SB 896

PLANIRANO UBISTVO: SMRT [KORPIONA SLOBODANA MEDI]A

www.slobodna-bosna.ba

GODINANAIH I

NJIHOVIHJUBILEJA

ISPRAVNA-oglasi sedmica-896:ISPRAVNA-oglasi.qxd 8.1.2014 16:37 Page 1

(NE)SPORAZUM OKOJU@NOG TOKA VLADA FBiH PROTIV RUSKOGMONOPOLA Slobodna Bosna do{la je u posjedskandaloznog prijedloga Sporazuma oizgradnji plinovoda Ju`ni tok izme|u BiH iRusije, koji bi Federaciju BiH doveo u vazalnipoloàj prema Republici Srpskoj, a cijelu BiHu potpunu ovisnost od ruskog plina

(RAS)PRODAJA DR@AVNIHDIONICA VLADA FBiH, MALI VELIKIDIONIÂRAgencija za privatizaciju Federacije Bosnei Hercegovine (AFP) u ovoj godini planiraprodaju nekoliko preduze}a u kojimafederalna Vlada ima manjinski vlasni~kiudio. Rije~ je o Energopetrolu, Fabriciduhana Sarajevo (FDS), Bosnalijeku iSarajevo-osiguranju. Prije privatizacije osudbini nabrojanih kompanija }e odlu~ivatinadle`na tuìla{tva i sudovi, a tek ondaAFP i Vlada Federacije BiH kojaeventualnom prodajom vlasni~kih udjela unabrojanim firmama namjerava za~epitirupe u budètu FBiH u 2014. godini

STRANA^KA BITKA ZA ALUMINIJ GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A ISDP-a Nakon {to predstavnici SDP-a i Narodnestranke Radom za boljitak nisu postiglidogovor ~iji }e kandidat biti izabran zanovog generalnog direktora ALUMINIJA,sjednica Nadzornog odbora mostarsketvornice najavljena za po~etak tjedna

naprasno je otkazana; bra}a Lijanovi} traèda za generalnog direktora kompanije budeizabran njihov MILORAD BAHILJ, federalnipremijer NERMIN NIK[I] proteìra svogprijatelja DAVORA [IMI]A

DODIKOV SALTO MOR(T)ALE PAMETNIJI OTPU[TAPredsjednik RS-a MILORAD DODIK predsam kraj godine upravu nad BanjomLukom prepustio je IGORU RADOJIÎ]U,koji vaì za njegovog najopasnijegunutarstrana~kog konkurenta; na{anovinar ka otkriva zbog ~ega je Dodiknapravio golemi ustupak Radoji~i}u, koji gamoè ko{tati liderstva u SNSD-u

ROMAN-RIJEKA JAMES LYON, POLJUBAC LEPTIRAJAMES LYON je skoro dvadeset godinaprisutan na Balkanu, gdje se baviouglavnom dnevnom politikom, ali i historijom,pa i vampirima. Sva ta svoja interesovanjauspijeva povezati u odli~nom trileru Poljubacleptira pi{u}i o vampirima koji se hrane krvljuljudi s ovih prostora od davnina do danas.Knjiga bi mogla biti odli~na podloga za nekinovi filmski hit ili ~ak seriju u doba kada supri~e o vampirima popularnije nego ikada

SMRT NA DOPUSTUODLAZAK PRVOG [KORPIONA SMRT SLOBODANA MEDI]A, VO\E[KORPIONA, NARUÊNA IZ DB-a!SLOBODAN MEDI] zvani Boca,komandant zloglasnih [korpiona, poginuoje u saobra}ajnoj nesre}i posljednjeg danapro{le godine zajedno sa suprugom isinom s kojima je po{ao na proslavu Novegodine; na{a novinarka otkriva ~ime jeMedi} zasluìo specijalni status u zatvoru iko je u Srbiji strahovao da ne progovori ozlo~inima [korpiona

ZDRAVSTVENI SISTEMIZME\U HUMANOSTI I POLITIKEU Bosni i Hercegovini uskoro }e po~eti saradom Centar za transplantaciju organa priMinistarstvu zdravstva Federacije BiH, koji}e pacijentima na listama ~ekanjaomogu}iti lak{e dobijanje novih organa; oCentru, ali i brojnim problemima zbog kojihje na{a dràva jo{ uvijek na dnu ljestvice uEvropi kada je rije~ o ovoj oblasti, za SBgovori federalni ministar zdravstva dr.RUSMIR MESIHOVI]

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

34

26

30

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 8.1.2014 23:16 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.4

RADMANOVI]EVOHAD@IJANJE

Na{timaozvani~nu posjetuBe~u kako bisuprugu odveona novogodi{njikoncertNeboj{a Radmanovi}, ~lanPredsjedni{tva BiH, 1. januar proveo jeradno u Be~u, gdje je o politi~kojsituaciji u BiH razgovarao sa predsjed-nikom Austrije dr. Heinzom Fischerom.Kako, SB saznaje, ovaj razgovorna{timan je mjesecima ranije samokako bi Radmanovi} ispunio èlju svojesupruge Dijane da 1. januara prisustvu-je novogodi{njem koncertu Be~ke filhar-monije. Dijana Radmanovi}, koju uinternim krugovima zovu Lady Di, poz-nata je po tome {to u Banjoj Luci nepropu{ta gotovo ni jedan kulturnidoga|aj. Radmanovi}, koji je u Be~otputovao na ra~un poreskih obveznika,ispunio je svojoj supruzi dugogodi{njuèlju da prisustvuje spektakularnomkoncertu be~kih filharmoni~ara u Zlatnojdvorani Wiener Musikvereina. Karte zaNovogodi{nji koncert, koje se ina~e~ekaju godinama, Radmanovi}ima jeosigurao austrijski predsjednik Fischer.Istovremeno, Radmanovi} je ispunionovogodi{nju èlju i svojoj k}erkiBorjani Radmanovi}, koja je 1. janua -ra postala glavna urednica GlasaSrpske, {to je mnogo ranije bio njentata. (M.D.)

Kada je prije dva mjeseca glavni dràvnituìtelj GGoran Salihovi} posjetio masovnugrobnicu na lokalitetu Toma{ica kodPrijedora, izjavio je da }e Tuìteljstvo BiH,zajedno sa svim institucijama koje suuklju~ene u proces ekshumacija, nastavitiintenzivne aktivnosti na ubrzanju procesapronalaska i identifikacije nestalih osoba.Dan kasnije, Salihovi} se na{ao na deponiji usarajevskom naselju Bu}a Potok i obiteljimastradalih sarajevskih Srba, koji sumnjaju dase na toj lokaciji nalazi grobnica, odaslaoistu poruku. Tada je objavljeno i kako }eTuìteljstvo BiH, u potrazi za ostacima tijela`rtava, zatraìti i odre|ene satelitske snimkedeponije u Bu}a Potoku, kao i da }e seangaìrati dodatna mehanizacija.

No, kako sada stoje stvari, u pretragu nasarajevskoj deponiji ne samo da ne}e bitiuklju~eni novi strojevi, nego su i firme kojesu ranije izvodile probne radove, ume|uvremenu, prekinule posao. Kakodoznaje Slobodna Bosna, vlasnici dvijekompanije: Bajo i Kop-co, ~ija jemehanizacija ljetos bila angaìrana nadeponiji u Bu}a Potoku, najavili supodizanje tu`be protiv Tuìteljstva BiHzbog naplate duga. Firma Kap-co za radovena probnom kopanju potraùje oko 155.000

KM, dok su dugovanja prema tvrtki Bajove}a od 72.000 KM. Me|utim, iako suprobna iskopavanja vr{ena u sklopu istragekoju provodi Tuìteljstvo BiH, vlasnicimaje gra|evinskih strojeva re~eno da faktureispostave Institutu za nestale osobe, koji bitrebao platiti radove. Podsjetimo i da jeprilikom iskopavanja tijela `rtava izgrobnice u Toma{ici jedan bager platioInstitut za nestale osobe, a drugi ~lanoviobitelji prijedorskih `rtava.

I mada glavni dràvni tuìtelj GoranSalihovi} koristi svaku medijsku priliku dazatraì dodatna sredstva namijenjena zaekshumacije i pove}anje ljudskihkapaciteta, sude}i prema dosada{njojpraksi, Tuìteljstvu BiH ne nedostajenovca. Tako se, primjerice, u pojedinimistragama jo{ uvijek angaìra DDu{anKeckarovi}, forenzi~ar iz Centra za humanui molekularnu genetiku Biolo{kog fakultetau Beogradu, ~iji samo jedan dolazak na SudBiH ko{ta 2.600 eura. Iako cijena DNAvje{ta~enja koje u Sarajevu obavlja timstru~njaka predvo|en RRijadom Konj ho dì -}em iznosi oko 8.000 KM, Tuìteljstvo BiHje za iste usluge beogradskom vje{takuDu{anu Keckarevi}u pla}alo devet tisu}aeura. S. Mijatovi}

TROKOVE EKSHUMACIJA NIKO NE PLAA

MINI MARKET

Vlasnicima firmi koje suangairane na sarajevskojdeponiji Tuiteljstvo BiH

duguje 227.000 KM TU@BA PROTIVTU@ITELJSTVA BiHVlasnici firmi Bajo i Kop-conajavili su tu`be protivTuìteljstva BiH, jer im nikadnisu pla}eni radovi na traènjutijela `rtava

TU@BA PROTIVTU@ITELJSTVA BiHVlasnici firmi Bajo i Kop-conajavili su tu`be protivTuìteljstva BiH, jer im nikadnisu pla}eni radovi na traènjutijela `rtava

Dijana i Neboj{aRadmanovi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.1.2014 23:56 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


POSLJEDNJI TAN GO

Sta{a Ko{aracprekinuo utakmicu umalom nogometunakon {to je njegov klubTango primio itre}i gol Predsjedavaju}i Doma narodaParlamentarne skup{tine BiH Sta{aKo{arac bio je sredinom decembrajedan od glavnih aktera incidenta nautakmici malonogometnih klubovaCentar iz Sarajeva i Tango iz Isto~nogSarajeva, koja se igrala u Vojkovi}ima.Utakmica je prekinuta nakon {to sugosti iz Sarajeva postigli tre}i gol, {to jesilno razljutilo predsjednika Klubamalog fudbala Tango Sta{u Ko{arca.Uz pomo} svojih korpulentnih pratilacaDragana Stani{i}a i ZoranaRadovi}a, omaleni Ko{arac je nasrnuona suca, zbog ~ega je susret dvamalonogometna kluba prekinut. Iste jeve~eri predsjedavaju}i Doma narodaParlamenta BiH pozvao delegatautakmice Davora Ristovi}a i od njegatra`io da frizira slu`beni izvje{taj. (S.M.)

MINI MARKET

Boina liturgija 2014.u Sabornoj crkvi u Sarajevu

Sta{a Ko{arac

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 8.1.2014 23:57 Page 5

ETVRTAK, 2. JANUAR

Sve mi je zanimljivo, uzbudljivo, skorookrepljuju}e oko rukometne reprezentacijeBosne i Hercegovine u recentnom kvalif ikacij -skom ciklusu: osobito me ùlja i uznemiravapotmuli narativ, naravno nacionalisti~kogpredznaka, koji uporno poku{ava pod sumnjustaviti DRAGANA MARKOVI]A, selektoranacionalnog tima. O Markovi}u ni{ta znaonisam, ni dobro ni lo{e. Sve dok mi prije godinudana valjda najve}i rukometni trenerski autoritet,Mostarac ZVONIMIR NOKA SERDARU[I]nije kazao da je bh. selektor Markovi} imao jakouspje{nu karijeru u njema~koj rukometnojBundes ligi. Ali, opet, hajd ti vjeruj; kaètelevizijski sportski komentator Hrvatsketelevizije DDrago ]osi} da hrvatski stru~njakSEID HASANEFENDI] vodi selekciju Tunisa.Prije toga je Sejo, koji govori ekavicu te~nije odmozga {aba~ke Metaloplastike Mileta Isakovi}a,arapski te~nije od svakog reisa, vodio milionuspje{nih nacionanih selekcija, francuskih injema~kih klubova.

Sve se to, u~inak pojedinih trenera ili,kolokvijalno kazano, sportskih menadèramoè precizno, egzaktno izmjeriti: ukolikoselektor Markovi} ne odvede selekciju BiH nanaredno Svjetsko prvenstvo u rukometu, zavr{it}e u Doboju; ako mu se posre}i, pa pro|emo nataj rukometni festival, moè birati kolektivbilo gdje na svijetu...

PETAK, 3. JANUAR

Nakon dana{njeg dùma-namaza udàmijama {irom Bosne i Hercegovine

obavljena je molitva za turskoga premijeraRECEPA TAYYIPA ERDOGANA. Sli~nemanifestacije podr{ke odràne su i u Crnoj Gori.

Stoj uspravno, Bosna je s tobom, pi{ena jednom transparentnom plakatu kojiispred sarajevske Begove dàmije isti~ustudenti nekoliko ovda{njih fakulteta kojisu osnovani sadakom/novcem ErdoganoveVlade. Sve to poletno, entuzijasti~kiprenose mediji koji su se posljednjihgodina ogrebali o izda{ne Erdoganovehedije-bespovratne donacije. Nama sudovoljne molitve iz Bosne, kazao jeozareni turski premijer novinarima nakonpovratka iz Pakistana, {to bi u prevodu nana{e jezike trebalo zna~iti volim i ja vas -unikatni posljednji pozdrav srbijanskogdiktatora SSlobodana Milo{evi}a naantologijskom kontramitingu njegovihpristalica u predve~erje sloma togsatrapskog, autokratskog reìma.

