TURIZAM I GLOBALNI

PROCESI 4. TEMATSKA JEDINICA

Zadaća: iskoristiti pozitivne efekte globalizacije

stvoriti domaći turistički proizvod

uključenje u svjetske kriterije i komunikacijske sustave

odnos globalizacije prema kulturnom i turističkom identitetu Hrvatske

model održivog razvoja

GLOBALIZACIJA proces koji nadmašuje granice nacionalnih interesa turizam – preteća globalizacije

turizam i kulturni identitet afirmacija pozitivnog odnosa prema

procesima globalizacije

GLOBALIZACIJA

Turistička REGIONALIZACIJA – sastavnice:

decentralizacija

diversifikacija

regionalna specijalizacija proizvoda

jačanje i ponovno stvaranje regionalnih identiteta

Definicija: Funkcionalne cjeline

Tri regionalne podjele:

turističke regije se poklapaju s granicama administrativnih jedinica

turističke regije neovisne o političkim granicama

turističke regije postoje na području cijele države, ali se ne poklapaju s teritorijalno-političkim ustrojem

Razvitak turizma u hrvatskim krajevima: P - željeznička pruga Beč-Trst 1857.g. R - Zagreb – Karlovac – Rijeka 1873.g. O - Ljubljana – Rijeka 1874.g. M E T Razvoj prometa uvjetuje: razvoj smještajnih kapaciteta S - 1882.g. vila “Angiolina” Opatija M - 1884.g. hotel “Kvarner” J - 1894.g. hotel “Therapia” E Š T A J Potreba za organizacijom ponude: P - 1843.g. komisija za poljepšanje Zadra R - 1868.g. “Higijensko društvo” na Hvaru O - 1907.g. Regionalni turistički savez za Istru S - 1886.g. Društvo za poljepšanje Samobora T O R T. M.

Kraljevina Jugoslavije

Pravilnik o proglašenju turističkih mjesta 1936.g.

Zadnja Jugoslavija?

Statistička podjela!!!

Kvantitativni pristup!!!

Neodređeni pravni status turističkih mjesta postaje ozbiljna kočnica razvitka.

Francuska, Španjolska, Portugal, Turska protežu specijalne turističke propise, ne samo na mjesta, već i na šira područja.

Republika Hrvatska

Pravilnik o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta 1992.g. (A, B, C, D)

Matrica razvoja

PROMET SMJEŠTAJ TURISTIČKO

MJESTO

TURISTIČKO MJESTO JE LOGIČNO ISHODIŠTE DANAŠNJIH TURISTIČKIH DESTINACIJA

Turistička mjesta tada u potpunosti odgovaraju zahtjevima TRŽIŠTA To potvrđuje i pravna legislativa

Zakon o zdravstvu 1906.g. poznaje priznata morska lječilišta:

Opatija, Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik, Cavtat

TRŽIŠNO – TURISTIČKA POTREBA

heterogenost turističkih elemenata

neophodnost koordinacije raznih čimbenika

Činjenice: -destinacije su promjenjive

- pritisak gostiju

- “zastarjelost” ponude

-destinacije nisu statične

-način razmišljanja o dugoročnim implikacijama

“ODRŽIVOST RAZVOJA”

Mijenjaju se u skladu s preferencijama tržišta!

•održivi razvitak •čuvati okoliš •ne smije se ugroziti ekološka, ekonomska i društvena osnova •kriteriji održivosti •identifikacija i vrednovanje resursa •prilagoditi marketing •poticajne i represivne mjere

Došlo je do promjena društvene strukture svijesti

Sve je to dovelo do novog DIFERENCIRANOG promatranja turizma

Vodi se diskusija o troškovima i koristi od turizma za gospodarstvo, okolinu i društvo

Ne samo o koristima i gospodarstvu

TURISTIČKO MJESTO TURISTIČKOJ DESTINACIJI

DESTINACIJA (lat. destinatio – ODREDIŠTE)

Taj pojam se postupno širi i na područje turizma

Ona sve više postaje istoznačnica za turistički lokalitet, zonu, regiju, zemlju, skupinu zemalja, pa čak i kontinent

TURISTIČKA DESTINACIJA

REGIONALNI RAZVOJ TURIZMA

Regionalizam – težnja za posebnim političkim ili kulturnim životom neke regije

Regionalizacija – prostorna raščlamba nekog prostora na dijelove koji se ističu određenom prostornom, razvojnom, povijesnom, sociološkom i drugom posebnošću ili homogenošću tih vrijednosti

Prostorna regionalizacija

Funkcionalna regionalizacija

Destinacija kao funkcionalna cjelina

PREFERENCIJE = f( vlastitih iskustava, postojeće razine informacija i ponašanja drugih ljudi)

(teoriji ponašanja i glede drugih roba)

DESTINACIJA

opskrba tržišta dostatnim robama

dobra i usluge

PROSTOR za odmor i rekreaciju

ROBA (PUTOVANJE) – DESTINACIJA

FIKSNI ULAZNI ČIMBENICI

VARIJABILNI ULAZNI ČIMBENICI

FIKSNI ČIMBENICI

mogućnost turističkog djelovanja

lokalno interna OPAT.

lokalno eksterne

PROIZVODNA FUNKCIJA PONUDE ODMORA

f(F + V + MTD u destinaciji)

RAZVOJ TURISTIČKE DESTINACIJE Destinacija prolazi različita eksploatacijska stanja

Izravni ili neizravni čimbenici bilo iz okruženja bilo iz destinacije

Destinacije imaju ŽIVOTNI CIKLUS, traže učinkovitiji MANAGEMENT

ŽIVOTNI CIKLUS ISTRAŽIVANJE – čiste i nedirnute ljepote, mali broj posjetitelja,

nepostojanje komunikacija

ANGAŽIRANJE – započinju inicijative u osmišljavanju ponude, dolazi do turističkih sezona, pritisak na upravu radi infrastrukture

RAZVOJNA FAZA – velik broj turista, više ih je u špicama nego domicilnog stanovništva. Kontrola daljnjeg razvoja prelazi lokalne okvire. Planiranje i kontrola razvoja postaju bitni.

KONSOLIDACIJA – smanjenje broja posjetitelja

STAGNACIJA – maksimalna aglomeracija, destinacija više nije moderna. Destinacija ima ekonomske, socijalne i ekološke probleme.

PROPADANJE – dnevni izleti, druge namjene za kapacitet

POMLAĐIVANJE – nove atraktivnosti, novu kvalitetu

TURISTIČKA DESTINACIJA

implikacije razvoj – socijalna i fizička okolina

utjecaj turizma određen obujmom dolazaka

strukturom domicilnog gospodarstva

tipovima aktivnosti

socio-kulturnim različitostima domaćina i turista

osjetljivošću okoline

Granica nosivosti kapaciteta

destinacija dugoročno održiva, a da ne bude izložena nepopravljivim promjenama

ona razina prisutnosti turista koja stvara pozitivne utjecaje na domicilno stanovništvo, okolinu, gospodarstvo i turiste

pozitivne utjecaje na svih

održiva u budućnosti