SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA TURISTIKI I HOTELSKI MENADMENT U OPATIJIMr.sc. Elvis MujaeviUPRAVLJANJE BANKARSKIM RIZICIMADoktorska disertacijaOpatija, 2004.SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA TURISTIKI I HOTELSKI MENADMENT U OPATIJIUPRAVLJANJE BANKARSKIM RIZICIMADoktorska disertacijaMentor: Prof. dr. sc. Zoran IvanoviDoktorant:Mr.sc. Elvis MujaeviOpatija, 2004.SADRAJUVOD1Postavljanje problema, svrha, ciljevi i zadaci znanstvenog istraivanja1Ocjena dosadanjih istraivanja 4Znanstvene metode istraivanja 4Kompozicija rada 4Oekivani rezultati istraivanja i znanstveni doprinos istraivanja 71. POJAM I VRSTE RIZIKA 81.1. POJAM IZVJESNOSTI, RIZIKA I NEIZVJESNOSTI U TRINOM GOSPODARSTVU81.2.DEFINIRANJE RIZIKA91.3. MANAGEMENT BANKE I UPRAVLJANJE RIZICIMA 141.4. RIZIK TRINOG POSLOVANJA 161.5. POSLOVNI RIZICI 181.6. FINANCIJSKI RIZICI 201.7. RIZICI NOVIH FINANCIJSKIH PROIZVODA FINANCIJSKIH DERIVATA232. RIZICI U BANKARSKOM POSLOVANJU252.1. TRINI RIZIK 262.1.1. Kamatni rizik 282.1.2. Valutni rizik292.1.3. Rizik vlasnikih vrijednosnih papira302.1.4. Robni rizik 302.2. KREDITNI RIZIK 312.3. RIZIK LIKVIDNOSTI 322.4. OPERATIVNI RIZIK 342.5. OSTALI RIZICI 362.5.1. Rizik zemlje 362.5.2. Rizik plaanja 362.5.3. Strateki rizik 372.5.4. Rizik prodaje 372.5.5. Rizik kapitala banke (rizik solventnosti) 372.5.6. Legalni (pravni) rizik 383. PREVENCIJSKA KONTROLA I SUPERVIZIJA BANAKA393.1. RAZVOJ I PRIMJENA BONITETNIH REGULATIVA I ZAHTJEVA403.1.1. Bazelski odbor za bankarsku superviziju 413.1.2. Adekvatnost kapitala 423.1.3. Prevencijska supervizija kreditnih rizika 433.1.4. Prevencijska supervizija trinih rizika 483.2. NOVI OKVIR ADEKVATNOSTI KAPITALA BASEL II 513.2.1. Prvi stup - minimalni kapitalni zahtjevi 583.2.1.1. Metodologija mjerenja kreditnog rizika 613.2.1.1.1. Standardizirani pristup 613.2.1.1.2 Interni sustav rangiranja 643.2.1.1.3. Modeli ocjene kreditnog rizika portfelja 713.2.1.2. Metodologija mjerenja trinog rizika 723.2.1.3. Metodologija mjerenja operativnog rizika 743.2.1.3.1.Pristup osnovnog indikatora753.2.1.3.2. Standardizirani pristup753.2.1.3.3.Pristup naprednog mjerenja763.2.2. Drugi stup nadzor nad adekvatnou kapitala773.2.3. Trei stup trina disciplina 804. METODE MJERENJA IZLOENOSTI RIZIKU844.1. OSJETLJIVOST (SENSITIVITY) 854.2. GAP ANALIZA864.3. SCENARIO ANALIZA METODA SIMULACIJE894.4. STRESS TESTING 934.5. DURATION ANALIZA 1014.6. KVANTITATIVNO MJERENJE BANKOVNIH RIZIKA 1034.6.1. Metoda rizinost vrijednosti ili vrijednost pod rizikom (Value-at-Risk) 1054.6.1.1. Teoretski koncept Value at Risk-a 1075.FUNKCIJA UPRAVLJANJA RIZICIMA U BANCI 1105.1. DEFINIRANJE STRATEGIJE UPRAVLJANJA RIZICIMA 1105.2. CILJ UPRAVLJANJA RIZICIMA U BANCI 1125.3. FAZE UPRAVLJANJA RIZIKOM1135.3.1. Identifikacija rizika 1155.3.2. Mjerenje rizika 1165.3.3. Analiza i monitornig rizika1175.3.4. Upravljanje rizikom1185.2. UPRAVLJANJE RIZICIMA U NEKIM BANKAMA RAZVIJENIH ZEMALJA 1206. IZRAUN KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA TRINI RIZIK1246.1. OKVIR PRIMJENE I SVRHA KAPITALNIH ZAHTJEVA 1246.1.1. Metodologije mjerenja trinog rizika1246.1.2. Kapitalni zahtjevi i definicija kapitala 1256.2. IZRAUNAVANJE IZLOENOSTI BANKE VALUTNOM RIZIKU1266.2.1. Definicija valutnog rizika 1266.2.2. Pozicija u opcijama 1286.2.2.1. Jednostavna metoda izrauna vrijednosti knjige opcija 1286.2.2.2. Prilagoena delta metoda 1296.2.2.3. Interni model za izraun delta ekvivalenta vrijednosti knjige opcija1296.2.2.4. Otvorena pozicija u pojedinoj valuti 1306.3. IZRAUNAVANJE IZLOENOSTI BANKE POZICIJSKIM RIZICIMA1306.3.1. Pozicijski rizici 1306.3.2. Postupanje s derivatima i drugim financijskim instrumentima 1316.3.3. Kamatni rizik 1366.3.3.1. Metodologija za izraunavanje specifinoga kamatnog rizika1376.3.3.2. Metodologija za izraunavanje opega kamatnog rizika 1386.3.3.2.1. Pristup temeljen na dospijeu 1396.3.3.2.2. Pristup temeljen na trajanju 1406.3.3.3. Primjer izrauna kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik 1426.3.4. Rizik ulaganja u vlasnike vrijednosne papire 1526.3.4.1. Utvrivanje neto pozicije u pojedinome vlasnikom vrijednosnom papiru 1526.3.4.2. Metodologija za izraunavanje kapitalnog zahtjeva za rizik ulaganja u vlasnike vrijednosne papire 1536.3.5. Robni rizik 1546.3.5.1. Pozicije u robi 1546.3.5.2. Izraun kapitalnog zahtjeva za robni rizik 1556.3.6. Postupanje s opcijama i proizvodima slinim opcijama 1556.3.6.1. Simplificirana metoda 1556.3.6.2. Metoda delta-plus 1566.3.6.2.1 Gama uinak opcija 1576.3.6.2.2.Vega uinak opcija 1586.4. KAPITALNI ZAHTJEV ZA RIZIK NAMIRE I RIZIK DRUGE UGOVORNE STRANE 1586.4.1. Rizik namire/isporuke 1596.4.2. Rizik druge ugovorne strane 1596.5. INTERNI MODELI ZA IZRAUNAVANJE KAPITALNOG ZAHTJEVA ZA TRINI RIZIK 1616.5.1. Kvalitativni standardi 1616.5.2. Kvantitativni standardi 1647. VALUTNI RIZIK1667.1. POJAM I ZNAAJKE DEVIZNOG TRITA 1667.1.1. Poslovi na deviznom tritu 1687.1.2. Klasifikacija deviznog trita 1697.1.2.1. Promptno devizno trite1707.1.2.2. Terminsko devizno trite1717.2. DEVIZNI SUSTAVI I DEVIZNI TEAJEVI 1727.2.1. Teorije o formiranju deviznih teajeva 1727.2.2.Vrste deviznih teaja 1737.2.3. Nain formiranja deviznih teaja 1747.3. VRSTE IZLOENOSTI VALUTNOM RIZIKU1757.3.1. Transakcijska izloenost riziku deviznog teaja 1757.3.2. Bilanna izloenost riziku deviznog teaja 1767.3.3. Ekonomska izloenost riziku deviznog teaja 1777.4. OBLICI UPRAVLJANJA RIZIKOM DEVIZNOG TEAJA 1787.4.1. Proces upravljanja rizikom deviznog teaja 1787.4.2. Oblici upravljanja valutnim rizikom1797.4.2.1. Klasini oblici zatite od valutnog rizika 1797.4.2.2. Suvremeni oblici zatite od valutnog rizika 1808. RIZIK KAMATNE STOPE 1828.1. POJAM, SUTINA I ULOGA KAMATNE STOPE 1828.2. TEORIJE FORMIRANJA TRINIH KAMATNIH STOPA 1828.3. ANALIZA IMBENIKA RIZIKA KAMATNE STOPE1848.3.1. Sutina rizika kamatne stope 1848.3.2. Faktori rizika kamatne stope 1858.3.2.1. Rona struktura kamatnih stopa 1868.3.2.2. Utjecaj inflacije na kamatnu stopu 1878.4. MJERENJE IZLOENOSTI RIZIKU KAMATNE STOPE 1888.4.1. Metode mjerenja rizika kamatne stope 1888.4.1.1. GAP analiza osjetljivosti banke na rizik 1908.4.2.2. ARBL model mjerenja kamatnog rizika 1938.4.2.3. DURATION model mjerenja kamatnog rizika 1938.5. RELATIVIZACIJA RIZIKA KAMATNE STOPE 1958.5.1. Strategija upravljanja rizikom kamatne stope 1958.5.2. Instrumenti relativizacije rizika kamatne stope 1979. PRIMJENA METODE VRIJEDNOSTI POD RIZIKOM (VALUE-AT- RISK) ZA UPRAVLJANJE TRINIM RIZIKOM2019.1. UVOD U ANALIZU TRINOG RIZIKA 2019.1.1. Value-at-Risk, relativni Value-at-Risk, marginalni Value-at-Risk i inkrementalni Value-at-Risk 2059.1.2 Pregled metodologija za upravljanje trinim rizicima 2099.1.3. Parametri za Value-at-Riskanalizu 2119.1.4. Faktori za pretvorbu visine stupnja pouzdanosti i razdoblja dranja 2129.2. KOMPONENTE TRINOG RIZIKA 2139.3. METODE IZRAUNA VALUE-AT-RISK-a 2209.3.1. Metoda varijanca/kovarijanca (parametarska metoda) 2209.3.2. Metoda povijesne simulacije 2259.3.3. Metoda Monte Carlo Simulacije2279.4. TRINI RIZIK PRIMJENA METODE VALUE-AT-RISK ZA KAMATNI RIZIK, VALUTNI RIZIK I RIZIK VRIJEDNOSNIH PAPIRA 2299.4.1. Rizik kamatne stope2299.4.1.1. Faze izraunavanja Value-at-Risk-a 2309.4.2. Valutni rizik2429.4.2.1. Faze izraunavanja Value-at-Risk-a 2429.4.3. Zajedniki (ukupan) rizik kamatne stope i valutni rizik2479.4.4. Rizik vrijednosnih papira 2519.4.4.1. Faze izraunavanja Value-at-Riska-a 2539.5. VALUE-AT-RISK I CAPITAL-AT-RISK 2599.6. RIZIK SOLVENTNOSTI I KAPITAL BANAKA 26210.UPRAVLJANJE RIZIKOM I IZVJEIVANJE26610.1. IZVJETAVANJE O RIZIKU 26610.1.1. Informacije potrebne za mjerenje rizika27010.2. GENERIRANJE IZVJETAJA O RIZIKU 27110.3. GLAVNI TIPOVI IZVJETAJA O RIZIKU 27310.4. PRIMJER - STUDIJA SLUAJA GLOBALNE BANKE 27811. IMPLEMENTACIJA SVEOBUHVATNOG RISK MENADMENT SUSTAVA 28411.1. RAZUMIJEVANJE PODRUJA RISK MENADMENTA 28411.2. ODREIVANJE DOSEGA DJELOVANJA SVEOBUHVATNOG RISK MENADMENTA 28611.3. DEFINIRANJE SVEOUBUHVATNOG RISK MENADMENT SUSTAVA 28911.3.1. Strategija 29011.3.1.1. Povezivanje poslovne strategije sa strategijom risk menadmenta29111.3.1.2. Utvrivanje risk apetita 29111.3.2. Proces 29311.3.2.1. Svijest o riziku i ocjenjivanje rizika 29411.3.2.2. Operacije, mjerenje i kontrola i ocjenjivanje 29411.3.3. Infrastruktura 29511.3.3.1. Organizacija 29511.3.3.1.1. Organizacijski principi za uspostavljanje sveobuhvatnerisk menadment funkcije 29611.3.3.1.2. Uloge i zaduenja sveobuhvatne risk menadment funkcije 29711.3.3.1.3. Tradicionalnimodel organizacije risk menadmenta 29811.3.3.1.4. Organizacijski model menadmenta financijskog rizika 29911.3.3.1.5. Predloeni model sveobuhvatnog risk menadmenta 30011.3.3.2. Smjernice i procedure 30111.3.3.3. Metodologije 30211.3.3.3.1. Trini rizik 30211.3.3.3.2. Kreditni rizik 30511.3.3.2.3. Operativni rizik30511.3.3.4. Limiti i kontrole 30611.3.3.4.1. Koliinski ili teoretski limiti 30711.3.3.4.2. Limiti osjetljivosti na rizik 30811.3.3.4.3. Value-at-Risk limit 30811.3.3.4.5. Stop gubicima/savjetodavni limiti i stress/scenarijski limiti 30911.3.3.5. Podaci i informacijski sistemi 30911.3.3.6. Izvjeivanje o riziku 31111.3.4. OKRUENJE 31411.3.4.1. Naobrazba i komunikacije 314ZAKLJUAK I PRIJEDLOZI316LITERATURA332UVODU uvodnom dijelu doktorske disertacije, postavit e se problem istraivanja, svrha, ciljevi i zadaci istraivanja. Nastojat eseocijeniti dosadanjaistraivanjapredmetne problematikei predstaviti znanstvenemetodeistraivanjauradu. Unastavku, ese obrazloiti struktura rada i navesti oekivani znanstveni doprinos kao i primjena rezultata istraivanja. POSTAVLJANJE PROBLEMA, SVRHA, CILJEVI I ZADACI ZNANSTVENOG ISTRAIVANJAPostavljanje problemaUpravljanje rizikom svake banke u trinim uvjetima je sloen proces. Od kvalitete cjelokupnog pristupa upravljanju bankom, podrazumijevajui tu i faktore eksterne sredine, zavisi povjerenje javnosti u bankarski sistem, pa dijelom i bonitet pojedine banke. 