Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

SARAJEVO

DIPLOMSKI RAD

TEMA: Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sigurnosnog sektora u potanskom sistemu

Rad je podnesen u svrhu kompletiranja zahtjeva za sticanje zvanja

DIPLOMIRANOG INENJERA ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE (odsjek saobraaj potanski)

Odobrio: Kandidat:

Doc.dr. Abidin Deljanin Mirnet Kamenja _____________________

Sarajevo, mart 2009. godine

Ciljevi, zadaci, struktura i znaaj sektora sigurnosti FSK u potanskom sistemu

4

Saetak

Oduvijek je stepen sigurnosti, odnosno zatienosti, bio bitan kao odreena garancija

za ouvanje ve postignutog rezultata. Postizanje odreenog rezltata u privatnom ili u poslovnom segmentu, jeste esto

dugotrajan posao koji zahtijeva izvjesna ulaganja, meutim, ouvanje postignutog rezultata na eljenom nivou je isto tako teak zadatak.

Potanski sistem je postigao zavidan stepen poslovanja koji prvenstveno kao prednost ima tradiciju i razgranatu infrastrukturnu mreu.

Osiguranje postignutog nivoa poslovanja zahtijeva vea ulaganja nego proces postizanja, samim tim jer je limitirano vremenskom dimenzijom.

Naime, pored monih konkurenata koji ugroavaju rentabilno poslovanje potanskog sistema, javljaju se razni destruktivni agensi ili djelovanja, bilo da se radi o prirodnim katastrofama ili ljudskim destruktivnim djelovanjima, odnosno vidovima ugroavanja kao to su orobljenja materijalnih ili novanih sredstava u razliitim fazama tehnolokog procesa poslovanja potanskog sistema.

Ovaj rad je prvenstveno sainjen da prikae jedan segment sigurnosti u okviru potanskog sistema, njegove ciljeve, zadatke, naine ouvanja zavidnog stepena zatite i neometanog poslovanja potanskog sistema, kao i odraz postojanja sektora sigurnosti na uspjeno i neometano poslovanje, odnosno znaaj sektora sigurnosti.

Summary

Security level has always been important as a certain guarantee for the maintenance

of the achieved results. Achieving certain results in private or business segment of life is very often a time-consuming task that requires certain investments. However, maintenance of the achieved results at a required level is also a difficult task.

Postal system has achieved a respectable business level with tradition and widespread infrastructure network as its foremost advantages. Maintenance of the achieved level requires even bigger investments than the process of achieving the same, because it is time-limited.

Namely, besides powerful competition that endangers profitable running of a postal system, there are various destructive agents or activities including natural disasters and destructive human activities, such as theft of financial or material resources at various stages of the technological process of postal system business.

This paper is mainly aimed to show one segment of security within postal system, its targets, tasks and methods of maintenance of a respectable level of protection and undisturbed postal system business, as well as the effect that the existence of a security sector has on a successful and undisturbed business or, in other words, the importance of a security sector.


5

Sadraj: 1. Uvod ............................................................................................................................................. 62. Ciljevi i metodologije rada ........................................................................................................... 7

2.1. Ciljevi rada ............................................................................................................................ 72.2. Metodologija rada ................................................................................................................. 7

3. Osnovni pojmovi .......................................................................................................................... 83.1. Osnovni pojmovi sigurnosti (openito) ................................................................................. 83.2. Osnovni pojmovi sigurnosti potanskog sistema uz osvrt na sloenost potanske mree .... 8

4. Ciljevi i zadaci sektora sigurnosti potanskog sistema ............................................................... 114.1. Sigurnosna politika.............................................................................................................. 12

Dokument sigurnosne politike ............................................................................................... 12Provjera sigurnosne politike .................................................................................................. 13

5. Struktura sektora sigurnosti potanskog sistema ........................................................................ 146. Koncept zatite objekata i pojedinih faza tehnolokog procesa ................................................. 16

6.1. Fizika zatita ...................................................................................................................... 166.1.1. Podruje fizike zatite ................................................................................................ 176.1.2. Fizika kontrola ulazaka u objekte .............................................................................. 186.1.3 Slube (agencije) za zatitu objekata (primjer JP BH Pota) ........................................ 18

6.2. Orobljenja objekata u potanskom sistemu ......................................................................... 206.2.1. Primjeri napada na JP BH Pota .................................................................................. 20

6.3. Tehnika zatita ................................................................................................................... 236.3.1. Tradicionalni alarmni i sistemi videonadzora .............................................................. 246.3.2. Savremeni elementi tehnike zatite (napredne tehnologije) ....................................... 29

Mreni sistemi videonadzora ............................................................................................. 32Digitalna evolucija .................................................................................................... 32Inteligentne kamere .................................................................................................. 36Videozapisi kao dokazni materijal ............................................................................ 37

Mreni sistemi protuprovalne zatite ................................................................................. 38Protuprovalni sistemi i detektori ............................................................................... 38Detektori u protuprovalnim sistemima ..................................................................... 39

Trezor na vremensko kanjenje ..................................................................................... 41Prepoznavanje irisa oka ................................................................................................ 41Elektrohemijska zatita gotovog novca ......................................................................... 42Centralni mreni nadzorni sistem .................................................................................. 43Organizacija informacijske sigurnosti (elektronska pota) ........................................... 43Radiofrekvencijska tehnologija identifikacije (RFID) .................................................. 46Smart cards (pametne kartice) ....................................................................................... 49Biometrijska kontrola pristupa ...................................................................................... 52GPS sistemi u funkciji sistema zatite .......................................................................... 54Sistemi za pregled i skeniranje osoba i poiljaka .......................................................... 59Virtualizacija infrastrukture .......................................................................................... 62

6.3.3. Sistem protivpoarne zatite ........................................................................................ 646.3.4. Koncept zatite JP BH Pota u poreenju s potanskim sistemima naprednih zemalja66

7. Znaaj sigurnosnog sektora potanskog sistema ........................................................................ 688. Zakljuak .................................................................................................................................... 709. Literatura: ................................................................................................................................... 7110. Popis akronima: ........................................................................................................................ 7211. Popis slika: ............................................................................................................................... 73


6

1. Uvod Poevi od Maslovljeve teorije, hijerarhije potreba koja razlikuje pet nivoa, primjetit

emo da je potreba za sigurnou na drugom stepenu hijerarhije, tj. odmah nakon zadovoljenja primarnih fiziolokih potreba.

Ova injenica sama po sebi govori dovoljno o znaaju sigurnosti u svakodnevnom ivotu kao i u poslovnom svijetu.

Dakle, nakon postizanja pozitivnih parametara poslovanja, odnosno obezbjeenja tehnolokom opremom, kadrovskim resursima, osiguranja odgovarajueg segmenta trita i pridobijanja korisnika, najvei problem jeste kako sve to zadrati na jednom nivou, a nakon toga i napredovati, odnosno poveati profitabilnost.

Pored niza oteavajuih okolnosti koji utiu na uspjeno poslovanje u savremenom sistemu trita, tj. konkurentska mo i napredak trehnologije koji je gotovo nemogue pratiti, stepen razbojnitva, terorizma, vandalizma se poveava te samim tim i oteava uspjeh poslovanja potanskih sistema.

Meutim, napredak tehnologije koji jednim dijelom oteava poslovanje, ili iziskuje velika ulaganja, drugim veim dijelom unapreuje poslovanje, tako to se razvojem tehnologije istovremeno razvijaju nova sigurnosna rjeenja i poboljanja sektora sigurnosti.

Jedinice potanske mree izloene su permanentnoj opasnosti od provala-oruanih pljaki. Time se ugroavaju sredstva, a naroito ivoti potanskih radnika.

Sve ovo dovodi do neophodnosti formiranja jednog zasebnog sektora u okviru potanskog sistema, tj. sektora sigurnosti koji bi kao zadatak imao da se brine da do prethodno navedenih situacija ne doe ili da se smanji broj istih, a samim tim i zadobije povjerenje korisnika potanskih usluga.

Zatita potanskih jedinica u procesu pruanja usluga, kao element kvaliteta, proistie i iz obaveze koja je zakonom regulisana i propisana, da potansku poiljku primi, obradi, prenese i urui primaocu u stanju u kome je predana, tako da u procesu pruanja usluge bude obezbjeena nepovredivost.

Savremena tehnika i informatika sredstva koja se koriste u potanskim jedinicama, a koja iziskuju novu tehnologiju procesa rada, sve su privlanija meta kriminalaca, a novac koji prolazi kroz Potu, meta oruanog napada. injenica da je dolazilo do takvih problema, naalost i sa traginim posljedicama, predstavlja obavezu da osoblje potanskog sistema, potanske objekte, tehnoloki proces prenosa, tehnika sredstva, zatite na adekvatan nain.

U ovom radu je prikazan sistem sigurnosti potanskog sistema, odnosno vidovi i naini zatite, gledano openito radi shvatanja znaaja sistema sigurnosti za uspjeno poslovanje potanskog sistema.

Svi segmenti sistema sigurnosti iziskuju posebnu panju, te je shodno tome i ovaj rad koncipiran u nekoliko dijelova kako bi se to jasnije predoila vanost i struktura sektora sigurnosti potanskog sistema.


7

2. Ciljevi i metodologije rada 2.1. Ciljevi rada

Diplomski rad je raen sa jednim ciljem, a to jeste prezentacija sektora sigurnosti

prema strukturi potanskog sistema. Vie je tipova strukturiranja potanske mree, odnosno potanskih jedinica u okviru jedne potanske mree. Shodno, tome primjenljivi su razliiti oblici sistema sigurnosti, kao i stepen primjenljivane tehnologije.

Cilj rada je mogue ralaniti na nekoliko segmenata prezentacije, poev od opih temelja sigurnosti preko vidova zatite i temeljnih ciljeva i zadataka, do znaaja sistema sigurnosti u zbirnom poslovanju potanskog sistema.

2.2. Metodologija rada Metodologija je znanost (grki methodos + logos rije, govor, nauka) o

metodama znanstvenog istraivanja1. Prema irem shvatanju metodologija je znanost o cjelokupnosti svih oblika i naina

istraivanja pomou kojih se dolazi do sistemskog i objektivnog znanstvenog znanja, ili znanstvena disciplina u kojoj se kritiki ispituju eksplicitno izlau razliite ope i posebne metode.

U diplomskom radu, da bi se postigli postavljeni ciljevi kao i to efektivniji rezultati koji se dobijaju povezivanjem i odgovarajuom kombinacijom vie naunih metoda, koritene su slijedee metode:

1. Metoda deskripcije (definirana je kao postupak jednostavnog opisivanja ili ocrtavanja injenica, procesa i predmeta te njihovih empirijskih potvrivanja odnosa i veza, ali bez naunog tumaenja ili objanjenja, te je koritena kroz cijeli diplomski rad);

2. Metoda klasifikacije (koritena je pri prikazu strukturne podjele sistema sigurnosti i klasifikacije jedinica potanske mree, tj. u poglavljima 3. i 6.);

3. Metoda komparacije (podrazumijeva uporeivanje istih ili srodnih injenica, pojmova, procesa i odnosa, odnosno, utvrivanje njihove slinosti u ponaanju i intenzitetu kao i razlike meu njima, te je koritena u poreenju savremenih sistema zatite sa sistemima zatite koji su prevazieni, te je koritena u poglavlju 6.);

4. Metoda analize (postupak naunog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove jednostavnije sistemske dijelove i elemente, kao i izuavanje svakog dijela (elementa) za sebe i o odnosu na druge dijelove cjeline. Ova metoda analize koritena je kroz cijeli diplomski rad);

5. Metoda sinteze (postupak znanstvenog istraivanja i objanjenja stvarnosti putem spajanja, sastavljanja misaonih tvorevina u sloene povezujue elemente, pojave, procese i odnose u jedinstvenu cjelinu. Metoda je koritena prilikom izvoenja zakljuaka, tj. u poglavlju 6. i 8.).

