Globalni turizam

7/25/2019 Globalni turizam

1/36

GLOBALNI ( IZ KNJIGE)

Od putnika do grand-turista

Putovanjespada u najstarije pojave ljduskog ivota te je dio povijesti ovjeanstva koje ga

prati od najstarijih postojanja. ovjek se prvo poeo seliti s jednog podruja na drugo kako bizadovoljio svoju potrebu za hranom, izbjegao odreene opasnosti, pronaao bolje klimatskeuvjete za ivot. Veina teoretoara turizma smatra da se o povijesti putovanja moe govorititek pojavom prvih civilizacija, odnosno kada je ovjek poeo ivjeti u organiziranimzajednicama to se poklapa sa pojavom novca i razvojem trgovine oko !!!.g.p.n. za to suzasluni "umerani#$abilon%. " obzirom da se njima pripisuje i otkrie novca, kotaa, pismaslobodno se mogu smatrati najzaslunijim za razvoj putovanja.

&'gracije iz tog razdoblja nisu vie motivirane samo egisten!ija"ni# potre$a#a. 'ako subili esti ratni pogodi, javljaju se prva putovanja motivirana trgovinom, stjecanjem novih

znanja, kulturnim i zdravstvenim razlozima. Ve u treem tisuljeu p.n.e.ljudi iz tadapoznatog svijeta posjeivali su (gipat u elji da vide piramide i dr.spomenike. )isano tragovio putovanjima vezani su za $abilon, *sir i )erziju. +ahvaljujui trgovini razvili su se

prometni pravci poput )uta svile od -ine do rnog mora/ 0antarskog puta od $altika do"redozemlja/ )uta soli od 1adramauta do *rabije i &ale *zije.

)oznata su putovanja u *ntikoj 2rkoj motivirana sportskim dogaajima34limpisjke igrekoje su se poele odravati 556.p.n.e. 7imljani su takoer odravali brojne priredbe u svomam8iteatru koji je mogao primiti 9! !!! ljudi. 7imljani su ve u to doba bili u mogunosti

prijei :;! km na dan zahvaljujui vrlo razgranatoj mrei cest urcus )ublicus. < mali *ziji

za vrijeme vladavine *leksandra Velikog koji je na vlast doao ==.g.p.e.(8ez nije bio poznatsamo kao vaan trgovaki grad nego i po brojnim riredbama, akrobati, obgleri, dreseriivptinja...

7azvoj putovanja zaustavljen je propau +apadnog 7imskog arstva 56.godine. >adanastupa najmranije doba u povijesti ovjeanstva i traje skoro 9.stoljea. ?akon dugotrajnihratova, poetkom srednjeg vijeka kada se poelo sve polako smirivati, oivljava prizvodnja anjome i trgovina. < :@.stoljeu ponocno se poinju koristiti koije. )rva masovnija putovanjau srednjem vijeku vezena su za rkvu. 4rganizirala su se brojna hodoasnika putovanja u

7im, Aurd, "vetu +emlju..7azdoblje humanizma i renesanse je razdoblje duhovnog stvaralatva i kulturnog procvata.

Bire se nauni i kulturni obzori. Ajudi poinju putovati radi obrazovanja. >a putovana poznatasu pod nazivom 2rand tour.

G%AN& 'O%-P%E'EA '%I*'IKi+ P'O,ANJA

< radovima monogih turistikih teoretiara, grand tour se spominje ga poeetna 8aza turizma.-ompromisno rijeenje o poajvi turizma je to da se razvitak turizma dijeli na dvije epohe

. epo/a turi#a privi"egirani/ k"asa0. 0epo/a suvre#enog turi#a

1


2/36

4no po emu se grand tour razlikuje od putovanja u prolostiC

- 2rand tour je nastao kao proizvod tadanjeg drutvenog i ekonomskog okruenja- ?a putovanja u veem broju kreu putnici iz irih drutvenoh slojeva- )utovanja se odvijaju po ustaljenim rutama koja kreu uglavnom iz (ngleske,

ukljuuju Drancusku, Bvicarsku, 'taliju i ?jemaku- )utovanja imaju sezonski karakter- >okovi putovanja od sjevera prema jugu- 7edovito je putovanje utjecalo na razvoj transpotnih sredstava- )ojavljuju se organizirana putovanja- (konomske promjene u mjestima gdje borave 2rand tursti. ijene usluga su bile

znatno vee od uobiajnih.

>uristiko putovanje je mlaa drutveno ekonomska pojava iji nastanak uvjetuje znanstveno3tehniki i drutveni napredak ovjeanstva sredinom :E.st. >aj napredak je stvorio dva glavnauvjeta da se vei broj ljudi ukljui u turistike migracije,a to suC sslobodno vrijeme i8inancijska sredstva

. Za1e!i posredovanja kod organiiranja putovanja

)otrebe za organiziranjem putovanja javljaju se samim poetcima koritenja prijevoznihsredstava u prijevozu putnika. < srednjem vijeku nailazimo na organiziranje hodoasnikih

putovanja u posebna svetita koja su vrili posebni agenti.< Drancuskoj se pojavom potanske prijvozne slube sredinom :;.stoljea javljaju posebneagencije potanskih ureda koje pored usluga prijevoza nude i neke druge usluge. pretea

putnikim agencijama je ured za in8ormacije i posredovanje +latni pijetao. taj ured je osimdavanja in8ormacija, organizirao i iznajmjivao prijevozna sredstva, vrio rezervacijesmjetaja.

< :9.st.raste broj posrednika, pogotovo u Drancuskoj, 'talji, ?jemakoj i (ngleskoj. < :E.st.bio je bri razvoj ureda za organizaciju, a to moemo zahvaliti iseljavanju sstanivnika '

(urope u *meriku. >ada ne samo da su se pribalvljale karet za prijevoz nego i nego i putneisprave, potvrde i dokumenti.

< (ngleskoj se :9@@.godine javlja rvi specijalizirani posrednik utovanja, koji se zvao 7obert"mart, organizirao je putovanja u razliite luke $ristolskog kanala te u Fublin u 'rskoj.

?avedeni oblici organizacije u prolosti mogu predstavljati odraz dosegnutog stupnjagospodarskog, tehnikog i drutvenog razvitka ovjeanstva u promatranim vremenskimrazdobljima pa je stoga logino da se vii oblici organizacije putovanja vezuju uz razdoblje ukojem se javlja novi drutveno ekonosmki 8enomen3turistiko putovanje.

0. '/o#as 2ook-prvi organiator grupni/ turisti1kio/ putovanja

2


3/36

+ahvaljujui brojim pronalascima krajem :9.i poetkom :E.st. naredak na svim podrujimaljudske aktivnosti je revolucionirao roizvodnju, prometna sredstva, utovanja, ivotni standars isamim tim omoguio zadovoljavanje otreba i elja izvan domene egzistencijalnih potreba te jeutjecao i na promjenenu onaanja ljudi. javlja se potreba za novom vrstom putovanja3tuistikim utovanjem, a ono trai savreniji oblik organizacije. ?a to je sasvim sluajnoodgovorio '/o#as 2ook.

4n je 34.godorganizirao grupno ptovanje za ;5! ljudi od Aeicestera do Aeughborougha.)ovod putovanja bio je kongres antia"ko/o"i1arskog dru5tva. $io je to izlet vlakom, iako jeudaljenost bila oko @! milja, ali po izutetno povoljnoj cijeni. ook je sa eljeznikomkompanijom &idland ugovorio iznajmljivanje cijele kompozicije vlaka, pri emu jekompanije dozvolila snienje tari8e prijevoza.