Imaju, ili bi barem trebali imati,studenti u Bosni i Hercegovini pre{nijih,urgentnijih lokalnih prioriteta od podr{kepremijeru jedne strane, dodu{e nagla{enoprijateljske zemlje. Uostalom, nisu iza{li nina jedan ozbiljniji javni skup koji se ticaoovozemaljskih problema, od jedinstvenogmati~nog broja, preko diskriminacijemanjina, pa do plja~ke javnih dobara.Erdoganova vlada je dobro uzdrmanahap{enjima desetina ljudi iz dràvnog vrha,ministara, djece, rodbine i prijateljavladaju}e elite koji su osumnji~eni da sudobrano prekr{ili zakone i obi~ajeposlovanja.

Premijer Turske Erdogan je brzopoteznosmijenio kompletan policijski prvi saf, 300-400 ljudi, sitnica, koji je dokumentirao njegove


Ako im je ve stalo doekskluziva iz pranjaviharhiva neka viegradskiautoriteti iz Odjeljenjaza istoriju Andrievoginstituta proeprkaju pozaostavtini DB-a Srbije:tamo e pronai vjero-dostojne dokumente izkojih je razvidno daMilan Luki, demon kojije pored ostalih zloina,u Pionirskoj ulici uViegradu u kui AvdeOmeragia, ni stometara zrane linije odAndrigrada, spalio 70Bonjaka, bio regrutiranu rezervni sastav srbij a n ske Dravnebezbjednosti Srbije

Put putuje Erdogan,putujem i ja

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 9.1.2014 0:44 Page 6

suradnike, ministre za korupciju i kriminal.Potom je sve te policajce osumnji~io da sustrani pla}enici i pohapsio ih neselektivno. Akotaj turski skandal ne raspetlja ISMETKASUMAGI], vreme{ni predsjednik nekenevladine udruge za za{titu tekovina, ne zna seba{ ~ega, te{ko da }e iko drugi.Mladomuslimanski prefriganac Kasumagi},starac Fo~o od stotinu ljeta, osu|ivan umontiranom procesu vo|enom protivmuslimanskih intelektualaca, ministar uprvoj demokratskoj vladi BiH, kasnije dekanUniverziteta u Biha}u, postao je lider uzavrelihpovla{tenih studenata turskih koledà...

Preko milijardu dolara u obnovu i izgradnjuposlijeratne Bosne i Hercegovine uloìla jevlada Japana, u infrastrukturu, {kolstvo,zdravstvo, mala i srednja preduze}a,kapacitiranje birokratskog aparata... Premijeruzemlje izlaze}eg sunca SShinzo Abeu drmalase nedavno stolica. A da nam je valjao Abe,valjao je, ali ni na jednoj dùmi, ili javnomskupu u BiH nije ga podràla nijedna institucija,vladina, ili nevladina u BiH...

SUBOTA, 4. JANUAR

Zgodna ~ar{ijska pri~a, a ja se od svakuogrebem, pokradem je kada je va`na,ignori{em kada je nazor, vje{ta~ka; ne morabiti pou~na, va`no je da je duhovita i da imasmisla. Pogledaj {upka, Senade moj, radioje prije rata kod mene ko konobar, sad jakokuz, a on gospodin, biznismen, tajkun, date ne peglam, klasi~ni hadò efendi}.

âr{ijskoj dovitljivosti treba skinutikapu, vjerovati u njenu preciznost inemilosrdnost: za svakog {upka, ili papka,koji se nekontrolirano i nasilno obogati, ostat}e uhodana kvalifikacija hadò efendi}.

NEDJELJA, 5. JANUAR

Senzacionalno, turboekskluzivno otkri -}e danas je prezentirano na vanrednoj presskonferenciji Andri}evog Instituta,Odjeljenja za istoriju: pismo OOskaraPotioreka, austrougarskog vojnog uprav ni -ka Bosne i Hercegovine, napisano godinu ipo prije po~etka Prvog svjetskog rata. Iz togdugo skrivanog pisma, kaù povje -sni~arski autoriteti predvo|eni nau~nimnadvojvodom EMIROM KUS TU RI COM,i{~itava se da se godinu i po dana prijeSarajevskog atentata Austro-Ugarskapripremala za veliki, do tada najve}i rat upovijesti ~ovje~anstva. Za ozbiljnepovjesni~are, kaè profesor HUSNIJAKAMBEROVI], to pismo nije nikakvaekskluziva, da je ono decenijama vaàn,ali dostupan primarni izvor za svakoga kose ozbiljno bavi tim dijelom balkanske isvjetske povijesti.

To da se jedna monarhisti~ka velesilapripremala za rat, godinu-dvije prije nego {toga je pokrenula, nikakvo nije otkri}e: pa kaplaru vojsci te monarhije JJosip Broz decenijama jedresirao radne ljude i gra|ane na doktrini darade kao da }e stotinu godina biti mir, apripremaju se kao da }e sutra biti rat.

Ako im je ve} stalo do ekskluziva izpra{njavih arhiva neka vi{egradski autoritetiiz Odjeljenja za istoriju Andri}evog institutapro~eprkaju po zaostav{tini DB-a Srbije:tamo }e prona}i vjerodostojne dokumente izkojih je razvidno da MMilan Luki}, demonkoji je pored ostalih zlo~ina, u Pionirskojulici u Vi{egradu u ku}i AAvde Omeragi}a, nisto metara zra~ne linije od Andri}grada,spalio 70 Bo{njaka, bio regrutiran u rezervnisastav srbijanske Dràvne bezbjednostiSrbije barem dvije godine prije tognemilog doga|aja.

Ergo, GGavrilo Princip je odgovoran zapo~etak Prvog svjetskog rata koliko i MMurat[abanovi}, ru{itelj spomenika Ivi Andri}u,za genocid u Vi{egradu i Podrinju...

PONEDJELJAK, 6. JANUAR

JOSIP PERKOVI], biv{i {ef Dràvnebezbjednosti Hrvatske koji ~eka izru~enjeNjema~koj zbog umije{anosti u ubojstvoemigranta STJEPANA \UREKOVI]A, prijekoji dan je u novinskom intervjuotkrio/potvrdio da je on 1986. godine osobnouru~io paso{ FRANJI TU\MANU i dopustiomu odlazak u inozemstvo u nastupnuprijateljsku posjetu neprij ateljskoj emigraciji.

Kompetentni sudionici u ve~era{njojemisiji Forum Hrvatske televizije potvr|ujuPerkovi}eve tvrdnje, dokazuju}i, ne previ{euvijeno, da je Udba aktivno sudjelovala nesamo u me|unarodnoj promociji FranjeTu|mana, nego da je Hrvatska demokratskazajednica prakti~ki formirana uz visokopokroviteljstvo tajne policije na ~ijem je~elu bio Perkovi}. Udba je tadapredvidjela kako }e izgledati raspad SFRJ iprocijenila, kaè dugogodi{nji hrvatskiemigrant JJak{a Ku{an, da je Tu|mannajmanje zlo, mnogo manje od bra}eVeselica, [ime \odana, Vlade Gotovca.

Tu|man je po~etnu naklonost ~elnih ljudihrvatske Udbe nakon dolaska na vlast cijenio idebelo honorirao - Perkovi} je tokom rata bio{ef vojne obavje{tajno-sigurnosne zajednice, astotine drugih tajnih policjaca iz mrskognenarodnog reìma rasporedio na va`nedu`nosti u mladoj hrvatskoj demokraciji.

Te{ko je izmjeriti, izvagati, kompariratizna~aj i utjecaj Josipa Perkovi}a uhrvatskoj i eksjugoslovenskoj Udbi sreputacijom i rejtingom koju je uKontraobavje{tajnoj slu`bi JNA imaoFIKRET MUSLIMOVI]. Neupitno je tekda su i jedan i drugi, prvi kod Tu|mana,

drugi kod ALIJE IZETBEGOVI]A imaliprivilegiran, povla{ten status, bili ljudi odnajve}eg povjerenja kojima su povjeravaninajdelikatniji, najtajniji zadaci.

Pregrubo bi, ili u najmanju rukunedokazivo, bilo povla~iti paralelu izme|uuloge Udbe u stvaranju Tu|mana i HDZ-a sautjecajem KOS-a na profiliranje Strankedemokratske akcije i njenog lidera ALIJEIZET BEGOVI]A.

Sa{a Perkovi}, sin Josipa Perkovi}a,savjetnik je hrvatskog predsjednika IVEJOSIPOVI]A. Istina, Josipovi} ga jenaslijedio od svog prethodnika STIPEMESI]A. Fikret Muslimovi} je povremenisavjetnik kolektivnog bosansko hercego -va~kog predsjednika BAKIRA IZETBE -GO VI]A. Zanimljivo je, pored ostalog, dase MIROSLAV TU\MAN eman cipi -rao/distancirao od Perkovi}a, glavnogtajnog policajca svog oca generala Franje, ada se Bakir Izetbegovi}, iz nekihneobja{njivih razloga nikako nije u stanjuodlijepiti od generala Muslimovi}a,savjetnika svog rahmetli oca Alije...

KO(S) pod drugim jamu kopa...

UTORAK, 7. JANUAR

Sve su moje simpatije bile na stranikonceptualne umjetnice iz Prijedora JELENETOPI] tokom njenog performansa nagradskom trgu gdje je strpljivo stajala i {utjela.Danas je objavila dnevnik svog vi{e sed mi -~nog {utljivog performansa i totalno uprskalastvar. Njene rije~i, neartikulisane, ra{trkane,nemu{te, nedore~ene, potpuno su razo~arenje,njena motivacija je razo~a ravaj u}a. Uekskluzivnom razgovoru za Dnevnik BHTopet je {utjela, {to je opet vratilo mojesimpatije prema njoj.

[uti, Jelena, {uti, da te bolje ~ujem!

SRIJEDA, 8. JANUAR

Na jutarnjoj kafi zati~em pasioniranogkvartovskog ranoranioca, {ampiona uranom ~itanju {tampe. O~ajan je, re zig ni -ran, bespomo}an. Ovakvog kriminalanikada ranije nije bilo, ovo je dno dna,procijedi izme|u dvije travarice (ljututravaricu, na ljutu ranicu!). SpominjeLijanovi}e, kantonalnog poslanikaRadelja{a, Autoceste Federacije, DDodika,Lagumdìju, ôvi}a... javna poduze}a,zdravstvo, {kolstvo... Bilo je, itekako jebilo, samo se nije znalo, mediji su biliu{kopljeni, cenzurirani, sad se sve otvorilodemokratiziralo, razgolitilo, tje{im ga.

Ima nekog vraga u onoj dosko~ici da seprotiv komaraca i kriminalaca trebaobra~unavati istim materijalno-tehni~kimsredstvom - novinama!


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 9.1.2014 0:45 Page 7

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014. 9

Visina kulture odre|uje se po odnosu premaèni - rije~i su francuskog filozofa i moralisteJeana de La Bruyrea, koje je izgovorio prije vi{eod 350 godina. Naàlost, dana{nje dru{tvo, upraksi, i dalje ne prihvata da su mu{karci i èneuistinu ravnopravni. Svijest javnosti o tome uBosni i Hercegovini, ali i zemljama regije, nastojimijenjati Institut za razvoj mladih KULT, kroz svojebrojne inicijative.

Bosni i Hercegovini su potrebne mlade,samopouzdane, sposobne ène koje se aktivnouklju~uju u dru{tveno-politi~ki ìvot, znaju seizboriti za svoja prava te svojim djelovanjemmijenjaju svijest kako ostalih èna u dru{tvu, takoi mu{karaca. One koje prolaze obuku Instituta,zaista to i postaju.

Ravnopravnost spolova jedna je od temeljnihvrijednosti otvorenog dru{tva koje Institut zarazvoj mladih KULT nastoji kreirati otvorenogdru{tva u kojem su mladi uklju~eni u proceseodlu~ivanja. Jedan od najva`nijih elementa rodnoodgovorne politike je i rodno odgovoran budèt jerbudèt je ustvari taj koji reflektira prioritete.Dokumenti politike prema mladima kao i budètiza mlade moraju biti rodno osjetljivi, i odgovaratirazli~itim potrebama i zahtjevima i mladi}a idjevojaka. Mi pomaèmo u kreiranju mladihsnaga koje }e se boriti za ravnopravnijuraspodjelu i jednako uìvanje prava po svimosnovama u dru{tvu. kaè Nejra Kadi}, izInstituta za razvoj mladih KULT.

Kroz inicijative Instituta je 20 djevojaka i 9slu`benika/ca za mlade postalo zagova -ra~ima/icama rodne ravno pravno sti. Vi{e od 360mladih u BiH, Hrvatskoj i Srbiji educirano je oravnopravnosti spolova sada su osposobljeniorodnjovati svaki segment ìvota i rada u lokalnimzajednicama.

Op}ina Ilidà usvojila je rodno odgovornustrategiju prema mladima za period 2014-2016,dok je Op{tina Isto~na Ilidà kreirala nacrt rodnoodgovorne strategije koji }e se na}i na dnevnomredu Skup{tine Op{tine u januaru 2014. USubotici u Srbiji kreiran je rodno odgovorni upitnikza ispitivanje potreba i problema mladih u ovojzajednici. Upitnik }e prvi put tretirati pitanja rodneravnopravnosti, a analiza istraìvanja }e prikazatistatisti~ki razvrstane podatke za mladi}e idjevojke u okviru svih oblasti istraìvanja. U In|ijije pokrenut proces orodnjava lokalnog akcionogplana (LAP) i njegovog budèta premapreporukama u~esnika/ca KULTOVE inicijative. Usastavu komisije koja radi na izradi LAP-a su ipredstavnici/e mladih. Sombor (Srbija) i Bilje(Hrvatska) rade na uskla|ivanju lokalnih akcionihi razvojnih planova s preporukama uklju~ivanjakoncepta rodne ravnopravnosti. Op}ine NovoSarajevo, \akovo i Beli Manastir, zajedno sa ve}spomenutim lokalnih zajednicama, educirali suvi{e od 360 mladih o ovoj temi.

