SOCIOLOGIJA RODA- PREDAVANJA

Sociologija - izborni predmet – Sociologija roda (kod prof. Branka Galić)

Socioloska skriptarnica – [email protected] 1

SOCIOLOGIJA RODA- PREDAVANJA SOCIOLOGIJA RODA

- „muškost“ i „ženskost“- društvena konstrukcija rodnog identiteta, uloga statusa i odnosa žena i muškaraca u društvu

- sociokulturne te političke posljedice rodnih različitosti- značajne - važnost ženskih i rodnih studija - važnost feminističkih teorija i pokreta

PRETPOSTAVKE UTEMELJENJA FEMINIZMA

- biološke spolne razlije - spolni i rodni identitet - proces socijalizacije, učenje rodnih uloga - rodne (socijalne) razlike u patrijarhalnom društvu

„LOGIKA“ RODNIH NEJEDNAKOSTI

- rodne razlike- nužna posljedica bioloških razlika - rodne razlike- socio- psihološke i institucionalne razlike društvenih položaja

muškaraca i žena - biti žena u društvu- podređeno činjenici biti muškarac - ženski rod- stoljećima „skriven od povijesti“ (SHEILA ROWBOTHAM) - predrasude o feminizmu - „ženski studiji“- različiti aspekti istraživanja problema žena i roda - treći val feminističke „tranzicije“- od „ženskih studija“ prema „studijama roda“

TEMELJNA PITANJA

- zašto gotovo sva društva i kulture dodjeljuju nižu vrijednost socijalne stratifikacije ženama nego muškarcima?

- feministička interpretacija- disproporcija nema biološko podrijetlo; proizlazi iz sociokulturnih faktora (SHERRY ORTNER)- „priroda“ (identitet žena)- (pod)cijenjena/ „kultura“ (identitet muškaraca)- (pre)cijenjena

- pristup političkoj reprezentaciji, društvenim šansama, promociji itd. u društvu- nejednak muškarcima i ženama

- biološke objašnjenje- proturječna- nedostatna VAŽNOST SOCIOLOGIJE RODA

- rodni identitet ima dalekosežne društvene dimenzije- biološke + socijalne (kulturne) - žene vs. muškarci- niži društveni položaj - povijest- „muška“ - ženska povijest- „skrivena“ - ženski pokreti s neofeminizmom prije više od 40 godina radili na afirmaciji i

emancipaciji žena u društvu



FEMINIZAM I ROD

- žene- povijesno ignorirani subjekt istraživanja u sociologiji i šire - npr. istraživanje BLAU, PETER & DUNCAN OTIS DUDLEY (1967.)- „klasična“

studija karijera „The American Occupational Structure“ (New York: John Wiley) s rezultatima istraživanja uzorku od 20 000 muškaraca

- JESSIE BERNARD (1973.): „Može li sociologija postati znanost o društvu umjestu znanost o uškom društvu?“

- feministička epistemologija- kriticizam etabliranih akademskih disciplina (sociologije i šire)

ŽENSKI RODNI STUDIJI

- na sveučilištima i izvan sveučilišta širom svijeta - treći val feminističke tranzicije- od „ženskih studija“- prema „studijama roda“ - ženska i pitanja roda: a) unutar sociologija kao discipline b) kao posebni dodiplomski, poslijediplomski studiji c) inter/ multi disciplinarni studiji (biologije, medicine, filozofije, psihologije, prava,

politike, jezika, umjetnosti, matematike itd.) - feminističke teorije i pristupi- danas neizostavni dio programa nastave na svim

svjetskim sveučilištima te različitim kulturnim i civilizacijskim zajednicama (od SAD i Kanade do Dalekog i Bliskog istoka, Afrike i Europe)

- ženski/ rodni studiji kao akademska disciplina osvijetlili su složenost političkog i društvenog statusa žena te naglasili da pitanje žena u „politici“ nije samo interes manjine, nego ključni problem legitimnosti političke vlasti u demokraciji; žene čine barem polovicu čovječanstva (u Hrvatskoj 51,8%)

- u Europi, skoro 4 desetljeća, 3 modela ženskih/ rodnih studija: 1) integralni dio sveučilišta (diplomski, poslijediplomski, multidisciplinarni studiji) 2) neovisni (autonomni) studiji 3) istraživački instituti sa znanstvenim projektima - istraživanja roda, 2 pristupa: a) RAZLIKA IZMEĐU RODNIH GRUPA MEĐUSOBNO b) VARIJACIJE IZMEĐU RODNIH GRUPA UNUTAR SEBE

SOCIOLOGIJA RODA

- istraživanje kulturne konstrukcije rodnog identiteta, statusa i odnosa žena i muškaraca u društvu

- pretpostavka- pitanje rodnog identiteta jedno je od najdalekosežnijih socijalnih identiteta koje se nejednako reflektira s obzirom na različlitu pripadnost rodu („muškost“ i „ženskost“)

- sociokulturne i političke posljedice rodnih različitosti vrlo značajne- presijecanje socijalnmih odnosa i institucija- od razine mikrostruktura i odnosa pojedinca, obitelji, do makrosocijalne razine društvenih institucija države, politike, društva itd.

- razlike muškaraca i žena- kulturalno i socijalno različito vrednovane, u pravilu na štetu žena



PATRIJARHAT- PRIVATNA I JAVNA SFERA

- PRIVATNO- „kućni“ oblik + isključivanje iz javne sfere rada - JAVNO- isključivanjke žena iz određenihn tipova zanimanja, nemogućnost promocije

paralelno s muškarcima, postavljanje barijera za promociju iza određenih razina („stakleni strop“), rodni jaz plaća; rodno nejednaka politička reprezentacija; institucionalno, političko, ekonomsko, ideološko itd. poticanje rodne stratifikacije kao legitimno (država); nasilje prema ženama (u i izvan braka)

- otvoreno/ prikriveno, a/seksualno, „maskirano“ ROD- MULTURAZINSKI FENOMEN

- učinci roda- na svim razinama društvene strukture (mikro- pojedinac/ka, obitelj; makro- društvene grupe, institucije, ideologije, politika, ekonomija, religijski sustavi itd.), organizira interakcije, moć i razmještanje resursa

- rod kao „sistem“ praksi- dalekosežne, isprepletene posljedice koje postoje neovisno o pojedincima- „MULTIRAZINSKI FENOMEN“

- kako društveni procesi, interakcije, društvene institucije, rad, tijelo, politike itd. utjelovljuju i reproduciraju rod?

- važnost roda u organiziranju društvenih odnosa nejednakosti ROD- SISTEM DRUŠTVENIH PRAKSI

- ROD- objašnjenje „psiholoških, društvenih i kulturnih aspekata muškosti i ženskosti“; „prirodno“ (tj. biološko, psihološko ili genetičko) i „društveno“ ne mogu se jasno odijeliti

- RADNE DEFINICIJE RODA- „sistem društvenih praksi“ - STVARANJE RAZLIKA I ODRŽAVANJE NEJEDNAKOSTI; PROCES I

FIKSIRANO STANJE- može se „proizvoditi“ i „reproducirati“ (WHARTON, 2005.); „izražen“: „ne/činjen“

„GENDERED“ I „MNOŠTVENI“ ODNOSI

- novija istraživanja roda- muškarci i žene- rodno diferencirane grupe, umjesto generička bića

- rod- relacijska kategorija- razumijevanje što žene jesu ili trebaju biti zahtijeva pažnju onoga što muškarci jesu ili trebaju biti ( WHARTON, 2005.)

- porast svijesti o VARIJACIJAMA među muškarcima i ženama koje proizlaze iz usmjeravanja pažnje na Muškosti i Ženskosti

- priznavanje „mnoštvenih“ umjesto pojedinačnih izraza roda ROD, POLITIKA I EU

- Vijeće Europe- spolna ravnopravnost- „ravnopravna vidljivost ovlasti, odgovornosti, participacija oba spola u svim sferama javnog i privatnog života“

- u Europi- nejednaka raspodjela rodne političke moći- participacija žena veća u lokalnim skupštinama nego nacionalnim parlamentima (u Hrvatskoj- obrnuto)

- jaz između formalne i sadržajne ravnopravnosti: ekonomska podređenost žena obeshrabruje ih da ulaze u politiku; politika- muški „rezervat“, žene su „uljezi“



POLITIČKO ODLUČIVANJE EU- LEGITIMNO?

- žene- više od 50% europskog građanstva, u prosjeku samo 18% članica parlamenata (podaci Vijeća Europe EU 2004.)