'Zdravlje' bankeumnogomezavisi odtoga kolikomenadment timabankeuvaavaprincipe upravljanjarizikombankei ukojoj mjeri jeizgradiovlastitemetodei tehnikekoje primjenjuje u procesu upravljanje rizikom banke. U jednom trinom ambijentu, gdje se znaju 'pravila igre', banke se same bore za povjerenje javnosti odnosno svoj bonitet. Ne moe biti povjerenja javnosti u banke ako se javno ne zna kolika je neto vrijednost banke, kakva je stabilnost njene zarade i kakva je kvalitetanjenih informacija. Kljune performanse banaka moraju biti pouzdane i javno objavljene.Kao i u svim razvijenim trinim privredama, netko mora vriti nadzor nad bankamaodnosnovriti supervizijui monitoring. Naravno, bankenetrebaekonomski sputavati, ali treba izgraditi efikasne mehanizme monitoringa tekueg poslovanja. Poslovanje banke u tekuim uvjetima podrazumijeva i upravljanje rizicima banke. Toseostvarujepridravanjemosnovnihprincipaupravljanjaposlovanjembankei to: solventnostiiliadekvatnostikapitalabanka, likvidnosti, ekonominostiiprofitabilnosti. Odravanjeadekvatnosti kapitalazahtijevaodmenadmentabankekakoodgovarajuu visinu kapitala prema moguim kreditnim gubicima i depozitima tako i prema meunarodnimstandardimakapitala. Odravanjelikvidnepozicijebankejeneophodno svakodnevno, dok je profitabilnost banke vana na dui rok. Rizikposlovanjabankeuraznimformamapredstavljanetotojeimanentno svakodnevnim poslovima. Zato je potrebno da banke imaju spremne odgovore na pojedine rizinesituacijepoprincipu'toakose desi'. Dakle, procesupravljanjarizikombanke podrazumijeva razraenu metodologiju i postupke koji za svaku vrstu rizika obuhvaaju: identifikaciju, procjenu i mjerenje rizika, analizu i monitoring, upravljanje i izvjeivanje o riziku. Najvei problem je u identifikaciji i procjeni eventualnih rizika, mada ni ostale faze nisu lako izvodljive. Svrha upravljanja rizikomje da banka pripremi odgovore na eventualna nepovoljna poslovna iznenaenja. Jedna od primarnih karakteristika bankarskog poslovanja, od nastanka banaka pa do danas, jekvaliteta upravljanjaposlovanjembanke. Potojeposlovanjebankeuvijek sadravalo u manjoj ili veoj mjeri rizik, a porastom deregulacije trita i konkurencije u financijskim uslugama poslovanje banka postaje sve vie rizino, sigurnost postaje jedan od 1osnovnihprincipa poslovanja banke. Deregulacija financijskih trita, globalizacija financijskog poslovanja i sve otrija konkurencija dovele su do smanjenja profitne mare odnosno do manjeg prostora za ostvarivanje profita. Stoga sudvaesencijalna principavanai vezana za suvremenobankarstvo: sigurnost i profit. Prvo, poslovanje svake banke mora se obavljati sa sigurnou, ako banka eli da ima povjerenje u javnosti i ako eli da kontinuirano obavlja svoje poslovanje da bi zatitila depozitare. Drugo, poslovanje banaka mora biti profitabilno, da podmiri operativne trokoveinormalnegubitke, osiguraprihvatljiv(razuman)iznoszarezervezabudue nepredviene dogaaje i osigura objektivan (fer) prinos za dioniare. U prethodna tri, a posebno u posljednjem desetljeu, dolo je do bitnih promjena u regulaciji bankarskogposlovanja, tojeuvjetovaloi promjenuklasinogtipai oblika organizacije banaka. Specijalizacija kao osnovni kriterij za organiziranje oblika bankarske djelatnosti postepeno se naputa i ustupa mjesto univerzalnosti kao prevladavajuem obliku organizacijebankarskihinstitucija.Ovim se pojaavakonkurentskaborbai sve je tee ostvariti zadovoljavajuu stopu profita. Uvjeti koji su do prva dva desetljea bili relativno stabilni u duem periodu, ak i po nekoliko godina, sada su podloni brzim promjenama, kako godinjim tako i mjesenim, tjednim pa ak i dnevnim. Banke su u takvim uvjetima izloene djelovanju mnogobrojnih rizika, to zahtijeva strateki pristup poslovanju i upravljanju rizicima banke. To znai da banke moraju imati viziju vlastitog razvoja i brzo donositi poslovne odluke. Odluke moraju uvaavati budui razvoj dogaaja, racionalno koritenje resursa i organizirano upravljanje rizicima. Menadment banke u ovakvim uvjetima postaje kljuni faktor uspjeha. Opstanak, profitabilno poslovanje i razvoj u uvjetima obavljanja bankarskih poslova sa sve veim rizikom (vie vrsta i ira podruja rizika), znanje i vjetina upravljanja rizikom, sposobnost poduzimanja veih rizika tj. ulazak u poslove sa visokim rizicima i, istovremeno, sposobnost spreavanja da do rizika doe otkrivanjem ranih simptoma rizika i sposobnost smanjenjagubitaka zahtijevajuvisoknivokvalitete menadment timaza upravljanjem rizicima banke, koji danas postaje kritian faktor uspjeha banke. Osnovni karakter bankarskih operacija zahtijeva da se odnos prema riziku postavi kaoskupaktivnosti kojesuzajednikesvakomnjegovompojavnomobliku. Tosu: procjena rizika, (vjerojatnost da e rizik nastati; mogua veliina rizika); grupiranje rizika radi njihove objektivnije procjene; relativizacija odnosno kontrola rizika. Ovakvom analizom se istovremeno uspostavlja odnos rizika prema dobiti banke i solventnosti banke, koja je u krajnjoj liniji i njezina sposobnost da globalno podnese rizik poslovanja. Predmet istraivanja ipostavljanje ope hipotezePredmet je ovog istraivanja bolje razumijevanje sadanjih trendova u upravljanju rizicima i praksa bankarskog sektora koji se odnose na upravljanje trinim rizikom, te primjena internih modela za upravljanje trinim rizikom. Iz problematike i problema istraivanja proizlazi i glavna, opa hipoteza:Razvojemkvantitativnihmetodai internihmodelazamjerenjeizloenosti rizicima,upravljanje rizicima je u dananjem suvremenom bankarskom okruenju postalo jedno 2odnajvanijihkomparativnihprednosti banke, zbogsveirihaspekatarizinosti s kojima se banke susreu. Ciljevi radaCiljevi su istraivanja u ovom radu usmjereni na definiranje i bolje razumijevanje sadanjihtrendovauupravljanjurizicima, teprimjenainternihmodelazaupravljanje trinim rizicima. Izravno iunajuojvezisproblemom i predmetom istraivanja ipostavljenom hipotezom iz opeg cilja istraivanja proizlaze i posebni ciljevi koji se mogu opisati kroz slijedee korake:1. Kako utvrditi i identificirati trini rizik s kojim se susreu banke;2. Kako pravilno mjeriti izloenost trinom riziku;3. Utvrditi metode za mjerenje izloenosti trinom riziku;4. Kako primijeniti interne modele za upravljanje trinim rizikom primjenom metode 'value-at-risk';5. Kako implementirati sveobuhvatan sustav za upravljanje rizikomu financijskim institucijama; Zadaci istraivanjaZadaci su rada znanstveno istraiti i prezentirati rezultate o dosadanjim teorijskim i praktinim dostignuima upravljanja rizicima u bankarstvu. Istraujui predmetnu problematiku, zadaci rada usmjereni su prvenstveno prema: izlaganju rezultata o dosadanjimteorijskimi praktinimdostignuima u upravljanju rizicima; primjeni kvantitativnih metodaza mjerenje izloenosti rizicima; primjeni internih modela za upravljanje trinim rizikom; implementaciji sveobuhvatnogsustavazaupravljanjerizikomufinancijskim institucijama.Kaotojevidljivo, znatanbroj zadatakauistraivanjupotvrujetezudaje predmetna problematika svojom aktualnou zasluila dodatna istraivanja. OCJENA DOSADANJIH ISTRAIVANJAMjerenje izloenosti trinimrizicima kao i upravljanje trinimrizicima, poprimilo je posljednjih godina sve veu vanost, kako od strane regulatornih institucija takoi odstranesamihbanaka, zbogsveveihfinancijskihgubitakabanakai ostalih financijskih institucija prouzrokovanih loim sustavima za mjerenje i upravljanje trinim rizicima. Istraivanja su prema tome, usmjerena na jednu metodu koja bi mogla dati puno efikasnije rezultate za mjerenje trinih rizika, tako da su ta istraivanja dovela do razvoja metode value-at-risk kao standarda za upravljanje trinim rizicima. Ta metoda, u svojoj 'standardnoj' verziji ima i jednu veliku prednost a to je da se moe veoma lako shvatiti, ak i od strane ljudi koji nisu specijalisti za odreena podruja, to joj je omoguilo trenutni uspjeh unutar financijskog sustava. Tijekom istraivanja razmotrena su teoretska i praktina dostignua iz predmetnog podruja analizom dostupne recentne svjetske i domae literature.3ZNANSTVENE METODE ISTRAIVANJAZnanstveno istraivanje,formuliranje i prezentiranje rezultata zahtijeva primjenu odgovarajuih kombinacija znanstvenih metoda. Neke od njih jesu: induktivna i deduktivna metoda, metode analize i sinteze, metode apstrakcije i konkretizacije, metoda generalizacije i specijalizacije, metodadokazivanjai opovrgavanja, komparativnametoda, statistika metoda, metoda promatranja, metoda intervjua, metoda modeliranja te kibernetika metoda. KOMPOZICIJA RADAUovomradunastoji seprimjenomznanstvenihmetoda i postupakaistraiti problematika upravljanja rizicima u bankarstvu. Ovo je posebno znaajno za nae banke sada uuvjetimatranzicije.Zatoseukazujene samona metodeipostupkeupravljanja rizicima u bankarskim poslovima, kako se to radi u suvremenim bankama razvijene trine privrede, vei nakompletnuvertikalnustratekupovezanost procesai instrumentarija upravljanjarizicimabanke. Zbogtoga,nije znaajno samo upravljatirizikom na nivou banke ve i u svakom njenom funkcionalnom dijelu, pa i u svakom bankarskom poslu. Sutina strategije u banci nije vie pitanje da li treba poduzeti rizik ili ne, ve koliki rizik banka moe poduzeti polazei od stratekog pristupa poslovanju plasmanu (ulaganju) sredstava radi ostvarenja profita a da ne bude ugroena banina likvidnost i solventnost. Polazei od takve pretpostavke, komponirana je i struktura rada koji se sastoji od jedanaest poglavlja (dijelova). U prvomdijeluradapod nazivom pojam i vrste rizika,razmatraju seelementi rizika, izvjesnosti ineizvjesnostiu trinom gospodarstvu. Polazeiod toga da se neki poslovi moguobavljati podrazliitimokolnostima, tekljunihelemenataokruenjau kojem suvremene banke posluju razmatraju se i definiraju pojmovi izvjesnosti, neizvjesnostiirizikateukazujena njihoveslinosti irazliitosti.Nadalje,implicirase postojanje strategijskog pristupa poslovanju iupravljanje rizicimau sreditu suvremene poslovne strategije banke. Bilo kakva pretjerana koncentracija rizika (bez obzira na to to ga izaziva) neminovno poveava visinu gubitka. Iz tog se razloga namee potreba analiza rizinosti plasmana i naina obilaska rizika. U drugom dijelu rada, pod nazivom rizici u bankarskom poslovanju naglasak je stavljen na precizno pojmovno definiranje osnovnih vrsta rizika s kojima se banke susreu u svom poslovanju. S obzirom na specifini poduzetniki karakter banaka i na injenicu da one posluju specifinom robom novcem, odreivanje rizika u ovim institucijama mora biti ue postavljen. Stoga se kao osnova promatranja rizika uzima funkcionalni princip, tj. vezivanjerizikazapojedineglobalneaktivnosti banaka, toomoguavagrubupodjelu rizika koja dozvoljava kombinacije i potpodjele rizika prema svrsi istraivanja ili potrebi za praktinimdjelovanjem(identifikacijai zatitaodrizika). Navodesei analizirajupet osnovnih vrsta rizika s kojima se banke susreu u svom poslovanju i to: kreditni rizik, trini rizik, rizik likvidnosti, operativni rizikte ostali rizici. Utreemdijeluradapodnazivom prevencijskakontrolai supervizijabanaka obrauje se reguliranje i supervizija banaka te utvrivanje standarda adekvatnosti kapitala 4banaka premabazelskimsporazumima. Priroda subjektivnosti mjerenja adekvatnosti kapitala i evolucija banaka tokomvremena, utjecale su na reguliranje standarda adekvatnosti kapitala u bankama na tri naina: zahtjevi za kapitalom su varirali tijekom vremena, zahtjevi zakapitalomsuvariralisuglasnoveliiniitipubanke, izahtjevi za kapitalomsuvarirali i meuregulatorniminstitucijama. Inicijativa za izradunovog meunarodnog standarda solventnosti odnosno adekvatnosti kapitala banaka potekla je od centralnih banaka razvijenih zemalja da prvenstveno one kao kontrolne institucije ujednae svoj pristup u definiranju sastavnih dijelova kapitala poslovnih banaka i rizinosti njihova plasmana. Najvaniji razlog ovakvog pristupa ja da se izbjegnu ili minimaliziraju razlike u nacionalnimpristupimai propisima, kojemogubiti elementi nelojalnekonkurencijeu meunarodnom bankarskom poslovanju. Time se u praksi prevazilaze razliitosti tretmana i mjerenja adekvatnosti kapitala svake banke bez obzira na njenu veliinu, obujam i strukturu poslovanja. U etvrtom dijelu rada pod nazivom metode mjerenja izloenosti rizikuizlae se tematika efikasnog i efektivnog mjerenja izloenosti banke rizicima. Tono i brzo mjerenje izloenosti riziku nuno je za primjereno upravljanje rizicima i za njihovu kontrolu. To se vri preko raznih metoda koje je u grubo mogue podijeliti na statike i dinamike modele, no sve metode imajuisti cilj procjena varijacije mjerne veliine, primjerice dobiti ili trine vrijednosti instrumenta uz utjecaj ulaznih parametara poput kamatne stope, teaja