V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

1

V

Smisao poesisa materijalnosti Istočna i zapadna ikona

Od sinajskih ikona, ikona carigradske i sienske škole do meĎunarodnog stila Fabriana

Sinajska enkaustika

Sinajska tempera

Carigradska škola ikona

Sienska škola ikona

MeĎunarodni stil Fabriana

0.1. uvod

0.2. racionalna osjetilnost

0.3. Tehnike istočne i zapadne ikone

0.4. Literatura

0.1. uvod

U svim esejima potrebno je u uvodnom dijelu definirati najprije specifičnosti vezane za osnovne kreativne postulate, značajne

u procesu nastajanja umjetničkog djela. Zato je nezaobilazno i ponavljanje nekih činjenica iz već razmotrenih problemskih

cjelina ( u drugim esejima) , ali u specifičnom kontekstu. 0.1.1. Istočna i zapadna ikona

0.1.2. Smisao poesisa materijalnosti i likovna instrumentacija

0.1.3. „Razlika“ izmeĎu slike i crteža

0.1.4. poetska tehničnost

0.1.1. Istočna i zapadna ikona

0/ 1. Bogorodica na prijestolju sa svetim Teodorom i svetim ĐorĎem

Ova, jedna od najranijih sačuvanih ikona, koja se čuva u samostanu Sv. Katarina na Sinaju, nastala je krajem šestog vijeka. Kako su primijetili mnogi stručnjaci –

očigledno su likovi preslikani iz različitih izvora, pa to slikarstvo označava ranu fazu u razvoju ikona ( anonimni slikar se trudi da sačuva sličnost tih svetih ličnosti (

sam Juraj podsjeća na ukočene Justinijanove pratioce na mozaiku San Vitale ...). Poput kasnorimskih i faiyûmskih portreta, raĎenih enkaustikom, i ovdje se susrećemo

sa onim bogatim pikturalnim impastom …

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

2

IKONA ima općenito dvostruku ulogu:

1. ima kultnu namjenu - da evocira lik Krista, Bogorodice ili nekog svetitelja; naime, postojalo je vjerovanje da se Krist, zajedno s

Bogorodicom ukazao sv. Luki i dozvolio mu da ih naslika ...1te prvobitne „prave” svete slike bile su polazna tačka

za kasnije čovekovom rukom slikane portrete…

2. ima umjetničku komponentu u namjeni da svojom ljepotom i plemenitošću lika, ispuni promatrača divljenjem i probudi u njegovoj

duši religiozna osjećanja, kako kazuje bizantski pjesnik ikonopiscima ...2nemojte nam slikati ovo što zajedno gledamo sa životinjama,

dajte nam nešto od aure neba !

Sienska škola, koju je formirao Guido da Siena, a zatim je afirmirali Giottovi učitelji Duccio di Buonisegna i Cimabue, još uvijek je pod

jakim bizantskim utjecajem…

←0/ 2. Giotto di Bondone: Madona na prijestolju sa djetetom i anĎelima

I Gentile da Fabriano, iako je djelovao u prvoj četvrtini petnaestog stoljeća, pripada slikarima

tradicionalistima. Radi neke vrste ikone – bogato ukrašene slike raskošno obogaćene s pozlatom

na drvetu... Fabriano nas tako vrača u prošlost: pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci

oživi onu tradicionalnu raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima. Prisutan

je gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite tkanine i fini vez ...

0/ 3. Gentile da Fabriano: Poliptih «del Valleromita», detalj →

←0/ 4. Ohridske Blagovijesti, detalj

1 H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.

2 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

3

0.1.2. Smisao poesisa materijalnosti i likovna instrumentacija

Majstori „ikona“ potenciraju ljepotu na poseban način.

Mnogi pretpostavljaju da su, u početku ...polazišta bila palestinsko – sirijska …

Apostol Luka - spominjan kao SAN LUCA, il pittore dei pittori3- u petom stoljeću je izabran da postane patron slikarstva i umjetnosti uopće.

Prema Novom testamentu sv. Luka je bio roĎen u Antiochiji u Siriji ( možda u današnjoj južnoj oblasti Turske). Govorio je grčki, obavljao medicinsku profesiju,

prešao na kršćanstvo i bio suradnik Paola di Tarsa. Sa njim je proputovao Palestinu, Makedoniju,

Bitiniju i stigao u Rim izmeĎu 50. i 58. godine. Svi podaci potvrĎuju da se radilo o osobi izuzetne

grčke kulture. Školovao se u krugu Bratstva Guidei ellenofoni di Antiochia, gdje su se školovali

mnogi rabini i mnogi slavni znalci medicine (zato se možda i interesirao za figurativne

umjetnosti)...Simeone Metafraste (950-1022) spominje život svetaca i opisuje Luku kao…

...Grka iz Antiochije koji je završio najbolje škole u Heladi i u Egiptu a poznavao i hebrejski i

sirijski jezik, gramatiku, retoriku i filozofiju.

Prema njegovim kazivanjima najprije je specijalizirao medicinu, a zatim je stjecao iskustva iz oblasti

figurativne umjetnosti. Nakon što je prešao na kršćanstvo, napisao je Treće evanĎelje, te naslikao

ikonu Krista i Gospe… a tutt’oggi venerata ( poštovanu do naših dana).

Tada se raĎa i Lukin arhetip. Metafraste, slijedeći druge pisce spominje posebnu tehniku kojom je

San Luca slikao4 nazvanu CERA E COLORI dakle,…

ad encausto, tehnikom primjenjivanom prije ikonoklasta,

dok se kasnije više primjenjivala tempera ...

0/ 5. La tavola del Cristo „archetipa“ SANCTA SANCTORUM Legenda o sv. Luki, slikaru potisnuta je pojavom ikonoklazma. U tom turbulentnom vremenu Bizanta (730-843), kada je pogotovo u Konstantinopolju zabranjivano

prikazivanje lika, kao idolopoklonstvo, minimaliziran je i značaj Sv. Luke.