- u 7 država članica nema ni 1 žene u vladi; u drugih 10, žene- manje od 10% položaja u vladi

- u 11 država članica, više od 90% članova parlamenta- muškarci - u 7 država- žene više od 30% parlamentarnih članica (30%= minimum za „vidljivost“) - političko odlučivanje na najvišim poloćžajima- strogo kontrolirani „rezervat“ muške

moći- legitimnost mogla bi se osporavati REPUBLIKA HRVATSKA

- od 45 europskih zemalja Hrvatska (20,5 % žena 2000.) je na 14. mjestu po zastupljenosti žena u nacionalnom parlamentu

- ispred su Švedska (45%), Danska, Finska, Nizozemska, Norveška, Belgija, Austrija, Njemačka, Island, Španjolska, Bugarska, Švicarska, Latvija

- 2003. Zakon o ravnopravnosti spolova - 2006. Državni zavod za statistiku, neki pokazatelji (2004.):

Ž M Struktura RH 51.9% 48.1% Zaposleni u OŠ 79% 21% Ravnatelji u OŠ 39% 61% Profesori u SŠ 64% 36% Ravnatelji SŠ 33% 67% Upisana sveučilišta 42% 58% Diplomirani 60% 40% Magistri znanosti 47% 53% Doktori znanosti 42% 58% RODNO PREFERIRANA ZANIMANJA

- zanimanja s najvećim udjelom ŽENA (2001. god.): primalje 100%, kućne pomoćnice 99%, tajnice4 98%, tete u vrtićima 97%, švelje za strojem 96%, čistačice i posluga 96%, medicinske sestre 93%, frizerke, kozmetičarke i sl. 92%, knjigovođe 90%, socijalne radnice 86%, ljekarnice 86%, knjižničarke 85%

- zanimanja s najvećim udjelom MUŠKARACA (2001. god.): zidari 100%, vozači kamiona 100%, instalateri i monteri 100%, građevinski radnici 99%, brodski časnici i radnici 99%, soboslikari 99%, vozači autobusa i tramvaja 97%, elektroinžinjeri i elektrotehničari 96%, stolari 96%, zaštita 96%, vojska 95%, policija 94%



RODNI JAZ PLAĆA (2004.)

- ukupni prosjek jaza ženskih plaća- 98.5% - poljoprivreda, lov 89% - ribarstvo 88% - rudarstvo 95% - prerađivačka industrija 78% - opskrba strujom, plinom i vodom 93% - trgovina 84% - hoteljerstvo 86% - prijevoz, skladištenje 94% - financijsko posredovanje 80% - nekretnine 89% - javna uprava i obrana 84% - obrazovanje 83% - zdravstvo i socijalna skrb 80% - ostale društvene i osobne uslužne djelatnosti 89% - evidentirani nezaposleni u Hrvstakom zavodu za zapošljavanje 2005.: 59% žene i 41%

muškarci POLITIČKA VLAST RH (2003.) žene muškarci Zastupnici u Saboru 18% 82% Članstvo županijskih skupština

15% 85%

Ministri u Vladi RH 29% 71% Dužnosnici,. Javni službenici 27% 73% veleposlanici 15% 85% „RODNO OSJETLJIVO“ OBRAZOVANJE

- ključ promicanja ravnopravnosti rodnih grupa- strategija Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2006.- 2010. : uvođenja posebnih programa sa ženskim/ rodnim studijskim sadržajima u preddiplomske, diplomske, stručne i poslijediplomske studije

- nositelji- sveučilišta, visoka učilišta, Ministarstvo znanosti itd.- rok provedbe 2008./2009. god.

POSLIJEDIPLOMSKI ŽENSKI/ RODNI STUDIJI U RH

- prijedlog: pokretanje nekog oblika poslijediplomskih studija (specijalističkog ili doktorskog) iz ženske/ rodne sociologije, ali i šire, tj. inter/multi/ disciplinarno

- argumenti: a) pokušaj naknadnog „hvatanja koraka“ s tijekovima znanosti i društva b) nužnost problematizacije roda u kontekstu tranzicijskih promjena, razvoja i općih

globalizacijskih procesa



SOCIJALIZACIJA RODNIH ULOGA

- važnost društvene sredine - društveni stereotipi- verzije „muškosti“ i „ženskosti“ - socijalizacija i resocijalizacija: razvoj rodnog identiteta i rodnih uloga- djetinjstvo-

cijeli život - učenje rodnih uloga- oponašanje i modeliranje - socijalizacija: primarna (obitelj), sekundarne grupe (vršnjaci, škola, institucije itd.) - društvena kontrola- formalne i neformalne sankcije - rod i društvene institucije- nema organizirane institucionalne podrške za žene koje

paralelno izgrađuju majčinstvo i karijeru KONCEPT PATRIJARHATA

1. Literarno i antropološki- „vladavina očeva“ (stariji muški autoritet u gerontokraciji, omogućuje recipročne koristi podređenim ženama i mladima; prevladava u rodovskim zajednicama u kojima je osnovna društvena jedinica očev rod, a grupa povezana srodstvom po muškoj liniji (patrilinearno)

2. Ideologija muške moći- razmjene žena, moći nad djecom te muža nad ženom 3. Muška kontrola nad ženskom seksualnošću 4. Institucionalna struktura muške dominacije - 1970. KATE MILLETT uvela feminističko korištenje termina pokazujući njegovo

porijeklo iz Starog zavjeta s paternalističkom vladavinom obitelji, plemena ili crkve za društva organizirana u patrilinearne srodničke grupe te upravljana starijim muškarcem

- inovacija radikalnog feminizma- reinterpretacija patrijarhata kao zasebnog i tvrdokornog društvenog sustava paralelnog s klasnom i rasnom stratifikacijom

- feminizam koristi patrijarhat kao strategijski i politički termin za totalitet opresije i eksploatatorske odnose

- u radikalnom feminizmu 2. vala- koncept kojim se definira sustav društvenih struktura i praksi u kojima muškarci dominiraju i tlače žene (WALBY- kućanstvo, posao, spolnost, kultura, država) ili kroz spolni sustav održavaju dominaciju i ekonomske privilegije (EISENSTEIN)

- povezanost reprodukcije, spolnosti i nasilja: političko korištenjue nasilja koje održava patrijarhalnu moć (BROWNMILLER, MAcKINNON)

FEMINISTIČKA PSIHOANALIZA I FREUD

- FREUD- notorno patrijarhalan i seksist; žene su mu bića drugog reda zbog karakteristika njihove psihičke prirode (kompleks kastracije, Elektrin kompleks itd.)

- feministička psihoanaliza odbacuje Freudove zaključke o ljudskom rodu, jer ih je utemeljio na rodnim stereotipima i nepriznavanju seksizma



PSIHOANALITIČKI FEMINIZAM I PATRIJARHAT

- patrijarhat- univerzalan sustav u kojem muškarci podvrgavaju žene, organizacijski prodoran i tvrdokoran

- žene se tom sustavu povremeno opiru, no mnogo mu se češće podvrgavaju ili rade na vlastitoj subordinaciji

- zagonetka psihoanalitičkog feminizma: zašto muškarci uvijek golemom energijom osiguravaju patrijarhat, te zašto im se žene na suprotstave sličnom energijom

- feministička psihoanaliza- žene su, budući da su neposredno i duboko uključene u stvaranje i njegovanje novog života, mnogo manje od muškaraca zastrašene spoznajom o vlastitoj smrtnosti

- ženska slabost- psihički im nedostaje ekvivalentan izvor energije kojim bi se opirale dominaciji

UČENJE PATRIJARHATA

- sudjelujući u patrijarhatu, MUŠKARCI UČE kako omalovažiti druga ljudska bića, kako ih nehumano tretirati i kontrolirati

- muškarci uvide, a ŽENE NAUČE kako ta subordinacija treba izgledati - patrijarhat rađa krivicu i podjarmljivanje, sadizam i mazohizam, manipulaciju i lažnost - radikalne feministkinje smatraju da je patrijarhat nedovoljno uočen, premda

najznačajnija struktura socijalne nejednakosti ŽENE- SPOLNA KLASA

- ne više tretiranje patrijarhata u individualnim kategorijama nego priznavanje društvene i strukturalne prirode (kolektivne) ženske subordinacije

- sva društva, institucije i socijalni obrasci strukturirani da održavaju i perpetuiraju rodnu nejednakost; ključna- obitelj

- kroz rodnu podjelu rada, društvene institucije su povezane tako da muška superiornost ovisi o ženskoj subordinaciji

- rod- primarna suprotnost u društvu, temelj za nejednaku distribuciju društvenih nagrada i privilegija

- kritika: obitelji, braka, ljubavi, majčinstva, heteroseksualnosti, seksualnog nasilja, kapitalizma, reproduktivne politike, medija, znanosti, jezika, kulture, industrije ljepote, sporta, politike, zakona, tehnologije itd.

BRAK I INTIMNI ODNOSI

- brak danas- odnos 2 ravnopravna partnera utemeljen na ljubavi, intimnosti i prijateljstvu

- sociološka istraživanja- odstupanje od toga ideala, jer se privatni život para ne može odijeliti od širih društvenih nejednakosti

- sve veće širenje raznolikosti oblika obitelji i kućanstava, te kompleksnost bračnih i izvanbračnih parova i grupa

- brak- izgubio tradicionalno isključivo heteroseksualni status



ISTRAŽIVANJA

- studija JESSIE BERNARD, 1972. : „The Future of Marriage“- teza o rodnoj asimetriji braka (financijskoj, organizacijskoj i emotivnoj)

- brak muškarca i brak žene nisu identični; razlikuju se strukturalno i iskustveno, procjene patrnera u diskrepanciji sa „stvarnosti“ braka; podjela rada i resursa je nejednaka

- istraživanja pokazuju da žene daju veći dio dohotka kućnom budžetu nego muškarci, tj. troše manje na sebe od partnera

- emotivna asimetrija- općenito studije pokazuju da žene ulažu puno više emotivnog angažmana u svoj heteroseksualni odnos nego muškarci- isto je i s količinom razočaranja (WENDY LANGFORD)

- neka istraživanja- brak popularna institucija- ljudi se žene više puta (LYNNE JAMIESOM)

BRAK ZA MUŠKARCE- KORISTAN

- u svakom braku postoje „2 braka“- muški i ženski (J. BERNARD) - brak ima prednost za muškarce; za žene je štetan, osobito dugoročno - „mužev brak“- podrugljive poruke drugim muškarcima o braku: nužno zlo, omča oko

vrata, prokletstvo, bojno polje, škola pretvaranja i sl.- začuđujuća održivost institucije braka do danas; istodobno paradoksalna želja za brakom, potreba i/ili korist ?

