Sociologija Seminar

download Sociologija Seminar

of 41

  • date post

    28-Dec-2015
  • Category

    Documents

  • view

    56
  • download

    2

Embed Size (px)

description

Socijologija

Transcript of Sociologija Seminar

Sociologija - seminarske biljeske

Seminar iz sociologije, EFOS.eljko Pavi - zpavic@xnet.hr ili: zeljko@audeo.hrOsijek, listopad 2009.

1. Definicija ekonomske sociologijeEkonomska sociologija ukazuje na drutveni kontekst u kojemu se odvija ekonomsko djelovanje i tvrdi da se ekonomske pojave moraju prouavati u njihovom odnosu s drugim, neekonomskim pojavama.

Prema sociologu Maxu Weberu socioloko prouavanje ekonomije ukljuuje analizu sljedeih pojava:Ekonomske pojave norme i institucije stvorene u ekonomsku svrhu (trite, banke, novac, tvrtke i sl.)

Ekonomski relevantne pojave drutvene pojave koje utjeu na ekonomske procese (npr. kultura utjee na opseg dravnog usmjeravanja ekonomske politike, mito i korupcija stvaraju ekonomsku tetu, religijska uvjerenja ili obiteljska socijalizacija mogu utjecati na stav o poduzetnitvu, politika nestabilnost utjee na investiranje u neku zemlju, obrazovanje utjee na ekonomsku produktivnost pojedinca i drutava, i sl.)Ekonomski uvjetovane pojave drutvene pojave na koje utjeu ekonomske pojave (npr. natalitet i obiteljski ivot moe biti pod utjecajem ulaska ena na trite rada, nezaposlenost ima negativne psihosocijalne posljedice, kapitalistika ekonomija mijenja tradiciju i nain ivota, recesija utjea na kasnije zasnivanje obitelji i manje migracije, trini sustav moe dovoditi do unitavanja okolia, ekonomska globalizacija poveava socijalne nejednakosti i sl.)

Ekonomskim pojavama vie se bavi ekonomija, dok sociologija vie prouava ekonomski relevantne i ekonomski uvjetovane pojave.LITERATURASwedberg, R., (2006). Naela ekonomske sociologije. Zagreb: Mate, Zagrebaka kola ekonomije i managementa. 2. Politika, drava i ekonomija

Ekonomska se sociologija koncentrira na tri istraivaka zadatka kad je u pitanju uloga drave u ekonomiji:

a. kako drava stvara i troi svoje ekonomske resurse (dravna potronja)

b. kako drava usmjerava ekonomiju (vee ili manje mijeanje u ekonomiju putem ekonomske politike)

c. kako drava stvara i odrava temeljna pravila ekonomije (interesne grupe, poslovna klime, korupcija i sl.)

Kako drava stvara i troi svoje ekonomske resurse

Dravna potronja predstavlja znatan dio gospodarske aktivnosti u razvijenim zemljama obino od 30% do 50% BDP-a. Drugaije reeno, oko 30% do 50% svih proizvedenih i potroenih dobara i usluga odnosi se na dravnu potronju (dravna uprava, javne slube - zdravstvo, kolstvo...,). Zemlje s jaom individualistikom kulturom (npr. SAD) imaju manji, a zemlje s kolektivistikom tradicijom (npr. skandinavske zemlje) vei udio dravne potronje. Sredstva za ovakvu potronju obino se pribavljaju putem poreza, pa se i prouavanje dravne potronje u ekonomskoj sociologiji obino naziva fiskalna sociologija.

Uloga drave u redistribuciji dohodka tj. smanjenju socijalnih nejednakosti vrlo je znaajna, to je vidljivo iz donje tablice.