3 Enrico Castelnuovo: Artifex bonus – Il mondo dell'artista medievale; Roma-Bari, 2004; Michele Bacci: San Luca: il pittore dei pittori /str.3-11

4 Simeone Metafraste (950-1022): Monologio/ ARTIFEX /str.8

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

4

Iako su mnoga remekdjela tih vremena masovno uništavana, smatra se i danas da mnoge, kasnije Madone imaju lik

Lukinog ARHETIPA. Najstarije, još antičko svjedočenje je Trattato sulle sante immagini, djelo koje se pripisuje

Andrei di Creta iz VIII st. i razmatra svete likove koji su nastali IN VIVO , od Kristovog suvremenika…

Mnogi misle da je u pitanju parafraza. Bilo kakvo pisanje o ovoj temi u vrijeme ikonoklazma spadalo je u herezu. U

ranom srednjem vijeku termin gràphein je za „Padri iconoduli” ( poštovaoce ikona) korišten kao jedinstvena oznaka za

različite radnje, kao što su:

- scrivere

- descrivere

- rappresentare.

Tako se u IX stoljeću u Lettera dei Patrisrchi d’Oriente napominje da Krist može biti i spominjan, i prikazan, opisivan,

objašnjen samo opisom odnosno objašnjenjem druge osobe, koja ga je vidjela „svojim očima”. U drugoj fazi ikonoklazma

– oko 843. bizantska crkva je pokušala ponovo afirmirati Luku i kao medicinara i slikara ... Dakle, legenda da je Sv.

Luka, kao ikonopisac naslikao prvu ikonu Krista i Gospe , ipak je preživjela. Kasnije je ovjekovječen na mnogim

ikonama, minijaturama , freskama - kako slika ikonu. Ali, u starijim bizantskim tekstovima smatra se da je Sv. Luka bio,

prije svega, izuzetan stručnjak na području jezika, literature, medicine, filozofije, dok su smatrali da je diletant u likovnim

umjetnostima. Tako Konstantin VII Porfirogenet (913-959) u svom enciklopedijskom djelu, iako iznosi korisna saznanja i

o umjetničkim tehnikama, smatra da je Apostol Luka bio...znalac koji je svjedočio bez profesionalnih slikarskih

ambicija ...

Nakon XI stoljeća u Konstantinopolju su konzervirali staru ikonu koju su pripisivali sv. Luki i pošto je konzervirana u

manastiru Hodigoi nazvali su je VERGINE HODIGHITRIA.

U to vrijeme počeli su i u Rimu neke ikone pripisivati apostolu Luki:

- La Madonna di san Sisto iz VI st. (danas u manastiru Del rosario a Monte Mario),

- La tavola del Cristo „archetipa” stvorena “bez ljudske ruke”,

kasnije zvana Sancta Sanctorum .

U privatnoj kapeli pape u Palazzo Lateranense opus sv. Luke se sve češće počeo razmatrati kao “ORIGINALI”

LUCANI.

0/ 6. La Madonna di san Sisto

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

5

Iz vremena , prije ikonoklazma je i poznata rimska ikona - Bogorodica:

Kanonik Nicolao Maniacuzio, 1145. smatra, u okviru grčke tradicije i kulture - Luku za prvog portretistu novog doba. U vrijeme kada je Maniacuzio ovo pisao – slike na

dasci se nisu meĎusobno razlikovale. Burgundio da Pisa preveo je 1153. grčki manuskript od Giovannija Damascena

(koji opet citira Andreu da Creta iz VIII st. i njegove pretpostavke o slikama San Luce, restauriranim u Jeruzalemu i

Rimu) pod nazivom Trattato sulla fede ortodossa ...

U toj sveobuhvatnoj bizantskoj tradiciji sve su ikone imale iste karakteristike :

- na drvetu „od palme” fino poliranom je nanesen crtež, osnovna kompozicija,

- a zatim zapunjeno anĎeoskom misijom čudotvornog dodatka boje ...

Prema legendi Sv. Luca je ovu ikonu donio sa sobom iz Antiohije u Rim, ali se kasnije selila ( za vrijeme ikonoklazma je

bila sakrivena); u manastir Monte Mario je stigla 1931. godine ( restauracija: 1950; Dr. Carlo Bertelli ).

←0/ 7. Enkaustika na drvetu: Bogorodica, detalj Danas u Rimu; u crkvi St.Francesca; VII stoljeće; naĎena je u Rimu u crkvi St. maria Nuova; otkrivena je slučajno ,

nakon čišćenja jedne ploče, na kojoj je više puta slikano; jedino je površina Bogorodičinog lica sačuvana u dobrom stanju

...slikana u enkaustici, tehnici koja je kasnije izašla iz upotrebe ...

Majstori „ikona“ , dakle, potenciraju ljepotu na poseban način.

Mnogi pretpostavljaju da su, u početku ...polazišta bila palestinsko – sirijska …

Ipak, kako smo već napomenuli, analizirajući način „impresionističkog” stila „ osloboĎene fakture” kasnog Rima i način

rada slikara katakombi, možemo zaključiti da postoji izvjesna analogija. Naime – i rimska filozofija tog vremena ukazuje

na izvjesno udaljavanje od materijalizma i okretanje duši i simbolima ... Nema više dinamike i pokreta, prisutnog u

starijim rimskim stilovima.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

6

Slikarstvo u katakombama je do krajnosti osloboĎeno tjelesne plastičnosti i postavljeno u apstraktni

ambijent ... U pitanju je, kako je zapisao Cankar5... stil čistog spiritualizma ...( umjesto antičkog

hedonizma, pred nama su samo )...simboli i ideogrami ...

tjelesnost ostaje jedino u konturi, a i ona je ponegdje izbrisana ...

„Govor simbolima i ideogramima“ ostaje trajno obilježje sakralne umjetnosti, a na ikonama ostaje

prisutno i zapostavljanje same „tjelesnosti“, prisutno uglavnom samo u konturama…

kako je zapisao pjesnik ... 6

nemojte nam slikati ovo što zajedno gledamo sa životinjama, dajte nam

nešto od aure neba !

