Sociologija 1

download Sociologija 1

of 96

  • date post

    07-Jul-2015
  • Category

    Documents

  • view

    473
  • download

    6

Embed Size (px)

Transcript of Sociologija 1

Sociologija 2. godina Klasi ne sociolo ke teorije I (kod prof. Rade Kalanj) Suvremenost klasi ne sociologije 1.0. Dana nje zna enje klasi nih sociolo kih teorija 1.1. Preispitivanje naslje a Klasi ne sociolo ke teorije su novijeg datuma, ve ino m nastale u intervalu 30ih40ihgodina 19. stolje a pa do 50ih godina 20. stolje a tj. do Talcott Parsonsa. Kao i sve drugeznanosti i sociologija preispituje svoje utemeljiteljske ideje i sv oju suvremenost. Sociologija se bavi dru tvom i dru tvenim promjenama. Klasi ne sociolo ke teorije su stalno izvrnute raznim sudovima kojem mo emo razmotriti kao sljede a stajali ta: stajali te ignorancije, stajali te relativizacije, stajali te u ene indiferentnosti, stajali te predmetne posebnosti, stajali te kontinuiteta, kriza kontinuiteta i otvorena perspektiva. 1.2. Stajali te ignorancije (zdravorazumske i u ene) Polazi od toga da su KST zastarjele i ne poma u u analizi i razumijevanju suvremenog dru tva jer su one nastale kao rezultat industrijskog dru tva i prosvjetiteljstva dakle pitanjima prevladanima i nebitnim za dana nju sociologiju. Bryan S. Turner: u suvremenoj sociologiji postoji neprijateljstvo prema izu avanju KST, glav ni doprinos sociolo koj znanosti i tako su dali mislioci koji nisu sociol ozi, sociologija je i tako u la u postklasi no razdoblje pa nema smisla izu avati KST. Michel Wieviorka: preporu uje da se treba pomiriti s injenicom da je KST iza nas i da je njen vrhunac dosegnut 50ih god. 20. st. (T. Parsons je napravio sintezu KS autora, 30ih god. 20. st., Webera, Durkheima i Pareta te ekonomista Alferda Marshala) Irving L. Horowitz: upozorava na raspad sociologije u trenu tku kad je ona pala pod utjecaj totalitarnog ideolo kog mi ljenja (u predratnoj njema koj na cizam postaje modus sociolo kog mi ljenja, u SSSRu to je marksizam a u Italiji fa izam). U Americi se sociolog ija ograni ava na prakti ne obrasce pomo i ljudima ne obaziru i se na izv ore dru tvenih sukoba. Horowitz zaklju uje da je dana nja sociologija ideologija a ne ono to je nekad bila, prou avanje ideologije. Prema tome KST ne mogu biti jamac znanstvenosti. 1.3. Stajali te relativizacije Polazi od toga da se bez KST mo e, ali nije zgorega podsjetiti na njihove zvu ne autore, iako nije jasno kako se oni uklapaju u suvremenost. U sociolog ijama 20. st. sve smanje mjesta zauzimaju KST, pa proizlazi da se moglo i bez njih no ostavljen i su kao podsjetnik da dana nja sociolo ka misao pone to duguje i tradiciji. Klasici su u 19. st. sociologiju uspostavili kao sustavni korpus znanja, specifi an metodolo ki i konceptualni sklop koji je razlikuje od drugih znanstvenih disciplina. KS se javlja kao reakcija na pozitivisti ko scijentisti ko. Njene glavne teme i postavke odi u pesimizmom jer su proiza le iz industrijskog dru tva koje pojedinca otu uje od zajednice. Moderna sociolo ka misao je opsjednuta stalnom napeto u izme u naslje a klasi ne sociologije i potreba svijeta ranog 21. stolje a, gdje su neizvjesnost, fluidnost i fleksibilnost zamijenili pouzdanost i