ili drugih trinih parametara. Za mjerenje trinog rizika najee se koriste slijedee metode: analiza osjetljivosti (senzitivity analysis), stress testing, scenario analiza i metoda rizinostvrijednostiValue-at-Risk.Postojanje, razvijanje ikoritenje metoda itehnika koje se primjenjuju u procesu upravljanja rizicima banke bitan su uvjet za efikasno upravljanje rizikom banke. Upetomdijeluradapodnazivom funkcijaupravljanjarizicimaukazujesena sloenost procesa upravljanja rizikom u banci u trinim uvjetima. Polazi se od definicije strategijeupravljanjarizicimakojubankaizvodi izstratekogplaniranja.Upravljanje rizicima u banci moe biti kvalitativno i kvantitativno. Izlau se osnovni principi upravljanja rizicima banke. Ukazuje se na neophodnost sistemskog upravljanja rizicima na nivou banke, kao nezaobilaznom elementu u trinim uvjetima poslovanja. Dolazi se do zakljukadajecilj upravljanjarizicimapruati analitikustrunupodrkuuprocesu poslovnogodluivanjaudijelupolitikeoptimiziranjabilannihodnosai strukturate upravljanje rizicima. Uestomdijeluradapodnazivom izraunkapitalnogzahtjevazatrini rizik obrauju se dvije metodologije za izraun kapitalnog zahtjeva za trini rizik: standardna metodologijaprimjenom okvirakoji jedanodstraneBazelskogodborakaookvirza izraun pozicija koje su podlone trinom riziku i alternativna metodologija, kod koje, da bi se mogla primjenjivati moraju ispuniti odreeni kriteriji i ije je koritenje prema tome uvjetovano eksplicitnim odobrenjem bankovne supervizije je primjena internih modela za mjerenje izloenosti trinomriziku. Posebno se posveuje panja kvalitativnimi kvantitativnim zahtjevima koje moraju ispuniti banke da bi mogle koristiti interne modele za mjerenje izloenosti trinom riziku.U sedmom dijelu rada pod nazivom valutni rizik predmet istraivanja je upravljanje rizikom deviznog teaja. Banke i njihovi komitenti i klijenti posluju sa inozemstvom, tako da se pojavljuje i rizik deviznog teaja, kao posljedica konverzije jedne valute u drugu odnosno strane u domau valutu tokom odreenog vremena. U cilju relativizacije rizika deviznogteaja, primjenjujuseraznetehnikezatitekakodeviznoghedgingatakoi primjene zatite putem futures ugovora, opcija i swap-ova. 5U osmom dijelu rada pod nazivom rizik kamatne stope istraivanje je usmjereno na kamatnu stopu kao bitan i, moglo bi se rei, najvaniji instrument funkcionalnog poslovanja banke. Kako je kamatna stope cijena novca, rizik kamatne stope se protee kroz cjelokupno poslovanje banke. Visina i vrsta kamatnih stopa, uz koje se osiguravaju izvori sredstava, znaajne su za plasmane banke i raskoraci ili gap-ovi, koji se pojavljuju tijekom poslovanja banke, moguse manifestirati kaorizikkamatne stope i moguznaajnoutjecati na profitabilnost poslovanja banke. Stoga su napori banke usmjereni na relativizaciju ove vrste rizika. Udevetomdijeluradapodnazivom primjenametodevrijednosti podrizikom (value-at-risk) zaupravljanjetrinimrizikomistraivanjejeusmjerenonaagregatno upravljanje rizikomkamatne stope, valutnog teaja i vlasnikih vrijednosnih papira primjenom metode value-at-risk. Jedno od najznaajnijih dostignua u podruju upravljanja rizicimau nekolikoproteklihgodina jest razvitak i implementacija novog standarda za mjerenje izloenosti riziku, koji je usmjeren na mjerenje i agregiranje razliitih pozicija izloenosti riziku unutar itave financijske institucije koritenjem jedinstvenog konceptualnog okvira, primjenom metode value-at-risk. Metodologija na kojoj se zasniva value-at-risk proizlazi iz novih interpretacija i zakljuaka financijske teorije usredotoenih na cjenovno vrednovanje i osjetljivost financijskih instrumenata, te statistike koja prouava (opisuje) ponaanjetrinihfaktora. Primjenametodevalue-at-riskjerevolucioniziralo upravljanjerizicimaponajprijezbogprimjenekonzistentnemjereizloenosti rizikuza itavu banku koja mjeri ukupan trini rizik te institucije. Moe se rei da je metoda value-at-risk postala de facto standardom za upravljanje trinim rizikom.U desetom dijelu rada pod nazivom upravljanje rizikom i izvjeivanje istraivanje je usmjereno na proces izvjeivanja o riziku kao integralne komponente procesa upravljanja rizikom i komunikacije rizika. Menaderi rizika koriste izvjetaje rizika kako bi kvantificirali izvore rizika kroz organizaciju, te kako bi analizirali povrat na rizik, nadgledali limite rizika i regulatornu upotrebu kapitala, te kako bi mogli objaviti eksterne izvjetaje o riziku. Aktivne financijske institucije proizvode dnevna izvjea o riziku na razliitimnivoimaorganizacije. Zadinaminoupravljanjerizikom, izvjetaji rizikabi trebali biti pravovremeni, toni te sveobuhvatni. Kako bi proizveli relevantna izvjea o trinomriziku, menaderi rizikamorajuimati pristuppouzdanimizvorimakoji imaju informacije o pozicijama te trinim podacima. U jedanaestom i posljednjem dijelu rada pod nazivomimplementacija sveobuhvatnog risk menadment sustava istraivanje je usmjerene na implementaciju risk menadment sustava u financijskiminstitucijama. Kako bi se efikasno upravljalo galaksijom rizika s kojima se susreu financijske institucije, sveobuhvatni risk menadment mora obuhvatiti identifikaciju, procjenu i mjerenje rizika, analizu i monitoring, upravljanje iizvjeivanjeorizikutereafirmiranjerizikakojiproizlazekako izinternihtakoiiz izvanjskih izvora i to na nivou cjelokupne financijske institucije. U ovom dijelu rada daje se odgovor na dva osnovna pitanja: prvo pitanje, to ustvari podrazumijevamo pod sustavom sveobuhvatnog risk menadmenta? Glavnina e ovoga dijela rada biti posveena pokuaju izvoenjadefinicijesustavasveobuhvatnogriskmenadmenta te opisuraznihnjegovih sastavnica i razliiti e aspekti toga sustava biti iscrpno istraeni kako bi mogli posluiti kao vodi za njegovu primjenu. I drugo pitanje je, koje faktore moramo uzeti u obzir prilikom primjenjivanja sustava sveobuhvatnogriskmenadmenta? Ovdje emosepozabaviti kljunimfaktorimatepotrebnimelementimazauspjenuprimjenuefikasnogsustava sveobuhvatnog risk menadmenta.6Uzakljuku se sintetizirani rezultati provedenih istraivanja koja potvruju ispravnost postavljenehipotezedoktorskedisertacije. Jo jednomjeistaknutavanost kvalitativnogi kvantitativnogupravljanja bankarskimrizicima,kaoi implementacije sveobuhvatnog risk menadment sustava u svrhu optimalnog upravljanja rizikom. OEKIVANI REZULTATI ISTRAIVANJA I ZNANSTVENI DOPRINOS ISTRAIVANJAProvedenaznanstvenaistraivanjai rezultati istraivanjatrebali bi dovesti do afirmacije i potvrde ope hipoteze doktorske disertacije. U radu e se istraiti primjena internih modela za upravljanje trinimrizicima, te budue tendencije u razvoju i implementaciji sveobuhvatnogsustava za upravljanje rizicima. Vlastita istraivanja i gledita osigurat e pomak od postojee recentne domae i inozemne literature. Znanstveni doprinos doktorske disertacije oituje se u tome to se nadogradnjom postojeih i izradom vlastitih istraivanja:- analizira i identificira trini rizik s kojim se susreu financijske institucije;- utvruje kako pravilno mjeriti izloenost trinom riziku;- utvruju metode za mjerenje izloenosti trinom riziku;- istrauje i utvruje kako primijeniti interne modele za upravljanje trinim rizikom primjenom metode 'value-at-risk';- istrauje i utvruje kako implementirati sveobuhvatan sustav za upravljanje rizikom u financijskim institucijama; Istraivanjem e se osigurati kvalitetna, znanstveno utemeljena osnova za izgradnju individualnih, karakteristikamasamihfinancijskihinstitucijasveobuhvatnihsustavaza upravljanje trinim rizikom. Rezultate istraivanja bit e mogue direktno primijeniti u poslovanju financijskih institucija u Hrvatskoj. Rezultati znanstvenog istraivanja koji e se prezentirati u doktorskoj disertaciji trebali bi implicirati znanstveni doprinos ekonomskimznanostima u teorijskomi aplikativnom smislu. Uteorijskomsmisluoekivani doprinosekonomskimznanostimamogaobi se izraziti u slijedeem: u razvoju znanstvene misli o riziku s kojim se susreu financijske institucije; urazvojuznanstvene misli o koncepciji upravljanja rizikomopenito; u prezentiranju kvantitativnih metoda i modela za upravljanje trinim rizicima. U aplikativnom smislu oekivani doprinos ekonomskim znanostima mogao bi se izraziti uekonomskimuincimaprimjenekvantitativnihmetoda prilikomupravljanja trinimrizikom. 71. POJAM I VRSTE RIZIKA 1.1. POJAM IZVJESNOSTI, RIZIKA I NEIZVJESNOSTI U TRINOM GOSPODARSTVUKoncept trinog gospodarstva podrazumijeva slobodno djelovanje ekonomskih zakona na podruju ponude i potranje roba, usluga, radne snage, novca i novanih vrijednosnih papira u okviru jednog nacionalnog gospodarstva drave. U suvremenim seuvjetimatasloboda, pododreenimuvjetimairi iizvangranicajednezemljea definiramo je izrazomglobalizacija u meunarodnimekonomskimi financijskim odnosima. Naime,slobodan utjecaj ekonomskih zakona u meunarodnim razmjerima treba uvjetno shvatiti jer svaka drava unutar svojih granica sadri svoje specifinostii manje ili vee ekonomske intervencije i ogranienja.Polazei od navedenih trinih uvjeta, svaki gospodarski subjekt u pravilu nudi svoje proizvode odnosno usluge nepoznatom kupcu. U suvremenim trinim gospodarstvima razvijenih zemaljaisti trini mehanizam djeluje i u pogledu ponude i potranje radne snage, novca ili vrijednosnih papira, potujui pritom posebne odredbe razliitih zemalja. U takvim uvjetima nitko ne moe biti sto posto siguran da e uspjeti prodati svukoliinuproizvedenihproizvodaili raspoloivukoliinuuslugapo odgovarajuim povoljnim cijenama.Dakle, samnainproizvodnjei prodajerobai usluganepoznatomkupcuu trinom gospodarstvu uvijek sa sobom povlai i odreeni stupanj poslovnog rizika. Taj rizikmoebiti vei ilimanjialije injenica da je on uvijek prisutan. Neke je vrste rizika mogue smanjiti ili minimizirati ali ih je nemogue odstraniti. Rizik je, 'jedinstvenakategorijarobneproizvodnjei nemoebiti odstranjena(eliminirana)'.1 Istraivanjetritakojeobavljanekipojedinanigospodarskisubjekt,proizvodno ili usluno poduzee ili banka moe pomoi u smanjivanju ili u najboljemsluaju minimiziranju ali nikako u eliminaciji rizika. Suvremenebankeurazvijenimtrinimgospodarstvimakaotosubankeu SAD u i zemljama Europske unije, djeluju u uvjetima vrlo otre konkurencije kako u okvirimasamihbankarskihinstitucijatakoi ire, ukljuujui pritomi nebankarske institucije. Naroitoveliki izazov bankama predstavljaju nebankarske institucije koje obavljajuskorosveposlovekaoibankeanepodlijeupropisimakojimapodlijeu bankei koji suobinorigorozniji. Takvatrinasituacijanabankarskimtritima prisiljavabankei drugefinancijskeinstitucijedarazniminovacijamapostiubolje trine performanse te da budu ekonomski i financijski snanije kako bi lake podnijele oekivani ili neoekivani rizik. Polazei od toga da se neki poslovi mogu obavljati pod razliitim okolnostima, korisno je razmotriti slijedee poloaje. Smatra se da poslovi ije se izvrenje oekuje podnormalnimuvjetimaili pakposlovi zakojeseoekujedaesesasigurnou ostvariti izvriti, nepodlijeu nikakvomrizikuili jeonzanemariv, odnosnou granicamanormale.2Zatakvesigurnei nepromjenjiveuvjeteukojimaseobavljaju odreeni poslovi kaesedaseposlovi obavljajuuuvjetimaizvjesnosti (izvjesnim uvjetima).1 Knight, F.M, Risk, Uncertainty and Profit, Chicago University Press, Chicago, 1971. 2 Cf., Bertini, U., Introduzione allo Studio dei Rischi nell'economia aziendale, Giuffr, Milano, 1987. 