- 346.ook ponovno organizira putovanje za roditelje i njihovu djecu na glasovitutrku konja u FerbG. >ada je zabiljeio 6!! sudionika

- :96 organizira prvo putovanje sa vodiem- :9;:.organizirao je posjet svjetskoj izlobi u Aondonu, gdje je dolo ak :6; !!! ljudi

iz &inlanda i Horkshira.- :9;6. organizira kontinentalno putovanje po velikim gradovima u (ngleskoj,

?0emakoj, 8rancuskoj..- 347. osnovao je svoju agenciju travel *gencG ook. >ada je dobio ugovor sa

eljeznikom kompanijeom &inland kojim se obvezao ribavljati putnike.

6. 8aktori i #otivi koji su utje!a"i na osnivanje turisti1ke agen!ije

- komplekosnost nove vrste putovanja- tehniko usavravanje rijevoznih sredstava#mogunost prijevoza vee grue ljudi

odjednom%- masovnost putovanja- mogunost ostvarenja zarade obavljanjem posrednike djelatnosti ove vrste

4. Povijesni presjek nastanka i ravitka turisti1ki/ agen!ija do kraja 0.svjetskog rata

ook je svoje poslovanje sve vie proirivao. tako je :95:.otvorio prvi inozemni ured u ?H,ta mrea ureda nezaustavljivo se irilia. :95E. ook osniva svoju poslovnu banku koja ima trismjeraCturistiko3agencijski, bankarski, i brodarski. :9E!. ook je raspolagao svojom 8lotom

brodova na ?'lu, koja je broji :; parobro8a.


4/36

:E.st.naziva se stoljeem industrijske revolucije. >o je doba velikih pronalazaka koji su unijeliznaajne promjene u podruja ljudske djelatnosti, a svakako su utjecali i na razvoj putovanjate utemljenje suvremenih turistikih kretanja. -ada je zapoeo nagli razvoj industrijalizacije,zapoele su i velike migracije. "tanovnitvo iz ruralnih odruja seli se u mjesto industrijske

proizvodnje. -oncentracija radne snage u tim mjetima dovodi do pojave velikih gradova.

>o je dovelo so socijalne strukture stanovnitva koji se od ruralnog stanovnitva sve vierazlikuje po ostvarenju prihoda po glavi stanovnika.

pojavljuju se nova zanimanja koja su vie plaena. tako da je sve vei broj onih koji zaraujuvie nego to je potrebno za podmirenje egzistencijanih potreba

iako su u :E.stoljei tursitia putovanja bila privilegija viih drutvenih slojeva buroazije iaristokracije, ipak je to razdoblje kada i radnika klsa ostvaruje prava na godinji odmor. >adase javlja i prvi oblik turizma radnike klase. ?ovi uvjeti ivota i rada, gosodarske i socijalne

promjene utjecale su na novo zakonsko ureenje drutvenog ivota pa se tako stjee i pravona koritenje slobodnog vremena.

0. 'e/ni1ke inova!ije i ravoj pro#eta

>o je veoma vaan 8aktor razvoja turizma. )utovanje u prolosti bilo je jako teko.

307.izgraena je prva eljeznika pruga u (ngleskoj, koja je povezivala "tockton iFarlington.

:9=!.uspostavlja se prva eljeznika veza izmeu &anchestera i Aiverpoola. )utovanje tada

postaje ugodnije i bre, te su stvoreni uvjeti za masovni prijevoz putnika na velike udaljenostipo niim cijenama.

+ahvaljujui ugradnji parnog stroja u brod, uspostavlja se veza sa "j.*merikom i tada sepoveao opseg vanjskotrgovinske razmjene izmeu V.$ritanije i "j.*merije, ali stvoreni su ibolji uvjeti za prijevoz putnika.

-osristei se postignutim uspjesima u organizaciji u (ngleskoj i europi, zahvaljujui razvojuparobrodkog prijevoza ook :966. je oragnizirao prvo putovanje u *&(7'-< +* @;4"4$*. :[email protected] je putovanje oko svijeta koje je trajalo @@@ dana.

ovjekov sad da ostavri samopokretno vozilo koje e se vlastitim ogonom kretati cestamapotjee jo od Aeonarda da Vicia. -onstrukcija prvog dvotaktnog motora na benzinski pogonte prvog automobila pripisuju se arlu $ezu i 2ottliebu Faimleru #:996%

:96@. Drancuski ininjet *lphonse $ean de 7ochos izumio je etverotaktni oto motor. "vaveliina tog izuma dola je do punog izraaja tek kad je proizvodnja automobila postalaserijska. +asluga pripada 1enrGu Dordu. :E!9. godine 8ord je s tekue vrpce pustio u

prometprvi serijski automobi, &odel >, koji je postao znatno je8tiniji i pristuaniji irimslojevima stanovnitva. 9 godina kasnije Dord je roizveo ;!! !!! automobila. Dorda ubro

slijede proizoai u (uropi Diat, itroen, &orris...

4


5/36

< @!.st. ostvaren je jo jedan veliki san. ?apredak nauke i tehnike omoguio je da ovjekpoleti. :E!E.god.$erliot prelieve Aa manches#neki otok u *tlanskom oceanu%

)rvi svjetski rat zaustavio je turistia putovanja ali ubrzao proces usavravanja zrakoplovakoji su trebali odluiti o ishodu rata. ..?akon prvog svjetskog rata u njemakoj su ve

uspostavljene neke zrakoplovne linije..

ooka agencija nije dugo ekala da novo prijevozno sredstvo iskoristi u organizacijiputovanja. tako je prvo arter putovanje avionom organizirao i ?H u hicago na boksakime za titulu prvaka svijeta..

?akon drugog svjetskog rata, kada se svjetska rivreda poela oporavljati, sve vie je raslaelja ljudi da otputuju na odmor. ?a relativno brz opravak turistikih putovanja nakon drugogsvjetskog rata utjecalo jeC

-?emogunost dugogodinjeg putovanja iz zadovoljstva zbog rata- "loboda kretanja #ostvarena sloboda i pobjeda nad 8aizmom%

- )rijevozna sredstva usavrena za vrijeme rata- $ri razvoj zranog prometa to znai mogunost putavanja na udaljenije destinacije

:. Zra1ni prijevo-poti!aj ravoju turoperatora

+rani prijevoz znaajnu ulogu u turizmu dobio je tek nakon @.svjetskog rata. Fogaaj koji jeubrzao ukljuivanje zrakoplova u turistiku organizaciju je prekid blokade izmeu +apadnog$erlina i prestanak potrebe odravanja zranog mosta. Veliki broj privatnih aviona koji su sekoristili za odravanje tog zranog mosta, postali su viak na tritu, ali ne zadugo. -ada je

usvojena preporuka britanske vlade da se privatni avioni mogu koristiti kao nadopunazrakoplovnih kompanija u dravnom vlasnitvu, i privatne kompanije poele su se boriti zasvoje mjesto. "pretni poduzetnici ubrzo su iskoristili novonastalu situaciju i poeli turistikimagencijama i drugim poduzeima nuditi svoje zrakoplove u najam. >ada se pojavljuje subjektkoji se razlikuje od turistike agencije. >o je subjekt koji organizira putovanja, u svoje ima iza svoj raun zakupljuje velike prijevoznike avio kapacitete, pridodaje im uslugu smjetaja i

jo neke dodadtne usluge, te ih sjedinjuje u jednu paket uslugu. takav organizator putovanjapostaje na tristu poznat pod imenom turoperator.

;. Pojava i ravoj organiatora putovanja u +rvatskoj

?a pojavu prve putnike agencije dugo se ekalo. :E::.Frutvo za promet stranac u +agrebupokrenulo je incijativu za osnivanje prve domae putnike agencije, politike prilike i ratomeli su njezinu realizaciju. Frutvo za promet stranaca obnovilo je svoju incijativu i:E:E.udareni su temelji za prvu turistiku agenciju. :E@=. &inistarstvo za trgovinu i industrijuizdao je odobrenje za poetak rada prve utnike agencije na podruju tadanjedrave#-raljevine "1"%. 7adilo se o drutvu za saobraaj i putnika i turista koje je nosilo ime)


6/36

' time 8ilijala u +agrebu gubi svoju samostalnost. @.svjetsi rat je obustavio razvoj agencije, alinakon rata ponovno je poela sa radom. )ored ove agnecije poela su se otvarati i drugaturistika poduzea kao to su *tlas u Fubrovniku, centroturist...

