Diplomski Rad Linux

56
Ekonomski fakultet u Sarajevu UNIVERZITET U SARAJEVU DIPLOMSKI RAD Predmet: Programiranje i programski jezici Tema:Operativni sistem LINUX

Transcript of Diplomski Rad Linux

Page 1: Diplomski Rad Linux

Ekonomski fakultet u Sarajevu

UNIVERZITET U SARAJEVU

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Programiranje i programski jezici

Tema:Operativni sistem LINUX

Student: Kenan Rizvanović Mentor: prof. Habul Aida

Index br.: 62584

Sarajevo,mart 2010.godine

Page 2: Diplomski Rad Linux

S A D R Ž A J :

1.Uvod..................................................................................................................................31.1 Operativni sistem - osnove........................................................................................31.2 Svrha operativnih sistema..........................................................................................51.3 Historija operativnih sistema.....................................................................................51.4 Vrste operativnih sistema - klasična podjela.............................................................71.5 Klasifikacija savremenih operativnih sistema...........................................................9

2. O Windows-u kao operativnom sistemu.......................................................................102.1 MS-DOS (MicroSoft Disk Operating Sistem).........................................................102.2 Windows OS vs Linux OS......................................................................................14

3. Linux kao operativni sistem..........................................................................................153.1 Historija...................................................................................................................16

4. Zašto bih se odlučio za Linux........................................................................................164.1 Cijena.......................................................................................................................174.2 Izbor distribucija......................................................................................................174.3 Grafičko okruženje..................................................................................................174.4 Zaštita od Virusa......................................................................................................174.5 Instalacija.................................................................................................................174.6 Stabilnost.................................................................................................................174.7 Aplikacije.................................................................................................................184.8 Kompatibilnost sa ostalim operativnim sistemima..................................................184.9 Manji hardverski zahtijevi.......................................................................................18

5.Prednosti Linux-a............................................................................................................185.1 Koji su hardverski zahtjevi......................................................................................185.2 Gdje nabaviti Linux.................................................................................................195.3 Koju distribuciju odabrati?......................................................................................195.4 Koje grafičko okruženje odabrati?...........................................................................215.5 Mogu li imati i Windowse na istom računaru na kojem je Linux?..........................245.6 Funkcionisanje GRUB.............................................................................................255.7 Drugi boot loaderi....................................................................................................255.8 Particije LINUX-a....................................................................................................265.9 Kako instalirati Linux..............................................................................................26

6. Uopšteno o Linux Ubuntu 7.10......................................................................................276.1 Ubuntu filozofija......................................................................................................276.2 Verzije Ubuntu-a.....................................................................................................276.3 Gdje nabaviti Ubuntu?.............................................................................................28

7.Instalacija........................................................................................................................288. Zaključak.......................................................................................................................41Literatura............................................................................................................................43

Operativni sistem LINUX 2

Page 3: Diplomski Rad Linux

1.Uvod

1.1 Operativni sistem - osnove

Glavna komponenta sistemskog softvera je program koji se zove operativni sistem (operating system - OS). U najkraćem, operativni sistem je skup programa koji upravljaju računarskim sistemom. Aktivnosti operativnog sistema su usmjerene na druge dvije glavne komponente računara: hardver i aplikativni softver (slika 4.1).

Slika 4.1. Glavne aktivnosti operativnog sistema

Sa aspekta korisnika, operativni sistem ima ulogu interfejsa putem kojeg on koristi računarski sistem. Ovisno o tipu korisnika razlikuje se i oblik interakcije sa operativnim sistemom. Krajnji korisnici (end users) operativni sistem koriste u funkciji efikasne interakcije sa elementima hardvera i aplikativnim softverom, dok programeri i sistem administrator kao napredniji korisnici imaju posebne zahtjeve prema operativnom sistemu i ostvaruju interakciju na nižim nivoima.

Stoga je za ovu klasu korisnika neophodno bolje poznavanje svojstava operativnog sistema i njegovih rutina (naprimjer, Windows API funkcije) jer se one koriste u razvoju aplikacija.Računar može da radi pod različitim operativnim sistemima, pri čemu ovo nije pravilo koje važi za sve računarske sisteme. Međutim, kada se radi o standardnim personalcima, kao i nekim serverima, onda je na korisniku da odabere koji operativni sistem želi koristiti. Operativni sistem obično dolazi preinstaliran na računaru, tako da njegovu ulogu korisnik odmah može uočiti po uključenju računara. Ovisno o verziji OS-a, po uključenju sistema, na ekranu se ispisuju različite poruke, izmjenjuju

Operativni sistem LINUX 3

Page 4: Diplomski Rad Linux

neke slike itd. sve do određenog momenta kada računar prestaje sa aktivnošću i na ekranu se pojavi jedna slika koja ostaje stabilna i koja obično zahtijeva određenu akciju korisnika. Do tog momenta operativni sistem računara je izvršio čitav niz aktivnosti koje se u osnovi svode na inicijalizaciju različitih dijelova hardvera. Ono što korisnik dobije na ekranu je određena forma interfejsa kojom će se koristiti u svim operacijama korištenja računara. Startanje neke aplikacije, recimo programa za obradu teksta, za operativni sistem znači odgovarajuću naredbu za izvršavanje određene aktivnosti koja se obično naziva proces. Sistemski softver se sastoji od programa koji koordiniraju rad različitih komponenata računarskog sistema sa osnovnim ciljem osiguranja efikasnosti funkcioniranja sa aspekta potreba krajnjeg korisnika. Osnovne operacije uključuju, naprimjer, formatiranje diskete, kopiranje fajlova, kreiranje direktorija, slanje fajlova na štampanje i sl. Na taj način operativni sistem uspostavlja ne samo vezu između računarskog hardvera i krajnjeg korisnika u smislu omogućavanja njegovog efikasnog korištenja, već i vezu kojom se aplikativni softver integrira sa ostalim komponentama računarskog sistema. Funkcije jednog operativnog sistema je relativno lako objasniti na primjeru standardnog personalnog računara, na kojem u jedno određeno vrijeme radi jedan korisnik i računar u najvećem broju slučajeva radi u tzv. "stand-alone" sistemu rada. Stoga većina korisnika danas, kada se spomene termin "operativni sistem", obično misli na Microsoftov operativni sistem Windows. Međutim, sva priča o operativnim sistemima u savremenoj elektronskoj obradi podataka ni izbliza se ne završava na ovoj OS-platformi. Potrebe korisnika za ovim tipom obrade podataka u savremenom kompjutingu daleko prevazilaze ono što pruža standardni personalac od 500 USD i ovaj OS proizvod firme Microsoft. Danas je obrada podataka u organizacijskim sistemima, pogotovo onim većim, jedna vrlo kompleksna kategorija i obično je bazirana na tzv. server računarskim sistemima, što u finansijskom izrazu znači da se može raditi o konfiguracijama od nekoliko desetina hiljada do nekoliko miliona USD.

Takvi sistemi podržavaju istovremeni rad više korisnika, pri čemu taj broj može ići i do nekoliko hiljada. Operativni sistemi koji upravljaju radom ovakvih računarskih sistema daleko su kompleksniji, iako sa aspekta krajnjeg korisnika to i ne mora značiti veliku razliku u odnosu na njihovo iskustvo s Windowsima. U većini slučajeva, naime, interfejs putem kojeg korisnik pristupa velikom sistemu obavlja se preko PC operativnog sistema, bilo da se radi o Windowsu ili nekom drugom desktop OS-u.

1.2 Svrha operativnih sistema

Svrha operativnih sistema je da osiguraju okruženje u kojima korisnici mogu izvršavati svoje programe. Svrha kao opštiji pojam se sastoji iz ciljeva koji imaju precizniju definiciju. Primarni cilj operativnog sistema jeste da računar učini prikladnim i jednostavnim za upotrebu. A sekundarni cilj je da koristi hardver na što efikasniji način. Ova dva cilja prikladnost i efikasnost su često međusobno suprotstavljena.U prošlosti se veća pažnja poklanjala efikasnosti negoli prikladnosti i komforu samog korištenja računara, da bi se kasnije počelo više pažnje poklanjati samom korisniku računara. Osnovne funkcije operativnog sistema su:

Operativni sistem LINUX 4

Page 5: Diplomski Rad Linux

• Upravljanje zadacima: pripremanje, raspoređivanje i nadgledanje svih zadataka za neprekidno odvijanje obrade od strane računarskog sistema.

• Upravljanje resursima: kontrola korištenja resursa računarskog sistema od strane drugih komponenata sistemskog i aplikativnog softvera koji je u procesu izvršavanja. Ovi resursi uključuju: primarnu memoriju, sekundarnu memoriju, vrijeme centralne procesne jedinice i input-output uređaje.

• Upravljanje podacima: kontrola korištenja podataka (inputoutput, pohranjivanje, pretraživanje). Ovi programi kontroliraju alokaciju sekundarne memorije, fizički

format i katalogiziranje pohranjivanja podataka, kao i transfer podataka između uređaja primarne i sekundarne memorije.

Iako svi operativni sistemi nemaju istu strukturu, za one koji se danas najčešće koriste može se reći da uključuju sljedeće osnovne komponente:

1. upravljanje procesima,2. upravljanje glavnom memorijom,3. upravljanje pomoćnom memorijom,4. upravljanje I/O sistemom,5. upravljanje datotekama,6. sistem zaštite,7. mrežna komponenta,8. komandni interpreter, odnosno korisnički interfejs.

1.3 Historija operativnih sistema

U prvoj generaciji računara, opsluživanje računarskog sistema bilo je potpuno prepušteno operateru, koji je morao da pripremi sve što je potrebno da se zadatak obrade može obaviti. Čovek je, dakle, imao punu kontrolu nad računarskim sistemom. Operater je bio u mogućnosti da sve potrebne radnje obavi na vreme, jer je sistem bio spor i izvršavao se samo jedan program, tj. obavljao se samo jedan zadatak. Može se reći da je iskorišćenjee računarskog sistema, tj. njegovih najvažnijih resursa – centralnog procesora i centralne memorije – bilo slabo. Najveći deo vremena trošio se na poslove operatera i ulazno-izlazne operacije, a mnogo manji deo na rad centralnog procesora. Iako je ovakav sistem bio krajnje neefikasan, odnos tih vremenskih perioda bio je u prihvatljivim granicama zbog relativno male brzine samog centralnog procesora.

