane su sve mišićne skupine, a posebno mišići trbušnog zida i leđni mišići. Dakle, ovdje je stvarana podloga za razvoj specifične snage nogometaša. U ovoj fazi treba da se radi i na unapređivanju fleksibilnosti, međutim stručni štab je veoma malo radio na unaprijeđivanju i održavanju fleksibilnosti kod igrača. Pri kraju ove faze rađene su vježbe startne i osnovne brzine ali u malom obimu. Tehnička i taktička priprema su bili manje zastupljeni od fizičke pripreme u ovom dijelu pripremnog perioda. U tehničkoj pripremi program rada bio je usmjeren na usavršavanje osnovne tehnike, na korekcije tehnike, na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti.

RB PREZIME I IME Prvo testiranje C.test 3000m 12.01.2007.

Drugo testiranje C.test 3000m 29.01.2007.

1. Hadžić Adnan /gk/ 14,14 (0) 14,16 (0) Pokvario (0,2)

2. Mujagić Edin /gk/ 13,53 (0) 13,20 (3) Popravio (0,33)

3. Agičić Elvedin 13,21 (2) 12,27 (6) Popravio (0,94)

4. Alić Almir 13,21 (2) 12,55 (4) Popravio (0,66)

5. Čeho Eldin 12,51 (4) 12,39 (5) Popravio (0,12)

6. Čeliković Jasmin 13,21 (2) 12,39 (5) Popravio (0,82)

7. Emšo Almir Nije radio-povr. 13,47 (1) 8. Husić Ramiz 13,21 (2) 12,41 (5) Popravio (0,80)

9. Prkić Saša 12,56 (4) 13,09 (3) Pokvario (0,13)

10. Šabić Kemal 13,21 (2) 13,33 (1) Pokvario (0,12)

11. Benić Mario 13,21 (2) 13,33 (1) Pokvario (0,12)

12. Demir Nedim 13,21 (2) Nije radio-povr. 13. Husić Admir 13.21 (2) 12,55 (4) Popravio (0,66)

14. Gafurović Zlatan 13,21 (2) 12,50 (4) Popravio (0,71)

15. Spahić Mirza 13,21 (2) 13,00 (4) Popravio (0,21)

16. Ilić Igor 13,53 (0) 13,10 (3) Popravio (0,43)

17. Holjan Alen 12,41 (5) 12,12 (7) Popravio (0,29)

18. Kubat Semir 12,56 (4) 12,59 (4) Pokvario (0,3)

19. Helja Kenan 13,21 (2) 12,39 (5) Popravio (0,82)

20. Murić Eldin 12,51 (4) 12,45 (5) Popravio (0,6)

21. Hadžić Emir 12,35 (5) 12,35 (5) Bez promjene

22. Murtić Emir 12,58 (4) 13,33 (1) Pokvario (0,75)

23. Smajlović Mirnes 12,43 (5) 14,00(0)prehlada Pokvario (1,57)

21

Diplomski rad

Taktička priprema obrađivana je uglavnom teoretski, a praktično vezana je za tehničke elemente pomoćne igre, igra na dva gola, trening utakmice i prijateljske utakmice. Kada se govori o opterećenju potrebno je naglasiti da je stručni štab pridavao pažnju volumenu /ekstenzitetu/, a ne intenzitetu. Treninzi su u prosjeku trajali između 80-100 minuta, a ponekad i do 120 minuta, a intenzitet vježbanja je submaksimalni. Ova faza trajala je dvije sedmice u kojima je odrađeno 16 treninga. Tri dana se radilo, pa pauza jedan dan. 5.5.5. Bazični I. mikrociklus pripremnog perioda

I. MIKROCIKLUS (Bazični) Prva faza pripremnog perioda Dan Br. treninga Sadržaj treninga Napomena

Ponedjeljak 15.01.2007.

1

• 15 ' trčanje (tempo: 50%), razgibavanje i istezanje • Trčanje: 1000 m • Vježbe: sklekovi 2 x 20, sunožni skokovi naprijed 1 x 20,

raznožni skokovi naprijed 1 x 20, čučanj uz zid 2 x 30 sekundi.

• Trčanje: 1 x 1000 m (tempo: 70%) pauza 2 minute, 4 x 800 m – pauza 1 minuta, 2 x 600 m.

• Relaksacija i istezanje

Gradski stadion širina : 70m dužina: 105 m Obim : 350 m

Krug (m) 350 m

Vrijeme kruga (prosjek)

1 ' 25''

Puls (prosjek ) ±163 bpm

Total 6400 m

VT 14:00 sati Zagrijavanje Aerobni rad Snaga i skočnost

Utorak 16.01.2007.

2

3

• 15 ' trčanje (tempo: 50%), razgibavanje i istezanje • Trčanje: 2 x 1000 m – pauza 2 min, 4 x 800 m – pauza 1min.

između 4 dionice, poslije 4 dionice pauza 2 min, 3 x 600 m – pauza 1 min između 3 dionice.

• Relaksacija i istezanje • Zagrijavanje 10 min (razgibavanje i istezanje) • Trajanje treninga 30 min (2 x 15 min) • Kružni oblik rada u 8 stanica, 2 serije od 15 min, odmor

između promjene stanica je 30 sec, a 30 sec traje rad na radnoj stanici, odmor između dvije serije je 2 min.

• Istezanje


Krug (m) 350 m


1 ' 25''


Total 7000 m

VT 10:00 sati Aerobni rad VT 15:30 sati Fitness studio Biciklo, vijača, leptir, bench, veslanje, dizanje gornjeg ekstremiteta sa zategnutim nogama, dizanje nogu na razboju. Razvoj snage

22

Diplomski rad

Srijeda 17.01.2007.

4

5

• Zagrijavanje 15 min (razgibavanje i istezanje) • Igra loptom 5:1 (tzv. ševa) 10 min • Igra 4 na 4 (presing) 20 ' - Jedna grupa igrača • Fitness - Druga grupa igrača • Kružni oblik rada u 8 stanica 3 serije od 5 min, radi se 30 sec,

odmor između promjene stanica je 30 sec, a odmor između serija je 1 min.

