smisao upravljanja

19
FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, Beograd KIBERNETIKA I INFORMATIKA Predavanje: SMISAO UPRAVLJANJA Prof. Dr Vladimir Štambuk Asistent Mr Nebojša Mrdja 2005/2006

Transcript of smisao upravljanja

Page 1: smisao upravljanja

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA, Beograd

KIBERNETIKA I INFORMATIKA

Predavanje:SMISAO UPRAVLJANJA

Prof. Dr Vladimir ŠtambukAsistent Mr Nebojša Mrdja

2005/2006

Page 2: smisao upravljanja

2

Smisao upravljanjaHAOS, RED, ENTROPIJA, NEGENTROPIJA

Svetom uglavnom dominira nered, haos.

Sve što je organizovano, što je živo, mora da poseduje neki nivo organizovanosti – reda.

Svaki sistem koji je organizovan trpi delovanje entropije, opšte tendencije ka dezorganizaciji.

Da bi se red što duže održao uprkos delovanju entropije sistem mora da koristi negentropiju, tendenciju koja ima za cilj da uspori ili umanji delovanje entropije.

Page 3: smisao upravljanja

3

Smisao upravljanja RED

Sve što je organizovano, što je živo, mora da poseduje neki nivo organizovanosti – reda.

Red je neophodan da bi mogao da se obavi neki rad.

Primer za nered, haos je kad studenti pričaju na predavanjima.

Primer za red je zakon.

Page 4: smisao upravljanja

4

Smisao upravljanja ENTROPIJA

Svaki sistem koji je organizovan trpi delovanje entropije, opšte tendencije ka dezorganizaciji.

Dezorganizacija neumitno dovodi do raspadanja i smrti sistema.

Zbog entropije nijedan sistem nije večan.

Page 5: smisao upravljanja

5

Smisao upravljanja NEGENTROPIJA

Da bi se red što duže održao uprkos delovanju entropije sistem mora da koristi negentropiju, odnosno negativnu entropiju.

Negentropija je tendencija koja treba da uspori ili umanji delovanje entropije.

Delovanje entropije i negentropije su uslov za funkcionisanje sistema.

Page 6: smisao upravljanja

6

Smisao upravljanjaRAD I OPSTANAK SISTEMA

Da bi sistemi opstali, a to uključuje ljude i njihova društva, mora da postoje organizacije, sistemi sposobni da obavljaju neki rad.

Rad je svaka aktivnost koja omogućava da sistem opsaje, da egzistira u vremenu i prostoru

Za rad je neophodno trošenje energije.

Trošenje energije doprinosi očuvanju sistema ali sa druge strane omogućava realizaciju entropije.

Page 7: smisao upravljanja

7

Smisao upravljanjaENTROPIJA I LJUDSKI RAD

Celina dinamike egzistencije se realizuje u stalnom nastojanju entropije da poveća nered, a koncentrisane energije, materije i informacija da taj nered suzbije ili barem smanji brzinu njegovog širenja.

Ljudska delatnost, ljudski rad, ljudsko stvaralaštvo se ispoljava u nastojanju:– da se stvori organizacija,– da se u prirodi prepoznaju delovi struktura koje mogu biti upotrebljene kao

izvori negentropije,– da se pronadje ili stvori organizacija koja će omogućiti da se ostvaruje,

realizuje odredjen proces,– da se zadovolje odredjene ljudske potrebe,– da se obavi neki rad.

Page 8: smisao upravljanja

8

Smisao upravljanjaSTVARANJE, ODRŽAVANJE I

PROMENE U ORGANIZACIJAMAČovek doprinosi stvaranju reda, ali i nereda.

Može li se nadvladati tendencija ka razgradjivanju ukoliko čovek bude uspeo da ovlada svim aspektima potrebnog znanja.

Da li se iz haosa stvara red?

Da li su stvoreni red i organizacija večni?

Harmonija i ravnoteža.

Page 9: smisao upravljanja

9

Smisao upravljanjaODRŽAVANJE STABILNOSTI ILI

PROMENEDa li opstanak nekih ljudskih socijetalnih tvorevina ukazuje na korisnost i moralnu “dobrotu” i obrnuto?