Kako bi postigao ovaj cilj - slikar za svoj likovni izraz bira onaj materijal čiji karakter odgovara

karakteru njegovog osjećanja, karakteru motiva ili likovne ideje koju obraĎuje…

Svaki likovni materijal je u likovnom smislu instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili,

drugim riječima: odreĎena likovna instrumentacija, zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih

prvina – crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnom tekstu, ili , kada je u

pitanju konkretna materijalizacija ideje – daje…

…smisao poesisu materijalnosti …

kako je to formulirao Kosta Bogdanović…7

←0/ 8. Giotto: Madona na prijestolju sa djetetom i anĎelima, detalj

Dakle, stvaralac svojom specifičnom ekspresivnošću, svojim senzibilitetom, emotivnim odnosom do vizualne inspiracije, daje vlastitom tekstu i specifičan likovni izraz.

Zato je – kod razmatranja originalne zvučnosti likovnog teksta u sveobuhvatnosti elaboracije slikarskog métiera..., od posebnog značenja proučavanje specifičnosti

vizualne zvučnosti, zavisne od izbora i načina korištenja likovnog materijala, ili, drugim riječima, proučavanje slikarskog zanata, i samog načina slikarskog procedéja

…

5 Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrščanski dobi in zgodnjem srednjem veku, Ljubljana, 1930.

6 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28. 7 Kosta Bogdanović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

7

U tom svom sveobuhvatnom zahvatu potrebno je naporedno, sa materijalom i tehnikom slikarstva…

…8što bi u jednoj slobodnoj analogiji sa jezikom predstavljalo slikarsku leksiku i slikarsku gramatiku,

dotaknuti i …izraz i stil.

Sa aspekta same materije slika, kao klasični medij, sastoji se od –

- podloge na koju je

- vezivom nanesena

- boja. Na koji je način to uraĎeno, što se dešava u procesu rada – zavisi od individualne primjene likovne

instrumentacije .

Različiti materijalni elementi primijenjeni odgovarajućom metodom slikarskog zanata , ili drugim riječima,

odreĎenom tehnikom rada ,omogućuju umjetniku da sa više ili manje uspjeha realizira svoju ideju –

materijalizira svoj umjetnički osjećaj.

Pisanellova Princeza izvedena virtuoznim potezom kista , sa izuzetnom suptilnošću u samom izražaju -

tanjim, jačim i slabijim linijama :

u ovom slučaju –

- konačnu vizualnu zvučnost u likovnom smislu i

- materijalnu trajnost u tehnološkom smislu, postiže odgovarajućom primjenom

- boje i veziva , vjerojatno – pigmenta i žumanjka,

- na odgovarajućoj podlozi, u ovom slučaju na bijeloj osnovi drvene ploče…

sve je graĎeno orkestracijom jačih i slabijih monokromnih poteza , u ritmu jačih i slabijih, debljih i tanjih

linija…

0/ 9. Il Pisanello: Princeza iz porodice d'Este, detalj →

Paris, Louvre; oko 1440;1 42,76 x 29,94 cm; tempera na drvenoj ploči ; pretpostavlja se, na osnovu činjenice

da je Pisanello uradio medalju Lionella d'Este, da je tada nastao i ovaj portret... ; pozadina ukrašena cvjetnim motivima podsjeća na rad minijaturista; u samom

oblikovanju figure nazire se precizno linearno izražavanje, tipično za medaljara; vezan je za sjeverni internacionalni stil; po majčinoj liniji vuče porijeklo iz

Verone...da li je na ovom portretu princeza iz porodice d'Este, nije sa sigurnošću potvrĎeno ...

8 Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo, juni 1991.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

8

Prema enciklopedijskoj definiciji9...

...slikarstvo je jedna od osnovnih grana likovnog stvaralaštva, umijeće koje pomoću linija i boja daje na

plošnoj podlozi prikaz pojava viĎenih u stvarnosti.

Time ploha dobiva novo, ne isključivo dekorativno značenje.

Za razliku od crteža, slikarstvo je ona umjetnost koja se izražava u prvom redu pomoću boje.

0.1.3. „Razlika“ izmeĎu slike i crteža

Dakle, enciklopedijska definicija pokušava ovaj likovni fenomen pojednostaviti, smatrajući da je… …za razliku od crteža, slikarstvo ona umjetnost koja se izražava u prvom redu pomoću boje.

Ovu distinkciju izmeĎu crteža i slike dovodi u pitanje već Plinije …

Čak i Giottova tehnika, još uvijek…

... odražava glavnu osobinu grčkog slikarstva - liniju –iako se za prevlast takmiči i boja10

…

naime, slikanje temperom, po svom tretmanu gradnje trattegiaro , bliže je crtačkoj „šrafuri” nego plošnom,

ponekad i maksimalno „suhom“ izražavanju bojom…

←0/ 10. GIOTTO DI BONDONE: Madonna in maestà , makro detalj

9 Dr. Luc Menaše: Slikarstvo, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1966 knj. 4, str. 223

10 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI , Novi Sad 2006 ; GRČKA/ str.112; sl. 140.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

9

0.1.4. poetska tehničnost

Kako smo već napomenuli - bizantska ikona ima dvostruku ulogu:

- ima kultnu namjenu - da evocira lik Krista, Bogorodice ili nekog svetitelja; naime, postojalo je

vjerovanje da se Krist, zajedno s Bogorodicom ukazao sv. Luki i dozvolio mu da ih naslika ... 11

Te prvobitne

„prave” svete slike bile su polazna točka za kasnije čovjekovom rukom slikane portrete

- ima umjetničku komponentu u toj namjeni - da svojom ljepotom i plemenitošću lika, ispuni promatrača

divljenjem i probudi u njegovoj duši religiozna osjećanja ...

Zato bizantski pjesnik kaže ikonopiscima otprilike ovako:

...12

nemojte nam slikati ovo što zajedno gledamo sa životinjama, dajte nam nešto od aure neba !

