SVEUILITE U ZAGREBU

SVEUILITE U ZAGREBUKINEZIOLOKI FAKULTET(studij za stjecanje visoke strune spremestrunog naziva: profesor kineziologije)

Mario Oroli

Organizacija ljetnog teniskog kampa

(diplomski rad)

Mentor: prof. dr. sc. Neljak Boris Komentor: dr. sc. Petar Barbaros Tudor

ZAGREB, prosinac 2013.Saetak:Teniski klubovi imaju razliite programe u koje spada i organizacija ljetnih teniskih kampova koji je u ovom radu i opisan. Navedene su najbitnije sastavnice koje moraju sadravati kampovi kao to su infrastruktura kampa, treneri, oprema, medicinska torba itd. Prikazan je i programski sadraj za polaznike kampa koji se prvi put susreu s tenisom.

Kljune rijei: tenis, kamp, organizacija, program. Organisation of a summer tennis camp

Summary:Tennis clubs have a variety of programs that include the organisation of summer tennis camps that are discribed in this paper. Here you can find the main components that a tennis camp has to contain like the infrastructure, choaches, equipment, medical bags etc. The content of the program of the camp for those who are playing tennis for the first time is here also presented.

Key words:tennis, camp, organisation, program.

SADRAJ1.Uvod32.Organizacija kampa32.1. Kamp openito32.2. Teniski kamp32.3. Infrastuktura kampa32.4. Organizacija i animacija32.5. Programi kampa32.6. Treneri i ostalo osoblje kampa33.Potrebna teniska oprema u kampu33.1. Teniska oprema i pomagala33.1.1. Reketi33.1.2. Loptice33.1.3. Tenisice i teniska odjea34.Lijenika sluba u kampu34.1. Openito34.2. Zadaci lijenika u kampu34.3. Medicinska torba35.Globalni program sportske aktivnosti35.1. Cilj i zadaci35.2. Metode rada u kampu35.3. Plan dnevnih aktivnosti36.Programski sadraji za djecu koja su prvi put na kampu (poduka tenisa)36.1. Uvodni dio sata36.2. Pripremni dio sata36.3. Glavni A dio sata36.4. Glavni B dio sata36.5. Zavrni dio sata37.Zakljuak38.Literatura:3