izvjesnost KST. Relativisti ki duh vremena relativizira sve veli ine pa i velike klasike sociologije. 1.4. Stajali te u ene indiferentnosti KST su toliko ugra ene u suvremenu sociologiju da ih uop e nije potrebno posebno navoditi kao potvrdu odanosti izvorima. Suvremena sociologija je apsorbirala i preobrazila KST. Podrazumijeva se da je znanstvena zajednica sasvim upu ena u KST. Nevolja sociologije je u toma da prakticiranje sociolo ke znanosti ovisi o vrsti cilja to ga ona treba posti i. Tako Raymond Boudon navodi etiri tipa prakticiranja sociologije: 1. kognitivni ili znanstveni (znanstvenici brinu o tome da li je teorija istinita a ne privla na ili potrebna) 2. estetski ili ekspresivni (tim teoreti arima je va an cilj, snaga i dojmljivost iskaza) 3. kriti ki ili anga irani (kriti ka teorija mora biti anga irana i borbena kako bi razotkrivala dru tvene strukture, ideologije i svjetonazore; najve i domet postigla prokazivanjem totalitarizama) 4. kameralisti ki ili deskriptivni tip: tu najvi e dolazi do izra aja u ena indiferentnost spram klasi nog naslje a. Kameralizam ima cilj da obavijesti o dru tvenim fenomenima a ne da ih objasni. Kameralisti ka se sociologija pode ava prema trenuta nim problemima i ideologijama, pa se tako oblikuje indiferentnost prema ko gnitivnom stilu, kontinuitetu i napretku sociologije. Sociologija prestaje biti determinirana iznutra (kognitivna ili znanstvena dimenzija) i postaje determinirana izvana. Kameralisti ka sociologija udovoljava zahtjevima modernog dru tva pa su za nju zainteresirane dr ave, stranke, razne grupe za pritisak, jer su politi ke borbe nezamislive bez oslonca na brojke i kvantitativne pokazatelje sociolo ko ekonomskih odnosa. 1.5. Stajali te predmetne posebnosti KST poseban su predmet izu avanja, zasebna disciplina, upravo zato to su njihovom zaslugom postavljeni temelji moderne sociologije kao znanosti. U tome se koriste dva principa: povijesno-kronolo ki i problematski. 1. povijesno kronolo ki pristup prikazuje teorijske profile pojedinih autora i na to pregledniji na in oslikava njihove glavne ideje. Na tom pristupu zasniva se veliki broj napisanih pregleda KSTa, naj e e po inju s Augusteom Comteom koji je disciplini dao ime i ustanovio je. Me utim ima onih koji po inju s misliocima prije njega (Montesquie, Saint-Simon, Fergunson) jer dr e da je on samo prijenosnik ve ustanovljenog znanstvenog pozitivisti kog duha u prou avanju dru tva. Veliki autori koji se obavezno pojavljuju su: Durkheim, Weber, Marx, Simmel, Pareto, Spencer, Georg Hubert Mead. Me u povijesno kronolo kim pristupima najbolji je primjer Etape sociolo ke misli Raymonda Arona (1967.) za koga su veliki klasici: Montesquie, Comte, Marx, Durkheim, Pareto i Weber. 2. problematski pristup obra uje odre ene probleme i vr i s elekciju kako u poimanju bitnih problema tako i u izboru najinteresantnijih autora. Ovisno o definiciji klju nih problema razlikuju se esencijalni i marginalni prinosi. Primjer tog pristupa je Sociolo ka tradicija Sociologija 2. godina Klasi ne sociolo ke teorije I (kod prof. Rade Kalanj) 3 Roberta A. Nisberta (1996.), koji sociolo ku tradiciju svodi na pet klju nih problema: zajednica, autoritet, status, sakralno i otu enje, i prema n jima vrednuje va nost pojedinih autora. Oba pristupa imaju taj nedostatak da tek usputno dodiruju suvremenost KST. 1.6. Stajali te kontinuiteta