- „brak je dobar za muškarce“- blagodat za muški spol; muškarci trebaju brak više nego žene- mentalno zdravlje puno bolje u oženjenih muškaraca (ne i fizičko)- pomoć supruge i briga o zdravlju muža

- jednom kada muškarac upozna brak, on teško opstaje bez njega; većina razvedenih muškaraca ili udovaca se ponovo oženi

- u svim starosnim grupama, bračni ststus za razvedene muškarce i udovce- viši od statusa muškaraca samaca

- 1/2 svih razvedenih bijelih muškaraca koji se ponovo žene učini to unutar 3 godine od razvoda (BERNARD)

BRAK ZA ŽENE- IDEALIZIRAN

- „brak žena“- brak- najveća ženska ambicija (idealizirana slika) - rezultati istraživanja: supruge su više od muževa nezadovoljne u braku i frustrirane;

navode svoje brakove kao „nesretne“; više ih razmišlja o razvodu ili odvojenom životu; žene više razočarane brakom- 2 puta više žena (od muškaraca) izjavljuje da se istom osobom NE BI ponovo oženila

- mnogo više supruga traži bračno savjetovanje, više žena inicira proceduru razvoda - među „sretno oženjenima“ (HARVEY J. LOCKE) manje žena nego muškaraca

iskazuje slaganje o : financijama, rekreaciji, religiji, privlačnosti, prijateljima, seksu, zajedničkom vremenu, životnim prioritetima, ciljevima i više ih izvještava o ozbiljnim bračnim teškoćama

- udio udatih žena koje se ne žale na bračne teškoće- značajno manji nego udio sretno oženjenih muškaraca

- supruge izvještavaju o bračnim problemima više nego dvostruko u odnosu na njihove muške partnere



ZDRAVLJE SUPRUŽNIKA I BRAK

- premda je fizičko zdravlje udatih žena, mjereno izostankom kroničnih bolesti u dobi iza 65 godina čak i bolje od zdravlja oženjanih muškaraca, one više pate od mentalnih zdravstvenih posljedica, za razliku od muških partnera

- istraživanje GURIN i sur. (1995.)- puno više udatih žena nego oženjenih muškaraca osjeća da imaju nervne slomove, psihičke i fizičke strahove, osjećaj neprimjerenosti i krivnje u braku zbog nemogućnosti prilagodbe

- žene pokazuju više fobičnih reakcija, depresija, opće pasivnosti te općih simptoma fiziološkog straha

BRAK ŠTITI MUŠKO MENTALNO ZDRAVLJE

- brak štiti muževe više od žena - 1/2 oženjenih bijelih muškaraca počini suicid vs. muškarci samci - gotovo 3/4 udatih žena počini to isto, slično kao i one neudane - razlika u smrtnim ishodima udatih i neudatih žena je puno manja nego između

oženjenih i neoženjenih muškaraca - mentalne koristi (strahovi, depresije, stresovi) od braka- za žene značajno manje - prema J. BERNARD- slika mentalnog zdravlja supruga pokazuje se nepovoljnom u

usporedbi s neudatim ženama - studija R.R. WILLOUGHBY (iz 1960- ih god.)- pokazala da su udate žene više nego

neudate stalno pod pritiskom ideje da ih ljudi na ulici „gledaju“, promjenjivog su raspoloženja bez očitog razloga, lako se rasplaču, uvredljive, osjećaj jada i mizerije i sl.

- Studija GENEVIEVE KNUPHER- pronašla da više udate nego neudate žene imaju depresije, ne uživaju u poslu, strahuju od smrti, boje se bolesti, općenito razmišljaju loše i ne usuđuju se o tome govoriti, osjećaju bolove i senzacije u različlitim dijelovima tijela

MUŠKARCI SAMCI DEPRESIVNIJI

- općenito, više udanih žena od neudanih su pasivne, fobične i depresivne, u omjeru 3:1 - usporedba neoženjenih pripadnika različitih spolova- obrnuti rezultati - gotovo 2 puta više nikada oženjenih muškaraca pokazuje neki oblik zdravstvenog

oštećenja u odnosu na neudane žene - neudane žene- puno manji osjećaj nelagode u odnosu na neoženjene muškarce; veće

zadovoljstvo životom, više suočavanja s životnim izazovima i veća aktivnost; manje simptoma psihološkog stresa te neurotičnih i antisocijalnih tendencija u usporedbi s muškim samcima

- više samaca muškaraca negoli usamljenih žena je u depresiji i pasivno - 196'0. god. je oko 10% nikada oženjenih muškaraca iznad 35 godina bilo smješteno u

nekom obliku institucija za mentalne bolesti, za razliku od dvostruko manje neudatih žena iznad 30 god. starosti



OBRAZOVANJE I SOCIJALNI STATUS

- neudane žene- viši stupanj obrazovanja nego neoženjeni muškarci (natprosječni dohodak i zanimanja višeg statusa u žena)

- legalni status žena- supruga- niži od statusa neudanih žena, kao i od statusa supruga- muža

- „Pigmalion efekt“- fenomen „iščezavanja“ u supružniku, tj. redefiniranje sebe i preoblikovanje osobnosti da bi se podredilo željama, potrebama ili zahtjevima supružnika

- prema istraživanjima psihologa (RONALD G. THARG), supruge se više podređuju očekivanjima svojih supruga i pružaju im više ustupaka nego obrnuto

KRIZA PATRIJARHALNE OBITELJI I ŽENSKI RAD

- slabljenje modela tradicionalne patrijarhalne obitelji (model prakticiranja autoriteta/dominacije nad cjelokupnom obitelji od strane odrasle „muške glave“)

- 1990.- te- pokazatelji takve krize u razvijenim zemljama - širenje feminističkih ideja u zadnjem stoljeću, omogućeno sljedećim čimbenicima

(CASTELLS): 1. preobrazba ekonomija i tržišta rada; otvaranje obrazovnih prilika za žene 2. tehnološke inovacije u biologiji, farmakologiji i medicini- omogućuju sve veću

kontrolu nad rađanjem i reprodukcijom vrste (kontracepcijska revolucija) 3. razvoj feminističkih pokreta 4. širenje ideja o globalizaciji kulture

POKAZATELJI PROMJENA TRADICIONALNOG MODELA OBITELJI

- stope razvoda brakova rastu u svim zemljama; sve veći broj razvoda parova s malom djecom (u SAD 26%, u bivšem SSSR 29%); razvodi prvih brakova za žene u dobi 40- 49 godina osciliraju između 22.8% i 49.5% (Skandinavija)

- stvaranje samačkih kućanstava i/ili kućanstava s 1 roditeljem - odgađanje sklapanja braka; izvanbračne partnerske veze (nedostatak zakonske potvrde

slabi patrijarhalni autoritet institucijski i psihološki) - bez južne Europe, između 20% i 40% izvanbračnih veza (26.9% U. Kraljevstvo,

24.5% SAD, 22.3% Japan, 28% Francuska, 34.2% Njemačka); između 1/5 i 1/3 kućanstava- samačko

PROMJENE MODELA OBITELJI

- sve više djece rađa se izvan braka- obično zadržavaju majke - žene sve češće ograničavaju broj poroda, odgađaju prvi porod - porast trenda „autonomnog“ majčinstva (oplodnjom in vitro, preko banki sperme i sl.

Ili samousuvajanje) - u SAD 1970.- 5.4% rođene djece izvan braka, 1990.- 28% - etničke razlike- čak 70.3% kod Crnkinja do 34 godine - u Skandinaviji djeca rođena izvan braka- 50% ukupnog broja djece - opći trend rasta broja obitelji- na čelu žena - sve kasnija ženidba- sveopći trena, osobito u slučaju žena



MANJE SKLAPANJA BRAKOVA

- 1990- ih u Europi- broj razvoda se prema broju brakova stabilizirao, ali je to uglavnom posljedica smanjenja broja brakova općenito od 1960- tih godina

- zemlje EU- smanjivanje broja prvih brakova (Belgija, Danska, Italija, Njemačka, Luksemburg, Grčka, Nizozemska, Španjolska, Portugal, Francuska, Engleska i Wales)

- glavna posljedica krize patrijarhalnih obitelji- pad stope plodnosti u razvijenim zemljama, ispod razine obnavljanja

- u zemljama s velikom tradicijom patrijarhalnih obitelji (Španjolska, Italija) najniže stope plodnosti u svijetu (Italija 1.2, Španjolska 1.3)

- u SAD ukupnu stopu plodnosti potiskuje prema gore useljeničko stanovništvo- očuvanje patrijarhalnosti tradicionalnih obitelji među domaćim etničkim i rasnim skupinama u industrijaliziranom društvu

(POST)MATERIJALNE VRIJEDNOSTI I BRAK

- nestabilnost braka, razvodi i izvanbračna plodnost najrašireniji u 2 grupe ponašanja:

a) gdje žene uživaju ekonomsku neovisnost, ako su suočene s mogućnošću da postanu samohrane majke, a da zbog toga ne postanu socijalno ugrožene

b) kao posljedica siromaštva i nedostatnog obrazovanja

- opći smjer kretanja- slabljenje i nestajanje tradicionalnih obiteljskih oblika patrijarhalne dominacije- žena i djeca okupljeni oko oca i muža

RAD, OBITELJ I TRŽIŠTE RADA

- 1990. u svijetu: 32.1% žena u globalnoj radnoj snazi - u zemljama OECD-a prosječna stopa sudjelovanja žena u radnoj snazi- porasla s