Osnovu računara druge generacije (1955–1965) činili su tranzistori, pa su računari postali manji, pouzdaniji i jeftiniji. Računare druge generacije su, osim vojske, kupovale i velike korporacije i univerziteti. Programeri su pisali programe na papiru, vecjina na programskom jeziku FORTRAN, zatim su se ti programi prenosili nabušene kartice, koje su se ostavljale u sobi sa ulaznim računarom (input room). Operator sistema je, zatim, uzimao bušene kartice i ubacivao ih u računar, i to prvo kartice sa prevodiocem FORTRAN-a, a potom bušene kartice s programom koji treba izvrãiti. Glavni računar je obavljao posao, a rezultat se dobijao takodje na bušenim karticama, koje su se prenosile u prostoriju sa rezultatima (output room). Ovde se mnogo vremena trošilo na šetače

Operativni sistem LINUX 5

Page 6: Diplomski Rad Linux

izmedju raznih prostorija sa bušenim karticama. Operativni sistem kao zaseban pojam još uvek nije postojao.

Dalje se kao poboljšanje uvodi paketna, tj. grupna obrada (batch processing),zasnovana na upotrebi magnetne trake – ureodjaja mnogo bržeg od bušenih kartica. Pri paketnoj obradi, u ulaznoj sobi sa poslovima sakuplja se jedna količina sličnih programa (na primer, svi programi koji zahtevaju prevodilac FORTRAN-a), koji se pomoću jeftinijeg računara (npr. IBM 1401) s bušenih kartica prenose na magnetnu rtaku. Posle toga se magnetna traka prenosi u sobu s glavnim računarom, tj. sa moćnijim i skupljim računarom, predvidjenim za izvršavanje samog programa (npr. IBM 7094). U glavni računar se učitava poseban program koji je zadužen da sa trake sa poslovima programe redom učitava i izvršava. Taj program se može smatrati pretkom operativnih sistema.

Računari treće generacije (1965–1980) prave se od integrisanih kola (IC). Početkom šezdesetih godina većina proizvodjačaa pravi dve vrste računara:

jednu bržu verziju (kao IBM 7094) i jednu slabiju (kao IBM 1401),

Računari iz serije System/360 radili su pod operativnim sistemom OS/360, koji je bio veoma glomazan i prepun grešaka. S razvojem discipline poznate pod imenom softversko inženjerstvo (software engineering ), uvode se nove funkcije:

multiprogramiranje, (multiprogramming) višestruke ulazno-izlazne (U/I) operacije (spool) podela računarskog vremena (time-sharing). Kod treće generacije računara posebno treba istaći pojavu dva

operativna sistema :

MULTICS i UNIX.

U trećoj generaciji računarskih sistema, zbog pojave multiprogramiranja i porasta brzina, veličine memorije i broja ulaznih-izlaznih jedinica, još više kontrolno-upravljačkih funkcija prebacuje se sa čoveka na računar. Dakle, čovek definitivno gubi mogućnost kontrole interne situacije u računarskom sistemu i upravljanja njome i sve što je moguće prebacuje se na računarski sistem, tj. na pojedine sistemske programe. Skup svih tih programa naziva se jednim imenom: operativni sistem. Programer se oslobadja niza složenih rutinskih poslova i pruža mu se mogućnost većeg angažovaça na kreativnom delu posla. No, pored kontrolno-upravljačkih programa u, računarima treće generacije razvijen je i čitav niz uslužnih programa, čiji je zadatak da dalje olakšaju i pojednostave upotrebu računarskih sistema. Zbog toga, prema nameni, softver možemo podeliti na sistemski i korisnički (aplikativni).

U četvrtoj generaciji računara (1980–1990), prvi put se pojavljuju personalni računari.U prve operativne sisteme za personalne računare spadaju MS-DOS i

Operativni sistem LINUX 6

Page 7: Diplomski Rad Linux

UNIX.Paralelno s razvijanjem korisničkog softvera, razvija se i korisnički interfejs programa, to jest korisnčko okruženje. Na taj način se osobama koje računarski sistem i same programe ne poznaju detaljno, omogućava da te programe uspešno koriste.Pored klasičnih operativnih sistema javljaju se i dve nove vrste, a to su mrežni operativnisistemi i distribuirani operativni sistemi.

Mrežne operativne sisteme karakterišu računari povezani u mrežu. Ovi računari zadržavaju relativno visok stepen autonomije – svaki računar ima svoj operativni sistem – a u mogućnosti su da međusobno razmenjuju podatke pomoću odgovarajućih protokola. Operativni sistemi mogu biti različiti, potreban je samo zajednički protokol.

Distribuirani operativni sistemi su mnogo ozbiljnija varijanta u mrežnom okruženju, zato što osim deljnja i migracije datoteka i štampača omogućavaju i deljenje procesa, tj. programa. Korisnici ovaj sistem vide kao jednoprocesorski sistem, ali se, u stvari, radi o operativnom sistemu namenjenom za rad sa više procesora koji su fleksibilno povezani preko mreže. To znači da postoji viãe računara povezanih u mrežu, ali samo jedan operativni sistem, upravlja svim resursima u mreži. U pravom distribuiranom sistemu, korisnik ne treba da vodi računa o tome gde su smeštene njegove datoteke ili gde se izvršava njegov program – to je posao distribuiranog operativnog sistema. Distribuirani operativni sistem se, dakle, ponaša kao jedinstvena celina. Korisnik ne mora znati da je umrežen s drugim računarima – on ceo sistem vidi kao jedan računar.

1.4 Vrste operativnih sistema - klasična podjela

Operativni sistemi se mogu klasificirati na više načina. Spomenut ćemo one koji se najčešće navode u literaturi:

• Prema broju korisnika koji mogu raditi na sistemu u isto vrijeme dijele se na: jednokorisničke i višekorisničke OS (Single-User and Multi-User Operating Systems). Višekorisnički OS pružaju mogućnost korištenja jednog računara od više korisnika u isto vrijeme. Ovi sistemi se još nazivaju i multiprogramming operativni sistemi, u kojem OS preuzima funkciju dodjeljivanja ili preusmjeravanja CPU-a između različitih korisničkih zahtjeva.

• Prema broju operacija (zadataka) koji se mogu izvršavati u isto vrijeme dijele se na: jednozadaćne i višezadaćne OS (Single- Tasking and Multi-Tasking Operating Systems). Multitasking OS omogućavaju korištenje više od jednog pograma u isto vrijeme. Windows 9x je primjer single-user i multitasking OS-a, dok je UNIX primjer OS-a koji omogućava i multitasking i multi-user način rada. Većina današnjih operativnih sistema podržava višezadaćni rad.

• Multiprocesorski operativni sistemi predstavljaju koncepciju OS-a sličnu multiprogrammingu, s tim da se ovdje radi o više procesora koji na većini takvih sistema koriste, odnosno dijele zajedničku memoriju. Krajnji korisnik ovakve sisteme vidi kao da se radi o jednom vrlo moćnom procesoru.

• Prema broju računara kojim upravljaju, mogu se podijeliti na stand-alone i mrežne operativne sisteme (Network Operating Systems - NOS). U prvom slučaju se radi o operativnom sistemu koji upravlja samo jednim računarom, dok drugi tip ima

Operativni sistem LINUX 7

Page 8: Diplomski Rad Linux

mogućnost upravljanja sa više računara koji su povezani u računarsku mrežu. Računarska mreža je grupa računara koji mogu komunicirati međusobno, dijeliti resurse i periferale, kao i pristupati udaljenim računarima. Mrežni OS je softver koji to omogućava. Dva su osnovna tipa NOS-a: "Peer-to-peer" i "client-server". Treći tip OS-a koji se pojavljuje u novije vrijeme je tzv. JavaOS koji predstavlja novi pristup u području sistemskog softvera.

• "Peer-to-peer" NOS. Operativni sistem koji omogućava korisnicima da dijele resurse na njihovim računarima kao i da pristupaju resursima s drugih računara koji su definirani kao djeljivi (shared), pri čemu svi računari imaju isti status, naziva se "peer-to-peer" NOS. Primjeri "peer-to-peer" NOSa su:

Windows 3.11 (Windows za radne grupe), Windows95,Windows98, Windows NT Workstation, Windows 2000 Professional, Windows XP, MacOS.

• Client-Server NOS. Kod ovog modela, računari na kojima rade korisnici obično se nazivaju radne stanice (workstations) i oni predstavljaju client stranu modela. Moćniji računar preuzima ulogu servera što znači da se na njega instalira mrežni operativni sistem (NOS) i većina aplikacija koje će se koristiti s radnih stanica. Server osigurava razne usluge za radne stanice kao što su: pohranjivanje podataka, komunikacije prema printerima, server softver za elektronsku poštu, dijeljenje aplikacija i datoteka, backup servis itd. "Client-Server" NOS može biti dodijeljeni (dedicated) i nedodijeljeni (non-dedicated). Kod prvog modela jedan računar igra ulogu servera i ne može se koristiti za druge svrhe. Drugi tip servera (non-dedicated) se može koristiti i za standardne operacije kao i svaka druga radna stanica. Naprimjer, Novell NetWare NOS se može koristiti u oba moda, dok se Windows NT Server NOS koristi kao "non-dedicated".

• Distribuirani operativni sistemi predstavljaju varijantu operativnog sistema koji se koristi u mrežnom okruženju. Za razliku od klasičnog mrežnog OS-a kod kojeg svaka mašina u mreži ima svoj nezavisni OS, korisnici znaju da u mreži ima više računara, da im mogu pristupati pojedinačno, kopirati fajlove, koristiti druge resurse, itd. distribuirani OS predstavlja složeniji tip mrežne strukture. Ovakav tip OS-a upravlja

hardverskim i softverskim resursima na način da korisnik mrežu računara vidi kao jedan jedinstveni sistem, pri čemu on ne mora znati na kojoj mašini se izvršava koji program.

