YUISSN0360-1418 A N A L I GAZIHUSREVBEGOVEBIBLIOTEKE Knjiga V-VI SARAJEVO,1978. REDAKCIONIODBOR Mehmed Mahmud drJusufAbdurahman GLAVNIIODGOVORNIUREDNIK: Abdurahman urednik: Mehmed Naslovnastrana:Ismet Kaligrafskadekoracijananaslovnojstranikopijajenatpisa OsmanehdinebibliotekeuSarajevu(sadanaziduGazi Husrev-begovebiblioteke) GaziHusrev-begovabiblioteka,Sarajevo,ObalaParikekomune4. Ovajtampanjeuzfinansijsku zajedniceza radSRBiH. tampa:NIRO Sarajevo.Zatampariju:graf.in.PetarSkert Abdurahman NUNOST JEDINSTVENOG SISTEMA TRANSKRIPCIJEARAPSKOGPISMA Orijenta I isti ka,u seokviresvrstavainakao,uostalom,i svetoje vezanozatranskribovanjearapskih itekstovaunaojsvakidanjojpisanoj odavno rjeenjeispravnogiadekvatnogtranskribovanjaipretakanjaunae pismo.Naime,uovomdomenu,anajboljijeprimjerovaj imatolikoarenilai raznobqjnostidase,s pravomizabrinuto,postavljapitanjekada ikojiforum presudankorakuoveviebojnostiilutanja u ovoj oblasti.Naime, neteimonitinamjeciljdaukazujemonaovajproblem, jer je on, naim kru-govima,odavnopoznat i onjemuje dostai pisano,alisporostkojom sepristupanje -govurjeenjuzasluujeupozorenjeipodsticajzainteresovanimustanovamaaprvenstve-noarabistimadaseovomakutnompitanjuposvetiviepanjeidune brige tepokrene inicijativa zapoduzimanjekorakau pravcunjegovabrzogi cjelishodnogrjeenja. Neposredanpovodzaovaj napisbilisuprilozi ovombrojuAnalaukojima sesusrestis raznim transkribovanjaarapskogpisma alfa-betom.Skorodasemoekoliko autora toliko i sistemaiU ovombrojure-dakcijajetolerisala utompogleduivodila oslobodnomizboru autoradasvojedoivljavanjearapske ilitekstapredstaviiizrazinakojion smatrakaonajpodobniji,ho u nebitrebalouvaavati.poglednapre-zentiranenapiseuAnalima,ilinanaupisanuuopte,moenasuvjeritikolike su ogromne razlike u tom prezentiranjuikoliko to tetinaoj praksi. arapskogpismalatinicom. nijeskoranja,anijedinstvena danas u svijetu.Nekoliko sistemakojisudanas uprimjeni,ikojisuposljedica pojedinihnacional-nihortografija,nisunikadamoglibitiobjedinjeniiakosuizvjesnisistemiu prednostiZMOG-a).Ali,dabijasnijeikompletnije sagledaliproblematiku trans-kripcijearapskogtekstai nanajezik injenukompleksnost,moramo imatiuvidu inekeistorijskeaspekteovogproblema,jerpitanjedoslovnogpretakanja arapskihnanajezikinjegovogegzaktnogpredstavljanjaunaimkrajevimanijenovijeg datuma. Onojeskorostarokolikoi samoarapskopismo unaojzemlji. je tokod 3 muslimanskihmasakojesuimalebrojani direktan kontakt s arapskimalfabetomi arap-skomkulturom Mnogiarapskitekstovi,obavezniusvakidanjojislamskojmolitvi, pribliilisuarapskijezikislamskomvjernikui ganjegovomsvakidanjomprak-som.Doslovnije mnoginailjudisusluhovnonaviklina'adekvatan,odnosno egzaktanizgovorarapske alijetosadatrebalo uortografsku formu(uno-vijevrijeme),uili S druge strane,generalnopravilo naegpravopisa,da se onakokako sei pie, podstaklo je mnogobrojne kojisusebaviliovim pi-tanjemdase,kolikogodjetodaprioritetfonetskomobliku.Izuzetakjebilo jednoilidvaarapskaslovakojasubila posebnim znakovima. Drugojepitanje dalijetakvo obiljeavanjebilo egzaktnoilinije,odnosnodalije ilinije,alijedajeonoistorijskoi dugovremensko,pajekaotakvo i bilo ustaljeno. Neplediramonitizagovaramoprihvatanjetakvog,ukrajnjem nogi pristupa rjeavanju transkripcije arapskogjezikakodnas,alidonekle zbu-njujeu cijelostiusvojenialfabetasistemaMZDG-a, seoznakezapojedinaarapskaslo-va, o izvjesnim naim bez i rizika, mogle zamijeni-ti naim slovima. Takav je na primjersaslovomq(umjesto y(umjestoj),w(umjesto y)i Ovotim prije tosuinekinacionalnisistemiIa-koodustaliodovihi oznakaizamijeniliihsopstvenim,nacionalnomalfabetu bliimoznakama.Akoovomedodamoidatranskripcijuarapskogpismaprila- naemfonetskomsistemui ondanevidimo razloga,nitismouvjereni, dasemoramo u cijelostipovinjav!ltisistemuZMDG-a,bezob-zirato jeonusvojenudobrom dijelu literature. Kadagovorimoo usvajanjaovogilionogsistemazaegzaktnu transkripcijuarapskogtekstaunaemjeziku,moramoimatiu vidudanam, upojedinim niuoptenaortografskarjeenja uvijek Naime,moramoimati u vidui arapskivokalniikonsonantskisistemkoji, sasvojestrane upi-tanjutranskripcije,jernjihovredoslijedponekadmijenjaadekvatniizgovor,pa sene-kada"fetha"adekvatnoizgovaratikao"a",anekada"e"itd.Dakle,pored znakova,koji arapskaslova,morajuseodreditii stavovi!r".?: ....,,;r ),,,,,.,, ".,1!,{P#1' '. ' ,., ,.,

." hl '" >1.,1I

1\ \''\\,\ ------------------- ---------------nev'numre(vrstastruke),nev'hat(vrstapisma),adedsatir(brojredaka)iesamiizavil-evkaf(ime darovatelja, vakifaknjige). Odmahnadefteranapisanjekaligrafskisadrajstruka(grupa)pod naslovom"Fihristul-Fihrist"i stranicadefteragdjesenalazistruka. Strukeiduovimredom: - tefsir,str.1,svegaknjiga169,hadis5,154,usulihadis9,- 11, fikh11, -392,usulifikh23,- 58,fetava(fetve)' 25,- 88,akaid29,- 157,lugat35,- 127,na hv(sintaksa)39,- 248, sarf(gramatika)47,- 85, meani(stilistika)51,-62, adab(lijepaknjievnost)53,- 49, mantik (logika)55, - 95, feraiz(eriatskonasljed. nopravo).56,- 34,hikmet(mudrost, filozofija)61,- 17, kasa id(pjesmekaside)63,-- 31,tesavvuf65,- 51,ti bb(medicina)67, - 22, mev'iza(propovjednitvo)69, - 32, kiraet(pravilno Kur'ana)70,- 36,arud(metrika)73,- 16,tevarih(istorija) 75, - 201, furs(perzijskaknjievnosti jezik)79,- 127, divan(pjesme)83,- 36, hej-et (astronomijaiastrologija)85,- 35,muteferrika(razno)87,- 247iKantamirizade (Kantamirinabiblioteka)93,- 109.Svega2689knjiga. Uovajsvojdefter knjiga Akif ef.Muvekit jenakrajuupisaoikadijske sidile (86).kronikuSalihef.Muvekita(4)i Kroniku(28).paje svegaupisano 2807 jedinica(kodeksizaistorijsku 118) KadjeknjigadolazilauBiblioteku,prvafazaobradejeodrediti i stavitiknjiguna policuidatijojbroj.Obavezanjenaslovknjige,anijeiime pisca.Vrstapismaibrojredakagovore namdasemislinarukopise.Upisanaknjiga jedo-bivenanapoklon,kaovakuf,pajedarovateljbiovakif.Nije . bilokupovinekrijiga .. Kaovakifisuzapisani:GaziHusrev-beg,DinoMuhamedBaki,kadije Asimbeg(stariji).Muzafferija,TenjakAhmed, Zafranija Ibrahim, hadiSalihef., Mustafaef., carevakutubhana(1913.poruena,a unjojjebilaiOsmanehdinabiblioteka).Salihef.,(iz Stoca). SvrzoMehmedef., HadiDervi(Goradakmuderis). hadiOmeref.,Hasanef.Bojozade, Dervief.,enaKreseH.Salihef., Mehmedef., hadiHafizMuha-medef., hafizAhmedef.,SeidEminAkkad(Medina), hadiMeh-med,izef.hadiMehmedaga, HujdurIbrahimef.,HafizDafer ef., Ibrahim, sinMustafin, Zulfikar ef. hadiAli ef.,Akhisarli Omer ef., Silistrali hadiIbrahim-aga,SeadetluFadilpaa SvrzoIsmetef.,TrebinjacSalih,HadiIbrahimef., beg,sinOsmanbegov Carevamedresa,Ferhadijjamekteb, MehmedTevfikef. Topalhoda Mehmedef. Mustajbeg, Soko-emsahanuma, hadiAsimbegaMuhamedEnveri, Hamdija,efendijinvakuf,Dobitak Salihaga, Smailbeg,Muteve-Hamdibeg,Daferbeg,Mehmedevket,MehmedSarajeva,AbdurahmanAdilef.,EmirekibArslan(Sirija)iKantamirizade Abdulahef. Kodsvakeknjigepopunjenojesvih7rubrikaimoeseznatikoliko knjiga otpadanapojedine vakife.Moe seznatibrojrukopisapovrstipisma.U od-nosunasavremenobibliotekarstvoupisanipodaciipak zadovoljavaju.Glavniprigovor je tosuizostavljenaimena autora. umnogoimeautoradjelatretirano jekaodopunanaslova.Nisurijetki gdjeimeautorasluikaonaslovknjige. 57 Primjer opisarukopisa MuvekitovDefter imena(I nventarknjiga)predstavljaorijentalniinven-tarisanjaknjigei postaojedanasraritet. INVENTARI KATALOG Svakidobarpoznavalacbibliotekarstva dajehadiMehmedef. postupiopravilnoidobro,teivrloracionalno,kadjeostavio fond 58 knjiga (poredan)poMuvekitu,ipristupionjihovominventarisanjuu jednuknjiguiizradikatalokih naarka.Rubrikesusamotri,saarap skimnazivima,ito:broj(aded),imeknjigeipisca(ismul-kitabivel-muellifi)i rukopis- tampa(mahtut-matbu) .Druge rubrikeizMuvekitovaDeftera imena sukodpisanjakatalokih Rukopisinisuodvojeninegosenjihov redni broj zaokruuje crvenomtintom,a to se i u rubrici.Naslovdrugerubrike, uodnosunaMuvekita, vjetajekombinacijastarog inovog,zamjenaturskog jezi-kasaarapskiminapredak- katalog.Formatinventarajevelikifolio,kao kolskerazrednice,a papir je finibijeli salinijama.Folio format inventarabio jei zaknji-genaevropskimjezicima. jeinventarisaoodbroja1do 2056, od2057do 2706i jaod 2707do 4028, pajeprestaloinventari.sanjeu jednuknjigurukopisai tampanihknjigana orijentalnimjezicima.jeimaopred katalogknjigaGHB, rukopisai tam-panih, stogajepisao i zarukopiseizatampaneknjige, premarednombrojuinven-tara.Rukopisejepotpuno stogasunekirekli,dajeon registro-vao,toseodnosinatampaneknjige.U inventaruje upisano1919 ru kopisa i 2109 tampanihknjiga,svega4028. Rad zaGaziHusrev-begovubibliotekuzasluujeposebnustudiju. ZVANJEUPRAVNIKA BIBLIOTEKE Donovembra1948.godinebriguoizdravanjuBibliotekevodiojeGazi Husrev-begovvakuf,a Ulemamedlis je postavljaobibliotekare(hafizikutub).Ondanji vakufskidirektorHamidi predsjednik Va'kufskog saborskogodbora dr Behauddin prihvatili sureferatHazima o potrebiGaziHusrevbe govebibliotekeinjegapostavilizaprvog upravnika.Biblioteka jetadabilakrcataknjiga ma,jer je bila otkupljenai bibliotekai obradu. U to vrijeme jerukovodioodsjekombibliotekePravnogfakulteta, gdjesubileknjige biveVieislam skeeriatskoteolokekole,pajeelio sveprincipe modernog bibliotekarstva primijeniti iuGaziHusrev-begovojbiblioteci.Kaoprvo,odvojitirukopiseodtampanihknjiga. Tojebiozamaanposao. jebilai utome toseradsanije obustav-ljao,abilesusvegadvije prostorije.Iz policana ziduizvuklismotampaneknji ge,aizpolicanaunutranjemzidurukopise,i tako dobili dvaosnovnafonda,rukopisei tampanuknjigunaorijentalnim jezicima. To je postao magacin orijentalnog odsjekaknji-gaidokumenata(arhiv).Bivajepostalamagacinodsjekaevropskeknjigeino vina.IzkrilazgradeiseljenisuimamCarevedamijeiImamatdemataSarajevo,inji-hoveprostorije predate biblioteci.PrijeImamata,to subile prostorije SarajevskogMuftij-stva,zatonamjenski Takosesaduprolazilokrozradnusobubiblio tekara. jenovoinventarisanjepremaformularimakojeprimjenjujudruge