• Zagrijavanje (lagano trčanje, istezanje i razgibavanje) 15 ' • Trčanje: 1 x 1000 m - pauza 1 min, 3 x 800 m, odmor 2 min, 4 x

600 m, odmor 2 min, 3 x 400 m, odmor 2 min, 3 x 300 m, odmor između dionica je 30 sec.

• Relaksacija i istezanje.


Krug (m) 350 m


1 ' 20''


VT 09:00 sati Sportska dvorana Aerobni rad Razvoj snage VT 15:00 Aerobni rad

Četvrtak 18.01.2007.

SLOBODAN DAN

Petak 19.01.2007.

6

7

• Zagrijavanje (trčanje, razgibavanje i istezanje) 15 ' • Igra loptom 5:1 (tzv. ševa) 10 ' • Jedna grupa–kružni oblik rada u 7 stanica 2 serije od po 10 ',

radi se 30 sec, odmor između promjena radnih stanica je 30 sec, a odmor između serija je 2 min.

• Druga grupa- razvijanje skočnosti i eksplozivnosti na stepenicama sa brzim trčanjem, sunožnim, bočnim trčanjem,na jednoj nozi do pola, a od pola stepenica na drugoj nozi, zatim na jednoj nozi cijelu dionicu, pa na drugoj. Trajanje rada je 20 ' (7 ' rada, 1 ' odmora, 3 ' rada, 1 ' odmor, 7 ' rada, 1 ' odmor, 3 ' rada)

• Treća grupa- Igra 4 na 4 (presing) 20 ' • Relaksacija i istezanje 10 '. • Zagrijavanje (razgibavanje, istezanje) 10 ' • Trčanje: 4 x 800 m, 4 x 600 m, 6 x 400 m, 4 x 300 m, odmor 30

sec. između ponavljanja dionica, a odmor između serija 2 '. • Relaksacija i istezanje 10 '.


Krug (m) 350 m


1 ' 17''


Total 8900 m

VT 09:00 sati Sportska dvorana Fitness studio Biciklo, čučanj, dizanje trupa, sklopka, držanje medicnke između ispruženih nogu u sjedu, bench, sklekovi. VT 15:00 sati Aerobna izdržljivost, snaga, skočnost, eksplozivnost.

Subota 20.01.2007.

8

• Trening utakmica • Trajanje igre 70 ' (45 ' igra, 5 ' odmor, 25 ' igra).

VT 14:00 sati

Nedjelja 21.01.2007.

SLOBODAN DAN

23

Diplomski rad

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Obim rada

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned

Dani

I. BAZIČNI MIKROCIKLUS FK RUDAR

Ekstenzivni aerobni rad

Intenzitet rada

Snaga

Aktivni oporavak

Mikrociklus I Bazični

15. Jan. – 21. Jan. 2007.

PON

UTO

SRI

ČET

PET

SUB

NED

TOTA

L (min)

%

Priprema za trčanje 5 5 5 8 10 33 6, 6 Ekstenzivni aerobni rad 60 80 90 90 70 390 78, 0

Stretching (dinamički & statički) 7 14 14 20 15 70 14, 0 Aktivni oporavak (bazen,

masaža) 30 30 60 12, 2

Snaga & prevencija 12 30 15 40 97 24,25

Istezanje & relaksacija 15 20 25 35 20 115 23, 0 Total (min) 75 110 130

Sl

obod

an d

an

140 70

Sl

obod

an d

an

525 105 Total (m) 6400 7000 7900 0 8900 4000 0 34 200 7040

Bazični I. MC 15. Jan. – 21. Jan. 2007. Broj treninga 8 Broj slobodnih dana 2 Aktivni oporavak (min) 60 Broj pređenih metara 34 200 Broj minuta u treningu 525 Prosjek po treningu (m) 7040 Prosjek po treningu (min) 105

24

Diplomski rad

5.5.6. Druga faza pripremnog perioda Cilj programa u ovoj fazi je postepeno i direktno ulaženje u sportsku formu. U sportskoj pripremi dominirala je fizička priprema (50 %), dok drugih 50 % je otpalo na tehničko – taktičku i psihosociološku pripremu. Rad je usmjeren na razvoj specifične fizičke pripreme nogometaša sa naglaskom na razvoj anaerobnih kapaciteta tj. specifične izdržljivosti /brzinske izdržljivosti/. Korištene su modificirane intervalne metode treninga gdje su primjenjivane kraće dionice do 100 metara sa ukupnim trčanjem, na početku, od 1600 metara sa kasnijom progresijom do 3200 metara. U ovoj fazi obrađivani su svi oblici brzine /startna brzina, osnovna brzina, brzina reakcije i brzina promjene pravca kretanja/. U treningu snage naglašen je rad na razvoju eksplozivne snage gdje se koristio rad u serijama sa kompleksima vježbi u trajanju od jedne do tri serije. Vježbe su izvođene sa laganim opterećenjima /medicinke, lagani utezi, vježbe u parovima itd./, zatim su primjenjivana sredstva za razvoj specifične snage nogometaša /snaga udarca glavom i nogom/. U tehničkoj pripremi program rada bio je usmjeren na razvoj univerzalnih tehničkih sposobnosti i na tehničkim korekcijama. Tehničke vježbe su izvođene dinamičnim radom i u situacijskim oblicima. U taktičkoj pripremi rađeni su ključni elementi određene koncepcije igre primjenom situacionih vježbi napada i odbrane. U ovom periodu odigrane su dvije prijateljske utakmice i dvije trening utakmice. Za razliku od prve faze pripremnog perioda u ovoj fazi je naglasak na intenzitetu opterećenja i ona se zove faza maksimalnog opterećenja u procesu treninga. Intenzitet vježbi je submaksimalan i maksimalan kraćeg trajanja i sa kraćim intervalima odmora te su i treninzi kraći. Rad se organizirao u obliku tzv. udarnih mikrociklusa, a u toku ovog perioda realizovana su tri udarna mikrociklusa. U ovoj fazi odrađen je i drugi Cooper test gdje je sedam igrača pokvarilo rezultat trčanja u odnosu na prvo testiranje. U ovoj fazi pripremnog perioda ekipa je boravila na zajedničkim visinskim pripremama na nadmorskoj visini od 1100 metara u trajanju od sedam dana.