1.5 Klasifikacija savremenih operativnih sistema

Pored navedenih klasičnih podjela (jednokorisnički-višekorisnički, jednozadaćni-višezadaćni, mrežni, distribuirani), savremeni operativni sistemi, s obzirom na hardverske platforme na kojima rade i aplikacijska okruženja koja opslužuju, mogu se podijeliti na dvije glavne kategorije:

• server operativni sistemi i• desktop operativni sistemi.Server operativni sistemi su po pravilu istovremeno višekorisnički, višezadaćni i

mrežni operativni sistemi i obično se instaliraju na server mašinama, od moćnijih personalaca do mainframeova. Ova kategorija se dalje može klasificirati na nekoliko načina, ovisno o tome koji atribut se uzme u obzir:

a) Prema veličini sistema čiji rad podržavaju, dijele se na operativne sisteme za:• superkompjutere,

Operativni sistem LINUX 8

Page 9: Diplomski Rad Linux

• velike sisteme (high-end servers),• srednje sisteme (midrange servers),• male sisteme, sisteme za "mali biznis" (small business servers), sisteme za

odjele (departmental servers) ili sisteme za radne grupe (workgroup servers).b) Prema tipu operativnog sistema:• operativni sistemi jednog proizvođača, koji rade samo na hardverskim

platformama tog proizvođača (proprietary operating systems); u ovoj grupi ima više različitih

operativnih sistema, a najvažniji su sljedeći:• UNICOS firme Silicon Graphics pod kojim rade superkompjuteri Cray;• MVS (OS/390, z/OS*) firme IBM - OS za mainframe sisteme firme IBM, kao i

još nekih proizvođača (Hitachi Data Systems, Amdahl, itd.);• OS/400 firme IBM - za IBM servere AS/400;• OpenVMS firme Digital (Compaq, danas HP)), koji radi na VAX ili Alpha

sistemima;• MPE/iX (Multi-Programming Executive), operativni sistem firme HP za klasu

HP 3000 sistema;• operativni sistemi jednog proizvođača, a koji rade na hardverskim platformama

drugih proizvođača:• Windows NT Server/Windows 2000/2003 Server;• Novell NetWare;• Linux;• UNIX operativni sistemi, odnosno različite verzije ovog operativnog sistema,

ovisno o proizvođaču (IBM - AIX, HP - HP-UX, Silicon Graphics - IRIX, Digital/Compaq/HP -

True64UNIX, Sun - Solaris, itd.).c) Prema procesoru koji je osnova konfiguracije dijele se na:• operativne sisteme koji rade na IBM-ovom procesoru, koji je osnova mainframe

sistema; glavni predstavnik je MVS(OS/390);• operativne sisteme koji rade na RISC procesorima različitih proizvođača, kao što

su: PA-RISC firme HP, SunSPARC firme Sun, Alpha firme Digital, R6000 firmeIBM, Rx00 firme Silicon Graphics, itd.; u ovu grupu spadaju sljedeće verzije

UNIX-a: HP-UX, Sun Solaris, Tru64UNIX (raniji DigitalUNIX), AIX, IRIX, itd.; ovdje treba

dodati i OpenVMS, kao i Windows NT Server koji je također mogao raditi na Alpha RISC procesoru;

• operativne sisteme koji rade na Intel procesoru, odnosno na Intel baziranim PC-serverima; to su sljedeći operativni sistemi: Windows NT Server/2000/2003 Server, NetWare,OS/2 Warp Server, Sun Solaris, SCO UnixWare i Linux.

U drugu kategoriju operativnih sistema - desktop OS spadaju operativni sistemi pod kojim rade personalni računari i koji se mogu koristiti uglavnom u tri načina rada:

a) kao desktop operativni sistemi, ako se radi o tzv. stand-alone konfiguracijama personalnih računara;

b) kao client operativni sistemi u client/server okruženjima, pri čemu ulogu server OS-a ima neki od gore navedenih operativnih sistema;

c) za povezivanje u tzv. "peer-to-peer" lokalne mreže, s ciljem dijeljenja podataka, programa, hardverskih uređaja i sl.

Operativni sistem LINUX 9

Page 10: Diplomski Rad Linux

2. O Windows-u kao operativnom sistemu

Windows programe pišu programeri koji prave aplikacije koje izgledaju i ponašaju se onako kako ih je kompanija zamislila. Oni će obaviti svoj posao i dobiti svoju platu. Tu sve završava. Linux programe pišu stručnjaci-entuzijasti, onako kako su ih oni zamislili, za svoju dušu i za dobrobit Linux zajednice. Sa programom pružaju besplatno i njegov izvorni kod, tako da neko jos stručniji može napraviti još bolji proizvod. Ishod svega toga su stotine izuzetno stabilnih i kvalitetnih aplikacija dostupnih svima.

Operativni sustavi koje je firma Microsoft razvila dijele se u dvije skupine:

MS-DOS (MicroSoft Disk Operating System)

Windows (zaštićeno ime za Microsoft Windows operativni sustav)

2.1 MS-DOS (MicroSoft Disk Operating Sistem)

MS-DOS primijenjen je na prvom PC računalu kojeg je razvila tvrtka IBM 1981. godine. Prva verzija PC-DOS 1.0 iz 1981. godine zadržala se je u gotovo neizmijenjenom obliku sve do verzije MS-DOS 6.22 iz 1994. godine. U osnovi, radi se o operativnom sustavu koji se isključivo bavio diskovima s tekstualnim sučeljem, te se pokretanje aplikacija i zadavanje naredbi sustavu obavljalo s tipkovnicom. MS-DOS je zapravo razvila firma 'Seattle Computer Products', i nazvala ga 86-DOS. Microsoft je kupio SCP i licencirao taj proizvod i stavio na raspolaganje IBM-u kao MS-DOS. IBM je paralelno s MS-DOS-om izdavao i svoj PC-DOS. DOS se je prestao koristiti. Danas ga koriste jedino računalni nostalgičari za pokretanje starih programa kojih se ne žele riješiti. Radu u MS-DOS operativno sustavu znači rad kroz sučelje s komandnom linijom. Znači preko tipkovnice upišu se ključne riječi (ime instrukcije) kojima se dodaju parametri (usmjeravanje rada instrukcije) i po potrebi prekidači (način rada instrukcije).

No rad s komandnom linijom dosta je nezgrapan. Iako je podosta aplikacija razvijeno pod MS-DOS operativnim sustavom, od kojih su neke koristile podršku rada s mišem, to još uvijek nije bilo grafičko sučelje prema korisniku. Microsoft Windows je u svojim počecima izrazito ovisio o MS-DOS-u te je predstavljao tek nešto više od grafičkog sučelja DOS-a, ali od Windows-NT i Windows 95 to su samostalne verzija Windows-a s grafičkim sučeljem prema korisniku. Jezgre pojedinih sustava u potpunosti se razlikuju.

DOS jezgru (kernel) koriste sustavi:

1985 Windows 1.0

1987 Windows 2.0

Operativni sistem LINUX 10

Page 11: Diplomski Rad Linux

1988 Windows 2.1

1990 Windows 3.0

1992 Windows 3.1

1992 Windows for Workgroups 3.1

1993 Windows for Workgroups 3.11

1995 Windows 95 / DOS 7.0 - FAT16

1997 Windows 95 OSR2 / DOS 7.1 - FAT32

1998 Windows 98

1999 Windows 98 SE (Second Edition)

2000 Windows Me (Millennium Edition)

NT jezgru (kernel) koriste sustavi:

1993 Windows NT 3.1

1994 Windows NT 3.5

1995 Windows NT 3.51

1996 Windows NT 4.0

2000 Windows 2000 (NT 5.0)

2001 Windows XP (NT 5.1)

2002 Windows Server 2002 (NT 5.1)

2003 Windows Server 2003 (NT 5.2)

2007 Windows Vista (NT 6.0)

2008 Windows Server 2008 (NT 6.1)

2009 Windows 7 (NT 6.1)

Datotečni sustavi navedenih dvaju skupina potpuno su različiti, FAT i NTFS. Osnovna razlika između FAT (DOS jezgra) i NTFS (NT jezgra) datotečnog sustava je u tome što je NTFS sustav 'journaling' tipa što znači da ima mogućnost samooporavka u slučaju nasilnog isključivanja računala, zbog nestanka struje na primjer. NTFS indeksira (popisuje) sve datoteke u JOURNALU, zapisu o promjenama tijekom rada, na temelju kojeg se potom obavljene promjene upisuju u datoteke te se dvostrukim slijednim zapisom sprječava gubitak podataka i oštećenje datotečnog sustava. Na temelju uspješno upisanog JOURNALA može se rekonstruirati promjena koja se zbog isključenja računala nije uspješno upisala u datoteku. Kod FAT datotečnog sustava samooporavka nema te je gubitak podataka mnogo vjerojatniji. Stoga ne čudi konačna orijentacija svih proizvoda na NTFS datotečni sustav. DOS operativni sustav zna prepoznati samo zapise na particija FAT tipa, Windows 9x sustavi prepoznaju zapise na FAT i FAT32 particijama dok je NTFS datotečni sustav dizajniran da može prepoznati podatke na navedenim datotečnim sustavima DOS-a.

Poslužiteljska verzije operativnog sustava u pravilu su 64 bit-ne, od verzije jezgre 5.1 nadalje. Verzije za krajnjeg korisnika od 'Windows XP' operativnog sustava nadalje

Operativni sistem LINUX 11

Page 12: Diplomski Rad Linux

(nakon izdanja 'Windows Server 2003' operativnog sustava čiju jezgru 64 bit-ni 'Windows XP' koristi) raspoložive se u 32 bit-noj i 64 bit-noj verziji. Jezgre sustava su različite i osnovna razlika je u upravljačkim programima i u količini radne memorije koju mogu adresirati (232=4GB / 264=1'073'741'824GB). Višeprocesorski rad i velika količina radne i diskovne memorije glavno su obilježje poslužitelja i osnovno zadaća jezgre sustava koja to mora objediniti. Glavni čimbenik glede razvoja 64 bit-nih operativnih sustava je sadašnji dizajn mikroprocesora koji su u pravilu 64 bit-ni i postali standard u poslovnom okruženju. Za očekivati je da će se sve više programske potpore razvijati za 64 bit-nu platformu i da će ona postati standard.