Tablica postotak siromanih prije i poslije dravne intervencije

DravaPostotak siromanih prije dravne intervencijePostotak siromanih nakon dravne intervencije

SAD20,912,6

Njemaka21,62,8

Francuska26,44,5

Velika Britanija27,75,2

Kanada19,26,6

Postoji i znaajan utjecaj stranake strukture na dravnu potronju. U zemljama s puno politikih stranaka koje sudjeluju u vlasti vea je i dravna potronja. Svaka stranka ima svoju biraku bazu i eli ostvariti njihove parcijalne interese. Npr. socijademokratska stranka poveava radnika prava, stranka koja zastupa poljoprivrednike subvencije poljoprivredi i sl.Kako drava usmjerava ekonomiju

Uloga drave u usmjeravanju ekonomije moe se kretati od potpunog nemijeanja (laissez-faire pristup) do potpunog upravljanja ekonomijom (socijalistika komandna ekonomija). Klasini ekonomisti zagovarali su pristup nemijeanja jer su smatrali da se u trinoj ekonomiji ekonomski resursi najbolje iskoritavaju. Tako je Adam Smith u svom Bogatstvu naroda (druga polovica 18. stoljea) ulogu drave u ekonomiji ograniio na tri podruja:a. obrana

b. pravosue

c. odravanje minimalne infrastrukture (javni radovi, obrazovanje i sl.)Obrana (vojska) se odnosi na sprjeavanje vanjskih napada, a drava je organizira jer ju je nemogue pribaviti na tritu. Naime, trino organiziranje obrane podlono je problemu neplatie (eng. free rider) u sluaju vanjskih napada bili bi obranjeni svi, a ne samo oni koji su platili obranu. Zbog toga drava prisilno, putem poreza, uzima novac i ogranizira obranu putem dravne vojske.Pravosue se odnosi na stvaranje i funkcioniranje zakona koji omoguuju obranu prava vlasnitva, a time i normalno funkcioniranje ekonomije. Na tritu nije mogue donijeti "privatne" zakone.Minimalna infrastruktura odnosi se na javna dobra (ceste, mostove i sl.) koji su takoer podloni problemu neplatie (zato bi privatni pojedinac vlastitim sredstvima gradio javnu cestu?). Ovdje Smith ubraja i obrazovanje, budui da obrazovaniji pojedinci stvaraju korist za cijelu ekonomiju (tzv. pozitivna eksternalija). No, budui da je obrazovanje ogranieno dobro (ima svoju cijenu tj. trokove), postavlja se pitanje opsega i sadraja pojma pravo na (besplatno) obrazovanje.

Odnos javnog i privatnog sektora Odnos privatnog i javnog sektora predmet je stalne debate i napetosti. Privatni sektor esto optuuje javni sektor za rastronost i "guenje" privatnog sektora visokim porezima, dok se javni sektor esto ali na nezaslueno niske plae ili nesklonost privatnog sektora da pokrije socijalne usluge (zdravstvo, mirovine i sl.) koje prua drava.

U prvom razdoblju razvoja kapitalizma dravna je intervencija bila ograniena, a dravna je potronja bila relativno malena. Razdoblje nakon 2. svjetskog rata, pa sve do 80-ih godina 20. stoljea bilo je obiljeeno porastom dravne intervencije na nekoliko poduja:

a. dravna intervencija putem ekonomske politike s ciljem osiguravanja pune zaposlenosti i suzbijanja recesija - Ova intervencija temeljila se na idejama Johna Maynarda Keynesa, koji je tvrdio da se recesije i nezaposlenost ne mogu zaustaviti bez dravne intervencije. Time kapitalistika drava po prvi puta postaje odgovorna za ostvarivanje pune zaposlenosti.

b. pruanje socijalne sigurnosti mirovine, ope zdravstveno osiguranje, osiguranje u sluaju nezaposlenosti, dravno kolstvo. Zbog pruanja socijalne sigurnosti dravu se u ovom periodu esto zvalo "socijalna drava" (welfare state). Pruanje socijalne sigurnosti temelji se na ideji da osim ljudskih prava (pravo na ivot, slobodu) i politikih prava (pravo glasa, sloboda govora) postoje i socijalna prava (pravo na socijalnu sigurnost).

c. reguliranje radnih odnosa drava se anagaira u pregovorima o radnim uvjetima (visina plaa, duina radnog tjedna) izmeu sindikata i poslodavcima ili ta pitanja rjeava donosei radno zakonodavstvo.