1. Uvod

Tenis je sportska igra u kojoj igrai reketom naizmjence prebacuju loptu preko mree u protivniko polje. Moe se igrati pojedinano (single), u parovima (po dva igraa u jednoj momadi-doubles) ili u mjeovitim parovima (mixed doubles).Igra poinje servisom, koji izvodi prvi igra odreen drijebom ili bacanjem novia. Osnovni cilj igre je reketom uputiti lopticu preko mree na protivniku stranu tako da je protivnik ne uspije vratiti prije nego li loptica drugi put padne na zemlju. Nakon to prijee mreu, loptica mora prvim udarcem u tlo pogoditi protivnikov teren. Servis se izvodi iza zadnje linije vlastitog polja, a lopticom se mora pogoditi dijagonalno servisno polje. Servira se naizmjence u lijevo, odnosno desno servisno polje protivnika, prema rasporedu igre. Poen se osvaja ako protivnik ne uspije vratiti lopticu koja je pala u njegov dio terena ili ako protivnik lopticu uputi na nain da prvim dodirom sa zemljom ne uspije pogoditi unutar oznaenog terena (tzv. aut).Tenis se igra na amaterskom i profesionalnom nivou, uglavnom na turnirskom principu, po sustavu drijeba i eliminacija. Mogue ga je igrati tijekom cijelog ivota, od djetinjstva pa do starosti. Utjee na kvalitetu ljudskog ivota, ouvanje i unapreenje zdravlja. Tenis kao aciklina polistrukturalna sportska aktivnost utjee na razvoj svih motorikih sposobnosti: fleksibilnost, koordinacija, brzina, agilnost, preciznost. Struktura igre je kompleksna, dinamina i karakterizira je specifian nain brojanja u kojem postoji preko 20 razliitih udaraca. Zato rad s djecom treba povjeriti strunim osobama jer se radi o osjetljivom razdoblju.Tenis igraonice, tenis kole, natjecateljski i rekreativni tenis organizirani su u mnogim klubovima. Tenis igraonica je namijenjena za djecu predkolske dobi od 4. do 7. godine u kojoj prevladavaju igre s velikim brojem pomagala koja e djeci trening uiniti zanimljivim, zabavnim te ih time potaknuti da idui trening doekaju s nestrpljenjem i veseljem. kole tenisa predstavljaju kontinuirani nastavak treninga iz tenis igraonice. One omoguavaju tenisaima stjecanje znanja u izvedbi tehnike i stjecanje sposobnosti u kondiciji kako bi mogli uivati u tenisu. Programi u koli tenisa podijeljeni su u 3 stupnja: Poetni stupanj: izvoenje teniskih udaraca i usvajanje osnovne tehnike kretanja Napredni stupanj: usklaivanje teniskih udaraca s tehnikom kretanja na terenu Natjecateljski stupanj: rad sa sadanjim i buduim natjecateljima, odlazak na teniske turnire, usvajanje i uenje mentalnog treninga, pozornost se posveuje tehniko-taktikim zadacima, kondicijskoj i mentalnoj pripremi igraaTenis kole i tenis igraonice odravaju se na klupskim terenima kroz itavu godinu, a svaki klub se trudi da rad bude to struniji i organiziraniji. Zato klubovi organiziraju tenis kampove izvan mjesta prebivalita, najee na obalama mora. Kampovi se rade kako bi se okupio vei broj sportaa s ciljem postizanja to bolje atmosfere, uvjeta rada te uvjebavanja tehnikih i taktikih zadataka. Kod mlaih uzrasta cilj je stjecanje i svladavanje novih znanja i vjetina, jaanje zdravlja djece te stjecanje ljubavi prema tenisu i sportu openito. Kratkotrajna odvojenost djece od obitelji, ali u socijalnom okruenju odgojne skupine, potpomae njihovo osamostaljivanje i razvoj socio-emocionalnih osobina.

2. Organizacija kampa

2.1. Kamp openito

U sportski razvijenim zemljama osnovu prestia ine dobro organizirane sportske kole, centri ili kampovi, u kojima se s izabranim skupinama potencijalnih sportaa provode kvalitetni programi treninga. Kampove organiziraju profesionalni i amaterski klubovi, kako u ekipnim sportovima tako i u pojedinanim. Svrha kampova moe biti razliita, uvjebavanje tehniko-taktikih vjebi, kondicijska priprema, poboljanje zdravstvenih i sociolokih osobina. Sama rije kamp znai tabor ili logor koja se upotrebljavala u obuci vojnika i njihovoj pripremi za odreene taktike zadatke u prirodi.Kampovi se dijele na: kampove iroke orijentacije, odnosno opi sportski kampovi specijalizirani kampovi prema pojedinim sportovima ili aktivnostimaOdabir mjesta organizacije kampa ovisi o mnogo faktora. Prema mogunostima i ciljevima kampovi se organiziraju: u gradovima, gdje ve postoji sva potrebna infrastuktura i nije teko okupiti djecu izvan mjesta stanovanja, priobalje (Istra, Dalmacija), unutranjost zemljeTeniski kampovi razvijeni su kako bi osigurali priliku lanovima kluba, njihovim prijateljima i svim ostalim zainteresiranima da postanu bolji tenisai uz zabavu i pozitivnu atmosferu.