biblio-teke.Nanamjedoaoi dr Asim profesor GH medrese,alisebrzo vratio umedresu.Dref.je kataloke zaperzijskerukopise, po uzoruna koje jeispisivaoUmjesto zaupravnikajepostavljen1950.godineMuhamed ef. direktoreriatskegimnazijeupenziji,rijetkoradinisavjestanOnje preuzeoinventarisanjerukopisa,amenijepredaoinventarisanjeikatalogtampanih 59 knj1ganaorijentalnimjezicima.Za nijebiloradnogvremena,osimodlaska u damijuinaKOMISIJA ZA PREGLEDIPOPIS GHBIBLIOTEKEIZ 1950. GODINE Odmahpoodlasku izBiblioteke,VakufskadirekcijauSarajevu obrazovalajeKomisijuzapregledi popis GHbiblioteke u sastavu:Dervi Tafro, direktor Zemaljskogzav,odazazatituspomenikakulture,dr rektorVieislamske eriatskoteolokekoleupenziji,Muhamed direktor eriatskegimnazijeu penziji inoviupravnik Biblioteke,iFejzulah Biblioteke, kao Komisijajeradilaod6.aprilado30.juna1950.goClineukupno205.sati. SastavljenjeipotpisanzapisnikipodnesenVakufskojdirekciji.Uizvjetajusekae: "Rukopisiitampaneknjigenaorijentalnim jezicima dr.anisuuredno usta-laama,aliihjedobardiobionepopisan.Naprotiv,velika knjiganasrpskohrvat-skomidrugimevropskimjezicimalealajenepopisana,ispreturana sa i novi- jejedinobilasvapopisanazavrijemeupravnikamerhumAkif ef.Muvekita- Nakonzavrenograda,miljenjejekomisije,daovubiblioteku treba urediti pomodernimprincipimaipribratiunjusveknjigeodvrijednosti,po raznimislamskim ustanovamaikodprivatnika uBosniiHercegovini. PrijesvegaBibliotecitrebaosiguratikredite 'i podesneprostorije,jeru sadanjimprostorijamaknjigeidokumentisuzbogvlageizloenikvaru. Utokuradakomisijajenalaizvjestan brojknjiga, inovina koje po svomsadrajunespadau ovubiblioteku, paihjeizdvojila,kaoto jeizdvojilaimultipli-katemanjepoznatihdjela.Isto je tako izdvojena turskih novina. PreputaseVakufskojdirekciji dadonese odlukuo ovimstvarima. pisano: 60 Komisija je utvrdila ovo stanje: 1.rukopisina jezicima 2.tampanadjelana jezicin;la 3.tampanadjelanaevropskimjezicima 4.novinei5.kodeksizaistorijsku 6. dokumenti 7.defteri 8.zemljopisnekarte 9.fotografije 10.leci Svega: 4.301 6.026 3.703 343 159 2.810 197 84 1.174 236 19.036 Odsadrajabibliotekepod1-10, bilo jeprije radaovekomisije po-1.rukopisanaorijentalnim jezicima 2.tampanih djela naorijentalnim jezicima 3.tampanihdjelanaevropskimjezicima 3.369 3.901 1.083 4. ipr"6bai-netekije,tobi dajeSefer-baba biojedanod ovetekije.16)To bi bilo svetosmonaliuizvorima, a toseodnosinabektaizamu Srbiji. bektaibratstvojeimalo utjecaji odigralouloguureli -gioznom, 'ikulturnomivotuMakedonijeiKosovauXVIIiXVIIIU skorosvakojvaroinaegtunogregionanalazilasebarpojednabektaijska tekija. " noviovogreda, ulogau ivotuovihoblastijenajvanija,regrutovalisuse, uglavnom,izredovastanovnitvaalbanskenacionalnosti, ekspanzijase na KosovaiMakedonije, strukturustanovnitvaovihoblastiu 94 XVIIiXVIIIvijeku.17)MadajedajeprocesIslamizacijeipojavadervikih tekijaizavijauvelikombrojuuprvimepohamapoosvojenjuovihoblastiodstrane Turakaistorijskaistina.ipakmineraspolaemosamnogoistorijskogmaterijalakoji tretiraovapitanjasvedoXVIII Osimtoga.bektaijskombratstvunesamodasupripadalipaekojisuuz dosta samostalnostiupravljaliMakedonijomi Albanijom uXVIIiXVII Inegoi ri. novih sahibija.kadaruarmiji.zanatlije pukari). a i jedan dio slobodnogseljatva.Uisto vrijemekadasupripadnicialbanskenacionalnosti prilibekta-izmu.tekijebektairedauRumeliji.ispunjeneautohtonim/llementom.zahvatiojeje-dannacionalniduhnepoznatazijskojTurskoj.18) Predstavnicialbanskognarodnogduhai senzibilitetaizrastalisu.uglav-nom.izsitnogbegovataisrednjeklase.odakle suse. regrutovalebektaije.se. dasebektaizamnije bio ukorijenio nanaemjunom(Makedoni-jiiKosovu)prijeXV II Imadasujoranijepostojaletekijeovogreda.kakoto saoptavaEvlijauKosovskojMitrovici."BektaitekijaMustafa-babe udaljenajeodgradaKosovskeMitrovicejedanhitacstrijele".pieEvlija"Bekta-ijetu putnike inamjernike".19)Evlija govorii o tekijiu i o turbe-tuKrkler.gdjejesahranjeno40svetaca(evlija).20) kojisusebavili bektaiz-mom.zabiljeilisudajepojednabektaijska tekija na Makedonije postojala u gradovima:Skoplju. Tetovu. tipu. Titov VelesuiKosovau vici.Prizrenu,Strumiciitd. Bektaizamkaovjersko kaosekta.poredelemenatapreuzetihiz tihizvora.odamanizma ... natlo Balkana.preuzeo naravno.izvjesne elementevjerskihshvatanjabalkanskihnaroda.Mismoreklidajebektaizamnastavak babaizmai daseunjemuveomajasnozapaajutra'govizamanizma. kojiseogledajuiizra-avajuu igramaiplesubektaija.a ustozapaajusei tragovistarog turskog fol klorai enesuidaljezadraleslobodui jednakost samukarcimatosuui-valeupredislamskomturskomdrutvu.NekisukaoGeorgJacobiHasluck. upozorilinautjecajekojesubalkanskipaganizami balkansko izvrilina 'bek-taijskashvatanja.Ponjima.koncepttrojstvaizraenubektaijskojdogmidasuBog. MuhamediAlijajedno.ispovijedanjegrijeha ejhuodstranedervia.kaoinova-kahljebom.vinomisiromprigodomceremonijeprimanjaured(Ikrar avini)su skogporijekla.Celibat(neenjstvo).koji ., jeuveoBalimSultan(u.1516).odXVI postajeobavezaza bektaitekijei zaderviekojisuivjeliutekijama. BektaijeuMakedonijiinaKosovu.kakoiznosiMaxChoublier. zadralisukult Sv.Niko-leivjerujuudemoneilizleduhoveslavenskogporijekla.kaotosuSamoDiviiSamo Vili.21) Ikaoponekomustaljenom bektaijsketekijesuosnivane negdjenaperiferijivaroi.sciljemdaispunesvojuspecijalnumisijutransmiteraturske kulture u sredinu.ili daposluekaoisturenekaraule.jer bisepojavljiva-leuRumelijiitamogdjejoosvajanjenijebilozavreno.Nekiihnazivajui prethodnicimaturskihosvajanja.tobi misebiloveomapretjerano glavnirazlogdasuosnivanenaperiferijinaselja.varoi.gradovabilo je.kako ja vidim.zbognjihovog opozicionogstavapremasunnitskomortodoksnomislamu kojijeimaoprevashodanutjecajugradovimai.u urbanim sredinama.a drugo dabisederviiujednojmirnijojatmosferiposvetilispiritualnomivotuiodgoju. 95 irenjebektaizmauMakedoniji, naKosovu, uSrbijiiuBosniiHercegovini bilo jeuvrijemekadaseovajtarikat formiraonatursko-anadolskim tradicijamai drugima u XViXVIvijeku,u svojojformikojumujedaoBalimSultan.Kaorezultat drutvenograzvojai specijalne evolucije,bektaizamseuXVIIIiXI Xvijekuizraavaone samokaoreligioznipokretnegosuseunjemu,krozbektaitekije,njegovaliirazvijali albanskinacionalnisentimenti.NaCionalnetenjeAlbanacasusenesamorazvijalenego suiponikle izbektaijskih ovoi druge okolnostiuvidu,moemorazumje-tidasuga,kaoturskitarikat,prihvatilinesamoTurcinegoiAlbanciuMakedoniji,na KosovuiuAlbaniji,a mnogomanje pripadnici drugihnaroda. netrebapretje-rivatikadjeo bektaizmaustvaranjuipropagandilokalnihnacionalnih tenjialbanskognaroda,jersutomebiliskloniiAlbancikojisuprihvatiliortodoksni sunniislam.ovogtarikatauglavnomsuseregrutovalij'zsrednjihslojeva drutva (zanatlije,sitnitrgovci,sitnibegovati slobodniseljaci),pai nekoliko krupnihbegovako-jisugaiskoristiliza svogautjecajaisvojevlasti,naprimjer, ucentralnoji za-padnojMakedoniji. Bektaizam je, uBosniiHercegovinibio samokratkotrajnai periferna po-java,pazatonijenimogaoseustalitikaotradicija,iliizvritiznatniji utjecajnaduhovni ivotmuslimanaoveoblasti,kaotojeto uMakedoniji,naKosovuiuAlbaniji. Istinaje,dakle,daseuBosniiHercegovinirazvijala"aristokratskaformaislama",ako moemotakodakaemo,nekavrstakosmopolitskeformeislamskekulture,ili"orto-dOKsnisunniislam",kojijebiozastupljennesamouurbanimsredinamanegoi urural-nim aliistotakosenemoe daseuporedo razvijaoi ivio "narodnioblikislamskereligije"kogasupredstavljali redoviisekte,alinikada takojakipredominantan,negouvijekpotiskivanupozadinu,imaomanji dasa-moivotariustrukturiislamskogivotaMuslimanaBosneiHercegovine. U eliobihdakaemdaveomapoznati pridajuizuzet-nuvanostiulogubektairedudervia,toizgledakaonekaglorifikacija ovogreda.Isti-na,bektaizamjeimaoizvjesnuulogui aliumnogomanjojmjerinegoto bimu nekihtjelidadaju. 96 RESUME BEKTASHISANDISLAMINBOSNIAANDHERCEGOVINA Dervishorder(orsect)ofbektashishada certainsignificanceinthereligious, socio-politicalandculturallifeof thesouthernregionsofYugoslavia- inMacedonia andKosovo,andparticularlyindistrictspredominantlyinhabitedbyAlbanians.This tarikahwasrepresentedinalesserdegreeinSerbiaandmorelesserinBosniaandHer-cegovina. Reasonsthatbektashismhasnotbeensomuchspreadandhadnot continuity onthesoilofBosniaandHercegovinaauthorsee s inthefactthattheSunniorthodox IslamhadalreadybeenstrengthenedintheXVth century,at the time whenthe process of islamization beganin this area. OttomangovernorsinBosniaandHercegovinaandOttoman feudalsociety, as well,systematicallycarriedoutthepolicyofprotectionandsupporttoSunniIslam andtheyalsousedtoestablishthetekkes(monasteries)of orthodoxdervishorders-suchas:mevlevi,halveti,nakbandi,Kadiri,etd.,givingmaterialassistancetothemin orderthattheyserveandactalsoasa counter-balancetothe struggle withheterodox brotherhoods anssects. ExpandingofbektashisminMacedonia,Kosovo,SerbiaandinBosniaand Hercegovinatookplaceatthetimewhenthistarikahhadbeenformedonturco-anatoliantraditionsandother'sinXVthandXVlthcenturiesinthedefinitiveform whichBalimSultan(d.1516)gavetoit.Asaresultofsocialdevelopmentsanditsspe-cialevolutionintheXVlllthandtheX I Xthcenturies,bektashismwasexpressednot onlyasareligiousmovement,butAlbaniannationalsentimentswerealsocultivated throughthebektashitekkes.NationalaspirationsofAlbaniansweredevelopedat:1d alsooriginatedfrombektashilodges.Havinginview of this andother Circuh1stances,we mayunderstandthatbektashismasa Turk tarikah, wasacceptednot only by the Turks but alsobyAlbaniansinMacedonia,KosovoandinAlbania, andmuchlesserby subjects ofothernational iti es.However,itisunnecessaryto exaggerate whenit isspokenabout . theimportanceofbektashismincreatingandpropagatingoflocalnationalaspirations 7- Anali97 ofAlbanianpeople,becauseotherAlbanianswhohadadopted orthodoxIslam were al-soinclinedtothat.Themembersofthistarikahwererecruitedmainlyfrommiddle classesof thesociety(handicraftsmen,smallshop keepers,petty landowners - begsand freepeasants).Afewgreatlandlordswhomadeuseofit forthe strengthening of their influencea n ~theirauthority,asforexample,inwesternandcentralMacedoniaandin Albaniaalsobelongedto this tarikah. lt istoonecessarytopointoutthefactthattherearenot informations in ac-cessiblesourceswhichwuldreferto thebektashiinfluenceonthejanissariesof Bosnia andHercegovina,as,forinstance,theinfluenceofmevlevies,halveties,nakbandies, kadiries,towhatcertainsourcesrefer.8aktashism,o:herwise,wasashort-livedand ephemeralphenomenoninBosniaandHercegovina, therefore it couldnot beestablished asatradition, or to make cosiderableinfluence on spirituallife of thisregion,asit made in Macedonia,Kosovo,andinAlbania. lt isturethat"aristocraticformofIslam" wascultivatedinBosniaandHerce-govina,if wecansaythat,akindof cosmopolitan form of islamic culture, or orthodox SunniIslam,whichwasrepresentednot onlyin urban centresbut alsoinruraldistricts. Bytheway,itcannotbedeniedthefactthat"people'sformofIslamicreligion", representedbydervishordersandsects,hasbeendeveloped,butneverbeensostrong andpredominant.It hasalways beeninthe background, it hasalwayshadminor signifi-canceandinsuchformit existedinthestructureoftheislamiclifeoftheMuslims of BosniaandHercegovina. 