48.4% 1973. na 61.6% 1993., a kod muškaraca se smanjila s 88.2% na 81.3% - trend- posljedica umreživanja i globalizacije ekonomije te rodne segmentacije tržišta

rada koja iskorištava specifične uvjete ženske radne snage - porast uslužnih djelatnosti s koncentracijom žena u svim dijelovima svijeta (u

najvećem dijelu svijeta, većina žena još uvijek radi u poljoprivredi (80% aktivnih žena u podsaharskoj Africi i 60% u južnoj Aziji

- širom svijeta oko 50% žena radi u uslužnim djelatnostima, više u razvijenim zemljama (oko 85% u SAD i U. Kraljevstvu)

- spektakularan porast u poslovnim uslogama, pa onda društveno/ osobnim uslugama, a najmanji u trgovini i ugostiteljstvu

- službenice- još uvijek najveća grupa zaposlenih žena



ŽENE- MANJA OČEKIVANJA

- žene općenito obavljaju zanimanja više stručnosti za nižu plaću, uz veću nesigurnost u radu i slabijim izgledima za poslovnu promociju do vrha

- elektronička industrija globalno- NKV ženske (azijska) radna snaga - model zapošljavanja žena u elektroničkim tvornicama jugoistočne Azije- preseljen iz

obitelji u tvornicu sa sličnim obilježjima patrijarhalnog autoriteta, a prema sporazumu između upravitelja tvornica i muških glava obitelji (CASTELLS)

- znatan udio urbanih zaposlenih žena u zemljama u razvoju- u neformalnom sektoru, osobito u opskrbi stanovnika glavnih gradova hranom i uslugama

- žene- „privlačnija“ radna snaga zbog manjih očekivanja POTPLAĆENOST- MOTIV „PRIVLAČNOSTI“

- najveći motiv „privlačnosti“ ženske radne snage- potplaćenost ženskog rada - GENDER PAY GAP (omjer nejednakih plaća za isti rad ili rad jednake vrijednosti)-

širom svijeta - u SAD – udio ženskih plaća 1991. 72% od muških - u U. Kraljevstvu 72.6% - u Francuskoj 80.8% - u Japanu 43% - u Koreji 51% - u Singapuru 56% - 70% u Hong Kongu - 77% u Latinskoj Americi - prema izvještaju Svjetske Banke iz 1996.: - u Austriji 78% - Belgija 74% - Kanada 63% - Danska 82% - Finska 77% - Francuska 81% - Njemačka 75.8% - Grčka 78% - Italija 80% - Luxemburg 65% - Nizozemska 76% - Novi Zeland 80% - Japan 86% - Španjolska 70% - Švedska 89% - Švicarska 67.6% - Ujedinjeno Kraljevstvo 69.7% - SAD 75%



MUŠKA POMOĆ U KUĆI

- tradicionalna podjela rada u kući ( Tomić- Koludrović, Kunac, 1999.- retradicionalizacija patrijarhalnih vrijednosti i normi)- korijeni:

1. zadružni szstav autoriteta 2. katoličke vrijednosti 3. socijalizam; „trostruka opterećenost“ žena u Hrvatskoj zbog rada u sivoj ekonomiji - BAXTER i WESTERN (1997.)- podjela poslova u kućanstvu: žene rade poslove u

kući, a muškarci oko kuće (košnja trave, čišćenje snijega, auto i sl.) - COLTRANE (2000.)- kućni poslovi, tradicionalno ženski: kuhanje, čišćenje kupaone,

usisavanje, nabava namirnica, pranje i spremanje suđa, glačanje rublja, te briga za kućne ljubimce (TOPOLČIĆ)- repetitivni, dugotrajni i „nevidljivi“; muškarci rade sitne popravke

- egalitarnost samo u izvankućnim aktivnostima s djecom - prema TOPOLČIĆ, obavljanje kućanskih poslova je demonstriranje roda, pa se tako

ugrožava „muškost“ pred svojom društvenom grupom - sve veći napori ženama da usklade plaćeni i kućni posao, odgoj djece itd.

DODATNI MOTIVI ZAPOŠLJAVANJA ŽENA

- ženske vještine u komunikaciji i međuljudskim odnosima; pruženje spolne podjele rada i u „javnoj“ sferi na tradicionalnu mušku proizvodnju i tradicionalno žensko održavanje društvenih odnosa, po uzoru na obiteljske odnose

- fleksibilnost ženske radne snage- glavnina honorarnih, privremenih poslova, te „samozaposlenja“

- rad žena u javnoj sferi se smatra „dodatkom“ muškoj zaradi u obitelji - žene i dalje ostaju najodgovornije za kućanstvo te odgoj djece - žene- često doslovno „na rubu živčanog sloma“

ROD I PLAĆENI POSAO

- razine participacije žena u radnoj snazi- mjera društvenog statusa žena - rodna nejednakost minimizirana- kada same žene procjenjuju da izvode vrijedan

posao, posebno rad za plaću izvan kuće na temelju usporedbe s muškarcima - nagli upliv žena na plaćeno tržište rada u 20. st.- dramatična društvena promjena- s

razvojem industrijalizacije, neke grupe žena, osobito rasno/etničke manjine i žene iz radničke klase počele su raditi izvan kuće za nadnicu u visoko rodno segregiranim zanimanjima

- porast razina participacije ženske radne snage, posebno u industrijskim nacijama (u SAD, npr. žene čine oko 46% radne snage u 1994. godini, a na prijelazu 19. u 20. st. 18%)



ŽENE- VIŠESTRUKA SMJENA

- žene rade- „dvostruka“, „trostruka“, „četverostruka“ smjena - prema studiji UN-a iz 1995.- još uvijek 2/3 do 3/4 poslova u domaćinstvu u

industrijskim zemljama obavljaju žene - 2 temeljna pristupa pitanju roda i zapošljavanja: 1. da li se iskustvo i šanse ženske i muške radne snage vide primarno uzrokovane

karakteristikama pojedinačnih radnika (funkcionalizam i neoklasična ekonomija) ili su to

2. odrazi strukturalnih karakteristika društva (marksizam, marksistički feminizam i druge materijalističke teorije)

- žene danas- bar 40% ukupne radne snage (Svjetska banka, 1996.; porast- u Nizozemskoj, Novom Zelandu, Australiji, Kanadi, Grčkoj, Norveškoj i SAD; Francuska, Irska, Portugal- umjereniji porast)

- opadanje muških razina radne participacije - strukturalne promjene u ekonomiji- povećani zahtjevi za „part- time“ poslom - povećane mogućnosti zapošljavanja- opadanje učestalosti poroda- više raspoloživih

godina za plaćeni posao PROMJENE ZAPOŠLJAVANJA

- različiti učinci za različite grupe žena (dob, rasa, etnicitet) - od 1980- ih do 1990- ih – porast participacije ženske radne snage- od 46% u Italiji do

79% u Švedskoj - danas oko 70% svih zaposlenih žena radi u sekturu usluga - „part- time“ poslovi- zaposlenice uglavnom žene u industrijskim nacijama, dok udio

muških zaposlenika opada zbog nižih plaća po satu nego „full- time“ poslovi, manjih nagrada i nemogućnosti napredovanja u karijeri (nordijske zemlje- izuzetak- „part- time“ poslovi regulirani kao i „full- time“)

- danas žene- sve više rade neprekidno, čak i bez pauza za odgoj i odrastanje djece (do pretškolske dobi)- najočitije u skandinavskim zemljama- tržišna politika visoko facilitativna prema ženskom zapošljavanju (Švedska pruža brigu za djecu i sve druge oblike pomoći za majke, ali i očeve djece, kontinuirano zapošljavanje itd.)

- porast razina obrazovanja za žene- stalna participacija u plaćenoj radnoj snazi - danas gotovo jednaka razina rodnog ukupnog - najobrazovanija žena- najviše udjela u participaciji radne snage

KONCENTRACIJE ZAPOŠLJAVANJA I SEGREGACIJA PO SPOLU

- žene- zapošljavanje u slabijim razinama zanimanja i industrijama nego muški kolege - npr. u Nizozemskoj- 66.8% žena- zaposlene u samo 8 od 99 profesionalnih kategorija

vs. muškarci- raspršeni kroz 76 profesionalnih kategorija zapošljavanja - u zemljama G-7 60% do 75% svih ženskih radnica su koncentrirane u industrijama

uslužnog sektora - općenito- žene se više zapošljavaju kao činovničke, prodajne i uslužne radnice; te u

javnom sektoru većine industrijskih zemalja



NEZAPOSLENOST

- jaz između razina nezaposlenosti žena i muškaraca- indikator nejednakosti na tržištu rada

- u Hrvatskoj omjer je 60% žena: 40% muškaraca - razlike među zemljama u nezaposlenosti i relativnim razinama muške i ženske

nezaposlenosti - većina nacija- porast nezaposlenosti za oba spola od 1979. do 1989.; prema OECD - u periodu 1990. i 1991.- porast nezaposlenosti žena: Austrija, Belgija, Danska,

Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Nizozemska i Španjolska (Hrvstaka) - rodne razlike- u raspodjeli nezaposlenosti između kategorija „traženja posla prvi puta“

i „traženja posla nakon gubitka posla“- žene su prezastupljene u prvoj grupi, a podzastupljene u drugoj

- teškoće pri ponovnom ulasku u radno snagu nakon poroda MANAGEMENT I KOMUNIKACIJSKI STILOVI