Ovo nastojanje dočaravanja „aure neba“ poticalo je majstore ikona, da pored umjetničke komponente , izuzetnu

pažnju posvećuju i samoj tehničkoj virtuoznosti…

čak kod Fabriana možemo zapaziti, kako pokušava da u samoj punciranoj pozlati na dasci oživi onu tradicionalnu

raskoš bizantskih ikona okovanih zlatnim ili srebrnim reljefima. Prisutan je gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata,

plemenite tkanine i fini vez ... Gradnja slike je izuzetno kompleksna:

- na detalju Pale Strozzi, Adoratione dei Magi, na samoj kruni , na glavi Baltazara, crtano je na zlatu ali je

inkarnat pod slikan ponovno prekriven osnovom i modeliran ...

- specifičnost gradnje kod Gentilea bazira se, prije svega, u brižljivom nanošenju više slojeva transparentne

boje vezane žumanjkom ...

0/ 11. Gentile da Fabriano: ■ Pala Strozzi, detalj krune... Iako je tehnika svugdje samo početni profesionalni odnos do materije, ona može dodatno potencirati plemenitost poruke…

11 H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256. 12 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

10

Ali, najvažnija je OSJETILNOST , koju umjetnik nosi negdje duboko u sebi !

Tu osjetilnost treba prevesti u likovni jezik sigurnom rukom uvježbanog majstora svog zanata. Značaj zanata u umjetnosti možda je najbolje, u samoj terminologiji,

afirmirala francuska kultura:

naime, u francuskom jeziku, za razliku od drugih jezika, razlika je odreĎena manjom jezičkom distinkcijom izmeĎu riječi l’artist - umjetnik i l’artisan - zanatlija.

Ali zato Francuzi često koriste za zanatski virtuozno djelo, ali manje umjetničke vrijednosti, frazu …

…elle n’est pas d’un artiste, c’est des artisans…13

( ovo nije rad umjetnika, već zanatlije ).

Francuzi koriste termin beaux arts i u širem kontekstu:

u lijepe umjetnosti spadaju one vrste – glazbe, poezije, proze, slikarstva, kiparstva, arhitekture…

gdje imamo osjećaj da djelo ima osebujan pečat umjetnikovog ličnog izraza . Tako se razlikuje beletristika ( belle letre) od novinarstva ( journaliste) , simfonija od

„šlagera”, slika od plakata ( iako su granice izmeĎu tzv. „čiste” i primijenjene umjetnosti srušili već Domier i Loutrec, a kasnije Picasso). Leonardo je jednom prilikom

zapisao da je „ slika pjesma koju vidimo..”. A Delacroix, nastavlja ovu tezu, tražeći distinkciju izmeĎu pjesnika i slikara: Le poète se sauve par la succession des

images; le peintre par leur simultanénté ! ( Journal, Supplément III, s. 417; 16.12. 1843).

Konačno, Malraux smatra ... da oko sluša!

... traži da oslušnemo les voix di silence ... zvuk tišine.

Jasno je, dakle, da rad na umjetničkom djelu, iako najčešće zavisi i od zanatskog iskustva, ima malo zajedničkog sa onim što se obično zove zanatskom izradom:

…14

ako je originalnost ono po čemu se umetnost razlikuje od zanatstva, tradicija služi kao zajednički teren na kome se oboje sreću.

Janson dalje naglašava da ...

...nije ni čudo što se umjetnikov način rada toliko odupire svim zadanim pravilima,

dok obrtnikov potiče standardizaciju i pravila. Razlika je u tome što umjetnik «stvara» nešto umjesto da tek «izraĎuje»

Misterija umjetničkog stvaranja je nedokučiva: kako je zapisao Huyghe

…15

Entre l'oeil et la main du peintre se joue le mystère de l'art !

dakle, …između oka i ruke slikara dešava se misterija umjetnosti !

13

J.G.Goulinat: La technique des peintres, Paris, 1926 / str. 11. 14

H.W.Janson, Istorija umjetnosti, Beograd, 1974 /str. 15; Janson ( izdanje 1997/str. 21. 15

René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955, str. 7.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

11

Dakle, osjetilnost treba prevesti u likovni jezik sigurnom rukom uvježbanog majstora svog zanata. Ali, iako je nemoguće ignorirati samu tehniku, čak i samo kao

pravila igre, kao logiku prirodne datosti, ona ne smije nadvladati vlastiti izraz… 16

…svaki umetnik u zametku počinje na nivou zanatlije, na taj način što podražava drugim umetničkim delima…

na kraju, niko se ne može naučiti stvaranju; može se naučiti samo kako da ide kroz proces stvaranja…

Autentičnost se prepoznaje ne samo u tehnici, već i u mnogim drugim elementima –

- u koncepciji,

- rukopisu,

- virtuoznosti,

- gami,

- dramatskoj napetosti –

- u onom što je Paul Valéry nazvao… POETSKA TEHNIČNOST 17

:umjetnost je… sinteza htijenja i moći

( sposobnosti koju umjetnik stiče zahvaljujući primijenjenom materijalu)…

Kako smo već naveli - slikanje temperom, po svom tretmanu gradnje bliže je crtačkoj „šrafuri” nego plošnom, ponekad i maksimalno „suhom“ izražavanju

bojom…U praksi se pojedine mogućnosti kombiniraju -

- koristeći kist samostalno,

- kombinirajući kist i urezani crtež,

- tonsku gradaciju rasterom i laviranjem,

- koloriranjem do povučenih kontura i t. d…

I Giottova tehnika, još uvijek ...

... odražava glavnu osobinu grčkog slikarstva

- liniju –

iako se za prevlast takmiči i boja18

…

16

H.W.Janson, Istorija umjetnosti, Beograd, 1974 /str. 15; Janson ( izdanje 1997/str. 21.) 17

Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête, Milano, 1960 /s.175 18 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006 ; GRČKA/ str.112; sl. 140.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

12

Već Grci su pokušali dokučiti kako je nastala linija.