98 Kasim MEHMEDREFIK-EFENDI EJHUL-ISLAM Zadugovrijeme,dokjenaau.adorl1ovinaBosnaiHercegovinabilau sastavu Turskog Carstva(1463-1878), muslimaniBosnedalisuCareviniiislamskomsvijetuzna-brojvelikihljudinasvimpoljimaljudske djelatnosti.:na kulturnom, po- ivojnompolju.Poznatojesvakom,ko sebavi naekulturne pro-losti, daje potrebno dostavremenai .truda, dabi sesamonabrojalaimenanaihljudi,ko-jisuodigrali ulogunatimpoljima,kao sufije(mistici),knjievnici, pjesnici, pae, beglerbezi,veziri, muftije ikadije.Nemastepenani poloaja u nauciiu drutvu, . .ionenajvie,dananjemunisubiliiradilibrojninailjudi. Samojedanpoloajnijeimbio t\lko.lako dostupan. To jenajviipoloajusistemuislam-skeduhovne hijerarhije,poloajvjerskog starjeine,ejhul-islama.KrozSVuduguhistori-junaegivotaiuzajednicisaTurcimaiislamskirrt-svijetom,natom poloajubio je' jedanjedininaatojeel-hadMehmedRefik-efendi rodomiz Rogatice. Naov0l'!'poloaju, onsenalazio udrugoj poloviniXIX vijeka. Ot:uiromdajetoveomavisok- poloaj,dajenanjemubiosamojedannavjeki dajeistiposjedovaovisoke imoralnekvalitete,a uz to jei pisacjednogna- rada,toje,smatramo,odinteresadases njim malo 'blie upoznamo.Ovotim pri-jetosadamnoginailjudi zanjegaineznaju. onjegovomivotuiradu,eli-modatikratakosvrtnazvanje,koje jeobnaao,kaoina visokevjerskehijerar-. hijeuTurskoj,izkogjenastalozvanje.Osimtoga,nazive muslimanske vjerske hijerarhije uturskim dokumentimakojisudanaskodnaspredmet istraivanja u vezis naegkulturnog Kadseusastavuina islamskogsvijetaosnovalaosmanlijskavlasti dr-ava,trebalQjeunjojureditiiizgraditisistemifunkci"jevlastiu raznimdomenima, pai 7* 99 na organizacijevjerskog ivotai poloajaduhovne hijerarhije.U ovom pogledu Turci suseugledaliu nekihranijihislamskihzajednicai zema-lja.Potomuzoruprvosupostavljalivanije vjerskeslubenike,kadijeimuftije. Tako je svaki gradimaokadijui muftiju,kako jeto bilapraksaodnajranijeg dobaislamskog vjersKihslu.bi. Muftijesuimalezasvojposaoinadlenost razradui popunjav!lnje erijata,akadijei primjenu,udjelo erijatskihodredaba. Oni su,po-redtoga,vodilibriguosvimvjerskimposlovimaivjerskomivotudrutva.No,turski sultanisujoodnajranijihdana potrebudaimajupored sebevjerskog predstav-nikaislubenika,koji prvenstveno obavljatislubusudijeikoji imbiti i savjetnikuvjerskimposlovima.Takvogslubenikaonisuuprvo doba svojedrave pos-tavljaliuzvanjukadi-askera.Ujeto bio kadija(sudac).kojisenalazio ikretaousastavuvojske,upratnjisultana,zavrijemenjegovihvojnihpohoda, dabipr-venstvenopoovlatenjuinalogusultanasudiou vojsci,al ii unaroduu poslovimai spo-rovimakojibiseutakvimprilikama pojavilii kojisudolazilii podnoenisulta-nunarjeavanje.Ubrzopotompostaoje,u nekuruku, vrhovnikadija,koji jeimaonad-lenostifunkciju ministrasudstvaiprosvjete.Kaotakav,onje,poredvezira(ministra predsjednika),bioveomavisokai ugledna jer jeponekadimao uloguividvrhov-nogvjerskogdostojanstvenika.Uprvovrijemejezacijeluzemljubiojedankadiasker. UdrugojpoloviniXVvijeka,zapravo886/1481.napredlogvelikogveziraKaramani Mehmed-pae,sultanpostavljadvakadi-askera;jednogzaRumeliju(evropskidio Tur-ske).a drugog zaAnadoliju. Odtogvremena,ovaslubaostalajepodijeljenanadva polo-.ajasateritorijem zasvakiodnjih. lakobiseposamomizrazukadi-askermoglo slutiti,dato samovojni sudija, to upraksinije bio Kadi-asker jeimaoirunadlenost, on je predlagao,od-nosnosasultanomzajedno postavljaokadijeiimenovao profesore(muderise)zaniviirangmedresanasvomteritoriju.Uzto je, po sultanovomovlatenju,mogao vriti sudijskiposaoza ivansvog zvanjeifunkcijukadi-askera imaojeuranojarapskojdravivisokivjerskislubenik,koji je zavrijeme no-siotitulukadil-kudat,a zavrijeme upaniji kadil-dema'a, poje uzo-ru,vjerovatno,uspostavljenipoloajkadi-askera.Istina,nadlenost -ifunkcijekadi-askeranisuuvijek bile jasno i stalne,jer suseponekadi mijenjale.Kasnijeje to postala jedna od titula, kojima sestepenili rangvisoke uleme (vjerskihdo-stojanstvenika). Udaljnjemformiranjuvisokeduhovnehijerarhijeuspostavljasenazivmuftil-enam(glavnimuftija). Tajnazivdobio jemuftija tri glavnagrada:Istanbula,BurseiEdir-ne(biladiselase).kojijeimaopravoinadlenostizdavanjaerijatskihrjeenja(fetvi)u timgradovima.Onjeuskorodobionazivejhul-islamkojiostajestalanidobivapose-ban Tomenazfvudodavaoseponekadnavedeninazivmuftil-enam, pasedobi-vaoproireninaziv:ejhul-islamvemufti-enam,ili:muftil-enam veejhul-islam,ko-ji seodnosionaistu ' ejhul-islamjearapska zapravokovanicaoddvijeejhiislam,u genitivnojvezi. starjeina, islama,islamskenauke. Terminoloki, uislamskojliteraturi,izrazimadvije upotrebe, dva tojenastalo u dva taperioda,tokomrazvitkanaukeiterminologije,uraznimislamskimsredinamai siste-mima.Uprvovrijemesvojeupotreb-e,ovajizrazsluio jekao nazivzaistaknute ivrsne islamskihnauka,a davalisuimgapojedinci,njihovi potivaoci,ili gru-100 pe,slobodno,neslubeno,samonaosnovu vrijednosti,koje sutakvim mapriznavaliipripisivali.Mnogokasnije,to jepostao slubeni naziv zalice,koje jezau-zimalo visokivjerskipoloaj. Kaonazivzaistaknute ovase upotrebljavatiu po hidri.U prvim islama, uislamskomsvijetu,nisusedava-lenikakve titule, nazivininajboljim kaoninajbo-ljimljudima. idobriljudi bili suduboko cijenjenii potovani,kao i uzori, alinisuhvaljenifrazamailaskavimU pohidri,brojislam-skih kola,pravacairaznihpoimanja,biojevelik.Pojediniostavljali sudubokatragaiosnivalipravceunauci.Nekisljedbeniciipotovaocitakvih eljelisudaistaknusvoje injihovamiljenja,pasuihunjuraznihpravacareklamirali, svojimodabranim posebne nazi -ve.Zatakvenazive postojalisui drugi,moglo biseopravdanirazlozi,jer seuto vri-jeme po hidri)uislamskom svijetuuveliko prevodilai filozo-fijainaukastarihnaroda:Grka,Indijaca, Perzijanacai dr.U tim filozofijama bilo je poi-manja,gledanjaivjerovanja,kojasubilasuprotnaislamskom i pojediniislamski prvenstvenoteolozi, supotrebu davjernicimaobjasnei odbrane stavo-veislama.Velikiizasluniljudiislamskenauke,kojisuu takvim prilikama uspjenotu- islamivisoko dralibakljunjegovog s pravomsuodvjernikanazivanisjaj-nimimenima,kojasubila odraz stvarne tihljudiiiskrenogpotovanjaodstrane vjernika. Tako suse,udrugoj polovini pojavilii bljesnu I inazivi zaulemu, skovaniod islamijo pokoje arapske lijepog Otudanazi-vi,naprimjer:imadu l-islam(stupislama),fahrul-islam(ponosislama),zejnui-islam (ukrasislama),emsul-islam(sunceislama),dijaul-islam(svjetloislama),hudetul-islam(autoritetislama),ejhul-islamislama)itd.Dakle. uperiodunastanka ovakvih naziva, to nije imalo nikakav slubenikarakter, nastaojeinaziv ejhul-islam.Kaotakav,onjeostao dugo vremenau upotrebi, pai danas' seutom smislupone-kadupotrebljava, a imao je uvijek iruupotrebu odsvihdrugih naziva. Dopojavevelikeosmanlijskedraveinjeneorganizacije u prosvjeti, taj nazivu smisluupotrebljavan jeu tri vida,zatrivrsteljudi.Prvojeimao lokalni karak-ter,kada jednog mjestanazivajusvogaistaknutog t,imnazivom,kojios-tajepoznatiusvojensamounjihovom krugu.Takavje saFahruddin Razijem(EbuAbdullahMuhammedb.OmerFahruddin er-Razi, umro 606/1209., poz-natiislamski ikomentatorKw'ana). Onje,u tada centru, u gra-duHeratu(usjeverozapadnom"dijeluAfganistana), drao predavanjadue vremena,koja suslualipristaliceraznihpravacaikola, sunnitaii'ita.Svisumupostavljali svakojakapitanja,aonjesvakomradoispremnoodgovarao, sunnitskipravac, komejeisampripadao. krugovinjegovamjesta,Herata,dalisumuna-zivi ejhul-islam, to je uglavnomostalo priznato samoutimkrajevima. Drugividupotrebeovognazivaje,kadaseon,uzetsam,bezimenaosobe,od-nosinajednog mnogobrojnim nosi'ocimatog nazi-vaujednomvremenu.To je, dakle, kadajenazivejhul-islamimao osobni karak-ter,tj.kadseuzetsamzaseodnosiosamonajednuosobu;jednog ujednom vremenu,unekurukukaonjegovovlastitoimezatotoseonsmatra komsvogvremena,paseuzimakao znano dataj naziv pripada samonjemu.Ako se idrugima,utovrijeme,htjelodatitajnaziv,valjalojeuzistinavestiinjihovo ime.Ovakav imamo,naprimjer,s'a Alib.Muhammedb.Ismailel-101 Isbidabi-jem(452-536)1060-1141.Unjegovovrijemebilojevie kojisu imalinazivejhul-islam,aliakosetajnazivizgovaraoili pisaou to vrijeme op-sam,ondaseodnosio samonaovog kaonaposebnoistaknutog pravni-kahanefijske pravnekole_ vidiliupotrebe ovog nazivabio jeu vezi sazvanjemzada-vanjefetvi,zvanjemmuftije,kadase,naime, tajnazivdavaosvakomko jedobio odobre-nje(idazetnamu)ili naimenovanje, davri,ili damoevritislubumuftije. Razumije se, dugovremenata.kvaodobrenjainaimenovanjadavatasusamovisoko idostoj-nimljudima. Ovinaziviza kaodasunastalinaspram specijalnih nazivazaivojnenaprimjer vezirei kojimasuse,neto