8Izvjesnost = nema promjena ili su one zanemariveMeutim, moe se dogoditi da se poslovi izvre u veoj ili manjoj mjeri bolje ili loije odoekivanog. Upravota odstupanja odunaprijed predviene vjerojatnosti predstavljaju mogui rizik. Dakle, rizik je neto to je u biti predvidljivo ali se ne zna na kojem e se stupnju u budunosti moi ostvariti.Stvarna promjena = predvienoj promjeniNeizvjesnost jenepredvidivapromjenai nepredvidivdogaaj. Nemoese mjeriti sa sigurnou iako postoje statistike metode kojima je mogue izraziti vjerojatnosti nastanka neke promjene i nekog dogaaja. Stvarna promjena = predviena promjena + nepredviena promjenaNavedena kategorizacija uvjeta poslovanja putem izvjesnosti, rizika i neizvjesnosti jasno ukazuje na mogue domete i granice mogunosti upravljanja poslovnimrizicimaubankarstvu. Bankarske rizike treba promatrati sa vie stajalita kako bi se njima to uspjenije upravljalo.Rizikmoramorazlikovati odneizvjesnosti. Kaesedajedogaaj predmet rizika kada postoji vieod jednog mogueg izlaza ali su svi mogui izlazi i njihova vjerojatnost pojedinano poznati. Meutim, kada se kae da je dogaaj predmet neizvjesnosti onda se smatra da niti jedan od moguih ishoda niti njihova relevantna vjerojatnost nisu poznati. Neizvjesnost je nedovoljna sa stajalita donoenja odluka. U veini sluajeva podruje mogueg ishoda moe biti relativno smisleno (moda subjektivno) ili mjerarelativnevjerojatnosti sluajamoebiti povezanasasvakim moguim ishodom.31.2.DEFINIRANJE RIZIKA Kako bi se rizik u bankarskomposlovanju mogao precizno definirati, neophodno je poznavati bit rizika u bankarskomposlovanju. Upravilu, svaka neizvjesnost i neplanirano i iznenadno pojavljivanje u pojedinim poslovnim aktivnostimabankepredstavljarizik.4Rizikmoe imatimaterijalnuinematerijalnu komponentu. Materijalnasemoeodraavati ugubitkudijelailicjelinenekestvari, njezine funkcije, izgleda i sl., dok se rizik nematerijalne naravi moe iskazati kao npr. gubitak dobrog ugleda ili imida. Nematerijalni rizici mogu imati utjecaj i na nastanak gubitaka ali i na status koji kasnije moe utjecati i na uspjeh poslovanja banke.U suvremenim uvjetima financijsko je poslovanje postalo rizinije nego ikada prijepaseiztograzlogajavljapotrebazaupravljanjemrizicima. Brojni surazlozi nastanka tih rizika: od nedovoljne diverzifikacije poslovanja i sklonosti ulaska u rizine ali profitabilneposlovnearanmanedopotresanaburzamai globalnihfinancijskih 3 John D. Finnerty, Corporate Financial Analysis: A Comprehensive Guide to Real World Approachesfor Financial Managers, McGraw Hill Book Company, New York, 1986. str. 68.4 Joseph F. Sinkey, Jr., Commercial Bank Financial Management in the Financial Services Industry, 6th edition, Prentice Hall, New Jersey, 2002, str. 392-393.9kriza. Meutim, sve vea izloenost djelovanju brojnih rizika poveava potrebu njihovogupravljanjai kontrole. Timesenadaljeimplicirapostojanjestrategijskog pristupaposlovanjuiriskmanagementusreditusuvremeneposlovnestrategijeza banke. Bilokakvapretjeranakoncentracijarizika(bezobziranatotogaizaziva) neminovno poveava visinu gubitka. Iz tog se razloga namee potreba analiza rizinosti plasmana i naina obilaska rizika. Suvremena se poslovna strategija temelji na tri vana imbenika: novac, vrijeme i rizik.5Izvjetaji financijskih institucija (uglavnom godinji) predstavljaju najvredniji izvorspoznajaotometofinancijskeinstitucije, odnosnopoduzeai bankeradeu odnosu naneidentificiranerizikei koje sve radnje poduzimaju kako bi njima na to efikasniji nain upravljali.Poznatojedastupanj rizikaprvenstvenoovisi okoliini i nainuuloenih sredstava. U situaciji kada su rokovi dospijea krai rizik je manji i obrnuto. Osim toga, rizik i kvalitativno i kvantitativno odreuje niz drugih elemenata kao to su, npr.: vrsta djelatnosti kojomsedunikbavi, bonitet i kreditnasposobnost dunika, poslovni rezultati, politike prilike u zemlji komitenata, i dr.Uglavnom, ufinancijskombi seposlovanjurizikjasnomogaodefinirati kao 'mogunost da plasirana sredstva nee zaraditi oekivani postotak ili razinu prinosa ili e prouzrokovati eventualni gubitak'. Dakle, neplanirani i iznenadni dogaaji u bankamapredstavljarizikuposlovanju. Riziksejavljauvremenskoj dimenziji ili odnosima koji se mogu ili ne mogu predvidjeti, odnosno u situaciji kada brojni mogui, budui dogaaji premaujubroj dogaajakoji eseubudunosti realnoostvariti. Upravo tadarisk managementmjeri razinu vjerojatnosti nastanka nepovoljnih posljedica u konkretnom poslovnom aranmanu.6Dakle, kod financijskog poslovanja rizik moemo precizno definirati kao mogunost (sa veom ili manjom dozom izvjesnosti) da uloena sredstva nee zaraditi oekivanu stopuprinosa odnosno da e doi do gubitka uodreenomposlu. U znanstvenoj i strunoj literaturi postoji vie definicija rizika pri emu je rizik potrebno razlikovati u situaciji kada postoji nekoliko moguih izlaza ali su svi potencijalni izlazi i njihova relativna vjerojatnost pojedinano poznati.7Meutim, poslovni dogaaj predstavlja neizvjesnost u situaciji kada niti jedan od njegovih moguih ishoda a niti njegova relativna vjerojatnost ne mogu biti poznati.Evo nekoliko kratkih definicija rizika:8 Vjerojatnost gubitkaili izloenosti gubitku(odnosnoostvarenjuprihoda manjeg od predvienog); Mogunost ili anse nastanka gubitka; Opasnost koja moe prouzroiti gubitak;5Duane B. Graddy and Austin H. Spencer,Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1990. str. 541.6 Cf., Marphatia, C. Arjun and Tiwari, Nishant, Risk Management in the Financial Services Industry: An Overview, Tata Consulting Services, 2003.7 Cf., Knight, F.M, Risk, Uncertainty and Profit, Chicago University Press, Chicago, 1971. 8 Risk Management Glossary, Risk and Insurance Management Society, New York, 1985. str. 66.10 Opasni pothvati ili uvjeti koji poveavaju vjerojatnost uestalosti ili ozbiljnosti od gubitaka; Imovina ili pojedinac izloeni gubitku; Odstupanje od stvarnih gubitaka; Psiholoka neizvjesnost u odnosu na gubitak; Gubitak potencijalnog iznosa novane jedinice; Odstupanja od realnih gubitaka, i dr.No, akoseelimosuptilnijepozabaviti problematikomrizikai nesigurnosti, prednost emodati preciznijoj definiciji.Rizikemotadadefinirati kaodisperziju vjerojatnosti distribucije dogaaja, ija je vrijednost bila predviena, a nesigurnost kao stupanj nedostatka povjerenja u smislu ispravnosti procijenjene vjerojatnosti distribucije.9Treba imati na umu da se procjena rizika odnosi na njegovu cijenu i na potrebnu koliinukapitalazaamortizacijuudarakoji semogudogoditi. Poveanjerizinosti poslovanja uvjetovala su promjenjiva financijska trita, nove tehnologije, deregulacija, sve vea konkurencija i itav niz drugih poznatih i nepoznatih imbenika. Za financijske institucije i poduzea rizik se moe pojavitizbog vie uzroka. Uglavnom razlikujemo tri pojavna oblika rizika:101. Pojedinani rizik Odnosi se na jednog komitenta i jedan financijski posao; Javlja se zbog promijenjene poslovne i financijske situacije; Provjera komitenta sa formalne (pravne) i materijalne strane (to obavljaju Centralne banke ili specijalizirane organizacije, agencije).2. Profesionalni rizik9Za razliku odskiciranog fenomenanesigurnosti, pokojempasivno predviamo nastup buduih dogaaja,rizikukljuujenaesvjesneodlukekojesuponaravi usmjerenekabudunosti. Timese ujedno otvara pitanje oekivanja ishoda budueg dogaaja i pitanje namjere naeg budueg djelovanja usmjeruciljnogishoda.Riziksestogamoedefinirati ikaomogunostodstupanjaodoekivanog ishodadogaaja, a u psiholokomkontekstu -kao faktor iznenaenja uodnosu naoekivanje. Povezanostrizikainesigurnostinajbolje se oituje kroz njihovu uvjetovanost s raspoloivim informacijama. Uvezi s time upraksi semoe pojaviti vie situacija.Prvajesituacija ona kad investitor uope ne raspolae potrebnim obavijestima o moguim posljedicama investicijske odluke. Ta je situacija krajnje neizvjesna inesigurna,zapravo najgora.Drugaje situacija kad investitor dodue raspolae obavijestima omoguimposljedicama investicijske odluke, ali jeprocjena kojaiznjih proizlazi neizvjesna, pa je i situacija blia nesigurnostinego liriziku.U treojmogunosti, investitor raspolae s dovoljno pouzdanih informacija o moguimposljedicama investicijske odluke i o vjerojatnostinastajanja tih posljedica,pa je situacija bliarizikunego li neizvjesnostiinesigurnosti. etvrtaje situacija kad prema raspoloivim informacijama nema ni neizvjesnosti ni rizika,pa e se i investicijska odluka ostvariti u uvjetima punenesigurnosti. Dakako, u praksi se realno mogu primjenjivati samo trea i etvrta situacija. Ivanovi, Z.,Financijski menadment, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 1997. str. 45. 10 Risk Management Glossary, Risk and Insurance Management Society, New York, 1985. str. 66.11 Odnosi se na jednog ili vie komitenata kada dolazi do naglog pada cijena, poveanja zaliha, tehniko tehnolokog napretka, inovacija, kompjuterizacije, itd.; Zatita od profesionalnog rizika osigurava se podjelom rizika (rasprivanje poslova na ira regionalna podruja) i njegovom organizacijom;3. Opi rizik Pojavljujese zbogtzv.vie sile,pod utjecajem prirodnih katastrofa,rata, politikih promjena i drugih imbenika koji bitno mijenjaju prethodno utvrene i ugovorene uvjete; Npr., ovaj seoblikrizikapojavljujeuposlovanjubankesainozemnim komitentimaaodnjegasetiti praenjempolitikesituacije, provjerom poslovnih partnera (bonitet); Uobiajeno je da banke uzimaju posebna kreditna pokria i da vre refinanciranje i reosiguranje.Uglavnom,poveanaizloenost jednom od financijskih rizika moe znaajno poveati i utjecaj drugihrizikazbognjihovemeuzavisnosti odnosnosinergijskog efekta. Sinergijski utjecaj nastaje uslijed visoke isprepletenosti strukture i oblika imovine kao i obveza banke.11Dakle, upravljanje rizicima (Risk management) se moe definirati kao disciplina upravljanja koja za cilj ima zatitu sredstava i profit banke s ciljem smanjenja potencijalnih gubitaka prije nego to oni uope nastanu12. Isto tako, upravljanjerizikompredstavljadioposlovnepolitikebankeasciljemefikasnogi ekonominog rjeavanja problema rizika u svimsituacijama, pogotovo na sve globaliziranijem i dinaminijem financijskom tritu.Sa stajalita banke, bitno je da je rizik vezan za funkcionalno poslovanje banke odnosno za funkciju banke kao novanog posrednika izmeu onih koji imaju nezaposlen novac i onih kojima je taj novac potreban kako bi ga uposlili. Pojave koje za konaan rezultat imaju gubitak iskazan u novcu, bilo da su vezane za uspjeh obavljanjapojedinihposlovabankeili dasuzbrojnoiskazaneuraunudobiti ili gubitka, predstavljaju rizike banke.PremaWilliamu T. Thornill-u otkrivanje izloenosti rizicima bankarskog poslovanja obuhvaaju slijedee bankovne izvore (resurse):13 fizike resurse tj. fiksnu aktivu svih vrsta i oblika; ljudskeresurse tj. zaposlene i njihovu kompetentnost u izvravanju danih poslova; financijske resurse tj. kapital, depozite, kreditore i kolaterale; prirodne resurse tj. vodu, struju i druge korisne resurse; neopipljive resurse tj. telekomunikacije, sigurne i povjerljive politike, itd. 11Cf., Santomero, A. andOldfield, G.,ThePlaceof RiskManagement inFinancial Institutions, Wharton Universitiy Working Paper, Wharton, 1997. 