Poznat je zapis Pliniusa... kako je kćerka lončara Boutadesa iz Korinta, zaljubljena u mladića koji je odlazio, željela „opredmetiti“ njegov lik, „ubilježiti njegovu sjenu“

kao KONTURU , dakle, ivicu izmeĎu svjetlosti i tame ... Plinius navodi da su ovaj način koristili već Egipčani ( definiranjem fizionomije u profilu ..., kao

najefikasnijeg načina). Same konture obuhvaćaju i osnovni konstruktivni studijski crtež…

Već u antičkoj tradiciji ( kasnije i bizantskoj) riječ SKELETON... 19

... podrazumijeva linearni crtež konturama , najčešće izveden ugljenom,ili crnim , kao i obojenim kredama.

Ovaj crtež je podupirao kompoziciju - prvom distinkcijom bojenih površina koje su planirane kao granice trodimenzionalnog

volumena20

...

Max J. Fridländer je jednom napomenuo da preliminarni crtež ...

...stoji u istom odnosu do slikanog sloja kao SKELETON kod mišića.

Skeleton možemo naslutiti i na završenom djelu…

Na detalju ohridskih Blagovijesti možemo razmotriti ovu distinkciju bojenih površina…Konstruktivni,

studijski crtež, SKELETON , drugim riječima - vanjska silueta iscrtane figure se ne razlikuje ni po

proporcijama ni po formi od kasnije definiranih detalja… Sve je i na završenoj slici još uvijek linearno, a

koloriranje plošno. Suptilnim šrafurama slikar će samo sugerirati trodimenzionalnost…

←0/ 12. Ohridske Blagovijesti , detalj: ArhanĎeo Gavrilo

0/ 13. ■ Simone Martini: Ansanov oltar, detalj anĎela→

I na detalju glave anĎela na slici Navještenje Simone Martinija - evidentan je sam značaj crteža : sam

crtež je evidentan u svim fazama gradnje od brižljivog urezivanja, kasnijeg pod slikanja, graviranja u

pozlatu i reljefnog «uzdizanja» na ljiljanima: crtačkim modeliranjem pomoću sjena, šrafiranjem, laviranjem ili, kako su specifične šrafure zvali Sienski majstori –

tehnikom puntegiaro i trattegiaro - postiže se u crtežu iluzija volumena nekog objekta … Slikano za Duomo di Siena za kapelu Sant'Ansano; danas Firenze, Uffizi;

1333.; 2,65 x 3,05 m; pozlata i tempera na drvu: zlatna pozadina ima dekorativne puncirane segmente uz izrezbarene pozlaćene okvire koji su u prvom planu… .

19

Max J. Fridländer je jednom napomenuo da preliminarni crtež ... stoji u istom odnosu do slikanog sloja kao SKELETON kod mišića. 20

M.Meiss and L.Tintori: The Painting of the St.Francis in Assisi, New York, 1962.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

13

0.2. racionalna osjetilnost 0.2.1. racionalno i iracionalno – svjesno i spontano

0.2.2. smisao poezisa materijalnosti

0.2.1. racionalno i iracionalno – svjesno i spontano

Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski ( kronološki). Porijeklo i tok odreĎenih umjetničkih problema zasnovani su

na kompleksnim civilizacijskim slojevima u razvojnoj liniji odreĎene umjetničke prakse, tražeći ...

... 21

smisao poezisa materijalnosti. Pri tome su vrijeme, prostor, klasično i suvremeno podjednako relevantni.

Dakle, i u likovnoj umjetnosti, kao i u drugim oblastima stvaralaštva, prisutan je onaj circulus, stalno preobražavanje kreativnih htijenja .

Zato svaka klasifikacija predstavlja i osiromašenje.

Svrstavanje odreĎenih kreativnih projekata u strogo diferencirane vrste je upitno ali ipak neophodno.

Kao jedan od ključnih kriterija u razmatranju različitih pristupa u samom procesu gradnje likovnog djela, uzimajući u obzir kriterije našeg vremena, uzeli smo u obzir i

postojanje racionalnog i iracionalnog u samom pristupu likovnom izrazu, iako racionalnu osjetilnost možemo prepoznati u svakom umjetničkom djelu.

Možda je najtočnije sam stvaralački čin definirao Klee poznatom izrekom da je…

… genijalnost odstupanje od pravila22

, te da ...

ne postoji nepremostivi jaz izmeĎu racionalnog i iracionalnog 23

... svjesnog i spontanog.

Tako bismo za racionalnu osjetilnost renesanse mogli reći da se zasniva na ravnoteži racionalnog i iracionalnog ...

Ali, kod slikara ikona prevladava još uvijek iracionalno… nešto od aure neba !

I inače, analizirajući konkretna djela, prateći proces njihovog nastajanja, rjeĎe ćemo naići na isključivo racionalne, analitičke i konstruktivne projekte, nasuprot onima

koji su iracionalni…

21

Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo, metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo, Svjetlost, 1990); tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje, 22. jun 1991/ str. 11 22

Ivan Focht: Uvod u estetiku , Sarajevo 1972 /s.214 23

Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982 /s.125...

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

14

Ako gradnju razmatramo u kontekstu kreativnih nastojanja, tada ćemo morati pažnju pokloniti, prije svega,

značaju linije i boje kao osnovnih likovnih elemenata kojima slikar stvara svoje djelo , odnosu izmeĎu

„grafičkih i pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvučnosti.

Ovaj odnos se stalno mijenja.

Ponekada dolazi do punog izražaja linija, što su već stari Grci nazivali SKIAGRAPHIJOM, ali, čega se ne

odriče ni slikar ikona, kao ni kasniji majstori…

Ponekada su prisutna kreativna nastojanja koja podrazumijevaju ravnomjerni značaj linije ( konture) i boje,

gdje boja ima funkciju lokalnog tona, što danas definiramo kao tonsko slikarstvo, slikarstvo klasičnog tipa,

što ćemo nazvati PITTURA…

U predrenesansno vrijeme tonsko slikanje je, više ili manje podreĎeno konturi i šrafuri…

Tako slikar naglašenim šrafiranim oživkama potencira uzvišenost, ono nešto od aure neba, a ujedno i

potencira trodimenzionalnost ...