25

Diplomski rad 5.5.7. Treća faza pripremnog perioda Ova faza pripremnog perioda je faza postizanja sportske forme i u sportskoj pripremi pažnja je posvećena taktičkoj pripremi na koju je otpalo 40% raspoloživog vremena dok je na fizičku pripremu otpalo oko 30% kao i na tehničku pripremu, a ostatak je baziran na psihološku, sociološku, teorijsku pripremu. U fizičkoj pripremi integrirane su psihomotoričke sposobnosti kroz kombinirano vježbanje i kroz situacioni trening. Specifična snaga i izdržljivost održavane su kroz situaciono vježbanje, a jednom sedmično ubacivan je kompleks vježbi snage od 1-2 serije i modificirana intervalna metoda izdržljivosti sa ukupnim trčanjem oko 3500 metara. Nešto veći obim obuhvatala je brzina koja je razvijana kroz situaciono vježbanje, gdje je jednom sedmično ubacivan kompleks vježbi sa ukupnim trčanjem oko 1500 metara. Koordinacija je obrađivana kroz takođe kroz situaciono vježbanje s loptom, a fleksibilnost je održavana tokom cijelog perioda kao uvodni ili završni dio treninga. U pogledu taktičke pripreme ovo je faza uigravanja ekipe i faza u kojoj se program taktičke pripreme realizira primjenom taktičkih vježbi napada i odbrane, vježbi pojedinih dijelova igre, trening utakmice /sa ravnopravnim ili jačim protivnikom/. To je tzv. faza uređivanja koncepcije igre.U ovom dijelu pripremnog perioda ekipa je boravila na desetodnevnim tzv. morskim pipremama u Puli gdje su odigrane četiri utakmice. U tehničkoj pripremi rađeno je na razvoju i usavršavanju univerzalnih tehničkih sposobnosti kao i na savladavanju tehničkih finesa. U ovoj fazi je prisutno smanjanje opterećenja u treningu, gdje su treninzi skraćivani i iz sedmičnog ciklusa treninga izostavljeno je nekoliko treninga. Ova faza je trajala dvije sedmice u kojoj je odrađen 1-2 treninga dnevno. U pripremnom periodu ekipa je odigrala ukupno 8 utakmica sa omjerom od 3 pobjede, 4 neriješene i 1 poraz. Dvije utakmice odigrane su u drugoj fazi pripremnog perioda, dok je ostalih šest odigrano u trećoj fazi pripremnog perioda. Stručni štab je bio zadovoljan sa odigranim utakmicama, sa ukupnim zalaganjem cijele ekipe. Primjećen je veliki napredak ekipe na fizičkom, tehničkom, taktičkom planu u trećoj fazi pripremnog perioda, gdje je ekipa dostigla stanje najviše treniranosti, gdje su ključni igrači postigli sportsku formu od kojih se najviše i očekivalo. Igrači su dobro podnijeli sve tri faze pripremnog perioda, dobro su radili i bili su svjesni situacije u kojoj se nalaze, što im je davalo veliki moral i samopouzdanje za predstojeće takmičenje.

Rezultati utakmica pripremnog perioda

1. Rudar – Unis (Vogošća) 2:0 2. Rudar – Čelik 1:1

3. ICI Pula – Rudar 0:8 4. Drava – Rudar 1:1

5. Rudar Velenje – Rudar 0:0 6. Krško – Rudar 1:0

7. Borac (Bosanski Šamac) – Rudar 2:2 8. Bratstvo – Rudar 1:2

26

Diplomski rad

5.5.8. Takmičarski period Takmičarski period: 10.03. – 09.06.2007.god. U takmičarskom periodu odigrano je: - 15 prvenstvenih utakmica - ( 8 pobjeda / 3 neriješena / 4 poraza). Takmičarski period je period koji počinje prvom prvenstvenom utakmicom, a završava zadnjom utakmicom u takmičarskoj sezoni. Program rada je usmjeren na održavanje i stabilizaciju sportske forme. U ovom periodu dominirala je taktička priprema (50%), zatim fizička priprema (30%) i tehnička priprema (20%). Stručni štab je na taktičkom planu obrađivao sistem i koncepciju igre, strategiju, stil igre, taktičko kretanje, taktiku napada i odbrane. Rad je najviše baziran na usavršavanju taktike u odbrani i taktike u napadu.

27

Diplomski rad U fizičkoj pripremi program rada obuhvatao je utjecaj na razvoj održavanja odnosno usavršavanja psihomotoričkih sposobnosti. Brzina se razvijala i održavala situacionim vježbama, jednom sedmično odrađivan je trening brzine pomoću intervalne metode rada sa loptom ili bez lopte. Snaga je razvijana situacionim vježbanjem ali se s vremena na vrijeme radilo na obnavljanju tzv. zaliha, gdje je ubacivan kompleks vježbi za razvoj snage. I izdržljivost je razvijana kroz situaciono vježbanje i utakmice, a jednom sedmično radio se kompleks vježbi brzinske izdržljivosti primjenjujući intervalnu metodu rada sa ukupnim trčanjem u treningu 3000 – 4000 metara. Svakih 14 dana igrane su trening utakmice. Koordinacija je obrađivana situacionim vježbanjem sa loptom, a fleksibilnost je održavana i unaprijeđivana pomoću kompleksa vježbi u uvodno – pripremnom i završnom dijelu treninga. U tehničkoj pripremi program rada bio je usmjeren na razvoj i održavanje tzv. dinamičke tehnike, zatim su ponavljani i obrađivani osnovni elementi tehnike. Kada se govori o sedmičnom ciklusu treninga u takmičarskom periodu može se kazati da je u prvom dijelu sedmice rađeno je na obnavljanju kondicionih sposobnosti igrača dok je u drugom dijelu sedmice rađeno na tehnici i realizaciji programa taktike.