1 eki, efkija, Osnovi metodologije i tehnologije izrade znanstvenog i strunog djela; str. 32. Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 1999.


8

3. Osnovni pojmovi 3.1. Osnovni pojmovi sigurnosti (openito)

Sigurnost je pojam vrlo irokog znaenja. Podrazumijeva openito stepen zatienosti ljudi od razliitih oblika njihova ugroavanja, zatitu materijalnih i kulturnih dobara u linoj i drutvenoj svojini, zatitu drutva i njegovih vrijednosti, cjelokupnu zatitu drave od svih vidova njenog ugroavanja, a na kraju sigurnost podrazumijeva stepen zatite od ugroavnja na planetarnom, kosmikom nivou ivota i ljudskog roda u cijelosti.

Svi nivoi sigurnosti: planetarni, dravni i sigurnost ovjeka pojedinca, te materijalnih i kulturnih dobara predstavlja jednu neraskidivu cjelinu.

U politikom smislu sigurnost podrazumijeva stepen zatite drave od ugroavanja iznutra i izvana (unutranja i vanjska sigurnost). Vanjska sigurnost se odnosi na nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet drave i stepen njenog ugroavanja u odreenom vremenu, dok unutranja sigurnost podrazumijeva mogunost za funkcionisanje ustavnog, ekonomskog i pravnog sistema u dravi, stepen ugroenosti i zatite ljudi (graana), njihovih prava, materijalnih dobara u linoj i svakoj drugoj svojini.

Sigurnost drave je jedan od glavnih (osnovnih) atributa i funkcija koja zavisi od opeg stanja u dravi i organa njene zatite. Najee su u dravi pored ostalih organa, vlade i njihova ministarstva, osnovni nosioci poslova sigurnosti, a posebno ministarstva policije i odbrane, to podrazumijeva da oruane snage predstavljaju jedan od najznaajnijih organa drave u njenoj zatiti, naroito od vanjskih oblika vojnog ugroavanja.

Na nivou Ujedinjenih nacija postoji Savjet sigurnosti, organ iji je zadatak briga o zatiti svjetskog mira.

Ovako irok pojam ima i svoja ua znaenja, parcijalna znaenja i koristi se u ve navedenim i drugim oblastima zatite kao tehnika, saobraajna, ekonomska i druge sigurnosti.

Sigurnost u odnosu na sutinu i stvarno znaenje moemo definisati kao stanje organizacija i kao funkcija organizacija. Kao stanje predstavlja zatienost nekog dobra, tekovine ili drutva, a kao funkcija predstavlja nerazdvojni atribut tog dobra, tekovine ili drutva. 3.2. Osnovni pojmovi sigurnosti potanskog sistema uz osvrt na sloenost potanske mree

Da bismo definisali osnovne pojmove sigurnosti potanskog sistema neophodno je

prikazati sloenost potanske mree. Analiza strukture potanske mree u saetom obliku je predstavljena u nastavku ovog poglavlja nakon ega slijedi pojam sigurnosti u potanskom saobraaju.

Potanski sistem je kompleksan sistem kojeg ini veliki broj komponenti koje su meusobno povezane u svrhovitu cjelinu tako da obavljaju temeljnu funkciju sistema2.

2 Bonjak, Ivan. Skripta: Odravanje potanskog saobraaja, str. 1. Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2006.


9

PS = ( K, R) s, t

PS = potanski sistem

K = skup komponenti

R = relacije izmeu komponenti

s, t = prostorno-vremenski okvir

Slika 1. Opi prikaz sistema Y = Tr (x) Tr = funkcija transformacije. Potanski sistem je, dakle, jedna cijelina sastavljena iz odreenog broja segmenata

koji su povezani relacijama. Tu cjelinu analitiki moemo posmatrati kao jedinstvenu potansku mreu.

Potanska mrea je specifian integrisani, tehniko-tehnoloki sistem kojega ine infrastrukturni objekti, oprema uslunih jedinica, postrojenja, transportna sredstva i linije otpreme i prijema poiljaka, a sve zajedno omoguava obavljanje potanskih usluga u unutranjem i meunarodnom saobraaju.

Slika 2. Struktura potanske mree


10

Na slici 2. prikazane su osnovne komponente potanske mree kao i njihova povezanost.3 Prikazana struktura odnosi se na tehnoloki sistem fizikog prijenosa potanskih poiljaka. Obavljanje drugih usluga kao platnog prometa i usluga za druge komunalane organizacije vri se uglavnom na istim uslunim mjestima i sa postojeim resursima osoblja i opreme, ali esto i ukljuivanjem posebnih sredstava opreme i tehnologije kao informatikih, telekomunikacijskih, financijskih i drugih uslova nunih za obavljanje tih procesa.

Pojam sigurnosti u potanskom saobraaju predstavlja usvajanje velikog broja mjera koje se istovremeno odnose na pakovanje, dostavu poiljaka, preventivnih radnji protiv krae, protiv prenosa zabranjenih predmeta, protiv kanjenja u otpremanju poiljaka, loeg pakovanja i odsustva odgovarajuih dokumenata potrebnih za otpremu, kao i usvajanje novih tehniko-tehnolokih rjeenja u odvijanju samog procesa prenosa potanske poiljke od primaoca do poiljaoca. Sve to u svrhu postizanja odreenog stepena sigurnosti kvaliteta i kvantiteta potanske poiljke od korisnikove predaje do uruenja korisniku.

Moemo rei da je cilj sigurnosti da sprijei tj. da smanji tetne posljedice prenosa potanskih poiljaka kao i da osigura visok kvalitet potanskih usluga. Sigurnost i nepovredivost potanske poiljke osnovni su elementi kojima se osigurava kvalitet slube tako da potanska sigurnost mora dobiti prednost na svim nivoima upravljanja i ekspolatacije.

Postoji pet kljunih elemenata svake sigurnosne strategije koji, nadovezujui se loginim redoslijedom, sainjavaju potpuni plan obezbjeivanja odnosno zatite:

1. Pravila ponaanja Imati jasna pravila ponaanja koja su u skladu s ciljevima koje elite da postignete

poslovanjem? Da li su s tim pravilima upoznati svi zaposleni u svim ograncima radne organizacije? Bez napisanih pravila ponaanja nema jasanog cilj koji se eli postii, niti odgovarajua mjera za ocjenu postojeeg stanja.

2. Planovi Imati strategiju za uvoenje pravila ponaanja? Imati cjelovit sigurnosi plan za

poslovanje? 3. Proizvodi Koje su kljune tehnologije i usluge potrebne za sprovoenje plana i postizanje

zadatih ciljeva? Kako ih treba rasporediti da bi se ostvario neophodan nivo sigurnosti, uinka, prilagodljivosti kvaliteta usluga?

4. Postupci Kako u hodu odravati svoju sigurnosnu infrastrukturu? Kakvim mjerilom

ocjenjivati sigurnosni status? Ako doe do naruavanja sigurnosti, na koji nain rijeiti problem? Jasno definisani operativni postupci presudno utjeu na uspjeh plana zatite.

5. Osoblje Koji su resursi neophodni za uspjeno sprovoenje plana obezbjeivanja i primjenu

odgovarajuih postupaka? Da li dio svoje sigurnosne infrastrukture povjeriti nekoj specijalizovanoj firmi ili sve obaviti u okviru kue? Osoblje neophodno za uspjenu zatitu presudan je ali esto zanemaren element koji moe znatno da uvea sporedne trokove.

Potanski saobraaj igra vanu ulogu u ivotu ovjeka kao i cjelokupnog drutva. Stoga je sigurnost i zatita potanskog saobraaja jedan od vodeih faktora koje treba

3 Arnautovi, Enes: Tehnologija i tehnika u potanskim komunikacijama;str. 60. Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2003.


11

prouavati i na koje treba staviti poseban akcenat kako bi se potanski saobraaj mogao samostalno odravati i osigurati na taj nain. Samoodrivost ovog sistema sigurnosti je kompleksan pojam, ija definicija ovisi o oblasti u kojoj se primjenjuje. 4. Ciljevi i zadaci sektora sigurnosti potanskog sistema

Shodno problematici i kompleksnosti pojava sigurnosti nastaje nauna disiciplina

sigurnosti potanskog saobraaja. Nauna disciplina sigurnosti u potanskom procesu izuava mogunosti tehniko-tehnolokih usavravanja istih procesa i organizacija rada u saobraaju kroz druteveno-pravna okruenja u kojima se odvija radna aktivnost, a obuhvatajui pri tome odvijanje potanskog saobraaja, saobraajna sredstva i metode rada u saobraaju. Sigurnost kao disciplina polazi od naela prilagoavanja potanskog saobraaja ovjeku, odnosno ovjeka potanskom saobraaju.4

Predmet istraivanja u okviru ove naune discipline je sa tehniko-tehnolokog gledita kako to sigurnije, racionalnije i efikasnije prenijeti potansku poiljku, te pri tome osigurati kvalitet i kvantitet potanskih poiljaka.

Moe se rei, uslovno, da je cilj sigurnosti u potanskom sistemu sprijeiti, tj. smanjiti tetne posljedice prenosa potanskih poiljaka kao i osigurati visok kvalitet potanskih usluga.

Potrebno je napomenuti da je prenos potanskih poiljaka s odreenom vrijednou samo jedan segment potanskog saobraaja, jedan dio irokog dijapazona ponuenih usluga, a istovremeno samo jedan segment koji moe biti na neki nain ugroen od strane nekih izvora. Dakle, pored prenosa potanskih poiljaka u zadnjim godina, shodno rastu i irenju trita, kao i udovoljenju korisniku potanskih usluga, pota se veim dijelom preorijentisala, odnosno uvela niz novih usluga koje moemo svrstati u novane usluge i nove usluge. Sama rije novane govori za sebe. To znai da se i samim uvoenjem ovih usluga privukla panja tetnih uticaja, odnosno panja raznih izvora naruenja sigurnog poslovanja.

Pored zatite fizikog prenosa potanskih poiljaka koji ne gubi na znaaju uvoenjem prethodno navedenih usluga, potrebno je osigurati nesmetano okruenje za ovaj segment poslovanja. Dakle, jo jedan od ciljeva sektora sigurnosti jeste zatita u obavljanju usluga koje nisu fizikog oblika, ali su u dirktnoj vezi sa radom novcem i prenosom novca.