12 Risk Management Glossary, Risk and Insurance Management Society, New York, 1985. str. 66.13WilliamT. Thornhill,RiskManagement for Financial Institutions ApplyingCost Effective Controls and Procedures, Bankers Publishing Company, Rolling Meadows, Illinois, 1990. str. 19-20.12Sve navedene resurse banke na kojima se moe pojaviti teta ili gubitak moemo sa stajalita izloenosti riziku razvrstati u tri grupe:141. direktna izloenost riziku ukljuuje sve direktne fizike tete rizika koje bi moglerezultiratiparcijalnim ili potpunimgubitkom koji moedovestido opasnosti podljudskimnadzorom; tumoemoukljuiti vatru, eksploziju, rizike u transportu, oteenu ili unitenu aktivu, unutarnji ili vanjski kriminal; elementarne nepogode kao to su npr. munje i gromovi, zemljotresi, poplave i oluje; rizici ljudskih resursa i korisnika usluga ukljuujui smrt, nesposobnost ili povrede u nesretnim sluajevima;2. indirektna izloenost riziku ukljuuje dogaaje koji bi mogli prouzroiti ili gubitak zarade ili poveane trokove (izdatke) stvorene operativnim poslovanjem;3. izloenost riziku putemodgovornosti prema treimlicima ukljuuje nenamjerne ili namjerne tete prouzroene pojedincima ili odreenim javnimosobama(delikt) kaosuprotstavljanjekriminalnimdogaajimau drutvu, ugovornu odgovornost te odgovornost rukovoditelja instituciji.Analizarizikabanketrebaukazati nabitnetokei procesenastankarizika. Brojne su rizine toke i vrste rizika to poslovanje banke ini sloenijim, tako da se ukupan utjecaj rizika banke odraava na visinu profita banke kao poslovni rizik banke. Poslovni rizik ('business risk') predstavlja varijabilnost profita banke koji bi postojao ak i akobi upotpunosti biofinanciran dionikimkapitalom. Poslovni rizikse poveava u okruenju u kojembanka posluje (asortiman proizvoda i usluga, konkurencija, regulacija, itd.)15Struktururizinosti moguihulaganjasredstavapoevi odzadovoljavajue sigurnosti i likvidnosti pa sve do niskog, srednjeg i visokog rizika ulaganja pokazuje Slika 1. u obliku piramide rizika ulaganja.Slika 1. Struktura rizinosti financijske piramide 14WilliamT. Thornhill,RiskManagement for Financial Institutions ApplyingCost Effective Controls and Procedures, Bankers Publishing Company, Rolling Meadows, Illinois, 1990. str. 19-20.15 Duane B. Graddy and Austin H. Spencer,Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1990. str. 541.12344. Visoki rizici3. Spekulacije2. Prihodi i dugoroni rast1. Likvidnost i sigurnost13Kao toprikazuje Slika1. u strukturi rizika financijske piramide razlikujemo nekoliko razina rizinosti ulaganja financijskih sredstava:161. prva razinapredstavlja najiri dio uloenih sredstava banke i treba posjedovati karakteristike sigurnog i likvidnog ulaganja koje osigurava pristojan i stabilan prinos na investirana odnosno uloena sredstva.2. druga razinasredstava je po obujmu neto manja od prve ali je jo uvijek bitna po svom udjelu u ukupnim ulaganjima i treba donositi relativno dobar prihod i osigurava mogunosti dugoronog razvoja banke3. trea razina predstavlja relativno manji dio uloenih sredstava, puno manji negoulaganjaprvei drugerazine, angairanjei uloenupekulacijske poslove koji mogu donijeti relativno dobar prihod ako se dobro izvre4. etvrta razinapredstavlja relativno mali udio uloenih sredstava u poslove visokog rizika, poslove koji nemaju velikih mogunosti za uspjeh ali ako se uspjeno zavre donose visoke profite.1.3. MANAGEMENT BANKE I UPRAVLJANJE RIZICIMAIz svega navedenog do sada moemo zakljuiti da suvremene uvjete poslovanja kada se deavaju stalne, brze i iznenadne promjene na financijskom tritu odnosno u aktivnomposlovanju, karakteriziraprisutnost mnogobrojnihrizika. Pravovremenimi racionalnim upravljanjem i smanjenjem njihovog utjecaja mogue je osigurati temeljne uvjete za organizaciju upravljanja rizikom i njegovo dovoenje u prihvatljive okvire. Za to je zaduen management banaka.Managementbanaka pri analizi rizika treba ponuditi elemente upravljanja rizikom koji se temelje na ocjeni vjerojatnosti ostvarenja kritinih dogaaja. Nafinancijskomtritu, sapraktinoggledita, bezobziranavrsturizika, posljedice prisutnosti svih rizika su jednake. Potencijalni rizik utjee na to da ostvareni prinos nee biti jednak onom prinosu kojeg je ulagatelj oekivao prilikom donoenja odluke o nainu i obliku angairanja svojih novanih sredstava.Prema tome za ukupan rizik banaka (poslovni i financijski), odgovornost preuzima top management banke.Razumijevanje navedenih segmenata rizika predstavlja prvi korak ka njihovom upravljanjuusvimoblicima poduzea a posebnoonima koja se bave pruanjem financijskih usluga odnosno banaka.Na primjer, u uvjetima prevrtljivog financijskog trita, izuzetno se poveavaju rizici kamatnih stopa i rizici valutnih teajeva. U suvremenim trinim gospodarstvima banke snano naglaavaju profitabilnost poslovanja to proizlazi iz poveane konkurencijei borbe za opstanak na tritu. Pritom banke razvijaju dodatne aktivnosti s ciljemunakrsne prodaje financijskih usluga i poveane uporabe tehnolokih i kadrovskih potencijala. Iz tog se razloga inzistira na aktivnomformiranju cijene bankarskih resursa i zajmova kao i odgovarajue naknade za poveane rizike poslovanja.16John Downes and Jordan Elliot Goodman,Dictionary of Finance and Investment Terms, 3rdedition, Barrons Bussiness Guides, New York, 1991, str.147.14S druge strane,globalizacija financijskih trita doprinijela je naglom razvoju financijskih transakcija. To je uvjetovalo i razvoj novih financijskih tehnika i promjenu naina ponaanja u financijskim odnosima.17 Uobiajeno, globalizacija se i definira kao samostalna integracija gospodarstva oblikovanjem razgranate korporacijske mree i njihovim financijskim odnosima.Rizici a samim time i management rizicima proizlaze iz temeljnih karakteristika banaka.Tradicionalno se pod pojmom banka podrazumijeva financijska institucija koja se bavi posrednikimfinancijskimaktivnostima na planu prikupljanja depozita i davanja kredita. Meutim, treba imati na umu da se banke neprestanonalaze u procesimatransformacije, posebiceurazvijenim trinimgospodarstvima. Utomsu smislu osnovne karakteristike banaka:181. Transformacija sredstava: banka transformira kratkoroniju (likvidniju) depozitnu pasivu u dugoroniju (manje likvidnu) aktivu. na taj nain banka formiragap(jaz) izmeu kratkoronijih depozita i dugoronijih aktiva to moe dovesti do problema nelikvidnosti banke2. Vrednovanje traitelja zajmova: banka se pojavljuje kao procjenitelj kreditnog rizika u ime depozitara ija sredstva banka ulae (banka je financijski posrednik koji umjesto davatelja sredstava procjenjuje sigurnost i racionalnost ulaganja u vidu zajmova) banke na temelju dranja transakcijskih rauna posjeduju zadovoljavajuu bazu informacija za procjenu novanih tokova dunika (posebno poduzea koja se javljaju kao korisnici kredita banke) banke raspolau strunim znanjima (strunjacima) pa tako mogu vriti bolju i struniju alokaciju resursa (nego to bi to mogli potencijalni depozitari kao financijski investitori)3. Depozitni potencijal banke predstavlja pul sredstava: stvara se na temelju depozita velikog broja investitora (depozitara) banke plasiraju raspoloivi potencijal u vidu veeg broja kredita razliitimkorisnicima: bankavri disperzijurizikai naplaujecijenu rizikauoblikurizikapremijekojuplaajukorisnicikredita, u okviru ukupne kamatne stope.4. Banka je skup aktive i pasive u pogledu bilance: svaki financijski instrument sadri odreenesastavnedijelove (kamatnu stopu, rok dospijea, pokrie, i dr.) bankastvaratemeljezafinancijski inenjeringtj. pretvaranje financijskih instrumenata u novu cjelinu, u pravnomsmislu banka je organizirana kao skup pravnih ugovora koji se odnose na depozite i zajmove.17 Cf., Andro, euk, Financijska globalizacija, Graf form, Split, 2002. 18 irovi, M., Bankarski menadment, Ekonomski institut, Beograd, 1995, str. 19.15Meutim, akoopenitopromatramo, procesi transformacije ufinancijskom sustavu djeluju u pravcu smanjivanja razlika izmeu komercijalnih banaka i nebankarskih institucija na globalnom financijskom tritu.1.4. RIZIK TRINOG POSLOVANJARizik trinog poslovanja odnosi se na izloenost banke promjeni cijena, smanjenju trine likvidnosti i osjetljivosti na trine poremeaje. Upravljanje rizikom na financijskom tritu se sastoji od nekoliko etapa kao to su: identifikacija rizika, procjena i mjerenje rizika, monitoring i kontrola rizika, te upravljanje rizikom.Prije svega rizik treba identificirati (obujam, porijeklo, vrijeme trajanja, i dr.). Identifikacijarizikapredstavljaskupanalitikihtehnikauzpomokojihjemogue ustanoviti elemente neizvjesnosti koji prate izvravanje odreenih postupaka u procesu investiranja. Nakon toga se vri procjena odnosno odreivanje vjerojatnosti da e do predvienog dogaaja na tritu zaista i doi.Druga etapa upravljanja rizicima je odreivanje mogueg utjecaja identificiranih rizika to se postie kombinacijom kvantitativne i subjektivne analize. Sveobuhvatna procjena svakog rizika u pogledu vjerojatnosti pojave i mogueg utjecajapredstavljarezultat tihanaliza.Managementpritomtrebaimati naumuda razliite vrste rizika odreuju razliiti imbenici koji predstavljaju i osnovne determinante rizika. Kompleksno, suvremeno upravljanje rizikomtrai poznavanje faktora koji odreuju njegovu visinu i prirodu kao i racionalno upravljanje strategijom upravljanja i ovladavanja performansama kompleksnog portfolija dionica i obveznica vodeih poduzea. Trini transfer dijelovarizikaosiguravatzv. financijski inenjeringkoji istovremenoosigurava i prekomponiranjesastavnihelemenata svakogfinancijskog instrumenta ukljuujui i rizike trinog poslovanja.19Na financijskom tritu se sa poveanjem rizika poveava i stupanj vjerojatnosti daepredvieni prinos biti mnogorazliitiji odoekivanogodnosno ostvarenog. Poslovno upravljanje se u bankama u pogledu deregulacije financijskog trita i poveaneneizvjesnosti sveviekoncipirakaoupravljanjerizicima. Naprimjer, za reguliranje kreditnog rizika javljaju se nove analitike procedure20ili rizik likvidnosti postaje jo znaajniji u pogledu pojaane konkurencije.19Cf., Marphatia, C. Arjun and Tiwari, Nishant,Risk Management in the Financial Services Industry:An Overview, Tata Consulting Services, 2003.20 Kao npr. Credit VaR ili Liquidity VaR.16Meutim, usporedno sa jaanjemfinancijskog trita, stvaraju se i nove mogunosti upravljanja rizikom a time i ukupnim poslovanjem financijskih institucija u suvremenim uvjetima. Upravljanje rizicima tako dolazi u prvi plan.Openito, pred managementom financijskih institucija - banaka, imajui u vidu ukupan rizik trinog poslovanja postavljaju se osnovni zadaci:21 da se na odgovarajui nain vrednuju rizici moguih gubitaka, da se oprezno upravlja portfolijom rizika i da ima na raspolaganju odgovarajui iznos kapitala za ouvanje solventnosti.S druge strane, promjene u procesima meunarodnog financijskog posredovanja obuhvaaju tri tendencije:22 trend usmjeren ka securitizaciji (prijelaz na direktno kreditiranje izmeu kompanija na tritu vrijednosnih papira); poveanje vanosti izvanbilannihstavki (ukoje ulazi veina novih financijskih instrumenata financijski derivati); poveanjeglobalneintegracijefinancijskihtrita (uklanjanjegranica izmeu domaih i meunarodnih financijskih trita i integriranje bankarskog sektora i sektora za poslovanje vrijednosnim papirima).Naglo povean obim transakcija i suvremeni 'swapovi'kao kljuna financijska inovacija, umnogomesudoprinijeli integraciji financijskihtrita. Meutim, postoji dilema da li su financijske inovacije (tipa RUFs, NIFs, SNIFs, SWAPS) donijele vie rizikanegosvojevremeni razvoj eurotrita(modernogmeunarodnogfinancijskog trita kao jedne od najvanijih i najdugotrajnijih inovacija), pa je to postalo predmet rasprave izmeu financijskih managera.23Globalizacija kapitala dovela je do krupnih promjena u nainu trinog poslovanja.Upromjene na financijskomtritu ukljuene su, pored banaka, i druge financijskeinstitucije, velikekorporacijei dravneagencijekojedjelujukaobanke. Meutim, samomali broj njihimaeduciranedjelatnikezaprocjenurizikatrinog poslovanja pa se to iskazuje kao ozbiljan nedostatak, pogotovo ako se ima u vidu nagli razvoj suvremene tehnologije i kompjuterizacije.Velike opasnosti nalaze se u tome to financijske inovacije stvaraju operateri u bankamakojenjihovimanageripokuavajupratiti i razumjeti aregulativnevlasti (centralnebanke, ministarstvafinancija) jo viezaostajui upraviluuvijekkasno reagiraju (niska razina adaptibilnosti).24Utompogledu, nemali broj financijskihstrunjakatvrdiojedafinancijske inovacije, kao nove mogunosti pekulacija i financijske arbitrae znae razbacivanje ljudskom energijom i financijskim izvorima te koritenje ogromne moi kompjutera u 21Cf., Marphatia, C. Arjun and Tiwari, Nishant,Risk Management in the Financial Services Industry:An Overview, Tata Consulting Services, 2003.22 Cf. Ivo, Periin, Svjetski financijski vrtlog, Naprijed, Zagreb, 1989.23Cf., Chessen, J., 'RUFs, NIFs, SNIFs and other Exotic Financing Facilities',The Bankers Magazine,n.5., 1986. 