Moralne karakteristike organizacija vs. efikasnost i rezultati funkcionisanja.

Koncept negativne povratne sprege kao upravljačkog mehanizma zamenio je princip pozitivne povratne sprege, tj. umesto održanja stabilnosti cilj postaju promene u socijetetu.

Page 10: smisao upravljanja

10

Smisao upravljanjaOSTVARIVANJE CILJEVA

Najveći deo svoga života svaki čovek i socijetalne zajednice provode u nastojanju da uspostave u postojećem haosu neki red, neku organizaciju.

Nastojanja da se iznadju načini da se postignu unapred odredjeni ciljevi, da se smisao života i rada odredi kao nastojanje da se realizuju neki unapred zamišljeni, poželjni dogadjaji, karakteristika je ljudskih i naučnih napora do samog kraja prethodnog milenijuma.

Celina smisla čovekovog života jeste postizanje i realizacija u realnom vremenu i prostoru (u sadašnjosti) postavljenih ciljeva.

Page 11: smisao upravljanja

11

HAOS I REDHaos, nered, dezorganizacija je u osnovi svakog reda. Samo iz haosa može da nastane red.

Haos kao primordialan, kao uslov iz koga nastaje red se ne ukida potpuno i nepovratno uspostavljanjem reda, već je to privremeno stanje.

Uspostavljeni red, pre svega zbog delovanja entropije, kad tad se pretvara u nered. Red i haos su uzajamno vezani, medjutim ta veza nije simetrična niti stalna.

Upravljanje nije samo poništavanje haosa u nastojanju da se uspostavi neki red već i “korišćenje” haosa za uspostavljanje nekog reda.

Page 12: smisao upravljanja

12

RED KAO POŽELJNA SADAŠNJOST

Buduće je pretpostavka koja se “konstruiše” i realizuje u sadašnjosti.

U prošlosti stvari su se desile – danas možemo samo da nagadjamo na osnovu onoga što nam je ostalo iz prošlosti kako je to bilo.

U budućnosti stvari će se tek desiti – oni koji upravljaju mogu imati želje i pretpostavke o budućem ali se budućnost ne može odrediti.

Upravljanje nije uspostavljanje odnosa izmedju sadašnjeg i nekog budućeg , već je postavljanje medjusobnog odnosa pojava u sadašnjosti – maksimalno ukidanje haosa i uspostavljanje reda.

Budućnost predstavlja neki daleki horizont kome težimo a do kojeg nikad ne stižemo. Vizija budućnosti nam služi kao mora stvari, kao orijentir, kao želja koja se isključivo realizuje u sadašnjosti.

Page 13: smisao upravljanja

13

KOPERNIKANSKI OBRT U SHVATANJU UPRAVLJANJA

Tokom razvoja čovečanstva dominirala su dva paradigmatska pristupa razvoju socijeteta vezana za smisao i svrhu života ali i za upravljanje socijetalnim agregatima:

Prvi pristup se odnosio na ciklično shvatanje razvoja i on postulira da se sve društvene pojave ciklično kreću prateći u stvari sliku koju daje priroda promenom svojih godišnjih doba.

Drugi se odnosio na shvatanje da je razvoj ljudskog socijeteta istina postepen ali stalan i da je uvek usmeren ka napretku, višoj fazi razvoja.

Ovi različiti pristupi ogledali su se i kroz različite pristupe upravljanja socijetetom a to su harmonizacija i ravnoteža.

Početkom novog milenijuma nastaje treća paradigma koja se odnosi na shvatanje da odnosi haosa i redaleže u osnovu socijetalnog stanja, što znači da se stanje haosa ne pojavljuje samo kao nepoželjna tendencija već da je i ono deo nastajanja reda.

Page 14: smisao upravljanja

14

HARMONIJA U SOCIJETETUNajuspešnija i najdugotrajnija društva u istoriji čovečanstva su matricu socijetalne reprodukcije zasnivale na konceptu harmonije.

Harmonija počiva na organskoj matrici socijetalne reprodukcije.