"ve do :E66.poslovanje hrvatskih agencija svodilo se na receptivne poslove. &eutim, niske

zarade navele su turistike agencije da se ponu baviti organizacijom aranmana u svoje ime iza svoj raun. >ako je *tlas poeo nuditi aranamne namijenjene masovnom domaem tritu.)roirenje poslovanja atlasa dovelo je do stvaranja prvog turpoperaora *tlas3airturs sasjeditem u +agrebu

3. +rvatski turoeratori na inoe#ni# truroperator se moe de8inirati kao gosoarski subjekt koji objedinjujui usluge razliotihponuaa kreira i organizira paualna putovanja na eliko u svoje ime i za svoj raun za jonepoznate kuce te na toj osnovi kontinuirano ostvaruje glavni izvor prihoda.

Osnovne ra"ike i#e>u turoperatora i turisti1ki/ agen!ija

'uroperatori?trgovac na veliko, poduzetnik i posrednik, kupuje usluge u vlastito ime i zasvoj raun, kreira vlastiti roizvod, osnovni izvor prihoda je prodaja vlastitih proizvoda, snosirizik za neprodane kapacitete, u pravilu nema izravan kontakt s klijentima, prodaju svojih

proizvoda najee vri preko posrednika, lokacija nije presudna za uspjeno poslovanje,glavna 8unkcija je organizatorska, ima in8ormativno3savjetodavnu dunkciju, promocijka

8unkcija

6


7/36

'uristi1ka agen!ija?trgovac na malo, posrednika 8unkcija, prodaje usluge u svoje ime ali zatui raun, plasira na tritu tue proizvode, osnovni izvor rihoda je provizija, ne snosi rizikza neprodane proizvode, ima izravni kontakt s klijentima, vri izravnu prodaju uslugaklijentima, lokacija vrlo bitna za uspjeh u poslovanju, glavna 8unkcija je posrednika,

prevladava opa in8ormativno3savjetodavna 8unkcija, takoer vrlo izraena komercijalnopropagandna 8unkcija.

@. 8unk!ije turoperatora?

- 8ormiranje turistikog paket aranmana- promocija paket aranmana na tritu- prodaja paket aranmana- zatita turistikih potroaa- uloga koordinatora i realizatora interesa ponuaa te kosrinika turistikih proizvoda

)od pojmom paket putovanja podrazumjeva se unaprijed aranirana kombinacija ovihelemenataC prijevoz, smjetaj, ostale turistike usluge#izleti, iznajmljivanje vozila, uslugatrans8era,iznajmljivanje opreme za skijanje%..

. 'r


8/36

=.>uroperatori stalno nastoje proiriti trite potranje, a samim tim i trite ponude.

. "talni pritisak na smanjenje trokova poslovanja, ali i na sniavanje cijena usluga nositeljatur ponude rezultira smanjenjem prodajne cijene aranmana i pretpostavlja poveanje brojakorisnika te se s time povaava i pro8it turoperatora.

;. "talno pornalaenje novih elemenata uinit e paket aranman potroaima straktivnijim

0. 8AZE P%O2E* 8O%I%ANJA PAKE' A%ANDANA

. 8aa pripre#e- 'straivanje trita# potencijalnih potroaa, ponuaa, konkurencije%- 4dreivanje ciljnog trita#domae ili inozemno%

0. aa od"uke- 4dluka o sadraju aranmana

- postavljanje preliminarnog programa i grupa kalkulacija cijena

6. 8aa krea!ije- 'zbor ponuaa usluge- pregovori i ugovaranje usluga sa dobavljaima- kreiranje jezgre aranmana- de8iniranje svih elemenata sadraja aranmana- 4dreivanje prodajne cijene aranmana- )riprema i tiskanje kataloga aranmana

6. sadr $*"(F )7''?2

8


9/36

@. >emeljna cijena na kalkulaciji cijene koju je trite spremno prihvaiti 3&*7(-> $*"(F)7''?2.

< praksi se najee cijena odreuje na osnovu sljedeih elemenataC

:. prema ponudi@. prema potranji=. prema konkurenciji. prema imidzu proizvoda na tritu

Pro#o!ija paket-aran


10/36

- -riterij visine promotivnoh budeta- -riterij ciljne skupine kojoj je promocijska aktivnost usmjerena i spoznaja s kojim

promocijskim elementom se na tu skupinu najbolje moe djelovati- -ognitivni kriterij, spoznaja o odreenom proizvodu na tritu- -riterij vremena, odnosno razdoblje koje turoperatoru stoji na raspolaganju za

odreenu akciju- -riterij ponaanja konkurencije

"chmoll navodi da turoperatori za promociju godinje izdvajaju izmeu :! do ak @!K netoostvarenog iznosa od prodaje aranmana to ovisi o tome uvodi li turoperator na trite novi

program, ukljuuje li neku novu destinaciju i sl. < usporedbi s drugim turistikim poduzeimaizdvajanja turoperatora za promociju daleko su vea, npr, turistike agencije izdvajaju oko;K, hoteli izmeu @,; i ;K, a zrakoplovne kompanije izmeu = i 5K.

Pro#o!ijski #i u ukupnoj pro#o!ijskoj aktivnosti turoperatora

>uroperatori koriste promocijski miI respektirajui kriterije koji determiniraju najpogodnijuvarijantu udjela pojedinih elemenata promocije u ukupnoj promocijskoj aktivnostituroperatora na tritu. )rema "chmollu, treba razluiti 4 osnovne #ete kojima se nositelj

promotivnih aktivnosti obraa i koje determiniraju promotivne metode te utjeu na odabirkomunikacijskih kanalaC

:. )otencijalni klijenti@. >uristika privreda=. )osjetiteljiLstvarni klijenti. 4pi i struni mediji

Vrlo je teko govoriti o nekoj opoj prosjenoj strukturi raspodjele promotivnoh budetaturoperatora jer se ona razlikuje od turoperatora do turoperatora i ovisi o bezbroj 8aktoraC

a% 4 tritu na kojem turoperator djeluje i nakiama potroaa na tim tritimab% 4 vrsti turoperatorac% 4 imidu koji turoperator i njegov proizvod imaju na tritud% 4 tome koliko je neka ponuena destinacija na tritu trenutno u modi i td.

1ebestreit je doao do sljedee strukture raspodjele promotivnog budetaC

- -atalozi i broure- )ropaganda putem medija- ?eposredna propaganda-


11/36

>uroperatori danas smatraju brouru, odnosno katalog aranmana najvanijim propagandnimsredstvom. >o je zbog toga to katalozi aranmana imaju dvojaku 8unkciju, odnosno oni suistovremeno propagandne i prodajne edicije.

Kata"og aran


12/36

)rimjena nove tehnologije u zamjenu za tiskani katalog aranman svakim danom sve viedobiva na znaenju. 7azliiti F374&3ovi i online sustavi omoguavaju turoperatorima ituristikim agencijama da svojim klijentima na bolji nain doaraju atmos8eru na odmoru,kako slikom tako i akcijom, muzikom, animacijom i sl. Figitalni sustavi imaju prednost predklasikatalogom zbog tehniki neogranienih mogunosti.

?a kataloge aranmana otpada blizu ;!K ukupnog promotivnog budeta turoperatora.

Prodaja paket aran


13/36

obavljanje takve speci8ine vrste posla, da su locirane na mjestima potencijalne klijenteleturoperatora i da najbolje poznaju elje svojih klijenata to sve znaajno utjee na poveanje

prodaje paket3aranmana turoperatora na tritu.

%a"ikuje#o 0 osnovna tipa turisti1ki/ agen!ija?