24 Cf., Basel Commettee on Banking Supervision, Trends in Risk Integration and Aggregation, Bank for International Settlements, Basle, August, 2003.17toj 'papirnatoj' ekonomiji ne da bi se financijske transakcije obavile to efikasnije nego da bi se napuhala koliina i oblici financijskih poslova koji generiraju visoke osobne profite to je nesrazmjerno sa njihovom drutvenom produktivnou. Potrebno je stalno imati na umu da financijske inovacije mogu samorestrukturirati rizike uokviru financijskog sustava ali ih ne mogu niti smanjiti niti eliminirati.Smisao razvoja financijskih tehnika je u tome da banke tee bliem povezivanju sa otvorenim financijskim tritem uz osiguravanje to vee likvidnosti svojih aktiva. To je posebno znaajno u uvjetima kada banke imaju veliki udio kamatno osjetljivih depozita kao izvora financiranja dugoronih zajmova. Tako se stvara sustav u kojem se, naprimjer, hipotekarni krediti prekoemitiranihobveznicamoguprodavati raznim investitorima koji su kupnjom obveznica plasirali svoj financijski potencijal uz naplatu trine kamatne stope.Prosjeci financijskihinovacijaimarketizacijabankarstvautjeunastvaranje novihbankarskih mehanizama financiranja. Uuvjetima globalizacije, tradicionalni koncept bankarskih kredita postaje pretijesan pa banke otvaraju nove kanale i mehanizme financiranja.25Nadalje, tijekom 90-tih godina, financijske institucije su zapoele sa primjenom suvremeneportfolioteorije pri upravljanju svojim trinim rizicima, upotrebljavajui tehnike kao to je izraunavanje vrijednosti pod rizikom(value at risk VAR). Uglavnom se sada radi na primjeni ovih tehnika pri oblikovanju kreditnih i operativnih rizika u povezivanju upravljanja trinim, kreditnim i operativnim rizikom u okvirima jedinstvene metodologije. Sve se vie upravlja rizicima na globalnoj razini obuhvaanjemproizvoda, zemalja i legalnih entiteta na globalnomfinancijskom tritu.26 Dakle, globalizacijasvijeta financijauvjetovala je irazvoj novih financijskih tehnikaijaseekspanzijaoekujerazvojembankarskeindustrijei standardizacijom meunarodnog financijskog poslovanja.1.5. POSLOVNI RIZICIGlobalizacija jeuzrokovala itavnizintegracija i kupoprodaja financijskih poduzea. Pritom su u porastu bile integracije izmeu financijskih poduzea razliitih zemalja iz razloga to su univerzalne i investicijske banke, osiguravajua poduzea i poduzea za upravljanje fondovima nastojale izgraditi globalni svijet financija.Sa tog je stajalita funkcioniranje trinog gospodarstva podlono mnogobrojnimrizicima. Promatranokrozpovijesnuperspektivunajprijesustvarana realna trita (trita roba i usluga i trite radne snage), a zatim i financijska trita. U okvirufinancijskogtritanajprije se razvilotritenovcaazatimi trite kapitala. Poslovanje i funkcioniranje financijskih organizacija je u biti podlono utjecajima dvije 25 Cf., Arthur Andersen e Andersen Consulting, Banche e Finanza in un'Europa Integrata, Il Sole24Ore Libri, Milano, 1993. 26 Cf., Lee, B. Ryan., Nielson, L. Norma, and Anne, E. Kleffner, A Framework for the Third Generation of Risk Management, University of Calgary, Calgary, 2003. 18vrste rizika: poslovnih i financijskih. Poslovni rizici su u stvari rizici koji su vezani za operativne i strategijske aspekte upravljanja operativnim prihodima i trokovima. Poslovni rizici obuhvaaju slijedee kategorije: rizik neizvrenja ili rizik namire; strategijski rizik; rizik vezan za zakonsku regulativu; operativni rizik; rizik druge ugovorne strane; rizik povezan sa ljudskim resursima; pravni rizik; rizik vezan za proizvode financijskih usluga ili tzv. financijske proizvode; rizik zemlje;Analizirajui sve kategorije poslovnihrizika, treba imati na umuda se u suvremenom kontekstu deregulacije smanjuje intervencijska uloga drave na donoenje poslovnihodlukaali i daprudencijalnakontrolai supervizijabanakadobivanove oblike. Cilj je, u pogledu operativne samostalnosti bankarskih managementa, osigurati aktivni monitoring na planu upravljanja rizicima i da se time minimizira sistemski rizik u pogledu ire krize financijskih institucija27 Meutim, nagli pa ak i dramatini transformacijski procesi koji su se do sada dogodili i koji e se jo dogoditi u budunosti, na meunarodnom financijskom planu objektivno znae stvaranje poveanih rizika za financijske institucije, financijsko trite kao i za stvarni sektor gospodarstva. Dakle, stvaranje odgovarajuih zatitnih mehanizama koji bi poveanje ekonomske efikasnosti na mikrorazini povezali sa stvaranjemdobrovoljnog stupnja sistemske stabilnosti, ukazuje na vanost novih mehanizamazaupravljanjerizicimanaposlovnimtemeljimakaoi namehanizmeu nadlenosti organa upravljanja.U budunosti, treba doi do daljnjih promjena na planu prudencijske kontrole i regulacije koja bi na odgovarajui nain ograniavala rizike koje sa sobomnosi suvremeni trend transformacije financijskih struktura i trita.Financijski posrednici i nefinancijske institucije imaju potrebu za razvijanjem hedging28instrumenata za upravljanje sve veimbrojemrizika. Tako se javlja inicijativa za razvoj novihfinancijskih instrumenata koji se moguupotrijebiti za transformaciju i prenoenje tereta rizika.Temeljni imbenici razvoja financijskih inovacija u zadnjim desetljeima bili su slijedei: 291. naglo poveanje inflacije i poveana nestabilnost (promjenjivost) kamatnih stopa i valutnih teajeva;27Cf., BasleCommitteeonbankingSupervision,CorePrinciplesfor EffectiveBankingSupervision, Bank for International Settlements, Basle, September, 1997.28 Poslovno financijska strategija koja se radi izbjegavanja ili smanjivanja rizika odnosno gubitka kod jednog poslovnog poduhvata provodi poduzimanjem drugoga poslovnog poduhvata, naziva se hedging. Ivanovi, Zoran, Financijski menedment, Hotelijerski fakultet Opatija, Opatija, 1997, str. 439.29Cf., BankforInternational Settlements,RecentInnovatinginInternationalBanking, Basle, April, 1996.192. vea nestabilnost je dovela do poveane izloenosti riziku onih financijskih posrednika koji nisu uspijevali odrati odreenu usklaenost u ronim oblicima njihove aktive i pasive;3. velikeneravnoteeunutartekuihi platnihbilanci tijekom80-tihgodina utjecale su na geografsku rasporeenost neto tijekova meunarodne tednje i ulaganja;4. utjecaj regulativnih promjena na nacionalna financijska trita (deregulacija ukidanje valutne kontrole i ogranienja kamatnih stopa, otvaranje domaih trita za stranefinancijskeinstitucije, smanjenjeporezai poveanebrigeokoodgovarajueg kapitala banaka i kvaliteti aktive, nacionalne i meunarodne);5. irokaprimjenanovekomunikacijskei kompjutersketehnologijekojaje pridonijela irenju informacija po cijelom svijetu i smanjenju transakcijskih trokova;6. Rastua konkurencija na meunarodnim financijskim tritima.Interakcijanavedenihimbenikaimala je utjecaji napoveanjepotranjeza inovativnimfinancijskimproizvodima, naprijenosrizika, napoveanjelikvidnosti i stvaranje dugovnih i vlasnikih vrijednosnih papira. Svaki financijski instrument predstavljakombinacijuslijedeihkarakteristika: prinos, rizikcijene, kreditni rizik, rizikzemlje, likvidnosti, utrivosti, cjenovnihodredbi, veliine,ronostiidrugih.U pogledu toga financijska inovacija predstavlja proces otvaranja i ponovnog zatvaranja ovih imbenika s ciljem kreiranja novih instrumenata.S druge strane, prihvaanje rizika i njegov odnos prema prinosu pretpostavlja vanost odreivanjacijenerizika. Usuvremenimuvjetimavalorizacijai mjerenje rizika olakano je s obzirom na razvijeno financijsko trite kao i na razvoj analitikih tehnika za mjerenje rizika.1.6. FINANCIJSKI RIZICIUpravljanje rizicima, iako se bavi ukupnim trinim i poslovnim rizicima, svoju panju uglavnom usmjerava ka financijskim rizicima.Podruje procjene rizika u financijskimtransakcijama na tritu kapitala uvjetovano je oblicima vrijednosnih papira. Poznato je da razliiti oblici vrijednosnih papiranoserazliiterizike. Naprimjer, zarazlikuodobveznicakojepredstavljaju kreditnevrijednosnepapire, dionicekaovlasniki vrijednosni papiri nemajutono odreeni rok dospijea i povrata uloenog kapitala a s druge strane imaju puno vii stupanj transparentnosti kapitala kao i mnogo vie granice rizika.Imajui na umu sve neposredne veze modernih banaka sa financijskim tritem, dugorono raste vanost upravljanja portfoliom vrijednosnih papira.Ukupna kretanja na financijskim tritima u posljednjim desetljeima ubrzane globalizacijekarakteriziraprocesliberalizacije, interakcijeiuvoenjainovacija.Kao rezultat inovacijanapodrujufinancijakojimajeprvenstveni cilj smanjenjerizika, bankesustvorile novefinancijske proizvodetzv. financijskederivate. Financijski derivati (swap-ovi,futures-i,forwardi, opcije, i ostali derivati) predstavljaju jedan od efikasnijih naina na temelju kojih se na financijskom tritu transferira rizik s jednog 20sudionika na drugog, odnosno primjenomtih instrumenata nastoji se umanjiti financijski rizik (tzv. diverzifikacija financijskog rizika).30 Meutim, kako rizik ne nestaje prenoenjem na druge sudionike, moemo onda govoriti onjegovoj cijeni odnosnotrokovimavezanimzanjegovprijenos. Pritom shvaanje trokova rizika zahtijeva sloene analize solventnosti banke. S druge strane, financijski derivati znatnoprilagoavajukoncentracijerizikananaindaizloenost riziku odravaju u okvirima mjerljivih granica.Nova kretanja na financijskim tritima imala su kao posljedicu pojavu zahtjeva ulagaai traiteljazajmovazaposebnimoblicimafinancijskeaktivei pasivetoje takoer imalo utjecaj na promjenu strukture meunarodnog financijskog posredovanja i na razvoj novih financijskih instrumenata.Prilikompromatranjapristupa nadgledanju financijskih institucija,kao kamen temeljac stabilnosti globalnih financija na pragu 21. st. istie se potreba razumijevanja osnovnih trendova koji ve odreeno vrijeme utjeu na oblikovanje industrije