U prethodnom popisu nisu navedene sve poslužiteljske verzije Microsoft-ove porodice operativnih sustava. Izdavanjem inačice Windows XP objedinjeni su pravci razvoja operativnih sustava u jedan jedinstveni pristup zasnovan na NT jezgri i NTFS datotečnom sustavu, te se u osnovi koriste slijedeći produkti firme Microsoft:

Windows XP / Vista / 7 (kućne i profesionalne verzije za krajnjeg korisnika)

Windows Server (poslužiteljske verzije uz proširenja kao 'SQL Server', 'Exchange Server' i drugo)

Windows CE / Mobile (posebne verzije za dlanovnike - Pocket PC)

Operativni sustav sam po sebi ima nekoliko osnovnih aplikacija opće namjene za obradu teksta ili grafike i sličnih ali nedovoljno moćnih za ozbiljniju uporabu. Stoga se nudi cijela paleta proizvoda različite namijene kao:

'Microsoft Office' je programska potpora za uredski rad. Uključuje program za obradu teksta 'Word', tablični kalkulator 'Excel', uredsku bazu podataka 'Access', program za izradu prezentacija 'Power Point' te alat za izradu jednostavnih web stranica 'Front Page'.

'Microsoft Visual Studio' je serija Microsoftovih alata za razvoj programske potpore. Radi se o korisničkim sučeljima, namijenjenim ugodnijem radu programera, koja su povezana s jezičkim procesorima koji podržavaju rad sa raznim programskim jezicima. Najčešći su 'Microsoft Visual Basic', 'C++' i 'C#'. Visual Studio podržava i dizajnerski pristup izradi programskog koda - bez pisanja koda, već raspoređivanje grafičkih ikona koje simboliziraju dijelove koda pri čemu se upisuju samo neke osnovne značajke (Properites) tih dijelova koda.

'Microsoft SQL Server' vrlo moćna i suvremena relacijska baza podataka. Osim samog pogona baze (database engine), obuhvaća dodatne alate: konzolu za upravljanje bazom 'Enterprise Manager', konzolu za upite Query Analyzer te nadzorni alat 'Profiler'. 'Microsoft Desktop Engine' (MSDE) besplatna je verzija koja ne obuhvaća dodatne alate. Za MSDE su razvijeni neki besplatni programi nalik dodatnim alatima 'Microsoft SQL Servera'.

Posebne verzije za Windows CE operativni sustav, od posebno prilagođenog 'Microsoft Office' do verzije SQL Servera zvane 'Microsoft SQL Server CE'.

Proizvoda ima poprilično. Vrlo je interesantan proizvod 'Virtual PC' koji omogućava da se u jednom operativnom sustavu instalira drugi. Na primjer instalira se MS-DOS koji preko ove programske potpore koristi resurse novih računala i radi u zasebno prozoru koji se može raširiti u 'full-screen'. Sadržaj 'umetnutog' sustava upisuje

Operativni sistem LINUX 12

Page 13: Diplomski Rad Linux

se u zasebnu datoteku tako da ih može biti više. Tako se na jednom Windows XP baziranom računalo mogu se koristi svi dosadašnji Microsoft operativni sustavi. Autoru su vrlo simpatične njihove realizacije tipkovnice i miša. No još je nešto jako važno. Tijekom godina razvijena je brojčano ogromna programska potpora drugih proizvođača, što je jedan od osnovnih razloga velike raširenosti (preko 50% u svjetskim razmjerima) Windows operativnog sustava. Tim više što Windows XP nudi prihvatljivu kompatibilnost glede rada aplikacija dizajniranih za rad na ranijim inačicama ovog operativnog sustava. Ako neće raditi izravno u Windows XP sustavu hoće kroz 'Virtual PC'.

Microsoft je razvio cjelokupan sustav za automatski 'update' - zakrpavanje nedostataka za sve svoje proizvode. Ove zakrpe izdaju se pojedinačno (hotfix) ili se tijekom vremena kada se nakupi popriličan broj izda cjelokupna samo-instalirajuća aplikacija - paket sa svim potrebnim zakrpama (Service Pack - SP). Tako je ovih paketa NT ima šest, a Windows XP do 2008 godine tri, te Microsoft Office XP tri i tako za svaki proizvod. Pojedinačne zakrpe izdaju se u pravilu jednom mjesečno, obično u drugom tjednu tekućeg mjeseca. Bitno je za sistem-inženjera da ove pakete ukomponira u instalacijski Windows CD (Slipstreaming). Elementi sigurnosti sve su od većeg značaja u svijetu Interneta. U tom pravcu razvijaju se Microsoft operativni sustavi. U tom smislu SP2 za Windows XP sustav donio je podosta poboljšanja, a SP3 finalnu doradu svih zakrpi. Dodatne mogućnosti glede uvođenja novih tehnologija i povećanja funkcionalnosti uporabe donosi operativni sustavu Microsoft Vista, za koji je također s vremenom izrađen SP.

Da li treba poznavati MS-DOS? U osnovi ne, ali što raditi kada se u Windows XP operativnom sustavu klikne na ikonu 'Command Prompt'? Naredbe sustavu zadaju se upisivanjem putem tipkovnice, a pravila su slična pravilima MS-DOS operativnom sustavu. Osobito ako dođe do oštećenja operativnog sustava kada se odmah na početku ponudi izbornik koji sadrži stavku 'Safe Mode with Command Prompt'. Dakle, za početak MS-DOS operativni sustav u kojem su obrađena sva načela vezana uz pojmove kao disk (volumen), datoteka (file) i imenik-mapa (directory-folder).

2.2 Windows OS vs Linux OS

Usporedbe između Microsoft Windows i Linux operativni sustavi računalne su zajednički tema razgovora među svojim korisnicima. Trenutno, Windows je vlasništvo dominantan operativni sustav za osobnu uporabu desktop (radna površina u smislu instalacije), a Linux je najpoznatiji besplatni softver operativnog sustava. Oba operativni sistemi, ne samo natjecati za korisnika u bazu osobnih računala na tržištu, ali su isto tako suparnika u server i ugrađeni sustavi tržištima.

Usporedbe ispod odražavaju tri obitelji Windows operacijskih sustava: Windows 9x (ostavština), Windows NT i Windows Embedded. Svaka obitelj ima svoj vlastiti kod baze i dizajn. Fokus ove usporedbe je uglavnom na NT obitelji.

Linux je dostupan za mnoge vrste CPU: x86, 64, Itanium, MIPS, PowerPC, ARM, i drugi. Windows NT je dostupna na x86, x64 i Itanium, Itanium iako kompatibilan inačici Windowsa su samo prodaje kao i x86 poslužitelja se phased out [1]. Zbog raznolikosti

Operativni sistem LINUX 13

Page 14: Diplomski Rad Linux

podržanih tipova centralna procesorska jedinica, Linux aplikacije nalazi se danas u usmjerivač, set-top box, PDA i mobitela, kao i na poslužitelje i stolna računala. Windows Embedded ima dugu povijest, počevši s DOS na POS terminalima. Microsoft je na temelju mnogih ugrađen platforme na osnovne Windows CE operacijski sustav, uključujući AutoPC, Windows Mobile, Mediaroom, Prenosiv Media Center, a mnogi industrijski uređaji i ugrađeni sustavi.

Microsoft Windows dominira u stolno računalo i osobne tržištima s oko 90% udjela na tržištu radne površine, te u 2007, činili oko 66% svih prodanih servera (a ne nužno koristiti). [Uredi] U poslužitelj udio prihoda na tržištu, od Q4 2007, Microsoft Windows imao 36,3% i Linux je 12,7% [2]. Kao lipnja 2009, Linux powered 88,6% od najmoćnija svjetska superračunala. [3] U prosincu 2008, Linux powered pet deset najpouzdanijih internet hosting tvrtki, u usporedbi s Windowsi 'jedan. [4]

Linux i Microsoft Windows razlikuju u filozofiji, troškova, svestranost i stabilnost, sa svakim žele poboljšati percipiraju u svojim slabijim područjima. Usporedbe dva operativni sustavi imaju tendenciju da bi odražavala njihovo porijeklo, povijesne korisnik baze i distribucija modela. Tipične uočenih slabosti redovito citira su često uključeni siromašne "out-of-box" uporabljivosti Linux desktop za masovno tržište [uredi] slaba potrošačka upoznatost s Linuxom, dok je Microsoft Windows 'glavni nedostatak je opažen osjetljivost na viruse i malware zbog ogromne udio na tržištu. [5]

Zagovornici slobodnog softvera tvrde da ključna snaga Linux je stupanj slobode dozvoljeno korisnicima: "sloboda to trčanje plan [kao što je Linux] ... učiti ... i to promijeniti ... sloboda redistribuirati kopija ... [i] poboljšati program i puštanje svoju poboljšanja. "[6] Windows Embedded uređaji su često konfigurirani bez disk za pohranu podataka, i svibanj biti konfiguriran kao" zatvoreni "sustav koji ne dopušta za krajnjeg korisnika ekstenzija .

3. Linux kao operativni sistem

Linux, kao softverski paket, spada u grupu operativnih sistema odn. grupe "programa" koji predstavljaju vezu između hardvera u potpunom smislu te riječi i korisnika ili korisničkog softvera. Diskutabilno je u principu, da li riječ Linux podrazumijeva isključivo srž operativnog sistema sa kojim obični korisnici ne moraju da imaju direktan kontakt (npr. korisnik kuca tekst u svom omiljenom editoru i uopšte ne mora da zna da između njega i tastature stoji operativni sistem koji prima karaktere sa tastature putem signala koje kontroler šalje procesoru i onda te signale šalje grafičkom drajveru koji ih šalje video kartici da bi se oni na kraju pojavili na ekranu u nekom nama čitljivom obliku) ili Linux podrazumijeva samu srž operativnog sistema i sav ostali korisnički softver koji uz to dolazi. Ja, lično, sam pristalica da ovo drugo zovem Linux distribucija a da pod terminom Linux podrazumijevam samu srž - kernel sistema (što se podrazumijeva u daljem dijelu teksta).