28

0

5

10

15

20

25

30

Igra

Kondicioni trening bez

lopte

Trening kompleksnog

karaktera

Trening taktike

Trening tehnike

0

5

10

15

20

25

Igra

Kondicioni trening bez

lopte

Trening kompleksnog

karaktera

Trening taktike

Trening tehnike

Diplomski rad

5.5.9. Odnos trenažnih programa u pripremnom i takmičarskom periodu

Trenažni program (%) u pripremnom periodu

Trenažni program (%) u takmičarskom periodu

29

Diplomski rad 5.5.10. Takmičarski mikrociklus za najvažniju domaću utakmicu u sezoni

� Broj trenažnih dana: 6 � Broj trenažnih jedinica: 7 � Broj slobodnih dana: 0 � Utakmica: 1

Operativni program rada u takmičarskom mikrociklusu Ponedjeljak (Tr.br.1) : trening aerobnog karaktera /obnova + tehnika + globalna obrada trupa/, trajanje treninga: 75 minuta. Utorak (Tr.br.2) : trening visokog intenziteta / TE - TA + motorika + prevencija /, trajanje treninga: 90 minuta. Srijeda (Tr.br.3) : teretana /kružni oblik razvoja snage/, trajanje treninga: 75 minuta. (Tr.br.4) : trening visokog intenziteta / TE – TA + motorika + globalna obrada trupa/, trajanje treninga: 90 minuta. Četvrtak (Tr.br.5) : trening srednjeg intenziteta / TE –TA + prevencija/, trajanje treninga: 75 minuta. Petak (Tr.br.6) : trening srednjeg intenziteta / TE – TA + motorika, brzina pojedinačnog pokreta /, trajanje treninga: 60 minuta. Subota : UTAKMICA Nedjelja (Tr.br.7) : regenerativni trening /za igrače koji su igrali, masaža/, trening visokog intenziteta za igrače koji nisu igrali.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Po Ut Sri Čet Pet Sub Ned

Ste

pen

op

terećen

ja

Intenzitet

Ekstenzitet

30

Diplomski rad Ekipa je mnogo zakazala u ovom mikrociklusu, tako da se slobodno može reći da nije dao tražene rezultate. U najvažnijoj domaćoj utakmici ekipa je odigrala veoma slabo gdje je osvojila jedan bod od moguća tri boda i od ove utakmice ekipa je promijenila mjesto na tabeli /sa prvog na drugo mjesto i na tom mjestu je ostala do kraja takmičarske sezone/. Kada se sve sagleda i ovaj jedan bod je mnogo kakvo je stanje bilo na terenu za igru. Gostujuća ekipa bila je mnogo bolja od domaće ekipe i mogla je osvojiti sva tri boda. 5.5.11. Takmičarski mikrociklus za najvažniju gostujuću utakmicu u sezoni

� Broj trenažnih dana: 5 � Broj trenažnih jedinica: 6 � Broj slobodnih dana: 1 � Utakmica: 1

Operativni program rada u takmičarskom mikrociklusu Ponedjeljak (Tr.br.1) : trening aerobnog karaktera /obnova + tehnika + globalna obrada trupa/, trajanje treninga: 75 minuta. Utorak (Tr.br.2) : trening visokog intenziteta / TE - TA + motorika + prevencija/, trajanje treninga: 90 minuta. Srijeda (Tr.br.3) : /kružni oblik razvoja snage/, trajanje treninga: 75 minuta. (Tr.br.4) : trening visokog intenziteta / TE – TA + motorika + globalna obrada trupa/, trajanje treninga: 90 minuta. Četvrtak (Tr.br.5) : trening srednjeg intenziteta / TE –TA + prevencija/, trajanje treninga: 75 minuta. Petak (Tr.br.6) : trening srednjeg intenziteta / TE – TA + motorika /, trajanje treninga: 60 minuta. Subota : UTAKMICA Nedjelja : slobodan dan.

31

Diplomski rad

Ekipa je i u ovom mikrociklusu zakazala, koji nije dao očekivani rezultat i bilo je sasvim jasno da od osvajanja prvog mjesta neće biti ništa. Na odigranoj utakmici cijela ekipa je zakazala tako da se osim poraza nije moglo ništa drugo ni očekivati.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

Po Ut Sri Čet Pet Sub Ned

Ste

pe

n o

pte

reć

en

ja

Intenzitet

Ekstenzitet

32

Diplomski rad

5.6. Mezostruktura treninga Ovo je ciklus koji traje od tri do šest ili sedam sedmica, odnosno mikrociklusa. Mezociklus je period u kojem se jasno definišu metode koje će se koristiti za podizanje sportske frome sportiste, dok se trenažna sredstva samo orijentaciono planiraju, jer ona se konkretnije planiraju u mikrociklusu. Usmjerenost mezociklusa se planira u skladu sa zadacima konkretnog perioda makrociklusa i u osnovi su podijeljeni na:

� Bazični mezociklus u kojem je osnovna orijentacija rada usmjerena na podizanje fizičkih i funkcionalnih sposobnosti organizma na viši nivo kroz postepeno povećanje obima i intenziteta rada. On se koristi na početku svakog makrociklusa ili poslije nepredviđenih prekida kontinuiteta treninga usljed, npr. bolesti, povreda i sl. Vrijeme njegovog trajanja, za vrhunske takmičare ne bi trebao da traje više od tri sedmice, tj. tri mikrociklusa, jer se u okviru tog perioda vrši primarna adaptacija organizma.

� Specifični mezociklus je usmjeren na razvoj onih motoričkih karakteristika koje su usko vezane sa zahtjevima nogometne igre. Specifična kondiciona priprema ima za cilj osigurati adaptaciju različitih funkcija organizma na specifičnu kretnu strukturu nogometaša pomoću kompleksa vježbi i drugih sredstava, koji moraju biti sličniji strukturama gibanja odnosno tehnici nogometne igre.

� Situacioni mezociklus u kojem je osnovni zadatak uvođenje nogometaša u režim i ritam rada koji će važiti u toku takmičarske sezone kroz zadržavanje postojećeg obima rada, ali uz povećanje intenziteta rada koji je blizak ili isti kao i takmičarski, tj. predstojeće takmičarske sezone, odnosno privikavanjem sportiste na sve predviđene i nepredviđene okolnosti sa kojima će se susresti na takmičenju.

� Takmičarski mezociklus je mezociklus u kojem nogometaš treba da dostigne i održava maksimum svih potrebnih sposobnosti organizma koji mu obezbjeđuju vrhunsku takmičarsku formu. Obim rada se smanjuje dok intenzitet dostiže svoj maksimum.