financijskih usluga u svijetu. Vjeruje se da e se mnoge dramatine i brze promjene koje su se dogodile u proteklih desetak godina ubrzano nastaviti i u budunosti.Radi se o slijedeih pet osnovnih trendova:31 1. deregulacija i globalizacija otvaranje novih trita u Istonoj Europi i ukidanje ogranienja kretanja kapitala u Aziji i Junoj Americi; poetak deregulacije ekonomija i financijskih usluga; pojavljivanje financijskih institucija iz razvijenih zemalja na ovim novim tritima i ulazak institucija zemalja u tranziciji na trita razvijenih zemalja;2. rastua konkurencija izmeu banaka i ostalih financijskih institucija (osiguravajuih drutava, investicijskih poduzea za poslovanje vrijednosnimpapirima, zajednikih mirovinskih i hedging fondova i financijskih poduzea); securitizacija financijske aktive izmijenila je klasinu posredniku ulogu banaka; konsolidacija financijskih institucija na globalnom tritu (integracije i akvizicije i dr.);3. brz razvoj financijskih konglomeranata (kombinacija bankarstva, poslovanja vrijednosnim papirima i osiguranja);4. financijske inovacije i novi financijski proizvodi;5. nove tehnike upravljanja financijskim rizicima.30Cf., Schwartz,J. Robert and Clifford W.Smith,Jr.,Derivatives Handbook: Risk Management and Control, John Wiley&Sons Inc., New York, 1997.31Cf., BankforInternational Settlements,RecentInnovatinginInternationalBanking, Basle, April, 1996.21Uciljuosiguravanjafinancijskestabilnosti predviasedonoenjestrategije viestrukoguinkakojabi prvenstvenonaglaavalaprevencijutrinihelemenatai poticala suradnju izmeu javnog i privatnog sektora. Osnovni elementi ove strategije su:32 vrsti standardi adekvatnog kapitala efikasna management kontrola trina disciplina dinamian pristup slubenoj superviziji usmjeren na rizike.Odgovarajui kapital omoguava dioniarima kontrolu rizika financijskih institucija i upotrebu kontrolnog mehanizma za spreavanje pojave problema. U sluaju pojavljivanja potekoa, kapital ima ulogu ublaivaa apsorpcije gubitaka i smanjenja rizika prijenosa problema s jednih na druge financijske institucije. Najvea odgovornost sigurnog i pravilnog poslovanja jedne institucije lei na odboru direktora i top managementu. Na primjer, jedna financijska institucija (banka) modanapapiruimaorganiziranoupravljanjerizicimai njihovukontrolu, ali bez popratne institucionalne management kulture. Ova je kultura neophodnada bi se navedena politika i procedura primijenila i u praksi a da u nju budu ukljuene sve razine zaposlenih.Meutim, u suvremenim uvjetima iznenauje i daljnja pojava velikih gubitaka velikihglobalnih institucija iji se uzroci pronalaze uloemsustavumanagerske kontrole. Iako je rizik pojave sustavne krize kao posljedice problema u jednoj ili grupi institucijarelativno mali, potencijalna cijena takve krize mogla bi biti vrlo visoka.33Tu je ukazano na znaaj upravljanja rizikom. Treba imati na umu da je poznato viedefinicijarizika. Premajednoj odnjih34'rizikjesvakaneizvjesnainjenicau financijskom poslovanju ija realizacija ima direktan ili indirektan utjecaj na rezultat i poloaj banke, odnosnorizikpredstavljavjerojatnost gubitkanastalogkaorezultat djelovanja neizvjesnih dogaanja u poslovanju banke'.Sigurno da je investitor financijskih sredstava zainteresiran za prinos kojeg e mu ulaganje donijeti u odnosu na rizik investiranja, odnosno vjerojatnost da e oekivani prinos biti ostvaren.35Upogledu toga financijski riziknajjednostavnije definiramo kao neizvjesnost ulaganja koja se moe manifestirati u nekoliko rezultata a iju vjerojatnost moemo izmjeriti.1.7. RIZICI NOVIH FINANCIJSKIH PROIZVODA FINANCIJSKIH DERIVATA32Cf., Basel Commettee on Banking Supervision,New Basel Capital Accord, Bank for International Settlements, Basle, 2003.33Basel Commettee on Banking Supervision,Bank Failures in Mature Economies, Bank for International Settlements, Basle, April, 2004.34 Prema B. Vasiljevi (redaktor), Rizici u bankarskom poslovanju, Fokus, Beograd, 1990.35 Cf. Rutterford, J., Introduction to Stock Exchange Investment, McMilan, London, 1985.22Temeljni cilj upravljanja rizikomje zatita svih resursa kojima raspolae financijskainstitucija. Tojesluaj i sanovimoblicimarizikajer seprirodarizika neprestano razvija.U posljednjih nekoliko desetljea, banke i razne financijske kompanije, naroito u gospodarstvima sa razvijenimtritemkapitala suoavaju se sa neprekidnimi rastuimzahtjevimazarazvijanjem'financijskihproizvoda' koji bi zadovoljili nove potrebe klijenata, odnosno komitenata. Dakle, intenzivan razvoj i globalizacija ekonomskih a posebno financijskih tokova poveali su ove zahtjeve tj. javljaju se kao posljedica tih procesa. Trebaimati naumudanastojanjedaserazvijuproizvodi koji eudovoljiti postavljenim zahtjevima ukljuuje i vie razine eksplicitnog i implicitnog rizika nego tzv. stariji proizvodi koje se nadopunjava ili zamjenjuje.Karakteristike financijskih derivata omoguuju njihovu iroku primjenu na financijskom tritu. Naime, oni su vrlo pogodni za hedging transakcije. Poznato je da financijske institucije imaju dvostruku ulogu na tritu financijskih derivata. Pojedine bankesuposrednici naizvanburzovnomtritui nataj nainsuoavajukupcei prodavatelje swapovaifutures ugovora i ostalih financijskih derivata. S druge strane, mnoge se banke pojavljuju kao krajnji korisnici financijskih derivata i koriste ih za iste ciljeve kao i drugi ulagai.36Upogledu toga, banke djeluju kao stvaraoci trita izlaui se rizicima financijskogtrita i s namjeromdaseodnjihzatite, upotrebljavajufinancijske derivate zahedgingoperacije. Umodernimuvjetima, poslovanje sa financijskim derivatima usko je povezano sa nekim od rizika koji su isti kao i kod tradicionalnih aktivnosti banaka (trini rizik, kreditni rizik, riziklikvidnosti i operativni rizik), meutim, ovi rizici zahtijevaju nove pristupe banaka u njihovom upravljanju.37Rizikpromjenjivosticijena financijskih derivata odnosise na razliku izmeu stvarnei oekivanevrijednosti financijskihderivatauodreenomvremenu. Takva divergencijadovodi ili doprofitaili dogubitkaovisnoorazini podcjenjivanjaili precjenjivanja nestabilnosti trita. Poslovanje sa derivatima, osim trinog rizika, nosi sasobomiriziklikvidnosti. Onje vezan zamogunostdabanka neebiti u stanju podmiriti svoje obveze na dan njihova dospijea. Iz tog je razloga potrebna kompleksna i sveobuhvatna analiza glavnih poslovnih partnera u postojeima posebice u pogoranimtrinimuvjetima. Riziklikvidnosti jepodjednakobitan, kakozasve ulagae u financijske derivate tako i za posrednike zbog stalne potrebe prilagoavanja svojih preostalih pozicijahedginga. 38Znaajnoglediteprocesastvaranjanovihfinancijskihproizvodapredstavlja ekstenzija, odnosno produavanje termina i uvjeta transakcija (npr. kamatni swapovi ili 36Cf., Group of Thirty,Derivatives: Practices andPrinciples,Global Derivatives Study Grpup, Washington, DC, July, 1993. 37 Zbog toga je Bazelski odbor izdao smjernice koje preporua bankama da koriste prilikom upravljanja rizikomprimjene financijskih derivata udokumentu pod nazivomBasel Commettee onBanking Supervision,RiskManagement Gudelinesfor Derivatives, BankforInternational Settlements, Basle, July, 1994.38Comptroller's Handbook,Risk Management of Financial Derivatives,Comptroller of the Currency, January, 1997.23valutniswapovisesadaobinomogu nabaviti sa razdobljem trajanja do 10 godina). Meutim, to moe biti izbor dodatnog kreditnog rizika.Jedanodnainadaseupravljai doneklesmanji neizvjesnost tijekomovih produenihrazdobljajeuspostavaodreenezatite. Npr., degradacijastatusamoe potaknutiuvoenjenovogzalogailiraskidugovora. Kakooveobvezeograniavaju buduu fleksibilnost i komitenti ih esto odbijaju, one se ee pojavljuju kod subjekata odnosno financijskih institucija nieg statusa.Izsveganaprijednavedenoga, moemozakljuiti dajeposlovanjesanovim financijskim proizvodima najvieizloeno kreditnom riziku i riziku likvidnosti ali je takoer podlono i utjecaju i svih ostalih rizika. 242. RIZICI U BANKARSKOM POSLOVANJURelativna novina promatranja fenomena rizika u naoj bankarskoj literaturi ne otklanja injenicu da je rizik vrlo izraena kategorija u poslovanju banaka. Svaka neizvjesna injenica u bankarskom poslovanju, kao uostalom i u drugim oblicima ekonomske aktivnosti, predstavlja rizik. 'Rizik je injenica ija realizacija ima direktanili indirektanutjecaj narezultatei netopoloaj'. Sobziromnaspecifini poduzetniki karakter banakai nainjenicudaoneposlujuspecifinomrobom novcem, odreivanje rizika u ovim institucijama mora biti ue postavljeno. Imajui to u vidurizikmoemoodrediti kao:'vjerojatnostgubitka(smanjenje dobiti) nastalu kao rezultat djelovanja neizvjesnih dogaaja u poslovanju banaka'. Pri tome treba promatrati cjelinubankarskogposlovanja: ali osnovni izvor rizika je uosnovnoj bankarskoj funkciji posrednika izmeu ekonomskih agenata koji imaju financijske vikove i onih koji su u deficitu. Razliite su mogunosti podjele rizika u poslovanju banaka. Podjela i grupiranje rizika nije nimalo jednostavna injenica, s obzirom na praktiki neiscrpan broj izvora rizika. Obino se kao osnova promatranja rizika uzima funkcionalni princip, tj. vezivanje rizika za pojedine globalne aktivnosti banaka, to omoguava grubu podjelu rizika koja dozvoljava kombinacije i podpodjele za potrebe istraivanja ili potrebi za praktinim djelovanjem (identifikacija i zatita od rizika). Naravno, ovakvo agregirano promatranje rizika je prije instrument za podrku poslovnim odlukama managementa banakai neukidapotrebudaseukonkretnomposlovanjuaktivnoodnosi prema svakom pojedinanom riziku. Koliko je vano upravljanje rizicima vidimo i iz lanka 67. Zakona o bankama prema kojemu je 'Bankajedunakontinuiranoobavljatimjerenje,procjenui upravljanjesvimrizicimakojimajeusvomposlovanjuizloena.Kriterije,naini postupkemjerenja,procjeneiupravljanjarizicima,bankajedunapropisatisvojim opimaktima,kojimorajubitiusklaenispropisima,standardimaipravilimastruke, ovisnoobankovnimidrugimuslugamakojebankaobavlja.39Premaistomelanku 'Rizici kojima je banka izloena u svom poslovanju i za koje minimalno moraju biti propisani postupci mjerenja, procjene i upravljanja rizicima jesu:1) rizik likvidnosti,2) kreditni rizik,3) kamatni, devizni i ostali trini rizici,4) rizici izloenosti prema jednoj osobi,5) rizici povezani skapitalnimulaganjima, ulaganjimaunekretninei drugu trajnu imovinu,6) rizici neispunjenja obveza druge ugovorne strane povezani s dravom podrijetla druge ugovorne strane,7) operativni rizik, ukljuujui rizik koji proizlazi iz neadekvatnog upravljanja informacijskim i pridruenim tehnologijama,8) ostali rizici.4039 Narodne Novine, Zakon o Bankama, 84/2002.40 Narodne Novine, Zakon o Bankama, 84/2002.25Uzimajui u obzir stavove raznih autora kao i razne pristupe promatranju rizika s obzirom na podjelu rizika kao i zakon o bankama moemo za potrebe ovoga rada i istraivanja u globalu izvriti podjelu rizika na 5 osnovnih vrsta rizika: kreditni rizik; trini rizikukoji spadaju: rizikkamatnestope, valutni rizik, rizik ulaganja u vlasnike vrijednosne papire i robni rizik; rizik likvidnosti; operativni rizik i ostali rizici.2.1. TRINI RIZIKTrini rizik se najjednostavnije moe definirati kao rizik od mogueg gubitka zbog raznih nepovoljnih promjena na financijskomtritu,odnosnorizik da e promjene u cijenama i kamatnim stopama na financijskom tritu smanjiti