:. ?ezavisne, samostalne turistike agencije koje nisu u vlasnitvu niti su na bilo kojidrugi nain vrsto veznae uz odreenog turoperatora

@. +avisne turistike agencije u vlastitvu turoperatora ili su s njima 8ranisno povezane.

%ak"ika i#e>u navedeni/ tipova agen!ijaje u ogranienjima koja turoperator postavljaprema poslovnom partneru J turistikoj agenciji, a ta su ogranienja najvea kod agencija uvlasnitvu turoperatora. ?ajbrojnije turistike agencije na tritu predstavljaju upravonezavisne, odnosno samostalne turistike agencije.

*uvre#enu distri$u!ijsku po"itiku u turizmu karakteriziraju sve vie integracijski ikooperacijski odnosi u poslovanju. laude -aspar razloge tome vidi u poveanom brojudistribucijskih odnosno prodajnih kanala na jednoj strani, te rastueg broja nositelja turistike

ponude kao i nositelja potranje na drugoj strani.

)rednosti zbog kojih turoperatori osnivaju vlastite lance turistikih agencija ogledaju seizmeu ostalog u sljedeemC

- &ogunost centralnog rukovoenja distribucijom- 0edinstvne poslovna politika i marketinki planovi- 0edinstveni 7"3i s direktnim ulazom u baze podataka

- 0aanje poloaja i utjecaja na tritu- &ogunost breg reagiranja na trine promjene- &ogunost diktiranja prioriteta u prodaji- &ogunost ostvarenja bolje popunjenosti zakuljenih kapaciteta

Organia!ija odvijanja prodaje paket-aran


14/36

turoperatora, ukljuujui i one najvee >*7> spaja preko :!! razliitih turistikih nositelja s vie od :;.!!! distributivnih mjesta.< sustavu ">*7>* izuzetno se brzo razvija i videotekst3tehnologija, poznatija pod nazivom$tI. ijeli sustav 8unkcionira na nain da turoperatori, odnosno turistike agencije aljuin8ormacije interesantne za turistike potroae putem televizijskog ekrana.

4no to nikakva tehnologija nikad nee moi zamijeniti je osobni kontakt koji turistikaagencija ima sa svojim klijentima. 4sobni kontakt klijenta i osoblja turistike agencije

predstavlja budunost turistike agencije. ?ajvanije je da se turoperatori i turistike agencijene bore protiv primjene nove tehnologije u vlastitom poslovanju, ve da pronalaze nainkoritenja svih pogodnosti koje im prua nova tehnologija kako bi usluga klijentima bila tokvalitetnija i na visokoj pro8esionalnoj razini.

Za5tita turisti1ki/ potro5a1a

*pe!ii1nost a5tite turisti1ki/ potro5a1a

"peci8inost zatite turistikih potroaa ogleda se prije svega u speci8inosti i kompleksnosti

proizvoda turoperatora u usporedbi s materijalnim proizvodama, robama namijenjenih irokojpotronji.

>uroperatori su duni maksimalno brinuto o interesima i eljama svojih kupaca te na taj naintititi njihove interese. "tupanj zadovoljstva klijenta moe se de8inirati kao razlika izmeuoekivanog i ostvarenog. >uroperator je ispunio svoju obavezu prema klijentu ako je stupanjostvarena zadovoljstva klijenta vei ili jednak sutpnju oekivana zadovoljstva. 0edan odnajvanijih i najteih zadataka turoperatora je da potroaima predstavi svoj proizvod tako daoni stvore realnu predodbu o tome to na odmoru mogu oekivati i na kakvu kvalitetu uslugeraunati. )otroa e moi ocijeniti kvalitetu tog proizvoda tek tijekom koritenja usluga iz

paketa.

)rema tome moe se govoriti o dvjema razinama na kojima je potrebno zatititi potroaa,odnosno korisnika paket3aranmana na trituC

:. ?akon kupovine aranmana do poetka koritenja aranmana- zatita uplaenog novca@. < tijeku koritenja aranmanaza neispunjenje usluga- za manjkavo ispunjene- za uskraeno zadovoljstvo

- za sluaj bankrota turoperatora

14


15/36

%avoj sustava a5tite turisti1ki/ potro5a1a na tra je lista poznata pod nazivomDrank8urtska tabela. )ostotak naknade ukljuujeC

- odtetu, a to je naknada u visini razlike plaene i primljene usluge- naknadu tete za izgubljeno zadovoljstvo jer klijent nije dobio ono to je platio i zbog

toga mu je uskraeno oekivano zadovoljstvo

15


16/36

"oga koordinatora i rea"iatora interesa ponu>a1a i korisnika turisti1kog proivoda

a je uloga turoperatora na tritu podjednako vana za turistike

potroae kao i za turistiku ponudu.

Bto se koordiniranja i realiziranja elja i interesa turistikih potroaa tie, turoperatori snoseveliku odgovornost jer pridobivi povjerenje u preuzimanju cjelokupne brige oko organizacijei provoenja odmora, preuzeli su na sebe i obavezu ispunjenja svih oekivanja klijenata usvezi s odmorom.

>uroperatori moraju vodoti rauna o zatiti interesa svojih potroaa barem iz dva osnovnarazlogaC

:. ?ezadovoljni klijenti okreu se konkurenciji i ire negativni imid o turoperatoru ijisu paket3aranman kupili@. &ehanizam zatite turistikih potroaa na najveim emitivnim turistikim tritima

vrlo je dobro organiziran, pa su sankcije za nepro8esionalni odnos turoperatora premapotroaima vrlo rigorozne.

,rste turoperatora Kriterij podje"e

)rocjenjuje se da danas na svjetskom turistikom tritu djeluje oko desetak tisuaturoperatora. 4ni se meusobno razlikuju i u praksi se najee govori o velikim, srednjim imalim turoperatorima te o turoperatorima specijalistima.

Houe" s#atra da se ve9ina turoperatora #ouroperatori za masovno trite- >uroperatori specijalisti- >uroperatori orijentirani na domae trite- 'ncoming turoperatori

+o""oa vr5i 6 skupine turoperatora?

- >uroperatori za masovno trite- >uroperatori specijalisti- >uroperatori za daleka putovanja

"am termin turoperatori za masovno trite, ini se neprihvatljivim s obzirom na injenicu dasu svi turoperatori okrenuti masi turistikih potroaa na tritu, s razlikom to su turoperatorispecijalisti okrenuti jednom uem segmentu potranje na tritu, a ostali najirem kruguturistikih potroaa. "toga je ispravnije termin turoperatori za masovno trite zamijenititerminom univerzalni turoperatori #generalisti%.

,rste turoperatora? (#is"i# da je to jedina $itna podje"a)

. Pre#a o$u/vatu tr


17/36

univerzalni specijalistiC

- kriterij sadraja proizvodaC specijalisti s obzirom na aktivnost na odmoru- geogra8ski kriterijC specijalisti za odreenu destinaciju- sociodemogra8ksi kriterijC specijalisti za odreene dobne skupine

0. Pre#a !i"jno# trakvih turoperatora nema puno jer turoperatori zbogsamog karaktera turoperatorskog poslovanja nastoje uvijek biti osobno prisutni na emitivnomturistikom tritu koje na taj nain mogu najbolje kontrolirati i adekvanto mu se

prilagoavati.