2.2. Teniski kamp

Prekrasno podneblje, bilo ono u unutranjosti ili u priobalju, nije samo po sebi dovoljno za organizaciju teniskih kampova. Teniske kampove u Hrvatskoj organiziraju teniski klubovi i Hrvatski teniski savez. Svi oni imaju razliite ciljeve pa time i djelomino razliite programe provoenja teniskih kampova.Teniski klubovi organiziraju kampove kako bi proirili svoju bazu odnosno ukljuili to vei broj djece potencijalnih tenisaa. Samim time, program ukljuuje osnove tenisa, ali i mnogo alternativnih sadraja. Na taj se nain animiraju teniski poetnici kako bi bili zadovoljni u kampu te nastavili rad u teniskom klubu. Ovo, svakako, predstavlja klubovima odlian nain za pronalaenje talenata, odnosno potencijala te selekciju za nastavak rada.Hrvatski teniski savez djeluje na dravnoj razini te okuplja najbolje odnosno najperspektivnije tenisae odreenih uzrasta. Cilj je njihovo usavravanje, omoguavanje maksimalnog razvoja njihovih mogunosti te time usmjeravanje prema vrhunskom tenisu.Organizatorima i trenerima najvaniji je cilj omoguiti svakom polazniku dugoronu izgradnju kvalitetne igre. Upravo su teniski kampovi idealno mjesto za ubrzani razvoj kompletnog znanja o tenisu, ali i za poboljanje kondicijske spreme.U Hrvatskoj se teniski kampovi organiziraju na obalama mora i u kontinentalnom dijelu zemlje. Moe se organizirati samostalno ili preko neke turistike agencije.

Slika 1: Teniski kamp u Umagu;

2.3. Infrastuktura kampa

Prilikom organizacije vanu ulogu ima odabir lokacije ljetnog teniskog kampa to je povezano sa samim programom. Kako bi se organizirao i proveo program, potrebno je osigurati infrastrukturu koja izmeu ostalog ukljuuje smjetajne objekte, sportske objekte (vanjske i unutarnje), prilazne ceste, komunalije, opskrbu, blizinu veeg naselju u kojemu se nalazi bolnica, pota i sl. Objekti u kojima bi bili smjeteni sportai moraju zadovoljavati osnovne uvjete, kao to su dovoljan broj sanitarnih vorova s toplom vodom, kvalitetnu rasvjetu, dovoljnu kvadraturu, bazinu kvalitetu objekta i dr. Osim toga, pri odabiru lokacije treba obratiti pozornost da hotel, teniski tereni, plaa i ostali popratni sadraji budu blizu jedni drugima kako se ne bi morao koristiti javni prijevoz. Dnevni raspored je potrebno utvrditi prije polaska na kamp, a ako zbog nekog sluaja doe do promjene rasporeda, potrebno je imati adekvatno rjeenje koje e to popuniti.

2.4. Organizacija i animacija

Organizacija podrazumijeva mnotvo aktivnosti koje se moraju realizirati prije, za vrijeme i nakon provoenja programa u sportskom kampu. Sama organizacija kampa je vrlo sloen posao. Prije odabira lokacije za odravanje ljetnog teniskog kampa potrebno je istraiti i pronai potencijalna mjesta koja zadovoljavaju traene uvjete. Potrebno je izvriti odabir trenera, animatora i ostalog vodstva kampa, to je takoer sloen posao. Najosjetljiviji dio organizacije je kontakt s polaznicima kampa i s roditeljima, ako se radi o djejem sportskom kampu. Taj pristup mora biti individualan, strpljiv i profesionalan.Nemogue je predvidjeti sve to se moe dogoditi tijekom provoenja sportskog kampa. Ipak, prilikom organizacije mora se zadovoljiti vei broj faktora koji e rizik svesti na najmanju moguu mjeru. Stoga, potrebno je napraviti zamjenski program u sluaju oteavajuih i neplaniranih okolnosti. Primjerice u sluaju kie potrebno je razliitim aktivnostima u zatvorenim objektima organizirati rad u kampu. Takvu i sline situacije potrebno je predvidjeti te unaprijed organizirati zamjenske aktivnosti.Djeca iz teniskog kluba trebala bi biti upoznata s organizacijom ljetnog teniskog kampa ve u zimskim mjesecima. Za svaki kamp potreban je odreeni broj djece pa bi klub s voditeljem trebao poeti animirati djecu to ranije. Osim djece iz kluba na kamp mogu ii djeca koja e se prvi put susresti s tenisom i ovakvim oblikom treniranja. Voditelj moe obii kole i animirati djecu raznim video isjecima, plakatima, lecima, upoznati djecu s dnevnim i veernjim programom, obilaskom nekog od otoka, nacionalnog parka i drugim slinim aktivnostima.