Evidentne su „oživke“, kao dodatno akcentiranje forme, pogotovo u takozvanom moskovskom načinu ,

koristeći takozvano «RASTOPLJENO» ZLATO ...

Slika se ( „rastopljenim“ zlatom), kako navodi Dionisije u 24. točki Hermeniae ...prvo žitkim,

a zatim se nanosi svjetlije ( gušće) na mjestima gdje je jače osvetlenje ...

←0/ 14. Krist Pantokrator, detalj Ermitage, Lenjingrad; oko 1363.; 106 x 70 cm; tempera na drvu.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

15

0.2.2. smisao poezisa materijalnosti

Kako smo već primijetili, razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski ( kronološki). Porijeklo i tok odreĎenih umjetničkih

problema zasnovani su na kompleksnim civilizacijskim slojevima u razvojnoj liniji odreĎene umjetničke prakse, tražeći ...

... 24

smisao poezisa materijalnosti.

Pri tome su vrijeme, prostor, klasično i suvremeno podjednako relevantni.

Dakle, i u likovnoj umjetnosti, kao i u drugim oblastima stvaralaštva, prisutan je onaj circulus, stalno preobražavanje kreativnih htijenja .

Još Ventura25

je naglasio, da – ako razmatramo samu tehniku -

postoji samo dobra tehnika i loša tehnika:

ona koja se gubi u umjetničkom djelu je uvijek dobra, a ona koja se ističe sama po sebi,

kad slikar voli da se prikaže virtuoz više nego umjetnik, uvijek je loša ...

Razmatranje umjetnosti u kontekstu zanatskih iskustava teško je klasificirati pravolinijski ...

...čovjeku nije svojstveno da se ponavlja26

.

Život je iskustvo, ponavljanje je zastoj iskustva. Iskustvo je traženje ...

Ne vrijedi truda, kako naglašava Argan , tražiti nešto što je već naĎeno. Najčešće ...

...se novi izum raĎa iz kritike prošlosti kojoj se pridodaje projekt za budućnost.

Danas, u tehničkom smislu, ne postoji više slikarstvo ni kiparstvo, ne postoji više arhitektura...

Mnogi teoretičari ističu kako ... nikada i nisu postojale kanonske tehnike pojedinih umjetnosti… Circulus, stalno preobražavanje ... na prolazu kroz prostor i

vrijeme, nikada ne prestaje, ali ...sve možemo razumjeti onog časa, kad se vratimo do izvora27

.

24

Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo, metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo, Svjetlost, 1990); tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje, 22. jun 1991/ str. 11 25

Lionello Ventura: Come su guarda un Quadro / Od Giotta do Chagalla ; Zagreb, 1952 /str. 230-235 26

G.C.Argan: Studije o modernoj umjetnosti, Beograd, 1982 / str.39 27

É. Faure:Duh oblika/str. 11

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

16

Élie Faure, vrstan poznavalac svjetske likovne baštine, je već prije gotovo osam desetljeća formulirao, polazeći od opće prihvaćenih filozofskih stavova ( Heideggera) o

vračanju izvorima ... danas, još uvijek uvažavani „esej“, kojeg bismo mogli definirati kao

„esej“ o razvoju spoznaje:

28Osjećali mi to ili ne osjećali, htjeli mi to ili ne htjeli, sveopća uzajamna povezanost spaja sve ljudske čine i sve ljudske predodžbe,

ne samo u prostoru, nego takoĎer, i prije svega, u vremenu ...Sve možemo razumjeti onog časa, kad se vratimo do izvora.

Crnački rad u drvu i grčki mramor nisu tako udaljeni meĎusobno, kako se to misli. Dovoljno je da pogledamo koje od djela egipatskog Srednjeg carstva, pa će nam

se u ritmičkoj ravnoteži njegovih valovitih površina,

otkriti prijelaz od naivnih i grubih planova crnačkog kiparstva do slobodnih no koncentričnih kretanja grčkog kiparstva ...

Nema sumnje, da se pradavna crnačka umjetnost preko nilske doline proširila iz Afrike u Evropu, dok je polinežanska umjetnost, koja je možda jedna od njezinih

grana, doprla do Amerike... ili se na malajskim otocima susrela sa strujama, što su tokovima Gangesa i Iravadija donosile duh Grčke i Egipta preobražen na prolazu

kroz Asiriju, kroz Perziju, kroz Indiju, kroz Indokinu, koja je opet upila u se kinesku dušu ...

..kasnije će Perzija proširiti po Aziji arapsku umjetnost proizašlu iz rimske i bizantske…

Jer čak i onda, kad pojedini veliki izrazi spoznaje ostaju nepoznati jedni drugima,

čak i onda kad se njihovi zajednički izvori gube u tami povijesti, razvoj spoznaje kao da prolazi svagdje kroz gotovo jednake stupnjeve:

organsku integraciju, ravnotežu sklada i kritičko rasčlanjivanje;

i stoga u pojavama toga razvoja otkrivamo čudesne analogije u strukturi, ritmu i u izražaju. 29

Veliki atenski slikari Parrhasije, Zeuxid i Apeles javljaju se u IV. stoljeću←.

Slično i ponovo ... na Zapadu u XV. stoljeću, kod Avinjonaca, Flamanaca, BurgunĎana i Talijana, slikarstvo se počinje oslobaĎati svoje primitivne tehnike,

da bi ostvarilo potpun, isključivo slikarski izraz najdubljih, najsloženijih i najprofinjenijih nijansa duha ...

Dakle, porijeklo i tok odreĎenih umjetničkih problema zasnovani su na kompleksnim civilizacijskim slojevima u razvojnoj liniji odreĎene umjetničke prakse, tražeći ...

... 30

smisao poezisa materijalnosti. Pri tome su vrijeme, prostor, klasično i suvremeno podjednako relevantni.