'uroperatori pre#a o$u/vatu tr


18/36

4snovna je karakteristika turoperatora specijalista da su orijentirani na ui trini segmentpotranje homogen s obzirom na poseban interes klijentele za koju turoperator specijalistkreira svoje paket3aranmane. 2lavno teite poslovanja na specijaliziranim, selektivnim

programima je nastojei udovoljiti potrebama potroaa s tono odreenim zahtjevima upogledu provoenja njihova odmora. 7obert Fazer ih dijeli naC

- specijaliste generaliste #turoperatori koji na tritu nude iroku paletuproizvoda%

- prave specijaliste #oni turoperatori koji su se ograniili na jedan jediniprizvod%

>uroperatori specijalisti se meusobno mogu grupirati barem prema trima osnovnimkriterijamaC

:. prema sadraju proizvoda #specijalisti za ponudu aktivnosti na odmoru%

@. primjenjujui geogra8ski kriterij #specijalisti za odreenu turistiku destinaciju%=. prema sociodemogra8skom kriteriju #specijalisti za odreene dobne skupine%

?ajpoznatiji i najvei turoperator specijalist je 8rancuski turoperator specijalist za ponuduaktivnih odmora u tzv. klubovima odmora, lub &editerranee. &oe se svrstati u skupinuspecijalista generalista. 4n vodi brigu o speci8inim zahtjevima klijentele zainteresirane zaaktivni odmor u klubovima. 4n sada izdaje posebne kataloge s ponudom aktivnog odmora zaroditelje s djecom, poseban program za samce, parove, ljubitelje gol8a, ljubitelje odmora uegzotinim krajevima...

)rednosti turoperatora specijalista za odreenu turistiku destinaicju u odnosu na drugeturoperatore suC

- bolje poznavanje destinacije to daje prednost u plasmanu proizvoda- koncentracija prometa na jednu destinaciju omoguuje bolju organizaciju,

racionalnost, kvalitetu ponude, vre i sigurnije veze s partnerima kao iosiguravanje mnogo bolje kontrole kvalitete pruenih usluga i rjeavanje

problema u svezi s moguim reklamacijama- klijenti imaju vie povjerenja u poslovanje turoperatora specijalista jer

vjeruju i pretpostavljaju da najbolje poznaje zamlju za koju je specijalist,

da je 8ormirao najbolji proivzod, odabrao najbolje poslovne partnere u tojdestinaciji i da e s njima najbolje moi rijeiti probleme i reklamacijeukoliko do njih doe.

O%GANIZA2IJ*KA *'%K'%A ,O&ECI+ E%OP*KI+ '%OPE%A'O%A IIN'EG%A2IJ*KI P%O2E*I

Neke ajedni1ke karakteristike organia!ijske strukture turoperatora

>uroperatori se moraju prilagoavati speci8inim uvjetima poslovanja na turistikom tritu,

zato svoju organizacijsku strukturu mijenjaju i prilagoavaju shodno kretanjima na tritu, alii vlastitim ciljevima te zadacima zacrtanim u strategiji poslovanja. ?ajvanije je pri tome da

18


19/36

takva organizacija poslovanja ni u jednom trenutku ne koi izvrenje osnovnih 8unkcijaturoperatora na tritu, odnosno da postoji maksimalna koordinacija svih organizacijskih

jedinica cjelokupnog turoperatorskog organizma i tono de8inirana hijerarhija odluivanja.

&oemo naii na dva osnovna principa organizacijske strukture turoperatora voenih

naelimaC

:. 4dvijanja razliitih aktivnosti #procesno orijentirana organizacija%@. 4dvijanja dominantne aktivnosti #proizvodno orijentirana organizacija%

)rocesno orijentiranu organizacijsku strukturu primjenjuje npr. >ravac. Veina turoperatora u praksi svoju organizacijsku strukturu ralanjuje naorganizacijske jedinice grupirane prema srodnim poslovima koji se odvajaju unutar tih

jedinica, a u sklopu cjelovitog turoperatorskog poslovanja.

O$"i!i i osnovni #otivi kon!entra!ija u turi#u

-ad se govori o koncentracijama na turistikom tritu, onda mislimo na kompleksan proceskoji u praksi ima brojne oblike/ meutim, obino govorimo o dva osnovna oblikaC

:. 1orizontalna integracija#spajanje ili pripajanje poduzea unutar iste privredne grane ilidjelatnosti%

@. Vertikalna integracija #meusobno povezivanje poduzea razliitih privrednih grana ilidjelatnosti%

&otivi i ciljevi integracijskih procesa suC

0aanje konkurentske sposobnosti na tritu $olja organizacija rada, smanjenje trokova poslovanja &ogunost breg razvoja i ostvarenje boljeg pro8ita $olja kontrola poslovanja u svim 8azama 0aanje poslovnog ugleda stvaranjem vee ekonomske moi

)ojavni oblici horizontalnih integracija na tur. tritu suC

)ovezivanje turistike agencije s turistikom agencijom )ovezivanje turoperatora s turoperatorom )ovezivanje turoperatora s turistikom agencijom )ovezivanje zrakoplovne tvrtke sa zrakoplovnom tvrtkom

)ojavni oblici vertikalnih integracija na turistikom trituC

>uroperator iLili turistika agencija sa zrakoplovnom kompanijom i obrnuto +rakoplovne kompanije sa hotelskim tvrtkama i obrnuto >uroperator iLili turistika agencija s brodskom kompanijom i obrnuto

19


20/36

+rakoplovne kompanije s rent3a3car organizacijom i obrnutoN

Integra!ije unutar turoperatorske struke

)raksa turoperatorskog poslovanja pokazala je da najvei rizik u poslovanju turoperatorapredstavlja nekoliko imbenikaC

)opunjenost zakupljenih kapaciteta 'mage turoperatora -upovna mo turoperatora 4ptimalizacija marketing miIa &aksimalizacija prihoda (liminacija rizika promjene teaja valute )rimjena suvremene tehnologije

enja za postizanjem optimalne kvalitete u pruanju usluge smjetaja 0ai utjecaj na kontrolu kvalitete pruenih usluga.

Britansko trhomson >ravel 2roup, *irtours, Dirst hoice.

8ran!usko tr ?ordisk, ?7> $uss, $enett >ravel2roup.

Nioe#sko i Be"gijsko tr


21/36

$elgijski turoperatoriC *ll *ir.

'a"ijansko trunarodnog turisti1kog pro#eta

*vjetski turisti1ki trendovi

Finamika rasta meunarodnog turistikog prometa od :E;!.godine do danas pokazuje da jenesluenja masovnost glavna karakteristika suvremenog turizma. 7elativno veliki rastmeunarodnih turistikih kretanja u razdoblju :E5!.godine do danas se pripisuje procvatuturoperatorskog poslovanja na vodeim emitivnim tritima. < razdoblju od :E5!.3:EE5.godine, meunarodni turistiki promet je porastao vie od tri i pol puta, a prihodi su

porasli za @; puta.

21


22/36

G"avne tenden!ije u prostornoj distri$u!iji svjetskog turisti1kog pro#eta

< prolosti i danas imamo vrlo izraenu koncentraciju meunarodnih dolazaka, ali iostvarenih prihoda na osnovi meunarodnog turizma na samo dvije turistike regijeC (uropu i*meriku. 2odine :E;!. gotovo sav meunarodni turistiki promet je bio usredotoen na

(uropu i *meriku#E6,:K%, dok je na ostale regije svijeta otpadalo tek =,EK.

:E;!.godine od :; najposjeenijih zemalja :: njih je bilo europskih. :EE!. godine u skupinu:; najveih receptivnih zemalja svijeta prema broju meunarodnih posjetitelja ulaze -ina i&alezija,te &eIico.


23/36

>ako je &iossec de8inirao ; razvojnih 8aza kroz koje je turizam do sada proao, ali je ve)earce taj model oznaio nerealnim jer se u njemu uope ne respektira prostorna komponenta.+atim tu su jo modeli 1illsa i Aundgrena, pa $utlera i 2ormsena, ali nijedan od njih ne

polazi od vremenske podjele tih razvojnih 8aza.

>uristiki teoretiari razlikuju se u odreivanju poetka i kraja pojedinih 8aza dosadanjegrazvoja turizma to je i logino jer problemu pristupaju razliito sluei se razliitimkriterijima. >o odgovara Driedmanovoj tezi da svaki razvoj ima vlastitu strukturu i da svatko,tko se njome bavi, ima vlastite ideje kako tu strukturu razvijati.

