Cuvari prava_izvjestaj

Click here to load reader

  • date post

    30-Dec-2016
  • Category

    Documents

  • view

    224
  • download

    3

Embed Size (px)

Transcript of Cuvari prava_izvjestaj

  • CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA

    Tel/Fax :+387 33 66 82 51 Email:hrc_sa@see-hrc.net

    Univerzitet u Sarajevu Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

    Br. 05-289-I/07 Datum: 21.06.2007.

    SEMINAR CUVARI PRAVA Hotel Hollywood Ilida, Sarajevo

    17 19.maj 2007.godine Cetvrtak, 17.maj 2007.god. Medunarodni instrumenti o pravima osoba sa invaliditetom Mr Midhat Izmirlija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu

    Medunarodni dokumenti kojima se tite ljudska prava polaze od osnovnog principa da svaki covjek ima urodena, jednaka, neotudiva i univerzalna prava koja proizlaze iz dostojanstva svih ljudskih bica.1 Ljudska prava drava ne daruje pojedincu niti ih moe uskratiti odnosno oduzeti. Drava moe uspostaviti mehanizme kojima regulira ostvarivanje ovih prava, sloboda i zatita u cilju osiguranja jednakosti svih osoba. Pored prava sadranih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima, Ujedinjeni narodi su su usvojili dva pravno obavezujuca dokumenta (Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima i Medunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima) u kojima su definirana prava, te uspostavljeni mehanizmi kojima se osigurava njihovo provodenje. Ova tri dokumenta predstavljaju Medunarodnu povelju o pravima.

    1Preambula Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, usvojena 10.12.1948. godine istice: Smatrajuci da je priznavanje urodenog dostojanstva i jednakih i neotudivih prava svih clanova ljudske zajednice temelj slobode, pravde i mira u svijetu..., te clan 2. Univerzalne deklaracije Svakom pripadaju sva prava i slobode proglaene u ovoj Deklaraciji bez ikakvih razlika u pogledu rase, boje, spola jezika, vjere, politickog ili drugog miljenja, nacionalnog ili drutvenog porijekla, imovine, rodenja ili drugih okolnosti - (naglaavanje dodano)

  • CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA

    Tel/Fax :+387 33 66 82 51 Email:hrc_sa@see-hrc.net

    Univerzitet u Sarajevu Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

    Naravno, pored spomenutih dokumenata Ujedinjeni narodi usvojili su i niz ugovora/konvencija, rezolucija i deklaracija putem kojih su neka prava konkretnije definirana, odnosno proiren opseg odredenih prava i zatita. Treba imati na umu da svi dokumenti Ujedinjenih naroda nemaju pravno obavezujucu snagu, te je potrebno napraviti razliku izmedu ugovora, paktova i konvencija kao pravno obavezujucih i deklaracija, rezolucija, uputstava, pravila i principa kao pravno neobavezujucih dokumenata.2 Medunarodni dokumenti vae u pojedinoj zemlji ukoliko je drava ratificirala dokumente i prihvatila uslove njihovog provodenja. Pojedini medunarodni dokumenti uspostavljaju tijela koji imaju zadatak provodenja odnosno nadgledanja provedbe sporazuma. Osnovna zadaca provodenja dokumenata je na dravama ugovornicama dok ugovorna tijela nadgledaju provedbu sporazuma od strane drava. To najcece podrazumijeva obavezu drave da periodicno izvjetava tijela Ujedinjenih naroda, ustanovljena medunarodnim ugovorima, o potovanju odnosno provedbi sporazum, dok tijela za nadgledanje izdaju zapaanja, komentare i preporuke. Ujedinjeni narodi su izdali za drave ugovornice koje izvjetavaju ugovorna tijela i Prirucnik o izvjetavanju o ljudskim pravima3. Ugovorna tijela mogu izdati i opce komentare o nacinima provedbe ugovora, odnosno o zatiti prava. Opci komentari nisu pravno obavezujuci za dravu, mada mogu predstavljati korisnu pomoc u vezi primjene pojedinih odredbi medunarodnih ugovora u odnosu na osobe sa posebnim potrebama. Neki od ugovora predvidaju i mogucnost podnoenja individualnih predstavki tijelima za nadgledanje. Drave se rjede obavezuju na mogucnost podnoenja individualnih/ grupnih predstavki tijelima Ujedinjenih naroda. Osobe sa posebnim potrebama imaju pravo na zaitu od diskriminacije i pravo na puno uivanje i ostvarivanje svih ljudskih prava kako je to utvrdeno u sljedecim pravno obavezujucim dokumentima Ujedinjenih naroda: 1. Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima (1966) (ICCPR) 2. Medunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966) (ICESCR) 3. Konvencija o pravima djeteta (1989) (CRC) 4. Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije ena (1979) (CEDAW) 5. Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije (1966) (CERD) 6. Konvencija protiv mucenja i drugih surovih, nehumanih ili poniavajucih tretmana ili kanjavanja (1984) (CAT) 7. Konvencija koja se odnosi na diskriminaciju u pogledu zapoljavanja i zanimanja /ILO-C-111/ (1958)4 2 Konvencija, pakt ili ugovor se odnosi na utvrdeno ponaanje koje se zasniva na dogovoru ili sporazumu koji ima vrijednost ugovora i kao takav obavezuje potpisnike (drave - ugovornice) na pridravanje odredbi. Deklaracija se obicno smatra izjavom vie drava o nekom medunarodnom pitanju ili odnosu i nema pravno obavezujucu snagu. 3 HRI/PUB/91/1 Rev.1, eneva 1997.

  • CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA

    Tel/Fax :+387 33 66 82 51 Email:hrc_sa@see-hrc.net

    Univerzitet u Sarajevu Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

    8. Konvencija o profesoinalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju invalida /ILO-C-159/ (1983) 9. Konvencija o profesionalnoj orijentaciji i strucnom osposobljavanju u razvoju ljudskih resursa /ILO-C-142/ (1975) Sve nabrojane dokumenti ratificirani su od strane Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore.5 U Bosni i Hercegovini prvih est nabrojanih dokumenata imaju ustavnu snagu jer su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine.6 Zagovornici prava osoba sa posebnim potrebama mogu se pozivati na ove dokumente s obzirom da su: 1. pravno obavezujuci i 2. traiti sudsku zatitu ovih prava. U slucaju da vie medunarodnih dokumenata definira ili titi ista prava pojedinac ima pravo na zatitu po: 1. svim postojecim (usvojenim) instrumentima 2. odredbama sporazuma koje je tite na najbolji nacin, odnosno po onome koji osigurava najveci stepen zatite. Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima (ICCPR) Medunarodni pakt o gradanskim i poltickim pravima je univerzalni dokument koji se odnosi na sve osobe i njihova prava. Gradanska i politicka prava dijelimo u cetiri osnovne grupe prava koje se odnose na ivot, slobodu osobe, prava okupljanja i politicka prava. Sve nabrojene kategorije su od vanosti i odnose se i na osobe sa posebnim potrebama. Uz ovaj medunarodni sporazum usvojena su i dva dodatna protokola. Prvi opcioni protokol ovlacuje Komitet za ljudska prava da prima i razmatra predstavke pojedinaca koji tvrde da su rtve povrede bilo kojeg prava iz Pakta. Iako Medunarodni pakt o gradanskim i politickim pravima rjecju ne spominje osobe sa posebnim potrebama on se svojim odredbama odnosi i na te osobe, prije svega odredbama kojima se zabranjuje diskriminacija po bilo kojem osnovu, te garantira jednaka i djelotvorna zatita protiv diskriminacije.7

    Svaka drava stranka ovog Pakta obavezuje se da ce potovati i osigurati svim pojedincima na svojoj teritoriji i pod njenom jurisdikcijom prava priznata u ovom Paktu bez obzira na razlike kao to su one u rasi, boji koe, polu, jeziku, vjeri, politickom ili drugom miljenju, nacionalnom ili socijalnom porijeklu, rodu ili kojoj god drugoj okolnosti.8

    4 ILO skracenica za Medunarodnu organizacija rada (International Labour Organisation). 5 Lista datuma ratifikacija nabrojanih dokumenata data je na kraju teksta. 6 Aneks I Ustava Bosne i Herecegovine Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ce se primjenjivati u Bosni i Hercegovini. 7 Clanovi 2(1); 2(3); 26 Pakta. 8 Clan 2(1) Pakta. (naglaavanje dodano)

  • CENTAR ZA LJUDSKA PRAVA

    Tel/Fax :+387 33 66 82 51 Email:hrc_sa@see-hrc.net

    Univerzitet u Sarajevu Zmaja od Bosne 8 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina

    Clan 7. Pakta utvrduje da:

    Niko ne moe biti podvrgnut mucenju ili svirepim, nehumanim ili poniavajucim kaznama ili postupcima. Posebno je zabranjeno da se neko lice podvrgne medicinskom ili naucnom eksperimentu bez njegova pristanka.

    Stanadardna pravila mogu posluiti kao smjernice za tumacenje odredbi Pakta u kontekstu zatite prava osoba sa posebnim potrebama. U pogledu posebne zatite osoba sa posebnim potrebama treba skrenuti panju i na Principe zatite osoba sa mentalnim oboljenjima i poboljanje zdravstvene zatite za mentalne bolesti usvojenim od strane Generalne skuptine UN-a.9 Medunarodni pakt uvodi mehanizam periodicnog izvjetavanja Komiteta za ljudska prava od strane drava ugovornica. Nakon to drava uputi prvi izvjetaj, Komitet moe zatraiti od drave ugovornice da podnese izvjetaj o usvojenim mjerama kojima se ostvaraju prava priznata po Paktu, te napretku i uivanju tih prava.10 Komitet nema mogucnost nametanja svojih odluka dravama - ugovornicama, te nastoji ostvariti konstruktivni dijalog sa dravama u cilju poboljanja potovanja i zatite ljudskih prava. Komitet moe razmatrati predstavku jedne drave protiv druge drave ugovornice, kao i individualne predstavke povodom krenja prava zaticenih Paktom. Medudravne predstavke su moguce samo ukoliko je drava deklaracijom prihvatila nadlenost Komiteta.11 Individualne predstavke mogu se podnijeti samo ukoliko je drava ratificirala Prvi opcioni protokol uz Pakt o gradanskim i politickim pravima. Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija i Crna Gora ratificirale su spomenuti protokol.12 U Bosni i Hercegovini Prvi opcioni protokol predstavlja i sastavni dio Ustava. Nevladine organizacije nemaju pravo ucestvovati u radu Komiteta, medutim pruena im je mogucnost da podnose pismene informacije i tzv. paralelne izvjetaje, te ucestvuju u radu radnih grupa koje se sastaju prije sjednica Komiteta. Komitet izdaje i opce komentare koji se odnos