Ravnopravnost u praksi, ne na papiruU ranijem Institutovom programu KO[NICA

u~estvovalo je ~ak 180 djevojaka iz cijele Bosne iHercegovine, koje su stekle iskustvo i znanja ogra|anskom dru{tvu i volontiranju, rodnoj ravno -prav nosti, politici prema mladima, timskom radu iliderstvu, odnosima s javno{}u, samo osna ` i -vanju, ljudskim pravima te ravno prav no stispolova.

17 djevojaka iz Velike Kladu{e koje suu~estvovale u programu KO[NICA danas suosnaène ène koje djeluju u svojoj lokalnoj

zajednici i nastoje promijeniti patrijahalni stav tedokazati da su ène liderice i da pojamravnopravnost spolova ne smije postojati samo napapiru.

KO[NICA je probudila ono ne{to uspavano unama i pokrenula nas da se zalaèmo i borimo zaljudska prava, ravnopravnost spolova i da svakuobuku znamo iskoristiti u budu}nosti. Aktivnostikoje smo prolazile navele su nas na razmi{ljanjekako da ih primijenimo u svojoj lokalnoj zajednici,{to smo i u~inile, ispri~ala je Jasmina Keserovi},istakav{i da su proveli projekt Mi i zajednica-nekaène odlu~e, u koji su bile uklju~ene ène izruralnih dijelova Velike Kladu{e, te da su ihuspjele navesti da po~nu razmi{ljati omogu}nostima uklju~ivanja u savjete mjesnihzajednica.

Projekt Ko{nica jeste zavr{io, ali njegovsnaàn utjecaj koji je ostavio na u~esnice i danasse osjeti kroz razli~ite aktivnosti koje provodimo,istakla je Keserovi}eva.

Trenutak koji mijenja na~in razmi{ljanjaBerini Bukvi je, kako tvrdi, KO[NICA

promijenila ìvot. Danas je ona uposlenica KULTAi radi na rodnopravnim budètima za mlade.

Uklju~ivanje u inicijative KULTA posmatramkao trenutak mijenjanja mog ìvota, jer su se tadapromijenila moja razmi{ljanja i po~ela sam kriti~kirazmi{ljati o svemu, ali ne u smislu nametanjane~ijih stavova ili mi{ljenja ve} istraìvanja,analize, poznavanja teme u svakom slu~aju patek onda zaklju~aka i tvrdnji, istakla je Bukva.

Znanje koje je stekla koristi da mijenja svijestljudi oko sebe, zagovara rodnu ravnopravnost ipomaè mladim djevojkama koje tragaju zasvojim mjestom u dru{tvu.

Konstantnim zagovaranjem i odràvanjemradionica o temi ljudskih prava u kojojnezaobilazno radim u oblasti ravnopravnostispolova, utje~em prvenstveno na mlade koji podimperativom trebaju imati ovakav vid obrazovanjagdje }e u~iti, ali i u~iti kako pitati ako im nije ne{tojasno, kako nau~iti prevenirati rodnu nejednakost,kako djelovati i kako dati konkretan doprinos,istakla je.

Prevencija nasilja nad ènamaZahvaljuju}i svom trudu i zalaganju postala je

dio tima Instituta te dokazala sebi, ali i ljudima okosebe da je posao mogu}e na}i bez {tele.

Bukva je uklju~ena i u svaki Narandàsti dan,projekt kojim Institut ukazuje na rastu}i problemnasilja nad ènama, a koji se obiljeàva svakog25. u mjesecu.

Kroz Narandàsti dan svaki put saznamne{to novo o predrasudama ili po~etnimpozicijama razmi{ljanja i stavova na{ihgra|ana/ki. KULT mnogo radi na prevenciji nasiljanad ènama u BiH. Umreàvamo se i s drugimomladinskim organizacijama koje rade sli~ne iliiste inicijative te stvaramo saradnju i u cijeloj BiH,istakla je Bukva te dodala da se `rtva nasilja,rijetko, ali ipak obra}aju za pomo} kojima onipomaù, upu}uju na prave adrese, povezuju sarelevantnim institucijama i rade na njihovojinkluziji u dru{tvo.

Budèt i za potrebe ènaBukva je danas posve}ena rodnopravnom

budètu za mlade a {ta to zapravo zna~i?Naime, svaka op}ina, odnosno grad ima svoj

budèt, no budètska sredstva naj~e{}e nisu

raspodijeljena na na~in da pokrivaju potrebe imu{karaca i èna te zajednice.

Prva reakcija na pojam rodno odgovornogbudètiranja ve}inom je - kakve veze rodnaravnopravnost ima sa budètom? Me|utim, sobzirom da sam i sama imala sli~ne nedoumice upo~etku, nije mi stran taj osje}aj. Kada se cijeliproces pro|e sve do|e na svoje mjesto, pa je ve}inijasno kako je zaista potreba svakog dru{tva da seprora~unska sredstva vra}aju uvijek na kraju onimaod kojih su i stigla, da je va`no razumjeti kakoprora~uni trebaju biti usmjereni na ljude i njihovepotrebe, pa ~ak i ako to zna~i ve}i anga`man idublje analize, ispri~ala je Ana Petrovi}, djevojka izop}ine Bilje u Hrvatskoj, koja je bila jedna odu~esnica u inicijativi Rodnopravni budèt.

Istakla je da zajednica u kojoj ona ìvi malobrine o rodnopravnom budètu, ali ona nastojimotivirati mlade ljude u svojoj op}ini, uspostavitisaradnju s lokalnom vlasti i pomo}i u tome darodna ravnopravnost ne bude ne{to {to postojisamo na papiru.

Va`no je imati na umu kako su projekti krozkoje se poku{ava podi}i razina svijesti o odre|enojtemi u dru{tvu, projekti kojima je potrebno punovi{e vremena. Vrlo ~esto to i nije samo jedanprojekt ve} se dugotrajno, ~ak i godinama, radi nazagovaranju rje{avanja odre|ene problematike,kako bi se osjetili pomaci u razumijevanju iperspektivi pojedinaca, kazala je, dodav{i dasvojim primjerom nastoji inspirirati ljude oko sebe,ali su i oni njoj nerijetko motivacija.

Put kojim treba krenutiAn|elka Vlaskali} iz Sombora u Srbiji je

tako|er bila jedna od u~esnica inicijativeRodnopravni budèt.

Prije nego {to se uklju~ila u nju, kako jekazala, nije znala ni{ta o rodnom budètiranju.Nakon {to je pro{la obuku, shvatila je da jevrijeme za akciju, jer u njenom rodnom gradurodnopravni budèt ne postoji.

Na{a lokalna zajednica, kao i ve}ina u regiji, neshvata su{tinu ravnopravnosti. ~ak i ènskaudruènja i komisija za ravnopravnost spolova je vi{eformalno nego su{tinski aktivna. Ne mogu re}i da suse za ovih nekoliko mjeseci desile neke korjenitepromjene, ali smo pokrenule orodnjavanje nekihstrate{kih dokumenata, iznijeli preporuke zapobolj{anje u javnost te sproveli istraìvanje koje jejasno pokazalo gdje smo i kuda treba da idemo te na~emu treba da radimo, navela je An|elka, dodav{ida su od lokalne vlasti traìli da se promjene pojedinestavke u Lokalnom akcionom planu za mlade koje seodnose na djevojke kako bi i budètska sredstva bilausmjerena u skladu s tim potrebama.

Djevojke iz Novog Sarajeva, Isto~ne Ilidè,Ilidè, Sombora, Subotice, In|ije, BelogManastira, Bilja i \akova, postale su aktivneu~esnice u kreiranju politika i procesu dono{enjaodluka razvojem modela rodno odgovornogbudètiranja i njegovog uklju~ivanja u lokalnupolitiku u svojim zajednicama.

Iz Instituta su istakli da su rodno odgovornoplaniranje i budètiranje odli~an alat zadizajniranje, promoviranje i implementiranjeodgovornih politika u sektoru politike premamladima.

Gdje je ènama mjesto u budètu?Osnaène omladinske liderke koje znaju svoja prava:Rodnopravnim budètom do ravnopravnosti



S KONJA NA MAGARCA

Nakon istekamandata, direktor DGS-aVinko Duman~i}bit }e savjetnikFahrudinaRadon~i}a Kako nezvani~no saznajemo, direktorGrani~ne policije BiH Vinko Duman~i},kojem je istekao drugi ~etverogodi{njimandat na toj funkciji, mogao bi dobitimjesto savjetnika ministra sigurnostiBiH Fahrudina Radon~i}a. Navodno,mjesto savjetnika Duman~i} je zaradiojer je u proteklih osam godina, koliko jebio na mjestu direktora Grani~nepolicije, izlazio u susret ministruRadon~i}u i njegovim poslovnimpartnerima preko fleksibilnogpokrivanja dràvne granice. (M.F.)

MINI MARKET

Miroslav Vuji~i}, dugogodi{nji {efkabineta srpskog ~lana Predsjedni{tvaBiH NNeboj{e Radmanovi}a, u novoj segodini na{ao na novom poloàju. Kako jejo{ proljetos objavila SB, Vuji~i}a je~ekalo rezervirano stalno radno mjesto uCentralnoj banci BiH. Nekada{nji je

srednjo{kolski profesor istorije izsarajevskog prigradskog naselja Voj -kovi}i, uz pomo} svog {efa i strana~kogkolege Radmanovi}a, od 1. januara {efOdjeljenja za zajedni~ke poslove inabavke u Centralnoj banci BiH.

(S.M.)

MIROSLAVLJEVO EVANELJE

Srednjokolski profesor istorijeiz Vojkovia Miroslav Vujiiimenovan za efa nabavke u

Centralnoj banci BiH

Odlazak u mirovinu tri zastupnika uParlamentu BiH, PPetra Kuni}a (DNS), BBo{kaTomi}a (SNSD) i BBeriza Belki}a (Stranka zaBiH), dràvni je prora~un ko{tao oko 90.000KM. Nakon {to su ispunili uvjete za odlazak umirovinu, zastupnicima Ku ni}u, Tomi}u iBelki}u je u prosjeku ispla}eno po 30.000maraka otpremnine, na koju su imalizakonsko pravo. No, budu}i da dràvni

zastupnici imaju primanja i privilegije okojima njihovi bira~i mogu samo sanjati, takosu Petar Kuni}, Bo{ko Tomi} i Beriz Belki}iskoristili i druge zakonske mogu}nosti.Uredno su podigli otpre mnine, potom supenzije privremeno zamrzli, i nastaviliprimati visoke pla}e u Zastupni~kom domuParlamenta BiH.

(S.M.)

I MIROVINA I HLADOVINA

Vinko Duman~i}

Zastupnici Petar Kuni,Boko Tomi i Beriz Belki

na ime otpremnina naplatilipo 30 hiljada KM

Petar Kuni} (DNS) Bo{ko Tomi} (SNSD) Beriz Belki} (Stranka za BiH)

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 8.1.2014 23:13 Page 10

PRO ET CONTRA


(DVO)LI^NOST GODINE

Radon~i}evAvaz proglasioVu~i}a za li~nostgodine, Vu~i}evKurir ismi-javao Radon~i}ada bezuspje{nokopira Vu~i}a Beogradski Kurir, list pod izravnomkontrolom trenutno najmo}nijegpoliti~ara Srbije Aleksandra Vu~i}a,objavio je podrugljiv tekst o ministrubezbjednosti BiH FahrudinuRadon~i}u, tvrde}i da ovaj na svena~ine, i gestikulacijom i javnimizjavama, poku{ava kopirati AleksandraVu~i}a. Ministar bezbednosti BiH FahrudinRadon~i} svojim izjavama i gestiku-lacijom gotovo otvoreno kopiravicepremijera Srbije Aleksandra Vu~i}a.Naime, Radon~i} se najvi{e istakao usvojim o{trim izjavama kad je re~ oborbi protiv korupcije, pa citira Vu~i}akad god stigne, pi{e Kurir navode}inekoliko izjava koje je Radon~i} navod-no pozajmio od Vu~i}a.Podrugljivi tekst u Kuriru, tvrde upu}eni,prili~no je razbjesnio Radon~i}a, timvi{e {to je upravo po njegovom nalogu,samo nekoliko dana ranije, Dnevni avazproglasio Vu~i}a za inostranu li~nostgodine! Ne prestane li Vu~i}ev Kurir ismijavatiRadon~i}a, Avaz bi naredne godinemogao Vu~i}u dodijeliti titulu dvoli~nostgodine! (S.B.)

MINI MARKET

SA[A MAGAZINOVI]

Predsjednikkluba SDP-a uPredstavni~komdomu

DAOHR je samo potvrdio ono {to jedanas svima poznato, a to je da je@ivko Budimir politi~ki avanturistakoji ne mari za posljedice svojihpoteza. Smatram da je ovajposljednji potez vi{estruko {tetan.

DENNIS GRATZ

PredsjednikNa{e stranke

NENe podràvam zato {topreporuka dolazi od institucijeOHR-a koji takvim pona{anjemsudjeluje u produbljavanju krizebudu}i da se radi oneorganiziranim i smi{ljenimpotezima. Mi{ljenja sam danema nikakve strategije uInzkovom reagiranju imaju}i uvidu da je OHR {utio kao zalivenkad se de{avalo sve ono {to je

dovelo do ove krize.