?pr. $urkart i &edlik govore o tri razvojna razdoblja kroz koje je proao turizamC prvorazdoblje poinje pojavom eljeznice i traje do :9!. 2odine, drugo traje od :9!. Fo :E:, atree koje autori nazivaju razdoblje modernog svijeta, poinje :E@!. 2odine. '.*."essaekspanziju Pmodernog turizmaQ razmatra u tri 8azeC '. 8aza zapoinje ranih godina R'R."toljea i traje do poetka )rvog svjetskog rata, ''. )redstavlja razdoblje izmeu dva rata, a'''. +apoinje zavretkom Frugog svjetskog rata i traje do danas. ?a slinu podjelu moemonaii i kod DreGeraC '. )oetna 8aza #die *n8angsphase% od :9;!. Fo :E:, ''. 7azvojna 8aza#die (ntOicklungsphase% od :E:. Fo :E;, '''. Visoka 8aza #die 1ochphase% od :E;.2odine na ovamo. 4d domaih autora najrazraenija je podjela '. *ntunca, bazirana narazvoju strune i teoretsko3naune obrade turizma.

)rimjenjujui navedene principe i kriterije mogue je utvrditi sljedee razvojne 8azeturoperatoraC 8azu uvoenja turoperatora u turistiki sustav, 8azu uzleta, zrelu 8azu i 8azumasovne potronje. ?ovi poduzetniki duh pojavljuje se najprije na tritu Velike $ritanije

:E;!. 2odine s ve ranije spomenutim imenom turoperatora P1orizon 1olidaGsQ pa se tazemlja s pravom naziva Pkolijevkom turoperatoraQ te, kao to istiu $urkart i &edlik, $ritancisu razvoju putovanja u paket3aranmanima dali najvei doprinos.

< razdoblju od :E;!.3:E5!. 2odine, koje e se ovdje oznaiti kao aa uvo>enjaturoperatora u turisti1ki sustav, turoperatorsko poslovanje proirilo se i u ostale industrijskirazvijene zemlje (urope, prije svega u Drancusku, skandinavske zemlje, +apadnu ?jemaku,*ustriju, ?izozemsku, $elgiju. 2odine :E;!. 4snovan je Plub &editerraneeQ J Drancuska,nedugo zatim P>ijaereborgQ J Fanska/ P1otelplanQ J Bvicarska J :E;!.L;:.g. organizira svoj

prvi avioarter3aranman, P"aga 2roupQ J Velika $ritanija djeluje na tritu od :E;:. 2odine,

P*lpitourQ J 'talija poinje turoperatorskim poslovanjem :E6!. 2odine, :E6=. 2odine osnivase P?eckermannQ J ?jemaka, :E6;. Aord >homson #kanadski biznismen% kupuje Pouristik


24/36

&ruga ravojna aa turoperatora koju akav razvoj situacije na tritu utjecao je na promjenu strukture ponude turoperatora, a svevie utjee i na potrebu uvoenja novih oblika predstavljanja i distribucije paket3aranmanana tritu gdje se pojavljuju i novi turoperatori, specijalisti za Plast minute aranmaneQ. >o jerazdoblje u kojem se turoperatori ubrzano prilagoavaju planiranju raznolikosti turistike

potranje na to ih prisiljava trend individualizacije u turistikim putovanjima.

,ode9a trhomsonQ, P1orizonQ, iPosmosQ zakupili su za :E5!. 2odinu :.@E.:;9 aviosjedita, odnosno ! K ukupnozakupljenih aviokapaciteta #=.:;:.5E9% svih turoperatora na tritu. ?jemako trite paket3aranmana takoer se razvijalo vrlo ubrzano. >ko je P"charnoOQ :E6@. 2odine organizirao

24


25/36

prve paket3aranmane bazirane na arter3zrakoplovnom prijevozu za &allorku, ostu del "oli >unis. < 8azi uvoenja turoperatora u turistiki sustav ubrzano se osnivaju i razvijaju prvezrakoplovne arter3kompanije, poput PondoraQ u ?jemakoj #:E;6.% i P$ritannia *irOaGsaQu Velikoj $ritaniji #:E6@.%. PondorQ je :E;6. 2odine prevezao ;!!! putnika, a :E6;. Ve =@!!!!, a :E5!. 2odine gotovo : milijun.

*arijevanje $ritanskog trhomsonaQ na mjesto vodeeg

turoperatora=. P>homson 1olidaGsQ kupuje :E99. 2odine treeg po veliini britanskog turoperatora

P1orizon 1olidaGsQ to je do tada najvei kupoprodajni ugovor takve vrste ikadpotpisan u Velikoj $ritaniji.

. $orba za osvajanje to veeg udjela na tritu paket3aranmana izmeu P>homsonaQ i'A23a stajala je :E9E. 2odine P>homsonaQ velikog gubitka jer je kod nekiharanmana kalkulirao ostvarenjem pro8ita i ispod : 8unte. 'pak je P>homsonQ

pobijedio jer je :EE!. 'A2 bankrotirao i tako se >homson rijeio najjaeg konkurentana tritu. Fok je krajem ezdesetih godina glavna receptivna turistika destinacija za

putovanje $ritanaca na odmor bila Drancuska s @6 postotnim udjelom u ukupnimputovanjima u inozemstvo, Bpanjolska je bila na drugom mjestu s udjelom od @= K.

Prerastanje nje#a1kog tr


26/36

Parti!ipa!ija turoperatora u svjetsko# turi#u

"vjetska turistika organizacija procjenjuje da turoperatori danas ostvaruju otprilike @;postotni udio u meunarodnom turistikom prometu to znai da godinje preko :;! milijunaljudi putuje u inozemstvo u paket3aranmanima turoperatora. "amo s obzirom na njemako

turistiko trite kao najjae emitivno turistiko trite svijeta gdje dominira osobni automobilkao glavno prijevozno sredstvo za putovanje na odmor, a tu je jo i tipino PmotoriziranoQtrite ?izozemske, jasno je da je veliina europskog trita paket3aranmana znatno

podcijenjena.

?ajvei turoperatorski koncerni razvili su se na najjaim europskim emitivnim turistikimtritima, dakle, u ?jemakoj i Velikoj $ritaniji. Valja naglasiti da broj stanovnika nekezemlje nije jedini niti odluujui imbenik za nastanak velikih turoperatorskih kompanija.+animljivo je primijetiti da je na ljestvici najuspjenijih europskih turoperatora :EE!3ihgodina jedino >


27/36

2rka i 'talija. "amo je >


28/36

Bvicarci su na putovanja u inozemstvo potroili E,= milijardi 8ranaka pa su na rang3ljestviciM>43a preuzeli :. &jesto najveih turistikih potroaa. "toga nije udno to se upravo navicarskom tritu razvio jedan od najjaih europskih turoperatora P-uoniQ.

>alijansko trite tipino je trite individualnih turistikih putovanja pa u usporedbi s drugim

emitivnim tritima (urope predstavlja relativno malo trite za organizirana putovanja.?ajpopularnije destinacije za odmor talijanskih turista su Drancuska i Bpanjolska u kojeputuje vie od :L= >alijana. ?aroito visoke stope rasta posljednjih nekoliko godina biljeedaleke destinacije poput &alezije , ?ovog +elanda i Drancuske )olinezije. +a razliku odostalih europskih emitivnih turistikih trita turoperatori na talijanskom tritu ostvarujuznatno vie prosjene prodajne cijene paket3aranmana.'ako u "*F3u postoji @.!!! turoperatora, svega njih =;! organizira prodaju paket3aranmanaza inozemstvo, s ;! najveih ostvaruje 9! K ukupne prodaje. ?ajvei turoperatori u5 "F*3usu P*merican (IpressQ, P>homas ookQ, Paravan >oursQ i P2ateOaG 1olidaGsQ dok su u

