Biznis plus brošura (HR)

1

Budite prvi, saznajte više od drugih.

Rujan 2013 POSEBNO IZDANJEIzbor članaka Biznis plusa i regijskih medijskih partnera jugoistočne Europe koje uz dnevne

vijesti možete pronaći na internetskom portalu www.biznis-plus.com

2 I www.biznis-plus.com 3

T imski rad. Mnogi ga zagovaramo i vidimo njegove prednosti dok s druge strane često primjećujemo da nas okružuju brojni indi

vidualist i preko kojih ne ide nego moramo naučit i kako s nj ima i nj ih naviknuti kako s nama. Činjenica je da je uspjeh t imskog rada također uvjetovan žel jom i skladnošću ekipe. Toga smo dobro svjesni na Biznis plusu, regionalnom portalu za privrednike i druge zainteresirane koji zajedno pripremamo medij i iz šest država – BiH, Hrvatske, Srbi je, Crne Gore, Makedonije i Slovenije. Nakon godine dana djelovanja kad nas č itaju u više od dvi je t isuće poduzeća u regi j i , mogu reći da je među novinarima, urednicima i vlasnic ima partnerskih medija mnogo sl ičnosti al i i više razl ič i tosti , a sve to svesti na zajednički nazivnik izazov je. Sl ično kao kod sudjelovanja među poduzećima u regi j i . Al i c i l j je jasan: još dal je gradit i portal koj i će podupirati privrednike u regi j i i obavještavati vas o događajima u regi j i te donosit i korisne informacije koje na vaše poslovanje utječu posredno odnosno neposredno kao na primjer eventualne pri l ike za proširenje poslovanja i l i osnivanje novog posla. I žel ja za tome među nama ne nedostaje. Al i to neće bit i sve. Na Biznis plusu napravil i smo prve korake k povezivanju pametnih i poslovnih l judi u regi j i . Pametnih kažem zato jer su svjesni kako je nekad dobro spustit i svoj ego da bi postigl i (veći) uspjeh. Ne samo vla

st i tog. Sl i jedit će konkretnij i koraci, a c i l j je da imamo od takvog povezivanja svi korist i . Znači i bol ju poslovnu okolinu u regi j i .

I opet smo kod t imskog rada. S nj ime se nesvjesno susreć emo skoro na svakom koraku. Na kraju pogledajmo udjel ić privredne djelatnosti : bez novinara ne bi bi lopriča, a bez nj ih naši č itatel j i ne bi dobil i informacije, također takve koje utječu na nj ihovo poslovanje i ž ivot . Te vi jest i ne bi mogl i pripremati bez naših partnera koji su u tome vidjel i mogućnosti za dobar projekt , a mi mogućnost da bi mogli preko nas sa svojim uslugama i proizvodima dostupit i do još više kupaca, znači onih koji traže informacije koje nudimo. Sve se vrt i u krug.

Zato nema boljeg od osjećaja kad pobjedi t im. Na dobrom smo putu iako ima do c i l ja još popri l ično. Međutim u obzir dolazi samo pobjeda do koje ćemo zajedno. I što nas više bude, lakše će bit .

Što o Biznis plus vijestima misle čitatelji?Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a najviše vole talijanskoVeliki trgovac prilika je za regijuPrilike na KosovuUnija poslodavaca Srbije zahtjeva brze promjeneMakedonija ne smije više podupirati samo primarnu proizvodnjuZagrebačka burza: EU nije čarobni štapićTko u slobodno vrijeme više misli na posao?Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohodKad procvate trgovina, s njom će i HrvatskaPrivrede u regiji moraju više sudjelovatiKamo po jeftinije gorivo i cigareteGorenje u Srbiji još vidi mogućnosti za rastKad se sretnu trošiteljiArgeta, Donat i Cedevita s »made in EU« za proširenje izvan regijeJeste li »sjevernjak« ili »južnjak«?

Sadržaj Uvodnik

48

1013141618192022242728313234

Direktor: Goran Ružić

Glavni urednik: Plamenko Cvitić

Urednik priloga: Mladen Miković

Adresa: Novem, d.o.o., Florijana Andrašeca 14, Zagreb

Telefon: +385 1 88 92 600 I E- mail: [email protected]

Grafička obrada: Irena Buha Marolt

Naslovnica: Irena Buha Marolt, Maša Marolt Pečjak

Mladen Mikov i ć I vod i te l j p ro jek ta B izn i s p lus

Nema boljeg od osjećaja kad pobjedi tim

Želimo vam približiti dio sadržaja regionalnog portala medijskih partnera iz šest država s korisnim informacijama, koje (nekad) utječu na poslovanje, prilikama za nove poslove i zaposlenja te zakonodavnim promjenama.

Budite prvi, saznajte više od drugih; prijavite se na besplatni dnevni newsletter na www.biznis-plus.com.

BIznis plus je zajedničko projekt medijskih partnera:


Biznis plus je pouzdan izvor poslovnih informacija iz država nekadašnje Jugoslavije.

Omogućava mi da se na jednom mjestu upoznam s poslovnim događajima u regiji koji mogu često utjecati na posao u Crnoj Gori gdje radim. Bez obzira radi li se o Etihadovom nakupu Jat Airwaysa ili uspješnosti turizma u Hrvatskoj, ti događaji utječu na gospodarstvo Crne Gore..

Edin Seferović, izvršni direktor američke trgovinske komore AmCham u Crnoj Gori

Ideja je svakako dobra i medijski partneri tog projekta su jamstvo da su informacije pravilne i pravovremene. Takvi

portali obično imaju dvije zadaće. Prva je donositi informacije zapravo u realno vrijeme, posebno one koje utječu na kratkoročne poslovne odluke. Druga je obavještavati o dugoročnim kretanjima i prije svega planovima poduzetnika i poduzeća, ali i nosiltelja političkih odluka. Mislim da bi trebalo kod posredovanja informacija još više pozornosti posvetiti čitateljima da im vijesti ne bi uzele previše vremena, znači uključiti više grafičkih elemenata. No svakako se takav portal ne bi smio ograničiti samo na razmjenu informacija, nego bi trebao s vremenom postati platforma za međusobno komuniciranje i sklapanje poslova.

Vladimir Gligorov, ekonomist i suradnik Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču

Šta o Biznis plus vijestimamisle čitatelji?

S v e važne vije-

sti iz regije na jednom mjestu… uređeno, bez odugovlačnja i s većim fokusom na važnim i korisnim informacija-ma.

Đorđi Petrušev, izvršni direktor vinarske udruge Makedonije

Biznis plus u usporedbi s prosjekom djeluje svježije. Sviđa mi se dizajn

stranice, a što se tiče vijesti razlikuje se od sličnihportala jer obuhvaća i prognoze, statistike, analize i slično.

Igor Gavran, makroekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH

Biznis plus pratim redovito jer je odabir tema dobar, vijesti su aktualne i na jednom mjestu nudi mi se pregled najvažnijih

događaja u regiji. Već brzi pregled svakodnevnoga newslettera omoguća-va mi da sam uz minimalnu potrošnju vremena upoznat s poslovnim smjernicama u regiji.

Ljubo Jurčić, profesor na ekonomskom fakultetu u Zagrebu

Za grupu Sava Re koja ima svoje tvrtke u većini država zapadnog Balkana je Biznis plus,

koji pokriva poslovne vijesti s ovih prostora, dobrodošao dodatan izvor informacija. Mi koji odlučujemo u pojedinim poduzećima grupe tako smo redovito upoznati s događanjima na pojedinim tržištima što nam daje i cjelovit pogled na

gospodarske i političke uvjete na tom geografskom području.

Zvonko Ivanušič, predsjednik uprave Pozavarovalnice Sava

Pozivamo vas da primate besplatne regionalne vijesti Biznis plusa. Za primanje vijesti prijavite se na www.biznis-plus.com

Budite prvi, saznajte više od drugih.Više informacija: +385 1 88 92 600 I [email protected]


Prijavite se na besplatni dnevni newsletter na:

www.biznis-plus.com

Budite prvi, saznajte više od drugih!

Prijatelji Biznis plusa:

Biznis plus newsletter Prijatelji Biznis plusa:


Hrvat i Slovenac odlični su partneri, a najviše vole talijansko

Čije proizvode najčešće kupuje stanovnik država regije i kome najčešće prodaje svoje

Da Slovenija bilježi gotovo tri četvrtine robne zamjene s EU i da je Njemačka Sloveniji najveća trgovinska partnerica, cvrkuću i vrapci na grani. Međutim, ako pogledamo koliko je stanovnika u svakoj zemlji, dakle korisnika njihovih odnosno naših proizvoda, situacija je dosta drugačija. Zato nas je zanimalo tko kome najviše proda i koliko su tržišta u bivšoj zajedničkoj državni važna u odnosu na tržišta EU.

Slovenija je lani s Njemačkom obavila za osam i pol milijardi eura robne zamjene, s Austrijom pola manje. Međutim, njemačko je tržište, mjereno prema broju stanovnika, od austrijskog je gotovo deset puta veće. Tako su si Slovenac i Njemac prosječno zamijenili za dobrih 100 eura robe, dok su si Austrijanac i Slovenac razmijenili u prosjeku četiri puta više, točnije za 411 eura. Tako je Austrijanac Slovencu, s obzirom na broj stanovnika u obje zemlje, najveći trgovinski partner. Slovenac je Avstrijancu u prosjeku prodao za 205 eura svojih proizvoda, a najviše Hrvatu, i to za 305 eura, nešto više nego Austrijancu i Talijanu zajedno.

Slovenac u prosjeku najviše uzima talijansku robu, tu je naime prošle godine kupio za skoro dvije tsuće eura, nekoliko eura više nego njemačku. U regiji, u zemljama zapadnog Balkana (bez Albanije) odnosno država bivše Jugoslavije, Slovenac je najviše kupovao hrvatsku robu (za gotovo 460 eura), a s obzirom na malu površinu država je najveću robnu zamjenu bilježio s Crnom Gorom (za 175 eura).

Crnogorcu najvažiji stanovnik regije, Srbu od svih najmanjeDok Crnogorac u prosjeku stanovniku iz regije izvozi gotovo 68 posto svog izvoza, Srbin samo oko 14 posto. Potonji naime dvostruko više izvozi u EU gdje je Srbiji najveća partnerica Njemačka, a najveća inače Rusija. Slovenac stanovniku iz regije izvozi 14 posto svog izvoza, Makedonac odnosno Kosovar gotovo četvrtinu svojeg, Hrvat 29 posto, a Bosanac za 10 postotnih bodova više svoje.

Glas o proizvodima iz regije čuje se po cijeloj, ali ne toliko daleko u EUDok je Slovenac na više od pola milijarde ljudi velikom tržištu EU takošnjem stanovniku u prosjeku prodao za skoro 30 eura

robe, jednom od 20 milijuna stanovnika u regiji u prosjeku je prodao za 145 eura robe iz Slovenije. I robna zamjena Slovenca sa stanovnikom regije u odnosu na stanovnika EU triput je veća. S druge strane, Slovenac je prosječno od građanina EU kupio za više od 8.100 eura proizvoda odnosno gotovo deset puta više nego od stanovnika iz regije.

Hrvat u prosjeku »nije lud« toliko za proizvodima EU jer kupi od stanovnika s područja EU (bez Slovenije) za manje od 2.100 eura robe odnosno tek pet puta više od stanovnika regije (zajedno sa Slovenijom). Hrvatu je stanovnik regije još važniji od stanovnika područja EU jer prvom proda za 17 puta više nego drugom. Najveća trgovinska partnerica Hrvatske je inače Italija, a Hrvat ima u prosjeku najveću robnu zamjenu sa Slovencom.

Bosanac u prosjeku još manje kupuje proizvode od stanovnika područja EU, i to tek za 37 posto više od onog što kupi od stanovnika regije. Potonjom proda za 22 puta više nego prvom i s njim bilježi 17 puta veću robnu zamjenu nego s ostalima.

Crnogorca i Kosovara s obzirom na njihovo trgovanje s stanovnikom područja EU još manje oduševljavaju njegovi proizvodi nego Bosanca. Stanovnik Kosova je naime kupio tek za 13 posto više proizvoda od stanovnika u EU od onih koje mu je prodao stanovnik iz regije. Stanovnik EU još je manje uspješan kod Crnogorca. Potonji je naime jedini iz regije koji u prosjeku više kupuje robu iz regije nego iz EU. Crnogorac naime najviše kupuje od Srba (29 posto) i tek nešto više od stanovnika EU. Crnogorac stanovniku regije proda čak 76 puta više nego stanovniku EU, Kosovar »tek« 15 puta više. Robna zamjena Crnogorca je sa stanovnikom iz regije tako 39 puta veća od zamjene sa stanovnikom s područja EU, a robna zamjena Kosovara 20 puta veća.

Makedoncu i Srbinu od gornja su dva nešto više omiljeni proizvodi koje im prodaje stanovnik područja EU. Prvi naime od stanovnika iz EU vrijednosno uvozi za više nego četiri puta više proizvoda od stanovnika iz regije, a Srbin više nego pet puta više. S druge strane Makedonac proda vrijednosno 10 puta više proizvoda stanovniku regije, a Srbin 17 puta više nego stanovniku EU. Robna zamjena sa stanovnikom regije u prosjeku je vrijednosno sedam puta veća od zamjene sa stanovnikom EU.