Krajem 70-ih godina 20. stoljea dolazi do smanjenja opsega dravne intervencije. Javni sektor (drava) optuuje se za preveliku potronju (financiranu uvoenjem previsokih poreza) koja smanjuje investicije u privatnom sektoru (kojem ostaje manje novca) i onemoguava ekonomski rast. Od tada dolazi do smanjenja socijalnih prava koja drava prua graanima. Npr. opseg zdravstvene zatite ovisi o tome koliko je graanin spreman platiti za nju (participacija u trokovima), uvode se kolarine u visoko kolstvo koje prestaje biti posve besplatno, smanjuju se naknade za nezaposlenost i sl. Smanjuje se i dravna intervencija u sprjeavanju recesija i smanjivanju nezaposlenosti, kao i mijeanje drave u odnose izmeu poslodavaca i sindikata. Dakle, sva tri gore navedena podruja dravne intervencije smanjena su u posljednjih nekoliko desetljea.

Zbog svega toga, veliina javnog sektora u usporedbi s privatnim danas je u veini zemalja manja nego to je bila ranije.

Veina dananjih drava, kada je u pitanju dravno usmjeravanje ekonomije, nalazi se izmeu dva ekstrema (laissez-faire i socijalizam). Potpuni laissez-faire doveo bi do velikih socijalnih nejednakosti (velike razlike izmeu bogatih i siromanih), a time i socijalnih tenzija i konflikata. Socijalistika komandna ekonomija, s druge strane, dovodi do velikih ekonomskih rasipanja i do neuinkovite ekonomije.

Uloga drave u ekonomiji znaajna je i u pogledu stratekog usmjeravanja ekonomije (stvaranje nacionalnih razvojnih strategija). Iskustva azijskih zemalja koje su u drugoj polovici 20. stoljea doivjele jak ekonomski rast pokazuje jaku ulogu drave u tom pogledu. Tako su npr. azijske zemlje usmjerile kapitalna sredstva (esto prikupljena i obveznom tednjom graana) u razvoj sektora visoke tehnologije (raunala, automobilska industrija i sl.) i forsirale nastanak velikih koncerna unutar kojih se razmjena odvija na suradnikoj, a ne na konkurentnskoj osnovici. Bez dravnog usmjeravanja te zemlje bi se vjerojatno i dalje specijalizirale za poljoprivrednu proizvodnju.

I stavovi graana u raznim zemljama razlikuju se kada je u pitanju dravna intervencija u pojedinim podrujima. Ovi stavovi se razliku u ovisnosti o vrijednosnim orijentacijama (individualizam-kolektivizam), ali i u ovisnosti o nacionalnim tradicijama. Graani u postsocijalistikim zemljam (poput Hrvatske), zbog tradicije jakih socijalnih prava u razdoblju socijalizma, ee imaju stavove o potrebi jae dravne uloge

Tablica stavovi graana o dravnoj intervenciji (postotak onih koji su "za")

PodrujeSADNjemakaVel.BritanijaAustrijaItalija

Zakonska kontrola plaa2328325372

Smanjenje radnog tjedna zbog stvaranja novih radnih mjesta2751493663

Nadziranje cijena192048-67

Zdravstvena skrb405785-88

Otvaranje novih radnih mjesta707383-84

Vie potronja za mirovine475381-80

Smanjiti razlike izmeu bogatih i siromanih3866657080

Kako drava stvara i odrava temeljna pravila ekonomijePostavlja se pitanje na koji nain drava stvara pravila po kojima funkcionira ekonomija, tko ima presudni utjecaj na takva pravila i kome idu u korist.

Postoje dva os