-anadi to Panadian )aci8icQ i P>our &ontroGalQ. 4d ukupnog broja 0apanaca koji su :EE=.2odine putovali u inozemstvo, 55,@ K njih uinilo je to organizirano u paket3aranmanima.2lavni turoperatori u 0apanu suC P0apan >ravel $ordQ, P>aipan reative >oursQ i P?ippon(IpressQ.2lavne destinacije inozemnih putovanja 0apanaca su *zija #,:K%, a slijede

podruja "jeverne *merike#==K% pa tek onda (urope#:@,@K%.

tje!aj turoperatora na karakteristike strukturu i tokove turisti1ke potrauroperatori poinju sve vie uvaavati elje i interese svojih klijenata, pa su

promjene na tritu potranje sve vie rezultat meusobnog utjecaja turoperatora na turistikepotroae i turistikih potroaa na turoperatore. 4va promjena u pristupu klijentimazasigurno ima korijene u opem sustavu konkurentnosti na turistikom tritu o emu pie0.>omatis razlikujui dvije strategije konkurentske borbe. >o su strategija masovnosti istrategija di8erencijacije. "trategija masovnosti temelji se na kriteriju udjela na tritu kodkojeg 8iziki obujam prometa determinira cijenu pa stoga postoje vrlo male mogunosti zadi8erencijaciju proizvoda. "trategija di8erencijacije pak vodi valorizaciji proizvoda i temelji sena pronalaenju trinog segmenta strateki odrivu na dulje razdoblje.Vidljivo je da se najvaniji uvjeti za kvalitetan odmor ne odnose na klasine elementeturistike ponude #veliina sobe, luksuzna oprema itd.%, nego su najveu vanost dobile

istoa, ugodna atmos8era i gostoljubivost. >uristi postaju znatieljniji, ljepota krajolika iouvana priroda sve su vaniji imbenici u donoenja odluke o mjestu provoenja odmora.

?eki su turoperatori na europskom turistikom tritu poeli primjenjivati novu razvojnustrategiju koja e oznaiti poslovanje turoperatora u treem tisuljeu. >o je strategija tzv.Ptarget marketingaQ koja znai da turoperatori razvijaju proizvode i cjelokupni PmarketingmiIQ krojen prema posebno odabranom segmentu potroaa na tritu.

Bpanjolska je ve poetkom sedamdesetih godina bila vodea europska receptivna turistikadestinacija po ostvarenom deviznom priljevu od meunarodnog turizma, a u svijetu odmah iza"*F3a te je iza sebe potisnula klasine turistike zemlje poput 'talije i Drancuske. ?oviji

primjer utjecaja turoperatora na usmjeravanje turistikih tokova prema destinaciji

28


29/36

interesantnoj za inozemni kapital razvoj je turizma u >urskoj. "tvaranjem pravnihpretpostavki >urska je privukla strani kapital, naroito njemaki, to joj je omoguilo da urelativno kratku razdoblju postigne visoke stope rasta meunarodnog turistikog prometa.Vodei njemaki turoperatori, ali i novoosnovani nacionalni turoperatori specijalisti za>ursku, osnaivali su prodaju paket3aranmana za tu destinaciju i tako je >urska od ;E5.9=!inozemnih turista koji su tu destinaciju posjetili u :E5E. 2odini, samo deset godina kasnijedosegla brojku od @.9;;.;!! inozemnih turista, a u :EE5. 2odini taj se broj popeo na preko Emilijuna. >uroperatori su stvorili generaciju iskusnih turista. +bog svoje sigurnosti isamopouzdanja kupac moe danas traiti 8leksibilnije aranmane s djelominim paketomusluga ili svoje putovanje na odmor samostalno organizirati. >uroperatori imaju koddonoenja odluka o putovanju velik utjecaj na ukupno emitivno turistiko trite jer svojimobjavljenim programima putovanja u katalozima utjeu na stvaranje Pmode putovanjaQ, Ppa sevlastiti i individualni itinerer donosi na osnovi agencijskih #turoperatorskih% prijedlogaQ.Vodei britanski turoperator P>homsonQ poveao je svoj program za zimu :EE5.LE9. 2odine

prema dalekim destinacijama ak 6! K u usporedbi s godinom ranije. -ako je ?jemakanajjae emitivno turistiko trite svijeta, kretanje turistikog prometa iz ?jemake premaodreenim destinacijama u svijetu moe posluiti kao dobar pokazatelj kretanja ukupnogturistikog prometa prema tim zemljama. )utovanja u daleke destinacije na njemakom tritu

porasla su @! K.)utovanja na odmor u daleke destinacije zabiljeila su osobito visoke stope rasta potkraj 8azeuzleta turoperatora, dakle u razdoblju izmeu :E9;. ' :E9E. 2odine to je oita posljedicaderegulacije zranog prometa.

tje!aj turoperatona na pona5anje turista

P1omo turisticusQ ima raznovrsne, brojne i uvijek nove potrebe koje turoperatori stalno pratei prilagoavaju se njihovim zahtjevima, ali i sami utjeu na promjene i nove trendove

ponaanja.>ako npr. turoperatori su ponudili je8tinije i atraktivnije aranmane i nagnali turiste da svojgodinji odmor provode u toku ljetnih mjeseci u sunanim, morskim destinacijama koje sutada postale glavne turistike destinacije za odmor. < zimskim mjesecima takoer sputanjemcijena izvan glavne sezone potaknuli su turiste tree dobi da svoje slobodno vrijeme i

slobodni novac troe na putovanja u ovo doba godine.4sim na spomenutu vremensku i prostornu komponentu koritenja godinjih odmoraturoperatori su utjecali i na promjenu ponaanja svojih klijenata u sadraju aktivnosti tijekom

boravka na odmoru. < svoje paket3aranmane poeli su unositi neke nove sadraje i takopotakli turiste za aktivnijim stilom provoenja odmora. >o je rezultiralo boljoj 8izikoj ipsihikoj relaksaciji turista, a takve aktivnosti na odmoru postale su i glavni motivi odlaska naodmor.>uroperatori su utjecali i na organizaciju putovanja, pa tako turisti poinju koristiti npr.uslugetrans8era, tur.predstavnika tijekom cijelog vremena boravka i koritenja odmora to turistima

daje poseban osjeaj sigurnosti i zbrinutosti.+bog niskih cijena paket3aranmana, turoperatori su svojim turistima oslobodili dio sredstava,

29


30/36

predvienih i odvojenih za potrebe godinjeg odmora koje sada mogu troiti za kupovinurazliite robe u samoj turistikoj destinaciji.>uoperatori takoer stvaraju svijest turistima o sigurnosti odreene tur.destinacije,izbjegavajui takve i sline rizike, pa i nestavljaju ponudu takvih zemalja u svoje paket3aranmane #porast terorizma, kriminala i sl.%.

?eke od negativnih strana jest neiskoritenost odreenih velikih kapaciteta izvan tur.sezone,koji postaju teret u toj destinaciji/ takoer i negativan utjecaj na lokalno stanovnitvo #porastcijena, buka, zagaenje stres i sl.%/ brojne klimatske promjene, smanjena insolacija, ozonskerupe naveli su turiste da razmiljaju na drugaiji nain #budi se svijest prema prirodi ivlastitom zdravlju%.

'uroperatori kao induktoriM turisti1kog ravoja

>uroperatori su postali sinonim za masovni turizam od svojeg pojavljivanja na tritu isvojom ponudom paket3aranmana. < poetku se to smatralo pozitivnim, no kasnije je taj

pojam poeo dobivati sve negativnije znaenje. -ao protutea takvom masovnom turizmujavlja se alternativni turizam J turizam koji nas oslobaa od mase i turoperatora koji gageneriraju.$rojni primjeri ukazuju na pozitivnu praksu turoperatora jer utjeu na razvoj i unapreenjeturistike destinacije, kao i upotpunjavanje sadraja i njezine kvalitete.< poetnoj 8azi turoperatori su najvie utjecali na izgradnju smjetajnih objekata, a kasnije ina izgradnju razliitih dopunskih sadraja, te podizanje i poboljanje standarda kvaliteteusluge #npr. ukljuili su u svoje programe kulturne, zdravstveno3rekreacijske, odgojno3obrazovne i druge sadraje%, to bih turistima pruilo zanimljiviji i bogatiji odmor.