ADIS ARAPOVI]

Menadèr uCCI-ju

NE/DAOHR svojim odlukama ne smijeabolirati niti kamu flir atineznanje, nerad i neodgovornostpoliti~ara u BiH. Sa druge strane,podrà vam OHR-ovu preporukuzato {to je na prvi pogled ovaBudimirova odluka doprinijelaprodubljavanju, a ne sma njiv anjupoliti~ke krize u BiH.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

DAU ovom trenutku politi~kasituacija u Federaciji BiHnesumnjivo je vrlokomplikovana. Podràvampreporuku OHR-a jer odluka@ivka Budimira u ovomtrenutku doprinosi jo{ ve}empoliti~kom haosu u BiH.

[EMSUDINMEHMEDOVI]

Zastupnik uZastupni~komdomuParlamenta BiH

DAOdluka o smjeni ministraKrajine je, u najmanju ruku,nepromi{ljen potezgospodina Budimira jer }eona dovesti do potpuneblokade Vlade FBiH.

AVDO AVDI]

Urednik naFTV-u

DAU pitanju je ~ista politi~kaodluka i u pitanju su ~istapolitiziranja od stranepredsjednika FBiH i odstrane premijera BiH. Mislimda se radi o ishitrenoj odlucipredsjednika FBiH kojemne smeta ministar finansijave} mu smeta ruka AnteKrajine koja }e stati nastranu SDP-a.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podravate li preporuku OHR-a daBudimir povue ili izmijeni odluku o

smjeni ministra Krajine?

Priredila: Ma{a ]osi}

Aleksandar Vu~i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 8.1.2014 23:14 Page 11

Sporazum o izgradnji plinskogkoridora Ju`ni tok, koji jeformuliran prije dvadesetak danana sjednici Vlade RepublikeSrpske i upu}en Vije}u ministra

BiH na kona~no usvajanje, nesumnjivo }ebiti izvor novog nesporazuma i novenapetosti izme|u dva entiteta unutar BiH,ali i ozbiljnog nesporazuma BiH sevropskom Energetskom zajednicom.Predloèni Sporazum u jednakoj se mjeriti~e dva entiteta, ali je dizajniran isklju~ivoprema interesima Republike Srpske i, {to jejednako va`no, fomuliran je suprotnotemeljnim principima evropske Energetskezajednice kojih se BiH du`na pridràvatikao njena ravnopravna ~lanica.

JAÂNJE RUSKOG MONOPOLAIz predloènog Sporazuma, ~iju smo

kopiju uspjeli dobiti, vidljiva je namjeraRepublike Srpske da preko plinovodaJu`ni tok dovede Federaciju BiH upodre|en, odnosno zavisan poloàj, kao inamjera da svojim ruskim partnerimadodatno u~vrsti monopolski poloàj naplinskom trì{tu BiH. Prema predloènomSporazumu, ruski Gasprom bi u BiHosnovao dvije entitetske plinske kompanijeu kojima bi imao ve}insko (60-postotno)vlasni{tvo nad plinovodima i 100-procentno vlasni{tvo nad plinom. Pri tomebi kompanija iz Federacije BiH bila udvostruko podre|enom poloàju - premaRepublici Srpskoj, kojoj bi pla}alatransport plina, i prema Ruskoj Federaciji,koja bi kao ve}inski vlasnik plinovoda istoprocentni vlasnik plina imala apsolutnimonopol na trì{tu BiH.

Naravno da su ~elnici Republike Srpskesvjesni ~injenice da Federacija BiH imaposve druge energetske prioritete i da ne}eprihvatiti aran`man koji je stavlja uneravnopravan poloàj, pa su Sporazum oJu`nom toku ponudili u paketu sarje{avanjem ratnog duga BiH prema Rusijiza potro{eni plin tokom rata, ali irje{avanjem prijeratnog duga Rusije premaBiH nastalog na temelju klirin{kogaranàmana Rusije i biv{e Jugoslavije.Sticajem okolnosti, i dug BiH prema Rusijii dug Rusije prema BiH pribli`no je jednak(oko 105 miliona dolara), pa je Vlada RS-apredloìla rje{enje za koje ranije nije htjelani da ~uje - da se ovo poglavlje zatvori tako{to bi se prebila me|usobna dugovanjadvije dràve. U protivnom, Vlada FBiHmora}e sama izmiriti dug prema Rusiji, dok}e Rusija svoj dug izmiriti premaentitetima!

No, kako smo doznali, ovaj ultimativnizahtjev Vlade RS-a ne}e odvratiti

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

(NE)SPORAZUM OKO JU@NOG TOKA

Pi{e: ASIM METILJEVI]Slobodna Bosna dola je u posjed skandaloznogprijedloga Sporazuma o izgradnji plinovoda Juni

tok izmeu BiH i Rusije, koji bi Federaciju BiH doveou vazalni poloaj prema Republici Srpskoj, a cijelu

BiH u potpunu ovisnost od ruskog plina

DODIKOV ULTIMATUMFEDERACIJI

12

Ili prihvatiteJu`ni tok ili sami

izmirite dugprema Rusiji!

asim:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 22:49 Page 12

Federaciju BiH od toga da slijedi vlastiteenergetske prioritete. A oni su nesumnjivovezani za izgradnju alternativnogplinovoda TAP, kojim bi se smanjilaovisnost BiH od ruskog plina i osiguralatrì{na utakmica izme|u razli~itihdobavlja~a plina.

FEDERACIJA NE ODUSTAJE OD TAP-aOd prije nekoliko mjeseci BiH se i

zvani~no uklju~ila u realizaciju panevrop-skog energetskog projekta pod nazivomTAP (Transjadranski plinovod) kojim }e seprirodni plin iz Azerbejdàna dopremati dotrì{ta Zapadne Evrope. Predsjedni{tvoBiH ve} je ranije prihvatilo Memorandumo razumijevanju izme|u Hrvatske,Albanije, Crne Gore i BiH, kojim se poredostalog predvi|a uspostava posebnogme|udràvnog komiteta zaduènog zakoordinaciju i realizaciju ovog projekta u~etiri navedene dràve.

Energetski projekat TAP zvani~no jenajavljen 2007. godine, kada je {vicars-ka energetska kompanija Swiss EGLGroup predstavila studiju izvodivostikoja je dobila punu podr{ku zvani~nogBrisela i klju~nih dràva preko ~ije teri-torije }e se graditi plinovod -Azerbejdàna, Turske, Gr~ke, Albanije iItalije. Plinovod TAP primarno se gradizbog trì{ta Zapadne Evrope, a njegovaglavna trasa proteè se od Azerbejdàna,preko Turske, Gr~ke i Albanije, pa podnu Jadranskog mora do Italije i daljeprema Zapadnoj Evropi.

Zahvaljuju}i sna`nom anga`manuhrvatske diplomatije, jedan krak plinovodaTAP usmjerit }e se prema trì{tu Balkana -od Albanije, preko Crne Gore i Hrvatske,do BiH.

Zvani~nici Republike Srpske nervoznosu reagirali na ideju da se Federacija BiHuklju~i u izgradnju plinovoda TAP. [tavi{e,u medijima bliskim Miloradu Dodiku,anga`man BiH u ovom projektu okvalifici-ran je kao namjerna diverzija ruskogenergetskog projekta Ju`ni tok, {to je nar-avno ~ista besmislica budu}i da se ova dvaplinovoda me|usobno ne isklju~uju nego se

me|usobno nadopunjuju. Vije}e ministaraBiH ne}e niti moè osporiti pravoRepublici Srpskoj da se uklju~i u izgradnjuplinovoda Ju`ni tok, kao {to nije osporilo nipravo Federaciji BiH da se uklju~i u izgrad-nju plinovoda TAP. Problem je o~ito une~emu drugom: ruski Gasprom procjenju-je da je trì{te RS-a zanemarljivo i da seizgradnja ovog plinovoda ne bi isplatila akose plinom ne bi snabdijevalo i dva putave}e trì{te Federacije BiH.

KONKURENCIJA UMJESTO MONOPOLAPreko alternativnog plinovoda pod

nazivom TAP, dràve Evropske unije po -ku {avaju ostvariti dva cilja: obezbijeditialternativni izvor plina i sniziti cijene ener-genata preko zao{trene trì{ne konkurenci-je. U evropskim dràvama koje imaju samojedan dobavni pravac, me|u koje spada i

BiH, cijena plina je za oko 40 posto vi{a odcijene plina u dràvama koje imaju dva ilivi{e me|usobno neovisnih dobavnih prava-ca.

I ruski projekat Ju`ni tok projektovanje tako da u {irokom luku zaobi|e teritorijUkrajine, s kojom se Rusija stalno sporioko transportnih tro{kova plina. Kako biizbjegla Ukrajinu, Rusija je plinovodJu`ni tok usmjerila preko Crnog mora,koriste}i teritorijalne vode Turske. Turskaje na to pristala, ali je zauzvrat dobila ruskusuglasnost za izgradnju zasebnog plinovodaiz Azerbejdàna do Turske, pod nazivomTransanadolski plinovod. Nastavak ovogplinovoda iz Turske do Gr~ke, a kasnije i doAlbanije i Italije, nazvan je Transjadranskiplinovod, skra}eno TAP (Trans AdriaticPipeline).

Krak ovog plinovoda za Balkan, podnazivom Jadransko-jonski plinovod, pro-tezao bi se od Albanije, preko Crne Gore iHrvatske do BiH, i kroz njega bi ove ~etiridràve dobivale godi{nje oko 5 milijardikubnih metara plina. Ukupna duìnabalkan skog kraka ovog plinovoda iznosioko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130kilometara. Spojna ta~ka za BiH planiranaje u Plo~ama. Procijenjena ukupna ulagan-ja u izgradnju balkanskog kraka plinovodaTAP kre}u se u rasponu od 230 do maksi-malno 250 miliona eura, pri ~emu bi svakadràva samostalno gradila dionicu plinovo-da preko svoje teritorije.

13

VLADA FBiH PROTIV RUSKOG MONOPOLA

Sporazum o izgradnji plinovoda Ju`nitok, koji je Vlada RS-a uputila Vije}uministara BiH, zenemaruje direktiveevropske Energetske zajednice, premakojima ista kompanija ne moè biti vlasnik

plinovoda i distributer plina. Kako bi sepotaknula trì{na utakmica, vlasnikplinovoda mora biti neovisan oddistributera plina i mora dopustiti da se plindoprema iz razli~itih izvora.

ZAOBI\ENE EVROPSKE DIREKTIVE

Juni tok nije usklaen s evropskim pravilima

Jedan visoki zvani~nik Vlade FBiHizjavio je za Slobodnu Bosnu da VladaFederacije BiH ne}e prihvatiti Sporazum kojije predloìla Vlada RS-a jer izgleda da jeSporazum namjerno napisan tako da budeneprihvatljiv Vladi FBiH. Na{ sagovornik

tvrdi da se Dodik razmetao posve nerealnimobe}anjima oko Ju`nog toka, i sada kadase na{ao pred zidom zbog protivljenja Vije}aministara BiH i evropske Energetskezajednice, poku{ava prona}i kakav-takavalibi za vlastiti neuspjeh.

OLAKO DATA OBE]ANJA

I Dodik je svjestan da od Junogtoka nee biti nita

9.1.2014. I SLOBODNA BOSNA

JASNA EVROPSKA PRAVILAKao ~lanica evropske Energetske zajednice BiH je du`na slijeditiprincipe ove asocijacije

asim:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 22:50 Page 13

Upravni odbor Agencije za priva ti -zaciju Federacije Bosne iHercegovine (AFP) usvojio jePlan za privatizaciju 2014.godine, koji jo{ uvijek ~eka

zeleno svjetlo Vlade FBiH. SpomenutimPlanom AFP u teku}oj godini planiraprodaju nekoliko preduze}a u kojimafederalna Vlada ima manjinski vlasni~kiudio. Direktor AFP-a [[uhret Fazli}, ina~ebiv{i {ef kabineta HHamdije Lipova~e i jedanod rijetkih kraji{kih SDP-ovaca koji jesvojevremeno podrào ostanak Lipova~e na~elu Kantonalnog odbora SDP-a i koji, posvemu sude}i, bespogovorno izvr{avazadatke rukovodstva svoje partije, izjavioje kako se radi o Energopetrolu, Fabriciduhana Sarajevo (FDS), Bosnalijeku iSarajevo-osiguranju.

Nema nikakve sumnje da je direktor

Fazli} plasiranjem ovakvih informacijazapravo pustio probni balon kako bi ispitaoraspoloènje partnera u vlasti u vezi smogu}om prodajom udjela federalne Vladeu nabrojanim firmama kojima SDP, usaradnji sa poslovnim partnerima, nastojida (za)gospodari, a ~ijom bi se eventualnomprodajom za~epile rupe u budètu FBiH uteku}oj 2014. godini. To im je, po svemusude}i, po{lo za rukom u najprofitabilnijojme|u nabrojanim firmama, Bosnalijeku.