- u 1980-im i 1990-im- rasprave o rodnim razlikama u „stilovima“ upravljanja i komunikacije- 2 objašnjenja:

a) INDIVIDUALISTIČKA- usmjerena na ulogu rodne socijalizacije u stvaranju razlika između žena i muškaraca (muškarci naučeni da budu sigurni i odlučuju, a žene da budu pomirljive i slušaju)

b) STRUKTURALNA- struktura radnih organizacija i razmještaja spolova unutar njih, strukture hijerarhijskog upravljanja i sl. – rezultira različitim radnim „stilovima“ za žene i muškarce

- istraživanja pokazuju da su žene manageri neproporcionalno locirane na nižim pozicijama, te da muško- ženske interakcije na radnom mjestu imaju negativne učinke za žene uzrokujući da budu ignorirane, isključene i/ili patronizirane + seksualno uznemiravanje i iskorištavanje

RAD I ZADOVOLJSTVO POSLOM I ZDRAVLJE

- usprkos inferiornim poslovima žene pokazuju veće zadovoljstvo poslom od muškaraca- posljedica ženskih nižih očekivanja nagrada

- rodne razlike u tjeskobi među plaćenim radnicima- stres te mentalno i fizičko zdravlje - više razine tjeskobe za žene nego za muškarce, usprkos tome što zaposlene žene

uživaju bolje mentalno zdravlje nego nezaposlene - 2 dominantna modela objašnjenja razina tjeskobe: 1) različita osjetljivost 2) različita izloženost utjecajima 1. rodna socijalizacija uvjetuje veću osjetljivost žena na iste događaje na radnom mjestu

kao više stresne nego u muškarca 2. žene su više izložene stresu (npr. velika odgovornost i niska razina autoriteta); dok

stresori mogu biti i pojačani sukobima obiteljskih i radnih uloga, čemu su sklonije žene

- vjerojatnije je da će žene koje su osjetljivije na poslovne stresore nego muškarci odustati od rada na tržištu u tzv. poslovima punog radnog vremena i odlučiti se za „part- time“ posao



ROD, PRESTIŽ ZANIMANJA I AUTORITET RADNOG MJESTA

- obrazovanje- posebno važna varijabla kao determinator ugleda zanimanja- za žene - dob, društveno porijeklo i bračni status- za muškarce - američke studije pokazuju tipične posljedice roda i rase na ugled zanimanja: u ženski

dominiranim zanimanjima ima manje ugleda, dok u muški dominiranima više - rasa- puno jači učinak nego rod na ugled zanimanja

ROD, NASILJE I SPOLNO UZNEMIRAVANJE

- istraživanja o rodu i nasilju- plod političkih imperativa feminističkih ideja, ali i zastupnika konzervativnih prava- paternalistička briga o primjerenoj zaštiti i kontroli ženskih tijela tjera konzervativce da napade na žene tretiraju kao neprihvatljive zločine

- istraživanja se razvijala o temema nasilja u kući, silovanja i seksualnog nasilja; ulasnok žena na tržište rada naglo raste opseg literature o spolnom uznemiravanju žena na poslu

- koncept femicida, tj. infanticida ženskih beba i segregiranje ženske djece u brojnim kulturama; klitorodektomije, bolne i hazardne prakse ljepote i sl.

- najčešće pretpostavke nasilnih ponašanja, prema analitičkim spoznajama: 1. nasilna ponašanja motivirana neprijateljskim namjerama ozljeđivanja žrtve 2. motivirano zlobom, tj. društveno, moralno ili legalno devijantno - uobičajeno nasilje pretpostavlja upotrebu sile, tj. da je žrtva neželjeni primatelj

povreda RODNO NASILJE

1. interpersonalno, grupno 2. fizičke prijetnje i povrede, psihičke povrede 3. javno obznanjeno, putem filmova, porno- materijala, medija i sl.- pridonosi jačanju

obrazaca nasilja protiv žena i/ili djece 4. spolno ropstvo i prostitucija - analitičari nalaze pojam „mizoginije“- ključ razumijevanja rodnih odnosa nasilja;

sporno pitanje- „sukrivnja“ u nasilju - MARY R. JACKMAN- istraživala nasilje kao fizičko, verbalno ili pisano djelovanje s

namjerom da pogodi, zaplaši ili prouzroči tjelesnu, psihološku, društvenu ili materijalnu povredu

- ljudi imaju „kapacitet za nasilje“- kao počinitelji, žrtve i promatrači (izuzetno elastično), ne moraju biti ispunjeni mržnjom, ljutnjom ili prezirom za nasilje

- motivacije za nasilje i društveno sankcioniranje uvelike se razlikuju, od društva do društva, kulture do kulture



ISTRAŽIVANJE RODNOG NASILJA

- poteškoće izravnog promatranja rodnog nasilja- „4 oka“- žene tradicionalno zaštićene od javnih pogleda; intimni kontakti muškaraca i žena su privatizirani; seksualne relacije se rangiraju od privatizacije do tabua

- u javnoj sferi rada- žene u susretima s muškim kolegama i pretpostavljenima- obično stavljene u kontekst licem- u – lice (1:1), također zaštićeno od javnih pogleda

- u slučajevima izvršenog nasilja, žrtve (obično žene/djeca, tj. osobe nižeg statusa), ako nije bilo svjedoka, njima se često dodjeljuje manje kredibilnosti nego počiniteljima (moraju dokazivati poziciju žrtve)

- nasilje se niječe ili reinterpretira tako da se baca krivnja na žrtvu (fenomen „zamjene žrtve i krvnika“- silovanja u i izvan braka, nasilja u obitelji i seksualnog uznemiravanja na poslu- ne prijavljuju se zbog stigmatizacije žrtve)

PORAST ŽENSKIH ZLOČINA PREMA MUŠKARCIMA

- ubojstva- u većini slučajeva žene su žrtve supruga - prema podacima iz Australije, Kanade, Danske, Engleske, Walesa, Škotske, Afrike i

Indije, na svakih 100 bračnih ubojstava koje su počinili supruzi , dolazi 0 (Indija) do 40 (Škotska) ubojstva supruga

- u SAD- oštra razlika između bijelaca i Afroamerikanaca - između 1976.- 1985. među bijelim Amerikancima 1.3 na 1 000 000 ubojstava supruga,

kod žena 0.7 kod Afroamerikanaca- 7.1 za žene i 9.7 za muževe - taj obrazac- različit kod drugih manjina i rasa, te kod Crnaca u drugim zemljama;

visoka razina bračnih ubojstava supruga od strane afroameričkih žena - povod du obično dugogodišnja maltretiranja i nasilje - žene- u rizičnijem položaju od ubojstva kao supruge - muškarci- u rizičnijem položaju da bi ih mogao ubiti neki drugi član obitelji ili

prijatelj, poznanici i stranci - za žene- puno manja vjerojatnost da će učiniti ubojstvo nego muškarci (oko 10% svih

ubojstava u SAD, Kanadi, na Britanskim otocima, u Australiji i sl.) - većina ubojstava koje su počinile žene- unutar obitelji, primarno sa muževima ili

djecom kao žrtvama (u SAD je 1988. oko 2/3 žena počinilo obiteljska ubojstva i preko jedne polovinje ubojstava potomaka)

- budući da bračna i druga obiteljska ubojstva tvore samo malu manjinu svih ubojstava u SAD, ubojstvo kao takvo je primarno muška stvar, ali institucija obitelji stavlja žene u rizičnu poziciju viktimizacije i tako provocira neke žene na ubilačko ponašanje koje one ne pokazuju izvan obitelji



ROD I REPRODUKCIJA

- temeljna prava žena, muškaraca i parova da: 1. odlučuju slobodno i odgovorno o broju, prostoru i vremenu ne/imanja djece 2. dostupnost informacija, edukacije i sredstava za donošenje reproduktivnih odluka 3. autonomna kontrola nad vlastitim tijelom 4. pravo uživanja najvišeg standarda seksualnog i reproduktivnog zdravlja - otežavajući i/ili blokirajući faktor: patrijarhalni sistem= javni patrijarhat + privatni

patrijarhat, utemeljen na seksizmu SEKSIZAM U HRVATSKOM DRUŠTVU

- ciljevi istraživanja i hipoteze: 1. koncepti „tradicionalnog“ i „modernog“ seksizma pokazuju se kao važni strukturni

elementi patrijarhalnog društva u svijesti ispitanika 2. muškarci se statistički značajno razlikuju od žena u seksističkoj rigidnosti, te lakše

usvajaju obje varijante seksizma TESTIRANJE MEĐUGRUPNIH RAZLIKA (SPOLA/RODA)

- veća sklonost muškaraca nego žena u Hrvatskoj i „tradicionalnom“ i modernom“ seksizmu

BIOMEDICINA I NRT

- žensku trudnoću transformira iz „drugog“, tj. prirodnog u „medicinsko“, tj. bolesno stanje- smanjuje se broj normalnih trudnoća, a raste broj abnormalnih

- epizitomija- standardna praksa - inducirani porodi i carski rezovi- u porastu (upitna „nužnost“ ovih tehnoloških

intervencija, često pogubno za plod, tj. djeca se rađaju s različitim oštećenjima kao posljedicama tih intervencija- teško dokazati)

NRT (NOVE REPRODUKTIVNE TEHNOLOGIJE)

- NRT- prvobitno nuđene kao spas za „nenormalne“ slučajeve plodnosti; granica između „normalnog“ i „nenormalnog“ fluidna (mogućnost manipulacija)