28 É. Faure:Duh oblika/str.11 29 É. Faure:Duh oblika/str.42 30

Kosta Bogdanović: o knjizi «Slikarstvo, metode slikanja i materijali» (Metka Kraigher-Hozo, Svjetlost, 1990); tekst o knjizi objavljen: Oslobođenje, 22. jun 1991/ str. 11

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

17

Kako je zapisao Foçillon ...

... 31

historija nije jednosmjerna, neprekidna, jer se može promatrati kao dugo taloženje sadašnjosti,

a umjetnost kao transpozicija skale dubokih aktualnosti.

Tako je moguće da umjetnička djela, nastala u različitim historijskim periodima, žive naporedo,

istovremeno.

Nijedna revolucija ne poriče sva iskustva koja su joj prethodila ...

na historijsku svijest forme ne ostavljaju prolazan utisak ...

←0/ 15. Enguerrand Quarton: Avignonska PIETÀ;detalj Louvre; porijeklo: Villeneuve-les-Avignon; sredina 15. stoljeća; visina: 1,62 m, širina: 2,18 m; pozlata,

tempera i ulje na drvu; zlatna pozadina ima dekorativne puncirane segmente; u kontekstu same gradnje slike,

na majstora je uticala talijanska i flamanska gotika.

Ipak, u tematskom smislu zamjećujemo tipičnu francusku ekspresivnost kojom majstor pokušava ukazati na

Marijinu tugu, kao i na Kristove muke ...

Tako su gotske sheme, pod utjecajem Simone Martinija, koji svoje zrele godine provodi u Avignonu32

, prisutne

čak i na Avignonskoj PIETÀ nastaloj stotinu godina nakon Ansanovog oltara.

Avignonska pietà predstavlja možda i zadnje «izdisaje» slikarstva sa zlatnim pozadinama na Zapadu. Kako

je zapisao Germain Basin33

...

...usamljena na raskršću puteva Juga i Severa, avinjonska Pietà stoji iznad svih škola ...

...Kao da se Evropa ujedinila da bi se stvorilo remek-delo stoleća, koje će ostati najveći duhovni izraz

srednjeg veka

na njegovom patetičnom i rastrzanom kraju...

...patnja sa svim mogućim oblicima bola inspiriše religioznu umetnost ...

31 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, ( citat Foçillona; str.12.) 32

Simone Martini odlazi u Avignon na poziv pape. Tu ostaje gotovo do kraja života. Iako se vratio u Sienu, tu je u to vrijeme kuga : umire u Konventu San Domenico u Sieni 1344 ( supruga se vrača iz Avignona tek 1347. godine). 33

Germain Basin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963, str. 156

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

18

0.3. Tehnike – istočna i zapadna ikona

Uvjereni u istinitost, već više puta citirane Heideggerove izreke – da ...

...sve možemo razumjeti onog časa, kad se vratimo do izvora ...

pokušati ćemo kompilacijom informacija iz niza dokumenata, knjiga, traktata i priručnika, proniknuti u tajanstveni svijet likovnog stvaranja, razmotriti ključne

tehnološke stečevine, spoznaje, saznanja i inovacije u kojima je autentičnost kreativnih nastojanja došla do punog izražaja, uzimajući u obzir i sva meĎusobna

preplitanja pojedinih zanatskih dostignuća , čak i komparacijama, u kojima se dovodi u pitanje i kronološki red, ne zaobilazeći ni kreativna nastojanja u kontekstu

osnovnih likovnih elemenata, kojima slikar stvara svoje djelo , razmatranjem odnosa izmeĎu „grafičkih i pikturalnih“ vrijednosti cjelovite vizualne zvučnosti.

Naime, svaki likovni materijal u likovnom smislu je „instrument“ koji ima specifičnu vizualnu zvučnost.

Umjetnost može da se shvati, u dijalektičkom smislu, kao skladan odnos izmeĎu forme i ideje, izmeĎu tehnike i materijala34

.

Kako smo već zaključili, pod likovnom instrumentacijom podrazumijevamo crtački, grafički, slikarski, kiparski materijal, alat kojim se taj materijal obraĎuje i druga

pomoćna sredstva koja sudjeluju prilikom formiranja materijalnog dijela likovnog izraza.

Dakle, specifična vizualna zvučnost rezultat je specifične likovne gradnje i zavisi od izbora materijala kojim se izvodi, funkcije i metoda gradnje. Tako će i vizualna

zvučnost zavisiti od više faktora:

- od izbora crtaćeg, odnosno slikarskog materijala, kao i pribora,

- od izbora nosioca,

- od same funkcije odreĎenog artefakta, i

- od procesa kreativne i tehnološke gradnje.

Tehnike, koje pripadaju - istočnoj i zapadnoj ikoni - mogli bismo razmatrati na bezbrojnim primjerima remekdjela svjetske baštine…

Imajući u vidu značaj specifične vizualne zvučnosti IKONA kao i njihovu općenito dvostruku ulogu –

- onu kultnu namjenu - da evocira lik Krista, Bogorodice ili nekog svetitelja, kao i

- onu umjetničku komponentu u toj namjeni - da svojom ljepotom i plemenitošću lika, ispuni promatrača divljenjem i probudi u njegovoj duši religiozna

osjećanja, dajući … „nam nešto od aure neba… „

34

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, sr.12.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

19

odabrali smo, kao tipične primjere sljedeća djela:

prvi primjer:

←0/16. Bogorodica na prijestolju sa svetim Teodorom i svetim Jurajem ( ĐorĎem),

nastala krajem šestog vijeka , izvedena virtuoznim pastoznim potezom kista , sačuvana u samostanu Sv. Katarina , na Sinaju, na kojoj

se, kao poput kasnorimskih i faiyûmskih portreta, raĎenih enkaustikom, susrećemo sa onim bogatim pikturalnim impastom …,

drugi primjer:

←0/17. Krist Pantokrator,

jedan od tipičnih primjera sinajske tehnike slikanja temperom, nastao nakon ikonoklazma, početkom 13. stoljeća, što ne znači da na

ovaj način nije slikano i prije ikonoklazma,

u vrijeme kada se još uvijek rade i enkaustičke slike, ali su živa i stara helenistička zanatska iskustva, iskustva velikih atenskih

slikara, nakon Zeuxida, za kojeg su mnogi zapisali, da mu je . „tehničko oslobaĎanje „

u prenesenom smislu riječi, nudio i novi medij…sada , na Sinaju, primijenjen na novi način…variranjem debljine nanosa boje , suptilnim

nijansiranjima…nanošenje tempere finim kistom, što je omogućilo, za razliku od voštanog vrućeg tretmana, i maksimalnu preciznost

linije…,

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

20

treći primjer:

←0/18. Blagovijesti, čuvena dvostrana ohridska ikona, izraĎena u Carigradskim radionicama – koja potvrĎuje ...istočnjački hijeratizam, koji je, kako je

naglasio Germain Bazin ,… 35

...bio u toku čitave vizantijske umetnosti snažna konstruktivna sila protivna vraćanju antici ...