Ovaj segment poslovanja potanskog sistema je dosta napredovao posljednjih godina, i to moemo rei s razlogom, jer je ovaj dio poslovanja duboko involviran i vezan za razvoj tehnologije, odnosno informatizacije. Tu se pojavljuje drugi problem, tj. sistemska sigurnost informatikih procesa. Poznato nam je da nije fiziki nain jedini nain orobljenja novca. U dananjem svijetu kojeg neki zovu informatiko doba postoji i drugi nain orobljenja novanih sredstava s obzirom da je novac sve vie elektonski. Ovi naini orobljenja se deavaju od strane tzv. hackera odnosno crackera koji pomou savremenih informatikih alata upadaju u baze podataka korporacija koje se bave prenosom i tednjom novca i uz pomo savremenih informatikih alata vre transfer novanih sredstava u svoju korist. Sektor sigurnosti ima za cilj i da sprijei ovakav nain ometanja poslovanja potanskog sistema, a to je vid zatite putem informatikih alata, firewall-a, antivirusa i jo mnogo savremenih alata namjenjenih u tu svrhu.

4 Deljanin, Abidin, predavanja, Sigurnost u potanskom saobraaju, Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2007.god.


12

Do sada je navedeno nekoliko ciljeva sektora sigurnosti, te bismo shodno broju negativnih djelovanja i uticaja na poslovanje isto tako mogli postaviti ciljeve, ali svi ti ciljevi se svode na istu jednoznanu ravan.

I sigurnost i nepovredivost potanskih poiljaka kojima se osigurava kvalitet slube, i sigurnost novanih sredstava, kao i sigurnost informacijskog sistemu su nebitni u odnosu na sigurnost ljudskih ivota, odnosno ivota zaposlenika potanskog sistema.

Sigurnost ivota ljudskih resursa, zatita objekata i opreme potanke infrastrukture, sigurnost potanskog informacijskog sistema, te zatita neometanog obavljanja potanskih usluga u svim fazama tehnolokog procesa jeste sveobuhvatni cilj sigurnosnog sektora potanskog sistema.

Svrha postojanja sigurnosnog sektora se ogleda u ostvarenju prethodno navedenih ciljeva, odnosno jednog sveobuhvatnog cilja.

Postizanje ovako sloenog cilja nije nimalo lak zadatak. Da bi se postigao mogui maksimum cilja sigurnosnog sektora u potanskom

sistemu potrebno je razraditi politiku sigurnosti potanskog sistema i delegirati pojedine dijelove i zadatke. Dakle, shodno fazama tehnolokog procesa postavljaju se zadaci sektora sigurnosti ili pojedinim dijelovima sektora sigurnosti.

Da bismo govorili o svakom pojedinom zadatku sektora sigurnosti u postizanju prethodno navedenih ciljeva neophodno bi bilo prethodno opisati svaku fazu tehnolokog procesa i posao koji treba zatiti od neeljenog djelovanja i naine na koje bismo to postigli.

Zadatak sektora sigurnosti potanskog sistema je ostvarenje prethodno navedenog sveobuhvatnog cilja koristei razna tehnika pomagala. O tehnikim sistemima zatite i opremi e biti govora u predstojeim poglavljima rada, a u ovom poglavlju je jo prikazana sigurnosna politika kao kljuni uvijet postizanja postavljenih ciljeva.

4.1. Sigurnosna politika

Sigurnosna politika odraava stav najvieg poslovodstva o pravcima u pogledu

sigurnosti u kojima jasno iskazuju snanu potporu svim subjektima poslovnog sistema u pogledu sigurnosti.5

Najvie poslovodstvo mora definirati politiku te iskazati podrku i predanost sigurnosti informacija kroz izradu, doradu, naglaavanje i podravanje politike sigurnosti u cijeloj organizaciji.

Dokument sigurnosne politike

Dokument sigurnosne politike treba biti odobren od strane upravitelja, objavljen i

poslan svim zaposlenicima i korisnicima kojima je namijenjena. Politika treba odraavati stavove rukovoditelja i definirati koncept upravljanja

sigurnosti informacija. Dokument politike treba sadravati iskaze koje se odnose na:

definicije sigurnosti informacija, njene sveobuhvatne ciljeve i djelokrug, te vanost sigurnosti kao temeljni mehanizam dijeljenja informacija,

stavove rukovoditelja, podravajui ciljeve i principe informacijske sigurnosti u skladu s poslovnom strategijom,

5 http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/2008_kovacevic/primjerSP_1.html


13

okvire uspostave kontrolnih ciljeva i kontrola, ukljuujui naela procjene rizika, jezgrovito objanjenje sigurnosne politike, naela i standarda, saglasnost sa zakonodavnim, nadzornim i ugovornim zahtjevima, zahtjeve za educiranjem o sigurnosti, posljedice nepridravanja pravila sigurnosne politike, definicije opih i specifinih odgovornosti rukovoditelja informacijske sigurnosti,

ukljuujui izvjetavanje o sigurnosnim incidentima, reference na dokumentaciju koja moe podrati politiku.

Sigurnosna politika mora biti pisana u odgovarajuem obliku, dostupna i razumljiva onome kome je namijenjena.

Provjera sigurnosne politike Svakim danom otkrivaju se nove prijetnje informacijskim sistemima i ostalim

predmetima ugroavanja. U informacijske sisteme ugrauje se nova oprema, zapoljavaju se novi kadrovi itd. Ukoliko sve ove promjene ne bi uticale na sigurnosnu politiku, politika bi nakon nekog vremena zastarjela. Iz tog razloga politika sigurnosti mora biti periodino pregledavana, a ako se dogode znaajne promjene unutar sistema i prije. Cilj provjere je zadrati i osigurati prikladnost, kompetentnost i djelotvornost politike.

Politika sigurnosti treba imati vlasnika, tj. odgovornu osobu zaduenu za razvoj, provjeru i valorizaciju sigurnosne politike. Provjera treba sadravati odreivanje mogunosti poboljanja sigurnosne politike i predlaganje promjena u okolnostima poslovanja, organizacije, (pravnim ili tehnikim aspektima) i injenice koje je potrebno razmotriti u procesu provjere sigurnosne politike su sljedee:

povratne informacije, rezultati neovisnih ispitivanja, status preventivnih aktivnosti, promjene koje mogu pozitivno uticati na informacijsku sigurnost, trendovi koji se odnose na prijetnje i ranjivosti, izvjea o sigurnosnim incidentima, preporuke mjerodavnih.

Rezultati provjere mogu sadravati bilo koje odluke i akcije temeljene na:

poboljanju pristupa organizacije u upravljanju informacijskom sigurnosti, poboljanju kontrolnih ciljeva i kontrola, poboljanju u dijeljenju resursa i/ili odgovornosti.


14

5. Struktura sektora sigurnosti potanskog sistema Shodno tetnim agensima moemo napraviti uvjetnu ralambu sektora sigurnosti i

istaknuti njegove pojedine dijelove. Tako tetne uticaje moemo podijeliti na one nastale prirodnim putem, koje obino

zovemo prirodne katastrofe, i one koji su nastali posredstvom ovjeka, odnosno vjetakim, tetnim uticajima.

U prirodne katastrofe moemo ubrojati zemljotrese, poplave, uvjetno poare, dok u vjetake spadaju razni vidovi orobljenja novanih i materijalnih dobara.

Sistem sigurnosti je kombinacija razliitih pomagala i ljudske zatite radi ouvanja neometanog poslovanja potanskog sistema.

Gledano s ovog aspekta sistem sigurnosti moemo ponovo podijeliti na njegove sastavne dijelove, a ta podjela je prikazana shematski na slijedeoj slici.6

Slika 3. Podjela sigurnosti u potanskom saobraaju

Eksterna sigurnost u potanskom saobraaju obuhvata zatita objekata pote, zatita

osoblja koje je u direktnom ili indirekntom kontaktu sa korisnicima, zatita potanskih vozila i zatita informacija.

Informacijska sigurnost se uspostavlja razliitim informatikim alatima, odnosno upoznavanjem osoblja sa stvaom sigurnosne politike o vanosti poslovnih informacija.

6 Deljanin, Abidin., predavanja Sigurnost u potanskom saobraaju; str. 10. Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2007.


15

Zatita objekta pote osigurava se video nadzorom protiv provalnih sistema kamera kao i mogunost prisustva fizike zatite u svakom objektu pote. Zatita potanskog osoblja, potonoa, osigurava se uvoenjem takozvanog gladijatora. Gladijator je hemijsko svojstvo, elektrook naprava koja omoguava potonoi da u sluaju otimanja torbe, novca i vrijednosnica aktivira elektronskim sistemom hemijsku smjesu koja unitava novac i vrijednosnice, odnosno obiljeava ih. Taj novac je neupotrebljiv u bankama i finansijskim ustanovama. Zatita vozila vri se uvoenjem satelitskog nadzora nad vozilima.

Osim eksterne kontrole bezbjednosti u potanskom saobraaju nephodna je i interna bezbjednost poiljaka.

Sluba unutranje zatite svoje propisane zadatke uspjeno moe izvriti jedino uz tijesnu saradnju i pomo svih uposlenih preduzea. Pravilnikom preduzea je propisano da su nosioci zatite u preduzeu, na prvom mjestu, svi uposlenici, a posebno rukovodni radnici. Tek nakon toga dolaze uposlenici Slube unutranje zatite i ne bez razloga.

Obim poslova preduzea, broj objekata, broj transakcija, broj linija prevoza poiljaka, broj uposlenika, iznos novanih sredstava, itd. su isuvie veliki da ih uposlenici Slube unutranje zatite, uz stroga ogranienja zakona o broju dozvoljenog vatrenog oruja i uslovima njegove upotrebe, mogu uspjeno zatiti bez dobro organizirane i razraene saradnje Slube sa svim uposlenicima. Svaki uposlenik ima svoje posebno znaajno mjesto i ulogu u sistemu zatite, s obzirom da radi s novcem, vrijednostima, imovinom, ili pak posjeduje informacije ijim nekontroliranim uticajem mogu nastupiti tetne posljedice po uposlenike i imovinu preduzea.

Primjera radi da nekontrolirano otkrivanje jedne tajne informacije o vremenu polaska vozila u trenu prevoza, ili koliine novca u potanskoj torbi, i sl. moe biti dovoljan razlog za nastajanje nepoeljnih situacija u kojima mogu biti ugroeni ivoti ljudi i imovina preduzea.

S obzirom da su uposlenici ti koji planiraju redove prevoza, dostavne rejone, pravci vremena pokreta vozila i potonoa i novane iznose koje prenose, logino je oekivati da su upravo uposlenici koji se bave tim prva meta kod koje e kriminalci pokuati doi do ulaznih informacija, bilo nepanjom uposlenika, ucjenom, potplaivanjem i sl.

Stoga srednji menadment ima veliku odgovornst u edukaciji, motivaciji, kontroli, pomoi i drugim modalitetima rada sa uposlenicima, kako bi se prostor za kriminalce maksimalno suzio.

Tek u ovakvim uvjetima svijesti i homogenizacije u poimanju poslova siguronsti i zatite Sluba zatite sa svoje strane moe uspjeno odraditi svoj posao koji se ogleda u poznatim vidovima zatite, a to su:

1. Fizika zatita; 2. Tehnika zatita; 3. Zatita i prevoz novca i drugih vrijednosti; 4. Zatita na radu i zatita od poara.


16

6. Koncept zatite objekata i pojedinih faza tehnolokog procesa

U ovom poglavlju su prezentirani segmenti zatite, poev od fizike zatite do tehnike zatite uz isticanje savremenih sistema tehnike zatite.

6.1. Fizika zatita

Cilj sprijeiti neovlateni pristup, tetu i ometanje poslovnih prostorija i informacija.

