OSNOVI ZDRAVSTVENE NEGE PREDAVANJE 6
Transcript of OSNOVI ZDRAVSTVENE NEGE PREDAVANJE 6
OSNOVI ZDRAVSTVENE NEGE
PREDAVANJE 6
Dr Svetlana Rajak
Standardi i kritetijumi u sestrinskoj praksi
Prvim standardima profesionalne sestrinske prakse
se smatraju, brojni principi u vezi nege bolesnika i
načina života medicinskih sestra Florens Najtingel.
Ona je 1898. godine sačinila prvi Kodeks
profesionalne etike.
Stvaraju se nova pravila i principi u sestrinskoj profesiji
Prve korake učinilo je Društvo medicinskih sestra
Amerike 1973. godine objavljivanjem Standarda
sestrinske prakse koji predstavljaju opšti model za
izradu standarda
sestrinske prakse Evrope su potpomognute
Regionalnim biroom za sestrinstvo SZO u
Kopenhagenu radile na uvođenju standarda
Šta su standardi ?
STANDARD je svaka zakonom utvrđena mera, prosečna mera, nešto što važi za uzor.
U medicinskom leksikonu – standard je nešto što je proglašeno merom, npr. Standardna terapija
Standardi su konvencionalno utvrđena i prihvaćena merila koja važe kao uzor za delovanje, ponašanje, za uslove rada i dr.
Prema SZO – “standard je profesionalno dogovorni
nivo pružanja nege, primeren populaciji na koju se
odnosi, može se posmatrati, meriti, ostvariti i vredi
ga imati”
Standardima treba da se utvrdi kvalitet, kvantitet i
vrsta nege primerena potrebama određenih
korisnika ZN.
Standardi u sestrinskoj praksi deluju kao vodiči, podsetnici za sve učesnike na čiji se rad odnosi, doprinosi:
kvalitetu pružanja ZN,
olakšavaju organizaciju i izvođenje nastave za studente i učenike med. škola,
mladim sestrama pomaže da se sigurnije i brže razvijaju kroz svoju praksu
Standard predstavlja instrument koji medicinskoj
sestri služi kao uzor, mera prilikom evaluacije
postizanja ciljeva u nezi bolesnih i zdravih ljudi.
Šta su kriterijumi ?
KRITERIJUMI- su merljivi elementi – merilo – znak
raspoznavanja od kojih se konstruišu standardi.
Prema SZO “ Kriterijum je varijabla odabrana kao
relativni indikator kvaliteta zdravstvene nege.
Kriterijumi predstavljaju pokazatelje kao što su: nivo
obrazovanja, znanja i veština med. sestre stanja i
ponašanja bolesnika.
Kriterijumi pokazuju relevantne indikatore kvaliteta
delovanja i ponašanja u službi ZN kao i reagovanja
bolesnika na intervencije i dr. aktivnosti medicinske
sestre.
Kriterijumi
Kriterijum je sastavni deo standarda, detaljnjije od standarda određuje i prati korake u postizanju ciljeva.
Pri sačinjavanju kriterijuma u ZN treba voditi računa da budu:
Primereni snaga i ograničenjima korisnika
Usklađeni sa sposobnostima izvođača nege
Opipljivi, da se mogu meriti i posmatrati
Kriterijumi
Realistični i ostvarljivi, na broj i kvalitet osoblja za negu, vreme i uslove rada gde se nega obavlja
Specifični, jasno postavljeni u vezi sa željenim rezultatom
Konkretni, usmereni na jednu merljivu stvar, aktivnost ili pojavu
pri pisanju kriterijum treba ređati u skladu sa tokom
rada na njihovom ostvarivanju
Opisani kriterijumi mogu da liče na ciljeve, oni se
odnose na određenu popolaciju ili druge korisnike
ZN i ugrađuju se u standarde
Kriterijumi
Zašto su potrebni standardi i kriterijumi ?
Standardi u ZN su deo širih standarda zdravstvene službe.