� Prelazni mezociklus u kojem je osnovna orijentacija usmjerena na generalni oporavak sportiste od serije napornih treninga i takmičenja u kojima je sudjelovao u smislu pripreme za napore koji slijede u slijedećem ciklusu.

5.7. Mikrostruktura treninga Ovo je ciklus koji traje od tri do deset dana. Ovaj ciklus je najvažnije sredstvo planiranja, zato što njegova struktura i sadržaj određuju kvalitetu procesa treninga. Struktura mikrociklusa se neprekidno mijenja, zavisno od sadržaja treninga, režima opterećenja i odmora, dinamike opterećenja i odmora, ekstenziteta i intenziteta dok traje sadržaj, broj treninga i ukupan volumen opterećnja uslovljen prvenstveno nivoom pripremljenosti sportista. Trening kao element trenažnog mikrociklusa predstavlja osnovnu strukturnu trenažanu jedinicu, kojom se ostvaruju trenutni efekti. Strukturu pojedinačnih treninga ne treba shvatiti kao šablon, koji bi u svakoj situaciji na isti način trebalo primjenjivati, jer njegov sadržaj direktno zavisi od strukture mikrociklusa koja je stalno promjenjiva.

33

Diplomski rad Ono što nije promjenjivo u unutrašnjoj strukturi treninga su tri dijela:

� Uvodno - pripremni dio u kojem se osim organizacijskih mjera i informacija o treningu, primjenjuju trenažni sadržaji globalnog karaktera, kao što je zagrijavanje, kojim se postiže određeni nivo sposobnosti i prilagođavanje organizma na opterećenje.

� Glavni dio u kojem se realizuju ciljevi i zadaci treninga u oblasti bazičnih, motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti, taktičko – tehničkih kretnih struktura.

� Završni dio u kojem se postepeno smanjuje intenzitet trenažnog opterećenja, čime se

stvaraju povoljniji uslovi za početak procesa oporavka.

U odnosu na trenažnu i takmičarsku aktivnost sportista, postoje različiti tipovi mikrociklusa:

� pripremni mikrociklus, koji se odlikuje ravnomjernim povećanjem ukupnog volumena trenažnih opterećenja, odnosno velikim ekstenzitetom opterećenja i ograničenim nivoom intenziteta,

� udarni mikrociklus, čiji je zadatak da se uporedo sa relativnim održavanjem

ekstenziteta trenažnog opterećenja znatno podiže intenzitet putem vremenske koncentracije treninga,

� situacioni mikrociklus, čiji je zadatak da uvede sportistu u takmičenje putem

modelovanja čitavog niza elemenata režima i programa predstojećih takmičenja /raspodjela takmičenja i odmora u skladu sa nastupima na takmičenjima i intervala između njih, ponavljanje redoslijeda nastupanja u toku takmičarskog dana itd./, pri čemu sportisti osjećaju veliki napor,

� takmičarski mikrociklus, koji u svojoj osnovi sadrži elemente modelovanja režima

nastupa na takmičenju, sa zadatkom da se obezbijedi optimalno stanje spremnosti za nastup, potpomogne oporavak radne sposobnosti u procesu takmičenja, kao i da se omogući što kompletnija realizacija mogućnosti i sigurnosti sportista na nastupima.

� oporavljajući mikrociklus, koji se najčešće primjenjuje poslije napornih takmičenja, a

odlikuje se relativno niskim nivoom intenziteta opterećenja, relativno malom vrijednošću trenažnih utjecaja, povećani, brojem dana aktivnog odmora, neprekidnim mijenjanjem različitih sredstava i drugih spoljašnjih uslova treninga, što je u cjelini usmjereno, na optimizaciju procesa oporavka, odnosno oporvak nervnog sistema.

34

Diplomski rad

GRAFIČKI PRIKAZ KRETANJA SPORTSKE FORME PREMA VAŽNOSTI UTAKMICA U TOKU DRUGOG DIJELA TAKMIČARSKE SEZONE 2006/2007.GOD. KOD FK RUDAR

1 Važne utakmice u sezoni 2 Najvažnija utakmica u sezoni

UTAKMICA (KOLO)

I1 II III IV V VI VII VIII IX X2 XI XII XIII XIV XV

MJESEC 3 4 5 6

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

35

Diplomski rad

6. TEORETSKI I PRAKTIČNI ZNAČAJ DIPLOMSKOG RADA Istraživanje prostora sportske forme u nogometu ima podjednak teoretski i praktični značaj. Istraživanje u okviru ove oblasti osvjetljava utjecaj pripremnog perioda na postizanje i održavanje sportske forme u takmičarskom periodu i pokazuje njihovu povezanost bez kojih uspješnost u svakom sportu, pa tako i u nogometu ne bi bio moguć. Ovaj rad u teoretskom smislu trebao bi da doprinese u edukaciji svih onih koji učestvuju u trenažnom procesu, kao i svim budućim potencijalnim istraživanjima nogometne igre. Ovakvim pristupom može se doprinijeti postizanju i održavanju sportske forme, te praćenje antropološkog prostora, te kvalitetno planiranje, usmjeravanje te kontrola trenažnog procesa. Rezultat ovog istraživanja trebao bi biti od koristi za sve nogometne klubove, trenere i institucije koje pokazuju interes za ovu tzv. najvažniju sporednu stvar na svijetu. Međutim, ovaj rad može poslužiti i kao pouka za dalji rad u našim nogometnim klubovima i uslovima u kojim se radi, tako da sam neke stvari namjerno izostavio, a koje sam možda trebao napisati. Odlučio sam da to ostavim da se pročita između redova, a nadam se da će iskreni i stručni zaljubljenici u sport znati da odgonente šta je to.