2.5. Programi kampa

Kvaliteta programa omoguuje osoblju sportskog kampa laku pripremu, provedbu te analizu rada u kampu. Programi se razlikuju s obzirom na spol, dob, kvalitetu i broj polaznika, ali i vrijeme trajanja te uvjete u kojima se kamp provodi. Vano je da program rada kampa osmisle strunjaci iz podruja kineziologije s iskustvom u radu i upravljanju sportskim teniskim kampovima. Tijekom odvijanja kampa potrebno je neprestano nadopunjavati i korigirati program jer je nemogue predvidjeti sve faktore koji utjeu na njegovo provoenje. Ipak, program kampa mora posluiti kao osnova onoga to e se u njemu i dogaati. Stoga je preporuljivo voenje dnevnika, kako bi se usporedio program te zbivanja u kampu. To je moda najbolji nain njegove korekcije. Svi voditelji i treneri kampa moraju biti svjesni velike odgovornosti koju preuzimaju, pogotovo ako su u njega ukljuena djeca.

2.6. Treneri i ostalo osoblje kampa

Za osmiljavanje i provedbu kvalitetnog, edukativnog i zabavnog sportskog kampa potreban je vei broj educiranih, motiviranih i odgovornih ljudi, koji e napraviti svoj dio posla. Taj se posao odvija u vie segmenata kao to je izrada i provedba programa, marketing, uprava, knjigovodstvo, odnosi s javnou, lijenika sluba, priprema hrane i dr.Broj trenera, uitelja, animatora i voditelja ovisi o broju djece u kampu. Osnovne karakteristike voditelja: ljubitelj djece strpljivost u radu kreativnost matovitost dobar demonstrator poznavatelj osnovne igre komunikativnost Takoer je poeljno iskustvo u istim ili slinim poslovima organizacije ovakvih dogaaja jer ono znai veu strunost, bolje snalaenje u nepredvienim i izvanrednim okolnostima, bolje poznavanje potreba polaznika kampa i prepoznavanje eventualnih nedostataka u predvienom planu i programu. Voditelj kampa je glavni organizator kampa i on bira trenere, uitelje, animatore, lijeniku slubu i ostalo osoblje potrebno za realizaciju plana i programa kampa.Ostale dunosti voditelja kampa: pronalazak najpovoljnijeg i najadekvatnijeg smjetaja predstavljanje plana realizacije kampa polaznicima i roditeljima pronalazak najpovoljnijeg autoprijevoznika ugovaranje najma terena i ostalih prostorija potrebnih za kamp odgovornost za opremu koja je potrebna na kampu dostupnost u svakom trenutku trenerima, uiteljima, animatorima i djeciTreneri su zadueni za organizaciju i provedbu teniskih treniga i kondicijskih treninga. Poeljno je da jedan trener radi s 4 - 6 djece, odnosno da svaki trener dobije svoju grupu djece s kojom e raditi s obzirom da su grupe podijeljene na poetnike, napredne i natjecatelje.Animatori su osobe bez kojih nije mogue provesti organizirani kamp. Njihova uloga je organizacija sportskih igara (koarka, odbojka, nogomet, rukomet), organizacija veernjih programa koji su zabavni, puni veselja i smijeha. Igre koje se organiziraju u veernjem programu su: karaoke, najbolji ples, pantomima, ples oko stolice, ovjee ne ljuti se, gluma i slino. Broj animatora ovisi o broju djece u kampu, najee jedan animator pazi na 10 - 12 djece.