ra-nije, davatinazivi,kojiodgovarajunjihovompozivu,kaotosu:izzul-islam(uvaenost,islama),sejful-islam islama),itd.Prematakvimnazivima l1astalisunaziviejhul-islamidr.,kojisuseodnosilisamonaduhovne ulemu, istaknute teologei sufije(mistike). UIranu,ovajnazivejhul-islamjedobioneto upotrebu,itime posebnunijansuu Ovdje,naime,tajnazivpripadaoje sva-koggrada,kaoipredsjednikusudaisudijikojegvisokogsuda. Ali,nazivejhul-islamdobivasvojenajsjajnije i kadjepripao muftijiglavnoggradaCarevine.Odtadaseuskoropojamejhul-islam razvijatiu posebnom, novomsmislu.Tako tajnaziv sveviedobiva sluibenikarakteriozna- najviegvjerskogpredstavnikamuslimana,poslijehalife. Takavsmisaoi ulogudo-bivanosilac ovognazivajo uvremenusultanaMurataII(1421-1451).Zato,kadsebro-jeejhul-islamiuovomsvojstvuisaovakomslubenomulogom, ondasekaoprvinavo-diMuhammedemsuddin-efendiFenari(1350-1431),kojegjepostavionavedenisul -tanzasvogglavnog muftiju, odnosno ejhul-islama. Odnjegovavremena,ovajnaziv pre-stajebitisamo ipostajeslubeninazivzanajviegvjerskog poloajaifunkcije.uXVI to jenazivzakojastojina svihislam-skih (uleme). IULOGA EJHUL-ISLAMA IMEiHATA Tokomvremenanadlenosti funkcijeejhul-islama mijenjalisusei sve vieproirival i.Malopomalo,onjepostao glavnivjerskistarjeinasvihmusTi manautur-skomcarstvu,paiu cijelomsvijetu, tako to jesultan,kaovrhovnivjerskipoglavar(hali-fa)svihmuslimana,prenio svojuvjerskunadlenost i vlastnaejhul-i.slama.Naime,hali-faje,kaozamjenik inasljednikBoijeg poslanikaMuhammedaa.s.,centarsvekolike vjer-skevlastiinosilacsvihvjerskihidravnihfunkcija.Onjepredvodnik(imam)udamiji, sudac(kadija)idavalac vjerskihrjeenja(muftija).No,kako onnije u dasve tehmkcijeobavlja uraznimmjestima,to sujo prve halife, po uzoruna samogMuhammedaa.s.,postavljaligornjeslubenikeupojedinimmjestimairomsvoje drave,kojisufunkcije vriliuimehalife. Tosubililokalnivjerskislubenici,za slubeusvommjestu.vjerskavlastzaorganizacijusvihslubii cjelokupnog vjerskogivota uislamskojzajedni-ciostalajeidaljeprisamomhalifi.Sada,pak,osmanlijske halife prenosezapravo svoju 102 ivrhovnuvlastuvjerskimpitanjimanaejhul-islama, kaotosumnogo ra-nije,joipojediniarapskihalife,prenosilisvojuivojnuvlast,,nanekesvoje vezire,a naprvogilivelikog.vezira(sadri-azam). slubekadi-askeraislubeejhul-islamadolaziudotakmi-iborbezapresti.Uticajislubaejhul-islama dobili suprevagui pa takoejhul-islampostaje halifin savjetnik, zamjenikizavjer-skapitanjaizaorganizacijuvjerskog ivotaivjerskihslubi.Kaotakav, jeimao vrhovninadzorivlastupitanjimai poslovima vjerskeprosvjetei kolstva,teupitanjima vjerskogivota Kadi-askerostaojekaosultanov sudijai glavnivojnisudija,koji ' je,poreddiobevojnihostavtina,zadraoivlastnaderijatskim sudovima(kadijama)u svom jerje mogao dodjeljivatikadijske poloajei predlagatihalifi postavljanje kadija.Ukasnijevrijeme,uticaj ejhul-islama proirio seina erijatskogsudst-va.Posloviinadlenost ejhul-islama ubrzo suseiroko razvili,pajetrebalaposebnaus-tanovaiadministracijazanjegovrad.Utusvrhuonjeimaoiposebnosjeditesasvim potrebnimuslovimaiosobljem,kojejebilo vjerskivisoko obrazovano,- to jesveloustanovuvrhovnogislamskogstarjeinstva,kojajepoznatapodnazivomMeihat. Otudasuneki 'zapadnipisciponekadporedilipoloaj ejhul-islama sapoloajem pape u svijetu,to nije u potpunosti adekvatno,jer ;ee.ihul- islamepostavljaoi smje njivaohalifa,ienisusvoja ifunkcijevriliuimehalife.To,dakle,nijebila potpun"Osamostalnaineovisnasluba,mimovoljeivlastihalife. Istina,ponekadsupojediniejhul-islamisticaliiimalivelikiautoritet i uticaj, takodasu uskladusaerijatom, i.usmjeravalinamjere,eljei aktiv-nosti samihhalifa. Takav je, naprimjer, bio ejhul-islamZembilliAliel-Demali-efendi, kojijebionapoloajuzavrijemetrojicesultana,utrajanjuod26godina(umro932/ 1526).Njegova velikiuticajjautoritetogledalisuseba uvrijemestrogog sultana SelimaI,zvanogJavuz(Strogi,1512-1520).Mnogenagle,prestrogei saerijatskog'sta-novitapogrene akcije ovog sultana, osujetio jeZembilliAli-efendi, suprotstav- sedirektnoiotvorenonjegovimodlukamainakanama.Tojeonajejhul-islam, zak09ilsekaedajesultanaSelimaodnasilnogislamiziranja u evrop-skomtlijeluTurske,kadjesultanbionakaniodato kaoprotumjeruzanasilno pokrtavanjemuslimanaupaniji. Meihat doivljava najsjajniji period kad je na poloaj ejhul-islama doaopozna-tiislamski komentatorKur'ana, istaknutipravnik, briljarftnimuftijaEbus-Su'ud (Ahmedb.Muh.ammedel-Imadi, umro 982/1574).Natompoloajuostaoje dvadeset i osamgodina(22godinezavrijemesultana SulejmanaIZakonodavcai 6godinazavrije-mesultanaSelimaII).Svezakonekojejesultan Sulejmanizdao,redigovao jeisaerija-tomuskladioejhul-islamEbus-Su'ud. Ugledipoloajejhul-islama bil i su odugledaipoloajasvakogdru-gogvelikodostojnika, pai od poloaja velikogvezira,a nekad je prednost imao samoveli-kivezir.Njegovuticajprelaziojedalekovjerskeokvire.Uskorosvimvanimdr-avnimposlovimabiojepitanzasavjetinjegovasepotivala.Njegovugledkaovr-hovnog muftije bio jeneophodanutakvim poslovima. Najvanija pitanja,kaotosuusto-halifeirat,nisusenekadbeznjegamoglarijeiti.UXIX postao jeiCarskog (Divana)kaonajviivjerskipredstavnik.Glavnizadatak bio muje dabdije naddravnompraksomidajeusmjerava,kakobionabilauskladusaerijatom.Razu-mije se,takvo njegovonastojanje nije uvijeki usvim bilo uspjeno. 103 Ukasnijavremena,pogotovopoduticajemsamovoljepojedinihsultanairaz-nihdrugihokolnost.i, i uticaj ejhul-islama suopadati.UXIX iXX vijeku, prekonovouvedenihreformi,njegovajedjelatnost sveviesuavana.Ukidanjemhalifata uTurskoj1924. godineprestao jepostojatii poloajejhul-islama.No, ugledtogapolo-ajainjegovognosiocabiojeuvijekvelikiu irokihslojevaislamskogsvijeta. 1 ) (v.IlmiyeSainamesi,Istanbul,1334/1915, str.304-320;- Mehmed Pogled nasudstvouBiHzavrijemeturskevlasti,Sarajevo1941). II MehmedRefikefendija je1229/1813. godine.Ocumuje bi-loimeAli-efendija,a djeduH.Abdullah-efendija.Otac mubijaepoznat i uvaenkao veomapametan,razboriti dosta naukeMehmedje usvomrodnommjestuRogaticipredsvojim ocem.Njegoviplemenitiroditeljiimalisu i dasvomdarovitom sinu dajulijepodgoj.ljubavzaradiurednost,tojeostalonjegovavrlinakrozcijeliivot. Kakojerastaoirazvijaose,nanjemusesvevieodraavalaumnadarovitostisposob-nostzanauku,pagajeotacranoposlao uSarajevo,dasetamo koluje,podnadzoromi brigomMustafa-efendijeOtac muubrzo umrije, pajemladostaobezoca.Musta-fa-efendijabijaeMehmedovtetak,jermujetetkapoocu sestra)bilaudata zanjim,apo zanimanjujebiokadija.Kadjeistiposlat zanaibana kadiluku 1241/1825. poveo je sasobomu Travniki mladogMehmeda,kogajeodmahdao nako-lovanje.Poistekurokakadijskeslube,Mustafa-efendija injegov Mehmed vra- seuSarajevo.OvdjeMehmednastavljadaljekolovanjeuGaziHusrevbegovoj (Kurumliji)medresi.U to vrijeme, uovoj medresijepredavaoistaknuti muderis ialimMuhamed-efendijaiMehmedRefik je stupio ukrug njegovih Upr-vovrijemeposvomdolaskuistupanjuumedresu,stanovaojeuprivatnomstanukod svogtetkaMustafa-efendije akasnijejedobiomjestoinastanioseuinternatu medrese. OvepodatkeorodbinskimvezamaMehmedRefika saMustafa-efendijom Glo- onjihovomodlaskuu Travnik iMehmedovomkolovanjutamo, te onjihovom po-vratkuuSarajevo,- navodiMuvekkit,(v.TarihiBosnaIV,I. 74). (Novi BeharIII, 327). pak kae,da je Mustafa-efendija bio Mehmedov dajda, dakle ma-terinmubrat.Istotakoonkae,dajeMehmedovotac iaouTravnik i tamo dugo godi-nabiokadija,a nenavodikadijsko slubovanje u TravnikuMustafa-efendije Glo-Nije nampoznat izvor kojim se sluio uovom TokomsvogkolovanjauGHBmedresiMehmedRefikseisticaobistrinom, ilijepimponaanjem, pajesvrationasebepanjukrugaugledne ono-vremeneuleme.Usarajevskojmehkemi(erijatskomsudu),tadajebiokadija Husein-efendijaIspartali(izpartel.kojisekretao ukruguvisokesarajevskeulemeiin-teresovaozaradivladanje medrese,pajei onupoznao i zapaziovrijednost ivr-linemladog izRogatice,MehmedaRefika.Zato,kadje godine1832., ostalo up-ranjenomjestopisaralJsarajevskojmehkemi,navedenikadijajepozvaonaegMehme-daiponudiomudaonprimituslubu,tojeovajiprihvationanagovorsvogatetka. 1)Posljednjipredstavniktogavisokogpoloaja bio jeMustafa Sabri-efendiTakati,kojijeumro kao emigrantuKairupreddrugisvjetskirat.Imaosamprilikublieupoznatitoga za vrijememojihstudijanaAI-AzharuuKairu.Biojetovelikiislamski filozofipjesnik. 104 lakomlad, alibistar tu jeimao priliku da prvaiskustva opravom islubenomposlovanjusuda,kaoiprvasaznanjao drutvuiraznimdrutvenim proble-mima. to je daosjetipotrebuzaprodubljivanjemsvogaznanjanapoljuislam-skogpravaidatraiputazadaljekolovarjeposl ijezavretkamedrese.Tumujeopet pomogaokadijaHuseinef.Ispartali.Naime,kadjeovajkadija,1833. godine,zavrioka-dijskoslubovanjeuBosniipoaouIstanbul, jei ponudio Mehmedu, svome mladomslubenikuizsarajevskogsuda,dai ontamo s njim,kakobinastavio dalje kolovanje,tojeovajradoprihvatioipoaouvelikiidalekisvijet- ine vjero-vatnotada,tagatamosvekakviputeviseprednjim otvaraju,kakvi ga us-poni, sasvimsvojimsjajem,tegobamai odgovornostima. Kako seon, unovojvelegradskojsredinii snaaoinakogaseoslanjao u prvovrijeme,nijenampoznato,aliseznadasesvimaromi punom daona islamskihnauka, a islamskogprava.Sadajeupravo dobio zgodnupri-liku,daugasisvojuneodoljivuzanaukom.je misliti, a i okolnostiukazuju natO,damujei dalje,unovim prilikama, bio glavniosloni bliskiprijateljkadijaHusein-efendija,skojim jeon ostaoi dalje ubliskimvezama.Dasute vezebile vrlo prisne ida jekadijamnOPcijenio naegmladog studenta,kaokrnogi plemenitog momka, vi-diseipotome to gajeuskoro, prijenjegovazavretkastudija,oenio svojom OvepodatkeoprijateljstvuMehmedaRefikasakadijomHusejnefendijomio uloziovogkadijeupogleduMehmedovogodlaskauStamboi,teupogledunjegovee-nidbe,navodiglavniizvor:Ilmijje sainamesi(to jeizdaoMeihat,Istanbul1334/1915). se,vjerovatno,natajizvor, to isto navode iH.aba- Muvekkitusvomdjelu(n.mj.)kaedajeMehmedaRefika,zavrijemenjegove slubeusuduuSarajevu, zapazioi s njim sesprijateljio sasvimdrugi