INVESTICIJSKE (G)RUPEPodsje}anja radi, malo poznati inve sti -

cijski fond Haden S.A. iz Luksemburgapreko brokerske ku}e ZZijada Bleki}a,Eurohausa, pro{le godine kupio je 29,6posto Bosnalijeka. S ne{to manje od 30posto vlasni{tva Haden S.A., uz pla}enupodr{ku Bosnalijekovog Sindikata, ime no -vao je svoj Nadzorni odbor na ~elu saKonstantinom Zevlovom, a na ~elo firmepostavljen je NNedim Uzunovi}. Slijedilo jeimenovanje jo{ jednog Nadzornog odbora


(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

Agencija za privatizaciju Federacije Bosne iHercegovine (AFP) u ovoj godini planira prodajunekoliko preduzea u kojima federalna Vlada ima

manjinski vlasniki udio. Rije je o Energopetrolu,Fabrici duhana Sarajevo (FDS), Bosnalijeku i

Sarajevo-osiguranju. Prije privatizacije o sudbininabrojanih kompanija e odluivati nadlena

tuilatva i sudovi, a tek onda AFP i Vlada FederacijeBiH koja eventualnom prodajom vlasnikih udjela u

nabrojanim firmama namjerava zaepiti rupe ubudetu FBiH u 2014. godini

PRIVATIZIRANJEPRIVATNIH KOMPANIJA

Da li se ve} zna kome }e i po kojoj cijeni Vlada FBiHprodati svoje dionice u Bosnalijeku, FDS-u,

Sarajevo-osiguranju?

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

KREDITNI ARAN@MANKonstantin Zevlov, predsjednikNadzornog odbora Bosnalijeka,dobio je punomo} od HadenaS.A. da podigne kredit u iznosudo 15 miliona eura

prihvatizacija:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:58 Page 16

na ~elu sa advokatom AAhmedom @ili}em, adirektorska palica Bosnalijeka predata je[efiku Handì}u, ina~e finansijskomdirektoru. Paralelizam u Bosnalijeku trajaoje do kraja novembra pro{le godine kada jeKomisiji za vrijednosne papire FBiH na~elu sa HHasanom ]elamom produènmandat, a obzirom da je spomenutaKomisija registrovala Hadenov Nadzorniodbor i direktora Bosnalijeka, oni su i(ne)zvani~no preuzeli kontrolu nadkompanijom. Uprkos svemu, niko nikadanije dao odgovor na pitanje ko su stvarni

vlasnici najve}eg pojedina~nog dioni~araHadena S.A. Iz dokumentacije koja je uposjedu Slobodne Bosne vidi se da jeinvesticijski fond Haden S.A. registrovan 2.decembra 1996. godine sa glavnicom uiznosu od 30 hiljada eura. Direktor HadenaS.A. je PPascal Hennuy, nastanjen u uliciRoute de Longwy na broju 241, gdje je isjedi{te fonda. Interesantno je da je na istojadresi nastanjen i predsjednik Upravnogodbora Hadena S.A. Francois Differdange.[tavi{e, na istoj adresi, Route de Longwy24, registovana je i kompanija zaduèna za

kontrolu ra~una Hadena S.A., JawerConsulting S.A. Investicijski fond HadenS.A. registrovan je i posluje u skladu saluksembur{kim zakonom, a navodno, prematom zakonu Haden S.A. nije obavezan imatislu`beni pe~at, {to je bio problem prilikomsklapanja ugovora sa Volksbankom ujanuaru pro{le godine. Hadenovu punomo}za potpisivanje ugovora o kreditu saVolksbankom na maksimalni iznos od 15miliona eura dobio je Konstantin Zevlov,ina~e direktor pravnih poslova ruskekompanije Imperija Pharm i aktuelnipredsjednik Nadzornog odbora Bosnalijeka.Konstantin Zevlov potpisao je sazvani~nicima Volksbanke, koju }e kasnijepreuzeti ruska Sberbank, ugovor okreditnom aran`manu vrijedan ~etirimiliona eura. O~ekivano, u ulozi jamcaspomenutog kredita pojavljuje se ruskakompanija Imperia Pharm, a kao osiguranjeKonstantin Zevlov pod zalog stavlja1.298.420 do tada kupljenih dionicaBosnalijeka. Iako nisu bili zavedeni usudskom registru Nedim Uzunovi} kaodirektor Bosnalijeka i AAdmir Ke{o, vr{iteljdu`nosti izvr{nog direktora za marketing iprodaju Bosnalijeka, sa ruskom ImperiaPharmom po~etkom avgusta pro{le godinepotpisali su ugovor o izvozu, distribuciji iprodaju Bosnalijekovih proizvoda naruskom trì{tu u vrijednosti od 11 miliona


VLADA FBiH, MALI VELIKI DIONIÂR

Pored direktora Hadena S.A. PascalaHennuya, u poslovnoj dokumentaciji toginvesticionog fonda me|u ~lanovima upraveje i bra~ni par Tom i Roisin Donovan.Supru`nici Donovan nastanjeni su u Dublinu,

glavnom gradu Republike Irske. Bra~ni parTom i Roisin Donovan u periodu od 2004., do2013. godine bili su direktori 168 irskihkompanija od kojih je 115 zatvoreno zbognelikvidnosti, odnosno bankrota.

DIREKTORI PO ZANIMANJU

Tom i Roisin Donovan, prije imenovanja u upravu HADEN-a,bili su direktori u ak 168 irskihkompanija!

TU\E HO]EMO, SVOJEPRODAJEMO

Vlada Federacije BiH vlasnik je20 procenata Bosnalijeka i 40

procenata FDS-a


eura. Lijekovi su izvezeni, a da li }e i kadaImperia Pharm platiti ra~une, ostaje da sevidi. Navodno, Imperia Pharm do sada jeplatila samo jedan ra~un od 800 hiljadaeura. U svakom slu~aju, inspektoriFinansijske policije FBiH po naloguTuìla{tva Kantona Sarajevo provjeravajuposlovanje Bosnalijeka, a poseban akcenatstavljen je upravo na potpisivanje irealizaciju spomenutog, krajnje sumnjivogugovora. Kona~nu ocjenu o (i)legalnostiposlovanja Uzunovi}a i Ke{e, dat }etuìla{tvo Kantona Sarajevo, a do tada

ostaje pitanje kome }e i po kojoj cijeniVlada FBiH kao drugi po veli~ini dioni~arBosnalijeka prodati svojih 20 procenatavlasni{tva u toj kompaniji.

GDJE IMA DIMA, IMA I VATRENi{ta bolja situacija nije ni u FDS-u.

Naime, polovinom pro{le godine SDP je, uzmalu podr{ku Narodne stranke Radom zaboljitak, poku{ao preuzeti kontrolu nadNadzornim odborom FDS-a. Da im je topo{lo za rukom, nema nikakve sumnje da biuprava FDS-a na ~elu sa direktorom

Edinom Mulahasanovi}em bila pometena,a njihova upra`njena mjesta bila bipopunjena partiji odanim kadrovima.Prema (ne)uspjelom izbornom inìnjeringu,u Nadzorni odbor FDS-a trebali su bitiimenovani JJasmin Jaganjac (SDP), IIvicaKnezovi} i AAmir Pa{ali} (NSRB). Takvimizborom Vlada bi kotrolisala tri od pet~lanova Nadzornog odbora, koji bi utakvom sastavu mogao kontrolisati firmu ukojoj je Vlada FBiH manjinski, 40- postotnivlasnik.

Iako je osvojio dovoljan broj glasova naSkup{tini dioni~ara, SDP-ov operativacJasmin Jaganjac ipak nije izabran uNadzorni odbor FDS-a. Naime, premaStatutu FDS-a u Nadzorni odbor ulazi ipredstavnik radnika, odnosno uposlenikaFDS-a, i po tom osnovu mjesto uNadzornom odboru pripalo je [[eftiKurtovi}u. Ovakvim izborom nije biozadovoljan Jasmin Jaganjac, odnosnonjegovi politi~ki komesari pa je ~itavslu~aj zavr{io na Op}inskom sudu Sarajevokoji tek treba da presudi, ili u koristJaganjca ili Kurtovi}a. U me|uvremenu,Nadzorni odbor sa Kurtovi}em imenovao jeizvr{ne direktore FDS-a, a Vlada FBiHOp}inskom sudu u Sarajevu podnijela jetu`bu za odre|ivanje mjere osiguranjatraè}i da budu poni{tene odluke oimenovanjima izvr{nih direktora FDS-aSeada Hadìmusi}a, OOrhana Robovi}a,Mirsada Huseinba{i}a, DDèjne Bajramovi} iEsmira Krni}a, koje su donesene na sjedniciNadzornog odbora FDS-a odrànoj 8.novembra 2013. Tako|er, zastupnici Vladeosporili su izbor KKemala Bekte{evi}a zapredsjednika Nadzornog odbora FDS-a,odnosno [efte Kurtovi}a, koji je u imeradni~kog kapitala imenovan u Nadzorniodbor. I dok se ~eka odluka suda, o kojoj }euveliko ovisiti budu}nost FDS-a, AFPnajavljuje prodaju 40 posto vlasni{tva u tojkompaniji. Ponovo, postavlja se pitanje komei po kojoj cijeni }e se prodati taj paket?

SLOBODNA BOSNA I 9.1.2014.

(RAS)PRODAJA DR@AVNIH DIONICA

Tuìla{tvo Kantona Sarajevo otvorilo jeistragu u predmetu koji se odnosi nadokapitalizaciju Energopetrola. Istraga jepokrenuta na osnovu izvje{taja Finan sij -ske policije FBiH i prijave grupeEnergopetrolovih dioni~ara, i to nakonsedam godina, koliko je ovaj predmetdràn u ladicama Tuìla{tva KantonaSarajevo. Navodno, istraga je pokrenutaprotiv biv{ih rukovodilaca Vlade FBiH,me|u kojima su biv{i premijer FBiH iministar energije, rudarstva i industrijeNedàd Brankovi} i Vahid He}o, biv{egdirektora AFP-a FBiH Re{ada @uti}a,biv{eg direktora Energopetrola NamikaBu{atli}a te Kaseme ]atovi}, slu`beniceu Vladi FBiH. I dok Kantonalno tuìla{tvoprovodi istragu, hrvatsko-ma|arskikonzorcij INA-MOL tuìo je Vladu Fede -racije BiH po osnovu sudskih sporova kojeje ovaj konzorcij preuzeo doka pita liz acijomEnergopetrola marta 2006. godine, a kojesada mora nadoknaditi aktuelna VladaFBiH. Rije~ je o tu`benom zahtjevu koji

iznosi oko 68 miliona KM, a konzorcij INA-MOL ~ak je pokrenuo i arbitra`ni postupakpred Me|unarodnom trgova~komkomorom u Parizu da bi naplatili ovasredstva. Vi{emilionski tu`beni zahtjevposljedica je katastrofalnog ugovora odokapitalizaciji Energopetrola koji sutada{nje vlasti potpisale 8. marta 2006.godine s INA-MOL-om. Prema jednoj ododredbi ovog ugovora, Vlada FBiH, sbiv{im premijerom, rahmetli AhmetomHadìpa{i}em na ~elu, obavezala se da}e preuzeti sva dugovanja u ovom procesu,uklju~uju}i i potraìvanja radnika koja suiznosila vi{e od 20 miliona KM. U konzorcijuINA-MOL iskoristili su ovu odredbu izugovora da bi potraìvanja radnika usmjerilina Vladu FBiH, iako je konzorcij ve}inskivlasnik s kapitalom od 67 posto, dok nadràvni kapital otpada tek 22 posto.Ukoliko Vlada izgubi spor i bude prisiljenaisplatiti 68 miliona KM, ni prodaja 22 postoEnergopetrola ne}e je spasiti odbankrota.

SLUÂJ ENERGOPETROL

Katastrofalne posljedice ugovora odokapitalizaciji Energopetrola

18

TRILING KRALJEVADirektor AFP-a [uhret Fazli}, premijer Nermin Nik{i} i njegov kom{ija sa Bora~kog jezera, ina~e direktor Bosnalijeka Nedim Uzunovi}


Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Bosna i Hercegovina


Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

Svim gra|anima pravoslavnevjeroispovijesti sretan Boì}

Svim gra|anima pravoslavnevjeroispovijesti sretan Boì}

Donacija maloprodajna mreà GAZPROMBiH sadrì transkutani bilirubinometar, pacijentmonitor, dva neonatalna aspiratora i dveinfuzione pumpe, i dio je {ire akcije pomo}iporodili{tima u Bosni i Hercegovini, kojoj jeova kompanija doprinijela sa 60.000 KM.

Bolnici u Prijedoru danas je sve~anouru~en i najmoderniji transportni inkubator, odukupno dva koliko je ovoj bolnici doniranotokom trajanja akcije Bitka za bebe u BiH.Njegovu nabavku omogu}ili su gra|ani Bosnei Hercegovine - korisnici usluga kompanijem:tel, slanjem humanitarnih SMS poruka.

U ime porodili{ta, goste je pozdravio drMirko Sovilj, direktor Op{te bolnice:

Na podru~ju na{e op{tine ìvi preko100.000 ljudi, i ja sam dobio teàkzadatak da vam kaèm hvala u ime svihnjih, ali i u ime onih koji }e tek do}i na ovajsvijet, ove i tokom mnogo godina prednama. U te{kim vremenima, va{ gestuliva novu snagu i vjeru u ljudskost - jer

ljudski ìvot je ono {to ste danas za{titili isa~uvali.

Ulaganje u novi i zdravi ìvot je na{doprinos kreiranju zdravog okruènja zabudu}e nara{taje. Na{a kompanija je odlu~nada pomogne tamo gdje je pomo} neophodna.Za kratko vrijeme,svjedoci smo rastapoverenja potro{a~a u benzinske staniceGAZPROM. Stoga nam je veoma va`no danas gra|ani prepoznaju ne samo po kvalitetu

goriva i usluge ve} i kao kompaniju koja jedru{tveno odgovorna prema zajednici u kojojposluje., rekao je Srdjan Pe{evi}, finansijskidirektor maloprodajne mreè GAZPROM zaBiH.