KST su karika u neprekidnom lancu umovanja koje su svoj materijal crpile iz anti kih, srednjovjekovnih, renesansnih, rano -modernih i moderno -prosvjetiteljskih iskustava o dru tvu, dr avi, zakonima, poredcima i vladavini. One su utvrdile predm etnu i metodolo ku specifi nost sociologije i osigurale joj trajnu prisutnost me u drugim znanostima. One su most izme u kulture tradicionalnog filozofskog tipa i modernog rasu ivan ja. Otkrivanje istine je glavna zada a znanosti a ona se najbolje osvje uje vra anjem klasi nim teorijskim izvorima. Vra anje izvorima titi suvremenu sociologiju od zdravo-razumskog sva tarskog sociologiziranja bez znanstvenih temelja. U dana njoj znanstveno sociolo koj analizi dru tva pojavljuju se dvije varijante: jedna insistira na neupitnosti kontinuite ta a druga problematizira krizu kontinuiteta. Prvu tezu zastupa najodlu nije Nisbet: KS T ne mogu objasniti sve aspekte moderne sociologije, koja se u me uvremenu razvila ali su osigurale koherentnost i kontinuitet sociolo ke tradicije. Drugu tezu zastupa ve i broj autora i njihov je kriti ki odmak od tradicije nagla en, osobito kod Georgesa Gurvitcha, Charlesa Tillya i Immanuela Wallerteina. Oni misle da su mnogi sociolo ki problemi KST danas prevladani (sociologija ili filozofija povijesti, opreka izme u poretka i napretka, sukob izme u pojedinca i dru tva, odnos izme u psihologije i sociologije, tzv. odlu uju i imbenika). Suvremena sociologija vi e nije zaokupljena istra ivanjem sociolo kih zakona kojima su bili zaokupljeni KST ve radije pribjegava statisti ki zasnovani i ograni eno primjenjivim zakonima vjerojatnosti. 1.7. Kriza kontinuiteta i otvorena perspektiva Sociologija ne mora odustati od svojih kontinuiranih zada a. Ona sam o nadilazi la ne dogmatske i besplodne probleme teorijske tradicije i odatle crpi snagu za obnovu i izlazak iz krize u koju je zapala. Osim Gurvitcha i Nisbeta kriznu debatu upo tpunjuju Tilly i Wallerstein na kraju 20. stolje a. Tilly prou ava problem makrostruktura i proces a 19. st. i dana njeg dru tva, te konstatira da misaona ba tina 19. st. jo uvijek domini ra dana njim idejama o dru tvu. Mislioce 19. st. zbunjivale su pojave koje su se oko njih doga ale (nagli rast gradova, ind. mehanizacija, pobuna siroma nih), te su se priklonile zdravo-razumskoj analizi uspona kapitalizma nacionalnih dr ava i iz toga izradili dru t vene znanosti koje danas imamo: ekonomiju kao teoriju kapitalizma, politologiju kao teoriju dr ave, sociologiju kao teoriju dru tva s nacionalnom dr avom i antropologiju kao teoriju bezdr avnog dru tva. Sociolo ka misao 19. st. ostavila nam je i neka pogre na shva anja. A to su: 1. dru tvo je zasebna pojava a svijet je sastavljen od razli itih dru tava , autonomnih kultura, dr avne vlasti, privrede i solidarnosti, 2. bitan je utjecaj dru tva na p ojedina nu (individualnu) svijest,Sociologija 2. godina Klasi ne sociolo ke teorije I (kod prof. Rade Kalanj) 3. dru tvena promjena je koherentna (me usobno povezana) pojava koja se u cijelosti mo e pojasniti, 4. glavne promjene u dru tvima odvijaju se stupnjevito pri emu je svaki stupanj napredniji, 5. uzrok velikih dru tvenih promjena je diferencijacija (razli itost i li razdvajanje uslijed nastalih razlika) koja vodi napretku, 6. stanje u dru tvu ovisi o procesu diferencijacije i procesu integracije kontrole a nagla diferencijacija dovodi do nereda, 7. napetosti svojstvene naglim dru tvenim promjenama uzrokuju nepo eljno dru tveno pona anje (ubojstva, pobune, kriminal), 8. nelegitimni i legitimni oblici sukoba potje u iz razli itih procesa: procesa p