Razmjeri će se nešto promijenitiS obzirom na ulazak Hrvatske u EU i izlazak iz Cefte može se očekivati da će se razmjeri u robnoj zamjeni u regiji nešto promijeniti. Koliko i u čiju korist, objavit ćemo odma kad će biti poznati podaci o robnim zamjenama država za ovu godinu.

Blješka: u analizi smo gledali područje EU i države zapadnog Balkana bez Albanije, znači države nekadašnje Jugoslavije. Sloveniju samo za potrebe analize za taj članak nismo brojili kao članicu EU jer nas je zanimalo ko-liko je povezana sa spomenutim područjem i obrnuto. Ni Hrvatsku nismo ubrojili u EU jer su podaci za 2012. godinu kad je još bila članicom CEFTA iz kojeg je istupila ulaskom u EU. U CEFTA su ostale BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija. Za svaku državu u obzir su uzeti podaci njenog statističkog ureda št označi da su moguće međusobne valutne razlike odnosno različiti izračuni zbog različitih razmatranja carina i poreza.

Izvori: Svjetska banka i statistički uredi Slovenije, Hrvatske, BiH, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije

Hrvat stanovniku zapadnog Balkana i Sloveniji proda 17 puta više nego cijeloj EU

Slovenac:• lani izvozio za 10.173 EUR, uvozio 569 EUR više

• najviše kupovao talijansko (1.974 EUR)

• najviše prodao Hrvatu (305 EUR)• najveću robnu zamjenu imao je s Austrijancem (411 EUR), a na području

zapadnog Balkana i Slovenije s Crnogorcem (175 EUR)• stanovniku zapadnog Balkana prodao je pet puta više nego stanovniku EU, a od

posljednjeg je kupio deset puta više nego od prvog• robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom bila je triput veća nego

s EU

Hrvat:

• lani izvozio za 2.182 EUR, uvozio 1.489 EUR više• najviše kupovao talijansko (615 EUR)• najviše prodao Slovencu (403 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je sa Slovencem (275 EUR), a na području zapadnog Balkana s Bosancem (220 EUR)

• stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanovni-ku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog

• robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je osam puta veća nego s EU

Bosanac:

• lani izvozio za 1.071 EUR, uvoziO 1.008 EUR više• najviše kupovao hrvatsko (300 EUR)• najviše prodao Srbinu (202 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je s Hrvatom (211 EUR), a na području EU sa Slovencem (128 EUR) odnosno Austrijancem (49 EUR)

• stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 22 puta više nego stanovni-ku EU, a od posljednjeg je kupio za 37 posto više nego od prvog

• robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 17 puta veća nego s EU

Srbin:

• lani izvozio za 1.217 EUR, uvozio 819 EUR više• najviše kupovao njemačko (132 EUR)• najviše prodao Crnogorcu (500 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je s Bosancem (57 EUR), a na području EU sa

Slovencem (43 EUR) odnosno Mađarom (29 EUR) • stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 17 puta više nego stanov-

niku EU, a od posljednjeg je kupio pet puta više nego od prvog • robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je 39

puta veća nego s EU

Crnogorac: • lani izvozio za 580 EUR, uvozio 2.299 EUR više• najviše kupovao srpsko (843 EUR) • najviše prodao Hrvatu (19 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je sa Srbinom (78 EUR), a na području EU sa Slovencem (38 EUR) odnosno Grkom (14 EUR)

• stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 76 puta više nego stanov-niku EU, a od posljednjeg je kupio za 28 posto manje nego od prvog


Makedonac: • lani izvozio za 1.509 EUR, uvozio 944 EUR više• najviše kupovao grčko (304 EUR) • najviše prodao Kosovaru (169 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je s Kosovarom (85 EUR), a na području EU s Grkom (58 EUR) odnosno Bugarom (57 EUR) i sa Slovencem (42 EUR)

• stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 10 puta više nego stanov-niku EU, a od posljednjeg je kupio četiri puta više nego od prvog

• robna zamjena na stanovnika sa zapadnim Balkanom i Slovenijom bila je sedam puta veća nego s EU

Kosovar: • lani izvozio za 149 EUR, uvozio 1.232 EUR više• najviše kupovao njemačko (166 EUR) • najviše prodao Crnogorcu (26 EUR)

• najveću robnu zamjenu imao je sa Makedoncem (81 EUR), a na području EU sa Slovencem (16 EUR) odnosno Grkom (8 EUR)

• stanovniku zapadnog Balkana i Slovenije prodao je 15 puta više nego stanov-niku EU, a od posljednjeg je kupio za 13 posto više nego od prvog


www.biznis-plus.com

Timski rad medijskih partnera Business.hr, Finance,Kapital, Novi magazin, Oslobođenje i Vijesti


Veliki trgovacprilika je za regijuČlanica uprave Mercatora Stanka Pejanović nada se da će udruživanju trgovaca u regiji slijediti udruživanje konditora

»Agrokor i Mercator moraju iz postupka udruživanja izači puno stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose ugodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače,« kaže naša sugovornica Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj Europi i direktorica srpske tvrtke najboljeg susjeda Mercator-S.

Da li su strahovi o diskriminaciji proizvođača u pojedinačnim državama koji se javljaju uz najavljeno udruživanje Agrokora i Mercatora neosnovani?Sa psihološkog stajališta svaka promjena izaziva strah poslovnih partnera, zaposlenih. To je normalna pojava. Drugačije je ako gledamo na ciljeve i na to kakve su mogućnosti takvog preuzimanja – bez obzira tko su njegovi sudionici. S te strane nema nikakvih razloga za strah. Iz ovog postupka moramo proizaći mnogo stabilniji, s jasnim konceptima i boljim rezultatima koji donose ugodnosti za sve – zaposlene, države, partnere i potrošače. Ozbiljni poslovni subjekti svoju poslovnu filozofiju ne grade na uzimanju u obzir samo vlastitih interesa.

Dobavljači moraju razmišljati gdje su po kvaliteti i mogućnostima da se ne bi recimo dogodilo da domaći proizvođači krumpira ni u desetom mjesecu ne bi mogli zadovoljiti potrebe srpskog tržišta… Uvijek je na prvom mjestu zadovoljavanje potreba korisnika jer od toga živimo.

Mnogo se čuje o važnosti ugovora o sudjelovanju poduzeća u postupku preuzimanja. Zašto?Važno je da svi sudionici pridonose k tome da ovaj proces završi što kvalitetnije i tako će bit naša energija u tom razdoblju usmjerena u postizanje pozitivnih ovogodišnjih rezultata. Brojna preuzimanja nakon plaćanja nakupne cijene nisu uspješna zbog podcjenjivanja takozvanih mekanih djelova. Oni se odnose na stupanj kompatibilnosti korporativnih kultura i oblikovanje strategije razvoja robnih marki nakon preuzimanja. Tu vidim najveći izazov.

Dok ne dobijemo dozvole protivmonopolnih komisija i ne ispune se svi uvjeti iz sklopljenog ugovora, ne smijemo sudjelovatis Agrokorom u dijelu povezanom s našim poslom. Dok traje faza prodaje, Mercator neće mijenjati svoju politiku do zaposlenih, korisnika i poslovnih partnera.

U Srbiji imaju Mercator, Roda i Agrokorova Idea svatko svoje kupce. Da li će potrošači nakon udruženja negativno osjetiti promjene u raz-nolikosti ponude koju ima svaka od ovih marki?Svaka tako velika transakcija mora donijeti sinergije inače ne ma smisla. Od zajedničkih sinergija najveću će korist imati po trošači. Roda je već, otkad ju je Mercator preuzeo od Rodićevih, dobar primjer da promjena vlasništva nije povezana s opstankom, jačanjem i razvojom na jednom tržištu. Roda ima svoje stran ke neprekidno već 20 godina.

Koje nepoznanice bi mogle ugroziti taj postupak?Iznenađenja ne očekujemo, sad je problem samo vrijeme odnosno kada ćemo od protivmonopolnih komisija dobiti dozvole. U Mercatoru usporedno s prodajom teće financijsko i poslovno prestrukturiranje. S bankama smo potpisali sporazum o prestrukturiranju kredita, nastavljamo i sa strategijom koja temelji na četiri stuba: optimizacija, fokus, rast i profitabilnost.

Prije godinu i pol Agrokor je za Mercatorovu dionicu nudio 221 eura, sa-

da 120. Da li kao članica ondašnje i sadašnje uprave mislite da ste pra-vi trenutak prodaje zakasnili?Vlasnici su uvijek imali mogućnost slobodne procjene kada proda ti svoje dionice.

Pojavljivale su se špekulacije da je bila prijašnja uprava koju je vodio Žiga Debeljak protiv prodajeZakon o dioničkim društvima točno određuje nadležnosti uprave i nadzornog odbora te prava vlasnika. Uprava nema na

Moramo razgovarati racional-no, znači na osnovu činjenica i vizije budućnosti regije u kojoj živimo. Ako uklonimo osjećaje

kao dio folklora poslovanja na Balkanu iz priče o tome iz kojeg dijela regije dolazi kupac Mercatora i pitamo se da li je po-trebno udruživanje trgovine u regiji, moj je odgovor potvrdan. To novo trgovačko poduzeće moglo bi postati lokomotiva koja će uspostaviti jednaka načela moderne trgovine u regiji.

Stanka Pejanović, članica uprave Mercatora trgovine u jugoistočnoj EuropiNovi

Maga

zin

>>

www.biznis-plus.com

Za bolju informiranost privrednika koji djeluju u regiji


Koliko »domoljuba« kupuje kod najboljeg susjedaNa srpskom tržištu među kupcima koji radije kupuju domaće proizvode petina je takvih koji svoju kupnju obavljaju u Mercatoru. Dok je takvih u Hrvatskoj za dva postotna boda manje, u Sloveniji ih ima daleko najviše. Kod nas naime 53 posto kupaca koji radije biraju domaće proizvode te kupuju kod najboljeg susjeda.

Istraživanje je pripremio Institut za istraživanje tržišta i medija Mediana u spomen-ute tri države, u njega je bilo uključenih 14.500 osoba.

izbor nijednu mjeru s kojom bi spriječila kupoprodajni ugovor između kupca i prodavača.

Kada je Mercator prije 11 godina ulazio na srpsko tržište, »domolju-bi« su tvrdili da na policama neće biti srpskih proizvoda. Sada se bo-je da će Agrokor davati prednost hrvatskim. Kako je postupao Mer-cator sve ove godine?Isprva je bilo na Mercatorovim policama više robe iz Europe i regije. Ali u tom su se razdoblju stvari promijenile i robne marke domaćih proizvođača ojačale su. Važna je bila kupnja Rode koja je na svojim policama imala 70 posto domaćih proizvoda. Danas je razlika u ponudi oblikovana prije svega s obzirom na lokaciju odnosno ciljnog kupca.

No tu bih započela drugo pitanje: koliko je srpski potrošač uopće vjeran proizvodima koji se proizvode u Srbiji i kakva je percepcija srpske proizvodnje, kakvu snagu ima »made in Serbia« i da li je najvažnija cijena bez obzira na državu proizvodnje?

Kako sami ocjenjujete vjernost srpskog potrošača?Uz krizu pada vjernost trgovinama i robnim markama. Tu je velika prilika za Rodu koja je domaća robna marka. Nije ništa dukčija od marki Smoki ili Plazma koje imaju drugog vlasnika, ali su usprkos tome nezamjenjive srpske robne marke.

Ima li Mercator za svoju vlastitu robnu marku proizvođače u Srbiji?Oko 70 posto proizvoda naše robne marke proizvodi se u Srbiji. Za nas radi oko 80 domaćih proizvođaća i to ne samo za srpski trg, nego za cijelu regiju.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić najavio je da će se Agrokor maknuti sa srpskog tržišta i sve njihove objekte preuzet će Mercator. Da li su već poznati detajli i da li će Mercator onda imati monopol?U srpskoj protivmonopolnoj komisiji sjede stručnjaci od kojih očekujemo da odrede metodologiju za ocjenu tržnog udjela i zatim na vrijeme odluče. U interesu svih je da što prije dobijemo odobrenje komisija u regiji i zato vjerujem u podršku svih nadzornih organa.

Do sada smo pratili tržišne udjele koje imaju veći konkurentni trgovci u Srbiji – Idea, Delez, Univereksport, DIS, Metro, Interex. U posljednjem kvartalu prošle godine prema ocjenama su GFK Mercator, Roda i Idea imali zajedno najviše 12,9 posto srpskog tržišta.

Govori se da će u upravi nove regionalne trgovačke tvrtke sjediti dva predstavnika iz Slovenije te po jedan iz Srbije i BiH. Da li su vama ponudili tu poziciju?

O tome nismo razgovarali, ali očekujem da čemo razgovarati prije svega o ekipi koja će bit odgovorna za Srbiju i Crnu Goru, o konceptu kako će se odvijati razvoj, kako će bit usklađene odgovornosti i ovlasti.