sarajev-skikadijatogavremena,atojeSamokoviiMehmedNazif-efendija, dagajeovajodveo sasobomuIstanbulitamogao'eniosvojom NaovuMuvekkitovu verzijune senijedanodgornjihnaihpisaca,nitinavedenasainama,iz sedarazumjeti, dazanju nisuznali.je, dasuobojica navedenihkadijasluili usarajevskojmehkemiuovovrijeme(v. 72i73 uGHBbiblioteci)i dasuoba,ne-kakoistegodine,1833.odseliliuIstanbul,daklekadajetamopoaoiMehmedRefik. (UnavedenimsidilimaAhmedNazifjesvugdjepotpisanSamakovi,a.Muvekkitmu u svomdjelu pieprezime Samokovli.I jedno i drugo je pobugarskomgradusamakovili Samokov,odSofije,odaklejekadijaporijeklom.Iz fermanaod23. zulkade1248/1832.,kojimseimenujezakadijuuBosni, Sarajevu,vidisedaje prije to-gabiokadijauBeogradu.Izsidilasevididajebio ugledani aktivankadija, poznat uvi-sokimkrugovimauIstanbulu.Mjesecazulkade1249/1833., aljemukadi-askerRume-lijeovlatenje,daizvridiobuostavineOsman-kapetana,- usidilu:Osman-pae,-brataHusejn-kapetanaiz Poredsvega, namsedasugornjinavodioprijateljskimodnosimakadije Husejn-efendijeIspartalijesaMehmedomRefikomispravni,a dajeMuvekkitusvom kazivanjupogrijeio- iakonamnijejasno,kakomuseto moglo desiti,kildje,tako re- biosavremeniktihzbivanja.MuhamedEnveriusvojojKroniCi, sv.26,nedo-nosinamnikakvepodatkeuovompogledu.Onu .vezis MehmedomRefikombiljeisa-modvijekratkevijesti:onjegovompostavljanjunapoloajejhul-islamaionjegovoj smrti. Nakonredovnogimarljivogstudija,zavrijemekojegse hiljadamaistan-bulskihstudenataizcijelogislamsko!lsvijeta.isticaosvojombistrinomduhai shvatanja, 105 dobiojediplomu(jdazet)odglasovitogalimaiprofesoraAksakalliMuzellefAhmed-efendije.Diplomaje,premaondanjim isistemustudijauIstanbulu,glasila na nauke"(vesail)ivisokevjerskenauke(ulumalijje- dogmatika saapolo-getikom,tefsir,had is,fikhidr.).Nasljednopravo(feraid)studirao jeposebnokodpoz-natog te struke AksakalliKurdiMuhammed Sakib-efendije. U punac muje imenovani nakadijskipoloaj uDamask, ikadjetamootiaonasvojuslubu, s njim jeotiaoiMehmed-efendija, to ukazuje da jeontadapostaonerazdvojan porodicesvogapunca,kadijeHusein-efendije. Ovaj odlazakuSirijuimaojezanaegmladogteologadalekoseneposljedicei udu-hovnompogledu.Damaskjejobiopuntradicionalneislamskekultureinjenihspome-nika,svakojakihknjigaiz islamskeortodoksije, filozofijei mistike, dakle pravi eldoradoduhovnogblagazanjegovesklonostiinjegovuprirodu, ednusvakojakog zna-nja.Doovogvremena,MehmedRefik sebavio, uglavnom, teolokihi prav-nihnauka,a sadmusepruila prilika daseupozna i safilozofijom misticizma (tesavvufa), natoseon dao saarom. Nije nampoznato dalije zavrijeme boravka uSiriji obnaaokakvuslubu,aliseznadajemnogotesavvufskuliteraturu,adjelapoznatog mistikaejhMuhjiddinIbn el-'Arebije.je injegov grob, kaoigrobovedrugihistaknutih tesavvufa.Biojemnogozaneseni do napetosti obuzet Ibn'Arebije.I,kaotoseu teoloko-pravnihnaukavisokouzdigaoi postaoistaknuthtio jetako dasevisoko popne i uzljestvice tesavvufai daduboko zaroniu more hak ika ta,- tomujei polo zarukom, jerjekrozsvojetesavvufsko i meditacije stekaoizvjesne duhovne sposobnosti iinspiracije.Kaovidnopriznanjei potvrdu tomu, dobio jeinabet(blagoslovi diplomu o prijemu)odejh'Abdul-FettahaUkrije, istaknutog inasljednika sufij-skogejhaZijauddinHalida,i tako stupio unakibendijskired. No,poredsveganavedenog,njegove ivotne prilikenisumu dadoizraajakaosufijai darazvije djelatnost na tesavvufa,bilo putempisanjaili odgojnim djelovanjemkao (murid).Njegoveivotneprilikevratilesugauskoro odtesavvufaitarikataeriatuiposlovimavezanimzaeriat,- tako dajetesavvuf ostao samonjegovaprivatnaspoznajaidoivljaj.Teprilikeimnogiodgovorniposlovi, istina,nisumudozvoljavalidaseposebnobavipisanjemili kimradomninapo-ljuteologijeieriatskogprava.Zato,poredsvenjegove odnjegnamjeostalo malo pisanihradova. Kaduzmemouobzirnjegovodubokopoznavanje erijatai puno potovanjeis-togs jednestrane,tenjegovo ivointeresovanjei svojevremeni zanoszatesavvuf s druge strane,moesepostavitipitanje:kakojeondoveouskladi povezaousebitedvije du-hovne orijentacijei tadvapoimanja.Njegov dalji ivot iradukazujunamdajeon,utom pogledu,bionastanovitukojesuzastupalisviozbiljniipriznatiislamski kao iuvaenisufije,atoje,dajetesavvufsamoprodubljenje,razradai nadgradnjaerijata,idaonmoraostatisamougranicamaerijataiupunomskladus njim.Prematome,iakojemnogo naprimjer,MuhjiddinIbn el-'Arebiju, on nije usvajaonitijemogaousvojitisvenjegovetezeionanjegovashvatljivaineshvatljiva,ili svjesnainesvjesnaodstupanjaod erijata.Tonamukazujeiotudanampostajejasnije, tojeon,svogivota,ostaopredanposlovimaislubi,kojizahtijevaju njeerijatainjegovuprimjenu. Uskoro,1838.godine,dok subiliuDamasku,umremupunac, a onsepotom vratiuIstanbul.Kakoutovrijemenijeimaozaposlenja,a sklonnauci, to seodmahsav 106 predaodaljnjem islamskihnaukaiknjiga, na islam-skogprava.On usvom nije elio daostanesamo daleko odivotai prakse,nego je nastojao das njimapoveenaukuitako je ivotvornomikorisnom. Dabiutompogledustekaoviesaznanjaiiskustva,uskoro sezaposliobesplatno uUre-duzanadzor vakufa.Porednjegove vjerovatno mujeito pomoglo, daje ubrzo (1840.god.)dobioslubuumeihatu,u ureduzafetve.Natommjestu,ovajputa,nije dugoostao,jerjekrozgodinudana(1841)postavljennapoloajkadijepri erijatskom sudunaEjjubu(Istanbul),nakomjepoloajuostaookotrigodine,do1844.,kadaje postavljenzakadijuuVarni(Bugarska).Ovegodinekad ijskeslubeupravosuzanjega dobrodoledapokaesvoje sposobnosti,to samosudskapraksamoe omo- PozavretkurokaukadijskojslubiuVarni,vratioseuIstanbuli stupiouslubukoncipijenta uUreduzafetveprimeihatu.Kadaje uskoro eftogaureda,fetva-eminMehmedArifMereb-zade- kojijekasnijepostao ejhul-islam- postavljenuramazanu1845.zainspektoraprivladi, to vanomjesto fetva-eminaostalojeupranjeno.Kakoje to umeihatu,uz ejhul-islama, jedno odnajvani -jihmjesta,tosejesamejhul-islambrinuokomedaistopovjeri.Utusvrhu,ta-danjiejhul-islamMuhammedAsim-efendiMekki-zade konsultovaosesadotadanjim fetva-eminomMehmedArifom, njegovomiljenje o tomeko bi slubeni-kauUreduzafetve,posvojojpravnojsposobnostii vjersko-moralnom ivotu,bio po-desan dasepostavinamjesto fetva-emina.Kako jeMehmedArif, dotadanji eftogaure-da,dobropoznavaosvesvojeslubenike,toje,bezmnogo razmiljanja,otvorenoi veo-mapovoljnoizjavio,dajezatomjestopodesanidostojannaMehmed Refik.ejhul-islamjeeliodasei samuto uvjeri, pajepovodom'toga pozvaoMehmed Refikausvojured,radiispitaiprovjeravanja.To,ustvari,nijebionikakav kolskiispit,u smislu,negodugrazgovor, podeeni pun sva-kojakih problemaitestova,a daispitanik nije bio dokrajanisvjestano se radi.Nakondueg razgovora,ejhul-islam seuvjerio dajeMehmedRefik pravarijetkost idragocjenariznicavrlineiznanja,pagajeodmahpostavionapoloajfetva-emina, to jebiodoneklepotez,sobziromnanjegove!'hladegodineinjegovkratki stainiskislubenirang.No,ovimimenovanjemMehmedRefik jestupio uuikrug vie hijerarhije,itonaosnovusvoje i moralne vrijednosti,bezsvihformalnihuslova, kojisuzamnogebilinajvaniji.Naime,onjetada,po svomrangu,spadaouirokikrug muderisa, a po godinamajebio dostamlad(32)zatako visokpoloaj, pasumnogi njego-visavremeniciikolegedavaliprigovorenatogimenovanja.Kaduzmemo uobzir slabosti,slabekadroveislabuadministraciju,te svakojaka uto vrije-meu Turskom carstvu,onda jerazumljivo dajepravilno gledanje i pravilno p,rocjenjivanje ljudskihvrijednostibilomnogima ineugodno.Tadanjiejhul-islamMekki -zadebiojeodonogmanjegbrojaljudiu Turskoj,kojisunastojali damnoge slabostipo-praveidapravilnostvaripostave,tedabar u vjerskojupravizaveduzdraveodnosei red. Zato senije mnogo obaziraonapovikui prigovoreimenovanjuMehmedaRefikanapolo-aj,iakosusetiprigovoriupornonastavljaliTeistegodine,umre ejhul-islamMekki-zade,ananjegovomjesto nova isvakojakizavidniciMehmeda Refikapomislieda sadimativieuspjehanegokodprethodnogejhul-islama,pa nastaviesasvojomvikomiprigovorima, daseMehmedRefik smijenisapolo-ajafetva-emina.Slabikarakteriuvijekzaziruistrahuju. od ivrijednihljudi,od zdravihkaraktera,jermisledaimpozitivniiistinskivrijedniljudismetaju, daihugroa-107 vajuunjihovimsitnim,sumnjivimOtudajejednimdijelombilaita velikapovikanaMehmedaRefika. noviejhul-islamArif Hikmet bej-efen -dibijae kulturan i pravedan koji je elioi nastojao da svestvaripra-vilnovidiipravilnopostavi.Zato,kadajei onpoblie upoznaoMuhamedaRefi-kainjegove vrijednosti, zadraogajei potvrdio nanjegovompoloaju, mupu-nupodrku,a svavikaikritike, nanjegov pale suikodnjegau vodu,jer nisuimaleosnove,nitisubilepotkrijepljenestvarnimkojezasluujuobzir. Inesamoto,MehmedRefikjeuskorodobioimnogetitule,kao:munlaod Izmira(1847),munlaodBosne(1848), munlaodEdirne(1849), munlaodMeke,Medi-neiIstanbula(1853),- kojesudobivaliistaknuti vjerski (ulema). Poredsvegatoga,ipak jeza vrijeme morao napustitipoloaj fetva-emina, iakonijeizvjesnodalijeto bilo zbognavedenihprigovora,ili seradilo o potrebi slube. Naime,1272/1855.postavljenjezainspektoracarskihvakufa(evkafihumajun), a slije- godine postao jesavjetnik anadolskogirumelijskogkadi-askera, tesavjetnik priko-misijizaizborerijatskihsudija.Uskoropotom(1274/1857)dobiojeponovopoloaj fetva-emina,azatimuramazanuistegodinejojedanvisokipoloaj.a tojepoloaj kadi-askeraAnadolije.Prednjimsusesadlako otvaralasvavratavisokihpoloaja. Tako, kadasu1276/1859.poduzetiradovina iopravciRevdai-Mutahhere(damije iMuhamedovaturbetauMedini),tadaje u vezis tim poslovima, obrazovan od-borizabraneulemeprimeihatu,ukojijeuaoiMehmedRefik-efendija.Nanjegov predlogusvojenojedase,pozavretkuradova,nadvratima damije napieprikladniha-dis(Muhamedovaizreka): "JedannamazuOVOJmojojdlamijivrijedn/Jijeod hi/jadunamazaudrugim dlamijama,izuzevsvetoghramaMekke",- tose dopaloitadanjemsultanu Abdul-Medidhanu. Kaoistaknutpoznavalacislamskogpravapostavljenjegodi ne1282/1865. za komisijezaizraduzakonapriMinistarstvu predsjednitvo komisijezaizbor erijatskihsudija.Tegodine jeinahad. Sadjeprednjimostaojosamovrhovnivjerskipoloaj. prvivjerskipoloaj do halife:1283/1866.