3. Potrebna teniska oprema u kampu

3.1. Teniska oprema i pomagala

Za to kvalitetnije, raznovrsnije i zanimljivije treninge u kampu potrebno je ponijeti to vie teniskih pomagala. Voditelj kampa u dogovoru s uiteljima i trenerima zaduen je osigurati opremu. Kako na kamp esto idu i djeca koja se prvi put susreu s tenisom, potrebno je ponijeti rekvizite prilagoene njihovom uzrastu. Osim to su dobra za motivaciju kod mlaih dobnih skupina, teniska pomagala koriste se kod kondicijske pripreme i kod izvoenja tehnikih udaraca. U tenisku opremu ubrajaju se: reketi, loptice, tenisice i teniska odjea. Teniska pomagala su: koara za teniske loptice, spuvaste loptice, mali reketi, male dodatne mree, unjevi, oznake, mete, prepreke, obrui, podne ljestve, lopta s nepredvidivim odskokom itd.3.1.1. ReketiS obzirom na uzrast polaznika teniskog kampa, potrebno je voditi rauna o odgovarajuim karakteristikama reketa. Pri tome je najvanije odrediti veliinu reketa i njegovu teinu. Pravilan izbor teniskog reketa ovisi o osobinama svakog igraa posebno, a voenje rauna o navedenim karakteristikama moe znatno unaprijediti igru tenisaa.

Slika 2: Reketi razliitih veliina;3.1.2. LopticeRazlikujemo standardne loptice od onih koje se koriste za uenje teniske tehnike. Na teniskom kampu potrebne su sve vrste loptica. Na Slici 3. prikazane su: pjenasta loptica koja je vea i sporija od standardne (za starije poetnike i djecu od 3 do 8 godina), pjenasta loptica koja je vea i 75% sporija od standardne loptice (za djecu mlau od 8 godina), standardna loptica, loptica koja je 50% sporija od standardne (za djecu od 7 do 11 godina), 25% sporija loptica od standardne (za djecu od 8 do 15 godina).

a)b)c)

d)

e)

Slika 3: Teniske loptice: a) pjenasta loptica vea i sporija od standardne, b) pjenasta loptica, vea i 75% sporija od standardne, c) standardna loptica, d) loptica 50% sporija od standardne, e) 25% sporija loptica od standardne;

3.1.3. Tenisice i teniska odjeaNajvanije karakteristike tenisica su stabilnost, udobnost i prozranost. Teniska odjea trebala bi biti udobna i komotna kako bi se igra nesmetano kretao po terenu. Takoer je poeljno da bude svijetlije boje i prozrana kako ne bi dolo do pregrijavanja.

Teniska pomagala:

Slika 4: Mala mrea;

Slika 5: unjevi, linije i mete;

Slika 6: Lopta s nepredvidivim odskokom;

Slika 7: Prepreke, obrui i podne ljestve;

4. Lijenika sluba u kampu

4.1. Openito

Za provoenje kvalitetnog i sigurnog programa ljetnog teniskog kampa organizacija ima vie podruja. Zdravstvena zatita jedan je od bitnijih dijelova organizacije i provoenja sportskih kampova. Rad lijenika u kampu veliko je i kompleksno podruje. Nije dovoljno da on bude samo dobar sportski lijenik, ve je potrebno da posjeduje i odreene organizacijske sposobnosti. Treba biti upoznat s bilo kojim zdravstvenim problemom u kampu, reagirati brzo i efikasno u svakoj novonastaloj situaciji te se prilagoditi esto neadekvatnim uvjetima u sportskim kampovima. Najee su djeca polaznici ljetnih teniskih kampova pa je zadatak sportskog lijenika kompleksniji i odgovorniji. Lijeniku slubu ine lijenik i fizioterapeut.