vrijednostpozicijabanke. BISdefiniratrini rizikkao'rizikdaevrijednosti bilannihiliizvanbilannih pozicija biti razliito pogoena kretanjima na tritu vlasnikih vrijednosnih papira i kamatnih stopa, valutnih teajeva i cijena robe'.41 Prema P. Jorrion-u potrebno je razlikovati apsolutni i relativni rizik.42 Apsolutni rizik je onaj koji se mjeri u kunama ili relevantnoj osnovnoj valuti. Relativni rizik se mjeri relativno u odnosu na neki benchmark indeks, i esto se naziva 'tracking error', ili devijacija odindeksa. Vanostapsolutnogili relativnog rizika ovisio tome kakose trgovina portfolijem ili investicija promatra. Za bankarska trgovaka portfolija ili hedge fondove, trini riziksemjeri uapsolutnimterminima. Zamenaderemirovinskih fondova kojima je zadatak da 'pobijede' trini benchmarkili peer group, trini rizik se mjeri u relativnim terminima. Trini rizik ukljuuje takoer i 'osnovni rizik' (basis risk), termin koji se koristi prilikom upravljanja rizikom da bi se opisala mogunost sloma (pada) u odnosu izmeu cijene proizvoda, s jedne strane, i cijene instrumenta koji se koristi da bi se 'hedgirala' 41Basle Committee on banking Supervision,Core Principles for Effective Banking Supervision, Bank for International Settlements, Basle, September, 1997.42Philippe, Jorion,FinancialRisk Management Handbook 2001-2002,JohnWiley&Sons, Inc., New York, 2002, str. 286-287. Bankarski riziciTrini rizikKreditnirizikRizik likvidnosti Operativni rizik Ostali riziciSlika 2.1. Osnovne vrste bankarskih rizika 26taizloenost cijeni proizvodas druge strane. Trina VaR43metodologija(Value-At-Risk),o kojoj e kasnije biti vie reeno, pokuava obuhvatiti viestruke komponente trinog rizika kao to je izravan rizik, rizik konveksnosti, rizik volatilnosti, osnovni rizik (bazni), itd. Bankaseizlaetrinom riziku ili riziku cijene kad trguje vrijednosnicamai derivativniminstrumentima na organiziranimfinancijskimtritima.44Vrijednost svakog financijskog instrumenta odreena je mnogimimbenicima kao to su, primjerice, cijene na financijskomtritu, anuiteti i dinamika otplate, ronost instrumenta, kamatna stopa dotinog instrumenta itd. Banka koja u ulagateljnom portfelju ima, na primjer dionice i korporacijske obveznice, izlae se trinom riziku koji jezapravorizikoscilacijevrijednosti dionicai obveznica. Nadalje, akotrguje derivativniminstrumentima, izloenost trinomriziku je jo vea, jer se radi o izloenosti sistemskimi nesistemskimrizicima. Sistemski riziktrebarazlikovati od nesistemskihrizika. PremaD. Jakoveviu'opi ili sistemski trini riziknastajeu uvjetima promjena cijena svih trinih instrumenata, primjerice uslijed promjene ekonomske politike pojedine zemlje. Nesistemski rizici su specifini trini rizici koji sepojavljujuusituacijamakadcijenejednoginstrumentaodmiuodrazinecijena drugih, slinihfinancijskihinstrumenata, ponajvieuslijednastalogdogaajakojise odnosi na izdavatelja instrumenta'.45 Trini se rizik ne moe eliminirati diverzifikacijom, jer prema teoriji diverzifikacije, trini rizik preostaje i nakon ekstenzivne diverzifikacije.46 Poredinjenicedasetrini riziknemeoeeliminirati, postojei drugi razlozi analize ovoga rizika, od kojih su svakako najznaajniji47: Sekuritizacija koja je u velikombroju sluajeva popraena izdavanjem derivativnih instrumenata. Derivati su izloeni veemtrinomriziku, pa posredno dovode i do intenzivnijeg prouavanja tih kretanja Uinkovitost koja je postala vaan element ocjenjivanja uspjenosti poslovanja portfolio menadmenta. No, pored rezultata valja ispitivati i rizike koje menaderi preuzimaju u poslovanju. Iz svega naprijed navedenog moemo zakljuiti da se banke suoavaju s rizikom gubitaka po bilannim i izvanbilannim pozicijama koji proizlaze iz kretanja trinih cijena. Utvreni raunovodstveni principi uzrokuju da su ti rizici najvidljiviji u baninimaktivnostimatrgovanja, bilodaukljuujuinstrumentedugaili kapitala, ili devizne ili robne pozicije. Posebni element trinog rizika je valutni rizik. Banke na tritu valuta djeluju kao stvaratelji trita, navodei teajeve svojim komitentima, te preuzimajui otvorene pozicije u valutama. Rizici koji postoje u poslovanju s valutama, posebno u voenju otvorenih deviznih pozicija, poveani su tijekom perioda nestabilnosti teajeva.4843 VaR Velue at Risk rizinost vrijednosti ili vrijednost pod rizikom ovisno o tome kako je pojedini autori nazivaju postala je standardna metodologija za upravljanje i izraunavanje izloenosti trinom riziku i o njoj e vie biti rijei u nastavku ovoga rada. 44 Hefferman, S., Modern banking in theory and practice, John Wiley&Sons Inc., New York, 1996, str. 167. 45Jakovevi, D.,Upravljanje kreditnim rizikom u suvremnom bankarstvu,TEBPoslovnoSavjetovanje, Zagreb, 2000, str. 33. 46 Cf. Henry, Markowitz, Portfolio Selection: Efficient Diversification of Investments, John Wiley&Sons, Inc., New York, 1959. 47 J.P.Morgan and Reuters, RiskMetrics Technical Document, Fourth edition, New York, 1996, str. 25. 27Trini rizikseradi poblieanalizemoedaljeralaniti nakamatni rizik (interest rate risk), valutni rizik (foreigne exchange risk FX), rizik vrijednosnih papira (eqiuty risk) i robni rizik (commodity risk). 2.1.1. Kamatni rizikKamatni rizikseodnosi naizloenost financijskogstanjabankenegativnim kretanjima kamatnih stopa. Ovaj rizik utjee i na zaradu banke i ekonomsku vrijednost njezinih sredstava, obveza i izvanbilannih instrumenata. Kamatni rizik moe nastati i na bankovnoj i na knjizi trgovanja.49 Primarne forme kamatnog rizika kojima je banka obino izloena su: (1) rizik promjene cijene (repricing risk), koji nastaje iz vremenskih razlika u dospijeu (za fiksne stope) i promjene cijena (za promjenjive stope) sredstava banke, obveza i izvanbilannih pozicija; (2) rizik krivulje prinosa (yield curve risk), koji nastaje iz promjena u otklonima i obliku krivulje prinosa; (3) osnovni rizik (basis risk), koji nastaje iz nesavrene korelacije u prilagodbi zaraene i isplaene kamate po razliitim instrumentima s inae slinim karakteristikama promjene cijena; te (4) mogunost opcija (optionality), koja nastaje iz izraenih ili nagovijetenih opcija svojstvenih mnogimsredstvima, obvezama ili izvanbilannimportfeljima banke.50Iakojetakavriziknormalni diobankarstva, pretjerani kamatni rizikmoe znaiti znatnu prijetnju zaradi banke i kapitalnoj osnovi. Upravljanje ovim rizikom je odsveveevanosti nasofisticiranimfinancijskimtritimagdjekomitenti aktivno upravljaju svojim kamatnim izloenostima. Posebna se panja treba dati tom riziku u zemljama gdje su kamatne stope deregulirane.51Rizik kamatnestopesemoe nadalje podijeliti na trgovaki rizik i rizik jaza (trading risk and gap risk): ovaj posljednji se odnosi na razliite rizine karakteristike obveznica na osnovi njihovih dospijea.52 Iz svega navedenoga moemo zakljuiti da je kamatni rizik vjerojatnost da e vrijednostfinancijskoginstrumentavarirati uovisnosti odpromjenekamatnihstopa. Dakle, rije je o riziku moguih poveanja ili smanjenja kamatnih stopa, to moe banci 48Basel Committee on Banking Supervision,Core principles for Effective Banking Supervision,Bank for International Settlements, Basel, April, 1997, pg 24.49Bankarskoposlovanjeseobinodijeli nabankarskuknjigu(bankingbook)inaknjigutrgovanja (trading book).U bankarskoj knjizi se grupiraju i biljee sve aktivnosti komercijalnog bankarstva i ona ukljuuje sva pozajmice,i to za tradicionalno komercijalno bankarstvo i preklapa se sa operacijama investicijskog bankarstva.U knjizi trgovanja ili trgovakoj knjizi se biljee sve transakcije kojima se trgovalo na financijskom tritu. Najvea razlika izmeu ta dva segmenta je ta da strategija 'kupi i dri' (buy and hold strategy) prevaljuje za bankarsku knjigu za razliku od trgovake filozofije koja prevaljuje na financijskom tritu i za knjigu trgovanja. Joel, Bassis,Risk Management in Banking, 2nd ed., John Wiley & Sons, Ltd. Chichester, 2003, str. 6. 50 Basel Committee on Banking Supervision, Principles for the Management and Supervision of InterestRate Risk, September, Bank for International Settlements, Basel, September, 2003, str. 6-7.51Basel Committee on Banking Supervision,Core principles for Effective Banking Supervision,Bank for International Settlements, Basel, April, 1997, str. 24.52 Croughy, M., Galai, D. and Mark, R., Risk Management, McGrow Hill, 2001, New York, str. 38. Robni rizikRizik vlasnikih vrijednosnih papira28donijeti zaradu, ali i gubitke po pojedinanim stavkama ili u globalu.Kamatnirizikjecjelovitrizikilirizikcijenenovcakojegabankapribavljai ulae zaraujui u kamatnoj mari. Izvorite kamatnog rizika nalazi se u neusklaenosti kamatnih stopa, kako po obujmu tako i po dospijeu kamatno osjetljivih estica aktive i pasive. Cilj upravljanja kamatnim rizikom je permanentno procjenjivanje i utvrivanje kolika e svota neto kamatnog prihoda varirati s promjenama trinih kamatnih stopa.Jedan od modela za mjerenje kamatnog rizika je i 'jaz analiza'(gap analysis), kojasetemelji naralambi poronosti i pokamatnoj osjetljivosti svihaktivnihi pasivnih estica banke. Za jaz analizu bitna je podjela ulaganja i obveza banke za one financijske instrumente koje nose fiksni prinos i one instrumente koji su ugovoreni po promjenjivoj kamatnoj stopi. Nakon tako ralanjene bilanne i izvanbilanne aktivnosti banke vertikalnim presjecima aktive i pasive mogue je sagledati neusklaenosti i po ronosti i po kamatnoj senzibilnosti. Meutim, bez obzira koji se model primjenjuje, jazanalizanijealat zaplaniranjeprofitabanaka, veimasamo ogranienu uporabnu vrijednost u funkciji mjerenja rizika. 53 Primjena ove metode usmjerena je na stvaranje odreenih gospodarskih scenarijanatemeljukojihmenadment moeraspravljati omoguimsmjernicama kreditne politike s ciljem optimiranja rizine senzibilnosti aktive i pasive. 2.1.2. Valutni rizik Prema zakonu o bankama valutni rizik je 'rizik kojem je banka izloena kada imaotvorenudeviznupoziciju(ili otvorenupozicijuuzlatu) kojamoedovesti do ostvarenja gubitka zbog promjene meuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune u odnosu prema drugim stranim valutama i promjene vrijednosti zlata'.54 Pojavljuje se kod banaka koje imaju poslovne kontakte s meunarodnim subjektima i devizne financijske transakcije ukljuujui transakcije u kunama s valutnomklauzulom. tojevei broj financijskihtransakcijauraznimvalutamato postoji vea mogunost izloenosti riziku deviznog teaja. Veliki je broj imbenika koji utjeunadevizni teaj, kaotosunpr. paritet kupovnihsnaganovca, stanjeplatne bilance, ponudai potranjadevizai administrativne, vanjsko-trgovakei politike mjere drave. Dogaaji koji izravno poveavaju valutni rizik su smanjenje ili poveanje meunarodne vrijednosti novane jedinice. Takvim dogaajima, bez obzira nastupaju li postupno ili jednokratno, nastaju intervalutarne promjene, a ove pak uzrokuju gubitke ili dobitke.Prema D. Jakoveviu 'temeljni cilj upravljanja valutnimrizikomje u odravanju takve valutne strukture banke koja tei smanjenju ili eliminiranju gubitaka i poveanju dobitaka na deviznim transakcijama'. 552.1.3. Rizik vlasnikih vrijednosnih papira 53 Koch. T.W., Bank Management, The Dryden Press, Orlando, 1995, str. 247-249. 54 Narodne Novine, Zakon o bankama, 84/02. 55 D. Jakovevi, op. cit., str. 30.Robni rizikRizik vlasnikih vrijednosnih papira29Rizikpozicijeuvlasnikimvrijednosnimpapirimasastojiseoddviju