Sa 33 inkubatora i drugom opremomukupne vrijednosti od preko 500.000 evra,bi}u toliko neskroman da kaèm da smouradili zaista mnogo, ali do kona~ne pobjede ubici za sve bebe Bosne i Hercegovine moramojo{ mnogo da se borimo. Samo ovomporodili{tu potrebno je jo{ mnogo medicinskeopreme, a da i ne pominjemo urgentnepotrebe porodili{ta u drugim gradovima. Ipak,danas smo videli koliko je mogu}e posti}ikada se udruè privatni sektor i gra|ani.Nadam se da }e ova akcija inspirisati i drugekompanije Bosne i Hercegovine da se ujedineoko na{eg cilja, i da se uklju~e u jedinu bitkukoju zaista vrijedi voditi a to je bitka za ìvot,izjavio je Veran Mati}, predsjednik Upravnogodbora Fonda B92.

Bitka za bebe u Bosni i HercegoviniNova oprema porodili{tu u Prijedoru

Prijedor, 23.. decembar 2013 Nakon nedavne posjete Kantonalnoj bolnici u Biha}u, Bitka zabebe nastavlja se u porodili{tu Op{te bolnice u Prijedoru, kome su predstavnici maloprodajnamreà GAZPROM BiH i Fonda B92 danas uru~ili vrijednu donaciju u medicinskoj opremi.

Veran Mati}, predsjednik UO Fonda B92,finanijski direktor Gazprom maloprodajnemree u BiH Sr|an Peevi} i direktor Optebolnice Prijedor dr.Mirko Sovilj


Predsjednik Federacije BiH @@ivkoBudimir vjerovatno }e podpritiskom javnosti i OHR-aizmijeniti svoju odluku o smjenifederalnog ministra finansija AAnte

Krajine. Odluka }e ostati na snazi, ali }e unovom obrazloènju smjene pisati da jeminisar Krajina duàn obavljati radneposlove i zadatke sve dok ne bude izabrannovi ministar finansija. A kako ne postoji niminimalna {ansa da se federalni rogovi uvre}i sloè oko izbora novog ministra,Krajina }e do kraja mandata raditi posaokoji je radio i prije nego {to je Budimir

povukao ovaj nesumnjivo ishitreni inepromi{ljeni potez.

Nije tajna da je Budimira na ovaj poteznagovorio politi~ki trgovac JJerko Ivankovi}Lijanovi}, kojem nimalo nije odgovarala~injenica da se tokom posljednjih nekolikosedmica ministar Krajina napadno po~eopribliàvati SDP-ovom bloku u federalnojVladi. Lijanovi} je ve} dulje vremenaobilato koristio ravnoteù nemo}i izme|udva zava|ena ministarska tabora, SDA iSDP-a, staju}i poput jezi~ka na vagi ~as najednu, ~as na drugu stranu, {to mu jedonosilo obilje i li~nih i strana~kihprivilegija. No, cijena Lijanovi}evog glasanaglo je pala nakon {to je tabor SDP-a, uzpomo} ministra Krajine, ponovo osigurao

prevlast (9:8) u federalnoj Vladi. Jasno je dakle da je ministar Krajina

smijenjen po nalogu Lijanovi}a, ali nijejasno za{to je predsjednik Federacije BiH@ivko Budmir pristao na poniàvaju}uulogu poslu{nog izvr{ioca Lijanovi}evihnaloga? Nije valjda povjerovao da }ejavnost nasjesti na prozirno obja{njenjekako je Krajinu smijenio iz principijelnihrazloga- zato {to je blokirao isplatuinvalidnina u ~etiri op}ine koje su odbileprovesti reviziju. Predsjednik Budimir znada isplatu invalidnina nije blokiraoministar finansija Ante Krajina, negoresorni ministar ZZukan Helez, i da je touradio s punim i moralnim i zakonskimpravom.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Budimir smijenio Krajinu po nalogu Lijanovia

Cijena Lijanovievog glasa naglo je pala nakon toje tabor SDP-a, uz pomo ministra Krajine, ponovo

osigurao prevlast (9:8) u federalnoj Vladi

NEPROMI[LJENA ODLUKASmjenom ministra Krajine Budimir jedodatno produbio krizu vlasti FBiH

Skandal:Skandal.qxd 8.1.2014 22:46 Page 20

Sretan Bo`i} svim pravoslavnim vjernicima

Sretan Bo`i} svim pravoslavnim vjernicima

Bosna i Hercegovina


KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia

Bosna i Hercegovina


KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia


Novi generalni direktor tvorniceAluminij d.d. Mostar ne}e bitiizabran do kraja ovoga tjedna,premda je sjednica Nadzornogodbora trebala biti odràna u

utorak, 7. januara. Imenovanje ~etvrtog poredu direktora u posljednje ~etiri godineodgo|eno je jer predstavnici SDP-a iNarodne stranke Radom za boljitak ufederalnoj vlasti nisu postigli dogovor ~iji}e kadar preuzeti rukovo|enje mostarskimkombinatom. Na natje~aj za generalnogdirektora Aluminija, koji je raspisan udecembru pro{le godine, prijavilo se desetkandidata, ali su ~lanovi Nadzornog odborau najuì krug izabrali trojicu: VVjekoslavaDomljana, Milorada Bahilja i DDavora[imi}a. Prva dvojica slove za kadroveNarodne stranke Radom za boljitak, doktre}eg kandidata proteìra federalnipremijer NNermin Nik{i}.

BAHILJ ALKOHOLIÂR, DOMLJAN RATNI ZLOÎNAC

Iako se, do prije samo desetak dana,naga|alo da }e ~lanovi Nadzornog odbora ukona~nici odlu~ivati izme|u sada{njegvr{itelja du`nosti generalnog direktora

Nakon to predstavnici SDP-a i Narodne stranke Radom za boljitak nisu postiglidogovor iji e kandidat biti izabran za novog generalnog direktora ALUMINIJA,

sjednica Nadzornog odbora mostarske tvornice najavljena za poetak tjednanaprasno je otkazana; braa Lijanovi trae da za generalnog direktora kompanije

bude izabran njihov MILORAD BAHILJ, federalni premijer NERMIN NIKIproteira svog prijatelja DAVORA IMIA


STRANA^KA BITKA ZA ALUMINIJ

FINANCIJSKA POLICIJA U ALUMINIJU, BIV[I

DIREKTORI U ZAGREBU

Iako su pro{logodi{ni gubici Aluminija prema{ili 200 milijuna KM, od najve}eg hercegova~kog gubita{a

ne odustaju ni SDP ni Lijanovi}i

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

MENAD@MENT NAÊKANJU

Izbor generalnog direktoraAluminija odgo|en je jer pre-

mijer Nermin Nik{i} ivicepremijer Jerko Ivankovi}

Lijanovi} nisu postigli dogovor~iji }e kandidat biti imenovan

aluminij:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:33 Page 22


GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a

HERCEGOVA^KI DIV NA KOLJENIMANegativni trend poslovanja Aluminija zapo~eo jeprije ~etiri godine u vrijeme mandata MijeBrajkovi}a, mostarska je tvornica 2013.okon~ala s rekordnim gubitkom


Aluminija profesora Vjekoslava Domljana ifederalnog ministra trgovine MiloradaBahilja, izbor budu}eg direktora Aluminijadodatno je zakomplicirao tre}i kandidatDavor [imi}, ~iji su izgledi naglo porasli.[imi}, nekada{nji hercegova~ki bankar -bio je direktor Hrvatske po{tanske banke iRaiffeisen banke u Mostaru, koji seposljednjih godina oku{ao i kao hotelskimenadèr u Dalmaciji, ima politi~ku ali iprijateljsku podr{ku SDP-ovog premijeraNermina Nik{i}a. Budu}i da VladaFederacije BiH u novom sastavu Nadz orn -og odbora Aluminija, imenovanom po ~et -kom novembra, ima tri ~lana, od kojih sudvojica, profesori MMirko Pulji} (ujedno ipredsjednik NO) i MMehmed Jahi} bez rez -ervno odani premijeru Nik{i}u, dok je tre}i~lan AAnte Penavi} iz Narodne strankeRadom za boljitak, gotovo je posveizvjesno da }e [imi}a podràti predstavnicidràvnog kapitala. Kako, me|utim, i malidioni~ari Aluminija imaju svoja tri ~lana uNadzornom odboru (sedmi je ~lanpredstavnik iz Hrvatske), na njihove jeglasove ra~unao Milorad Bahilj. Federalnije ministar trgovine, ina~e biv{i uposlenikAluminija, posljednjih mjeseci intenzivnoradio na osnivanju novog udruènja malihdioni~ara i lobirao kako bi dobio podr{kunekada{njih radnih kolega. No, nisumirovali ni njegovi politi~ki protivnici -najprije su glasno optuìli Bahilja da jealkoholi~ar, a potom su plasirali spekulacijekako bi u Aluminiju do{lo do pobuneradnika ako bi za novog generalnogdirektora bio postavljen Srbin?!

Kandidatura za direktora Aluminijajednako bi tako mogla skupo ko{tati iVjekoslava Domljana, koji se, barem premapoliti~kim spekulacijama, u me|uvremenurazi{ao i sa Narodnom strankom Radom zaboljitak. Iako je kao profesor ekonomije nasarajevskom Univerzitetu i Sveu~ili{tu uMostaru i ekonomski analiti~ar posljednjihgodina ~esto nastupao u medijima,Domljana je kolega Mehmed Jahi},tako|er profesor Ekonomskog fakulteta uSarajevu, nedavno optuìo da je odgovoranza njegovo ratno stradanje. Navodno jeJahi}, nakon {to je imenovan u Nadzorniodbor Aluminija, otkrio da je Domljannaredio njegovo hap{enje 1993. godine uMostaru. Prema drugoj je verziji MehmedJahi} ~ak prijavio Vjekoslava Domljana daje bio pripadnik zloglasne Ka`njeni~ke(Tutine) bojne HVO-a?! Dodajmo tomeda su svi poku{aji da kontaktiramoprofesora Jahi}a ostali bez uspjeha, budu}ida izbjegava kontakt s novinarima.

KAKO JE BRADVICA IZGUBIO PODR[KU HDZ-a

Premda je, prema zvani~nim poka zat e -lji ma, 2013. godinu Aluminij zavr{io s

rekordnim poslovnim gubitkom kojiprema{uje 200 milijuna KM, bitka zakontrolu nad mostarskom tvornicomzapo~ela je jo{ koncem oktobra, kada jeiznu|ena ostavka tada{njeg generalnogdirektora IIve Bradvice. Ranije smo,podsjetimo, pisali da je negativni trendposlovanja Aluminija zapo~eo jo{ 2009.,pred kraj mandata tada{njeg direktora MMijeBrajkovi}a, koji je nakon dugogodi{njihuspje{nih poslovnih rezultata mostarskikombinat ostavio u gubitku od oko 40milijuna KM. Brajkovi}a, koji je nafunkciji direktora bio pune 22 godine,

zamijenio je u prolje}e 2009. IIvo Lasi},dotada{nji direktor Tvornice anoda. I madaje pod njegovom upravom zapo~eooporavak Aluminija, Lasi} se na mjestugeneralnog direktora Aluminija nije dugozadrào. Smijenjen je odlukom ~lanovaNadzornog odbora po~etkom decembra2010., uz formalno obrazloènje da je i podLasi}evom upravom Aluminij nastavioposlovati kao gubita{, da nisu rije{enistrate{ki problemi, ni smanjeni tro{kovi.Ivu Lasi}a je zamijenio Ivo Bradvica,dotada{nji federalni tuìtelj, koji je zageneralnog direktora postavljen uz podr{ku


STRANA^KA BITKA ZA ALUMINIJ

Me|u deset kandidata koji su konkuriralina funkciju direktora Aluminija bio je i biv{idirektor federalne Regulatorne agencije zaelektri~nu energiju (FERK) Zdenko[imunovi}, koji je s te funkcije smijenjenpo nalogu HDZ-a. Iako je, prema priloènimreferencama, bio me|u najboljim kand id a -tima, [imunovi} nije u{ao u uì izbor,upravo zbog nedostatka politi~ke podr{ke.

Zanimljivo je, me|utim, da je federalnipremijer Nermin Nik{i} i prije vi{e od dvijegodine obe}ao [imunovi}u mjesto izvr{nogdirektora za proizvodnju elektri~ne energijeu Elektroprivredi Hrvatske zajedniceHerceg-Bosne. No, umjesto Zdenka[imunovi}a, premijer Nik{i} je na tu pozicijupostavio svog strana~kog kolegu iz LivnaRoberta Kriàna.

STRANA^KI KRITERIJI

Iako je prema referencama bio meunajboljim kandidatima, Zdenkoimunovi nije uao u ui izbor

PRLJAVA KAMPANJANakon najave da bi Aluminij mogao preuzetiMilorad Bahilj pojavile su se spekulacije opobuni radnika protiv direktora Srbina, drugikandidat Vjekoslav Domljan optuèn je zaratne zlo~ine


HDZ-a. Prema tvrdnjama izvora bliskihupravi Aluminija, Bradvica je vrlo brzoizgubio naklonost politi~kih pokrovitelja -navodno je odbio dati milijunsku donacijustranci, nakon ~ega se poku{ao pribliìtiHDZ-u 1990, ali je njegova menadèrskakarijera brzo zavr{ena. Sada ve} biv{idirektor Ivo Bradvica je, prema tvrdnjamanjegovih kolega, jo{ dok je rukovodioAluminijem, kupio stan u Zagrebu, a uglavni grad Hrvatske se navodno preselio idugogodi{nji financijski direktor MMladenGali}. Podsjetimo da u Zagrebu odranijeìvi i dugogodi{nji direktor Mijo Brajkovi}.