Da li bi se moglo to preuzimanje u trgovini po sistemu plimnog va-la prenijeti i u proizvodni dio privrede u regiji?Prije svega bih željela da bi se udružili srpski konditori i ova bi grana bila jača. Imamo prekrasne proizvođače, ali su svi kako bi izgurali druge povečali raznovrsnost svoje proi zvodnje. Mislim da je krajnje vrijeme da se udruže. Kada pogledate na trgovačke police, vidite 25 vrsta napolitanki i upitate se da li je to potrebno i da li nije bolje imati šest snažnih robnih marki. Tako bi povečali opseg proizvodnje, postali jači na tržištu, imali kvalitet za europsko tržište. Višak sredstava bi recimo mogli usmjeriti u proizvodnju proizvoda bez transmasnih kiselina koje su apsolutna nužnost zdrave ishrane i uvjet za mjesto na tržištu EU. To bi vodilo u segmentaciju proizvođača na one koji proizvode robne marke i one koji su specializirani za proizvodnju vlastitih robnih marki.

Kako komentirate optužbe o velikim trgovačkim maržama?Ovaj stereotip najlakše razbijemo ako pogledamo bilance cijelog lanca dobavljača i pregledamo koliko tko zaradi te s kakvim troškovima posluje. Mi smo prošlu godinu završili s 0,9 postotnim profitom a da ne računamo valutne razlike koje su iznosile devet milijuna eura. Konkurentne maloprodajne cijene naša su nužnost. Zato cijelo vrijeme tražimo prostora u neprestanoj optimizaciji i odgovornom postupanju.

Prilike na Kosovu Pazite da dobro osigurate svoja potraživa-nja i raspitajte se o poslovnim partnerimaNegdje krajem ljeta ili početkom jeseni Slovenija na Kosovo šalje novog veleposlanika Miljana Majhnog koji sada vodi sektor za ekonomsku promociju na Ministarstvu vanjskih poslova. Hoće li uspjeti potaknuti poslovnu suradnju između dvije zemlje? Gdje su prilike za veći biznis slovenskih poduzeća na Kosovu? Za sada su tamo prisutne velike tvrtke, i Telekom Slovenije (TS) koji si već opekao prste ali se - barem kako tvrde - oporavlja.

»Slovenska poduzeća zahvaljujući poznavanju poslovnog okruženja imaju određene prednosti kod poslovanja na Kosovu,« kažu na Ministarstvu vanjskih poslova. U gospodarskoj suradnji za sada prevladavaju osiguranje (tamo je na primjer prisutna Sava Re), bankarstvo (NLB), telekomunikacije i obrazovanje.

Gdje su prilike i poteškoće Prilike se otvaraju uglavnom na područjima obrazovanja i sudjelovanja u projektima koje financira međunarodna zajednica, kažu na ministarstvu: »Prilika ima također na području projektiranja (građevinarstvo koje je, na žalost, kod nas sada u vrlo lošem stanju, n. a.), u poljoprivrednom sektoru (izgradnja staklenika, nasada voća i vinove loze, stočarstvo i plantažni uzgoj ljekovitog bilja), u sektoru informacijskokomunikacijskih tehnologija, u području turizma, energetike...

Problemi s kojima se suočavaju naši gospodarstvenici veliki su sudski zaostaci u rješavanju gospodarskih sporova. Kod poslovanja na Kosovu treba biti svjestan i financijske nediscipline. Dakle: osigurajte financijska potraživanja, savjetuju na ministarstvu. Također dobro upoznajte svoje poslovne partnere, kažu poduzetnici.

TS je najveći slovenski investitorTS koji na Kosovu ima operatera Ipko na tržište je dosad uložio 230 milijuna eura što je najveća strana investicija u zemlji. Kažu da se poslovanje poboljšava, da imaju već pola milijuna korisnika. Ipko je u prvom tromjesečju ove godine broj mobilnih korisnika povećao za 27 posto. Prošle godine njegovi su prihodi iznosili 70 milijuna eura (dvije godine prije 66 milijuna).

Povećanje prodaje na ovom tržištu za prošlu godinu bilježe i u Petrolu (10,7 milijuna eura ili 26 posto više nego pretprošle godine). Na Kosovu se, kako kažu, jača i Pivovarna Laško.

86milijuna eura vrijednost je robe koju smo prošle godine izvezli na Kosovo.

1,6milijuna eura vrijednost je robe koju smo prošle godine uvezli s Kosova.

Kosovo u brojkama

Kosovo se smatra jednom najmanje razvijenih europskih zemalja. Stopa nezaposlenosti je oko 45 posto, plaće su u rasponu od 350 do 400 eura bruto mjesečno (puno se radi na crno, kažu poznavaoci). Prošlogodišnji bruto domaći proizvod (BDP) iznosio je oko 4,8 milijarde eura (slovenski oko 35 milijardi). Važno je da je BDP rastao (prošle godine za oko 3,8 posto). Kosovo ima 1,8 milijuna stanovnika, također ima mnogo iseljenika uglavnom u Njemačkoj, Švicarskoj i sjevernim europskim zemljama.

Hoće li slovenski poduzetnici više ulagati na Kosovo? Prilika ima - i u ener-getici, poljoprivredi te građevinarstvu. Nažalost mnogi su naši veći građevinari propali.

Aleš B

eno

www.biznis-plus.com

Čitaju ga u više od 2.000 poduzeća


Predlažu reforme s kojima će se povećati zaposlenost, pojeftiniti hrana i povećati konkurentnost gospodarstva

Ako bi Srbija prije svjetske ekonomske krize izvela reforme radnog zakonodavstva i uvela fleksibilne oblike zapošljavanja s obzirom na potrebe poslodavaca, 275.299 radnika ne bi izgubilo posao, kažu u uniji tamošnjih poslodavaca koji od vlasti zahtjevaju reforme bez odgađanja.

Dodaju kako bi država, ako bi reformirala odredbe u trgovini od kojih bi trebalo brojne ukinuti, trgovcima godišnje uštedila 107,8 milijuna eura. To bi prema njihovom uvjerenju pomoglo do osjetnog sniženja maloprodajnih i veleprodajnih cijena prehrambenih proizvoda. Istovremeno u uniji upozoravaju da bi svako treće tamošnje poduzeće povećalo prihode zaposlenima ako bi država smanjila porezna opterećenja prihoda s 60 na 40 posto.

To su tri glavna zaključka njihove analize o zahtjevamaprivrede za hitne reforme zakonodavstva u koju su bila uključena 202 tamošnja mala, srednja i velika poduzeća između trećeg i petog mjeseca ove godine. To će bit polazni bod javne debate o nužnosti promjena koja će početi danas. Njome će poslodavci, USAID, talijanska Confuindustrija u Srbiji, predstavnici njemačke privrede u Srbiji, Privredna komora Srbije te druga privredna udruženja pokušati uvjeriti tamošnja ministarstva i poslanike da što prije počnu izvoditi spomenute reforme.

Zbog sadašnjih uvjeta sve više rada na crno»Velika opterećenja troškova rada odnosno zajednički porezi idoprinosi na prihode te zastarjeo zakon o radu koji ne odgovara potrebama suvremene tržišne privrede glavni su razlozi za brz pad zaposlenosti i povećanje rada na crno,« kažepredsjednik unije Nebojša Atanacković.

Unija poslodavaca tako u prijedlogu koji su pripremili u vladi Ivice Dačića između ostalog predlaže:+ zapošljavanje na određeno vrijeme produlji se s jedne na tri godine,+ da se uklone obavezne isplate otpremnina tehnološkom višku radnika za cijelo vrijeme trajanje radnoga vijeka i zamijene ih otpremnine samo za razdoblje koje su odradili u tvrtki iz koje su ih otpustili,

+ uvođenje mogućnosti zapošljavanja za kraće radno vrijeme od osam sati,+ skrajćenje predugih službenih postupaka za zapošljavanje i otpuštanje jer sada ima mnogo suvišnih aktova i rokova,+ dozvolu uvođenja duljeg radnog vremena od produženog za najviše osam sati tjedno, s čime se mora posloprimac složiti,+ podjelu godišnjeg dopusta na dva djela,+ mogućnost da se zaposlena žena prije isteka porodiljnog dopusta može vratiti na radno mjesto ako to sama želi i radi polovično radno vrijeme,+ uvođenje prava zaposlenih do nagrada i bonusa. U uniji su uvjereni da će kratkoročni učinci reforme radnog zakonodavstva biti niži troškovi poslovanja, osjetno smanjenje broja administrativnih postupaka, lakše upravljanje ljudskih resursa u poduzećima, nov sistem stimulacije zaposlenih i više zapošljavanja mladih te starijih od 45 godina. Među dugoročnim učincima navode uštede kod zapošljavanja što bi mogli preusmjeriti u investicije i otvaranje novih radnih mjesta, smanjenje nezaposlenosti te uspostavljanje odnosa među poslodavcima, sindikatima i zaposlenima na realne ekonomske temelje.

Zbog neodgovarajućih trgovinskih zakona 19 tisuća radnih mjes-ta manjePoslodavci zahtjevaju i reformu trgovinskog i inspekcijskog zakonodavstva. Kažu da bi pomoću tih mjera snizili troškove poslovanja u tom sektoru, znači da bi promijenili obavezne odredbe koje se odnose na:– tečaj higijenskog minimuma zaposlenih,– tečaj prve pomoći zaposlenih,– ocjenu rizika radnog mjesta za svaku poslovnu jedinicu,– brise radnih površina,– nacrt protivpožarne zaštite,– povremeno provjeravanje mikroklimatskih uvjeta za rad u manjim prostorima,– mjerenje prikladnosti osvetljenja na svakih 50 kvadratnih metara,– troškove suvišne i neažurne administracije.

Kažu da svi ti troškovi poduzeća koštaju 107,8 milijuna eurai »pojedu« barem 19.113 radnih mjesta u trgovskom sektoru. Istovremeno osjetno utječu na cijene prehrambenih proizvoda koje su među višim u regiji.

Unija poslodavaca Srbije zahtjeva brze promjene

Kod inspekcijskih pregleda uveli bi jednostavan i učinkovit elektronski sistem za pritužbe protiv rada inspektora.

Za manje opterećenje troškova rada koje je jednako kao u Sloveniji»Svaka vlada koja želi izaći iz krize morat će maksimalno štedjeti kod svojih troškova i troškova javnog sektora te istovre

meno rasteretiti provredu,« upozorava Atanacković. Poslodavci zato od zakonodavaca zahtjevaju i smanjenje troškova rada sniženjem poreza i doprinosa na plate sa 60 posto neto prihoda na 40. To je u Srbiji jednako kao u Sloveniji, Danskoj, Španjolskoj i Hrvatskoj te osjetno više nego u Poljskoj, Slovačkoj, Makedoniji i Albaniji.

Od glavnih igrača na političkoj sceni očekujemo da će konač-no početi vladati po načelima

dobrog menedžerskog upravljanja i odluč-no uvesti već odavno zakašnjele reforme.

Novi

Maga

zin

Nebojša Atanacković, predsjednik Unije poslodavaca Srbije

www.biznis-plus.comSve vijesti pripremaju lokalni novinari


Makedonija više ne smije podupirati samo primarnu proizvodnjuDirektor vinare Stobi Dane Jovanov o mo-gućnostima koje bi trebala iskoristiti Ma-kedonija i svojim planovima u vinarstvu

»Proizvodimo vrhunska vina, povećali smo ulaganja u promociju naše ponude vina i s vinarskim turizmom zapravo stalno obrazujemo svoje posjetitelje o usavršenoj i civiliziranoj konzumaciji vina,« kaže direktor vinarije Stobi Dane Jovanov.

Kako ocjenjujete makedonsko vinarstvo?Makedonija godišnje proizvodi oko 100 do 120 milijuna litara vina i oko 80 posto proizvedenih količina otpada na izvoz. Mi se želimo deklarirati kao zemlja vina, međutim ako pogledamo statistiku konzumacije vina po stanovniku, shvatit ćemo da su brojke obeshrabrujuće – samo sedam litara po stanovniku. Ukoliko usporedimo sa Slovenijom koja je po površini lozovih nasada, proizvodnji vina i broju stanovnika slična Makedoniji, vidjet ćemo da tamo potrošnja iznosi oko 50 litara po glavi stanovnika, šta praktično znači da cijelu godišnju proizvodnju konzumiraju sami. Razloga za ovakvo stanje ima više, jedan je taj što su vina makedonskih vinarija koja se prodaju precijenjena odnosno imaju nerealno visoku cijenu.

I kako ste se na to odazvali u vašem poduzeću?Mi smo odlučili voditi politiku fer cijena (best buy) sa ciljem da vino opet bude dostupno svim građanima, a da se pri tom ne pravi kompromis sa kvalitetom. To je moguće budući da naša ukupna proizvodnja vina bazira isključivo na vlastitim lozovim nasadima gde izvodimo strogu kontrolu svakog koraka proizvodnje – od njive do čaše. Čvrsto smo odlučeni postati vodeća tvrtka za proizvodnju i prodaju kvalitetnih i vrhunskih vina ne samo u Makedoniji, već i u susjedstvu te postati prepoznatljivi i na međunarodnom tržištu vina.