Linux je nastao kao akademski projekat Linusa Torvaldsa početkom devedesetih godina prošlog vijeka dok je još uvijek studirao informatiku na univerzitetu u Helsinkiju.Linus nije bio zadovoljan performansama tadašnjih operativnih sistema na postojećem hardveru

Operativni sistem LINUX 14

Page 15: Diplomski Rad Linux

odnosno da budem malo precizniji, nije bio zadovoljan performansama MS Windowsa i licencama vezanim za tadašnje UNIX operativne sisteme. Prva verzija Linuxa koju je napisao Linus nije bila previše korisna, čak naprotiv, bila je isključivo akademski dokaz postignute efikasnosti. Ono što je tada Linus odlučio pokazalo se kao najbitnije u dosadašnjoj istoriji Linux-a pa mozda i kompletnoj istoriji razvoja softvera. Naime, Linus je kompletan svoj rad, Linux, objavio javno na Internetu gde su programeri i inženjeri iz cijelog svijeta mogli da se pridruže razvoju. To se i desilo, pa danas Linux predstavlja najefikasniji, najfleksibilniji i po mnogima najperspektivniji operativni sistem. I ne samo to, ono što je najbitnije, Linux i softverska baza koja se vezala u tzv. distribucije pristupačna je svim profilima korisnika od najobičnije kućne upotrebe do veoma zahtjevnih istrazivačkih centara. Sve to zahvaljujući volonterskim doprinosima hiljada talentovanih ljudi širom svijeta, od Azije do Amerike i od Australije do Kanade. Jedan od najvećih problema Linuxa bila je reputacija postojećih UNIX operativnih sistema (HP/UX, VMS, AIX, IRIX, SunOS, itd.) koji su važili za negostoljubive, komplikovane, teške za rukovanje, neprimenjive sa svakodnevnu ne profesionalnu upotrebu. Mala digresija, pominjem termin "UNIX" i "UNIX operativni sistemi", UNIX predstavlja skup standarda koje jedan operativni sistem mora da zadovolji tako da se onda može govoriti o UNIX i ne UNIX implementacijama. Međutim, Linux distribucije, zbog svoje slobodne prirode (svako ko je želio mogao je da doda dio softvera koji mu fali) danas sadrže softverske pakete za svaki ukus i namjenu, od kompajlera za razne programske jezike, do kompletnog X Window korisničkog grafičkog okruženja i propratnih paketa (razni office, grafički, browser, mail paketi itd.) koji omogućavaju korisniku maksimalno udoban rad i funkcionalnost.

Najbolji dokaz svemu ovome je i prihvatanje Linuxa od strane velikih računarskih kompanija tipa IBM, Sun, Dell, SCO itd. koje su do skora promovisale isključivo svoje operativne sisteme (IBM-AIX, Sun-SunOS, Solaris, SCO-SCO Unix), a danas nude širok spektar proizvoda sa podrškom baš za Linux. Takođe zadivljujući je procenat servera na Internetu koji su "powered by Linux". Kao najnoviji trend i dokaz fleksibilnosti je primjena Linuxa u tzv. embedded okruženjima tj. okruženjima u kojima su zahtjevi i ograničenja veliki (malo memorije, spori procesori itd.) i gdje korisnik nema direktan kontakt sa samim operativnim sistemom. Primjeri ovakvih sistema su mobilni telefoni, igračke konzole, elektronski sistemi automobila, lični organizeri, risiveri, pa cak i mikrotalasne, frizideri itd.

Sve u svemu, Linux, izgleda, ima velike šanse da postane defakto standard u mnogim oblastimaprimjeneračunara.

3.1 Historija

    UNIX je nastao daleke 1969 u AT&T Bell-ovim istraživačkim laboratorijama. Njegovi tvorci su Ken Thompson i Dennis Richie. Oni su željeli da veoma popularnu igru sa automata Space Invaders prebace na tada već zaostao računar DEC-ov PDP-7. Dennis Richie je ranije radio na razvoju operativnog sistema MULTICS, čija je osnovna namjena bila da služi super računaru. Taj projekat je propao, a Ken Thompson i Dennis Richie su iskoristili njegove pozitivne strane i to ubacili u UNIX, koji je prvenstveno bio namjenjen

Operativni sistem LINUX 15

Page 16: Diplomski Rad Linux

za jednog korisnika . Uporedno sa razvojem UNIX-a radili su i na razvoju programskog jezika C koji je završen 1972. Nakon toga, UNIX će biti implementiran na programskom jeziku C. To će biti veliki korak u razvoju operativnih sistema jer su oni da tada pisani na mašinskom jeziku, što je značilo da za svaki novi računar bilo potrebno napisati operativni sistem iz početka. Tada će nastati verzija 3 UNIXA. Pošto je kompanija AT&T Bells bila monopolska, prema američkim zakonima nisu imali pravo na prodaju UNIX-a. Tako da će Ken Thompson i Dennis Richie svoj operativni sistem podijeliti sa američkim univerzitetima, pritom im ustupivši kod. Prva masovno korištena verzija UNIX-a je verzija 6 iz 1975. Nakon verzije 7 doći će do raspada kompanije AT&T Bells na više manjih, tako da će se stvoriti uslovi za izradu komercijalnog UNIX-a.. Za njega će biti zadužena tada oformljena grupa UNIX Support Group (USG) u okviru AT&T Bells-a. Prije nego što je postao komercijalan, UNIX nije bio slobodno distribuiran po univerzitetima što će dovesti do nastanka različitih podverzija UNIX-a kao npr IBM-ov UNIX koji se zvao AIX, ili Hewllet Packard-ov UNIX koji se zvao HP-UX itd. Bilo je neophodno standardizovati različite verzije UNIX-a, tako da će se pojaviti standard POSIX 1. U razvoj UNIXA će se uključiti mnogi kao npr Rand, BBN, DEC, SCO, i Univerziteti Illinois, Harvard, Purdue itd, ali najveći značaj pored Bell-ovih laboratorija imao je Kalifornijski Univerzitet Berkley. U njemu će se razviti mnogi drajveri i sistemski programi kao i novi korisnički interfejs C Shell, novi tekst editori (ex/vi), kompajleri za Pascal i Lisp itd.. Skraćenica BSD potice od Berkley Software Distribution. Mnogi operativni sistemi kao svoju osnovu koriste neku od verzija UNIX-a medju kojima Linux i dok Windows nije baziran na UNIX-u.

4. Zašto bih se odlučio za Linux

4.1 Cijena Za Windows ćete morati platiti nešto preko150-200 KM. Linux je u potpunosti

besplatan, sve što vam treba je CD/DVD kojeg možete skinuti putem interneta, dobiti od prijatelja ili naručiti besplatan CD kojeg će vam poštar donijeti na kućna vrata.

4.2 Izbor distribucija Za razliku od Windowsa, Linux sadrži na stotine različitih distribucija

prilagođenih pojednim korisniku, firmi ili serveru. Svaka od njih ima svojih prednosti i mana, ali zbog velikog izbora sigurno ćete naći onu koja odgovara vašim potrebama. Nove verzije distribucija izlaze vrlo često, u periodima od par mjeseci. Sa druge strane, Windows je jedan, i Microsft nas počasti sa novom verzijom svakih par godina. Svaka od njih dolazi u "prividno" više izdanja, tipa "Home", "Basic" i sl. što su zapravo samo okrnjene verzije cijelih Windowsa sa nižom cijenom.

Operativni sistem LINUX 16

Page 17: Diplomski Rad Linux

4.3 Grafičko okruženje Windows dolazi sa standardnim (i jedinim) grafičkim okruženjem na kojemu su

moguće male modifikacije tipa promjene boje pozadine, prozora i sl. Linux vam pak dopušta da si izaberete radnu okolinu, onu koja odgovara vašim potrebama, hardverskim zahtijevima i sl. (GNOME, KDE, XFCE, Motif itd...) Dalje, tu su i CompizFusion efekti, koji osim što izgledaju impresivno, imaju nevjerovatnu funkcionalnost.

4.4 Zaštita od Virusa Svi znamo kako su Windowsi osjetljivi na viruse, adware, spyware i slične

neugodnosti koje zahvate svakoga ko se koristi internetom. Riješenje je posegnuti u dzep i kupiti neki antivirusni alat. Ali kako svakodnevno izlaze na desetke novih virusa, zaštita je sve samo ne potpuna. Linux korisnici surfaju internetom bez antivirusnih alata (iako postoje) bez ikakve bojazni da bi pokupili neki crv, virus, trojanac ili nesto slicno.

4.5 Instalacija Linux je puno lakše instalirati nego Windowse. Dapače, danas većina

distribucija ima tzv. "LiveCD" koji pokrene čitav operativni sistem bez da ga instalira na hard disk. Tako slobodno možete koristi sve programe, surfati internetom, pregledati sve i donijeti odluku o instalaciji. Dovoljno je kliknuti na ikonu na desktopu, proći kroz par koraka, sačekati da se instalacija dovrši, a vi za to vrijeme možete igrati neku igricu ili čitati vijesti sa vašeg omiljenog internet portala.

4.6 Stabilnost Najgora stvar koja vam se može desiti je plavi ekran (BSD) pred kraj

cijelodnevnog pisanja maturskog rada. Windowsi su poznati po svojoj nestabilnosti i čestim rušenjima. Što više aplikacija instalirate, to su veće šanse da će vam se srušiti Windowsi. Većina korisnika u tim situacijama poseže za ponovnom instalacijom, što za posljedicu često ima gubitak licnih podataka sa diska. U Linuxu jezgra (kernel) operativnog sistema je odvojena od grafičkog okruženja, tako ako vam se sruši neka određena aplikacija, to neće uticati na vaš operativni sistem.

4.7 Aplikacije Skoro svi programi za Linux su u potpunosti besplatni, čak i kompleksni uredski

alati poput OpenOffice-a ili GIMP-a (alat za obradu slika koji se da poistovijetiti sa Photoshopom). Većina njih dolazi sa izvornim kodom, pa ako imate programerskih viještina možete svaki program posebno prilagoditi svojim potrebama. U slučaju da vam zatreba neki program koji je napravljen isključivo za windowse, možete ga koristiti i pod Linuxom uz pomoć programa WINE. Sramotno je što Windowsi s obzirom na cijenu, dolaze poprilično "goli" što se tiče programa. Možete slušati muziku u MediaPlayeru, napisati tekst u Notepad-u, nacrtati nešto u Paintu i to je otprilike to. Sve ostalo morate kupiti, počevši od programa za snimanje DVD-ova, kancelarijski alata, antivirusa i slično što cijenu korištenja Windowsa diže daleko iznad 600 KM. Linux dolazi out-of-the-box sa skoro svim alatima koji će vam ikad zatrebati.

Operativni sistem LINUX 17

Page 18: Diplomski Rad Linux

4.8 Kompatibilnost sa ostalim operativnim sistemima Linux može pristupiti stotinama datotečnih sistema, za razliku od Windowsa koji

koriste samo FAT32/NTFS. U Linuxu možete pokrenuti programe napisane za Windowse (WINE), igrati Windows igrice (Cedega, CrossoverOffice), dopisivati se sa prijateljima koji koriste ICQ, MSN, AOL ili nešto drugo.