Ako je, me|utim, suditi prema prviminformacijama iz izvora bliskih Finan cij -skoj policiji, koja je po nalogu VladeFederacije BiH prije desetak dana zapo~elakontrolu poslovanja, istraga u Aluminiju bimogla potrajati mjesecima. U tom se smisluuveliko spekulira kako je raniji mena -d`ment tvornice laìrao financijska izv -je{}a, da su gubici kompanije preuveli~ani,

dok su istodobno s pojedinim poslovnimpartnerima sklapani krajnje sumnjiviugovori. Kao jedan od primjera navodi sedodjela zemlji{ta Fealu u Donjoj Jasenici,koju je menad`ment Aluminija kompen -zirao vlasni{tvom u toj {irokobrije{kojfirmi.

SUMNJIVI POSLOVNI UGOVORI, OTKAZI I OTPREMNINE

Stanovnici tog mostarskog prigrad -skog naselja se, naime, ve} duè vrijemeàle kako no}u ne mogu zaspati zbogbuke kamiona koji prevoze teret izpogona Aluminija u Feal nakon zavr{etkaradnog vremena. Dodajmo tome kako jefirma Feal, iako njihova proizvodnjagotovo u cijelosti ovisi od Aluminija, zarazliku od mostarske tvornice, pro{lugodinu zavr{ila s milijunskom dobiti.Prema istim izvorima, pod istragom bi semogla na}i i izgradnja pogona Vinarije ukoju je navodno uloèno oko osammilijuna KM, kao i poslovna odluka orasformiranju nekada{njeg pogonaGlinice, te angaìranje gra|evinskih firmiu vlasni{tvu ro|aka i prijatelja biv{egmenadèmenta za izvo|enje radova uAluminiju. Biv{eg su direktora IvuBradvicu radne kolege jo{ ranijeoptuìvale da se nemilosrdno obra ~u na -vao s neistomi{ljenicima, te da su sudsketu`be zbog nezakonitih otkaza nepo -dobnim radnicima skupo stajale tukompaniju. Navodi se, tako|er, da jeBradvicin prethodnik na mjestu gene ral -nog direktora Ivo Lasi} prije neko li komjeseci napustio kompaniju uz otpre m -ninu ve}u od sto tisu}a maraka, koliko jenavodno dobio i VVelimir âvar, biv{iizvr{ni direktor za tehni~ke poslove irazvoj poduze}a.


GUBITA[ IZME\U LIJANOVI]A I SDP-a

Unato~ katastrofalnim poslovnim poka -za teljima u posljednje dvije godine i~injenici da su gubici tvornice pre{li 200milijuna KM, vode}i menadèri Aluminijame|u najbolje su pla}enim direktorima uBiH. Prema nedavno objavljenim poda -cima Porezne uprave FBiH, biv{i generalnidirektor Aluminija Ivo Bradvica zara|ivao

je izme|u 13.000 i 20.000 KM mjese~no,dok je zarada njegovih najbliìh suradnikaMladena Gali}a i @eljka Borasa bila ne{tove}a od devet tisu}a maraka. Mjese~nazarada ostalih direktora u Aluminiju:Marinka Ivanovi}a, Ivana Grle, AnteRezi}a i Brune âle u prosjeku je iznosilaoko 6.000 KM.

MENAD@ERSKI UGOVORI

Bivi direktor Bradvica zaraivao20.000 KM, plae njegovih surad-nika izmeu est i devet tisua KM

FINANCIJSKA ISTRAGA Nakon iznu|ene ostavke IveBradvice, federalna Vlada je uMostar poslala Financijskupoliciju



DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Predsjednik RS-a MILORAD DODIK pred sam kraj godine upravu nad BanjomLukom prepustio je IGORU RADOJIIU, koji vai za njegovog najopasnijegunutarstranakog konkurenta; naa novinarka otkriva zbog ega je Dodik

napravio golemi ustupak Radojiiu, koji ga moe kotati liderstva u SNSD-u

Radoji~i} je dobio zadatak da smijeni gradona~elnikaBanje Luke Slobodana Gavranovi}a, koji se otrgao

kontroli obje zava|ene frakcije u SNSD-u

DODIK PREPUSTIO BANJULUKU IGORU RADOJI^I]U

Foto: Mario Ili~i}

IZNENADNA REHABILITACIJA RADOJI^I]A I pored toga {to pripada struji Neboj{e Radmanovi}a, IgorRadoji~i} od Dodika dobio banjalu~ki Gradski odbor SNSD-a

dodikovi interesi:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 21:51 Page 26

Iako su samo prije nekoliko mjesecilideri SNSD-a odmahivali glavom nasam spomen mogu}nosti da IIgorRadoji~i} preuzme Gradski odborSNSD-a Banje Luke, pred sami kraj

2013. godine ipak su se usaglasili da unajve}em gradu RS-a treba do}i dokadrovskog osvjeènja.

Poziciju {efa banjalu~kog SNSD-aRadoji~i} je naslijedio od aktuelnoggradona~elnika Banje Luke SSlobodanaGavranovi}a, a izabrali su ga ~lanovi nov -oi menovanog Gradskog odbora. Radoji~i}je u pobjedni~kom govoru rekao da se radio najve}oj i najtemeljitijoj kadrovskojrekonstrukciji do sada, jer je od 179 ~lano-va GO smijenjeno vi{e od 130. MiloradDodik je nakon izbora procijedio da je uBanjoj Luci zavr{en jedan obiman posao.

ZBOG TAMARISAODLAZI GAVRANOVI]

Od Radoji~i}a Dodik o~ekuje da unajkra}em roku smijeni SlobodanaGavranovi}a. Iako Gavranovi} pripadastruji Radmanovi}a i Radoji~i}a, ve}ina uSNSD-u smatra da se otrgao kontroli,previ{e postao svoj i da pretjeruje upo{tenju. Kalkuli{e se da je promjenaGradskog odbora uvod u referendum zasmjenu Slobodana Gavranovi}a.

Dodik je, ina~e, javno demonstrirao danema povjerenje u Gavranovi}a i da gasmatra potro{enim, iako je aktuelnigradona~elnik proteklih godina bio jedanod glavnih operativaca SNSD-a, koji jedonosio veliki broj glasova stranci.Upori{teza smjenu Slobodana Gavranovi}a Dodik jena{ao u padu rejtinga SNSD-a u BanjojLuci.

Zapravo, klju~ni razlog zbog kojegDodik èli smijeniti Gavranovi}a jesteizbacivanje iz poslova njegovog intimusaMilorada Janjetovi}a. Naime, SlobodanGavranovi}, aktuelni gradona~elnik BanjeLuke, ve} mjesecima poku{ava da firmuTamaris, ~iji je vlasnik Janjetovi}, biznis-men vrlo blizak Miloradu Dodiku, izbaci izmilionskih poslova vezanih za odràvanjezelenih povr{ina. Preduze}e Tamaris godi-nama je imalo monopol nad odràvanjemzelenila u Banjoj Luci i godi{nje iz grad-skog budèta dobijalo tri do ~etiri milionaKM. Zbirno se u kasu Tamarisaotkako odràva zelenilo i orezuje drve}eslilo oko 60 miliona maraka. Spekuli{e seda Gavranovi} nastoji da Tamaris potpunoizbaci iz ovog posla i ustupi ga firmama izRS-a koje se tako|er bave ovim poslom, avlasnica jedne od njih je i k}erka SSlobodanaStankovi}a. Koliko su Dodik i Janjetovi}bliski prijatelji, pokazuje i to da {to je

Rasadnik u Mr~evcima u vlasni{tvuMilorada Janjetovi}a omiljeno mjesto zaodmor Milorada Dodika. Aktuelni pred-sjednik RS-a tu dovodi manje ili vi{eekskluzivne goste, a nerijetko mu se desi dau Rasadniku i zano}i. Da to druènje nepodràva Dodikovo najbliè okruènje,znao je i Janjetovi}, ali nije mario za upo-zorenja. Stvar je postala ozbiljna kada jeusred no}i iz Rasadnika odnesen sav novaciz sefa i ukradeno Tamarisovo slu`benovozilo. Janjetovi} je tada bio na putu, a

nakon povratka nije insistirao da se izgred-nici prona|u, uvjeren da iza svega stojiosoba iz Dodikovog bliskog okruènja.

Dodika je do te mjere iritiraloGavranovi}evo samostalno upravljanjegradom, da je otvoreno po~eo da govori dazbog politike aktuelnog gradona~elnikaBanje Luke, SNSD pretrpio rapidan padrejtinga u ovom gradu kojim ina~e suv-ereno vlada vi{e od deset godina.

Prepu{tanje Banje Luke Radoji~i}u nebi ~udilo da izme|u Dodika i Radoji~i}a

ve} duè vrijeme ne plamti sukob. Strasti suse razbukatale nedugo nakon izbora novevlade RS-a, a njena rekonstrukcija je, kakosaznajemo, odlagana upravo zbog toga dane bi do{lo do ozbiljnih sukoba izme|udvije frakcije - Dodikove, s jedne strane, iRadmanovi}eve i Radoji~i}eve, s druge.

Kada je krajem februara pro{le godineRadoji~i} ultimativno od Dodika traìo daAleksandar Dòmbi} ostane premijer,aktuelni predsjednik RS-a njegov zahtjev jekomentarisao podrugljivo. Potom jeRadoji~i} ~ak zaprijetio da }e, ukoliko se

to ne dogodi, napustiti SNSD, ali {efSNSD-a nije previ{e mario za njegovemanevre. No, pokazalo se da Radoji~i}ev iRadmanovi}ev uticaj u stranci nijebezna~ajan.

DVIJE SU SE STRUJE ZAVADILEU vrijeme rekonstrukcije Vlade RS-a

Radmanovi} je sa~uvao svoje kadrove,prije svega ministra energetike @@eljkaKova~evi}a i ministra finansija ZZorana


PAMETNIJI OTPU[TA

Pi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOV STRAH OD GUBITKA BANJE LUKE Milorad Dodik smjenjuje vreme{nog gradona~elnika Slobodana Gavranovi}a u banjalu~kiSNSD uvodi nove impulse


Telgetiju, dok je Dodik ve}inu svojihfavorita promijenio. No, smjena vlade RS-anije pro{la bez trvenja, iako je u javnostiostavljen utisak da je sve ura|eno zbogvi{ih interesa. AAleksandar Dòmbi}, koji jepo~eo da pruà otpor Dodikovom domi-nantnom uticaju na Vladu RS-a, oti{ao je naprivremeni odmor koji provodi na imanjukod êlinca, gdje sprema doktorat. Ume|uvremenu Dodik je nastojao daRadoji~i}a {to vi{e marginalizuje.Nezadovoljan {to na kadroviranje nemanikakvog uticaja, Radoji~i} je podnioostavku na mjesto predsjednika SNSD-ovestrana~ke komisije.

Istovremeno, za razliku od umornogNeboj{e Radmanovi}a, koji tek s vremenana vrijeme drì lekcije Dodiku, Radoji~i} jevrijedno radio na terenu. Gotovo svakidrugi dan bio je u unutra{njosti RS-aposje}uju}i fabrike, {kole, op{tine.Radoji~i} u mnogim op{tinskim odborima{irom RS-a ima svoje ljude od povjerenja.Omiljen je naro~ito me|u mla|om parti-jskom populacijom, a u javnosti slovi kaonajmanje kompromitovan kadar SNSD-a.

Podr{ku koju je Radoji~i} zadobiounutar lokalnih organizacija postala je sve{ira, pa je ~ak kod Dodika izazvala strah daSNSD na strana~kim izborima u Radoji~i}une prepozna budu}eg vo|u.

Na{ izvor iz vrha SNSD-a tvrdi da jeDodik iz vi{e krupnih razloga napraviogotovo nevjerovatan zaokret i Radoji~i}uprepustio Banju Luku.

Prije svega, Dodik je ustuknuo preddvojcem Radmanovi}-Radoji~i}, jer je pro-cijenio da mu, pored opozicije koja u RS-usve vi{e ja~a, ne trebaju dodatne turbulenci-je i osipanje u samom rukovodstvu partije.Kako SNSD nema vi{e onu snagu i rejtingkoji je imao prije nekoliko godina, tako niDodik nije u stanju da suvereno uti~e na

prilike u vrhu SNSD-a.Problemi koje Dodik ima u vlastitim

redovima su brojni: od toga kako zadovolji-ti otvorene apetite za vi{im funkcijama, dokompromisa sa Radmanovi}evim taborom.Javna je tajna da je Radmanovi} odavno~ekao ovu priliku i da je izokola pripremaoteren za demonstraciju unutra{njeg nezado-voljstva. Pri~a je krenula iz Hercegovine,gdje su Radmanovi} i Radoji~i} posijalisjeme razdora. Naime, Dodik je prije petmjeseci raspustio Gradski odbor Trebinje, ukojem su Radoji~i}evi kadrovi imalinadmo}nu ve}inu. Dodik je poni{tio prove-dene izbore i uspostavio privremeni grads-ki odbor, a na njegovo ~elo postavio svog~ovjeka MMarka Mitrovi}a.

Nekoliko mjeseci nakon ovog

unutarstrana~kog obra~una uslijedio jezapanjuju}i preokret: Dodik je ispunio sveRadoji~i}eve uslove. Prije svega, promjenucjelokupnog Gradskog odbora u BanjojLuci , a kao minimum zamjenu dvijetre}ine ~lanova tog tijela. U Gradski odborSNSD izabrano je vi{e od 130 potpunonovih ~lanova, od njih ukupno 179, kolikoih ima u tom tijelu.