- oplodnja „in vitro“ (IVF)- moć i kontrolu majke pomiče prema doktoru, tj. (muškom) specijalisti- medicinsko osoblje- „aktivni“ stvoritelj- uređuje jedinstvo jajašca i sperme (transferiranje embrija iz epruvete u uterus): uloga žene- pasivni „kontejner“, prazna maternica u iščekivanju

- NRT- nove vrste invazije u procese rađanja- reduciranje majki na „faktore okoliša“- kolonizacija života ili „put prema temeljitom uništenju ženskih reproduktivnih sposobnosti“ (SHIVA)



NEKI GLOBALNI PODACI O ŽENSKOJ REPRODUKCIJI

- od bolesti i posljedica poroda pati više od 1/4 žena iz zemalja u razvoju - pogođene: mlade, siromašne, rasno- etnički marginalizirane žene, bez društvene moći - oko 38 milijuna pobačaja u zemljama u razvoju godišnje- od toga 17.6 milijuna

legalno, a 20.4 milijuna ilegalno - 4.4 milijuna pobačaja adolescentica (WHO) - oko 120 milijuna žena trudnica godišnje ima neželjenu trudnoću - ilegalni pobačaj- vodeći uzrok maternalne smrtnosti

DRUŠTVENI PROBLEM POBAČAJA

- politizacija pobačaja- ovisi o postotku katolika u populaciji - 1/3 svjetske populacije- u zemljama sa zabranjenim pobačajem ili iznimno dopuštenim - od 32.6 milijuna žena u riziku od neželjene trudnoće, samo 14% ne koristi nikakve

metode kontracepcije - trudnoća i porod nisu bezopasni za zdravlje žene - stope smrtnosti od legalnih pobačaja- niže nego od poroda

TRENDOVI RAĐANJA U RH (www.hzjz,hr)

- broj poroda u RH- opada apsolutno - majke mlađe od 20 godina- za 34% manje od prije 10 god. - majke iznad 35 god.- za 5% više od prije 10 god.

TRENDOVI PREKIDA TRUDNOĆE U RH

- kontinuirano opadanje: 1990. god. < 38 000 prekida; 2004. god. 5 232 prekida - najviše prekida žena s 2 djece (2004. god. 36%) - uspon prekida trudnoća adolescentica - perinatalna smrt: Hrvatska- 8.7 ukupno (5.79/ 1 000 rođenih > 1 000 grama u 2004.) - ,aternalna smrt: Hrvatska- 7.44/ 100, 000 živorođenih u 2004. - Slovenija- oko 17/ 100, 000 (više stope od z. Okruženja) - pobačaj- „sredstvo kontracepcije“- seksistička interpretacija

REPRODUKTIVNA GENETIKA

- sociološki koncept- društveni i kulturalni procesi - fokus pažnje- fetus, a ne majka - rizici genetske diskriminacije, kontrole, uzurpacije i „političkog“ oblikovanja ženskog

tijela - trudnice- podvrgnute „normalizaciji“ u sistemu „proizvodnje“ djeteta - ciljevi: promocija perfekcije i diskriminacija „drugih“ - nužnost redefiniranja ženskog iskustva unutar reproduktivne genetike



STIGMATIZACIJA ŽENA U RH

1. ANTROPOLOŠKA - žena- društveni ideal u patrijarhalnom društvu- majka i supruga - neispunjavanje tih ideala: a) neuspješna žena i/ili ne- žena b) subverzivna žena (nemoralna, nečista, i/ili „opasna“ feministkinja) - mizogini muškarci na javnoj/ političkoj sceni nisu izvrgnuti stigmatizaciji niti

pravnim/političkim sankcijama

2. SEKSUALNE ORIJENTACIJE - stigmatizacija lezbijki

3. PLODNOST I/ILI BOLESTI ŽENE a) ne rađaju (ne mogu/ ne žele) b) rodile, ali više ne žele rađati c) lijačenje nepoldnosti d) HIV pozitivne - etikete: „bešćutne“, „sebične“, „ubojice“, „karijeristice“ itd.

4. DJECA ROĐENA OPLODNJOM „IN VITRO“- „stvari“ te HIV pozitivna djeca

5. TRUDNICE NA TRŽIŠTU RADA - uvjetovanje posla bračnim i trudničkim statusom, namjerama rađanja; slabije ili ne/napredovanje nakon poroda te nemogućnost zaposlenja nakon višestrukih poroda

6. POLITIČKA STIGMATIZACIJA - otežavanje političke promocije žena; dodjeljivanje im minornih resora - nepoticanje motivacije za aktivnosti sudjelovanja u ženskim udrugama 7. RELIGIJSKA STIGMATIZACIJA - žene vjernice koje imaju pobačaje- sklonije skrivanju od okoline; izložene jačem psihološkom pritisku; emocionalno otkrivanje- opadanje boli - religijska pripadnost- mala uloga u riziku nekontracepcijskog ponašanja - katolici (SAD) bez kontracepcije vs. druge ne/religije - samo adolescenti (15-19 god.); opći model 15.6% vs. 13.3 % nekatolika 8. DOBNA STIGMATIZACIJA

- u RH je najpoželjnija društvena promocija mladih žena- izbor za Miss - u medicinskom tretmanu trudnica- žene se klasificiraju kao „stare trudnice“ već nakon 25. godine života



ODLUKE O REPRODUKCIJI- ŽENSKI IZBOR

- žene- najkompetentnije za autonomno odlučiovanje o vlastitoj ne/plodnosti, jer same snose sve rizike reprodukcije

- „prolajf“ politika- izravno ugrožavanje zdravlja i mortaliteta žena - „zaštita života“ ne može se izvoditi na račun ugrožavanja majke - cilj „prolajf politike“- kontrola žena, skretanje s puta znanja, obrazovanja,

sekularizacije, razvoja i emancipacije UČINAK MODERNIZACIJE NA RODNE ULOGE

1. žene na tržištu rada- plaćena radna snaga- dramatično reduciranje razina fertilnosti (INGLEHART, 2003.)

2. prijelaz od tradicionalnih prema sekularno- racionalnim vrijednostima- opadanje tradicionalne obitelji (CASTELLS, 2002.)

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE I IZBOR - razlozi za ženskom autonomnom kontrolom nad odlukama o majčinstvu: 1. majčnistvo- različit doživljaj za različite žene - za mnoge žene majčnistvo= izvor radosti, za neke žene= izvor frustracija

2. majčinstvo- ekonomski podcjenjuje žene (maloljetnice, ne/zaposlene, samohrane,

razvedene, bolesne) TRUDNOĆA- RIZIK ŽENE

- trudnoća i majčinstvo nisu zdravstveno bezopasni - reproduktivne tehnike- elitističke, socijalno isključive, eugeničke- bolni, rizični i skupi

tretmani, ne/djelotvorni, nedostupni siromašnim ženama i parovima - ženska tijela- „politički slomljena“- nedostatak autonomije, informiranosti i/ili

ljudskih prava - manifestni sukob između feminizma i pronatalitetne dogme da je majčinstvo nužno za

ispunjenje kao žene



MUŠKARCI I MUŠKOST

- ljudska bića, grupa ili klasa muškog spola/roda - termin podrazumijeva značenje biološke kategorija i obično se preklapa terminima

„muško/muški“ koji naglašavaju društvene i kulturalne karakteristike muškaraca - upotrebom termina implicitno se ili eksplicitno isključuju ili odjeljuju žene iz mnogih

područja društvenih aktivnosti - u središtu feminističkog zanimanja je praksa upotrebe termina „čovjek“ kao sinonima

za muškarca u kojeg su uključena oba spola - feminističke analize ističu važnost unošenja rodnog aspekta u jezičke analize i praksu,

jer jezik također je dio prakse ugnjetavanja žena - upotreba pojma „čovjek“ kao muškarac- dokaz da su žene definirane kao ljudska

drugost, tj. sekundarni dio ljudske kulture (SIMONE DE BEAUVOIRE) - MUŠKARCI- norma; njihovo se ponašanje ne objašnjava u smislu rodnog ponašanja i

ne uspoređuje s ponašanjem žena (HARALAMBOS, 2002: 186, Spol i rod) - ŽENE- smatrane devijacijom od norme (muškarca), a njihovo je ponašanje bilo

vrijedno objašnjenja u smislu njihova roda - budući da je muški rod uzet kao norma, njega se nije trebalo istraživati

DAVID GILMORE- KULTURNI KONCEPT MUŠKOSTI

- u knjizi iz 1990. „Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity“ GILMOUR opisuje muškost kao „odobreni način da se bude odrasli muškarac u bilo kojem danom društvu“

- pokušava otkriti koliko muškost varira od mjesta do mjesta - GILMORE ne smatra muškost skupom karakteristika koje su u potpunosti

determininirane biologijom; kaže da „odgovor na zagonetku muškosti mora ležati u kulturi“

- no biologija nije nevažna - u velikoj većini društava muškost se definira na prilično sličan način, što sugerira da

biološke razlike imaju svoj udio utječići na prihvaćanje kulturne definicije TIPIČNA SVOJSTVA MUŠKOSTI

1. MUŠKARAC- OPLIDITELJ - od muškarca se očekuje da oplode žene - da bi to postigli, od njih se traži da preuzmu inicijativu u udvaranju i seksualnim

odnosima, te se očekuje da se natječu s drugim muškarcima za pristup ženama

2. MUŠKARAC- OPSKRBLJIVAČ - u većini tredicionalnih društava se očekuje da će muškarac opskrbljivati svoju ženu i

potomstvo

3. MUŠKARAC- ZAŠTITNIK - muškarci moraju žene i djecu zaštititi od drugih muškaraca i drugih prijetnji - muškarci uvijek moraju biti hrabri i stoički se ponašati u suočavanju s opasnostima - prvi test ritual, u mnogim plamenima je obrezivanje koje se obavlja bez anestezije