36

Diplomski rad

7. ZAKLJUČAK U petom poglavlju ovog diplomskog rada navedene su komponente sportske forme sportaša. Za dobru sportsku formu sportaša potrebno je više povezanih komponenti kao što su tehnička, taktička, psihološka, teorijska, sociološka i integralna pripremljenost, zatim kondiciona pripremljenost te vanjski činioci i okolina. Kada je u pitanju sportska forma igrača FK Rudar sve navedene komponente bile su prisutne krajem treće faze pripremnog perioda i u prvih nekoliko kola takmičarskog perioda /do 6. kola/. Postojao je veliki optimizam da bi se mogao ostvariti zacrtani cilj kluba i stručnog štaba. Kako je takmičarski period išao svojim tokom, kod ekipe se osjetio postepeni pad sportske forme. Poslije 6. kola takmičarskog perioda ekipa je iz utakmice u utakmicu postepeno gubila sportsku formu. U nacrtanom grafiku koji prikazuje kretanje sportske forme u takmičarskom periodu može se jasno vidjeti kako je ekipa gubila sportsku formu do kraja takmičarskog perioda /strana 33/. U najvažnijim utakmicama ekipa je najviše zakazala i slobodno se može kazati da su te utakmice skupo koštale neosvojenog prvog mjesta i ulaska u viši rang takmičenja. Poznato je da u našim ligama domaće ekipe u 95 % slučajeva ostvaruje pobjede, međutim za ekipu FK Rudar može se konstatovati da je u najvažnijoj utakmici sezone koja je odigrana na domaćem terenu najviše zakazala i od te utakmice neke važne stvari su krenule naopako. U najvažnijoj domaćoj utakmici sezone ekipa je igrala sa velikim konkurentom za osvajanje prvog mjesta ekipom NK Zvijezda Gradačac. Na toj utakmici igrači FK Rudar odigrali su veoma slabo gdje je gostujuća ekipa bila mnogo bolja u taktičkom, tehničkom i psihološkom planu. Kompletnu ekipu pratio sam 7 dana pred utakmicu, a i pred samu utakmicu u svlačionici. U tih 7 dana pojedini ključni igrači nisu radili na treninzima koliko se od njih očekivalo, bila je prisutna neka vrsta grča, nervoze i dovoljno samopouzdanja. Stručni štab je samo govorio o pobjedi, a nije uspio da igrače opusti, da im otkloni nervozu. Poznavajući kvalitet igrača u tehničko – taktičkoj komponenti, najviše sam pratio psihološko stanje igrača pred samu utakmicu. Stekao sam dojam da su igrači pred samu utakmicu mnogo pali na psihološkom planu. Pojedini ključni igrači bili su izuzetno nervozni, šutljivi što nije karakteristično za njih, u toku utakmice nisu se pridržavali dogovorenog plana. Šef stručnog štaba sa svojim saradnicima uložio je mnogo truda da ekipu što bolje pripremi za utakmicu, međutim pojedini igrači su se naprosto izgubili pred publikom. Utakmica je završena neriješenim rezultatom, gdje je gostujuća ekipa vodila više 60 minuta utakmice uz nekoliko izuzetno dobrih šansi za postizanje još pogodaka, dok je domaća ekipa pogodak postigla veoma teško. Jedini raspoloženi igrač domaće ekipe bio je vratar koji je spasio svoju ekipu od visokog poraza.

37

Diplomski rad

Statistika FK Rudar Kakanj NK Zvijezda Gradačac

1 Rezultat 1 2 Udarci u okvir gola 8 4 Udarci van okvira gola 5 22 Prekršaji 18 3 Korneri 8 5 Žuti kartoni 4 0 Crveni kartoni 0 2 Ofsajdi 4

Nakon te utakmice, većina igrača doživjela je veliki pad u sportskoj formi i do kraja takmičarskog perioda nije uspjela da je povrati. Moglo se primjetiti da su igrači odustali od borbe za 1. mjesto na tabeli, kao da im je nestalo samopouzadanja i volje.

Druga najvažnija utakmica u sezoni odigrana je na gostujućem terenu u Livnu, gdje je ekipa FK Rudar u predposljednjoj utakmici takmičarskog perioda odigrala veoma slabo i izgubila je sa dva pogotka razlike. U pripremi za ovu utakmicu igrači su djelovali kao da nemaju volje da dobro odigraju utakmicu. Pet dana prije ove utakmice smijenjen je šef stručnog štaba, što je najviše kulminiralo slaboj atmosferi među igračima.

Statistika

NK Troglav Livno FK Rudar Kakanj

2 Rezultat 0 6 Udarci u okvir gola 2 5 Udarci van okvira gola 3 21 Prekršaji 20 4 Korneri 2 3 Žuti kartoni 2 0 Crveni kartoni 0 2 Ofsajdi 1

38

Diplomski rad U konačnom zaključivanju ovog rada konstatovano je da je ekipa najviše zakazala na psihološkoj i taktičkoj pripremljenosti, dok su veliki utjecaj ostavili vanjski činioci i okolina. Nikako ne mogu izostaviti dvije činjenice koje sam primjetio na početku pripremnog perioda i do kraja takmičarskog perioda, na osnovu kojih sam potajno sumnjao u uspjeh ekipe na kraju takmičarskog perioda. Mislim da su te dvije činjenice ostavile veliki utjecaj na sportsku formu ključnih igrača u ekipi. a) Radi se o neadekvatnom oporavku igrača između treninga i utakmica. Većina igrača nije se pridržavala dogovora sa stručnim štabom o adekvatnom oporavku koje im je stručni štab dijagnosticirao. b) Neadekvatan streching na početku i kraju treninga, posebno u pripremnom periodu kada je bio akcenat na snazi, brzini i eksplozivnosti.

Ekipa FK Rudar koja nije uspjela osvojiti 1. mjesto i plasirati se u Premijer ligu BiH u sezoni 2006 / 2007.

39

Diplomski rad

8. LITERATURA

LITERATURA

1. Bajić,M.: FUDBAL, Sarajevo, 1975.

2. Malacko,J., Rađo,I.: TEHNOLOGIJA SPORTA I SPORTSKOG TRENINGA, Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo, 2004.

3. Malacko,J.: OSNOVE SPORTSKOG TRENINGA, FFK, Beograd, 2000.

4. Milanović,D., Jukić,I.: KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAŠA, zbornik radova,

Kineziološki fakultet Sveučilišta, Zagreb, 2004. 5. Milanović,D., Jukić,I.: KONDICIJSKI TRENING, UKTH, Zagreb, 2004 (časopis).