Fizika zatita podrazumjeva zatitu ljudi i imovine od unitenja, oteenja, krae i drugih oblika opasnog ili tetnog djelovanja na zdravlje i ivot ljudi, odnosno na imovinu preduzea. Poslove fizike zatite obavljaju zaposlenici sigurnosti tako to neposredno poduzimaju zakonom doputene mjere radi spreavanja i otkrivanja tetnih pojava i radnji, koje mogu nanijeti tete imovini, te koje mogu ugroziti ivot ili tijelo zaposlenika koji se tite. to je neko privredno drutvo ugroenije to je vea i opremljenija sluba osiguranja. U zavisnosti od znaaja privrednog drutva, njegovo ugroavanje moe izazvati odreene poremeaje u iroj drutvenoj zajednici.7

Zaposlenici sigurnosti koji obavljaju poslove fizike zatite objekata, prostora i imovine preduzea ovlateni su za poduzimanje slijedeih radnji:

1. upozoriti lice da se udalji s prostora ili objekta koji tite ako se neovlateno nalazi ili zadrava na tom prostoru, odnosno objektu,

2. sprijeiti neovlatenom licu ulaz u prostor ili objekat koji osigurava, 3. zadrati lice koje je na prostoru, ili objektu koji tite, i koje su zatekli u

obavljanju kaznenog djela, do dolaska policije, 4. sprijeiti neovlaten ulazak, odnosno izlazak vozila, ili lica s prtljagom, iz

uvanog prostora, kao i obaviti pregled tih vozila i lica. U obavljanju poslova zatite zaposlenik sigurnosti moe upotrijebiti najmanju

potrebnu silu i o upotrebljenoj sili odmah upoznati odgovorno lice u Slubi. Zaposlenik sigurnosti, koji zadri lice, duan je odmah o tome obavijestiti policiju i upoznati je o razlozima zadravanja te postupiti po uputama policije do njenog dolaska.

Zaposlenik sigurnosti moe u obavljanju poslova fizike zatite upotrijebiti silu samo ako na drugi nain ne moe odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugroava njegov ivot ili ivot osoba koje uva, ili je napad usmjeren na unitenje, oteenje ili otuenje imovine koju uva. Upotreba fizike sile podrazumjeva koritenje zahvata koji se koriste u vjetini odbrane radi savlaivanja otpora lica koje fiziki napada uvara ili lice, odnosno imovinu JP BH Pota. Zaposlenik sigurnosti ne moe prilikom obavljanja poslova fizike zatite koristiti dodatna sredstva radi spreavanja napada ili vlastite odbrane, niti upotrijebiti silu veu od one koja je predviena Krivinim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

Zaposlenik sigurnosti koji je ovlaten da prilikom obavljanja poslova iz svoje ovlasti nosi vatreno oruje moe prilikom obavljanja tih poslova upotrijebiti vatreno oruje samo kad je to nuno radi zatite lica koje uva ili svoga ivota i ako se neposredni protupravni napad prema tienom licu ili prema njemu, nije mogao odbiti upotrebom fizike snage, odnosno ako se na drugi nain ne moe odbiti neposredni napad na imovinu koju titi.

7 Baruija, Hilmo,Prirunik za rad slube obezbjeenja; str.17. Sing Protekt,Sarajevo,2001.


17

Pri upotrebi vatrenog oruja, zaposlenik sigurnosti je duan upozoriti lice protiv kojeg namjerava upotrijebiti vatreno oruje. Ispaljivanje pucnjave upozorenja je zabranjeno. U svrhu fizike zatite, Preduzee moe posjedovati vatreno oruje kratke cijeve za najvie petinu svog osoblja, a koje e zaposlenici sigurnosti nositi za samoodbranu. Ostali uslovi i nain upotrebe fizike sile i vatrenog oruja u Preduzeu je utvreno Uputstvom o upotrebi fizike sile i nabavljanju, dranju i upotrebi oruja i municije u JP BH Pota Sarajevo.

Sluba e za svu imovinu koja je predmet zatite Preduzea, utvrditi nain zatite preko elaborata zatite koji treba da sadre:8

opis objekata i druge imovine; nain i vrijeme vrenja zatite (sheme fiziko-tehnike zatite); broj zaposlenika sigurnosti potrebnih za zatitu; vrstu naoruanja, opreme i drugih tehnikih sredstava sa kojima raspolau

zaposlenici sigurnosti; represivne mjere zaposlenika sigurnosti; trajanje smjene i nain smjenjivanja zaposlenika sigurnosti; postupak u sluaju poara, eksplozije i elementarnih nepogoda; nain komunikacije zaposlenika sigurnosti.

Kritine i osjetljive poslovne objekte za obradu informacija treba postaviti u sigurnom podruju, zatiene prema klasifikaciji (osjetljivosti i vanosti objekta koji se titi). Fizika zatita podruja sastoji se od ograivanja (najee zidovima, protuprovalnim i protupoarnim vratima) i kontrolom pristupa (ui mogu samo ovlatene osobe, snimanje prostorija itd.).

6.1.1. Podruje fizike zatite

Sigurnosne barijere poput zidova ili karticom kontrolirani ulazi u prostorije trebaju

sluiti za zatitu onih dijelova organizacije koji sadre povjerljive informacije i objekte. Sljedee smjernice moraju biti razmotrene i po potrebi implementirane gdje postoji

potreba za fizikom zatitom: sigurnosna podruja moraju biti strogo oznaena; jaina i opseg zatite ovisi o

procjeni rizika, vrijednosti i osjetljivosti imovine koje to podruje sadri, kontrolnim mehanizmima potrebno je sprijeiti svaki pokuaj neovlatenog

pristupa, vrata na ulazima u zatiena podruja moraju biti otporna na poare, poplave,

probijanja itd., svi ulazi u zatiena podruja trebaju biti nadgledana i snimana pomou kamera, glavni ulazi u sigurnosna podruja moraju imati uvara koji kontrolira ko ulazi, to

se unosi te je po potrebi spreman intervenirati, svi kontroli mehanizmi moraju biti periodiki pregledavani kako bi se na vrijeme

uoili nedostaci zatite ili pokuaji neovlatenog pristupa, itd.9 8 Pravilnik o zatiti ljudi i imovine u JP BH Pota; str.5. Sarajevo, Maj 2003.god. 9 http://os2.zemris.fer.hr/ISMS/2008_kovacevic/primjerSP_5.html


18

6.1.2. Fizika kontrola ulazaka u objekte

Sigurnosna podruja moraju biti zatiena odgovarajuim kontrolama ulaska kako bi se osiguralo da mogunost ulaska imaju samo ovlatene osobe.

Potrebno je prouiti sljedee smjernice: datum i vrijeme ulaska te odlazak osobe mora biti zabiljeen, sve aktivnosti korisnika moraju biti nadgledane, osim ukoliko posebnim

odrednicama nije drugaije definirano, pristup sigurnosnim podrujima trebaju imati samo ovlatene osobe iji rad

ovisi o opremi i informacijama iz tog podruja, pristup podrujima treba biti definiran prema podrujima, a ne prema

klasifikaciji zaposlenika, svi zaposlenici, poslovni partneri i trea strana trebaju nositi prepoznatljivu

odjeu; ukoliko se pojavi neko bez takve odjee potrebno je odmah alarmirati odgovorne za sigurnost, prava pristupa trebaju biti periodiki pregledavana i aurirana.

6.1.3 Slube (agencije) za zatitu objekata (primjer JP BH Pota)

Obaveza i naini organiziranja, uvjeti organiziranja, djelatnost, uslovi za sticanje

certifikata, nain poslovanja, potrebne evidencije i sva druga pitanja od znaenja za rad slube propisani su Zakonom o agencijama za zatitu ljudi i imovine, Sl. Novine F BiH, broj 50/02, od 14.10.2002. godine.

lanom 33 pomenutog Zakona propisana je obaveza javnih preduzea o formiranju slubi unutranje zatite radi obavljanja poslova zatite svoje imovine, opjekata i prostora, i to unutar prostora i objekata gdje se obavlja djelatnost preduzea. Sluba unutranje zatite formira se posebnim aktom koji donosi nadleni organ preduzea.

U lanu 33 Zakona o agencijama za zatitu imovine jasno i nedvosmisleno se propisuju zakonske obaveze i svrha i namjena organizovanja Slube unutranje zatite, te joj stoga neosnovano i suprotno Zakonu inputirati bilo kakve druge namjene i zadatke. Ovo je vano naglasiti jer bi se ovaljanjem drugih poslova Sluba udaljila od veine uposlenika, to u konanom znai oteavanje uvjeta pod kojim ona treba raditi i izvravati svoja osnovna svojstva zakonom propisana, a to je upravo zatita tih uposlenika, prostorija u kojima oni rade, sredstava za rad kojima rade i materijalnih dobara koja oni stvaraju. Sluba sigurnosti je sluba koja se bavi osmiljanjem i realizacijom uvjeta zatite ljudi i imovine u JP BH POTA. Ta zatita se oituje kroz fiziku i tehniku zatitu, te pruanje usluga prema treim licima.

JP BH POTA na podruju Federacije BiH ima blizu 300 objekata koji su potencijalni ciljevi lopova i kriminalaca.10

Sluba sigurnosti dnevno razmatra sve probleme, analizira, unosi u plan i realizira uvjete zatite potonoa, alterskih radnika, tj. ljudi i imovine. Nemogue bi bilo u svaki potanski objekat staviti fiziko lice portira ili uvara, u smislu novog Zakona o agencijama za zatitu ljudi i imovine, nego je rjeenje efikasna kombinacija tehnike i fizike zatite.

10 asopisPotar, str. 16. JP BH Pota, Sarajevo, januar 2006.


19

Stavljanjem ovjeka u funkciji zatite objekata postavlja se pitanje ekonomske opravdanosti takvih poteza.

Sloenost sigurnosne situacije pogotovo u zemljama u tranziciji i zemljama koje su nedavno izale iz rata i u kojima jo uvijek postoji znaajan kontingent zaostalog kratkog i drugog naoruanja. Psihologija samovolje, bezakonja i besperspektivnosti jednog devijantnog djela mlade generacije, openito rezultira poveanim brojem kriminalnog ponaanja.

Pripadnici te populacije u kojoj se, kao mete, najee nalaze uposlenici u alter-salama financijskih organizacija za koje se pretpostavlja da, radei sa gotovim novcem, u svakom trenutku posjeduju optimalne koliine istog za potrebe kriminalaca.

Zemlja sa podijeljenim policijskim i uope sigurnosnim sistemom, kao to je Bosna i Hercegovina, svakako je interesantna meta pojedinaca i skupina kriminalaca koji ordiniraju u irem okruenju.

Sve do sada navedeno na ovu temu odnosi se tek na povrno odslikavanje sigurnosnog stanja u jedinicama potanske mree, a kojih ima vie od dvije stotine u FBiH, posluju i pruaju usluge graanima BiH i stranim dravljanima, meu kojima je jedna od osnovnim djelatnosti pruanje novanih usluga, tj. rad sa gotovim novcem. To naravno znai da u potanskim jedinicama mora biti odreena koliina novca koja je interesantna za kriminalce.