Oni treba da:
Deluju na unapređenje nege svakog pojedinca u sistemu
ZZ
Pokazuju očekivani kvalitet nege
Omogućavaju bolesniku da zahteva dogovoreni nivo
nege
Utiče na povećanje odgovornosti medicinskih sestara
Omogući bolesniku da izabere instituciju čiji mu standardi
najviše odgovaraju
Primena standarda treba da koriste sestrinskoj službi, zdravstvenoj ustanovi i zdravstvenoj službi u celini zato što:
Omogućava bolju organizaciju rada
Pruža mogućnost objektivnog vrednovanja sopstvenog rada
Pravilniju i bolju podelu rada
Olakšava zaštitu med. sestara
Utiče na uspešnost ukupnog razvoja ZZ Olakšava instituciji dobijanja sredstava u
skladu sa planiranim kvalitetom usluga Olakšava finansijerima i društvenoj
zajednici da racionalnije raspoređuje sredstva namenjana ZZ i ličnom zdravlju pojedinca
Utiče na med. sestre da rade na razvoju svojih
ličnih standarda i da se lakše, brže i uspešnije
profesionalizuje
Omogućava stvaranje baze dragocenih podataka
o uspešnosti sestrinske prakse
Pomaže im da razvijaju ideje, lakše opisuju i
definišu stručnu praksu
Primena standarda sestrinske prakse:
Standardizovana nega ne sme da bude
rigidna i ugrožava induvidualizaciju nege
Dobro postavljenji standardi ZN ne menjaju
obim rada
Komponente standarda
Pri evaluaciji kvaliteta ZZ razmatraju se i
vrednuju tri ključne komponente:
1. Struktura
2. Proces
3. Ishod
Struktura se odnosi na uslove koji se
neophodni za realizaciju određenih
aktivnosti.
Obuhvata: broj kvalifikovanih struktura,
znanja i iskustva med. sestara, oprema,
prostor, pravila, propise, komunikacije i dr.
Proces – se odnosi na elemente rada
medicinskih sestara i drugih učesnika u nezi ( ko
šta, kako i kada radi), na dokumentovanje i
vrednosvanje rada, na poštovanje sistema
vrednosti u sestrinstvu
Ishod – se odnosi na postizanje ciljeva kod
bolesnika.
Pokazuje kvalitet i ukupnost uspeha koji s očekuje
kod bolesnika, ako se aktivnosti predviđene
standardom i kriterijumima spprovedu.
Ishod je najvažnija i najdelikatnija komponenta
standarda, jer pokazuje očekivani kvalitet i stepen
postizanja ciljeva u nezi
Vrste standarda
S obzirom na područje i populaciju standardi
mogu da se formulišu na raznim nivoima:
1. nacionalnom nivou
2. regionalnom
3. lokalnom nivou.
STANDARDI NA NACIONALNOM NIVOU
Prave se na opšti standardi koji mogu da se
primene na svim područjima nege i obrazovanja
medicinskih sestara i služe kao osnova za izradu uže usmerenih
Prihvataju se standardi koji se odnose na
doslednu primena procesa i drugih aktivnosti
med. Sestara koji doprinose bržem razvoju ZN i
sestrinstva
Standardi kliničke sestrinske prakse Društva
medicinskih sestaraAmerike iz 1991. :
1. standardi negovanja
2. standardi profesionalnog delovanja
Obe grupe standarda sadrže merljive kriterijume za aktivnosti koje treba izvesti
STANDARDI NA LOKALNOM NIVOU
Izrađuju se na konkretniji i specifičniji standardi ZN za određenu zdravstvenu instituciju, za određenu oblast sestrinstva, za sestrinske dijagnoze ili intervencije
Primereni su potrebama konkretne populacije bolesnika i postojećim uslovima i da se mogu posmatrati i meriti.