Fa bi neka destinacija postala tur.destinacijom mora imati snagu da privue turiste, a prijetoga mora zadovoljiti osnovne preduvjete za razvoj turizma, tj da raspolae barem sminimalnim kapacitetima ponude, te prometnom in8rastrukturom. )oto su turoperatoriveinom u vlasnitvu banaka, osiguravajuih drutava ili drugih velikih multinacionalnihkorporacija one i ulau kapital u nova turistika trita.< veini sluajeva glavna i izravna uloga turoperatora u razvoju novih receptivnihtur.destinacija ogleda se u agresivnoj promocijsko3prodajnoj kampanji na emitinvom tritu.)a tako turoperatori imaju 8unkciju irenja trita potranje putem studijskih putovanja,

medija,>V3a ili radioreportae, lanaka, da bi privukli turiste u eljenu destinaciju.7azvoj turizma, to su ga potakli turoperatori izazvao je velike promjene u ekonomskoj,drutvenoj i ekolokoj s8eri receptivnih zemalja. >uroperatori imaju znaajnu ulogu jer oniodluuju koja e se destinacija nai u njihovom programu ponude.

Kriteriji i #jeri"a utje!aja turoperatora na tur. ponudu

:.


31/36

4visno o intenzitetu navedenih utjecaja i u jednom i u drugom sluaju moemo govoriti oizravnom i neizravnom utjecaju turoperatora na razvoj tur.ponudeC3izravni utjecajC aktivno ukljuivanje turoperatora u izgradnju i unapreenje tur.ponudeodreene destinacije vlastitim kapitalom3neizravni utjecajC prilagoanje nositelja tur.ponude odreene destinacije zahtjevima istandardima turoperatora, ali bez njihove izravne 8inancijske potpore.

&jerila za utvrivanje veliine utjecaja na razvoj mogu biti razliitaC:. (konomski uinci J mogue je izraziti ih npr. u igraenoj tur. ' drugoj in8rastrukturi, uostvarenom broju turista koji dolaze u destinaciju posredstvom turoperatora, u ostvarenom

prihodu, broju zaposlenih i sl.@. "ocio3kulturni uinci J izraavamo ih u demogra8skim pokazateljima #promjene udemogra8skoj strukturi stanovnitva%,odgojno3obrazovnim pokazateljima #pismenost stan., znanje stranih jezika, kultura ponaanja,

kultura ivljenja, higijenski uvjeti, zdravstveni uvjeti%,sociokulturnim promjenama #novi drutveni slojevi i sl%.=. )rostorni J s kojima su povezani i ekoloki uinci J izraavaju se u kriterijima PcarrGingcapacitGaQ koji pokazuje odnos izmeu koritenja i zatite odreenog prostora npr. stupanjizgraenosti odr.destinacije, kvaliteti okupiranog prostora, stupnju polucije...

tje!aj turoperatora na pro#jene u prostoru

-ada se govori o utjecaju turoperatora na promjene u prostoru receptivnih tur.zemalja, misli

se na njihov utjecaj na izgradnju potrebne in8rastrukture za boravak turista, smjetajnih idrugih vrsta popratnih objekata i sadraja koji omoguuju dolazak turista u odr. >ur.Festinaciju, njihov smjetaj i sadrajan boravak, komunalnu in8rastrukturu, a sve to utjee na

prirodnu okolinu.

< lipnju :EE@. ?a kolokviju ministara zaduenih za prostorno planiranje #(&*>% problemiokolia u receptivnim tur.destinacijama na podruju "redozemlja podijeljeni su u ; toakaC

3zagaenost mora3pritisak na poljoprivredno zemljite izazvan masovnom urbanizacijom odreenog podruja

3promjena lokalne mor8ologije Pnovoizgraenim okoliemQ3prezasienost izgradnjom smjetajnih objekata3PepoviQ u prometu, buka i zagaenost zraka

"ve je to rezultiralo smanjenjem zanimanja tur.potroaa za takve destinacije, a rijeenjetakvih problema spalo je na receptivne zemlje koje to nisu mogle same rijeiti. "toga se

poetkom E!3ih god javlja &eunarodna 8ederacija turoperatora #'D>4%.injenica da turizam dodiruje najzanimljivije, najatraktivnije i najvrijednije dijelove prirode,to zbog intenzivnog razvoja modernog, masovnog turizma dovodi do ekolokih posljedica.)oveanje svijesti tur.potroaa o nunosti zatite ovjekova okolia rezultiralo je pojavomtzv. ekoturizma, koji sa sobom nosi nova pravila ponaanja u prostoru, u izgradnji objekata,

31


32/36

sustavu odvodnjavanja, rijeavanju pitanja otpada, tednje energije i sl.>ako i turoperatori svjesni da su turisti postali samosvjesniji i oni se okreu na razini cijeletur.destinacije uvoditi mjere za zatitu okolia.

'uroperatori kao kreatori turisti1ke ku"tureM

" negativne strane, ponuda turoperatora je selekcionirana i podijeljena u @ osnovne skupineC3jednu ine potroai koji sebi ne mogu priutiti drugo osim je8tinog i sadrajem skromnijeg

paket3aranmana3drugu ine oni koji cijenom plaenom za odreeni paket3aranman#obogaen nizomsadraja%, pokazuju svoj drutveni ugled.>uroperatorima se ne zamjera to u putovanja ukljuuje ljude nie kulturne i ekonomskerazine, ve injenica da ne nastoje podii njihov kulturni nivo na veu razinu, nego im estonude lane vrijednosti, odnosno iskrivljenu sliku tur.doivljaja.' meu turistima postoje velike razlike u ponaanju, ohen razlikuje tipa turistaCorganizirane masovne turiste, individualne masovne turiste, istraivae i lutalice.4rganizirajui dodatne sadraje boravka turista u receptivnim tur.destinacijama turoperatorivre utjecaj i na lokalno stanovnitvo sugerirajui da se autentine kulturne mani8estacije,rituali i ponaanje prilagode eljama turista. >uristima se nastoji pokazati ono to im se svia,a modi8icirati ono to im se ba i ne svia.

32


33/36

33

Bilanca koristi i teta u razvoju turizma pod utjecajem turoperatora


34/36

'rendovi pre#a stvaranju g"o$a"nog turisti1kog proivoda

Vodeu ulogu u globalizaciji poslovanja preuzeli su najjai europski turistiki koncerni, pto jei razumljivo zbog toga to je turoperatorsko poslovanje nastalo i razvilo se na tlu (urope.

"talni porast meunarodnih turistikih putovanja i ukljuivanje sve veeg broja ljudi usvjetske turistike tokove postepeno utjee i na stvaranje svjetskog stila ivljenja.

E je u pos"jednji/ neko"iko godina iradi"a i donije"a neko"iko preporuka g"edeturi#a u koji#a se isti1u trendovi koji utje1u na or#iranje turisti1ke potra


35/36

&einiranje integra!ije i g"o$a"ia!ije tre$a pro#atrati s $are# tri aspekta?

a% >uristab% >urizma openitoc% >uristike politike vladinih organa

)osebni uvjeti za turistiku integraciju vrijednosti i karakteristike pojedinih destinacija kojeprivlae turiste i turoperatore suC prirodni, kulturni, ekonomski, drutveno okruenje,kvalitetni turistiki sadraji, turistiki sadraji, blagonaklonost vlasti i ponuaa uslua prematurizmu, turistima i stanovnitvu u cjelini.

Za sada turoperatori jo5 uvijek ne #ogu kreirati g"o$a"ni proivod a sva tr


36/36

Niska projek!ija #ogu9e ve"i1ine tr

Globalni turizam

Documents

Transcript of Globalni turizam