4.9 Manji hardverski zahtijevi Linux će sasvim uredno raditi sa svim 3D efektima uključenima na nekom

starijem stroju, sa 512MB memorije i grafičkom karticom starije generacije. O Windows Visti ne trebate niti razmišljati ukoliko nemate najnoviji hardver.

5.Prednosti Linux-a

5.1 Koji su hardverski zahtjevi

Ukoliko imate računar kupljen unazad par godina, uopšte se ne trebate brinuti oko hardverskih zahtjeva. Za ugodan rad dovoljan je bilo koji procesor od 1Ghz naviše, minimalno 256MB memorije i par gigabajta diskovnog prostora. Naravno da će Linux raditi i na slabijim konfiguracijama, ukoliko odaberete neko hardverski manje zahtjevno grafičko okruženje (XFCE, Fluxbox).

5.2 Gdje nabaviti Linux

Kako je stiglo vrijeme brzog pristupa internetu (ADSL), nabavka Linuxa je lakša nego ikad prije. Posijetite službene stranice željene distribucije i preuzmite ISO datoteku veličine oko 700MB (CD) ili veću (DVD). Ukoliko nemate brzi pristup internetu ili ste ograničeni sa bandwithom, možete zatražiti da vam pošalju besplatan CD (treba par sedmica da vam dostave), posuditi od prijatelja, pronaći na DVD-ovima informatičkih časopisa ili kupiti CD/DVD po cijeni od XX KM sa stranice MojCD.com. Možete se javiti i na forum i zamoliti nekoga da vam presnimi CD. Kada ste nabavili Linux primjenite slogan "Pass it on“ i podijelite ga znancima.

5.3 Koju distribuciju odabrati?Danas postoje na stotine raznih distribucija, što nam daje veliku mogučnost izbora

ali ujedno i postavlja veliki upitnik za početnika. Linux distribucija sastoji se od jezgre Linuxa (kernel), grafičkog okruženja, raznih programa i dr. Svaka distribucija namijenjena je nekoj skupini korisnika ili za neku specifičnu namjenu. Tako danas imamo distribucije naminjenje kućnoj upotrebi, serverima, multimediji, pa čak i određenim vjerskim religijama.

Operativni sistem LINUX 18

Page 19: Diplomski Rad Linux

 

Slika 1. Mulimedijlni LINUX   Slika 2. Muslimanska verzija linuxa

Ovo neka vas ne zabrinjava, jer u suštini, sve distribucije su vrlo slične. Ipak, izbor vaše prve distribucije iznimno je bitan. Zato ću vam preporučiti neke user-friendly distribucije. Za početak, zaboravite na distribucije koje nalikuju na Windowse (Vista, Linux XP...). Ako mislite da će vam one olakšati prijelaz sa windowsa - varate se. Nedavno sam imao priliku isprobati neke od njih, i pokazale su se iznimno bugovitim.Ja ću se odlučiti za neke od najpopularnijih/najboljih distribucija. Razlog tome je njihova izuzetna stabilnost, redovno izdavanje nadolazećih verzija i zakrpa, velik broj programa/paketa kompajliranih za njih i ogroman broj korisnika. Ovo zadnje vrlo je bitno, jer ako "zapnete" negdje, postoji hrpa how-to članaka i foruma na internetu gdje ćete moći potražiti pomoć/pitanje vezano za Vašu distribuciju.

Kao početniku, preporučio bi vam Ubuntu distribuciju, temeljenu na Debian GNU/Linuxu. Jednostavna je, lagana za korištenje, podržava veliki broj raznog hardvera i što je najbitnije - ima ogroman broj korisnika, kako u svijetu tako i u BiH. Nove verzije izlaze svakih šest mjeseci, redovno se objavljuju zakrpe a instalacija je pojednostavljena do kranjih granica. Možete probati i sa nekom varijacijom Ubuntu-a kao što je Xubuntu, Edubuntu, Fluxbuntu, LinuxMint i dr.

Slika 3. Ubuntu 7.10 desktop  

Operativni sistem LINUX 19

Page 20: Diplomski Rad Linux

Sljedeća preporuka bila bi PCLinuxOS, distribucija temeljena na Mandrivi, posebno prilagođena za početnike i jednostavna za rad. Možete pokušati i sa Mandrivom 2008, koja će vam kao početniku olakšati mnoge muke.

 

Slika 4.PCLinuxOS 2007   Slika 5.Mandriva 2008

Što vam nebi preporučio? Ako tek počinjete sa Linuxom, slobodno zaobiđite distribucije kao što su openSUSE, Fedora, Debian, Gentoo, Slackware i dr. Daleko od toga da su ovo loše distribucije, ali pri njihovom korištenju vjerovatno ćete naići na hrpu prepreka za koje je potrebno određeno znanje da se zaobiđu. Kasnije kad naučite malo više o Linuxu, slobodno krenite eksperimentirat i isprobavat razne distribucije.

 

Slika 6. openSUSE 10.3   Slika 7.Gentoo Linux 2007

Operativni sistem LINUX 20

Page 21: Diplomski Rad Linux

5.4 Koje grafičko okruženje odabrati?

 

Slika 8. GNOME   Slika 9. KDE (K Desktop Environment)

Opet se pred nama nalazi veliki upitnik. Linux ima više grafičkih okruženja, koja su odvojena od osnove operativnog sistema. Pazite, ovo nisu teme koje će zamaskirati izgled vašeg Linuxa, već kompletna grafička okruženja. Svako od njih izgleda drugačije i ponaša se drugačije, tako da sa promijenom grafičkog okruženja možete imati dojam da ste promjenili kompletan OS, iako se nalazite u istoj distribuciji. Sve ono što vidite na desktopu je grafičko okruženje - radna površina, paneli, window manageri, upravitelji datotekama. Najpopularnija okruženja za Linux su GNOME i KDE. Svako od njih dolazi sa njima prilagođenim aplikacijama.

Ukoliko se prije niste susretali sa Linuxom, GNOME bi možda bio bolji izbor. Jednostavan je za korištenje i manjih hardverskih zahtjeva. Sadrži dva panela, jedan na vrhu ekrana i jedan na dnu ekrana. Panel na vrhu sa ljeve strane sadrži menije logički raspodijeljene u tri skupine: Aplikacije (Applications), Mjesta (Places) i Sistem (System). Meni aplikacije će vam otvoriti popis svih instaliranih programa, razvrstanih po kategorijama. Places će vam prikazati sve particije i uređaje, a iz menija System moći ćete konfigurisati GNOME po vašim željama. U gornjem desnom uglu nalazi se sat i svojevrsni system tray. Panel na dnu ekrana prikazuje popis svih otvorenih prozora (window list). Kao osnovni upravitelj datotekama koristi jednostavni Nautilus.

Operativni sistem LINUX 21

Page 22: Diplomski Rad Linux

Slika 10. GNOME DESKTOP (GNU Network Object Model Environment,)

KDE (K Desktop Environment) je dosta konfigurabilniji i nešto većih hardverskih zahtjeva. Ima samo jedan panel na dnu ekrana sa start tipkom koja otvara meni sličan onome iz windowsa. Na njemu se nalazi i popis otvorenih prozora, a sa desne strane sat i system tray. Većina iskusnijih korisnika koristi KDE, baš zbog velikih mogučnosti prilagodbe pojedinom korisniku.

Operativni sistem LINUX 22

Page 23: Diplomski Rad Linux

Slika 11. KDE destop

Svako okruženje ima svojih prednosti i mana. Umjesto da slušate hrpu tuđih mišljenja, preporučam vam da isprobate obadva i sami odlučite. Ukoliko distribucija koju preuzimate s interneta dolazi na CD-u, morati ćete odabrati GNOME ili KDE verziju. Ako pak preuzimate DVD verziju, ona najčešće sadržava oba okruženja koje možete instalirati i pri loginu odabrati jedno od njih, ovisno koje će vam više odgovarati.

5.5 Mogu li imati i Windowse na istom računaru na kojem je Linux?

Naravno, za ovo će vam pomoći program imena GRUB. Ukratko, GRUB je boot loader koji nam omogučuje da u isto vrijeme imamo instalirano više operativnih sistema, a prilikom paljena računara odaberemo željeni OS.

Operativni sistem LINUX 23

Page 24: Diplomski Rad Linux

Slika 12. Izgled Grub Boot loader-a

5.6 Funkcionisanje GRUB

Pritiskom na tipku za paljene računara, njegov BIOS potraži primarni boot uređaj (najčešće tvrdi disk, ali može biti i CD, USB, FDD itd...) a zatim kontrolu prepusti njegovom MBR-u (Master Boot Record) koji se nalazi na prvih 512 byte-ova tvrdog diska. Prema podacima iz MBR-a učitava se zadani operativni sistem. Kako je 512 byte-ova iznimno malo, dovoljno tek za par desetaka linija teksta, a GRUB ipak nešto veći program, nemoguče ga je instalirati cijelog na MBR. Iz tog razloga GRUB će nakon završene instalacije Linuxa u MBR zapisati tek jedan dio, odnosno putanju do ostatka GRUB-a koji se nalazi na nekoj particiji. Ovo nam otvara velike mogučnosti, pošto ostali sadržaj GRUB-a kao što je grafika, nije ograničen veličinom. Tako danas možemo vidjeti stvarno efektne GRUB loader menije, poput onoga u openSUSE 10.3 ili Mandrivi 2008.

5.7 Drugi boot loaderiPostoje, iako je GRUB danas najzastupljeniji (LILO, SYSLINUX, LOADLIN i

dr.)

Operativni sistem LINUX 24

Page 25: Diplomski Rad Linux

5.8 Particije LINUX-aLinux za razliku od Windowsa koristi najčešće EXT2 ili EXT3 datotečni sistem.

Većina korisnika odabrati će popularni EXT3. Novije distribucije mogu čitati i pisati po Windows particijama (NTFS), ali iz Windowsa nećete moći pristupiti Linux particiji (ukoliko nemate odgovarajući softver, npr. Explore2fs).Dalje, zaboravite na particije naziva "C:\", "D:\" i slično. U Linuxu postoji tzv. root particija gdje se nalazi sistem (označava se sa znakom "/"), a ostale particije Linux će nazvati imenima hd (ukoliko se radi o IDE disku, ili sd (ukoliko se radi o SCSI disku). Primjeri: hda1, sdb3...

