Sociologija Kulture Drugi Kolokvij

Click here to load reader

  • date post

    30-Dec-2015
  • Category

    Documents

  • view

    104
  • download

    2

Embed Size (px)

Transcript of Sociologija Kulture Drugi Kolokvij

  • Marin Muskardin niramree@gmail.com

    Sociologija kulture

    - - Skripta za drugi kolokvij - - Posveeno Limenom ovjeku na Kontu...

  • 2

    (Haralambos i Holborn_Sociologija teme i perspektive)

    Etnicitet pitanje klasifikacije Poput modela useljenik-domain, socioloki pristupi koji polaze od etniciteta veoma naglaavaju kulturu. Ljudske skupine razlikuju prvenstveno prema nainu ivota. No za razliku od modela useljenik domain, pristupi koji polaze od etniciteta ne misle da e se useljenike skupine dugorono asimilirati usvajanjem kulture drutva domaina. Etniki pristup podrazumieva da e migrantske skupine vrlo esto zadrati mnoge elemente izvorne kulture, premda je u novim okolnostima mogu izmijeniti. Definiranje etniciteta Podrijetlo izraza etnicitet Thomas Hylland Eriksen istie da rije etniki potjee od grke rijei ethnos, koja je i sama izvedenica druge grke rijei ethnikos, koja znai poganin ili nevjernik, Eriksen kae da se etniku skupinu u modernoj antropologiji i sociologiji obino smatra kulturno, a ne fiziki razliitom J. Milton Yinger definicija etniciteta - dokazuje da postoji razlika izmeu fiziki definirane i drutveno definirane rase - za Yingera etnika skupina (ethnie) postoji u punom smislu kada drugi smatraju da je neki segment drutva drukiji u nekoj kombinaciji sljedeih znaajki: jezik, vjera, rasa i zemlja podrijetla s njezinom kulturom; tako sebe vide i njezini pripadnici; oni sudjeluju u zajednikim aktivnostima izgraenim oko (stvarnog ili mitskog) zajednikog podrijetla ili kulture - etnikom se skupinom mogu nazvati fenomeni na mnogim razliitim razinama openitosti 1. useljenika populacija sa zajednikim bivim dravljanstvom u Americi Korejci, Filipinci, Vijetnamci 2. supsocijetalna skupina koja nedvojbeno ima zajeniko podrijetlo i kulturnu pozadinu Oneida Indijanci, Irokezi, Turkomani u Iranu, Albanci u exJugi 3. pankulturne skupine razliitih osoba, ali slinih na temelju jezika, rase ili vjere John Richardson etnicitet i drugi naini klasifikacije Tri glavna naina klasifikacije:

    1. rasa 2. crnci/bijelci 3. etnicitet

    Etnike skupine se mogu podijeliti prema razliitim klasifikacijskim kriterijima:

    1. prema teritorijalnom podrijetlu Bangladeani, Pakistanci, Indijci 2. prema vjerskoj pripadnosti Hindusi, Sikhi, Muslimani 3. prema jezinom kriteriju

    Zakljuak

    - pojam rasa ostaje koristan izraz kada etnike skupine misle da se razlikuju fenotipom ili kada to o njima misle drugi

    James McKay primordijalna i mobilizacijska objanjenja etniciteta

  • 3

    - dvije glavne vrste objanjenja nastanka etnikih skupina: primordijalno i mobilizacijsko

    Primordijalni pristupi

    - prvi predloio ameriki sociolog Shils 1957. - Shils je tvrdio da su ljudi esto primordijalno vezani za poodruje u kojem ive ili iz

    kojeg potjeu, za svoju vjeru i rodbinu stanje snane i sveobuhvatne solidarnosti - Primordijalna vezanost je temeljno obiljeje drutvenog ivota - Podjela na nas i njih

    McKay primordijalni pristup moe objasniti emocionalnu snagu etnikih veza, ali taj je pristup esto deterministian i statian:

    1. u stvarnosti se jaina privrenosti etnikoj skupini razlikuje od pojedinca do pojedinca 2. ne nudi objanjenje za postojanje kozmopolita bez korijena 3. taj pristup ne moe lako objasniti promjene etnikog identiteta meu skupinama 4. pridaje ljudskim osjeajima preveliku vanost

    Mobilizacijska stajalita

    - mobilizacijski pristup smatra da u etnikome nema nieg neminovnog ili prirodnog - ljudi se slue simbolima etnikog identiteta kako bi postigli vlastite ciljeve, a etnike

    se skupine stvaraju onda kad ljudi misle da e njihovim stvaranjem neto postii - takav pristup podcjenjuje emocionalnu snagu etnikih veza i pretpostavlja da je

    etnicitet uvijek vezan za kolektivno promicanje zajednikih interesa - brka klasnu i etniku klasifikaciju

    Kombiniranje pristupa

    - McKay smatra da su emocionalne veze (primordijalni model) i instrumentalne veze (mobilizacijski model) meusobno povezane i da su i jedne i druge oitovanja etniciteta

    Modeli matrice: Etniki tradicionalisti

    - skupine se odravaju prvenstveno emocionalnim vezama, dugo postoje, nisu okrenute toliko promicanju drutvenih i ekonomskih interesa koliko promicanju kulture, snano se poistovjeuju sa etnikom skupinom kojoj pripadaju

    - npr., huteritske kolonije u Sjevernoj Americi i manjine na Srednjem istoku, npr., Armenci, Asirci, Kopt, Kurdi, ijiti, libanonski krani

    Militantne etnike skupine

    - jaki i primordijalni i politiki i ekonomski interesi - Baski u panjolskoj

    Simbolike etnike skupine Simbolike etnike skupine

    - prilino slaba etnika vezanost - poistovjeuju se sa etnikom skupinom samo simboliki (U SAD-u plemenske

    svetkovine ljudi kotskog podrijetla, Irci na paradi za dan Sv. Patricka) Etniki manipulatori

  • 4

    - taj tip skupine nastoji promicati vlastite politike i ekonomske interese, ali etniki manipulatori nemaju istu grupnu solidarnost i jake emocionalne veze kao etniki tradiocionalisti i etniki militanti

    - kotski nacionalisti SNP Pseudoetnici

    - imaju potencijal postati jake etnike skupine, ali se taj potencijal nije ostvario - lanovi skupine odaniji su dravi nego svojoj etnikoj skupini - secesionisti sa South Islanda na Novome Zelandu

    Zakljuak

    - McKay priznaje da njegov model matrice nije potpuno razvijen - Ortodoksni idovi, lanovi idovskih obrambenih organizacija i militantni cionisti

    imaju razliite vrste i stupnjeve etnike organizacije i identifikacije Michael E. Brown uzroci etnikog sukoba Etniki sukob i novi svjetski poredak Michael E. Brown pokuava objasniti etnike sukobe u suvremenom svijetu

    - u novom svjetskom poretku drave i etnike skupine ustezat e se od represivnog ili nssilnog djelovanja prema drugim dravama ili etnikim skupinama jer e se bojati posljedica reakcije meunarodne zajednice

    - pad komunizma, Zaljevski rat, rat u BiH Definiranje etniciteta Da bi skupina ljudi bila etnika skupina, mora ispuniti est kriterija:

    1. moraju imati ime koje ih identificira kao skupinu 2. vjerovanje u zajedniko podrijetlo 3. ista uvjerenja glede zajednike prolosti 4. moraju imati neki stupanj zajednike kulture 5. skupina mora imati osjeaj privrenosti odreenom podruju 6. pripadnici skupine moraju vjerovati da tvore etniku skupinu