6. Rađo,I. i saradnici: ANTROPOMOTORIKA, Pedagoška akademija, Mostar, 2000.

7. Rađo,I. i saradnici: IZDRŽLJIVOST NOGOMETAŠA, Pedagoška akademija, Mostar, 2000.

8. Rađo,I., Talović,M., Dogan,M., Bradić,A.: TRENING BRZINE NOGOMETAŠA, Štamparija Fojnica, Fojnica, 2002.

9. Šoše,H., Mekić,M., Rađo,I.: VODIĆ ZA PISANJE STRUČNIH I NAUČNIH RADOVA IZ KINEZIOLOGIJE, FFK, Sarajevo, 1998.

10. Talović,M.: NOGOMET, Pedagoška akademija, Mostar, 1998.

11. www.fkrudar.ba. - Internet

12. www.sportskitrening.com. - Internet

40

Diplomski rad

9. PRILOZI

41

Diplomski rad

42

Diplomski rad

Ponijeri 1100 m n.v. Ponijeri FK Rudar u Banovićima

43

Diplomski rad

Prvi strijelci Murić i Hadžić Pripremna utakmica u Puli Član upravnog odbora Nusret Imamović i Šef stručnog štaba Smajil Karić FK Rudar – FK Radnički Lukavac

44

Diplomski rad

Intervju sa predsjednikom kluba

Suad Spahić

Četvrtak 21. juni 2007.god.

Piše: Adib Zekić

Nakon što nije realizovan takmičarski cilj – Ulazak u Premijer ligu Bosne i Hercegovine, donosimo razgovor sa Predsjednikom Upravnog odbora FK Rudar Kakanj, Suadom Spahićem.

Poslije bitke svi su generali. Mnogo je različitih odgovora na pitanje zašto smo izgubili prvenstvo, šta vi o tome mislite ?

Izgubiti prvenstvo za jedan bod prava je nesreća, ali sreća prati hrabre. Očigledno je da naša ekipa nije miljenik sreće, jer nije pokazivala ni hrabrost ni odlučnost. Sasvim odgovorno tvrdim da je ova Uprava učinila maksimalno moguće za osvajanje prvog mjesta ali zakazao je tim, zna se ko je vodio i ko je igrao. Poslije utakmice sa Napretkom rekao sam šefu da se ekipa nekoliko kola ne može prepoznati i da sam totalno nezadovoljan zalaganjem na terenu.

Uz sve što je dala Uprava cilj je bio ostvariv, međutim svoj dio nije odradio tim. Sa bodom iz Gabele ili Dogloda ili sa bodom kojeg smo trebali osvojiti na jednoj od sedam ili osam drugih utakmica mogli smo biti prvi, međutim, motiviranost, zalaganje i svježina ekipe je kontinuirano padala, prvenstveno zahvaljujući radu kojeg je koncipirao Smajil Karić.

Ko je doveo Smajila Karića ?

Ja neću previše kriviti ni Karića ni igrače, jednostavno ta karika je bila najslabija i tu smo „pukli“. Ja sam odabrao Karića. Lično ga nisam znao, preporučen mi je, tražio sam trenera da ima rezultate, doveo je Budućnost do Kupa UEFA , napadač je i nije domaći, to su neki opredjeljujući parametri na osnovu kojih smo ga doveli.On je od početka insistirao na nekim

45

Diplomski rad

drugim radnjama, što je meni bilo čudno, ali kasnije se ispostavilo da je to ključni faktor u njegovom radu.

Na čemu je insistirao?

Ne bih o tome.

Da smo u Kaknju dobili Zvijezdu, ne bi nam trebao onaj bod kojeg ste pominjali na početku razgovora ?

Protiv Zvijezde se vidjelo šta znači suđenje i da nešto sa našom ekipom nije uredu.

Zvijezda je ovdje imala korektno suđenje, kao što smo i mi imali u Gradačcu. Oni su to znali iskoristiti, a mi na njihovom, ni na svom terenu, u tome nismo uspjeli. Principijelno, mi smo jedna od malobrojnih ekipa koja forsira to korektno suđenje. Tako se i vidjelo da nema harmonije u ekipi, da nešto ne štima, a nakon još nekih dokaza moje su se sumnje obistinile i morali smo mijenjati šefa stručnog štaba.

Smjena nije rezultirala željenim efektom ?

Poslije Livna kada smo izgubili prvenstvo, utakmica sa Travnikom je pokazala i igrom i rezultatom sa 3-4 rezervna igrača, da su nam ocjene oko tima bile dobre , samo sa zakašnjenjem od bar 5-6 kola. Nekoliko „rezervnih“ mladih igrača su čini mi se izgubili vjeru u sebe a i mi u njih , jer su na toj utakmici protiv Travnika uvjerili i sebe i nas da se ozbiljno može računati na njih.

Na koga konkretno mislite ?

To su igrači koje poznajem i pratim od pionira i kadeta: Semir Kubat i Admir Husić, šansu su dobili i Helja i Agičić, a tu je i Almir Alić koji je preme ocjenama struke mogao više pružiti od onih koji su igrali. Niko od njih nije zaboravio igrati fudbal, nego je način rada u zadnjih godinu dana u njima ubio želju za nogometom.

Dio kakanjske sportske javnosti isključivo smatra da ste vi krivi za ovogodišnji neuspjeh Rudara ?

Kao predsjednik Kluba jesam najviše kriv i preuzima krivicu. Rekao sam to na sjednici Upravnog odbora. Istovremeno činim to krajnje odgovorno i sa krivnjom se mogu nositi. Sve što sam predlagao Upravnom odboru uglavnom je prihvaćano. Vjerovatno ne bih bio toliko „prav“ da smo ušli u Premijer ligu, ali tako je u životu. Ko vodi određene kolektive, ima i uspjehe i neuspjehe, a treba se nositi i sa jednim i sa drugim. Imali smo jaku upravu i ekipi smo omogućili sve što su tražili: ljetne i zimske pripreme, karantin prije gostovanja, kao i niz ostalih finansijsko materijalnih pretpostavki i u tom dijelu sebi i kolegama iz Uprave nemam šta prigovoriti. Zato slabosti u timu treba markirati novi šef stručnog štaba, kada bude analizirao ovu sezonu i igrački kadar koji je igrao. Moram reći da sam od Livna i gubljenja teoretskih šansi za prvo mjesto imao puno telefonskih poziva u smislu podrške i da ni sluičajno nedajem ostavku. Ljudi su očekivali da ću ja dati ostavku. Ona nije sporna, osim što bih ja to

46

Diplomski rad

doživio kao bježanje, a nisam tip koji bježi. Lijepo je kad se ime skandira u pozitivnom smislu, a treba to podnijeti i kada je suprotno.