Gdje vidite sinergije i mogućnosti za suradnju s drugim poduzećima iz regije? Jeste li već s kojim surađivali s ciljem zajedničkog nastupa na trećim tržištima?Stobi regionalno surađuje s brojnim poduzećima iz Srbije, Hrvatske, Slovenije prije svjega na tehničkoj razini, dok u sadašnjim uvjetima vođenja poduzeća nažalost smatram da je još prerano govoriti o zajedničkom nastupu na trećim tržištima. No, to je nešto čemu trebamo ubuduće posvetiti više pažnje kao jednom od mogućih odgovora na globalizirano poslovanje.

Koja zemlja u regiji će po vašem mišljenju sljedeće godine iskoristiti naj-više svog potencijala?Mislim da to je trenutno pre svega Hrvatska zbog ulaska u EU jer za hrvatske tvrtke otvorilo veliko evropsko tržište, osim toga mislim će i devizni prihod od turizma i u budućnosti rasti. Kao drugu državu spomenuo bih Srbiju jer su vidljive promjene koje vlast ubrzano uvodi u svim sferama što će zasigurno imati pozitivan utjecaj na ekonomski razvoj.

Kako ulazak Hrvatske u EU utječe na poslovanje vašeg poduzeća?Od ulaska Hrvatske u EU Makedonija će imati koristi jer se ukidaju nacionalne kvote i primjenjuju se kvote EU koje su veće, pogotovo za flaširano vino, tako da mi očekujemo ozbiljan prodor makedonskog flaširanog vina na hrvatsko tržište.

Koja dva područja smatrate za najperspektivnija u sljedeće dvije godine?Makedoniji su očajnički potrebna nova poduzeća i nova radna mjesta u realnom sektoru koji će u budućnosti generirati rast BDPa. Zbog toga kao broj jedan bih izdvojio agrobiznis. To područje mora se razvijati i tamo treba ulagati prije svega u sekundarnu proizvodnju i otvaranje novih proizvodnih pogona za prerađivanje hrane, na primjer kroz uspostavljanje sistema ugovorne proizvodnje (za unaprijed poznatog kupca u unaprijed dogovorenoj količini i kvalitetu), kroz stvaranje makedonskih poduzeća koja bi poljoprivredne proizvode otkupovala, skladirala, usmjeravala i distribuirala do konačnog kupca. Isto tako je što prije treba napustiti model samo podupiranja samo primarne proizvodnje koja je samo primarna sirovina velikim proizvođačima hrane iz Srbije, Hrvatske i Slovenije! Zatim se ova prerađena primarna siro

vina preko stranih prehrambenih konglomerata vraća natrag kao gotov proizvod s čime zemlja trpi direktnu štetu!

Šta još?Kao drugo ili treće područje spomenuo bih industriju flaširane vode jer porastom stanovništva i razvoj industrije i potražnja za pitkom vodom konstantno raste. Zatim je tu svakako i industrija obnovljivih izvora energije, prije svega većinu potencijala vidim u izgradnji industrijskih objekata koji će koristiti čistu energiju sunca kroz fotovoltaične centrale na svojim krovovima.

I za kraj, šta bi savjetovali mladim poduzetnicima da bi uspjeli u poslu?Moram priznati da na ovo je teško odgovoriti jer svatko zna ili bi trebao znati šta je najbolje za njega i njegov posao. Ali evo, općenito bi ih savjetovao da stalno nadograđuju svoje obrazovanje jer prema meni tu je ključ za pozitivnu transformaciju kako pojedinca kako i poduzeća. Zatim bih savjetovao da pokušaju napraviti ono čega se najviše boje jer danas je rizično živjeti život bez riskiranja, rekao bih, i da ne očekuju brzi uspjeh jer se uspjeh uvijek zaradi dugogodišnjom predanošću.

Makedoniju želimo deklarirati kao zemlju vina međutim statistika konzumacije vina obeshrabrujuća je – potrošnja je samo sedam litara po stanovniku.

Dane Jovanov, direktor vinarije Stobi

Šta je Stobi i tko je Dane Jovanov Vinarija Stobi proizvede 4,5 milijuna litara vina godišnje, raspredijeljen je u četiri kategorije - premium, elite, klasik i tradicionalno. Naglasak je na Vrancu s obzirom na to da je 200 od 600 hektara vinograda zasađenog tom sortom. Danas vino vinarije Stobi izvoze u Nizozemsku, Češku, Sloveniju, Srbiju i Njemačku, a njihov fokus je usmjeren prema ruskom tržištu.

Stobi je jedna najnovijih vinarija u Makedoniji, raditi je počela prije pet godina. Investicija je makedonskog bizismena Minča Jordanovog čiji poslovni interesi sežu od industrije čelika, građevine, agro-industrije pa sve do zdravstvenih usluga.

Direktor vinarije Stobi Dane Jovanov pripada mlađoj generaciji makedonskih vinara – enologa. Zaljubljenik je u svoj rad, strast za vino mu je preneo otac, Đoko Jovanov - Hermes, legenda makedonske enologije. Jovanov mlađi ener-gično vodi vinariju na putu prema zacrtanom cilju - postati vodeći makedonski proizvođać vrhunskih vina koja ćem sve češće sresti i na stranim stolovima. Smatra da Makedonija ne samo u vinarstvu već i u ostalim područjima agroin-dustrije treba konačno ponuditi proizvode sa što većom dodanom vrednošću umjesto da bude »tradicionalna sirovinska baza« regionalnih prehrambenih konglomerata.

Kapit

al

www.biznis-plus.com

Na šest jezika


Zagrebačka burza:EU nije čarobni štapićDa li su investitori na zagrebačkoj burzi »propustili« ulazak države u EU?Indeks zagrebačke burze Crobex ove godine dostiže jedan najvećih rasti tako u regiji kao u svijetu iako je hrvatsko gospodarstvo još uvijek duboko u recesiji. I hrvatska poduzeća se suočavaju s krizom, pogađaju ih velika zaduženost, mala konkurentnost i profitabilnost.

Zato je većina analitičara ovogodišnji rast zagrebačke burzepripisivala prije svega ulasku države u EU. Ali se nakon»velikog praska« na zagrebačkom tržištu vrijednosnih papiranije mnogo dogodilo, indeks Crobex je više ili manje na jednakim vrijednostima kao na kraju petkovog trgovanja. »Zagrebačka burza u tom trenu pati zbog male likvidnosti, lošeg raspoloženja među investitorima, nedostatka stranih investitora te loše makroekonomske prognoze za Hrvatsku za ovu godinu,« uvjerena je analitičarka hrvatske Podravske banke Maja Bešević Vlajo. Uz to ističe da je loša likvidnost prije svega posljedica niskih cijena pojedinih dionica što može biti za investitore i prilika. »Uazak Hrvatske će se vidjeti tek u drugoj polovici godine kad bi mogao indeks Crobex postići od 1.900 do 1.950 bodova,« misli Bešević Vlajova.

Oprez»Europska unija nije čarobni štapić zbog kojeg bi se sve promjenilo,« kaže financijski savjetnik iz hrvatskeCentar bance Goran Vorkapić. »Ako pogledate kada su se druge države u posljednjem desetljeću pridružile EU, bit će vam jasno da je bio eksplozivni rast na tim tržištima posljedica općeg optimizma na svim tržištima i jeftinog novca.« Po Vorkapićevem mišljenju je kriza promijenila ponašanje investitora koji susada puno oprezniji. »Osim toga u Hrvatskoj je mnogo poduzeća koja su bila na burzi otišlo ustečaj. Manje je i prvih uplavljenja na burzu. Prilika za investitore danas na zagrebačkoj burzi još ima, ali su rijetke, osim toga poduzeća se moraju mnogo više potruditi da bi investitore uvjerila kako su vrijedna njihovog povjerenja,« objašnjava Vorkapić. »Sada nije godina 2004 niti godina 2007. Usred smo godine 2013 i Hrvatska je već pet godina u recesiji. Treba je biti svjestan da su se vremena promijenila,« zaključio je.

Dolaze bolja vremena?»Prema našoj analizi je indeks Crobex prošle godine dostigao

dno i u bliskoj budućnosti neće više biti istaknutih padova,« misli hrvatski analitičar Dean Pavličević koji zbog ljeta u sljedećim mjesecima veće promjene ne očekuje. »Rast vrijednosti tečaja očekujem prije svega kad se vrate veliki strani institucionalni investitori,« kaže Pavličević koji kao Bešević Vlajova ocjenjuje da su neke dionice u Zagrebu potcijenjenje i dobra veprilika za kupnju. »Investitori neka prate prije svega dobro likvidne dionice te poduzeća iz prehrambenoh i turističkog sektora. Prilika ima i u industrijskim poduzećima,« dodaje Pavličević.

Do kraja godineočekujem prije svega visoku

korelaciju kretanja burze u Zagrebu s općim uvjetima na svjetskim tržištima kapitala i tržištima u regiji.

Jernej Kozlevčar, Triglav Skladi

Prilika za investitore na zagrebačkoj burzi

ima, ali su rijetke. Poduzeća se moraju više potruditi da bi uvjerila investitore.

Goran Vorkapić, Centar banca

Tko u slobodno vrijeme više misli na posao?Kako na posao, slobodno vrijeme i osobne financije gledaju Hrvati, Srbi, Makedonci i Slovenci

Među narodima u regiji velike su razlike, a s druge strane u mnogočemu smo slični. Pogledali smo šta su zaključili u Mediani gdje su anketirali 15.500 osoba u Slovenji, Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji.

Slovenci smo od četiri naroda u regiji sebe ocijenili za najbolje upravljače svog novca. O sebi tako misli 73 posto Slovenaca, slijedi 65 posto Hrvata, 57 posto Srba i skoro pola Makedonca. Razumljivo je da je isti redoslijed i kod tvrdnje: Ne volim biti u dugovima. S time se slaže dobrih devet od deset Slovenca, 85 posto Hrvata, tri četvrtine Srba i 61 posto Makedonaca.

Kod trošenja omiljenija gotovinaSkoro 60 posto Srba i Slovenaca kupovinu radije plača gotovinom. Isto 53 posto Hrvata i deset postotnih bodova manje Makedonaca. Možda je gotovina kod većine omiljenija i zato jer možda potroše više ako plačaju kreditnom karticom. Tako misli gotovo trećina Slovenaca, skoro 30 posto Hrvata, pola manje Srba i gotovo četvrtina Makedonaca.

Hrvati u slobodno vrijeme više misle na posao nego SlovenciSvojim životnim standardom zadovoljna je dobra polovina Slovenaca i manje od četvrtine Hrvata te Srba. Među Makedoncima 31 je posto zadovoljnika.

Za 68 posto Slovenaca i tri postotna boda manje Srba od novca koji zarade važnije je kako provode slobodno vrijeme. Isto misli gotovo polovina Hrvata i još nešto manje Makedonaca (41 posto).

S druge strane u svoje slobodno vrijeme tek četvrtina Slovenaca misli na posao, dok je među Hrvatima još više takvih – dvojica od petorice.

Slovenci najmanje radno ambiciozni i poduzetniSamo za 15 posto Slovenaca posao je više karijera nego

rad. Da im je posao važniji za karijeru nego sam rad, kažu skoro dvojica od petorice Srba i Makedonaca, dok je među Hrvatima takvih 31 posto.

Dobra trećina Hrvata želi osvojiti i sam vrh u svojoj karijeri. Još ambiciozniji su Makedonci (36 posto), a najviše

Srbi (dva postotna boda više). Takve ambicije ima od svih najmanje Slovenaca, i to 31 posto.

Svoje poduzeće želi tek četvrtina Slovenaca. Poduzetniji su Hrvati (36 posto), a još više Makedonci (46 posto).

Unosne mogućnosti ulaganja traži najviše SrbaDobra petina Slovenaca i Makedonaca odnosno gotovo

petina Hrvata u novinama čita financijski dio. Najviše takvih ima Srba, i to skoro 28 posto. S druge strane svaki deveti Slovenac i svaki osmi Hrvat prati događaje na burzama. Trgovanje vrijednosnim papirima Slovencima se čini riskantnije nego Hrvatima. Tako naime misli dvojica od pet Slovenaca odnosno svaki četvrti Hrvat. Baš Slovenci i Hrvati su i oni koji manje traže unosne mogućnosti ulaganja novca. Tek manje od petine Slovenaca odnosno manje od četvrtine Hrvata. Među Makedoncima takvih ima manje od polovine, a među Srbima više od polovine.

Tako slični, a tako različiti: između četiri naroda u regiji bi najmanje Slovenaca imalo svoje preduzeće, svoj vrh u karieri bi htelo doživeti najviše Srba, a među svima je mnogo takvih koji radije plaćaju sa gotovinom – i tato da manje potroše.

Think

stock


Kao privatnik već 23 godine radim na području trgovine, dis-tribucije i proizvodnje te mogu

reći da postižem dobre poslovne rezultate i konstantno sam među boljima u regiji.