4.2. Zadaci lijenika u kampu

provjera primjerenosti lokacije kampa sa zdravstvenog aspekta lijeenje, a posebno prevencija nastanka ozljeda meu sportaima organizacija zdravstvene slube i prve pomoi za vrijeme odravanja natjecanja i treninga u kampu organizacija nabave lijekova, sanitetskog i ostalog materijala potrebnog za uredno provoenje zdravstvene zatite u kampu (lijenika torba) savjetodavna uloga u odabiru prehrane sportaa i sastavljanje posebnih jelovnika za vrijeme priprema i natjecanja (u sluaju da kamp nema nutricionista) kontrola provoenja higijenskih mjera u kampu.

4.3. Medicinska torba

Ukoliko na kamp ide lijenik, dovoljno je imati jednu sportsku medicinsku torbu sa svim potrebnim instrumentima, sanitetskim materijalom, toaletnim priborom, lijekovima. Instrumenti: kare (ravne, zavinute, "grube"), skalpeli, obini depni noi, specijalni rezai za bandae, dralice (pinceta anatomska i kirurka), hvataljke: Peanove (ravna i zavinuta), Kaueherova, plastine price i pripadajue sterilne igle za intramuskularnu, subkutanu i intravensku primjenu, slualice, tlakomjer i neuroloki eki, mini set za malu kirurgiju (iglodra, pinceta, kirurka igra s niti za ivanje, sterilne gaze, tupferi). Sanitetski materijal: razne veliine zavoja, elastini zavoji, elastine mreice, trokutasta marama, udlage (imobilizacijske) zrane; Kramer u priuvi, mentalne ili sline udlage za aku i prste, ortoze (barem koljena, skonog zgloba i el lakta ovisno o sportu ili aktivnosti, flasteri, razne tvornike pripravljene podmetae za zatitu uljeva, rukavice, toplomjer, gumena poveska (venska po 3er-u), spatule, "samoljepljivi sprej". Toaletni pribor: sapun, toaletni papir, higijenske maramice, tapii za ui, mali runik za zdravstvenog djelatnika, ealj, ogledalce. Ostali neophodni pribor: led (najbolje u specijalnom spremniku) ili umjetni pripravci za brzu primjenu, sprej za hlaenje, komadii spuve, gumeni podloci i sl., dodaci za sportsku obuu, depna baterijska svjetiljka, otvara za boce, papir, olovka. Lijekovi: antibiotici, lokalni anestetik, analgetike i antipiretike (Andol, Aspirin i sl.) te neki paracetamolski pripravak, npr. Paracetamol.Prisutnost lijenika u kampu nije uvijek dovoljna za rjeavanje svih zdravstvenih problema. Za neke stvari potrebna je sofisticirana oprema koja je dostupna u nekim zdravstvenim ustanovama. Zato je potrebno raspitati se koja je nablia zdravstvena ustanova za rjeavanje pojedinih vrsta zahvata i osigurati uvijek dostupan prijevoz do nje.Pravodobna i kvalitetna reakcija uz navedenu opremu moe znaajno smanjiti broj neeljenih situacija u sportskom kampu ili njihove posljedice svesti na najmanju moguu mjeru.5. Globalni program sportske aktivnosti