    - sukob meu takvim skupinama moe izbiti u vrlo razliitim oblicima nenasilno

    putem politikih procesa (borba francuskih Kanaana za autonomiju Quebeca), nasilno (graanski rat u Bosni)

    Uzroci etnikih sukoba Brown razlikuje tri glavna tipa objanjenja etnikih sukoba: sistemski, domai i perceptualni

    1. sistemski etniki sukob nastaje iz prirode sustava sigurnosti u kojima djeluju etnike skupine, uvjet je da skupine ive blizu

    2. domai odnosi se na imbenike kakvi su uinkovitost drava u zadovoljavanje potreba njihovih biraa, utjecaj nacionalizma na meuetnike odnose. Racionalistiki osjeaji bude se u okolnostima kada se ljudi osjeaju ranjivo jer smatraju da nemaju jaku dravu koja bi ih titila

    3. perceptualni odnosi se na nain na koji se etnike skupine meusobno doivljavaju, mitovi i krivotvorene povijesti primjer Srba i Hrvata

    Zakljuak

    - Brown zakljuuje da je vjerojatnost etnikog sukoba najvea ondje gdje etnike skupine ive blizu u podruju u kojem ne postoji jaka sredinja vlast, osobito ako se te

  • 5

    skupine meusobno doivljavaju kao neprijateljske na temelju uvjerenja da se prema njima u prolosti loe postupalo

    Etnicitet jedna evaluacija

    - etniki pristuo podrava kulturnu raznolikost i multikulturalizam uvjerenje da je miran suivot etnikih ili kulturalnih skupina mogu ako meusobno potuju svoje kulture

    - teorije rasizma i konflikta Rasizam Uvod

    - rasizam je osobito vaan pojam u konfliktnim teorijama rase i etniciteta Definicije Predrasuda i diskriminacija

    - u Rjeniku rasnih i etnikih odnosa E.E. Cashmore definira predrasude kao nauena uvjerenja i vrijednosti koje pojedinca ili skupinu pojedinaca vode do sklonosti ili nesklonosti pripadnicima odreenih skupina.

    - Predrasude su ono to ljudi misle i ne mora prijei u djelovanje - Diskriminacija se tie djelovanja. Cashmore je definira kao negativna odnos prema

    svim osobama pripisanim odreenoj kategoriji - Stereotipi su previe pojednostavljena ili neistinita uopavanja o nekim drutvenim

    skupinama (niski ljudi su agresivni, ene su slabe i pasivne) - Stereotipi -> oblik predrasude -> diskriminacija - Rasna predrasuda i rasna diskriminacija usmjerene prema skupinama zbog njihove

    pripadnosti rasnoj ili etnikoj skupini Rasizam Rasizam izraz se poinje rabiti 1930-ih godina, istraivao ga je Robert Miles

    - rasizam pogreno tvrdi da postoji znanstveni temelj za hijearhiju skupina rasizam se mora temeljiti na znanstvenim teorijama

    - John Rex je ustvrdio da se rasizam ne mora temeljiti na znanstvenom opravdanju rasizam je definirao kao deterministike sustave uvjerenja o razlikama

    John Solomos pod rasizmom podrazumijeva one ideologije i drutvene procese koji su protiv drugih zbog njihove tobonje pripadnosti drukijoj rasi, rasizam nije statina pojava Kulturni rasizam

    - Richardson ga definira kao skup kulturnih ideja, uvjerenja i argumenata koji prenose pogrene predodbe o svojstvima i sposobnostima rasnih skupina

    - Kulturni se rasizam uvijek odnosi na svojstva kulute nekog drutva, a ne na uvjerenja pojedinaca

    Rasijalizam

    - John Rex opisuje rasijalizam kao nejednak odnos prema razliitim rasnim skupinama

    - Rasijalizam ukljuuje postupke, a rasizam ne (tie se samo onoga to ljudi misle)

  • 6

    Institucionalni rasizam American black power prema Milesu, otamo potjee ideja in