(u 27.rebiul-evela)postao jeejhul-islam.Taj ponukaojenekogturskog - pjesnika, daizreknekronogramsadatumomnje-govog postavljanja, polustihom: "Allah dovede navrhovni p%laj zadavanjefetvi pravnika Refika". (v.Ilmi'la Sainamesi,59'7).Onjebio po redu109. ejhul-islam. Poredsvegapotovanjaiugledatogajeuivaoukrugovima ozbiljnihi ljudi,nijesedugo zadraonaovompoloaju.Veomanestabilneiburne prilike u Turskojcareviniutovrijeme,to je svakojakimspletkarenjemiznutra iizva-nazemlje,nisuzaobilazilenivjerskiivot, negosu drutveni potresizahvatalii to Zatonampostaje bar donekle razumljivo,. to je tako velikihvrijednosti, kaotojebioMehmedRefik-efendija,tako brzo siaosanajvanijegvjerskogpoloaja, 108 kadajebatakav biotunajpotrebniji.Dabismotoboljeupoznalinjegov likishvatilinjegov zapoloajdokogseuzdigao,mislimodajepodesnoovdje navestinjegovopisizbiografijetojuje,onjemunapisaoturskiistoriografAliEmiri (v.Ilmiyesainamesi,str.596-98).Onkae:"MehmedRefikefendijajebiou potenjui duebesprimjeran,unaucivisokoistaknut, uislamskompravu Doseb-noduboko U ivotunijenita to biumanjilo njegovu i moralnu vri-jednost.Bioje vrlinej . uivaoje dobromiljenjeo sebi ... "Paipak je sraz-mjernokratkovrijemeostaonapoloajuejhul-islama,jerjesmijenjensatogpoloaja 7.muharema1285/ 1868. Vrijemenjegova meihata trajalo je, prematome,jednugodinu, devet mjesecii devet dana. Nekedrugepor(iajezadraojei poslije toga.Nosudbinamunije daladaiskae svojesposobnostizadue bar nanekim drugimfunkcijama, jer gaje, poslije toga dq2-3 godine zadesilatekabolest(tifus), od koje je,nakon bolovanjaod trideset dana, preselionaonajsvijet29.muharema1288., odnosno20.aprila1871. u59-oj godinii-vota. Odpisanihradovapoznato mu je djelo "Nukulul-fetava" l::i1IJ"o/ ISJ "Izvoridjelu'EI-fetavel-fejdijje".Djelo"EI-fetavel-fejdijje"napisaojeranijiejhul-islamFejzullah-efendiErzerumi1115/1703).Tojezbirkapravnihrjeenjana turskomjeziku,bezizvorazapojedinefetve.Tazbirka sluila je tadamnogi-makaoglavniostoni zadavanjepravnihrjeenja.Njima, a svojimkri-kaodajena htiodapokae svojepravno znanje, pajezasvete fetve iznaaoinapisao citate ipravneprincipe(nukul)izglavnihi pravnihizvora islamskog pra-va,naosnovukojihsufetvedate.Toje,zapravo, komentarna arapskomjeziku,saobjanjenjemizvorazafetve,toukazuje naduboku pisca. Rad jedanpoveliksvezakitampanjezajednosaosnovnimdjelomuIstanbulu,u tampariji"Matba-aAmira"1266/1849, pod -naslovom: Nailjudi suubrzo pribavilito djelo zanaebiblioteke izasvojepotrebe,patako imamo primjerakistogiuGHBbibliotecipodbrojem3S,3.Uovomizdanju,Jstina,nije otisnutoimeautora,iakonamizvorikau,dajetoradMuhamedaRefik-efendije. Ta-kavpostupakizostavljanjaimenaautoradeavaseuranijimturskimizdanjima kodnjihovih-tamparija.Naosnovutogaradanjegovoime navodise imenimaonih naihljudi,kojisupisalinaorijentalnimjezicima(v. Knjievnirad,18 i aba- KnjievnostMuslimanaBiH, 582). lakoza ,svovrijeme,otkako jeotiaouIstanbul,nije dolazio udomovinu, onje ipaknijezaboravio,kaonisvojezemljake.Snjimaseradosusretaoi pri tomrado' s nji-marazgovaraomaternjimjezikom.Novopridolim odnjih, a studentima, pomagaojenarazneNapoznatialimikasnijeprofesor i direktor eriatske.su-koleH.HasanefendijaSpahobiojenanaukamauIstanbulu,kadjeMehmed Refikbioejhul-islam,ijekazivao,kakojes kolegomMuhamedom si-109 nommuderisaposjetioejhul-islamajednogbajrama,tekakoihjeonlijepo, primiois njimanaimjezikomrazgovarao. Imaojedvije iobjejeudaozanaeljude,svojezemljake, Onoto ukazuje zanjegovozasvojrodnikraj, jeste tojeon sagradiouRogaticidamijui mekteb, i utu svrhu, zanjihovo podizanje iodra vanje,osnovaoiostaviovakuf.Damijajepodignutanamjestugdjejeprvobitnobila jednastara, . vjerovatnonajstarijadamijauRogatici,zvanaTekijskadamija,nalij;voj obaliRakitnice,naputuzamahalu Pokakvojjetekijiprozvanatastarada mija,nije poznato, aliseznadasejeonadavno,polovinom17. poruila.Nanje-nommjestupodigaojetadanovudamijunekiDervi-paa,alijevremenomkrozdva iovadamijadotrajalaipostalaruevna.Namjestuove,odnosnostareTekijske damije,podigaojesvojudamijuMehmedRefik efendija.Unatpisunadulazomnjego-vedamijespominjesenaovommjestu damija,aunjegovojvakufnami-Dervi-painadamija.Ovanjegovadamija je jedna od sedamspomenutihpoznatihro- damija,anarodjujenazvaoehislamijja,- tj.ejh-islamova damija.Bila je skromnihdimenzija(9,60x7,40m)izidanajeodkamena,alijearhitektonski bilalije-po a njenstrop,kojijebioizrezbaren.Stradalajeudrugomsvjet-skomratu,iodnjedanasstresamozidine. Ublizinidiamijebiojesazidanmekteb.Stihovanikronogramnaturskom jezi-kus datumomizgradnjedamijeimektebasastaviojetadanjisarajevskipjesnikFadil-efendija Damijskikronogram,sastavljenupetdvostihainapisannakamenoj iznadulaza, glasi: rU'J..i..:;: Iu...\..:.- LiuWl; r L'r'-' lS..1.l.:1 lS ..1.l.:I )"-'!;4l.; 11..5Jo> r -' lP l.:;.1..5'" OJr->- .:1.\J 1..5.JJ -' I 110 .'bL1;.1;..tL . )ljl..:i;"lS..iJI CJ.JI ; I ISj.n--!.. L.>::.r--J I ,bJII ..j rl: ':/1-'1y.11 .ll\lOr ':I I"),.rJ I ",..!.L.,..j d .....:.J I ( OJdJ.I j) (Biljekevidjetiukolofonunakrajulista161b,fotokopija4). 124 . dulvehaba llhamije. AnaliGaziHusrevbegovebiblioteke, Sarajevo,II-III, 1974, str.41-69; - Mustafai Selim:BibliografijaobjavljenihradovaoTenju.RukopiSuNarodnojbiblioteciuTenju . 2.KodMehmeda izTenjasenalaziurukopisulImihaiAbdulvehaba "hamije,pisanarapskimpismomnanaemjeziku.Rukopisima13stranica 22 x15 cm. PrepisaogajeIsasinHasanovizMaglaja5.Muharrema1261.poHidri(15.januar1845.). Nazadnjojstranicirukopisaimaigotisnutdvaputasnatpisom"TevekkulialaHaliki Abduhulvez"(Oslanjamsenamogatvorca,njegovroblvez!' dobrotiMehmeda fotokopijaovogrukopisasenalaziuOrijentalnojzbirciJAZU uZagrebupod bro-jem2099. 128 .' U Bosnu Ali Oelal posta ohol Pobi mnoge ljude,ote mal Mnogi zaplakae,aucviljeni "ne potrajalo" govorie Molbu ucviljenih uzvieni Bog uslia Tihdanamu uze duuZul-Oelal Rekoe:"Naa jeto elja, o plemeniti Boe ... UBosnu Ali Oelal posta ohol Pobi moge ljude, ote mal Mnogi zaplakae,aucviljeni "ne potrajalo" govorie Molbu ucviljenih uzvieni Bog uslia Tihdanamu uze duuZul-Oelal Rekoe:"Naa jeto elja, o plemeniti Boe ... Sada iznijetinetodetaljnijepodatkeoIIhamijinaosnovirukopisaOri jentalnezbirkeJugoslavenskeakademijeznanostiiumjetnostiNo.2020iNo.720. KodeksNo2020jezbirka pjesama je anoniman. pjesama suIIhamijinebilo dasunaturskomilinanaemjeziku.Dodue,autor pjesmekojuovdje donosimonijenaveden,alis obziromnastilinajezikkojije pjesmamazakojese znadasuIIhamijine, pretpostavljamo dajeiovanjegova. Uprilogovojpretpostavciidupodudarnostipodatakakojejesamllhamija dao osebinakrajudjelaTuhfetul-musallinvezubdetul-hai'in,akojisejavljajuiuovoj pjesmi,3)akojanosinaslov"NASI HAT". Pjesmaje pisanajezikomkojiobiluje turcizmima, upotrijebljenimzbog rime.Skorosvakidrugidistihsezavravarefrenom:"Molim vamse koji je ujed noigranicadijelovima pjesmekoji zasebnecjeline.Paipak, poruka datakrozrefren smisaonoihsveobjedinjuje ujednu pjesmu: Pisati je velik siklet I pisanje jeste zahmet Od hajra ima rahmet Molimvamse Autor nastojidatipodstrekaljudima zapisanje. dajeto teakposao,ali zatoimasvojuvelikuvrijednost. Oaimkaljemikiem Sakat rukom sve piem 3.UporedisadrinustihovapjesmeNASI HATitekstanavedene studijestr.42-43. 9-Al1illi129 130 9* ! . I -I

/........ ..., \ JJ IC"'__ 4fi '...:'--0'::j'\f:)J /

. J.!tJ.9-;'i\l

- . .::-;; ... 131 Zaif hasta jedvadiem Molim vamse Izovadvadistihavidisedajepjesnik bionesamostari slab,negozbogbolesti imaigorak ivot.No i poredtogato je bioiznemogaoi bolestanimao jesnaguuzeti pe-roipisatiisvojimprimjerompokazatidasei utakvojsituacijito moe Pisaosamja zahajr Svak 'te sejr Svatko sebe sevabhajr Molimvamse Pjesniknepiezanekiinteres,negozaosobno dobro.Zatoi drugimasavjetuje dadobro otvore i da svatko zasebe. Zazlosmoserodili Posvijetuhodili Inakrajubrodili Molimvamse jeovapjesmasastavljenauburno vrijeme okome pjesnikimaloemiije-nj.Prijelaziz18.u19. jezaTursko Carstvo,a i zaMuslimane period deka-dence.Mnogiratoviirazneepidemije, haranjekugesuopustoilamnoganase-lja.Zbogtoganapjesnik upozoravadasetim moe oduprijetisamonaukom. svatkoko moe Za ivota svak moe Akad umre ne moe jeda nam Bog pomoe! Uovadvadistihajeisputenrefren"Molim vamse Popjesnikovumi-ljenjuza nemaprivilegijai dok je ivtrebaznatitoiskoristiti. Ne smijte sena je jezik Kalem pie svaki jezik Boji rahmet sasmavelik Molimvamse Dabise haosopravdao,autor opaadasemoraju irokenarodnemaseob-razovatiitonasvommaternjemjeziku.Stidljivo polustih"Kalem piesvakije-zik", dajei jeziktakavdasemoeperompisati.Dugovjekovniprioritet davanarapskom- jezikuKur'anai turskom- slubenom,nijeneobrazbuop-puka.Pjesnikizbojaznidaseneogrijeizbogtakvog stavaoslanjasena"Boji rah-met" ismatrada mu' bitioproteno. 132 Jabosanski gradim smijeh Nit je sevabnit' je grijeh Mlogo neta ja podnijeh Odde duaosta mijeh Uovomdijelupjesmeautoriznosivrijerlnost bosanskoghumora. nesmatrada bitizbogtoga grijeimaliseda dajezbog takvog stavabioizvrgavanirepresalijama.Zato smatradajei duuizgubio. Svakomkazat umijem Asamsebene umijem Ukitabu razumijem Izrad sebe Porukomuzadnjadvadistihapjesnik nesmatradasusuhisavjetidovoljni. sebinajteemoedatisavjet,alinatemeljuknjigesedostamoe isvatko ukoliko zasebe. Dakle,izcijelesepjesmeda dajeautorubiocilj ukazatinadunost obrazovanjaipisanjaitonamaternjemjeziku. Takvo poimanje ukazuje naslabljenjein-tenzitetaupisanjunaorijentalnimjezicima.Veomajelakodokazati dasuporuke onih kojisudavalisvojesavjetenastranomjezikuostalebezodjekainisunale pravomjesto u narodu.Modajebapojavaovakveliteratureproisteklaiztodrutvenosti razumijevanje ljudimatrebabitinaraziniirokihnarodnihslojeva. RukopisOrijentalnezbirkeJugoslavenskeakademijeznanostiiumjetnostiNo. 