Neki od Linux datotečnih sistema:

EXT2EXT3

ReiserFSXFSJFS

5.9 Kako instalirati Linux

Mnogi neupućeni ljudi instalaciju Linuxa zamišljaju kao nervozno tipkanje po sistemskom terminalu, crne pozadine, bijelih slova i utipkavanjem raznih naredbi. Situacija je mnogo drugačija. Danas se instalacija Linuxa svodi na par klikova mišem, odabira rasporeda tastature, jezika, vremenske zone, korisničkog imena i lozinke. Sve se izvodi u grafičkom okruženju, koristeći miš kao glavno "oružje".

Većina distribucija danas dolazi u obliku LiveCD-a. Ubacivši ovakav CD u računar, podignut će se kompletni operativni sistem u memoriju računara, bez da dirne u vaš tvrdi disk. Ovdje su vam sve opcije na raspolaganju, kao da je Linux već instaliran. Možete pogledati kako to sve izgleda i donijeti odluku o instalaciji. Ukoliko odlučite instalirati, dovoljno je kliknuti na ikonu na desktopu i instalacija će započeti. Ako pak odlučite odustati, jednostavno napravite restart računara i izbacite CD iz uređaja.

Instalacija raznih distribucija pomalo se razlikuje, ali u suštini sve se svodi na isto. Kad jednom naučite instalirati Linux, znat ćete instalirati bilo koju distribuciju. Većina ljudi strahuje od dijela gdje treba particionirati disk, jer kako smo već naučili, Linux se ne može instalirati na FAT32 ili NTFS partcije. Ukoliko vam je ovo prva instalacija, pametno bi bilo napraviti BackUp vašeg tvrdog diska, u slučaju da nešto pođe po zlu. Ako si želite dodatno pojednostaviti stvari, možete kreirati potrebne particije (npr. ext3) iz Windowsa, koristeći neki program tipa Partition Magic. Kasnije prilikom instalacije Linuxa, jednostavno odaberite već pripremljene particije.

Većina aplikacija koje se koriste za particioniranje u Linux instalacijama, prilično je jednostavna za rad. Trebate kreirati minimalno dvije particije. Prva i glavna je root particija, odnosno particija na koju će se instalirati naš Linux. Odaberite željenu veličinu (minimalno bi bilo nekih 5-10GB), datotečni sistem (EXT3) i kao tačku montiranja (mount point) postavite "/" (bez navodnika). Ovim zadnjim ("/") poručujemo Linuxu da želimo da ova particija bude root, odnosno sistemska particija. Još trebamo kreirati swap particiju, koja je nešto poput virtualne memorije u windowsima. Znači ukoliko zagušimo

Operativni sistem LINUX 25

Page 26: Diplomski Rad Linux

RAM memoriju (iako je to teško moguće u današnje vrijeme), Linux će koristiti swap particiju kao mjesto na tvrdom disku koje će simulirati RAM memoriju. Veličina ove particije neka bude duplo veća nego količina RAM memorije u računaru. Znači ako imate 256MB RAM-a, napravite swap veličine 512MB. Ako pak imate 1GB RAM-a ili više, dovoljno je napraviti swap particiju veličine 1GB. Eventualno možete napraviti još jednu particiju, koju ćete koristiti za spremanje vaših licnih datoteka (filmovi, slike, glazba...) Odaberite željenu veličinu, datotečni sistem (EXT3) i pod tačku montiranja (mount point) postavite "/home".

6. Uopšteno o Linux Ubuntu 7.10

Imajte na umu da se ovo uputstvo ne odnosi samo na Ubuntu 7.10, već i na sve njegove varijacije, u kojima je postupak instalacije identičan ovome.

Ubuntu danas slovi kao jedna od najpopularnijih i najraširenijih Linux distribucija na svijetu, temeljen na popularnom Debian GNU/Linuxu. Svoju popularnost stekao je lakoćom korištenja, velikom podrškom za hardware, stabilnošću i redovitim izdavanjem novih inačica. Uglavnom je orijentiran na desktop korisnike, iako postoje i serverske inačice. U hrvatskoj postoji veliki broj Ubuntu korisnika kao i informatičkih firmi koje uz svoja računara isporučuju Ubuntu. Čak su i veliki svijetski proizvođači računara kao što je Dell odabrali baš Ubuntu za isporuku sa svojim stolnim i prijenosnim računalima.

Ubuntu je sponzoriran od firme Canonical Ltd. čiji je vlasnik Mark Shuttleworth, južnoafrički multimilijarder. Shuttleworth je devedesetih godina sudijelovao u razvoju Debian Linuxa, a 2004 godine vratio se u svijet Linuxa kroz sponzoriranje Ubuntu-a preko svoje tvrtke Canonical Ltd. O njegovom bogatstvu dovoljno govori činjenica da je 2002 godine proveo osam dana u svemirskoj postaji kao turist.

6.1 Ubuntu filozofija

Riječ Ubuntu svoje korijene vuče iz Južno Afričkog Bantu jezika, a ukratko znači Humanost prema drugima. Ubuntu je svojevrsna filozofija i način života. Živjeti Ubuntu znači pomagati drugima, biti otvoren prema drugima i prihvatiti ih, obogaćivati sebe i svoje znanje, ali sa ciljem da na taj način pomognemo drugima.  Logo Ubuntu distribucije prikazuje krug napravljen od tri čovijeka koji se međusobno drže za ruke.

6.2 Verzije Ubuntu-a

Operativni sistem LINUX 26

Page 27: Diplomski Rad Linux

Ubuntu možete nabaviti u raznim varijacijama kao što je Kubuntu (Ubuntu sa KDE sučeljem), Xubuntu (Ubuntu sa XFCE sučeljem), Edubuntu (Ubuntu namijenjen školovanju)... Mi ćemo se pozabaviti sa osnovnom i najpopularnijom verzijom, koja dolazi sa GNOME grafičkim okruženjem.

6.3 Gdje nabaviti Ubuntu?

Ubuntu možete preuzeti sa službenih stranica, zatražiti besplatan CD (treba par sedmica da vam dostave), posuditi od prijatelja, pronaći na DVD-ovima informatičkih časopisa ili kupiti CD po cijeni od 10 KM sa stranice MojCD. Možete se javiti i na forum i zamoliti nekoga da vam presnimi CD. Ubuntu je u potpunosti besplatan i uvijek će biti, tako da kada ga nabavite, primjenite slogan "Pass it on“ i podijelite znancima. CD dolazi samo sa besplatnim softverom otvorenog kôda, tako da ćete nakon instalacije moći koristiti samo otvorene formate (tipa. OGG za muziku). Podrška za MP3, DivX, Flash, Javu i drugo mora se naknadno instalirati.

7.InstalacijaUkoliko ste preuzeli ISO datoteku sa interneta, snimite je na CD pomoću nekog

programa za prženje. Restartujte računar i uđite u BIOS (najčešće tipka DEL), pa postavite CD-ROM da vam bude primarni boot uređaj ukoliko to već nije. Ponovno restartajte računar i dočekat će vas pozdravi ekran sa ponuđenim opcijama. Odaberite Install Ubuntu, potvrdite sa tipkom ENTER i pričekajte da se učita. Ako niste znali što je to LiveCD – sada znate. Kompletan operativni sistem učitao se sa CD-a u memoriju, tako da ga možete koristiti isto kao da je instaliran na tvrdi disk (doduše malo sporije jer učitava sve sa CD-a). Ovdje možete pogledati kako to sve izgleda i donijeti odluku o instalaciji.

Ukoliko ste se odlučili instalirati Ubuntu, kliknite na ikonu „Install“ na desktopu koja će pokrenuti čarobnjak za instalaciju.

Prvo odaberimo jezik:

Operativni sistem LINUX 27

Page 28: Diplomski Rad Linux

Operativni sistem LINUX 28

Page 29: Diplomski Rad Linux

Slika 13. Odabir jezika

Zatim vremensku zonu (dovoljno je potražiti neku od vremenskih zona na karti i kliknuti na nju).

Slika 14. Odabir vremenske zone

Odaberimo raspored tastature (kao na slici) i kliknimo na tipku forward.

Operativni sistem LINUX 29

Page 30: Diplomski Rad Linux

Slika 15. Raspored tipki na tastaturi

Pokrenut će nam se program za particioniranje koji je jednostavan za korištenje i ne trebate se bojati čak i ako nemate previše iskustva. Ipak, poželjno bi bilo napraviti BackUp. Ovdje imamo par opcija i odabrati ćemo onu koja nam najviše odgovara. Ukoliko imate instalirane Windowse odaberite prvu opciju – "Vođeno“ i pomoću kliznog dugmeta odredite koliko prostora želite odvojiti za Ubuntu. Ukoliko imate prazan tvrdi disk odaberite drugu opciju – "Poluautomatsko – koristi cijeli disk". Ova opcija je dobra i u slučaju ako u računaru imate više tvrdih diskova i želite jedan od njih dodijeliti Ubuntu. U ovom slučaju obrisati će se sadržaj kompletnog diska, pa pripazite pri odabiru.

Slika 16. Particionisanje hard diska

Najbolje ali ujedno i najkompliciranije riješenje bila bi zadnja opcija – "Ručno". Odaberimo slobodan prostor na disku koji nije dodijeljen nijednoj particiji (free space) i kliknimo na dugmet "New partition“.

Operativni sistem LINUX 30

Page 31: Diplomski Rad Linux

Slika 17. Priprema tipa particije

Upišite željenu veličinu particije u megabajtima, odaberite EXT3 datotečni sistem i kliknite na OK.

Slika 18. Odabir kapaciteta particije

Operativni sistem LINUX 31

Page 32: Diplomski Rad Linux

Odaberimo upravo napravljenu particiju, stavimo kvačicu pored i kliknemo na dugmet "Edit partition“.

Slika 19. Tačka montiranja

U sljedećem prozoru kao tačku montiranja odaberite /. 

Operativni sistem LINUX 32

Page 33: Diplomski Rad Linux

Slika 20. Kreiranje SWAP particije

Još nam je preostalo kreirati swap particiju. Ponovno označimo  preostali prazan prostor (free space) i kliknemo na "New partition“.