MUŠKOST I DRUŠTVO

- GILMORE smatra da su ta svojstva od koristi za društvo - muškarce se uvjerava da čine stvari koje su nužne za opstanak društva, koje inače ne

bi činili zbog želje za samoodržanjem - on kaže da „pravu muškost“ možemo smatrati poticanjem na ostvarivanje najboljih

rezultata u društvenoj borbi za ograničene resurse, kodom ponašanja koji unapređuje kolektivne interese nadilaženjem unutarnjih inhibicija

- pritom se služi funkcionalističkim pristupom, jer objašnjava ideal muškosti pomoću funkcija koje taj ideal ima u društvu

- taj tip muškosti je jedna od strategija adaptacije koje su u stanju pomiriti individualne i društvene potrebe pomoću nagrada i kazni

- društva nagrađuju muževne muškarce visokim statusom, a kažnjavaju nemuževne ismijavanjem i negativnim sankcijama, uvjeravajući ih da trebaju preuzeti fizičke i psihološke rizikr koje bi inače možda željeli izbjeći

- ideologija muškarca oploditelja- zaštitnika- dobavljača nije univerzalna - feministkinje su kritizirale GILMOREA zbog njegovih tvrdnji da muškarci obično

štite i opskrbljuju žene, budući da, naime, žene (u zapadnoj civilizaciji) rade više od muškaraca, a neki muškarci ne samo da ne štite svoje žene, već ih zlostavljaju i napadaju

- ipak, GILMOREOV rad uspijeva pokazati da kultura ima vrlo snažan utjecaj na ideologije muškosti i da muškost stoga može imati vrlo različite oblike



VICTOR J. SEIDLER- RACIONALNOST I MOŠKOST

- usredotočuje se na muškarca u zapadnim društvima - prema SEIDLERU, ideje muškosti u zapadnim društvima blisko su povezane s

mišljenjem i vjerovanjima povezanim s epohom prosvjetiteljstva - prosvjetiteljsko mišljenje je odbacilo osjećaje, praznovjerje i vjerovanje u nadnaravno

kao načine razumijevanja svijeta - tvrdilo je da se prirodu može shvatiti samo pomoću objektivne, distancirane,

neemotivne znanosti - znanje može potjecati samo od razuma i racionalnosti - razum se suprotstavlja prirodi - priroda je lišena svijesti i vrijednosti, kaže SEIDLER - ona postoji kao odvojena i neovisna o svijesti koja je pokušava shvatiti - da bi razumjeli fizički svijet, ljudi se od njega moraju distancirati - prosvjetiteljsko mišljenje je temelj modernosti - modernost je faza ljudske povijesti u kojoj se misli da će ljudi pomoću znanosti

ostvariti napredak - znanost dopušta da se osvoji i kontrolira priroda, u korist ljudi - u modernom dobu znanost se počelo povezivati s muškošću - npr. FRANCIS BACON je govorio o novim znanostima kao „muževnoj filozofiji“ - WEBER je opisao kako je racionalna težnja profitu koju su poticali određeni oblici

protestantizma pomogla da se stvori racionalizacija modernog svijeta - ipak, nisu svi ljudi sposobni razumijeti i kontrolirati mprirodu pomoću razuma - ta privilegija je rezervirana za muškarce - žene se shvaćaju kao bića bliža prirodi od muškaraca (ekofeminizam) - kao takve, njih se smatra emocionalnijima, manje sposobnima da budu distancirane,

impersonalne i racionalne - emocije se vrednuju manje od razuma - emocije i osjećaji se ne mogu legitimirati kao izvori znanja - emocije nemaju mjesta u javnim područjima, poput posla, stoga ih muškarci trebaju

potiskivati - emocionalne potrebe su znak slabosti - povezivanje muškaraca s razumom pridonosi stvaranju i održavanju muške,

patrijarhalne moći na svakoj razini - SEIDLEROVI argumenti ne zasnivaju se na detaljnim empirijskim dokazima - on sam kaže da govori sa stajališta „bijelog židovskog muškarca iz srednje klase“ - također priznaje da nije moguće otkriti jedan dominantan oblik muškosti u zapadnom

društvu - feminizam i sve veće nepovjerenje u znanosti pridonjeli su stvaranju raznovrsnih

muškosti u suvremenim zapadnim društvima



JONATHAN RUTHERFORD- „TKO JE TAJ MUŠKARAC?“

- RUTHERFORD, poput SEIDLERA, povezuje muškost s idejama o razumu - kaže da je „povijest muškosti borba da se ukroti i podčini emocionalno i seksualno

jastvo te da se prizna uspravna i nadmoćna priroda razuma i misli“ - misli da su ttradicionalne koncepcije muškosti sve više ugrožene - definicije muškaraca o samima sebi i o muškosti počele su se mijenjati - oni su postali ambivalentniji, nesigurniji i raznolikiji - niz promjena oslabilo je mušku dominaciju u nekim strukturama i institucijama

1. radnička muškost ugrožena je opadanjem značenja manualne teške industrije. - u cijeloj klasnoj strukturi porasla je muška nezaposlenost 2. u domaćinskoj sferi više se govori o obiteljskom nasilju i seksualnom zlostavljanju

žena od strane muškaraca te ih se manje tolerira 3. vrijednosti muške uloge u obitelji dovedena je u pitanje

4. ženski pokret doveo je muškost u pitanje- on je izložio patrijarhalnu moć i portretirao

muškarce kao one koji samo u svom interesu zlorabljuju tu moć, a ne kao herojske osvajače prirode

5. radikalna gay politika i politika crnaca priozvele su nove definicije svijeta koje se ne

pripisuju Priči o Bijelom Muškarcu - kako su prikazi muškosti sa stajališta žena, homoseksualaca i crnaca dobivali na

ugledu, bijeli heteroseksualni muškarci bili su prisiljeni preispitati što muškost njima znači, te promijeniti svoja vjerovanja

OSVETOLJUBIVI MUŠKARAC I NOVI MUŠKARAC

- tržište je proizvelo pluralnost muških identiteta, različite modele očinstva, seksualizirane slike muškaraca i nove senzibilnosti

- RUTHERFORD tvrdi da se najjednostavniji odgovori mogu podijeliti u 2 skupine: odgovore „osvetoljubivih muškaraca“ i „novih muškaraca“

- osvetoljubivi muškarci pokušavaju ponovo uspostaviti tradicionalnu sliku muškosti - oni napadaju one koji dovode u pitanje njihov utvrđeni i snažno podržavan nazor o

tome što znači biti pravi muškarac - arhetipski osvetoljubivi muškarac suvremene popularne kulture jest filmski junak

Rambo - alternativa osvetoljubivom muškarcu je „novi muškarac“ - on je odgovor na strukturalne promjene posljednjeg desetljeća, a specifično na

zahtjevnost i feminizam žena - primjernice, novi muškarci su spremni shvatiti očinske dužnosti ozbiljnije od

tradicionalnih muškaraca - npr. u filmu „Kramer protiv Kramera“ (život samohranog oca) muškarac je portretiran

kako se bore sa svojim novim ulogama i pokušava izaći na kraj s time što mora priznati vlastite emocije

- nova liberalizirana slika muškarca koji guraju kolica, prisustvuju porodima i javno se igraju s malom djecom bez straha ili srama od mogućeg ismijavanja

- muška tijela sve se više prikazuju u reklamama, u kontekstu gdje oni postaju seksualni objekti na način koji je prije bio isključivo prerogativ žena



„PROMJENA“ ILI „NASILJE“?

- RUTHERFORD zapaža i da istraživanja upućuju na to da se podjela rada izmešu muškaraca i žena u kući nije bitno izmjenila

- žene su još uvijek u lošijem položaju na tržištu rada, u smislu da se malo obitelji može pouzdati u ženinu zaradu za vrijeme dok muškarac preuzima ulogu „kućanice“

- nadalje, „muški pokret“ jedva da se razvio, premda su 1970 –ih postojali neki pokušaji da se on uspostavi

- većina muškaraca je ostala ponešto zbunjena glede toga što znači muškost - RUTHERFORD nagoviješta izbor između „promjene ili nasilja“

BOB W. CONNELL

- slijedi autore poput RUTHERFORDA tvrdeći da u suvremenom društvu postoje mnogi različiti tipovi muškosti

- on koristi detaljne empirijske dokaze kako bi podupro svoje argumente - njegovi argumenti se svode na odbacivanje konvencionalnih pristupa analizi roda - identificira 3 konvencionalna pristupa ovom pitanju: 1. one koji BIOLOŠKE RAZLIKE između muškog i ženskog tijela smatraju uzrokom

razlika između muškaraca i žena 2. one koji smatraju da KULTURA determinira rodne razlike tako da je „tijelo više ili

manje neutralna površina ili krajolik u koje se utiskuje društveni simbolizam“ 3. one koji smatraju rod proizvodom KOMBINACIJE bioloških i kulturnih čimbenika - CONNELL sva 3 pristupa smatra manjkavima - On misli da postoji mnogo dokaza da ponašanje nije determinirano biologijom - Primjerice, postoje kulture u kojima je normalno da se muškarci upuštaju u

homoseksualne odnose u nekim trenucima životnog ciklusa, a postojela su i kulture u kojima nije bilo silovanja, ili je bilo krajnje rijetko

- za njega se biološki argumenti zasnivaju na moćnoj i utjecajnoj metafori tijela kao stroja, koja je jako varljiva