Omogućava se postizanje predviđenog nivoa i kvaliteta nege u datoj oblasti ili službi
Standardi komfora
Standardi se na stepen komfora koji se pruža
bolesniku mogu postaviti u tri nivoa:
1. Maksimalni
2. Optimalni
3. Minimalni – granica između prihvatljive i
neprihvatljive nege
Treba obezbediti nivo nege koji garantuje zaštitu,
sigurnost i očuvanje dostojanstva bolesnika
Funkcije standarda
Standardi ZN imaju brojne funkcije, najvažnija:
1. zaštita primaoca ZN kojima su namenjeni
standardi i
2. odgovornosti službe za ZN i svake medinske
sestre pojedinačno
Bolesnik i drugi primaoci ZN i finansijeri ZZ
imaju pravo da znaju šta mogu očekuju od
standardizovane nege – ko će da je
realizuje, u kakvim uslovima, kada, na koji
način i sl.
Uvođenje standarda u sestrinsku praksu predstavlja krupan zadatak za sestrinsku profesiju, posebno za stručne sestrinske organizacije i vodeće med. sestre u praksi
U pripremama za uvođenje standarda treba znati da je to složen i dugotrajan posao koji prema materijalima Biroa za sestrinstvo SZO traje i do 3 godine.
Ovo vreme može da bude i kraće:
1. Ako su sestre dobro organizovane i pripremljene za uvođenje standarda
2. Postoji opšta saglasnost u instituciju za uvođenje standarda
3. Ako postoje standardi u praksi drugih zdravstvenih radnika čiji se rad odražava na praksu med. sestara
4. Postoje solidni materijalni uslovi
Standardi u ZN imaju značenje za podizanje
kvaliteta stručne sestrinske prakse
Utiče na kvalitet obrazovanja rukovođenje
i istraživanje u sestrinstvu.
U pravljenju standarda koristi se jedan od
pristupa: “odozgo” i “odozdo”
1. Pristup “odozgo” je administrativni , u
nekom centru nadležnom za zdratvsvo se
naprave standardi i kriterijumi i pošalju u
praksu
2. Pristup “odozdo”, standarde i kriterijume
prave neposredni izvođači ZN (medicinske
sestre) u saradnji sa primaocima nege
Uvođenje standarda
Za uvođenje standarda i kriterijuma je potrebna
dobra priprema pre svega medicinskih sestara.
Pokretač i organizator rada obično je Kolegijum
glavnih sestra na čelu sa direktorom sestrinske
službe ili glavnom sestrom institucije.
Odgovarajuće telo institucje povera rad grupi med.
sestra
Glavna sestra treba da je koordinator rada
Za vođu grupe izabrati iskusnu med. Sestru
Članove grupe osposobiti za rad na
standardima i kriterijumima
Pitanja za koja se pripremaju standardi i kriterijumi
odnose se na značajnije sestrinske intervencije
koje se često koriste
Za svaki standard treba izradit kriterijume kao merne pokazatelje
Ako je standard sam po sebi merljiv nisu mu neophodni kriterijumi
Pri postavljanju kriterijuma treba precizirati:
1. Šta je potrebno, koji su uslovi neophodni da se nega izvodila
2. Ko će da obavlja predviđenje intervencije i druge aktivnosti
3. Šta sve treba da se uradi u cilju postizanja očekivanog kvaliteta nega
4. Šta se očekuje od bolesnika5. šta bolesnik očekuje od nege6.Šta učesnici u nezi očekuje od izvedenih
intervencija7. Šta će se desiti kada se postignu ciljevi
Broj kriterijuma zavisi od složenosti standarda
Grupa mora svaki pojedinačni kriterijum analizirati i utvrditi da li je:
1. Jasno izrečen
2. Merljiv
3. Relativan za standard koji treba realizovati
4. Usmeren na jedno pitanje u okviru standarda
5. Realističan, može postići
6. Validan, pokazuje ono što se njime želi postići
Standarde i kriterijume, pre definitivnog usvajanja, treba testirati i utvrditi njihovu primenljivost i autentičnost. Provera se vrši:
1. Direktnim posmatranjem izvođenja nege
2. Posmatranjem organizacije i rukovođenja sestrinske služe
3. Uvidom u dokumentaciju o nezi
4. Razgovorom sa bolesnikom, porodicom i osobljem
5. Uvidom u uslove u okruženju korisnika/bolesnika
6. Provera realizacije pomoći i podrške
Testiranje vrši 2 ili više osoba koje treba da su
obučene
Nakon analize testiranja ako rezultati
nezadovoljavaju treba utvrditi razloge neuspeha
Može se izvršiti i korekcija standarda, kriterijuma ili
instrumenata i ponoviti testiranje
Normativi u sestrinskoj praksi
Norme su konvencionalno dogovorene vrednosti
koje se pod određenim uslovima postižu, a
normativi su pravna akta kojima se one uvode i
štite.