Operativni sistem LINUX 33

Page 34: Diplomski Rad Linux

Slika 21. Kreiranje SWAP particije I odabir tipa particije

Veličina ove particije neka bude duplo veća nego količina RAM memorije u računaru. Znači ako imate 256MB RAM-a, napravite swap veličine 512MB. Ako pak imate 1GB RAM-a ili više, dovoljno je napraviti swap particiju veličine 1GB. Pod stavku "Koristi kao“ postavite "Swap“. 

Operativni sistem LINUX 34

Page 35: Diplomski Rad Linux

Slika 22. Kraj particionisanja

Završili smo sa particioniranjem i možemo nastaviti dalje klikom na dugmet "Forward“.U sljedećem izborniku upitati će nas da li želimo uvesti postavke i dokumente sa nekog drugog operativnog sistema kojeg imamo instalirano na računaru. Ukoliko želite, označite kvačicom željeni OS.

Operativni sistem LINUX 35

Page 36: Diplomski Rad Linux

Operativni sistem LINUX 36

Page 37: Diplomski Rad Linux

Slika 23. Odabir korisnickog imena I passworda

Ponovni klik na "Forward“ vodi nas u izbornik gdje ćemo upisati naše ime, korisničko ime i lozinku. Korisničko ime i lozinka koje ovdje upišete biti će vam potrebni za logiranje u Ubuntu, kao i za izvršavanje svega što zahtijeva root ovlasti, tako da je preporučljivo da si ove podatke zapišete negdje na papir.

Slika 24. Podaci o korisniku

Sljedi nam još samo klik na dugmet "Instalacija“ i kopiranje datoteka će započeti. Dok čekate da se instalacija dovrši, možete pokrenuti Firefox i čitati novosti sa vašeg omiljenog internet portala ili ubiti vrijeme igrajući neku od ponuđenih igara.

Operativni sistem LINUX 37

Page 38: Diplomski Rad Linux

Slika 25. Instalacija sistema I kopiranje datoteka na particiju

Nakon što instalacija završi, kliknite na dugmet "Odmah ponovno pokreni računar“. Uskoro će vam se prikazati poruka da izvadite CD iz uređaja i pritiskom na tipku enter ponovno će se pokrenuti računar.

Slika 26. Kraj instalacije

Pri ulasku u Ubuntu prikazat će vam se prozor za login. Ovdije upišite vaše korisničko ime i lozinku koju ste odabrali prilikom instalacije. Ubrzo će vam se učitati Ubuntu desktop. Najpametnije bi bilo odmah napraviti update sistema, tako da si Ubuntu preuzme i instalira najnovije zakrpe. Za ovo ćete trebati biti priključeni na internet. U gornjem desnom kutu kliknite na narančasti kvadratić (slika) i preuzmite nadogradnje.

Operativni sistem LINUX 38

Page 39: Diplomski Rad Linux

Slika 27. Ubuntu desktop

U izborniku System pronađite Restricted Drivers Manager kako bi instalirati potrebne drivere za vaš hardver. Među ponuđenim opcijama stavite kvačicu pored hardvera za kojeg želite instalirati drivere. Ubuntu će preuzeti datoteke sa interneta i instalirati ih. Napravite restart računara i pričekajte da vam se ponovno pojavi Ubuntu desktop.

Operativni sistem LINUX 39

Page 40: Diplomski Rad Linux

Slika 28. Dodavanje novog hardvera

Kako Ubuntu sa sobom ne nosi podršku za MP3, DivX, Flash, Javu i ostale formate zatvorenog kôda, morati ćemo sa interneta preuzeti "Ubuntu Restricted Extras". Odaberite Applications, a zatim Add/Remove. Kada vam se otvori program za instalaciju/deinstalaciju, u gornjem desnom kutu iz padajućeg izbornika odaberite "All available applications". U polje za pretraživanje upišite "Ubuntu Restricted Extras" i za par sekundi će vam se prikazati rezultati. Stavite kvačicu pored "Ubuntu restricted extras". Na isti način možete instalirati i ostale programe. U polje za pretraživanje upišite "Exaile" ili "Amarok" da bi preuzeli popularne glazbene svirače, ili recimo "K3B" - popularan program za snimanje optičkih diskova. Kada ste označili sve što želite instalirati, kliknite na dugmet "Apply" i pričekajte da se potrebne datoteke preuzmu sa interneta i instaliraju.

Operativni sistem LINUX 40

Page 41: Diplomski Rad Linux

Slika 29. Instalacija dodatnih programa

Sada imate Ubuntu spreman za korištenje. Ukoliko vam se ne svidja osnovna narančasto-smeđa tema, posijetite stranicu Gnome look i preuzmite si temu, pozadinu i ikone po izboru.

8. Zaključak

Operativni sistem je sistemski software i prva veza korisnika sa racunarom je upravo operativni sistem.Preko operativnog sistema korisnik upravlja podacima  i pokrece programe , upravlja radom racunara i svim njegovim komponentama. Operativni sistem omogucava korisniku da aktivira operacije potrebne za realizaciju njegovih zahtjeva.Operativni sistem upravlja: -procesorom-memorijom-ulazno-izlaznim jedinicama-podaacima i drugim programima. Operativni sistem osigurava korisnicko okruzenje (eng User Interface)za rad sa racunarima sa ili bez GUI (grafickog korisnickog interface) Operativni sistem se moze definisati kao skup programa koji integrisu hardverske resurse racunara i cine sve resurse dostupne korisniku . Najpoznatiji operativni sistemi koji se danas u svijetu koriste su : -DOS

Operativni sistem LINUX 41

Page 42: Diplomski Rad Linux

-WINDOWS-LINUX-UNIXOperativni sistemi se djele na : 1.JEDNOKORISNICE-JEDNOPROGRAMSKE koji omogucavju jednom korisniku koristenje racunara.Programi koje koje korisnik moze da izvrasava se izvrsavaju jedan za drugim tj. Novi program korisnik moze aktivirati tek nakon zavrsetka predhodnog .Tipican predstavnik je DOS. 2.JEDNOKORISNICKI-VISEPROGRAMSKI operativni sitemi omogucavju jednom korisniku istovremeno aktiviranje vise programa.Programi se izvrsavaju jedan po jedan stim da su podjeljeni u manje djelove , procesor vodi racuna o tome koji dio programa se izvrsava u odredeno vrijeme . Najpoznatiji predstavnik je WINDOWS. 3.VISEKORISNICKI-JEDNOPROGRAMSKI operativni sitemi svi korisnici koriste istovremeno jedan program. Koriste se u avionskim kompanijama za rezervaciju karata. 4.VISEKORISNICKI-VISEPROGRAMSKI operativni sistemi omogucavaju da vise korisnika istovremeno aktivira vise programa.Ako racunar posjeduje samo jedan procesor tada se programi izvrsavaju dio po dio u jednakim vremenskim razmacima. A ako racunar posjeduje vise procesora onda se postize puni paralelizam u izvrsavanju korisnickih programa . Najpoznatiji predstavnik ove klase operativnih sistema je UNIX. 

Microsoft Windows je operativni sistem stvoren od strane kompanije Microsoft. Trenutno je najpopularniji desktop operativni sistem u upotrebi. Instaliran je na najvećem broju novih računara.Microsoft Windows je prvi put napravljen 1985. godine. Posljednja desktop verzija je Windows Vista koji je za kućne korisnike objavljen 2007. godine.Microsoft Windows omogućava da pokrećete aplikacije i da organizirate svoje podatke. Postoji mnogo aplikacija koje dolaze zajedno sa Microsoft Windows operativnim sistemima, pomoću kojih možete da čitate i pišete jednostavne dokumente i slike. Također su tu aplikacije koje omogućuju korištenje Interneta, pregled web stranica i čitanje e-mailporuka. Dosta ljudi vole Microsoft Windows zbog toga što je jednostavan za korištenje i učenje. Microsoft Windows također dobro radi sa mnogim različitim hardverskim komponentama i uređajima.

Mac OS ili Macintosh Operating System (Macintosh operativni sistem) je operativni sistem za Apple Macintosh računare. Bio je prvi komercijalno uspješan operativni sistem sa grafičkim interfejsom koji je bio revolucionaran u to vrijeme.Ljudi koji su zaslužni za nastanak  Macintosh hardvera i softvera su Bill Atkinson, Chris Espinosa, Joanna Hoffman, George Crow, Burrell Smith, Jerry Manock, Jef Raskin i Andy Hertzfeld. Zanimljivo je reći da najveću bitku vode sa Microsoft-om, koji je navodno ukrao prvi grafički dizajn Macintosh-a te se još dan danas vode polemike oko toga. Cilj ovih ljudi je bio da učine računar lakšim za upotrebu upravo preko grafičkog interfejsa jer je dotad MS-DOS bio najzastupljeniji.I do danas Mac OS se aktivno razvija i već je u pripremi nova verzija računara, kao i operativnog sistema.

Linux je slobodni unixoidni operativni sistem, koji je dobio ime po svom autoru Linusu Torvaldsu. Prije nego što je Linus Torvalds napravio novu jezgru za Intelov mikroprocesor 80386, UNIX operativni sistemi nisu bili primjenjivi ni popularni za kućnu i kancelarijsku upotrebu. Linus Torvalds je napravio svoj kernel po uzoru na MINIX ali i na SunOS (danas Solaris), koji je koristio na fakultetu. Nakon što je neko vrijeme sam koristio kernel, Linus je prebacio svoje djelo na internet (1991) te pozvao ljude da sudjeluju u daljnjem razvoju. Mnogi programeri su prihvatili poziv pa je

Operativni sistem LINUX 42

Page 43: Diplomski Rad Linux

pravedno reći da Linux jezgra nije samo Linusovo djelo, nego zajedničko djelo programera diljem svijeta. Isto tako, i operativni sistem nastao na Linux jezgri je djelo zajednice programera/hakera. Linux je slobodan softver, dok brzi razvoj globalne komunikacijske mreže i GPL licenca za korištenje poslužili su kao platforma za rast globalne zajednice saradnika - korisnika i programera, koji su omogućili da Linux dođe na naslovne stranice i postane prepoznatljivo ime.

Literatura

http://www.gnome-look.org/ http://www.linuxzasve.com/ http://www.linuxsve.com/forum/viewforum.php?

f=11Menadžment informacionih tehnologija, Nijaz Bajgoric, Sarajevo mart 2007

http://www.etstuzla.edu.ba/vijest.asp?vID=38 http://bs.wikipedia.org

Operativni sistem LINUX 43