Violeta nakon osvajanja regije nastavlja svoj pohodVlasnik i direktor Violete, proizvođača higi-jenskog papira iz BiH, jedne većih tamošnjih tvrtki i izvoznika, o planovima, prilikama za državu i o tome što cijene kod novih suradnika

»Ulazak Hrvatske u EU dobro utječe na BiH i na naše poduzeće. Bez većih promjena smo odgovarajuće organizirani i s potrebnim certifikatima spremni za poslovanje u EU. Uz to se otvaraju nove prilike jer su vrata EU tu, izravno pred nama,« kaže vlasnik i direktor Violete, bosansko-hercegovske palome koja svoje proizvode prodaje u regiji.

Jedan ste najvećih izvoznika u BiH. Koje proizvode najviše izvozite?Izvozimo pelene, toaletni papir, papirne ručnike, suhe i vlažne maramice, serviete i higienske uloške. Naše proizvode inače možete naći u svim državama nekadašnje Jugoslavije, u Nizozemskoj, Bugarskoj, Češkoj, Njemačkoj i Australiji.

Kako krizna vremena utječu na vaše poduzeće – još planirate proširenje poslovanja?Zbog nelikvidnosti naše privrede i drugih u regiji mogu reći da se zbog dobrog razmjera između kvalitete i cijene proizvoda dobro držimo. Kod nekih naših proizvoda tržišne smo udjele sačuvali, kod nekih smo postigli i rast. Ovih dana smo dobili narudžbu za pelene našeg novog kupca iz Velike Britanije. To znači da se širimo na nova tržista koja su manje pod utjecajem recesijskih uvjeta poslovanja i stvaramo dobre prilike za povećanje izvoza.

Kakve su mogućnosti za dobar poslovni rezultat krajem godine?Očekujemo da ćemo poslovnu godinu završiti uspješno. Za nasje važno da održavamo stabilnost u trenutačnim vanjskim iunutarnjim privrednim uvjetima iako se oni stalno mijenjaju inepredvidljivi su.

Higienski proizvodi Violete sve su prepoznatljivi u regiji. Šta ocjenju-jete za najveći uspjeh poduzeća? Violeta je razvila prepoznatljivu robnu marku. Nezavisnaagencija nas je tri godine zaredom proglasila za najbolju markuu BiH. Osim toga smo od ovdašnjeg najvećeg portala zazapošljavanje Posao.ba četiri godine zaredom dobili naziv naj

poželjnijeg poslodavca. Ali i ugledni svjetski proizvođaći kao što su Ferrero, Barilla, SC Johnson, PIK, Paladin i drugi prepoznali su nas kao kvalitetnog distributera.

Da li vam je žao zbog koje propuštene prilike?U poslu imamo konzervativan pristup što znači da se svakog projekta prihvatimo sistematički i analitički. Zato sam uvjerenda propuštenih prilika nije bilo.

I koje grane ocjenjujete za najobećavajuće u sljedeće dvije godine?Mislim da bi za izlazak države iz krize i podizanje nivoa privredne aktivnosti trebali više pažnje namijeniti energetskim projektima koji bi mogli osjetno povećati unutranju moć države za njen napredak i razvoj. Istovremeno bi trebalo više pažnje namijeniti projektima javnih radova, recimo gradnji infrastrukture, autocestama i slično.

Gdje za pet godina vidite svoje poduzeće?Ulagat ćemo u nove proizvodne kapacitete. Do kraja godine planiramo završiti gradnju tvornice u Grudama. Naša strategija je rast proizvodnje i broja zaposlenih jer širimo proizvodni program proizvoda s ciljem dizanja higijenskog standarda konačnog korisnika.

Za kraj nam još recite štasavjetovali mladim poduzetnicima za us-pjeh u poslu?Neka se pripreme, posao će biti zahtjevan i naporan, potrebanće biti kvalitet, i to na dugi rok. Uspjeh preko noći nije moguć za to nestrpljenje nije dobra »suradnica« u poslu. Ključ za uspjehje upornost, prilagođavanje promjenama, uz to se treba truditi za vsve bolji kvalitet rada.

Što je Violeta U udruženju Violeta iz Gruda u jugozapadnom dijelu BiH o sebi kažu da imaju isto ime od 2002 godine i da im je uspjelo postati regionalni prvak u higijenskim proizvodima. Zapošl-javaju 800 ljudi u 14 poslovnica u BiH, Hrvatskoj i u Sloveniji. Imaju tri tvornice u Hrvatskoj in u BiH, ali se bave i uvozom i distribucijom prehrambenih i higijenskih proizvoda međunar-odnih tvrtki kao što su Ferrero, Barilla, Evian, mesne industrije PIK, Paladin, Alkaloid, Friko delikatesni siri in Johnson SC.

Planirate li ove godine još zapošljavati? Kakva svojstva zapravo tra-žite kod mladih kadrova?Stalno zapošljavamo nove ljude. Baš danas imamo razgovore za dizajnere i tehnologe koji su nama vrlo važni jer nam za dobre i kvalitetne proizvode trebaju kreativni ljudi. Inače kod mlađih suradnika tražimo svojstva kao što su odgovornost za ispunjavanje povjerenih zadaća, samoiniciativnost, da su spremni osvojiti nova znanja, upotrebljavati ih, a uz to još da su kooperativni.

Petar Ćorluka, vlasnik i direktor proizvođača higijenskih proizvoda Violeta

Bran

imir

Boba

n / CR

OPIX

Za Sl

obod

nu

www.biznis-plus.com

Besplatan newsletter Pregled regije u vašem spremniku e-pošte svaki dan


da se mu je to dogodilo jer raste javna potrošnja, ali istovremeno dr žava u svom sistemu još zapošljava. Ako će se takav trend na staviti, prijete nama neredi. Odmah trebamo naći ljude, vladu, koja će imati hrabrosti izgubiti izbore, ali prije toga napraviti sve ono što treba za opstanak države države.

Tko će imati najviše od ulaska Hrvatske u EU?Ulazak u EU velik je izazov i prilika, a za neke veliki problem. Za one koji su svoja poduzeća na vrijeme prestrukturi rali, smanjili troškove i racionalizirali sve dijelove poslovanja, to je prilika.Naime oni će svoje proizvode i usluge moći prodavati na velikom tržištu.

Koliko hrvatskih poduzeća ima prema vašim procjenama šansu uspjeti na tržištu EU s obzirom na to da se uvijek ponavljalo kako su domaći proizvodi i usluge dosta nekonkurentni?U Hrvatskoj ima 300 tisuća suvišnih radnih mjesta. Rješenjeza njih je naše selo. Ovi ljudi bi trebali dobiti poštene otpremnine i onda početi obrađivati zemlju. Tako bi se mogli brinuti iza svoje porodice. Tako bi se država utvrdila i preko tržištaEU, znanja i tehnologije polako rasla.

Očito je dio rješenja i na azijskim tržištima, jer ste se na njih usmje-rili i vi?Mi se brinemo za razmjenu robe. Sjetite se da se u prošlostiuvijek govorilo kako se neka država razvila jer je cvala trgovina. Kad će zascvasti trgovina, zacvast će i Hrvatska. Imamo prekrasne usporedive prednosti i nadam se da će u Hrvatsku doći pametni ljudi s novcem koji nije špekulativnog izvora ipošteno je zarađen u Europi. Naime nije važna samo zarada odnosno koliko je ta velika. Važno je i znanje koje pridobijemo prije nego što taj novac zaradimo. Takav poduzetnik ima iskustva koja će širiti na naš Jadran i upotrijebiti kod bijelog braškog kamena, drva, rijeka, voda, u Slavoniji i svim drugim našim izvorima. Ali za to je treba stvoriti uvjete odnosno pobrinuti se za ravnotežu između ekonomije i javne potrošnje.

Kako komentirate da mnogi u posljednje vrijemedosta naglašavaju značenje investicija ali njih od nikud?Ako imate državu s visokim porezima i skupom radnom snagom, onda se novac koji dolazi ne plemeni. Ljudi koji imaju novac su pa metni i neće ga donijeti u okolinu gdje ga ne mogu plemeniti i povratiti u pet, sedam ili osam godina. Iz takvih će okolina otići i oni s novcem i neće se više vratiti.

Mislite na Međunarodni monetarni fond (IMF)?Da, već prije sedam godina sam rekao da nam treba IMF. Onbi napravio ono čega se vlada boji i rezao tamo gdje treba. Na primjer svi znamo da imamo kod nas previše općina ižupanija, ali si njihovog broja nitko ne usuđuje smanjiti.

Mislite znači da bi trebala politika već odavno provesti radikalne mjere da bi se uvjeti u državi promijenili?Teško ćete objasniti radniku koji je izgubio posao u poduzeću,

Kad procvate trgovina,s njom će i HrvatskaVlasnik grupe Orbico o proširenju na istok, velikim planovima i šta sve doma nije u redu

Branko Roglić po proširenju distribucijskog poslovanja u regiji i EU planira proširenje u Indoneziju i Kinu. Poznat je po tome da se u poslu ne zadužuje nego ga financira samo s vlastitim sredstvima. Polako razmišlja o odlasku u mirovinu i istovremeno misli da taj dan neće ubrzo doći.

Kakvi su planovi grupe Orbico za ovu godinu?Planiramo 860 milijuna eura prihoda što je u usporedbi s prošlom godinom rast u visini 30 milijuna eura.

Davno ste već prekoračili hrvatske okvire, kakvi su planovi na europskom nivou?Planiramo postati jedan najvećih distributera u Europi.

Nedavno ste posjetili Indoneziju. Šta planirate?Širimo poslovanje i u devetom mjesecu ćemo s indonezijskom tvrtkom Global Putra Interna tional Group osnovati zajednčka poduzeća u Indoneziji, Hrvatskoj i Kini. Preko tih poduzeća želimo uvoziti robu i svrstati je u Orbicove prodajne puteve u 17 europskih država i istovremeno europsku i hrvatsku robu izvoziti u Indo neziju. Na europska tržišta planiramo uvoziti recimo namještaj, drvo, tropsko voće i ugljen.

A kakvi su planovi s otvaranjem poduzeća u KiniRadi se o ogromnom tržštu koji podupire indonezijskog, jedan bez drugog ne mogu. Veza između tih država te između Europe i Indonezije je vrlo dobra stvar i može se razviti u dobar posao. Kina je tvornica svijeta, tam sve, i to za polovicu jeftinije nego drugdje. Radna snaga je deset puta jeftinija kao recimo u Hrvatskoj. Znači tamo je kapital dosta lakše oplemeniti.

Kako ocjenjujete privrendnu i političku okolinu doma?Uvjeti su dosta loši i razumijem ministra financija Slavka Linića da se zauzima za stabilizaciju proračuna. Kod nas javna po trošnja ekstremno raste dok realna privreda konstantno pada. Nitko nije dovoljno hrabar da bi gospodi u javnom sektoru objasnio kako ih ne može biti više od 250 tisuća nego najviše 100, jer će u suprotnom država završiti u stečaju. Velikom brzinom se približavamo grčkom scenariju. Ako se ne uspostavi ravnoteža između realne privrede i javne potrošnje, dobit ćemo nekog mentorakoji će upravljati nama jer sami to ne znamo.

Svijet je sve manji dok su avioni sve brži i jeftiniji.

Branko Roglić, vlasnik sveeuropskog distributera Orbico i časni konzulSlovenije u Splitu

Saša

Zina

ja, Ak

tual

www.biznis-plus.com

Vijesti koje (nekad) utječu na vaše poslovanje i život


Da bi bili na svjetskom tržištu konkurentni morate imati zadovoljavajuću kvalitetu,

cijenu i količinu. Zato su udruživanja neizbježna. Ako se ne udružimo doći će veliki igrači, a mi ćemo gledati utakmicu sa tribina.

Miodrag Kostić, predsjednik uprave i vlasnik MK Grupe

Privrede u regiji moraju više sudjelovatiMiodrag Kostić, najveći srpski poduzetnik i nekadašnji interesent za kupnju Žita vjeruje da poljoprivreda najveća prilika za cijelu regiju»Poduzetnici neka stvaraju nove projekte, a vlada osigura odgovarajuće uvjete za poslovanje i financijsku podršku,« kaže Miodrag Kostić, predsjednik i vlasnik MK Grupe, najvećeg privatnog u Srbiji.

Da li je prednost ili mana kad postanete najveći srpski biznismen?Pitam se da li je prednost biti najveći u zemlji u kojoj je prosječna plaća među najnižima u Europi, u zemlji koja još nije raskrstila sa samoupravljanjem, u zemlji koja i dalje više troši nego što zarađuje, u kojoj se nerad i neznanje više cijeni od uspjeha i znanja, u kojoj još nema reda i rada? Biti lider na čelu jedne od najvećih i najuspješnijih kompanija u Srbiji, ali i na drugim tržištima, nije nimalo lak posao. Za mene je, prije svega, to velika odgovornost i obaveza prema 5.000 zaposlenih i njihovim obiteljima u Srbiji, ali i u Ukrajini.

Izrazili ste spremnost da kao menadžer preuzmete neko državno poduzeće. Ne tako davno bili ste među potencijalnim kupcima Jat Airways, pa je to propalo. Koje je sad poduzeće u igri?