720ima7listova 11,5x17cm.Pisanjenashipismomnaarapskomjeziku,izu-zevnaslova,kojijenaturskom.Naslovjepisancrvenomtintom. Taj rukopis je idazet-nama,diplomakojujeizdaonjegov,odnjegasamogmanje poznat (ejh- duhov-niAbdullah "hamijijeidazetnamasluilakaopotvrdadajesavladao svetajnetesavvufe(islamskogmisticizma).Dokumenatbise,sobziromnasadrinu, mogaopodijelitiutridijelaito: 1.PohvalaBogu,Muhameduiisticanjevrednota znanosti ispominjanje jo jed-nog znanstvenika koji znanost iriti, ato je Abdulvehab sin Abdulvehabov, Bonjak. 2.Nizprenosilacamudrosti tzv.sened od kandidatova ejhakoji je izdaodiplo-mudoposljednjegvjerovjesnikaMuhameda,akoji je preko Dibrila dobio od BogaKur'an,i 3.Savjet kandidatukako setreba postaviti prema sebi i prema drugima iobave-zekojetreba ispuniti. T ekstidazetname uprijevoduglasi: IDAZETNAMAKOJUJEIZDAOJEDINSTVENUSVOMVREMENU, POTOVANI HADiABDULLAHEFENDIJASKROMNOM SIROMAHUABDULVEHABU BONJAKU,UZVISIOIHBOGOBOJICU IONEKOJIIHSLIJEDEDOSUDNJEGDANA(usliaj sMuha!lllnec/ovimblagoslo-vom!). UIMEBOGAMILOSTIVOGIMILOSRDNOG HvalaBogukoji dajerukamaonome tko moli, ikojiprima usvojeokri-ljeonogtko traizatituodudaracasudbine.Zahvaljujemo tioti, kojipodieonogtko stojipredtvojimvratimaikojiuzdie onogtko sepredaovjerinaovomsvijetuionima 133 ,"~.....'\ 134 , - ..., ~...""' ~ ' . :: " ' : ~ .~ :..':- . . , . - ~.. 135 136 .. :>.4'.------'--: '.' :" . " . ./.. 137 I,I l"- "-- . 138 , .----.- j - ~ - ; - - - 7 ~ '.."" ...... " - ....... 139 li\ ;1 II kojicijeneistinuinjenenosioce.trajno dokazivanimspoje-nimnizomvijestiododabranikai ple'menitih,danemadrugogBogaosimnjegasamogai daonnemadruga_da.ienagospodinTv1uhammed,kojijerekao"Traite naukuodkolijevkedogroba",njegovrobiposlanik,idaovunaukunosisvatko tko se protivinjegovimneprijateljima.Nekasesmilujenjemu,njegovojobitelji, drugovima nje-govim,sljedbenicimainasljednicima koja vezus njim i muonog tko muje zahvalani donosimublagodatiikoristi. Apotom,veliovajskromni odBogazavisnirob ejhAbdullahsinejhaHasana nekaimBogobojicioprostiipokrijenjihovemaneimane cijelog svijeta: susepametniposvetiliinatosuistroiliriznicesvojeduejeznanost kojomse odlikujeikojomsenjegovrododvajaodivotinjske vrste". su korisne znanostihadisa,tefsira,fikhai usula,znanostikojima sebilaposvetila grupa oda-branika- pravednika.sepotvrdionapredakdalekovidnihipametnihipohvalno se govoriloonjihovimdokazima razumnogi prenesenog. tojeto to uputuito jetoto odzablude?Znasedaje naukapravozakonodavstvoiistine pravogputakojesadrevelikekoristiojepohvalamaranijeVrijednost ove naukejenegosemoeopisatia tragovinjenihnosilacaslavnijiod spome-na,tesusezatoelje dobrih prethodnika nanju. Ona im jebilajedina briga_ Putovalisumnogoradinje,troiliimetke irtvovalisveto suimali.Radinjenisuspava-lia jeobilisuistok izapad. Sadasesmanjilointeresiranje zanju.Bognasi vasodtekogaovogvre-mena_-panjajezaistapomoglaidonijelatrajnoizobilje- radniku,vri-jednom,savrenom,otroumnomspisatelju, svijetlom,razboritom,moralnim vrlinama,odlikovanomplemenitimosobinama,kojejedostigaougodinamamladostisa-vrenstvokojesedostieu zrelimgodinamaikojibraniistine spontano djelau domenuvrlinai plemenitostivienegoprethodnik,ikojije dobio ono to prethodnicima nijebilodostupno.Dostigaojetakavstupanjdasumusasvihstranadolaziliiodnjega dobijaliobjanjenjazasvakupojedinost.To je - radnik, vrijednisavreniAbdul-vehab,sinAbdulvehaba, k,Bonjak,nekagaBogpriblii svojojuzvienojdobrotii duhovnojskrivenosti.Stekaojekodmeneduhovnasaznanjaiobogatio senekimerijat-skimznanostima_Prisustvovao jemojim predavanjima tako danije propustio nijedno ve-likonitimalopitanje,adaganije usvojio,niti jekakvupojedinost a dajunije zabi-ljeio.NekaBognagraditajnjegovtrl)dinekamu korisnimnjegovuznanosti neka mupruisvojupodrkui gasposobnimzairenjekorisnenaukeivelikogposla.Iz svojesavrenedobroteilijepeskromnostizatraiojeodobrenjedakodmene svaku naukukojejedostojankao Potoseuovomvremenusmanjiobroj znatieljnih isvijetlih,jasammudozvoliodaprenosiodmenesvetosemoe prenijetii daprenosi odmeneonotojemenibilodozvoljenodaprenosimionotojemenibilo doputeno dasaznamodstvarikojese razumai had is,tefsirifikh,drugimerijatskeznanostisnjihovimpravimpomagalimaonakokakosamsvetojai prenioodmojihejhovaiplemenitih Bogihnastaniou spasazajednos njihovimslavniminizomprenosi laca,kaopisacasvakeodnapisanihknjiga. Zavrednovanjesvihtihprenosi lacaiejhovasvakenaukeisvakeknjigepotreb-nojemnogotenivrijemeniovaknjiganebiu tome pomogli.Patko elisveovepoukenekasepremasvojim posvetiknjiziKitab al-umam(Knji-ganaroda)odznanstvenikaMulaIbrahimaKarvanije,nastanio gaBogunajviimrajskim 140 odajama,iknjiziKitab al-imdad(Knjiga odMulaAbdullahaibn SalimaizBasre. Ovo jenajispravnijiZatim,dunostnamjespomenutinekenjegoveejhovekako biseodluka pot-vrdila natajdobijanje milosti(Boje)kakosenavodiudjeluonajboljemvjeku:"Pri spomenudobrih dolazi milost radiniMula AhmedArkubiizAmasije,Bogga dobrimrobomsvojiminastaniogaurajskim vrtovima.Odnjihjeivrijedni,razboriti,otroumnispisatelj,nagospodinMula Osman izAk-ehira,nekagaBogdugo poiviiobaspeneizmjernom Odnjihjei savr-enispisateljvrijedninagospodini naMulaMuhamedEminHadimi,nekaga Bog od propasti.Svisuoni uzeliod savrenog- razumnog, uzo-raistinskih ponosavrijednih, jedinstvenog usvomvremenu,nasljednikanauke skoljenanakoljeno,kojijepostigao savrenstvokakvojedrugim a to jegos-podinnadgospodom, nad naoslonaci MulaMuhamed Hadimi,nekaBog svetomnjegovutajnuinekaosvijetlinjegovopribivalite. On.je uzeood gospodarasvojihnevolja, poimanja,sljedbenikaprovjera-vanjaprenesenogMulaAhmedaKazabadija,Bognasokoristiosvojomsnagom,aonje uzeoodgospodaratinte,MuhamedaSivasije,poznatogkaoTefsirija,kojijebio svih,nekaBograshladinjegovupostelju.OnjeuzeoodvrijednogKarvanija,aovajod ejhaAbdullahaal-Dazarije,aovajjeprenioodAhmedaMindela,aovajodMirze Mahduma,aovajodMuleMirze Danirazije, a ovajodMula-hode DemaluddinMah-mudairazije,aovajodistraitelja, velikananarodavjereMuhamedibnEsadaDavvanije as-Siddiqije,aovajodMuhjuddinaKokenarije,aovajodgospodina ipoma MulaSejiderifaDurdanije,aovajodMuleMubarekahaMisrije,aovajod KutbuddinaRazije,ovajod Mule irazije, a ovajodOmeraKazvinije,a ovajod MuleimamaFahruddinaRazije,aonodimamadvaHaremaAbdulmelikibnJusuf Duvejnije,odnjegovaocaJusufa,odTajjiba,odMuhamedibnSulejmanSulukije, odIbrahimaMarevlije,odEbuAbasaibnAhmeda, odEbuKasimaOsmana,odIbrahima ibnIsmaila,odMuhamedaibnHasana,odejbanije,odimamaimama,svetionikanaroda EbuHanifeNumanibnSabita,odHammadibn Sulejmana, odIbrahimNahije,odAlka-meEbiAbdurahmanEsvedibnZejdaiEbiAbrlurahmanaAbdulahibnHabiba.Ovaprva dvojicasuuzelaodAbdulahaibnMes'uda, Bog bios njima zadovoljan,a odAlije ibnEbiTaliba,anjihdvojicasuodposljednjegposlanika,vjerovjesnikagospodarasvih svjetova,Bogsesmilovaoispasionjegainjihsve,aovajodDibrila,nanjegnekaje spas,aonoduzvienogAllaha, ivelikog.MolimouzvienogBogadasesmiluje svimaspomenutimejhovimaneizmjernom i okoristi nasnjihovim velikimknjiga-ma,dainasinjihopskrbirajskimhurijamakoje uatorima,inekanasinjih svrstas plemenitimmelekima.Usliajoti,kojiusliavaonimakojimole! Apotom,jatinalaemonotosumeninaloilimojiejhovi,ato jedauloi svojkrajnjitrud i snaguupostizanjuistinske pobonosti i svepanjeioprata-njuiistrajnostikojujeBog svojimposlanicima,svimasvojimprijateljimaisku-pininjegovihrobovakrozsvojeuzviene smozapovijedilionimakojima su doleknjigeprije vasdasebojite Boga", pagraniceerijatai dri sekrajnje Muhamedovog,izbjegavajovajsvijetiono to jenanjemu.Bojseonog Bogzastra-uje,pazinaononatoteBogupozoravai dobro cijelomsvijetu,ukoliko moe,pa akoti zlo. i podnosinjihovo uznemiravanje. Postu-pipo (Muhammedovim),nanjegnekajespas;"Pristupionomtkotenaputa, oprostionomtko tijenasilje dajonomtko tebinije daoi dobro onom tko 141 tebi zlo".Nekatvojidrugovibudu ljudii dobri miljenici.I po Muha-mmedovim:"Uljepotuvjerespadaitodanapustionotogasenei "Budinaovomsvijetukaodasistranaciliputnik".I premauzvienim(Boijim)ma:"Imateobavezepremasebi", svojevrijemenaobavezu injasvojezaposlenostiui ovo svimsvojimduevnim isvjetskimbrigama.ImamSujutijespomenuo,Allahmuosvijetlio nakraju svojihoporukakoje seudo Muhameda.RekaojeAllahovposlanik:"Znanost je prijatelj vjernika,blagostjenjegovvezir,pametnjegov aradnjegovvoditelj,njenost njegovotac, njegov brat, razboritost zapovjednik njegove vojske". Istinu je rekaoAllahovposlanik.Ovotijedovoljnodaupotpunisebe. uzvienogBoga "Imateobavezepremasebi",teusredsredisvusvojuzauzetostu svojstva vrednota,a to osims krajnjompobonostinakoju uz-vienog"."Bojte seBogaistinitom ,inekaseodtebe neodvajajuuzvienog: seBoguinjemuse dabizavrios tajnomnjegovihuzvi-enih Budimupoboan,stalnogaspominjiikloniseonihkojigasene jerjeBogonajkogatrebatraitiikomesesve "Zaista je tvomgospodarupovra-tak".Ostavirekla-kazala, nastoj date svakostanjeipoloaj dovedudo susretas velikim prijateljem.Napustiljudei ono to 'onivolenaovomsvijetu, a zanemarujujer se nikakone odpametnogdavievolionotojeprolazno odonog to je jesvijet ibolji". Ovoti je dovolj rio o druenjusasvijetom. Muha-meda,Allahmusesmilovaoi spasioga:"Najvrijednije je dapomae onog tko tenapus-tio,dadajeonomtkoti dasasmijekomnalicudobro, slat- bezgrubostiiosornostiionomtkotebidobrone Pogle-daj Bojojmilostibio siblagpremanjima,jer da sibio grubitvrdogsrca,napustilibi te". Ako dobrorazmisli viditidajeovo pravaosnova. Kloniseonogtotedovelouprovalijuslave,onajeiskuaniotrov.Upitanjimaovoga svijetadovoljantijehadiskudsi:"O ivote, me gospodaremonim toslui,umori onogtkotebislui,ostavipohlepuiudnju,odaberi zadovoljstvoinelaskajonimakoji voleovajsvijetikojimustreme,ustrajnaonomzatosistvoren- namolitvi jer jeBog usrdani svojerobove svoji",!robovima".Kadabiti stvarnoku-ao,vidiobidasvijet prilazipokorno onome komeljudi netrebaju, zato svodisvojupot-rebusamonagospodaraljudi,ukratko- ne izvore svogavremenakoja ti je data.Obezbijedi strastikoje susigurno proilIzne. Potom,odtebese danetekstovogsavjetatekstomkogaza-nemariti,negotiontrebabitiiznadsvega.Gledajga