Uposlenici svaki dan, na svom radnom mjestu, zaduuju odreenu koliinu novca i radei sa njim provedu na radnom mjestu po pet, est, ili osam sati, ovisno i vrsti, nivou i nainu rada pote. Neminovno dolazi vrijeme kada se mora shvatiti da ti uposlenici rade u oteanim i specifinim uslovima rada, u kojima su svakodnevno izloeni moguem nasrtaju nekog kriminalca, ili obino grupe kriminalaca koji obino, uz upotrebu vatrenog oruja dolaze po svoj plijen. Ovo svakako od poslodavaca zahtijeva da se najozbiljnije ozbiljno pozabavi ovom situacijom i poduzme sve rapoloive mjere zatite uposlenika i imovine od kriminala i pljaki, odnosno da uspolenike u to veoj mjeri oslobodi od straha i pritiska kojem su izoeni za vrijeme svojih poslova u alter-sali. To podrazumijeva struan pristup ovom problemu i izdvajanje znaajnih sredstava za podizanje nivoa sigurnosti.

Statistika u Bosni i Hercegovini pokazuje da se u posljednje etiri godine u novarskim institucijama dogodilo oko hiljadu krivinih djela, bilo direktno u alter salama ili u transportu novca.

Kriminalci se u najveem broju pljaki koriste standardnim metodama: arapa na licu ili glavi, rukavice na rukama, oruje u njima, jak krik prijetee naredbe uposleniku na alteru. U posljednje vrijeme kriminalci pribjegavaju savremenijim metodama maskiranja radi postizanja veeg stepena iznenaenja kod alterskih radnika i radnika osiguranja, kako bi ok bio jai i efikasniji. Dakle, prije svega Sluba ima zadatak da zatiti uposlenike i imovinu preduzea, a to je nemogue sa uspjehom uraditi bez potpune i tijesne suradnje sa svim uposlenicima preduzea, odnosno bez poimanja da je svaki uposlenik nosilac poslova sigurnosti.


20

6.2. Orobljenja objekata u potanskom sistemu Orobljenja objekata su najei vid odnosno nain orobljenja u potanskom sistemu,

pored orobljenja presretanjem u transportnom procesu. Radi ilustrativnog primjera u slijedeem poglavlju emo prikazati neke primjere

orobljenja koja su se desila u JP BH Pota.

6.2.1. Primjeri napada na JP BH Pota

Svjedoci smo sve uestalijih i bezobzirnijih prepada na vozila banaka, zatitarskih firmi koje rade za razne finansijske institucije koje prevoze novac i druge dragocjenosti.

Jedna od vrlo estih metoda pokuaja nezakonitog sticanja imovine, od strane kriminalaca, svakako su i pljake banaka i pota, kao i drugih institucija koje se bave poslovanjem sa gotovim novcem.

este mete napada su kuriri i potonoe koji vre prenos, dostavu i uruenje gotovog novca na adrese primatelja. Meutim, posebno interesovanje kriminalaca je usmjereno na presretanje i pljaku oklopljenih automobila kojim se vri prevoz veih koliina gotovog novca, razumljivo iz vie razloga.11

Primjeri napada na JP BH Pota po pojedinim kantonima:

Kanton Sarajevo: U noi 30.06.2008. na eljeznikoj stanici u Sarajevu, u 22 sata i 30 minuta

izvreno je razbojnitvo nad slubenicima Pote 2. Prema informacijama deurnog operativnog MUP-a KS, vie nepoznatih nauruanih osoba je napalo uvara i druge slubenike Pote koji su sino doli preuzeti poiljke i novac. Nekoliko slubenika Pote je povrijeeno od udaraca tupim predmetima. Otuena je vea koliina novca namijenjena dananjoj isplati penzija, a pljakai su prema informaciji koja je potvrena na sebi imali policijska obiljeja

Pod nerazjanjenim okolnostima oni su upali u zgradu te onesposobili djelatnike osiguranja i munjevito nestali odnijevi izmeu 700 i 800 hiljada konvertibilnih maraka (izmeu 358 i 409 hiljada eura).

Policija je neto prije ponoi u jednom predgrau nala tek zapaljeni kombi kojega su pljakai koristili, to je za sada jedini trag.12

Tuzlanski kanton: Prema izvjetaju sainjenom dana 02.04.2008.godine u povodu pokuaja i

izvrenih provala u objektima centra pota Tuzla u mjesecu martu 2008.godine. Sluaj 1. U noi izmeu 10 i 11.03.2008. godine od strane NN lica pokuana je

provala u objekat pota 75274 Dubrave Donje. Provalnici nisu izvrili provalu u objekat, a priinjena je materijalna teta na protuprovalnom sistemu.

Sluaj 2. U noi izmeu 11. i 12.03.2008.godine od strane NN lica pokuana je provala u objekat Pota 75275 erii. Priinjena je materijalna teta na sredstvima protivprovale.

11 asopis Potar br.14,JP BH Pota,Sarajevo. 12 www.vesti.rs


21

Sluaj 3. U noi izmeu 24. i 25.03.2008.godine od strane NN lica pokuana je provala u objekat Pota 75328 Doborovci. Provalnici nisu izvrili provalu u objekat, a priinjena je materijalna teta na sistemu.

Sluaj 4. U noi izmeu 27. i 28.03.2008. nepoznati poinioci su izvrili provalu u prostorije Pote 75276 Graanica selo. Po ulasku u objekat provalnici su unitili skoro sve elemente protivprovalnog sistema.

Sluaj 5. 31. oktobra 2007. u 8.20 sati presreli potanski kombi u tuzlanskom naselju Mramor, koji je prevozio novac za isplate penzija. Svjedoci pljake, koja se dogodila neposredno ispred potanske poslovnice, uglavnom penzioneri, tvrde da su etiri maskirane osobe otele dvije vree novca.

Nezvanino, jedan je pljaka uhapen (D.S.), a to se novca tie, spominje se iznos oko 200.000 maraka koji nije pronaen.13

Hercegovako-neretvanski kanton: Dana 02.09.2006. godine na dostavnom rejonu Pote 88215 Drenica na lokalitetu

Ina, pokuan je prepad na voditelja pote koji je u to vrijeme kao potonoa vrio podjelu penzija na dostavnom rejonu Gornja Drenica.

Dnevno zaduenje novca iznosilo je 6.735,00 KM to je bilo dovoljno za isplate penzija na tom rejonu. Zahvaljujui brzini mopeda koji je dostavlja koristio pri dostavi, neozlijeen se udaljio, a napada je uskoro odustao od gonjenja.

Unsko-sanski kanton: Sluaj 1. Dana 02.12.2007. godine u 01:06 sati, u Poti 77228 Osiroac desio se

pokuaj provale od strane N.N. poinioca. Sluaj 2. Dana 15.02.2006. godine u 08:00 sati radnica u Poti 77106 Biha-

Prekounje, radnica je telefonskim pozivom obavjestila uvara u nadzornom centru da je izvrena pljaka pote.

Napadai su uz prijetnju orujem i uz upotrebu prisile vezali ruke i noge radnici pote. Potom su uzeli njenu linu runu torbicu koju su stavili u crnu torbu koju su donjeli sa sobom kao i novac pronaen u trezoru (kovanice u iznosu oko 1.200,00 KM) i papirni novac iz ladice. Takoer su uz upotrebu fizike sile izvadili video rekoreder iz trezora, a isti vri snimanje kaseta sa video zapisom.

Ukupan iznos novanih sredstava otuenih prilikom pljake iznosi 16.496,25 KM , dok su sredstva od Western uniona (1.986,70 KM, 1.649,10 EURA, 560,00 USD) i mjenjanice Raiffeisen banke (3.015,50 KM) ostala nedirnuta jer su stajala u odvojenim kovertama. Takoer je priinjena materijalna teta na sistemu videonadzora.

Ukupni broj napada na JP BH Pota od 2003. do 2008. godine: 2008. godine 8 napada 2007. godine - 7 napada 2006. godine - 20 napada 2005. godine - 22 napada 2004. godine - 15 napada 2003. godine - 16 napada

13www.tuzlalive.ba


22

Iz navedenih primjera moe se doi do zakljuka da je razliit broj orobljenja u pojedinim regijama potanske mree, odnosno kantonima.

U Kantonu Sarajevo je tokom 2008. godine poinjeno jedno orobljenje potanskog objekta.

U Tuzlanskom kantonu su izvrene tri neuspjele provale, jedna provala u prostorije pote i jedno presretanje potanskog kombija koji je prevozio novac za isplatu penzija.

U Hercegovako-neretvanskom kantonu je izvren jedan neuspjeli prepad na na voditelja pote pri podjeli penzija.

U Unsko-sanskom kantonu je izvren jedan pokuaj provale u objekat potanske jedinice i jedna pljaka pote.

Uoljivo je da su orobljene potanske jedinice smjetene u prigradskim i ruralnim podrujima, kao i da su to jedinice nieg potanskog reda.

Primjer presretanja upravitelja potanske jedinice Drenica pri podjeli penzija koristei moped ukazuje na nepravilnost, odnosno nepridavanje znaaja sigurnosti prenosa novanih sredstava.

Propusti do kojih je dolo u orobljenim potanskim jedinicama, odnosno propusti u sistemu sigurnosti su mnogobrojni, a oni od presudnog znaaja su:

nepridavanje dovoljnog stepena vanosti osiguranju potanskih jedinica i osiguranju prenosa potanskih poiljaka;

nejednaka opremljenost potanskih jedinica tehnikom zatitom; neprisutnost fizike zatite u svim potanskim jedinicama; koritenje zastarjele opreme pri transportu potanskih poiljaka; needuciranost potanskog osoblja i osoblja slubi sigurnosti o znaaju

sigurnosti i primjeni zatite; nedovoljna usmjerenost osoblja ka uvanju vanih informacija (posebnose

odnosi na vane informacije o transportu vrijednosti potanskim vozilima).

Pored pokazatelja loeg stepena sigurnosti u pojedinim jedninicama potanske mree, na osnovu prikaza broja napada od 2003. do 2008. godine moe se konstatovati da se broj napada na JP BH Potu u zadnje dvije godine smanjio za 50%.

Oigledno je shvaen znaaj sigurnosnog sektora na ukupno poslovanje potanskog sistema, kao to se mogu vidjeti i odreeni pozitivni pomaci u osavremenjavanju tehnike i fizike zatite.


23

6.3. Tehnika zatita Koncept sigurnosti i zatite temelji se na etiri osnovna faktora (ljudski, materijalno-

tehniki, vrijeme i prostor). Ljudi (sa svojim vrlinama i manama) moralno svjesni, obrazovani, psiho-fiziki zdravi ine osnovu sigurnosti privrednog drutva i drugih pravnih lica.

Sistem sigurnosti svakog privrednog subjekta sastoji se od mjera pomou kojih se neovlatenim licima sprijeava, a ovlatenim kontrolie pristup objektima koji se tite. Ovo se postie postavljanjem prepreka izmeu objekata koji se tite i spoljne sredine da bi se usporilo-zadralo prodiranje prema objektima zatite i istovremeno usmjerilo kretanje ljudi na odreene ulaze.

Prepreke mnogo znae, ali nema onih koje ovjek ne moe savladati to zavisi od vremena i sposobnosti napadaa. Zbog toga se postavlja vie prepreka radi zadravanja. Prepreke mogu biti:

psiholoke (znaci opomena i obavjetenja), prirodne (vodena povrina, provalije) i vjetaka (ograde i zidovi).

Ciljevi potanskog sistema su: Raspoloivost; Pouzdanost; Sigurnost; Operativna pogodnost; Ekonominost.