Zašto se moj koncept ne primjenjuje na druge domaće kompanije, to nije pitanje za mene. Danas u Srbiji još ima 174 poduzeća u restrukturiranju u kojima radi skoro 50.000 ljudi. Potrebno je da se svakim od tih poduzeća netko ozbiljno posveti kako bi se sagledalo koji su njihovi potencijali, da li se u njih u ovom trenutku može nešto uložiti kako bi se vratila na tržište.

Ideja za koju sam se zalagao i kod prethodne i kod ove Vlade je ta da bi iskusni gospodarstvenici svojim znanjem i iskustvom mogli doprinjeti razvoju državnih poduzeća, podizanju proizvodnje i samim tim njezine konkurentosti na razinu koju zaslužuje. Gospodarstvenici su spremni dio vremena odvojiti kako bi pomogli javnim poduzećima. Srbija ima oko 220.000 poduzetnika i tu energiju treba oživjeti.

Ono što mogu potvrditi, jeste da moja ponuda i dalje stoji u vidu savjeta, znanja i iskustva koje sigurno mogu prenijeti na druge, da bi se izvuklo najbolje moguće za gospodarstvo Srbije. Ukoliko bi mogao birati kome ću pomoći i dati besplatan savjet, to bi bili JAT, Železnice Srbije ili JP

PEU Resavica. Izazovi su mi uvijek bili poslovni poduhvati koji zahtijevaju liderstvo, ali i provođenje strukturnih reformi u sustavu.

Već dvije-tri godine pojedine kompanije MK grupe, po parametrima Ministarstva financija, spadaju među najbolje i najprofitabilnije. Ka-ko se stiže do toga?MK Group je i u najnevjerojatnijim ekonomskim, pa ako hoćete i političkim okolnostima, uspijevala ne samo opstati, nego i razviti se do današnjih granica. Uvijek sam strateški razmišljao u poslu što mi je omogućilo da stvaram okolnosti i alate za poslovanje. Teška vremena pretvorio sam u šansu, šansu u rezultat, a rezultat je vodeća kompanija za agroposlovanje u Srbiji i regiji jugoistočne Europe. Tek očekujem da postignemo najveće rezultate. Daleko od toga da nisam zadovo

ljan učinjenim, ali mi imamo još puno toga reći u poslu. Znate, postići rezultat nije lako, ali održati ga i trajati, višestruko je teže. To se postiže isključivo radom, strategijom i uz podršku stručnog tima.

Kakva su iskustva poslovanja Vaše kompanije u Ukrajini?Ulazak na ukrajinsko tržište bio je relativno lak, ali je opstanak na ovom zahtjevnom tržištu prilično težak. MK Group trenutno obrađuje 40.000 hektara. U Ukrajini plaćamo najam za zakup zemljišta po hektaru za ovu godinu oko 60 eura, a u Srbiji MK Group plaća zakup zemljišta od 300 do 500 eura po hektaru.Srbija je definitivno bolje organizirana država nego Ukrajina. Iako ima divovske potencijale u poljoprivrednoj proizvodnji, Ukrajina ih daleko manje koristi. Ono što je dobro u Ukrajini to je djelomična privatizacija koju je država izvršila. Ne treba

zaboraviti da je Ukrajina tržište od 50 milijuna stanovnika i da ima 42 milijuna hektara vrlo kvalitetne obradive zemlje, a cijela Vojvodina ima nešto ispod dva milijuna obradive zemlje.

Vlasnik Agrokora Ivica Todorić stvorio je najveću kompaniju u regiji. Da li je on prvi povukao nogu. Je li to bio razlog što ste Vi izašli s idejom ukrupnjavanja i udruživanja u poljoprivredi i prehrambenoj industriji?

Da bi ste na svjetskom tržištu bili konkurentni, morate imati zadovoljavajuću kvalitetu, cijenu i količinu. Stoga su savezi neizbježni. Ukoliko se ne udružimo, doći će veliki igrači, a mi ćemo utakmicu gledati sa tribina.

Vjerujem da poljoprivreda predstavlja jednu od ključnih industrija za daljni gospodarski razvoj i najveću šansu cijele regije. Mislim da je ekonomijama svih zemalja u

Novi

Maga

zin

www.biznis-plus.com

Prilike za nove poslove i proširenje postojećih

>>


Srpski kralj šećeraMK Grupa je vodeća tvrtka na području prerade hrane u Srbiji i sami kažu da su i najveći u jugoistočnoj Europi. Povezuje 36 tvrtki u Srbiji i Ukrajni čije akt-ivnosti su osim poljoprivrede još trgovina, informacijska tehnologija, upravl-janje nekretnina i turizam. Od ovih je jedna glavna djelatnost industrija šećera. Taj su dio grupe četiri tvornice šećera u Srbiji, tako da se smatra tamošnjim najvećim proizvođačem i izvoznikom šećera. Vlasnik i predsjednik MK Grupe Miodrag Kostić ima zato već godinama nadimak kralj šećera. Kostić koji se prije dvije godine zanimao za kupnju slovenskog Žita, prema procjenama časopisa Forbes na trećem je mjestu najbogatijih na Balkanu. Njegovu su imovinu ocjenili na 234 milijuna eura, nalazi se iza vlasnika Agrokora Ivice Todorića i vlasnika Studia Moderna Sandija Češka.

regiji i te kako potrebna bliža poslovna suradnja. Međusobno povezivanje regionalno jakih kompanija je nužno, posebno imajući u vidu buduće veliko tržište, u prvom redu mislim na zemlje EU i Rusiju.

Čini se da je iza Todorića i Agrokora u „osvajanju“ regije stajala Vlada Hrvatske i da je to na neki način državni projekt. Zašto slično ne postupi i Srbija na nekom drugom projektu?Vjerujem u potencijal domaćeg gospodarstva, jer Srbija nije u potpunosti iskoristila sve kapacitete. Prostor za napredak postoji, posebno u području energetike i proizvodnje hrane. Kojom brzinom će se napredovati ovisi od suradnje gospodarstva i države, a siguran sam da ćemo svi dati svoj doprinos tom cilju.

Mislite li da je Srbija nespremna za liberalizaciju tržišta od 1. siječnja 2014. kada se otvara za robe iz EU prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju?

Ne može se očekivati da Srbija sama preuzme „teret“ priključivanja, već se apsolutno svaki pojedinac mora angažirati kako bi spreman dočekao pozitivne promjene koje nas očeku

ju u bliskoj budućnosti. Državni sustav bi trebao indirektnim mjerama podržati gospodarstvenike i to najprije skraćivanjem procedura, uklanjanjem administrativnih barijera, preispitivanjem mjera carinske zaštite kao i povećanem izvoznih kvota.

Činjenica je da će integrativni proces dovesti do još većeg isticanja „najboljih“ u svojoj branši, a da će oni manje „kvalitetni“ nestati sa tržišta. Razlog je što veliko tržište kao što je europsko, neće tolerirati nekonkurentne kompanije. Ipak, ne smatram da bi ovo trebalo protumačiti kao prijetnju, naprotiv, kao šansu za razvoj.

Kakav je Vaš prijedlog državi - šta da učini sa zemljom u državnom vlasništvu?

Zemlja u Srbiji ima nedovoljno ili uopće nema svoju namjenu, a hrana i poljoprivreda su naša šansa. Biti vlasnik zapuštenog poljoprivrednog zemljišta skoro svuda u svijetu je luksuz, a uskoro će tako biti i u Srbiji. U Srbiji svake godine ostane neobrađeno djelomično ili loše obrađeno čak 900.000 hektara zemlje, a od davanja u zakup tog zemljišta primjera radi 2011. godine u proračun je otišlo samo oko 13,2 milijuna eura. Kada bi se na toj površini posijala samo pšenica, za godinu dana bi se moglo žeti 3,5 milijuna tona pšenice.

Pošto je poljoprivredno obradivo zemljište dobro od općeg značaja, država se mora ponašati kao najbolji domaćin, a to znači da adekvatno upravlja onim što ima. Postoje dva rješenja ili da država počne zemlju obrađivati ili je prepustiti onima koji to znaju i mogu. U interesu države je što prije u funkciju staviti zemljište, jer nema efikasnog upravljanja i odgovornosti bez privatnog vlasništva, a zemljište i poljoprivreda su ogromna razvojna šansa Srbije. Zemlja je bogatstvo svih nas i nitko nema pravo to zloupotrebljavati.

Kamo po jeftinijegorivo i cigareteIspunili smo želje više poduzetnika i pogle-dali kakve su uregiji razlike u cijenama

U Sloveniji su najskuplji benzin i cigarete u regiji. Ako idete na put i cena je glavni kriterijum za kupovinu, možete u drugim državama regije potrošiti za benzin i petinu manje a cigarete i za polovinu manje.

Detaljnijim pretraživanjem sigurno bismo otkrili još veće razlike u cijenama benzina i cigareta u regiji. Ali zanimali su nas okvirne uštede zato smo kod cijena goriva koje u brojnim državama zavise od ponuđača odnosno lokacije crpke uzelu u obzir najčešće cijene ponuđača koji tamo ima najviše crpki.

Za 50 litara goriva i 15 eura manjeSrbija je trenutno jedina država u regiji u kojoj je dizel skupljiod 95 oktanskog benzina. Usprkos tome ćete tamo za 50 litaraplatiti dobra tri eura manje nego doma, u Hrvatskoj i CrniGori oko šest, u BiH oko devet, a u Makedoniji umjesto 69eura čak 14 eura manje.

Nekoliko drugačiji je omjer cijena kod 95 oktanskog benzina. U Hrvatskoj ćete za 50 litara umjesto skoro 75 eura platiti dobrih osam eura manje. Još više ćete uštediti u Srbiji ili Makedoniji gdje ćete potrošiti dobrih 10 eura manje. Najmanje ćete za benzin platiti u BiH, kod 50 litara ćete uštedjeti 15 eura.

Za »šteku« cigareta doma dvije u inozemstvuZa brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje najomiljenije cigarete platiti dosta manje. Ali samo za one koji gledaju na cijenu i zanemare eventualan nešto drugačiji ukus. Ako ste među njima, za omot cigareta odnosno 10 kutijica možete potrošiti i oko 20 eura manje. Takve su naime razlike među slovenskim i makedonskim cijenama nekih od

cigareta. Najmanje ćete uštediti u Hrvatskoj i to oko pet eura kod 10 kutija.

Ne zanemarite međuvalutne razlikeRazlike među cijenama proizvoda i usluga u regiji naravno zavise od toga kako povoljno ćete zamijeniti eure za lokalnu valutu odnosno prema kojem tečaju vam ih obračuna prodavač ili

lokal na banka. Nije na odmet podsjetiti da je granicu EU dozvoljeno prijeći s najviše jednim omotom cigareta po osebi, a među državama EU dozvoljenih je najviše četiri omota po osebi. Članak o obje teme ćemo objaviti uskoro.

Bilješka: kod prepračunavanja valuta smo uzeli tečaj NLB na dan 15.07.2013, to jest jedan dan pre objave članka; cijene benzina i dizla se u većini država razlikuju od prodavača do prodavača zato smo tamo u obzir uzeli cijene na onim crpkama kojih ima najviše u državi i pri tom uzeli najskuplju verziju benzina odnosno dizla. U Srbiji smo uzeli u obzir približ-nu cijenu Nisa u Beogradu, a u BiH Energopetrola u Federaciji BiH.

Za brojne pušače koji putuju na jug uobičajeno je da će tamo za svoje omiljene cigarete platiti

dosta manje, ali mnogi ne znaju koliko.

www.biznis-plus.comPromjene zakona i pravila koje utječu na posao

Novi

Maga

zin


Gorenje u Srbiji vidi mogućnost za rastFranjo Bobinac, predsjednik uprave Go-renja o proširenju proizvodnje u regiji, budućnosti poduzeća, kakav kadar traže i šta savjetuje mlađima

Proizvođač kućanskih aparata Gorenje prije nekoliko tjedana sklopio je dugoročno strateško partnerstvo s proizvođačem elektroničkih uređaja Panasonic koje bi trebalo Velenjčanima između ostaloga donjeti 80 milijuna dodatnih prihoda, a Japancima do 13 posto slovenske tvrtke. U isto vrijeme otvoren je novi proizvodni pogon hladnjaka u Srbiji. Dakle, više nego dovoljno razloga za razgovor s prvim čovjekom poduzeća Franjom Bobincem o pogledima na regiju i budućnost tvrtke.

U Srbiji ste prije nekoliko tjedana službeno otvorili treću tvornicu. Je li vam u interesu proširenje i u neke druge države nekadašnje Jugoslavije?Ne planiramo uspostaviti proizvodnju u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ali vidimo potencijal rasta u Srbiji, posebice u Zaječaru gdje imamo montažnicu za perilice rublja. Do 2015. godine planiramo proširenje i modernizaciju zaječarske tvornice, tamo ćemo također proizvoditi perilice i sušilice koje ćemo razviti zajedno s Panasonicom u sklopu strateškog partnerstva.