Da li su osvajanje prvog mjesta i ulazak u Premijer ligu zahtjevi koje pominjete ?

Godina prije ili kasnije nije velika razlika. Ako se opredjelimo da idemo dalje, u našim nastojanjima da uđemo u viši rang nije ništa zakasnilo, ali u motivaciji okoline koja je i privredna i politička i gradska, tu smo izgubili korak i ponovo će trebati proći put animiranja Rudarevih ciljeva u lokalnoj zajednici. Išli smo kad naših uglednih ličnosti na kredit i čvrsto obećali osvajanje prvog mjesta. Uradili smo to hrabro na početku sezone i zato nam, posebno u gostima, nije bilo lako igrati.

Pouka iz minule sezone ?

Travnik je šampion ni kriv, ni dužan. Dok smo se mi iscrpljivali sa Zvijezdom, oni su bili na čekanju i iskoristili šansu. Jedno je sigurno - više nikad nećemo ući u ovakvu trku iscrpljivanja.

Na kraju prve polusezone ćemo ocijeniti situaciju , jer neki ljudi iz Saveza, nakon ulaska Veleža u ligu ne žele velika bodovna odvajanja i zato su uticali da prvenstvo bude neizvjesno do zadnjeg kola i na vrhu i na dnu.Oni žele situacije gdje je do zadnjeg kola nije ništa poznato.

Ističem da je to dio ljudi u Savezu. Nećemo se više dovesti u ovu situaciju. Ako bude prilike mi ćemo je iskoristiti, međutim neće nam to biti imperativ. Vidite šta se događa: onaj koji ispada pobjeduđe prvog ili Travnik pobijedi u Gabeli nakon što GOŠK nije izgubio cijelu vječnost na domaćem terenu. Sve je to dio jedne kuhinje koja nama ne odgovara, ali šta je tu je, moramo se uklapati u te vode i raditi koliko je moguće korektno kako bi na terenu padale glavne odluke.

Život ide dalje, mi jesmo posrnuli, ali nismo pali, niti Rudar može pasti sa 79 godina tradicije.

Medalja ima dvije strane. I jedna i druga strana se može iskoristiti kao iskustvo. Ova sezona je bar po iskustvu dragocjena i mi ćemo to iskoristiti.

Publika ?

Nakon što smo izgubili titulu navijači su prozivali novog šefa Nijaza Kapu, mene i upravu. Razumijem taj revolt, ljudi su razočarani i skandiraju ružne stvari. Nekoliko kola prije toga skandirali su suprotno.Ružno je što su tekstopisci toj grupici „navijača“ izdiktirali šta će skandirati, a nisu među njima već se deklarišu se kao prijatelji kluba, nama su oni poznati , to je „kolateralnu štetu“ koju svugdje imate i treba je svoditi na što manju mjeru. Ubuduće, publiku doživljavam isključivo kao lica koja su platila ulaznicu da gledaju utakmicu, a za plaćenu ulaznicu imaju pravo u granicama kulturnog i propisnog ponašanju skandirati šta hoće. Naša publika je željna borbe, to se vidilo na zadnjoj utakmici protiv Travnika, oni su prozivali mene i upravu, ali svaki dobar start, svaku uspješnu akciju su nagrađivali spontano, aplauzom. Razumijem i taj dio nerežirane publike, željni su borbe, što očito do kraja nije urađeno.

47

Diplomski rad

Raspoloženje uprave ?

Bitno je da smo odlučili da idemo dalje, da ćemo završiti sve što smo započeli. Na prvom sastanku Uprave, nakon Livna, bilo je vrlo sadržajnih diskusija i ozbiljnih razgovora oko resursa, jer smo imali problema oko finansiranja, pogotovo u zadnjih mjesec dana kada je trebalo puno toga riješavati. Na istom sastanku, a odazvali su se svi članovi Uprave, što puno govori samo po sebi, a osnovno pitanje je bilo :“Šta sada?“. Na tom sastanku sam predložio dvije varijante, odnosno dvije tačke oko infrastrukture i ulaska u Premijer ligu. Infrastruktura je podrazumjevala reduciranu varijantu koja nije prihvaćena, a podržana su ranija opredjeljenja da se ide u sve ono što smo zacrtali: znači tribine, novi travnjaci na glavnom i pomoćnom terenu, automatsko navodnjavanja, ukratko objekti koji će zadovoljiti propise za takmičenje u Premijer ligi. Jednoglasno je prihvaćeno da se započeto završi u punom intenzitetu, što će naravno biti teže jer pad atmosfere u gradu će usporiti realizaciju naših ciljeva.

Ambicije za narednu sezonu ?

Što se tiče ambicija za narednu godinu, mi ćemo probati sa skromnijim sredstvima napraviti dobar, borben tim koji će ostaviti srce na terenu. Vidjeli smo da nije dovoljno da Uprava obezbjedi sve materijalno-finansijske pretpostavke i zvijezde i imena, i nikad to neće biti dovoljno jer druga strana nikad ne može dati garanciju da će ući u Premijer ligu, uz sve ove uslove. Jednostavno to ne može niko, mi smo svjesni da i dalje moramo raditi svi i onda ćemo ići na najoptimalniju varijantu, ali jedno je sigurno da ćemo napraviti ovakav tim i opet ići na korektnu igru, tražit od Saveza korektno suđenje i sve ostalo, tu smo u manjini, ali nadamo se da će se i vrijeme promijeniti i onda oslušnuti na polusezoni, vidjeti kave su ambicije drugih, i prema stanju na tabeli i ambicijam drugih zauzeti konačan stav oko ulaska.

DIPLOMSKI RAD

Documents

Transcript of DIPLOMSKI RAD