...trajao je kroz čitavu dugu istoriju te umetnosti,

kao što to pokazuju ohridske „BLAGOVESTI“ još u X IV veku,

četvrti primjer:

←0/19. Madona na prijestolju sa djetetom i anĎelima, ( detalj), čuveno djelo Giotta, izuzetno značajnom, jer je…

36 uveo novu umetnost ...

a mnogi učenici poučavani su na nivou starih Grka.

Giotto je video u umetnosti – i dodao joj – što niko drugi nije.

Doneo je prirodnu umetnost, a s njom i ljupkos t...

Beše ...

izumitelj i pronalazač velikog znanja

koje je ležalo zakopano već šest stotina godina…,

35

Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963, str. 107. 36

Lorenzo Ghiberti: Komentari iz Druge knjige... ( navod: Janson)

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

21

te , kao peti primjer :

←0/20. Poliptih «del Valleromita jedno od vrhunskih majstorstava Gentile da Fabriana, koji, iako je djelovao u prvoj četvrtini petnaestog stoljeća, pripada

slikarima tradicionalistima, stvarajući neke vrste ikone – bogato ukrašene slike raĎene temperom s pozlatom na

drvetu, na kojima je

prisutan gotovo orijentalni smisao za sjaj zlata, plemenite tkanine i fini vez ... Poliptihom «del Valleromita»

zorno ukazujemo na njegovo majstorstvo u tehnici punciranja i graviranja u pozlatu, stare tehnike ...

La tecniche di Gentile: la granitura d'oro - OPUS PUNCTORIUM,

koju je Fabriano doveo do savršenstva, dočaravajući onu rafiniranost,

koja se može postići samo izvanrednim poznavanjem slikarskih sredstava ...

0.4.1. literatura

- artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998.

- É. Faure: Duh oblika , Zagreb, 1955.

- Enrico Castelnuovo: Artifex bonus – Il mondo dell'artista medievale;

Roma-Bari, 2004.; Michele Bacci: San Luca: il pittore dei pittori

- Germain Bazin: Vrhunska dela svetske umetnosti, Beograd, 1963.

- G.Goulinat: La technique des peintres, Paris, 1926.

0.4.2. izvori slika

0/1. Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986, str. 16.

0/2. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str. 86 .

0/3. artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 21.

0/4. IKONE, K.Weitzmann, Princtone/ Beograd, 1986 str. /'83/72; Ikone/'86/169.

0/5. www.volto.santo.com.

0/6. Supporttarasvocation.wordpress.com.

0/7. Metka Kraigher-Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007, str. 222.

V

smisao poesisa materijalnosti

Istočna i zapadna ikona

22

- Giulio Carlo Argan: Studije o modernoj umjetnosti , Beograd, 1982.

- Gvido Morpurgo-Taljabue: L’esthétique contemporaine une enquête,

Milano, 1960.

- Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968.

- H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno

izdanje , Novi Sad 2006.

- IKONE sa Balkana, K.Weitzmann, Chatzidakis, Miatev, Radojčić/

Beograd 1970.

- Ivan Focht: Uvod u estetiku , Sarajevo 1972.

- Izidor Cankar: Razvoj stila v starokrščanski dobi in zgodnjem srednjem

veku, Ljubljana, 1930.

- Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006.

- Kosta Bogdanović: promocija knjige Metode slikanja i materijali, Sarajevo,

juni 1991.

- Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986.

- Lionello Ventura: Come su guarda un Quadro / Od Giotta do Chagalla ;

Zagreb, 1952.

- Luc Menaše: Slikarstvo, Enciklopedija likovnih umjetnosti, Zagreb, 1966.

- M.Meiss and L.Tintori: The Painting of the St.Francis in Assisi, New York,

1962.

- René Huyghe: Dialoge avec la visible, Paris, 1955.

- Roberto Salvini: Uffizi; Novara,1970.: SIMONE MARTINI

- Sadudin Musabegović: promocija knjige Metode slikanja i materijali,

Sarajevo, juni 1991.

- W.F.Volbach J. La Fontaine-Dosogne: Byzanz und der Christliche Osten

0/8. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968, str. 86.

0/9. Huyghe: Louvre , New York, 1958, sl.7.

0/10. Roberto Salvini: Uffizi; Novara,1970: SIMONE MARTINI / Tav.11-12.

0/11. artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 21.

0/12. IKONE sa Balkana, K.Weitzmann, Chatzidakis, Miatev, Radojčić/ Beograd 1970/ str. 163.

0/13. Roberto Salvini: Uffizi; Novara,1970: SIMONE MARTINI / Tav.11-12.

0/14. Propiläen; Berlin, 1975.

0/15. Museo del Louvre, Milano, 1060 0/16. Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986, str. 16.

0/17. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str. 86 .

0/18. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968 / str. 86 .

0/19. IKONE, K.Weitzmann, Princtone/ Beograd, 1986 str. /'83/72; Ikone/'86/169.

0/20. artDOSSIER/Giunti, Firenza, 1998, str. 21.

0/21. Hans H. Hofstätter: Pozni srednji vek, Ljubljana, 1968, str. 86.

0/21. Madona na prijestolju sa djetetom i anĎelima, ( detalj)