Normative može da postavlja i sama zdravstvena
ustanova
U sestrinskoj praksi u funkciji standarda i kriterijuma
za njen kvalitet“odozdo”
Zdravstveni radnici i drugi stručnjaci u zdravstvenoj
ustanovi daju ocene o kvalitetu rada medicinskih
sestra
Uža i šira javnost formira svoje uopšteno mišljenje o
sestrama
Lokalna zajednica ima svoje parametre za
vrednovanje kvaliteta rada sestara
Stučna komisija u proceni rada medicinski sestara
utvrđuje da li su uvedeni standardi sestrinske prakse,
kakvi su, kako se primenjuju, na koji načinse vrši
kontrola i dr.
Kvalitet je stručno, profesionalno etičko i šire
moralno pitanje, zaslužuje da bude temeljno i
kontinuirano proučavano, kroz visoko odgovornu
stručnu proveru u praksi svih zdravstvenih radnika.
Porodična sestra prema modelu
Evropske zajednice
U preporukama SZO stavlja se naglasak na prilagođavanju obrazovanja med. sestara potrebama primarne zaštite.
Regionalni konzulat za Evropu SZO 1998. godine donosi program za promene u zdravstvenoj politici gde je cilj (Health 21) postavlja za XXI vek.
Osnovni postulati Health 21 se ogleda u postizanju dva osnovna cilja:
1. Promocija, unapređenje i zaštita zdravlja i kvaliteta života
2. Nova uloga sestre “porodična sestra”
1. svoje zadatke u okviru tima
2. i pomagaće pojedincima i porodicama u očuvanju i unapređenju zdravlja,
3. u sprečavanju faktora rizika i
4. iznalaženje modela za preveniranje stresnih situacja u okviru boljeg kvaliteta života.
5. Sprovodiće negu u toku bolesti iinvaliditeta
6. Veći deo vremena provodiće u porodici sa pacijentom u kući
7. Pomagaće i drugim socijalno ugroženim kategorijama stanovništva
Porodična sestra imaće:
Porodična sestra svojim radom u porodici dopribosi uspostavljanje kontinuirane ZN, a time utiče direktno na smanjenje broja dana lečenja u bolnicama i obezbeđuje ZN u kućnim uslovima.
Porodična sestra imaće značajnu ulogu u jačanju zajednice
Health 21 ukazuje da je porodica osnovna ćelija društva, a porodična sestra će svojim aktivnostima utvrđivati probleme u porodici i rešavaće i mnoge druge psihosocijalne aspekte koji su značajni za porodicu.
Mora dobro poznavati porodicu u kojoj
pacijent živi
Njen zadatak je da prevenira sve probleme
koji utiču na zdravlje porodice i pojedinca, a
time obezbeđuje bolji kvalitet života.
Položaj i radni zadaci nove porodične sestre
opisani su kao “kišobran” javnog zdravlja i
PZZ
Porodična sestra i porodica sa kojom radi sagledani su kao sistem koji radi u okviru okruženja.
Na zdravlje se gleda kao na ravnotežu koja se održava između jednog od sistema, porodica ili pojedinac okruženja
Sistemi se vremenom menjaju i razvijaju i nisu statični
Porodična sestra ima četiri najvažnije
intervencije u primarnoj, sekundarnoj i
tercijalnoj zaštiti kao i zdravstvena zaštita u
kriznim situacijama.
U razvijenom sestrinstvu postoji
postbazično obrazovanje za porodičnu
sestru kao specijalizacija.
HVALA NA PAŽNJI