Ostvarivanje ciljeva potanskog sistema te postizanje eljenog kvaliteta usluivanja moe se postii ako postoji adekvatan integrirani sistem zatite. Sistem zatite (tehnike, fizike) je zasebni sistem koji treba da osigura potanske jedinice odnosno potanski saobraaj u cjelini od bilo kakvih kriminalnih radnji. Integralni sistem je skup vie pojedinanih (zasebnih) sistema kako bi se osigurala temeljna funkcija sistema.

U ovom sluaju funkcija je zatita potanskih jedinica integralnim sistemom tehnike zatite, to znai da je vie sistema tehnike zatite integrirano u jedan sistem da bi se izvrila zahtjevana funkcija.

Integrirani sistem tehnike zatite potanskih jedinica sastoji se od: Sistema kontrole pristupa; Videonadzora; Protuprovalnog sistema; Vatrodojavnog sistema.

U zavisnosti od objekta koji treba zatititi, odreuje se i oprema koju treba postaviti. Najstroiji kriteriji se primjenjuju kod ureaja koji tite ljudske ivote i velike

materijalne vrijednosti. Pri projektovanju sistema potrebno je odrediti: mjesta gde e se postaviti ureaji, vrstu ureaja i njegovu ulogu u sistemu, mjesta gde e se signal (alarm) proslediti i na koji nain, na kom mjestu se moe ui u osigurano podruje, ko i kad moe ui, i kada se

ureaji ukljuuju. Da bi se ostvarila zatita moraju se primjeniti sredstva i ureaji koji e dati odreene

"efekte" zatite. Efekat "spreavanja" postie se : fizikim sredstvima (ograde, reetke za vrata i prozore, brave), fizikim osiguranjem, kontrolom ulaska i izlaska i osvjetljenjem prilaznih puteva.


24

Alarmnim sistemima postie se efekat detekcije, odnosno signalizira se da je prostor ili predmet ugroen.

Osvetljenjem (spoljnjim i unutranjim), kao i internim TV kamerama, moe se utvrditi da li je narueno redovno stanje prostora, odnosno predmeta koji se osmatraju.

Za intervenciju, koja je posljedica naruenog redovnog stanja, koristi se fiziko osiguranje, ili odreena grupa obuenih ljudi, koji su smjeteni u objektu ili van njega.

Zatitni sistem koji se projektuje nee biti efikasan ako bilo koji od navedenih efekata nije doveden u stanje meusobne veze i namjene. Naprimjer, ako alarm nema kome da se dojavi, ili ako na njega nema ko da odgovori, sistem gubi svoju osnovnu funkciju. U tom sluaju on ima samo psiholoko dejstvo na potencijalnog provalnika, u smislu odvraanja od planirane aktivnosti.

Video nadzor i protivpoarni sistem podrazumijeva mogunost svakog alterskog radnika u potanskoj jedinici da blagovremeno upozori slubu sigurnosti o opasnosti koja mu prijeti. To se moe uraditi na nekoliko naina. Na dostupnom sistemu alterski radnik treba pritisnuti jednu inu, tj. trebaju se pridravati propisanih mjera sigurnosti, biti u blizini sistema koji pruaju mogunost njihove zatite i aktivirati dojavne sisteme za balgovremeno djelovanje nadlene slube i policije.

U svim objektima postoji tehnika koja daje te mogunosti. Ovaj vid zatite odnosi se na zatitu u toku radnog vremena. Na kraju radnog vremena dolazi do pranjenja objekata gdje radnici Slube

sigurnosti sa oklopljenim vozilima i oruanom pratnjom pokupe dnevne pazare i stave ih na sigurno mjesto.

Tada se potanski objekat stavlja pod sistem spremnosti alarmne zatite, to znai da bilo koje neovlateno lice koje pakua ui u posjed objekta biva registrirano i preko centralnog dojavnog sistema prijavljeno najblioj policijskoj stanici.

6.3.1. Tradicionalni alarmni i sistemi videonadzora

To su, uglavnom, po objektu strateki rasporeeni detektori, na vrata postavljeni kontakti i kontrolni panel koji su obino povezani na unutranje i vanjske svirene na objektu, te putem standardne telefonske linije spojeni na centralnu nadzornu jedinicu (centralni dojavni sistem). Veina korisnika ivi u zabludi smatrajui da je na taj nain njihova imovina bolje zatiena.

Svaki sistem signalizacije provale i prepada sadri naelno sljedee elemente:14 detektore provale (za prozore, vrata, kase itd.); detektore prepada (neposredno uz blagajnu, alter, brojanicu itd.); centralni signalni ureaj koji objedinjuje cio sistem; signalizator napada (zvono, truba, svirena itd.); signalnu instalaciju; instalacije koje signaliziraju svaki kvar na ureaju, bio sluajan ili

namjeran; signalizator unitenja koji upozorava kada je ureaj uniten.

Osnovni elemenat ovog sistema su detektori, a njihova uloga je u tome da uhvate svaku promjenu stanja u toku jednog prirodnog ili utvrenog procesa.

14 asopis Zatita,str. 43. Global Security, Sarajevo, oktobar 2006.god.


25

Postoji vie kategorija detektora, kao to su: detektori vibracije, detektori udara, detektori nagiba, detektori otvaranja, detektori prolaza, detektori pokreta, detektori prisustva.

Detektore prema primjeni svrstavamo u razliite kategorije. Zatvoreno kolo je najjednostavniji detektor. Princip rada je u prekidanju elektrinog

kola, to se manifestuje kao alarmni signal. Danas se koriste provodnici u obliku samoljepljive trake (staniol) koji se lijepe po ivici zastakljene povrine.

Balans, takoer stari tip detektora, koristi se za zatitu umjetnikih slika, robe, obaveznog prolaza itd.

Zategnuta ica izmeu jedne fiksne take i jednog osjetljivog balansa odrava se u ravnotei. Kada neka sila djeluje na icu pomjera balans u jednu stranu i prekida elektrino kolo, nakon ega dolazi do aktiviranja alarma.

Kontakt otvaranja koristi se za vrata, prozore itd. Sastoji se iz dva spojena kontakta koji, im se razdvoje, aktiviraju alarm.

Nagazni kontakt (tepih detektor) je tanak izolirajui sloj (kao sendvi) izmeu dva metalna listia. Pod dejstvom odreene teine ova dva metalna lista se spoje - izolirajui spoj je zgnjeen i nastaje zatvaranje strujnog kola.

Termiki detektor je obraen kod javljaa poara, ali se koristi na mjestima gdje se predvia upotreba aparata za sjeenje, itd.

Detektor udara reaguje na kratki prekid strujnog kola. Mali teg privezan je za kraj elastinog para. U stanju mirovanja, teg je prislonjen na jedan kontakt i tako se zatvara kontrolno kolo struje. Kada udar uzdrma ovaj pokretljivi sistem, inercija pomakne teg, dolazi do prekida struje i alarmnog stanja.

Infra-detektor se zasniva na prekidanju odreenog zatvorenog kola. Iz jednog svjetlosnog izvora snop zraka ide na fotoeliju. Ako doe do prekida snopa zraka iz bilo kojeg razloga, dolazi do aktiviranja alarma. Da ne bi bilo uoljivo, za osvjetljavanje se koriste infracrveni zraci talasne duine oko 9000 A (angstrema).

Moe se koristiti i sistem sa vie snopova, to daje odline rezultate. Slabost je to se kod loih meteo-uslova zona pokrivanja svodi na oko 20 m, dok je u normalnim uslovima "domet" zraka i do 200 m.

Pasivni infra-detektor reaguje kada na njega padne infracrvena svjetlost koju emituju svi predmeti pa i ovjek. Pogodna je za zatitu hodnika (oko 50 m irine i radijusa 1 m). Detektora sa Doplerovim efektom (radari) ima dvije vrste.

Detektori sa mikrotalasima: Signal odbijen od prepreke koja se kree ima drugu visinu frekvencije od signala koji se emituje u poetnom poloaju. Ovaj detektor radi na principu X-talasa, tj. na frekvenciji od 2-10 gigaherca (GHz). Detektor je osjetljiv na neko vee tijelo koje je dosta blizu i koje se kree normalnom brzinom za relativno dugo vrijeme.

Detektor na ultrazvuk radi na mnogo niim frekvencijama i to iznad samog zvunog podruja, uglavnom izmeu 19000 i 4000 Hz, ali ima i takvih koji koriste i nie, odnosno vie oblasti.


26

Princip je Doplerovog efekta: vazduh prenosi zraenje, ali ne vie brzinom svjetlosti, ve brzinom zvuka od 341 m/s pri temperaturi od 21 C.

Akustini detektor radi tako da mikrofon prima zvune talase koji se pojaavaju preko amplifikatora i idu na elektronski relej koji aktivira alarm.

Slika 4. Akustini i infrared pasivni detektor

Vie uslova odreuje vrstu i izbor detektora za zatitu otvorenog prostora, na primjer

topografija, vegetacija, sastav, oblik tla, prisustvo divljai i domaih ivotinja, klima itd. Postoji nekoliko grupa detektora:

detektori na ogradi, detektori sa nevidljivim preprekama, elektrostatiki detektori, podzemni detektori, detektori na icanoj mrei.

U nastavku su razmotreni osnovni principi djelovanja pojedinih vrsta detektora. Detektori na icanoj ogradi rade na principu pomjeranja tega, kontakta ili piezo-

elektrinoj analizi, s tim to se u ureaju vri analiza vibracionih udara, jer se oni koje izaziva vjetar ili kia bitno razlikuju od onih koje izaziva ovjek (moe se analizirati i napon koji se javlja u koaksijalnom kablu ija je nula polarizovana i privrena za ogradu itd.).

Detektori sa nevidljivim preprekama: Mikrotalasni radar je ureaj koji se sastoji iz odailjaa talasa i prijemnika. Detekcija se zasniva na injenici da predmeti u pokretu prouzrokuju promjenu u priguenom signalu, koji se vraa nakon odbijanja u prijemnik.

Infraprepreka je detektor sa infracrvenim zrakama koje se, fokusirane preko soiva, alju na fotoeliju. Kod svakog prekida snopa zraka javlja se alarmno stanje.

Elektrostatiki detektor: Princip ovog sistema je stvaranje elektrinog polja du itavog niza ica koje sainjavaju detekcionu mreu. Kada neko proe kroz to polje mijenja njegove karakteristike to se manifestuje alarmom.

Podzemni detektori uglavnom se zasnivaju na razlikama pritiska ili seizminim vibracijama. Reaguju ako ih neko nagazi ili ako se pomjera tlo (kopanje) u blizini.


27

Interna televizija je posebno interesantna, jer se moe koristiti za kontrolu zatvorenog i otvorenog prostora. Slui za vizuelnu kontrolu odreenog prostora, najee u vidu TV zatvorenog kruga.

Ona se sastoji iz: TV kamera, TV monitora, Pomone opreme.

TV kamere mogu imati runo i daljinsko upravljanje (ukljuivanje promjene poloaja, izotravanje, zumiranje, selektivni bira itd.), dok se reprodukcija slike vri na monitoru, koji se moe vezati na videorekorder (magnetoskop).

Sabiranje i analiza svih podataka obavlja se u komandnom centru gdje se na sinoptikoj tabli vizuelno prikazuje tieni kompleks (objekt) i na kojoj se pri pojavi alarma odmah pojavljuje slika. To olakava identifikaciju senzora i prostorne zone koja je ugroena. Signal je zvuni i optiki.