- odbacuje i kulturni determinizam, ideju da je ponašanje u potpunosti oblikovano kulturom, jer se tijela ne može zamisliti kao bijela platna na kojima kultura može stvoriti bilo koji tip ponašanja

- on kaže da „tijela sama po sebi jesu važna“- ona stare, obolijevaju, uživaju, opće, rađaju se

- postoji nesvodiva tjelesna dimenzija iskustva i prakse - CONNELL ne zaključuje da su biološki i kulturni čimbenici razlučivi, ali interaktivni

aspekti roda, nego to dvoje treba spojiti tako da se tijelo smatra aktivnim agentom u društvenim procesima



HEGEMONISTIČKA MUŠKOST

- tijela, bilo muška ili ženska, aktivni su i integralni dio društvene akcije i konstrukcije roda te se ne mogu odvojiti od društava u kojima žive

- CONNELL misli da se muškost pojavljuje u više oblika: muškosti se konstantno mijenjaju, pojavljuju se novi oblici, a stari oblici propadaju, ali u svakom razdoblju može se napraviti široka razlika između hegemonijskog i ostalih tipova muškosti

- HEGEMONISTIČKA MUŠKOST- od grčki „hegemone“- vodim, vladam, zapovijedam- jedna je od središnjih tema istraživanja „muških studija“- bavi se pitanjem kako pojedine grupe muškaraca zauzimaju pozicije moći i bogatstva, te kako legitimiraju i reproduciraju društvene odnose koji generiraju njihovu dominaciju

- s razvojem gradova razvija se „plemićka muškost“, koja je bila „naglašena i nasilna“ - muškarci su u kući imali vlast nad ženama, te su bili slobodni održavati odnose s

drugim ženama, uz vlastitu suprugu - s promjenama u industrijskom kapitalizmu danas vlada podjeljen tip muškosti između

menagera koji dominiraju time što su na poziciji vlasti i stručnjaka čija dominacija proizlazi iz posjedovanja tehničkog znanja (menagerski i profesionalni tip muškosti)

- pomak je od izravnog korištenja nasilja u svrhu dominacije prema većem naglašavanju korištenja birokratske racionalnosti

- primjena nasilja se sve više pomicala prema kolonijama - izazov hegemonijskoj muškosti, koji su pokrenule žene, uvećao se - neki su muškarci počeli zamjećivati feminističke kritike muškosti i pokušavali razviti

alternative - homoseksualna muškost se uspostavila kao alternativa hegemonijskoj muškostio - etnički migranti iz bivših kolonija doveli su dodatne raznovrsne tipove muškosti u

bogate kapitalističke zemlje - prema CONNELLU, hegemonistička muškost nije fiksna i nepromjenjiva nego vezana

uz dani obrazac rodnih odnosa koji se uvijek može osporiti - osporavaju ga žene, ali i drugi tipovi muškosti - u suvremenim zapadnim društvima dominira bijela heteroseksualna muškost srednjeg

sloja te pokušava održati dominaciju nad drugim tipovima muškosti- crnačkom, homoseksualnom, radničkom itd.- koje ju mogu dovoditi u pitanje

- hegemonijska muškost može pokušavati održati svoju dominaciju kontrolom nad institucionalnim strukturama

- heteroseksualna muškost općenito pokušava održati u podređenom položaju homoseksualnu muškost

- premda mnogi muškarci nisu izravno podređeni hegemonističkoj muškosti, oni koriste sudobitke od moći hegemonističke muškosti nad ženama i podređenim tipovima muškosti

- CONNELL tvrdi da „brak, očinstvo i zajednički život često pretpostavljaju ekstenzivne kompromise sa ženama, a ne golu dominaciju i neosporeno iskazivanje sutoriteta“

- unutar skupova rodnih odnosa, posebni tipovi muškosti (ili ženskosti) mogu biti marginalizirani

- hegemonistička muškost je suočena s dosad neviđenim izazovima različitih tipova ženskosti i muškosti u metropolama

- CONNELL tvrdi da nema jedinstvene forme muškosti ili ženskosti u Zapadnim društvima, nego samo različiti načini bivanja muškarcem ili ženom, ali i da „materijalne i institucionalne strukture patrijarhata“ nisu uništene

- ali ono što jest smrvljeno jest „legitimitet patrijarhata“



- muška se dominacija više ne prihvaća automatski - istraživanja o muškarcima i muškosti pokrivaju mnoga područja: seksualnost, zdravlje,

nasilje, kulture, muška prijateljstva, muške uloge kao očeva i radnika itd. - središnje pitanje bilo je definiranje i rasprava o „krizi muškosti“ i muškom identitetu - akademičari su se također bavili i utjecajem muških studija muškosti na druge

discipline - u različitom stupnju, oni koji su bili uključeni u muške studije su prepoznali (priznali)

utjecaj i odlučujuću važnost feminističkih ideja - neki drugi praktikanti muških studija su tvrdili da je feminizam ignorirao posebna

iskustva muškaraca - muški studiji su priznali da puno „duguju onim glasovima koji su zastupali legitimnost

iskustva i potrebu za priznanjem inherentnog dostojanstva drugih marginaliziranih grupa“ (gay, lezbijki i obojenih ljudi)



QUEER TEORIJA

- termin „QUEER“- nekada sleng za homoseksualce, ili izraz homnofobične zloupotrebe

- posljednjih godina izraz se drukčije koristi, ponekad kao košobran- izraz za koaliciju kulturno marginalnih seksualnih identiteta, a ponekad se njime opisuje teorijski model koji se razvio iz tradicionalnih lezbijskih i gay studija

- riječ „QUEER“- sve što se razlikuje od konvencionalnog na neki neobičan način, čudno, ekscentrično

- u početku su konotacije termina u gay upotrebi bile negativne, pa i danas postoji otpor prema tom izrazu, osobito među starijim homoseksualnim osobama

- termin subverzivno razobličuje tzv. FIKSIRANE MODELE, odbacujući razlike i identitete (nijedan LGBT) identitet nije povlašten, pa postaje sve univerzalnije prihvaćen

- mnogi transseksualci, biseksualci, pa i heteroseksualci čija se seksualnost ne uklapa u kulturne standarde monogamnoh heteroseksualnog braka prihvatili su ovu oznaku kao „seksualni disidenti“

- posljednja institucionalna transformacija lezbijskih i gay studija - postajanje „QUEER“ lezbijskih i gay studija predmet je žučne rasprave - jedni tvrde da se time radikalno uklanjaju posljednji tragovi represivne rodne

koherentnosti, dok drugi kritiziraju njegov pan- seksualizam kao reakcionaran, čak nefeministički

- terminom QUEER dramatizira se nekoherentnost navodno stabilnih relacija između kromosomskog spola, roda i seksualne želje

- queer se usredotočuje na neusuglašenost spola, roda i želje - u institucionalnom smislu, queer se najčešće povezuje sa lezbijskim i gay subjektima,

ali njegov analitički okvir uključuje i teme kao što su transodijevanje, hemafroditizam, rodna neopredjeljenost i kirurške intervencije radi promjene spola

- pokazujući nemogućnost bilo kakve „prirodne“ seksualnosti, ovaj pojam dovodi u pitanje čak i tako očigledno neproblematične termina kao što su „muškarac“ i „žena“

- queer teorija koja raskrinkava stabilne spolove, rodove i seksualnosti razvija se iz specifično lezbijskog i gay revidiranja poststrukturalističkih shvaćanja identiteta kao konstelacije mnoštvenih i nestabilnih pozicija

- queer obilježava kako kontinuitet, tako i raskid sa prethodnim liberacionističkim i lezbijsko feminističkim modelima

- taj raskid je značajan samo u kontekstu njegova povijesnog razvoja - queer je proizvod specifičkih kulturnih i teorijskih pritisaka koji su postepeno

strukturirali rasprave (i unutar i izvan akademskog okvira) o pitanjima lezbijskog i gay identiteta

- ali queer kao intelektualni model nisu proizvele samo lezbijske i gay politike i teorije, nego se oblikovao i kroz specifična povijesna znanja koja tvore zapadno mišljenje u kasnom 20. st.

- slično je bilo i u feminizmu kada se, npr. inzistiralo na „ženama“ kao unificiranoj, stabilnoj i koherentnoj kategoriji, ili na „rasi“



DEKONSTRUIRANJE IDENTITETA?

- queer se uglavnom percipira kao percipiranje konvencionalnog shvaćanja seksualnih identiteta dekonstruuiranjem kategorija, suprotnosti i jednakosti koje ih odražavaju; ipak, nije lako reći što točno queer označava, uključuje ili na što se odnosi

- queer je nužno neodređeno; obilježava odbacivanje identiteta kao učvršćenog, koherentnog i prirodnog

- ali može se upotrijebiti i za drukčiju vrstu identiteta koji je konzistentan i samo- identičan

- smatra se i teorijom performativnosti- ne da otkrije ili izumi neku slobodnu, prirodnu i primordijalnu seksualnost, nego pokazuje da je seksualnost diskurzivni učinak (FOUCAULT); otpor prema onome od čega se razlikuje nužno je relacijski prije negoli opozicijski

- njegov progres nije nesporan- prigovori upućeni preispitivanju neizgled samoočiglednih kategorija identiteta gotovo općenoti se pozivaju na zdrav razum, tako da se diskursi „zdravog razuma“ i suvremene teorije sve više udaljavaju

SOCIOLOGIJA RODA- PREDAVANJA

Documents

Transcript of SOCIOLOGIJA RODA- PREDAVANJA