Društvo je stabilno, teži se moralnim vrednostima. Nauka se koristi za jačanje elemenata matrice socijetalne reprodukcije. Ne favorizuju se sukobi, individualizam i konkurencija.

Harmonija je rezultanta kolektivnog čina svih članova društva, svakog u svom domenu života i rada.

Page 15: smisao upravljanja

15

RAVNOTEŽARavnoteža je dinamička pojava koja podrazumeva da delovanje različitih sila medjusobnim dejstvom i uravnoteženjem dovode do privremene ravnoteže.

Kretanje, promene, dinamičnost odnosa, nepredvidivost su osnova ovog pristupa.

Svaki socijetet je nestabilan i podložan entropiji.

Organizovanost koja se uvek iskazuje kroz dinamička stanja može da opstaje samo ukoliko dolazi do stalnog uravnotežavanja svih sila koje deluju, kako onih koje ojačavaju organizovanost tako i onih koje je slabe.

Page 16: smisao upravljanja

16

INICIJALNI USLOVIDa li onaj ko zna prošlost može odrediti kakva će biti budućnost?

Historia est mater studiorum?

Da li treba i može li se na jednom mestu okupiti svo ljudsko znanje?

Inicijalni uslovi se odredjuju kao potpun i sveobuhvatan opis svih dogadjaja, elemenata i procesa koji su se odvijali u nekom odredjenom momentu u prošlosti.

“Inicijalne uslove” nije moguće potpuno opisati jer nije moguće prikupiti sve relevantne podatke a oni se uvek mogu videti samo kroz “naočale sadašnjosti”.

Page 17: smisao upravljanja

17

NEIZVESNOSTCilj upravljanja je danas kako u velikom broju medjusobnih komunikacija i veza koje postoje medju elementima, ljudima, sistemima i organizacijama obezbediti onu vrstu dinamičke ravnoteže koja će obezbedjivati najbolju moguću funkcionalnost datog sistema u nekom vremenu.

Svet je mesto neizvesnosti.Funkcionalnost je privremena.Upravlja se u uslovima nestabilnosti, neizvesnosti, stalnih promena, stalnim nastojanjima da se obezbedi dinamička stabilnost.Upravljanje danas postaje nastojanje da se “upravlja” neizvesnošću, pre svega haosom iskazanim u lokalnim okvirima.

Page 18: smisao upravljanja

18

ZAŠTO I KAKO

Nagli prodor istraživanja procesa upravljanja u dvadesetom veku vezan je za ekspanziju novih znanja pre svega u prirodnim i biološkim naukama i eksponencijalni rast broja i složenosti ljudskih, socijetalnih veza i odnosa.

Od kraja 19. veka nauka se sve više interesovala za “kako” nego “zašto”.

Tek kada se veliki deo ljudske znatiželje ali i racionalnih aktivnosti od metafizičkih nastojanja okrenuo ka nastojanjima da se promeni postojeće, upravljanje kao aktivnost i naučna disciplina je postalo moguće.

Suština drušvenih nauka je vezana za razumevanje društvenih pojava i nastojanje da se to razumevanje iskoristi za racionalnu socijetalnu svrhu.

Page 19: smisao upravljanja

19

POGLED U BUDUĆNOSTNastankom novih IT stvaraju se uslovi da se red i poredak pa samim time i haos dožive i emaniraju na nov način.

Upravljanje od nastojanja da se postigne što bolja i stabilnija organizacija polako biva zamenjeno stavom da je upravljanje pre svega način nalaženja i korišćenja informacija kojima će se omogućiti stabilan i organizovan život sistema i institucija, što podrazumeva stalnu dinamiku, stalno prilagodjavanje, stalno ispravljanje i doterivanje delovanja sistema kojim se upravlja.

Cilj upravljanja je sve više iznalaženje stalnih faktora (informacija) koji će omogućavati u nezamislivoj dinamici, uzročnosti i složenosti socijetalnilh elemenata, stalno dogradjivanje, ispravljanje i preciziranje kretanja sistema u prostoru stanja.

Haos se više ne posmata kao negativna sila već se sa haosom računa kao sa neumitnim faktorom procesa upravljanja.