Protuprovalni sistemi zatite uglavnom su podeeni tako da funkcioniraju kada u objektu nema nikoga. Provalnik e prii objektu i neko vrijeme provjeravati da li su neka vrata sluajno ostala otkljuana. Ukoliko ne naie ni na koga, provalnik ima svu slobodu pristupa zgradi i svemu to se u njenoj okolini vrijedi ukrasti, a ujedno mu se prua prilika prouiti sam objekt i odabrati pravo mjesto za neopaen ulazak u zgradu.

Iskusni provalnik, koji je prethodno slobodno razmotrio situaciju i odluio ta e ukrasti, brzo e to obaviti i napustiti objekt prije nego li zatitari i policija stignu na lokaciju.

Gubitak se moe gledati na vie naina: gubitak usred tete na objektu i proizilazeih trokova popravka i odravanja stvarni gubitak ukradene robe (opreme, novca) pokrivene policom osiguranja

U biti, protuprovalni alarmni sistemi su jako korisni, ali moramo shvatiti koja je njihova namjena. Protuprovalni alarmni sistem namijenjen je detekciji provale i u najboljem sluaju slui za ogranienje vremena koje je lopovu na raspolaganju u provoenju svojih nakana, dakle, projektiran je da ogranii gubitke.

Kakva je korist od CCTV sistema? CCTV sistem radi 24 sata dnevno. Njegova je stvarna vrijednost izmeu ostalog i u tome to omoguava da ljudi ili

upravitelj budu efikasniji u svojim svakodnevnim poslovima.

Slika 5. Prikaz ekrana umreenih kamera


28

Upravitelj moe poveati efikasnost promatranjem proizvodne linije i skladita bez da te prostore konstantno obilazi. Generalni direktor moe daljinski pratiti zbivanja u svojoj kancelariji bez brige o tome to se tamo zbiva dok njega nema Videozapisi sa kamera uvaju se na trakama ili danas puno ee na DVR-u. Pohrana videozapisa je od izuzetno velike koristi.

Uz sistem kamera koje su instalirane tako da pokrivaju prilazne i kritine zone odreene lokacije instalirani su i adekvatni senzori koji detektiraju potrebne promjene stanja, bilo pokreta, dima ili neeg specifinog, te pokrivaju istu zonu kao i kamere. Kamere i alarmni senzori spojeni su na RX video rekorder/ transmiter, koji moe putem PSTN, ISDN, LAN ili Broad-band (ADSL) linije ostvariti vezu sa centralnom nadzornom stanicom. Korisnik ima potpuni nadzor zbivanja na lokaciji budui da sistemu moe lokalno pristupiti putem raunalne mree ili pregledavati zapise direktno na ureaju, a moe se i daljinski spojiti na sistem putem neke od navedenih linija. Razlika u odnosu na tradicionalne sisteme sastoji se u tome to je sistem konstantno spojen na centralnu nadzornu stanicu putem CMS ( Central Moni-toring Station) softvera.

Svaki aktivirani alarm trenutno se dojavljuje u centralnu nadzornu stanicu. tovie, u nadzornu stanicu odmah se alje i video slika i zvuk sa ugroene lokacije.

Slika 6. Glavni ekran


29

6.3.2. Savremeni elementi tehnike zatite (napredne tehnologije)

Nakon niza traginih dogaaja (New York), uoljiv je nagli rast zahtjeva za modernim i efikasnim video nadzornim sistemima, osobito na aerodromima, eljeznikim stanicama, velikim tranzitnim putevima (prometnice, tuneli,...), ali i u velikim shopping centrima, bankama i dravnim institucijama.

Slika 7. Sistem videonadzora

Dananji analogni sistemi videonadzora u veini sluajeva su primitivnih

karakteristika, komplicirani za koritenje, skupi za odravanje i nefleksibilni.

Slika 8. Vide nadzor preko centralnog transmitera

Vane karakteristike savremenih tehnologija videonadzora :

lako i jednostavno ispisivanje bilo koje slike na papir, napredni algoritmi kontrole (prealarmno snimanje, maskiranje odreenih podruja,

automatsko snimanje,...),


30

napredno i brzo pretraivanje baze snimljenog videomaterijala (po lokaciji, datumu, satu, alarmnoj situaciji,...).

Izgradnjom samo jedne mree (LAN, WAN, itd ) znaajno se tede sredstva, jer se

ista mrea koristi i za podatke i za videonadzor. Ne postoji potreba za centraliziranom kontrolnom sobom, jer se kontrola moe izvravati bilo gdje na mrei, kada je to potrebno i sa vie razliitih lokacija istovremeno.

Razvojem mrenih tehnologija (Gigabitcthernct. ADSL, GPRS, Internet) profitirae vlasnici mreno baziranih videonadzornih sistema (bez ikakvih dodatnih investicija) ukoliko za osnovu sistema izaberu kvalitetno, isprobano, svjetski dokazano i priznato rjeenje .

Ukupna cijena efikasnih digitalnih videonadzornih sistema viestruko je nia od neefikasnih i nefleksibilnih analognih sustava.

U nastavku su prikazane slike nekoliko tehnikih ureaja koji ine operemu za

savremeni sistem videonadzora.

Slika 9. Ncam MPG-4 IP kamere Slika 10. Mobilni DVR MDR-4

Slika 11. Teleeye-daljinski i lokalni Slika 12. D1 MPG-4 DVR ureaj za

video nadzor snimanje u D1 rezoluciji (100/200/400 fps)


31

Slika 13. MJPEG samostalni DVR ureaj Slika 14. CCD kamere

Slika 15. Video balun Slika 16. Ostala potrebna oprema

(prijemnici signala, i sl.)

Pristup mrei razliitim komunikacijskim medijima (GSM, GPRS, Internet, ADSL, ISDN, obina telefonska linija) ovlatenim korisnicima prua i mogunost daljinskog nadgledanja i kontrolu radnog procesa bez obzira na njihovu fiziku lokaciju.

Dakle, moderni digitalni sistemi su viestruko efikasniji i fleksibilniji od uobiajenih analognih sistema.

Lako se postavljaju na svim lokacijama bilo kao potpuno nov sistem ili kao nadogradnja na stare analogne sisteme, koriste se za lokalni (unutar organizacije) i za da-ljinski (od bilo kuda ) videonadzor i ili za daljinsku kontrolu radnog procesa.

Slika 17. Sistem daljinskog nadzora putem interneta


32

Mreni sistemi videonadzora Rjeenja vizuelnog nadzora, koja unapreuju uinkovitost spreavanja protupravnih

radnji u tienim objektima, zasnovana su na IP tehnologiji. Izvrsne performanse u kombinaciji s visokim integracijskim mogunostima razlog su standardizacije mrenih kamera kao okosnice savremenih sistema videonadzora, to je posebno naglaeno primjenom kamera visoke rezolucije (broj megapiksela).15

Uzimajui u obzir slikovni prikaz incidentne situacije kao najprihvatljiviji oblik informiranja operatera o stanju tienog objekta, aplikacija za videonadzor postaje centralna platforma integracije i ostalih sistema tehnike zatite. Potpuna se funkcionalnost postie kreiranjem centralnog alarmno-informacijskog sistema temeljenog na klijent-server arhitekturi, ime je omoguen distribuirani nadzor i razmjena informacija izmeu veeg broja klijenata.

Za razliku od standardnih sistema gdje operateru nije mogue odrati panju vizualnim pregledavanjem veeg broja monitora, savremeni integracijski koncepti tehnike zatite temelje se na vizualizaciji svih dogaaja koji predstavljaju ugroavanje sigurnosti objekta, odnosno na autonomnoj analizi ulaznih signala od strane perifernih ureaja, kao i softverskih aplikacija (centralni softver za pohranu i nadzor s integriranim VCA - video content analysis alatom), ime se operater na jasnom, tlocrtnom prikazu upozorava na koje dogaaje treba intervenirati.

Digitalna evolucija

Ve pri samom spominjanju pojma digitalno unosi se ozraje neeg modernog, univerzalnog i gotovo svemogueg. Onima koji prate razvoj i primjenu digitalne tehno-logije u sistemima tehnike zatite sasvim je jasno da nema tako revolucionarnih otkria.

U praktinom smislu zahtjevi koji su prije nekoliko godina za ureaje i opremu sistema zatite bili nemogui danas su dostupni i primijenjeni u svakom bolje zatienom prostoru. Mogu spomenuti i konkretne primjere koji su tome najvie doprinijeli, a odnose se prvenstveno na razvoj tehnologije koja je neizostavni dio savremene raunarske elektronike zatite.

Danas se tzv. stand-alone digitalni snimai, koriteni za sisteme videonadzora uz ve karakteristinu pouzdanost, mogunostima mogu mjeriti s najboljim digitalnim snimaima izgraenima na PC osnovi.

Poveanje procesorske moi raunara je omoguilo vee i bre stupnjeve kompresije to je uz razvoj novih metoda i algoritama kompresije omoguilo obradu snimaka rezolucija 720x576 [full D1 rezolucija) za svaki video kanal.

Hard diskovi, koji su se prije nekoliko godina ugraivali u digitalne snimae, su bili veliine do 40 GB, a danas se koriste bri i pouzdaniji hard diskovi kapaciteta do 500 GB.

Dananje klasine video kamere i IP kamere uvode nove pojmove megapikseinih CCD ipova koji omoguavaju veu kvalitetu snimaka, to uz hard diskove znatno veeg kapaciteta daje mogunost pohrane velike koliine podataka.

Ovi podaci zvue sjajno i predstavljaju znaajan skok u odnosu na prethodno razdoblje, ali je li to dovoljno i to onda danas treba oekivati i traiti konkretno od sistema videonadzora.16

15 http://www.king-ict.hr/default.aspx?tabid=3416 16 Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str.88. Pragmatekh, Zagreb, 2006.


33

Ne samo krajnji korisnici nego i policija i razne druge dravne slube zahtijevaju veu kvalitetu snimljenih materijala to automatski podrazumijeva vee potrebe i zauzee memorije digitalnih snimaa koji ako ele zadrati postojeu arhivu, moraju poveati hard diskove ili druge oblike memorije. Iz navedenih razloga je u posljednje vrijeme veliki napor uloen u razvoj novih metoda kompresije slike ije sam najee predstavnike prethodno opisao.

Dananji ureaji koriste jedan ili vie ipova sa znatno brom hardverskom kompresijom za svaku videokameru pojedinano.17 S obzirom na stalno poveanje koliine informacija i zahtjeva za njihovom pohranom, krajnji korisnici sve vie trae dodatne mogunosti integracije razliitih sistema poput videonadzora, kontrole pristupa i protuprovalne zatite pa ak i druge instalirane sisteme na objektu koji nisu izravno u funkciji zatite kao klimatizacijski ureaji, rasvjeta, vatrodojavni sistemi, sistemi razglasa i slino.

Ista pravila rasta kvalitete i poveanja mogunosti uz nie cijene vrijede i u svijetu videokamera kojih najvie prema broju nadziranih mjesta ima u Velikoj Britaniji. esto je u medijima na razliitim mjestima istican podatak da je svaki prolaznik eui Londonom snimljen barem jednom videokamerom u svakih desetak sekundi to predstavlja veliku koliinu snimljenih podataka.

Trend koji moramo uvaiti i koji biljei nezaustavljivi rast lei u injenici da se broj videokamera koje se u reimu ive slike nadziru u centralnim dojavnim sistemima stalno poveava, a sve je manji broj operatera i zatitara koji te kamere nadgledaju.