Kako inače napreduje preseljenje proizvodnje Aska u Sloveniju i slovenske proizvodnje u Srbiju? Kada će završiti obje faze i koji je sljedeći korak?Aktivnosti se provode u skladu s planovima i do jeseni će biti završene. Krajem ožujka (marta) u Velenju smo već počeli proizvodnju perilica i sušilica za rublje marke Asko, u tijeku je preseljenje proizvodnje perilica suđa Asko koje će biti završeno do rujna (septembra) kada će početi proizvodnja u Velenju. Gorenje u Velenju još nije proizvodilo perilice suđa. Znači tamo donosimo posve nov proizvodni program tako da se radi o doista važnom koraku za tu lokaciju.

Kakvi su učinci prodaje segmenta kuhinja i unutarnje opreme?Učinke prodaje proizvodnog dijela segmenta namještaja bit će mogućje bolje izmjeriti krajem godine kad će proći nekoliko mjeseci od isključenja tog segmenta iz Grupe Gorenje.

Kako na vaše poslovanje utječe ulazak Hrvatske u EU?Ulazak Hrvatske u EU omogoćava nam spoj nekih poslovnih operacija primjerice na području logistike i time racionalizaciju troškova, ali svakako u obje države zadržavamo vrhunski prodajni tim.

S Panasonicom ste nedavno sklopili ugovor o sudjelovanju i on će do jeseni postati do 13-postotni vlasnik poduzeća. Koga inače najviše želite za vlasnika odnosno koji vlasnik bi bio prema va-šem mišljenju najbolji za Gorenje?Vrlo je važno da je vlasnička struktura takva da omogućava provođenje strategije tvrtke koja svakako treba ići u smjeru stvaranja dodatne vrijednosti za vlasnike uz istovremenu brigu o svim ostalim sudionicima.

I kada očekujete da će država izaći iz vlasništva poduzeća?Mislim da će država postupno smanjivati svoj udio u tvrtkama poput Gorenja i vjerujem da će se izlazak države iz vlasništva odvijati na način koji neće ugroziti strategiju razvoja poduzeća. Ali u drugoj dokapitalizacij koju planiramo ove godine dionice ćemo prvo ponuditi postojećim dioničarima, znači i Kapitalskoj družbi.

Gdje vidite Gorenje za pet godina?Vjerujem da će se Gorenje za pet godina razviti u čvrstu međunarodnu korporaciju s prodajom u svim smjerovima po Europi i većom prisutnošću u nekim drugim ciljnim zemalja izvan Europe. I za pet godina većinu ćemo prihoda ostvariti pod vlastitim robnim markama, imat ćemo jake regionalne prodajne centre i najviše ćemo proizvesti u Sloveniji i Srbiji.

Gdje planirate zapošljavati i koje su glavne osobine koje tražite kod svojih novih suradnika?Zapošljavamo prije svega inženjere, razvojnike, prodajnike. Kod suradnika tražimo i cijenimo usmjerenost u razvoj, spremnost na rad u grupi i spromjene, predanost poslu i poduzeću, poštovanje. Ključna znanja mogu se pridobiti i tijekom rada, ali prave lične osobine suradnik mora donijeti sa sobom.

Šta osim cijene i kvaliteta tražite kod svojih novih potencijalnih part-nera odnosno dobavljača?Za nas je vrlo važna pouzdana opskrba, fleksibilnost dobavljača, spremnost na promjene te korektan poslovni odnos.

Ali ako bi vam netko platio sto tisuća eura, kamo van Gorenja i nje-govih proizvoda bi novac odmah uložili?Možda u nov, svjež projekt nekog mladog poduzetnika, ali bi me on morao naravno prvo uvjeriti.

Šta bi savjetovali mladim poduzetnicima o njihovom poslu?Neka budu ustrajni, inovativni i neka ne staju ispred prepreka ako vjeruju u svoju ideju, nego nek pokušaju u nju uvjeriti vlasnike poduzeća, poslovne partnere i ponajprije svoje suradnike.

I kroz pet godina ćemo većinu prihoda ostvariti s vlastitim robnim markama, imat ćemo

jake regionalne prodajne centre, a najviše ćemo proizvoditi u Sloveniji i u Srbiji.

Franjo Bobinac, predsjednik uprave Gorenja

Irena

Hera

k

Uzor mu je bio Magic, do prvog honorara pjevanjem Što označavate za svoj najveći poslovni kiks odnosno propuštenu priliku?Svako iskustvo je dobrodošlo i uvijek nešto naučimo. Gospodarska kriza koja je počela prije nekoliko godina okrenula je stvari naopačke i vjerujem da bi danas svi, bogatiji za iskustva iz ovog vremena, prije nekoliko godina postupili drukčije.

Čime ste zaradili prvi honorar?Pjevanjem na zabavnoj sceni u dječijim godinama, a kasnije još u Komornom zboru RTV Ljubljana u studenstkim godinama.

Tko je bio vaš uzor u mlađim danima i tko je danas?U mlađim godinama vrhunski sportaši, prije svega košarkaši kao Erwin Ma-gic Johnson, a danas svi oni koji svoj posao obavljaju vrhunski i najbolji su na svom području bez obzira radi li se o poslovnim ljudima, znanstvenicima, umjetnicima, sportašima…

Šta najradije radite u slobodno vrijeme?Slobodnog vremena nema puno ali ga pokušavam iskoristiti za šetnje u prirodi, druženje s prijateljima, sport, muziku i putovanja.

Koliko dugo inače traje vaš najdulji dopust u godini i gdje ga najradije provodite?Najdulji dopust u godini traje 10 do 14 dana, a najviše ga volim provesti uz more.

www.biznis-plus.com

Intervjui, analize, dobre vijesti…


Kad se sretnu potrošačiPostoje li razlike među mjestima za odmor prosječne populacije i onih s debljim nov-čanicima?

Pogledajmo kamo na dopust odlaze Hrvati, Srbi, Slovenci i Makedonci.

Da najviše Slovenaca ljetni odmor provede u Hrvatskoj, već i ptičice cvrkuću. Zajedno s Institutom za istraživanje tržišta i medija Mediana ustanovili smo da razlika u izboru destinacija za odmor između desetine stanovništva koji potroše najviše (takozvani superpotrošači) i ostalih u Sloveniji nema.

Od 15.500 ispitanika u četiri zemlje najviše je slovenskih superpotrošača odgovorilo da odmor provode u hrvatskoj Istri i Kvarneru (13,8 posto). Slijede Dalmacija (11,5 posto) i Slovenija (sedam posto). Izbor ljetnih destinacija za odmor i kod ostalog stanovništva Slovenije jednak je. Jedina je razlika što na spomenute tri destinacije odmor provede trećina »obične« populacije što je za tri postotna boda više od one desetine koja potroši najviše.

Hrvati najradije kod sebeI kod naših južnih susjeda, novopečenih članova EU, nema razlika u odabiru destinacije za odmor između najvećih potrošača i ostalih. Gotovo četvrtina onih koji potroše najviše odmor provodi u svojoj domovini, dok tamo odmara manje od petine ostalih Hrvata. Najveća je razlika između te dvije skupine stanovništva kod druge top destinacije, Slovenije. Dok k nama na odmor dolazi svaki osmi Hrvat iz desetine populacije koja troši najviše, kod ostatka stanovništva naša je zemlja izbor za odmor tek za svakog dvadesetog. Nešto manje Hrvata odabere treće najpopularnije odredište, BiH, tek manje od pet posto stanovništva i dobrih sedam posto superpotrošača..

Potrošači s preostalima u Srbiji i Makedoniji nisu tako usklađeniDok veliki udio najvećih srpskih superpotrošača provodi ljetni odmor u Grčkoj (15,6 posto), prvo odredište preostalih Srba je domovina (7,29 posto). Na drugom je mjestu kod obje populacije Crna gora (12,7 posto superpotrošača odnosno gotovo sedam posto ostalih). Treća destinacija po izboru najvećih potrošača je domovina (11,6 posto), dok Grčku odabere svaki dvadeseti Srbin koji nije jedan onih 10 posto ljudi koji potroše najviše.

Makedonci radije u Tursku nego HrvatskuUpravo je Grčka najpopularnija destinacija za dopust za Makedonce koji osim ljetnog odmora tamo također vole provesti produženi vikend – bez obzira na njihov dugogodišnji spor oko službenog imena najjužnijeg dijela nekadašnje Jugoslavije. Svaki sedmi makedonski potrošač odnosno svaki deseti iz grupe ostalog makedonskog stanovništva ljetni odmor provede u Grčkoj. Na drugom je mjestu kod superpotrošača Turska (5,4 posto) a na trećem zapadna susjeda Albanija (manje od pet posto). Ostali Makedonci koji nisu iz desetine najvećih potrošača, kao svoje ljetno odredište za odmor naveli su Makedoniju (7,5 posto), treće je mjesto sa više od četiri posto zauzela Turska.

Odabir mjesta za odmor se kod slovenskih i hrvatskih potrošača ne razlikuje od odabira preostale populacije. Kod Srba i Makedonaca je ta usklađenost manja.

Think

stock

www.biznis-plus.comPrilike za promjenu posla

Prijatelji Biznis plusa:

Budite prvi,saznajte višeod drugihPrijavite se na besplatni dnevni newsletterna: www.biznis-plus.com


Argeta, Donat i Cedevita s»made in EU« za proširenje van regijePrvi čovjek Atlantic grupe Emil Tedeschi plani-ra s proširenjem po EU, Švicarskoj i u države ZND do 2017 godine izvan naše regije stvoriti trećinu prihoda»Smatram da je Agrokorovo preuzimanje Mercatora vrlo logičan poslovni potez. Konsolidacija industrije, na strani proizvodnje kao i na strani maloprodaje, neminovan je proces koji se događa svuda u svijetu. Općenito gledajući, zadnju riječ imaju potrošači, i dok je njihov interes u primarnom fokusu, što je jedino poslovno logično, svi će dioničari moći biti zadovoljni,« misli Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave Atlantic grupe.

Što za Vas i Vaše poslovanje znači ulazak Hrvatske u EU i istovre-meno izlazak iz CEFTA-e?Mi već od 2005. imamo iskustvo poslovanja u EU s našom njemačkom kompanijom Atlantic Multipower, a korisna su i iskustva koja dijelimo sa slovenskim kolegama iz Droge Kolinske, standardima poslovanja smo u potpunosti usklađeni i u svakom pogledu spremni za europske uvjete. Nekoliko naših brendova, poput Cedevite GO!, Argete i Donata Mg imaju ozbiljan internacionalni potencijal koji svakako želimo iskoristiti, a u tome će nam pomoći i mogućnost korištenja znaka „made in EU“ koji potrošačima u staroj Europi ipak nešto znači. Kad govorimo o izlasku RH iz CEFTAe, valja reći da su naši proizvodni kapaciteti odlično alocirani u zemljama unutar i izvan EU, što nam omogućuje da neometano servisiramo sva naša regionalna i europska tržišta neovisno o trgovinskom režimu. Primjerice, Argeta se proizvodi u Izoli i u Hadžićima, prema potpuno istovjetnim standardima, Cockta se puni u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, slično je i s ostalim asortimanom.

Kako se prodaje Cockta? Cockta je izuzetan regionalni brend koji je u segmentu gaziranih pića drži jaku drugu poziciju iza Coca Cole. U posljednjih desetak godina provedena je vrlo uspješna strategija rebrendiranja, kojom je Cockta iz staromodnog napitka etablirana na poziciju koju kvalitetom i dodanom vrijednošću zaslužuje – piće svih generacija, ne samo onih koji je se sjećaju iz starih vremena, nego i mladih modernih potrošača koji prate trendove. Uz nove okuse, Cocktu Easy i Cockta Limeta te ekstenzije brenda, Cockta Rossa i Cockta Chinotto, zaokružili smo ponudu i spremni pratimo sezonu.

Hoće li doći do sinergije brendova Grand Kafa i Barcaffe selection? Atlantic Grupa je sada najveći regionalni proizvođač kave s prodanih gotovo 25 tisuća tona u 2012. Tržište kave, osobito u kategoriji turske kave, je izrazito tradicionalno i vezano uz brend. S našim postojećim brendovima Barcaffe, koji je prisutan na tržištima Slovenije i Hrvatske, i Grand kafa na tržištima Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije ostvarujemo odlične rezultate i tržišne pozicije te ne kanimo u ovom dijelu mijenjati stvari. Ono što smo uveli je brend Barcaffe u HoReCa kanalu na razini regije. Procijenili smo da u ovom segmentu možemo s jedinstvenim brendom koji korespondira sa samim kanalom implementirati uspješnu regionalnu strategiju.

Kako se prodaju proizvodi Soko Štarka i ostalih kompanija koje ste ku-pili u Srbiji i koliko su konkurentni prilikom izvoza?Jako smo zadovoljni rezultatima i razvojem programa Soko Štarka, tj. strateškog poslovnog područja Slatko i slano. Ako gledamo po poslovnim područjima u cjelini, uz sportsku prehranu koja je najviše fokusirana na Zapadnu Europu, najveći rast od 8 posto ostvario je upravo asortiman Soko Štarka, pri čemu je čokoladni program Najlepših želja rastao dvoznamenkasto, a najviše na tržištima Srbije, BiH i Crne Gore.

Češka Kofola navodno kupuje Radensku i traži regionalnog partnera za distribuciju, hoće li Atlantic uskočiti u tu igru?Dosad nismo imali značajnijih kontakata s kolegama iz Kofole.