Da Radoji~i}evo imenovanje mnogimaiz SNSD-a nije bilo po volji govori i to {too ovom doga|aju nije bilo ni rije~i, a nislike, na Radio-televiziji RepublikeSrpske.

Samo dan nakon izbora Radoji~i}a na~elo GO SNSD Banja Luka SSta{a Ko{aracga je na konferenciji za {tampu indirektnooptuìo da ru{i Dodika.

@ele da diskredituju Dodika, izoluju odostale strana~ke strukture, da ga proglaseovakvim ili onakvim. Poru~ujemo im da tone}e pro}i, vikao je Ko{arac.

Upu}eni u prilike smatraju da biDodika popustljivost, uzrokovana strahomod mogu}eg gubitka izbora, mogla skupoko{tati jer Radoji~i}ev izbor ne}e donijetipomirenje unutar SNSD-a, ve} }e dodatnoprodubiti napukline u stranci. Za smjenuneprikosnovenog lidera SNSD-a MiloradaDodika zalaè se kompletna frakcija kojupredvode Neboj{a Radmanovi} i IgorRadoji~i}. Da je zahtjev ve}ine ~lanovaSNSD-a ozbiljan, govori i to {to se o njemuotvoreno raspravlja na strana~kim sastanci-ma.

Ina~e, Radoji~i}a bije glas da jeizuzetno sujetan i da prijeti ostavkom ~imga nema u prvom redu nekog va`nijegskupa. Blizak je prijatelj sa ministromTelgetijom. Igorova supruga SSanja


DODIKOV SALTO MOR(T)ALE

Igor Radoji~i} preuzima Banju Luku utrenutku kada grad ima ogromne dugove ibudèt manji za 54 miliona KM. Naposljednjoj sjednici Skup{tine Grada BanjaLuka, krajem novembra, usvojen je Nacrtbudèta za 2014. godinu u iznosu od 126,85 miliona KM. Izvjesno je da ovaj iznosne}e zadovoljiti potrebe Grada, jer jepredvi|eni budèt manji za 54 miliona KMu odnosu na pro{logodi{nji.

Rezultat SNSD-ove vladavine u BanjojLuci oli~en je u 12 godina upra -

vljanja Dragoljuba Davidovi}a, kojeg jenovembru pro{le naslijedio Gavranovi}.Tokom tri Davidovi}eva mandata grad sezaduìo za vi{e od 200 miliona KM. UDavidovi}evoj eri realizovani su brojni gra-diteljski poduhvati u kojima su u~estvovaliSNSD-ovi graditelji. Na gradnji kapitalnihobjekata izvu~eni su milioni maraka izgradskog budèta. Iako danas pere rukeod svega, aktivni sudionik bio je i aktuel-ni gradona~elnik Gavranovi} na pozicijipredsjednika Skup{tine Grada.

SNSD-OVI GRADITELJI IZVUKLI MILIONE IZ BUD@ETA BANJE LUKE

Igor Radojii preuzima Banju Lukusa dugovima od 200 miliona KM

Foto: Mario Ili~i}

NA DODIKOVOM ZADATKUIgor Radoji~i} ima zadatak da povrati povjerenje gradskih bira~a u SNSD


Radoji~i} je Tegetlijina pomo}nica u minis-trastvu. Njih dvoje su stari tandem. Radilisu 2000. godine zajedno u Carinama RS-a,a i porodi~ni su prijatelji i zajedno idu naljetovanja.Tegeltijina supruga je tako|epomo}nik ministra, ali trgovine.

RADOJIÎ] UVODI ELITIZAM U SNSDI pored toga {to je dobio funkciju o

kojoj je sanjao, Radoji~i}u, kako tvrdeizvori iz vrha SNSD-a, nimalo ne}e bitilako da ispuni sve obaveze koje se od njega

o~ekuju. Radoji~i} }e prvenstveno imatizadatak da povrati povjerenje gradskihbira~a u SNSD, koji su mu u velikoj mjeriokrenuli le|a. Me|utim, veliko je pitanje dali }e u tome upjeti s obzirom da je zbog eli-tizma koji uvodi u SNSD Radoji~i} manjepopularan u ruralnim mjestima.

Radoji~i} bi trebao, pored ostalog, dastabilizuje i duboko podijeljeni banjalu~kiSNSD. On je ina~e, odmah najaviokreiranje novih politika te planove zanaredne godine.

Izvor iz SNSD-a tvrdi da je Banja Lukaza Milorada Dodika od izuzetnog zna~aja,jer je svjestan da bi gubitak Banje Luke,koji je sprije~en u oktobru pro{le godine, akoji moè da se dogodi ve} najesen, zna~ioodlazak SNSD-a u duboku opoziciju.

Nije zanemarljiva ni ~injenica da je@eljka Cvijanovi}, imenovana na mjestopotpredsjednika Gradskog odbora. Ona jetu da bi kontrolisala Radoji~i}a, s kojim jeina~e ve} mjesecima u vrlo zategnutimodnosima. Sukob je nastao kada jeCvijanovi}eva zasjela u Dòmbi}evu pre-mijersku fotelju i zatraìla da direktorijavnih predze}a, fondova, uprava i drugihinstitucija ponude svoje mandate na raspo-laganje. U toj ~istki pometen je veliki brojdirektora koji su bili pod direktnomza{titom klana Radmanovi}-Radoji~i}.


PAMETNIJI OTPU[TA

DUBOKI RASKOLI U SNSD-u Duboke podjele u SNSD-u Dodik pred izbore poku{ava da izgladi pomirljivom taktikom


Knjiga Poljubac leptira JamesaLyona uzbudljiv je triler o vam-pirima, politi~arima, ljubavi iratovima u brdsko-planinskimuslovima Balkana. Autor, his-

tori~ar i izvrstan poznavalac ovog regiona,vje{to isprepli}e historijske doga|aje izdavne i nedavne pro{losti sa mitovima ilegendama koje ìve i prenose se u pri~amana ovim prostorima ve} stolje}ima.

GROF DRAKULA U SREBRENICILyonova knjiga je potpuna fikcija, ali se

oslanja na stvarne historijske doga|aje.Radnja po~inje 1476. godine kada je grofVlad Drakula, vojvoda Vla{ki, u krvavompohodu osvojio Srebrenicu. (Iako je Vladobe}ao siguran prolaz, njegovi pla}enici sunapali nenaoruàne turske vojnike i te{konatovarena kola trgovaca i zanatlija.Razdvojili su mu{karce od èna: mu{karcisu nabijani na kolce pored puta u znak upo-zorenja, a ène je dao svojim vojnicima)

Nakon opisa ulaska Drakule uSrebrenicu, autor radnju premje{ta napo~etak devedesetih, u u~ionicu profesorapovijesti Balkana MMarka Slatine u LosAngelesu. Tokom uvodnog ~asa, Slatinastudentima govori o Jugoslaviji, povijesnimfaktima, te otvara temu mitova i legendikoje vladaju ovim prostorima. Znamo dasu mitovi i legende ~esto zasnovani nastvarnim historijskim doga|ajima koji sunegdje izgubljeni za nas. Ali ako se te pri~enastavljaju do danas, da li je mogu}e dapostoji neka supstanca iza tog mita? Postojili ustvari neka osnova za sve te legende?,pita se profesor Slatina.

Najbolji student profesora Slatine jemladi Amerikanac SSteven Roberts, koji

kre}e na put ka Balkanu gdje ve} bjesneratovi. ((Svjedo~io je propasti cijelogjednog dru{tva i svih njegovih normi, i onje osje}ao tamu sa svih strana, tamu koja jenarastala svakog dana.) Steven dolazi uBeograd kako bi istraìvao balkansku etno-grafiju. Istraìvanje ga vodi do narodnihpredanja i pri~a o vampirima. On u~i davampiri u balkanskim narodnim predanjimanisu nimalo sli~ni onim iz holivudskih fil-mova, ili iz knjige o grofu Drakuli.

Vampire je te{ko razlikovati od ljudi.Prvo i osnovno, zato {to imaju mo} damijenjaju svoju formu. Iako mogu promi-jeniti svoje tijelo, obi~no se drè ljudskogoblika. Pored toga, popularne su formevelikog vuka ili konja, magarca ili vola.Naravno, mijenjanje forme zahtijevaenergiju i oni zato najvi{e vole ostati u ljud-skom obliku... Pored mijenjanja oblika,narodna predanja vampirima ne dajunikakve specijalne mo}i, niti su nadljudski

jaki ni brzi... Za razliku od holivudskih fil-mova, vampiri se ne pretvaraju u {i{mi{e,nego radije uzimaju oblik leptira... Kada su u

ljudskoj formi, vampiriimaju specifi~nu

pojavu.Po~nimo


ROMAN-RIJEKA

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

JAMES LYON je skoro dvadeset godina prisutan na Balkanu, gdje se baviouglavnom dnevnom politikom, ali i historijom, pa i vampirima. Sva ta svoja

interesovanja uspijeva povezati u odlinom trileru Poljubac leptira piui o vam-pirima koji se hrane krvlju ljudi s ovih prostora od davnina do danas. Knjiga bimogla biti odlina podloga za neki novi filmski hit ili ak seriju u doba kada su

prie o vampirima popularnije nego ikada

BALKANSKI BAL VAMPIRA

Je li prvi genocid u Srebrenicipo~inio grof Drakula u 16. stolje}u?

JAMES LYONPoliti~ki analiti~ar,histori~ar i autorodli~nog romana ovampirima naBalkanu

Foto: Mario Ili~i}

layon:TEKST osnova.qxd 8.1.2014 20:52 Page 30

sa licem. Obi~no imaju kozje ili ma~je o~ikoje su crvene. Njihovi zubi su od èljeza itako|er su crveni. Obi~no imaju ù}kastolice i plavkaste usne, posebno odmah nakon{to postanu vampiri. Ali najva`nije, vam-piri nemaju meso. Oni su ustvari velikanapuhana vre}a koè, i dok se hrane oni jo{nabubre. Ako dugo nemaju hranu, mr{ave.Tako da tipi~ni, dobro uhranjen, vampirizgleda napuhano i podbuhlo.

To zvu~i kao Milo{evi} i njegova ènaMira Markovi}, konstatuje jedan od stude-nata u Beogradu kojem Steven pri~a osvom istraìvanju.

Mada ni Steven ni niko od njegovihnovih prijatelja ne vjeruje da vampiristvarno postoje, vrijeme u kojem ìve i ono{to se de{ava dovodi ih u ozbiljne sumnje.Ne misli{ li nekada da postoje vampiri?[ta sa svim tim izmasakriranim tijelimakoja plutaju rijekama i svim onim {to vidi-mo na televiziji? Uàsne stvari se de{avajuu Hrvatskoj i niko ne èli iskreno govoriti otome. Osje}am se kao da je zlo progutalona{u zemlju i mi ne moèmo uraditi ni{ta,kao da vampiri upravljaju. [ta ako jeMilo{evi} vampir? [ta ako su svi generalivampiri? [ta ako su svi Milo{evi}evi ljudivampiri? [ta ako je predsjednik HrvatskeFranjo Tu|man vampir? [ta ako su ljudi uDB-u vampiri?, kaè jedna od Stevenovihnovih prijateljica.

Nisi li vidio sve te crne dìpove ilimuizine zatamnjenih stakala? Da sam javampir, to bi bio idealan na~in da se kre}emokolo na dnevnom svjetlu, upozorava gajedan profesor.

VAMPIRSKI RAJI dok istraùje, Steven se sve vi{e

zapli}e u svijet balkanskih mitova i legen-di, iz kojeg je te{ko iza}i, te zajed-no sa grupom prijateljaupada u nevolje. Natom putu on otkri-va mnogeistine o

sebi i dragim mu ljudima, od kojih neke nisu tako prijatne. U jednom trenutkuSteven shvata da ìvi u vampirskom raju.

I dok plete pri~e o vampirima, autor nasvodi kroz Milo{evi}evu Srbiju s po~etkadevedesetih, inflaciju, strah, dezertere,ratne zlo~ince, rijeke punetijela, propaganda te ujednom trenutku kon-statuje kako su ratovinajbolje vrijeme za hranj -e nje vampira.

Knjiga zavr{ava umaju 1992. godine kadagrupa probu|enih vamp -ire kre}e da prona|e svogvo|u grofa Drakulu kojije nakon pohoda 1476.godine ostao u Srebrenici.On je sigurno jakogladan njegov apetiti bimogao privu}i pa`nju nanas, kaè vampir drugomvampiru. Rat je. Nikone}e primijetiti ako nes-tane nekoliko hiljadaljudi.

Grof Vlad Drakula,vojvoda Vla{ki, poznat u historijskim spisi-ma i kao VVlad Cepe{, proslavio se ponaro~itoj okrutnosti prema protivnicima, aspecijalne metode mu~enja koje je prim-jenjivao su bile nabijanje protivnika nakolac. Borio se sa Osmanlijama na graniciTransilvanije i Vla{ke. Postoji nekolikoverzija pri~e o njegovoj smrti, ali je najv-jerovatnije da je poginuo u martu 1476.godine u blizini Bukure{ta. Lyon je na{aozapis da je u februaru iste godine Drakulabio u Srebrenici sa svojom vojskom. Zapiseo njegovim pohodima biljeìo je papinskiizaslanik NNiccolo Modrussa, a dijelove tihzapisa Lyon citira u knjizi.

Prvi pisani trag o vampirima datira iz1725. godine.

SB 896

Documents

Transcript of SB 896