Dakle, kljuna karakteristika pripadnika nove generacije digitalnih videosnimaa i ureaja za obradu i pohranu slika je u mogunosti analize i brzog izdvajanja onih videozapisa koji svojom inteligencijom izdvajaju incidentne dogaaje od onih regularnih koji su za krajnjeg korisnika neinteresantni.

Takve korisne videozapise je potrebno na postojeoj opremi izdvojiti i trajno pohraniti radi kasnije detaljnije mogunosti rekonstrukcije dogaaja. Kvaliteta videozapisa i zatita snimljenog materijala od naknadnih izmjena omoguila je da se videosnimke sve vie koriste u istranim i dokaznim postupcima na sudovima. Za ovakav novi nain dokazivanja pomou snimljenih videozapisa bilo je potrebno razviti programe koji imaju mogunost jednoznane provjere svakog pokuaja promjene videozapisa kako bi se moglo raunati na njihovu autentinost. Koritenje videozapisa na sudovima je u naoj zemlji u zaetku, ali se njihova neosporna uinkovitost i mogunosti praktine primjene pokazuju svakim danom sve vie.

To je rezultiralo pojavom digitalnih snimaa s ugraenim svim naprednim funkcijama poput detekcije kretanja, prepoznavanja biometrijskih karakteristika ovjeka, automatskog prepoznavanja registarskih ploica automobila i mnogih drugih. Vano je istai da se ta cjelovita i izuzetno napredna tehnoloka rjeenja sistema videonadzora trenutno mogu pronai integrirana u jednom proizvodu-digitalnom snimau crnoj kutiji proizvedenom od jednog proizvoaa.

Digitalni videozapis izbacio je iz upotrebe video kasete koje je trebalo nakon snimanja pohranjivati i nakon nekoliko presnimavanja, zbog gubitka kvalitete videozapisa, zamijeniti novima. Kod digitalnog naina snimanja, snima se neprekidno toliko dugo kolika je veliina memorije, ali se nakon toga najstariji dogaaji automatski briu i na njihovo mjesto dolaze novi dogaaji. Dogaaji koje je potrebno sauvati se

17 Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str.89. Pragmatekh, Zagreb, 2006.


34

pohranjuju na poseban memorijski prostor ili se putem mree, CD-a ili DVD-a trajno pohranjuju.

Svi sistemi koji koriste digitalan nain snimanja funkcioniraju s prvenstvenim ciljem stalnog snimanja dogaaja, po emu onda razlikovati jednostavne od sloenijih sistema videonadzora?

Bez obzira na veliinu sistema, broj videokamera i veliinu memorije za pohranu podataka, sisteme videonadzora je prema nainu funkcioniranja mogue podijeliti u dvije skupine:

bez centralnog nadzornog mjesta i stalnog prisustva operatera i s barem jednim centralnim nadzornim mjestom i stalnim nadzorom operatera.

Ve prema osnovnoj podjeli logino je zakljuiti da prva skupina predstavlja

jednostavnije sisteme zatite, s manjim opsegom zatite i za manje ugroene tiene prostore. U toj skupini stalnim snimanjem omoguava se naknadni pregled i rekonstrukcija dogaaja nakon incidenta ili drugog tetnog dogaaja.

U drugu skupinu spadaju sloeniji sistemi zatite koji imaju stalni nadzor svih dogaaja od strane deurnog operatera koji na temelju uoenih nepravilnosti i dostupnih informacija trenutno donosi odluke u cilju spreavanja tetnog djelovanja. Cijena sata zatitara i 24-satno deurstvo ukazuje na to da drugu skupinu ine objekti koji su po opsegu zatite, nainu tienja i samim procesima koji se nadgledaju i tite znatno sloeniji od prve skupine. Tako uspostavljen sistem zatite mora imati ekonomsku i svaku drugu opravdanost jer korisnik i investitor plaaju usluge tjelesne i tehnike zatite pa se sigurno radi o zatiti veih vrijednosti.18

Kad opisujemo sisteme videonadzora koji pripadaju drugoj skupini onda govorimo o dodatnim mogunostima koje operateru pomau da ima bolji pregled i nadzor svih dogaaja pa se tu esto susreu pokretne kamere pan/tilt/zoom, videodetektori kretanja videomatrice i slino, a sve u cilju da se operateru u najveoj moguoj mjeri olaka posao i razlui bitne od nebitnih dogaaja

Takav nain rada upotrebom sistema tehnike zatite, te prepoznavanja i detekcije neovlatenih aktivnosti, punu uinkovitost nalazi ako se na tienom objektu nalaze zatitari-uvari koji e odmah postupiti u skladu s informacijama o nepravilnostima uoenim od strane operatera u nadzornom centru i sprijeiti daljnje protupravno djelovanje.

Digitalni videosnimai (DVR)19 imaju zajedniku karakteristiku da uz sve prethodno opisane karakteristike u jednom ureaju objedinjuju i digitalnu pohranu i arhiviranje videozapisa.

Nakon to su mrene tehnologije u raunarstvu i novi algoritmi kompresije slike i zvuka omoguile propusnosti i kapacitete koje omoguavaju prijenos i nadzor visoko rezolucijske slike putem raunalnih mrea, na tritu su se poeli pojavljivati novi ureaji za videonadzor. To su u prvom trenutku bili pojedinani videoserveri za jednu klasinu analognu kameru koji su svaku postojeu videokameru pretvarali u mrenu kameru koja se izravno mogla povezati na raunalnu mreu. Nakon toga pojavili su se videoserveri na koje se povezivalo vie kamera i potom mreni videorekorderi (NVR)20.

18 Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str.91. Pragmatekh, Zagreb, 2006. 19 oznaava Digital Video Recorder koji ne ukljuuje samo video snima nego i multiplekser, mreno suelje, hard diskove i druge tehnike karakteristike. 20Network Video Recorder je baziran izravno na upotrebi mrenih (IP) kamera


35

Za razliku od DVR-a kod kojeg su u jednom ureaju objedinjeni dekodiranje videosignala, multipleksiranje slike, digitalna pohrana i mogunost povezivanja na raunalnu mreu putem mrenog suelja, kod NVR-a se kao prvenstvena razlika navodi distribuiranost resursa. To znai da navedeni procesi ne moraju vie biti smjeteni u jedno zajedniko kuite ve se primjerice uz svaku videokameru postavlja dekoder i povezuje na postojeu mreu. Tada se svi digitalni komprimirani videosignali alju u obliku videostreama kroz mreu do sredinjeg ureaja za prijam i pohranu podataka (NVR) koji moe biti smjeten bilo gdje na mrei. Dok NVR-a mogu pristupati svi korisnici izravno putem mree ili putem mrene aplikacije za pregled ive slike i snimljenih videozapisa.

Naravno, sve navedeno je mogue ako korisnik ima odgovarajuu ifru koja mu, skladno ovlatenju, omoguava pristup podacima.21

Slika 18. Mreni monitoring u LAN mrei

Slika 19. Mreni monitoring sa client serverom u ethernet mrei

21 Deliimunovi, Davor, Menagement zatite i sigurnosti, str. 92. Pragmatekh, Zagreb, 2006.


36

Slika 22. Mreni monitoring preko interneta

Inteligentne kamere

Danas se postavljaju razni sistemi za videonadzor koji nisu stalno pod punom ljudskom kontrolom. Drugim rijeima, nema ljudske inteligencije iza kamera. Videointeligencija pomae u punoj rekonstrukciji sluaja. Njome je mogue pronai i precizno odrediti dogaaje, te u realnom vremenu ukazati na vane indicije koje e pomoi efikasnom razrijeenju izuzetne situacije.

Kamere postaju inteligentne. Postavlja se prevelik broj sistema za videonadzor da bi sprijeili ometanje posjeda,

uoili i pratili neije sumnjivo ponaanje i zajamili sigurnost. Zbog velikog broja CCTV kamera koje ine takav jedan sistem i koje treba istovremeno pratiti, taj je zadatak kontrole i nadzora izuzetno teak.

Tim se problemom bavi jedan od novih trendova tehnonologije tzv. Video inteligencija ili inteligentni video.

Videointeligencija je trite koje naglo raste, a potreba za njom moe se saeto objasniti u nekoliko reenica. Postavlja se prevelik broj kamera od kojih veina nije pod stalnim ljudskim nadzorom. Pa ak i kad ljudi stalno nadziru te kamere, takav je nadzor neefikasan zbog ogromne koliine vizualnih podataka koje moraju pratiti.

Uinak jo dodatno smanjuju: stres, umor, nedostatna razina obuke i fluktuacija zaposlenika na tom mjestu.

Videointeligencija daje precizne informacije, zbog svih ovih navedenih problema, veina postavljenih kamera pasivno snima podatke za forenziku analizu, a ne pridonosi podizanju nivoa sigurnosti ili prevenciji zloina.22

22 www.middlepoint.ba


37

Slika 23.Primjeri modernih kamera

SNC-RX550P je brza pokretna (PTZ) multi kodek IP kamera, to znai, da se slika

sa ove kamere moe kroz kompjutersku mreu prenijeti uz pomo dvije kompresije istovremeno MPEG-4 i H.264. Naravno kao opcija tu je i JPEG. Maksimalna brzina za sve tri kompresije je 25 slika u sekundi za VGA rezoluciju. Ovo je jedina IP kamera iji je horizontalni ugao okretanja (pan) nelimitiran, 360. U kameru je ugraen optiki zum objektiv sa uveanjem 26x. Kamera je opremljena sa inteligentnim detektorom pokreta, stabilizatorom slike, kao i sa naprednom detekcijom pokreta objekta (objekata) u tienom prostoru. Mogua je dvosmjerna audiokomunikacija kao i maskiranje objekata koji ne treba da budu vidljivi na slici koja se prati. Ovo je day/night kamera, a minimalno potrebno svjetlo je llux (50 IRE, F1.6) za kolor odnosno 0,15 luxa za b/w reim rada. Mogue je programirati 16 predefiniranih pozicija za PTZ.

Kamera posjeduje i antisabotanu funkciju za sluajeve gdje se trai digitalni potpis (PKI) odnosno gde je potrebna verifikacija autentinosti snimka. Sa zadnje strane kuita nalaze se kom-pozitni videoizlaz, RJ-45 konektor za vezu sa kompjuterskom mreom, ulaz za mirofon, izlaz za zvunik kao i programabilni ulazi i izlazi. Kamera je opremljena sa 2 slota, za PC karticu (za beinu komunikaciju) i za dodatnu memorijsku karticu. Podrani protokoli su: TCP/IP, HTTP, ARP, ICMP, FTP, SMTP, DHCP, SNMP, DNS i NTP.

Videozapisi kao dokazni materijal

Sve vea upotreba i primjena sistema videonadzora otvorila je mnoga pitanja

izmeu kojih je jedno od najvanijih autorizacija i provjera autentinosti videozapisa. Sve prednosti digitalne tehnologije i digitalnog snimanja gube iznenada na znaaju ako digitalnoj snimci nije mogue provjeriti autentinost.

Digitalni zapis ima prednost (a u sluaju provjere autentinosti nedostatak) da ne gubi na kvaliteti prilikom mnogobrojnih presnimavanja kao to je bio sluaj kod stand

Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas

Documents

Transcript of Diplomski Rad - Mirnet Kamenjas