U češkim i slovačkim okvirima riječ je o poslovnoj genezi koja je slična razvoju Cockte u jugoistočnoj Europi. Iznimno cijenimo rad kolega u Kofoli, mi smo uvijek otvoreni za razgovor, ali nismo imali kontakata o suradnji.

Koji regionalni brend biste voljeli imati u svom portfelju?Jako smo zadovoljni portfeljom brendova koje okupljamo, od Cedevite, Cockte, Argete, Smokija, Barcaffea, Grand kafe, Bananice, Donata Mg, Plidente, Melema… Imamo snažne brendove koji baštine dugu tradiciju, neospornu kvalitetu, prepoznatljivost i vjernost potrošača. Svakako postoje odlični brendovi izvan našeg portfelja, no kako u skorijem vremenu ne planiramo akvizicije bilo bi vrlo nezahvalno spekulirati s drugim brendovima na taj način, jer to u načelu samo izaziva niz neopravdanih kalkulacija.

Na koja se tržišta namjeravate širiti? Tržišta Rusije i Zajednice nezavisnih država (ZND) imaju veliki potencijal, tamo kroz dodatna ulaganja s ovogodišnjih 40ak milijuna planiramo kroz tri godine narasti na 100 milijuna eura. To, naravno, podrazumijeva dodatna ulaganja i zapošljavanja. Očekujemo također značajan rast na zapadnoeuropskom tržištu, prije svega u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj i to s našim brendovima Multipower, Argeta, Donat Mg i Cedevita GO, koji imaju najveći internacionalni potencijal.

Kako komentirate inicijativu vlasnika MK Grupe, Miodraga Kostića, o kreaciji jedne mega regionalne tvrtke, u koju bi ušla i Atlantic Grupa?Ta je izjava izazvala dosta medijske pozornosti, makar se meni čini da je sasvim jasno i manje upućenom promatraču kako je manje riječ o ozbiljnoj inicijativi, a više o pozitivnoj provokaciji na propitivanje uvriježenih rezona kad je riječ o upravljanju kompanijama i vlasničkim odnosima. Kostić je htio ukazati na to da bi većina poduzetnika radije izabrala biti stopostotni vlasnik malog sustava, nego 20postotni suvlasnik u jednoj velikoj kompaniji. Činjenica je da su kompanije na ovim prostorima, koliko god značajne i velike u regionalnim okvirima, još uvijek mali subjekti na velikim trećim tržištima i za značajniji uspjeh na tim tržištima morat će se između ostalog pronaći uspješna formula zajedničkog nastupa.

Koji biste Vaš poslovni potez označili kao najbolji u karijeri, a kojeg smatrate najvećom pogreškom?Ne sramim se poslovnih promašaja, oni su dio razvojnog puta, iako ništa nije bilo tako dramatično da mi se čini da bi to trebalo posebno istaknuti. Recimo da na samom početku poduzetničke karijere nisam imao punu svijest o mogućnostima izgradnje

vlastitog brenda bez vlastite proizvodnje, to bi možda utjecalo na raniji ulazak Atlantica u stvaranje vlastitog portfelja u nekim kategorijama u kojima je tada bilo dosta prostora za rast. No, ne mogu reći da žalim, kad gledam unatrag mogu reći da se kompanija razvijala upravo onako kako sam u načelu želio i mislio da treba. Jednako mi je teško izdvojiti najbolji potez, jer ima više prijelomnih točaka koje su odredile današnji karakter kompanije – izlazak iz biznisa s papirom i fokus na distribuciju robe široke potrošnje, kupovina Cedevite i ulazak u proizvodnju, kupovina Haleka i iskorak na zapadnoeuropska tržišta… Ako moram nešto izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku, u potpuno transparentnom i profesionalnom procesu u kojem smo pobijedili niz međunarodnih industrijskih i financijskih takmaca. I to bez političke intervencije u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji ili EU, u vrijeme najzategnutijih odnosa između Hrvatske i Slovenije. To je za nas zaista bio značajan pothvat, jednako kao i činjenica da se nakon skoro tri godine osjećamo se kao jedinstvena kompanija.

U Hrvatskoj je svaka druga mlada osoba nezaposlena. Imate li kakvu poruku za te mlade ljude?Ekonomska situacija je teška i nije jednostavno pronaći posao, osobito mladima bez iskustva. Svijet se kreće jako brzo i poslodavci sve više traže profesionalce koji se mogu brzo uključiti u posao i donijeti novu vrijednost. Međutim, nije besperspektivno. Mladi trebaju iskoristiti svoju najveću prednost – neopterećenost i mladenački entuzijazam, trebaju se okušati, probati raditi nešto i tijekom studija ne bi li stekli iskustva, ali i sami došli do jasnije spoznaje što ih zanima i što im najbolje ide. Slušajući studente na predavanjima koja često držim ovdje i vani čini mi se da većina stremi zanimanjima koja dobro zvuče, poput marketinga, ili onih gdje se čini da će najbrže zaraditi, kao financije. Uvijek im preporučujem da se barem nakratko okušaju u prodaji, to je važna i podcijenjena vještina koja će im koristiti u svemu što budu radili, čak i ako to ne izaberu kao svoj profesionalni put.

I kada možemo očekivati bolja vremena?Hrvatska u značajnoj mjeri ovisi o stanju u eurozoni, kao i o stanju ekonomije u susjednim zemljama koje su naši najveći gospodarski partneri. U tom smislu ne vidim u najskorije vrijeme neki spektakularan okret na bolje. Hrvatska država svakako ima načina i resurse da zaustavi višegodišnji negativan trend i krene putem postupnog oporavka. Taj uzlazni put neće biti strelovit, ali je iznimno važno za naše društvo i državu da se polako krenemo penjati.

Ako moram nešto

izdvojiti, onda mogu reći da sam iznimno ponosan na cijeli naš tim i transakciju u kojoj smo kupili Drogu Kolinsku.

Emil Tedeschi, većinski vlasnik i predsjednik uprave Atlantic Grupe

Irena

Hera

k

www.biznis-plus.com

Kalendarski pregled događaja u regiji


Razlike u misaonosti i pristupima poduzetnika u regiji do svojih partnera

Iako među poduzetnicima u regiji u prosjeku primjećujemo neke razlike, u mnogočemu su i slični.

Psihoterapeut Zoran Milivojević misli da su poduzetnici u regiji svjesni kako pripadaju malim sistemima, državama u kojim je danas sve nego jednostavno poslovati, ali i da se osjećaju manje vrijednima u razgovoru sa stranim partnerima. S druge strane, dodaje Milivojević, primjećuje se i dobra kombinacijaprilagodljivosti, kreativnosti i radnog zanosa.

Slovenci sistematični, Crnogorci veliki šarmeriNaš sugovornik kaže da je cilj srpskih poduzetnika impresionirati sugovornika, za crnogorske to važi još više. Slovenskim poduzetnicima pripisuje temeljit i sistematičan pristup poslu čija je osnova dobar poslovni plan. Za hrvatske poduzetnike misli da se prema poslovnim partnerim iz drugih država ponašaju pomalo aristokratski.

Podjela ili spajanje poslovnog i privatnog odnosa»Čini mi se da postoje dvije različite poslovne misaonosti, sjevernjačka i južnjačka. Prvoj možemo pripisati menedžere iz Slovenije i Hrvatske, drugo preostale iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Makedonije,« objašnjava psihoterapeut Zoran Milivojević. Kaže da se između ostalog s jedne strane razlikuju u odnosu do osoba koje su poslovni partneri i s druge strane do samog posla. »Menedžeri s južnjačkom poslovnom misaonošću više nastupaju kao osebnosti nego osobe s imenom i prezimenom. Oni s poslovnim partnerom uspostavljaju osoban, skoro prijateljski odnos. Istovremeno od njega očekuju da se jednako ponaša prema njima. To znači da izlaze iz svoje poslovne uloge i predstavljaju se takvima kakvi su u privatnom životu,« objašnjava naš sugovornik. Ako su na razini osebnog odnosa zadovoljni time kako ih prihvaća poslovni partner, njihovo se zadovoljstvo može prenijeti i na poslovnu razinu. Onda mogu, kako objašnjava, »prijateljski« popustiti i dati partneru nešto bolje uvjete poslovanja.

»S druge strane je u severnjačkoj misaonosti jasna razlika između privatnog i poslovnog odnosa. Tako poslovni partneri ostaju u svojim ulogama i neugodno se osjećaju ako ih netko poziva da se pokažu takvi kakvima su privatno,« misli Milivojević.

Druga dimenzija koja mu se čini važnom je stupanj impro vizacije ili snalažljivosti. Dok je za severnjačku poslovnu misaonost karakteristično da se drži pravila i postupaka, za južnjačkuje karakteristično damože neka pravia i izbjeći ako je to dobroza posao, dodaje.

Osobine koje važe za Srbe, ali i brojne druge u regijiZa mišljenje o osobinama poduzetnika u regiji pitali smo i profesora beogradske visoke stručne šole za poduzetništvo Zorana Ristića koji nam je objasnio primjerom srpskih poduzetnika: »Poduzetnici se oslanjaju na političke veze kaoosnovu da bi bili uspješni u poslovanju što je jedan od najvećih

problema s kojima se suočavamo. Malo je poduzetnika koji zapravo razmišljaju i imaju menedžerske osobine.

Stvorili su ih naime entuzijasti koji se vrlo brzo suočavaju a poteškoćama, ali i velike strane tvrtke. Glavno je da su naši poduzetnici su uglavnom ljudi koji su svoj posao stvorili u vrijeme tranzicije ili njihov poduzetnički duh većinom nije razvijen. U isto vrijeme nisu dovoljno obrazovani da bi vodili tvrtku kako je to potrebno. Ali okruženje u kojem radimo omogućava da takve osobe postižu uspjeh uglavnom zahvaljujući odnosima.

Kriva je tranzicija»Sve je u tranziciji,« misli i Milan Kovačević, savjetnik za strane investicije u Srbiji. Dodaje da se teško zaboravljaju navike iz starogsistema kao i ondašnja načela i pravila. »Ljudi koji su se oboga tili u tranziciji i postali važni poduzetnici, trebaju učiti i prilagođavati se novonastalom položaju. Neki to rade bolje, dru gi lošije. To se prije svega vidi u kriznim uvjetima u kojima su neki potonuli, a drugi isplivali,« objašnjava Kovačević.

Inače ima tranzicija i pozitivne osobine. »Jedan važnijih kvaliteta poduzetnika je da su preživljavali različita tur bulentna razdoblja zato su u nevoljama snalažljivijii,« dodaje Kova čević. Za kraj objasni kako i u Srbiji ima poduzetnika iz zapada koji priznaju da je upravljanje poduzećima na zapadu ponekad manje kvalitetno od upravljanja ovdašnjih poduzeća.

Psihoterapeut Zoran Milivojević Hrvatima i Slovencima pripisuje severnjačku poslovnu misaonost, a preostalima iz regije južnjačku.

Aleš B

eno

Think

stock

Male, ali ponekad važne razlike

SlovenciIzvana su pomalo suzdržani ali se raznježe ako inozemni partneri barem nešto nauče o slovenskoj kulturi i potrude se naučiti nekoliko riječi na slovenskom. U poslovima su oprezni, na stolu žele konkretne ponude i o njima temeljito razmisle.

HrvatiNa sastanku muškarac sačeka da mu žena prva ponudi ruku. Cijena kod poslovnog dogovaranja je izražena izravno, bez suvišnog oklijevanja. Poslovanje i sklapanje po-slova često se održava u kafićima i restoranima.

BosanciImaju 42-satni radni tjedan s radnom svakom prvom subotom u mjesecu. Kod sazi-vanja sastanka ne zaboravite da popodnevni termini nisu najomiljeniji. Sastanci se često održavaju u neformalnom okruženju za koje vjeruju da doprinosi boljem po-slovnom odnosu.

SrbiOsobna preporuka je najučinkovitiji oblik za uspostavljanje poslovnih kontakata. Ne-formalni poslovni susreti uz ručak ili večeru od iznimne su važnosti. Rukuju se na po-četku i na kraju sastanka, i to najprije sa ženama.

CrnogorciKod mogućih komplikacija su najvažniji prisni i pouzdani odnosi koje treba redovi-to održavati. Suradnja na temelju osobnih dogovora je puno uspješnija nego dogo-vori na udaljenosti. Pozornost treba obratiti i na glasine u malom crnogorskom po-slovnom svijetu.

MakedonciOdluke donosi samo viši menedžment, obično predsjednik uprave. Menadžeri se često oslanjaju na intuiciju i vlastito iskustvo. Na početku su česti nepovjerenje i otpor do pro-širenja na inozemna tržišta i preuzimanja stranih poduzeća.

Izvori: Izvozno okno, Biznis plus

Jeste li »sjevernjak« ili»južnjak«?

www.biznis-plus.com

Sve to i još više iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Slovenije i Srbije

36 I www.biznis-plus.com

www.biznis-plus.com

Biznis plus brošura (HR)

Documents

Transcript of Biznis plus brošura (HR)