svogavremenairadipo nje-mu,jeroniakosadrimalovelikejeprimjene.Akoovoprimiiradi po njemu, dajeto primila tvoja dua,akoneprimi, to jenedostatak tvogasavjetodavca."Zar sebezaboravljate"."Zato govorite ono tone seBoguodnaihloihdjelai zlanaihdua"."O tikojisigospodar svihsta-nja, naestanjenajboljim,takodakrajnaihivotanajljepimkrajem.Ti si mojprijateljinaovominasvijetu. muslimanimai pridruinasdob-rima.Usliaj, usliaj,gospodarusvihsvjetova!" Zatim,elimodtebedasestalno mene,mojihroditeljaimojedjeces najljepimmolitvamanaizvorugdjeseudovoljava, zaoprost, zdravlje, svenaj-bolje,odnosnoono jeBogzadovoljan,sazadovoljstvomuobjelijepimkra-jem.NekajespasnanaeggospodinaMuhameda,njegovuobiteljiplemenitedrugove. Bidovrenos Bojom 142 Ovosamnapisaonabrzuruku29.redepa1225.H(30.augusta1810)godine. Ponizni, onajkojiiskrenomoli, ejhAbdullah ig = Abdullah - Tena-(Teanj)- 1225.H. Ovajjedokumenatdosadabiosasvimnepoznat.Modajetome razlog tojeAleksejOlesnicki, kustosOrijentalne zbirke(1928-1943)koji jeneumorno radionaprikupljanjuinotiranju arapskih,perzijskihi turskihru kopisazaJugoslavensku akademijuznanostiiumjetnostiuZagrebu,4)obradomIlhamijine idazetnameprevidio ispravno naslov,pajeumjesto stavioStogamuidazetnama nijeprivuklapanjukaonikasnijeostalimorijentalistima.Detaljnijimovogrukopisa,ustanovilismodaseodnosinaAbdulvehabasinaAbdulvehabovog,Bo-njakaiz unaroduviepoznatogkaollhamija.Ovo jeutoliko toudo-sadanjimstudijamanjegovoobrazovanjenije bilo pouzdanoi jasnodokumentirano. Po-uzdanoseznalodajeu 1773.godine,dajeumro uTravniku 1821. godine,kadaje po naloguAli Delal-pae pogubljenkao imnogiugledniBonjaci, i daje sahranjenuTravniku gdje muje turbe(mauzolej). Sada, idazetnamanamdajepodatkeuvezis njegovimkolovanjem. mujebioumisticiAbdullahibnHasan Kako je dokumenat ovjereni-gomAbdullahaanaigusemoe imemjesta Tenja,vjerojatno daje iduhovno obrazovanje tamo sticao. 4.OOlesnickom,vidi:Muhamed AleksejOlesnickiiOrijentalnazbirkaJugoslavenske akademijeznanostiiumjetnosti.(Upovodu30.godinjicesmrtiA.Olesnickogl.RadoviArhiva JAZU,svezakII,Zagreb1973,97-110. 143 11 SUMMARY ILHAMIJA ABDULVEHABIBNABDULVEHAB, BOSNEVI Thebasisforthis article aboutllhamijaAbdulvehab (1773-1821)was foundbytheauthorintwomanuscriptsoftheOrientalCollectionoftheYugoslav AcademyofSciencesandArtsinZagreb(MSSNo.2020and720). lnthe manuscript No.2020 at pages19b, 20a,and20b thereisa poe mNasihat (Advice)fromwhichtheautobiographietra itsofllhamijaarerecognized,aswellashis callto learning, educationandhissupporting of writinginnativelanguage. ManuscriptNo.720is,infact,a diploma(idazetnama)issuedby Sheik Hadi on30August1810 inTeanj . Theidazetnamacontains:Pra iseto God,Muhammed, thenemphasisof values ofscienceandthenamaofAbdulvehabasthecandidatewhowillspreadthisscience; 2.SeriesoftransferersofsciencefromIlhamija'sspiritualleaderAbdulahtothelatest messengerMuhamed; and3.Advicesto the candidate andhis duties. By the help ofthis work thebiographyofllhamijaiscompletedandit isobvious thathisteacherwasSheikAbdulahwho,accordingthesealattheendofthe certificate,servedinTeanj. 144 AlijaNametak TRIRUKOPISA"MAKBULI-ARIFA'"("POTUR-AHIDIJE") Godine1969.unekolikonavratasamboraviouZagrebu,pamejeOdbor Islamske zajednicezamolio daodrimnekoliko predavanjaiz kulturne povijesti muslimara.Takosamutrinavrataodraopo jednopredavanje zairikrug u a odmahsutradan,uisto vrijeme,zaomladinu. Upretposljednjempredavanjusam, ostalim,govorioonemarnomodnosunaeg svijetapremastarimknjigama,posebnopisanomilitampanomarapskomhurufatu,koji nasvijetizneznanjaunitavailinavatri,ilizakopavanjemuzemlju.Danevolja bude ve-takve knjige suostale iza i djedova neukim potomcima koji nisu znali tabi s njimauradili. samimdatakveknjige,akoihimaju,aljuGaziHusrevbego-vojbiblioteci, gdje bitiopisaneikatalogizirane. Kadsamsutranadoao daodrimpredavanjeomladini, naaosamnapul-tu namenenaslovljen.Jedvasam kadsamuaouvlak,davidim kakvamijetohedijanamijenjena.Bilasutudvakitaba(dva ijedanposeban list.Uprvomretkusamostalnoglistapademiu "bosnalu", papaljivije pogle-dahividjehdajetostihizMuhamed-Hevaji-Uskufijina "Makbuli-arifa" ili,unarodu viepoznatog,"Potur-ahidije".Naovomlistujedivnimpismomispisanzavretak Uskufijinastihovanogpredgovora naturskomjezikuiprvogodjeljka sa40"bosanskih" objanjenihturskim Kadsampisaoradnju"Rukopisni tursko-hrvatskosrpski kojujeobja-vilaJugoslavenskaakademijaznanostii umjetnostiuZagrebu,u zapovijest knjiev-nostihrvatske, godine1968,strana231-380, upotrijebio samuglavnomdvarukopisako-jasusenalazilauOrijentalnominstitutuuSarajevuinekolikofragmenatarnihizGazi Husrevbegovebiblioteke. Uvremenuodobjavljivanjanavedenemojeknjigeotkriveno jejonekoliko pri-mjeraka,fragmentarnihilikompletnih,Makbuli arifa,iliPotur-ahidije.Dvasuprimjer-kauArhivugradaSarajeva,podinventarskimbrojevima:R-51iR-262,kojasuinven-tarisanapo igodiniprepisivanja.Starijiima godinuprepisiva-145 nja1276,po hidri(1859/60), aiako ima uhltamu(kolofonu)zabiljeenu1:l1:l. godinu(1797/98),ustvarijeprepisanoko godine1890.Naime,prepisaogaje iz starijeg predlokahafizMehmedali-efendijaDukatar, GaziHusrefbegove medreseiDarul-mualiimina,ipokloniogamome ocu, s kojim je zajednobio uovimkolama.Dukatar je prepisaoi hitam, tako daznamoitko jebiotogaprijepisa: LHdLol'\l\,..:.....lOSIr" OJ...:Uf.::.J I starijeg primjerka jeneki aki r,a naslovmu glasi: Uovomprimjerkuseprviput uzimeMuhamedaHevaiUskufije, s titulom ha/ifa,koja jeovdje sinonimza efendija. Kakojeiprijeustanovljeno,nidvaprijepisaMakbuli-arifailiPotur-ahidije nisu supremetalistihove,izostavljaliicijelapoglavlja, dijale-katskimijenjalipojedinereflekse(jata)mijenjalipremaizgovorusvogamjestaili kraja,aneke nisunirazumijevali,pajenekadizostavljena turskakoja"pokri-va" napojam,i obratno.suupravo ovadvarukopisa,ukojimasezamje-njujuUDukatarevurukopisukojije podrijetlajedanstihglasi: Seftaluya praskadinir,eimajabuka, dokuakirovurukopisustoji: Armudahemkrukadenir,eimadahijabukadir. (PraskaIbreskvaljedonajnovijegvremenabilamediteranska dokje krukabila kontinentalna). NiudvaprimjerkaMakbuli-arifailiPotur-ahidijegrafija nijeista.Nastranu totoseui opieslovomv(vavom)ili dammom(otro), to fetha(ustun)sluii zaai za e,vokalno r sepie pomagalimauzharf r(ri)kaoi grupekonsonanatana ispredkojihse pie,a neizgovaravokali. Tek seu prvoj dekadiovoga moglo uvidjetikoliko je biorevolucionaran pothvath.Mehmed-Demaluddina kojijereformiraoarapskopismo zanae potrebe,kojimsubili tiskanisviudbenicizamuslimanske vjerske kole uBosniiHerce-govini. Svakakobiojepreuzetanonajkoji jeprvinazvaoovaj "ahidijom", ma-kari"Potur-ahidijom",jerje"Tuhfei-ahidiiliLogatiahidi"biopoznat perzijskogjezika,dok je"Potur-ahidija" dosta siromaan,s netomalo vieodpet sto-tinas kalamburima (Papaznepop tir,govno ne bok tir i sL). Neke kao pesta,nijepoznavaoniVuk a jojnisuznaliniuredniciAkademiiina 146 10* 147 .:.. .- ., :\' "lli- 4f';.......-."\, ...." . ..- __Jl-- 'J_ '... ,..,.\ . . . ,. ,."...:1_ I 1\1 hrvatskogilisrpskogjezika. Pisac jesigurnosamizmislio glagol jabuka-ti (se),tj.nabacivatisejabukama. poturjeM. HevajiUskufija turskom seljak,paonajkoji jeprvipromijenionaslov"Makbuliarif"htio jesigurno dajeto koggovora"bosanskog"(hrvatskosrpskog)jezika.Izaista,uovom prevladavaju ivota:bik, govedar,grablje,june,klas,konoplja,kopriva,kosi -ti,koza,krava,mazga,obojak,opanak,oputa,ostan,panj,paprat,plot,pohva,poprug, ra,repa,teljig,trnjina,zob,baninekedruge, dok suapstraktnipojmovizastupljeniu manjojmjeri. "Makbuli-arif"ima13poglavlja,anazavretkusvakogpoglavljaimasenten-cijanabosanskomiturskomjeziku: pii,vrloradi,dane bude Nijenitko kanoti!Tizlanedobrosilene izlopovrzi!Tipomiluj,pogled' mene! Tebi jeboljebojat' seBoga,ako utebe pameti ima! bit' junak kogodi bii teseob-zireisrce (srcemu bije ili udara)!Tebi robbit' - mnogo dobra Lipo mi-lovatzakonjedavni!Itodobrovidehutebe,ne moe seizbrojit!Sudufati,dri dobro,kazat ontebiput!Tkogoddobro Tisinko,dobar budi,dobroje lijepo!EjBoe,Tipokloni,mojuduupavese/'!Ejlipoto,i stobome odavna milujemo se! Uvokabularukojislijedi iz fragmentasuobiljeeneslovom Z. izprimjerkaMakbuliarifa,ukojemujeuzimeUskufiMuhamedzabiljeeno Halifa,obiljeenesuslovomH,doksu DukatarevaprijepisaobiljeeneslovomD. A = ferif?te,Z,H B baba= kocakan,D,H babq(slijepimi)= yarasa,D babine = dUgUn,D,H batina=agac;tantopu z,D,H bijel:bilo = ak,D.H bik = buga,H bjeati:bii= kac;ar,D,H blag= sehi,H blatan = c;amurabatan,H blizu= yakin,D Bog = Tann,Z,H bogat:bogati= bay,D.H bolestan= D,H boljeti:boli=agmr, D,H bor =c;amagac;,H brada= sakal,D brad va= nacak,D 149 II ,I 'I II 150 brat =D,H brk =blYlk, D Bubanj= taul,D,H buha=pir, pire,H,D bukara= merebe,D,H bukva =gliigen,D e car= padiah,Z,H,D carevina=carina= devlet,devleti,Z,H,D crljen, crven=klZll,D,H crkva:cirkva =kilisa,D =baliglyutan.H =kl i uklar(ma)H = konaklaroilli(ul,D = alln,Z,H,D =tauk emesine(imesinel,H,D =dort,D; stotine =dort yliz,D =kirk,D = ham is,D =GIban,GlpanH, D =ari,D =adam,Z,H =sakIn,D = Gomelmek, Goklemek, H, D v. a H,D = baba D,H =kurum = aermesi,H,q ne ne H. D =dinle, dinieme D danas:danaske = buglin,D,H danica:tanylllz, D debel=kalin,D,H deset'" on; deset hiljada =on bin,D desno =sag,D devedeset =doksan,D devet = dokuz,D dignuti:dignito =kal,D dim:dima = tiitlin, D. H dinja =kavu n,kaun,D,H divlji:divje, divije,D,H =yabani dobitak:dobit =doyumluk,D on =01gel ir,D =evissi,D,H dQnijeti:donesi" =getir,D drvo:drva = odun,D dubok:duboko =derin,H dug:dugo =uzun,H dug = barc,H dukat = mUsekkek alun,D,H dua= can,Z,H dva = iki, D dvadeset =yirmi,D dvije stotine:dvistotine = iki yUz dvostruk:dvostdiruk, dvoru k,D,H = ikikat D dida, diraH,D =mizrak = ruziHldu, D G D,H =don gagrica =gUven(gveninadi),D gaj= kori(u),D gavran= kuzgun,D glava=ba,Z,H glas=haber,D glavnja= aksi,D gluh=sagIr,D go:golo(pogreno:kolo)=