5.1. Cilj i zadaci

Cilj ovakvog programa je poduiti polaznike kampa sportu koji potie fair play, kulturno i dostojanstveno ponaanje.Zadaci: Obrazovni: usvojiti motorika i teorijska znanja izvoenja tehnike osnovnih udaraca u tenisu, nauiti djecu pravilima ponaanja te pruiti uenicima mogunost da tenis koriste u rekreacijske i natjecateljske svrhe. Odgojni: razviti pozitivan odnos prema radu u skupini, individualnom doprinosu, razvijati osjeaj sigurnosti i samopouzdanja koje nastaje uslijed procesa uspjenog svladavanja programskih sadraja. Kinantropoloki: utjecaj na antropometrijske karakteristike, skladan rast i razvoj djeteta, te redukciju potkonog masnog tkiva. utjecaj na motorike sposobnosti, razvoj ope motorike s posebnim naglaskom na razvoj koordinacije cijelog tijela te repetitivne snage nogu, ruku i trupa kao i ravnotee utjecaj na funkcionalne sposobnosti, poboljanje rada sranog i plunog sustava

5.2. Metode rada u kampu

Metoda uenja: sintetika, analitika, kombinirana Organizacijski nain vjebanja: pojedinani, dvojke, trojke, etvorke, paralelni nain vjebanja Metode prikazivanja motorikog zadatka: usmeno izlaganje, demonstracija, postavljanje i rjeavanje motorikog zadatka.5.3. Plan dnevnih aktivnosti

Pretpostavljeni broj polaznika: 30Planirano trajanje: 7 danaUkupan broj treninga: 16Teniskih treninga: 11Kondicijskih treninga: 5Turnir: 1

Nakon dolaska u kamp, smjetaja i objeda, poeljno je odrati sastanak na kome e voditelj upoznati polaznike kampa s pravilima ponaanja, ponoviti im plan rada, podijeliti polaznike u grupe za teniske treninge, grupe za kondicijske treninge i ostale animatorske sadraje. Ovisno o vremenu dolaska u kamp provesti planirane aktivnosti za taj dan.

Tablica 1: Primjer planiranih dnevnih aktivnosti jednog dana u kampu:VRIJEMEAKTIVNOSTI

7:45buenje

8:00 8:30doruak

9:00 11:00teniski trening

11:30 12:30zabavno-sportski programi u vodi (animatori)

12:30 13:00ruak

13:00 14:00odmor u sobama

14:00 15:00zabavno-sportske aktivnosti (animatori)

15:30 17:30teniski trening

17:30 18:30kondicijski trening

19:00 20:00veera

20:00 21:00etnja po gradu

21:00 22:30zabavni program (animatori)

22:30spavanje

6. Programski sadraji za djecu koja su prvi put na kampu (poduka tenisa)

Tenis, kao zahtjevna igra za djecu koja se prvi put susreu s njim, esto predstavlja problem. Zato su u ovom dijelu nabrojani programski sadraji koji e na kreativan i zanimljiv nain doarati svu ljepotu tenisa. Ovo je samo jedan od primjera koji se moe provoditi za teniske poetnike na kampu. Za laku organizaciju sata napravljena je podjela na uvodni, pripremni, glavni A, glavni B i zavrni dio sata. Programski sadraji napisani su da djeca kroz zabavu i igru osjete ljubav prema tenisu i sportu openito.

6.1. Uvodni dio sata

Svrha uvodnog dijela je psiholoka i fizioloka priprema djece za trening. Zbog toga je potrebno odabrati primjerene sadraje koji e pobuditi ugodno raspoloenje na treningu. Uz elementarne igre u uvodom dijelu esti su sadraji tranje i jednostavne strukture gibanja zbog jednostavne i brze organizacije.Prigodne elementarne igre: Lisice i vjeverice Hvatanje svoga para Ribarska mrea Umnaanje parova Hvatalica poskocima Hvatalica reketima Pljakai gnijezda Utrka za lopticom Gaanje mekanom teniskom lopticom Dodavanje loptice u kretanju u raznim varijantama Kontrola loptice na crtama teniskog igralita Tko e voditi lopticu bez sudaranja Grudanje Make i mievi Utrka dodavanja Zoo manija Skini mi traku

6.2. Pripremni dio sata

U pripremnom dijelu sata provodit e se vjebe s pomagalima i bez njih. Svrha ovog dijela treninga je vjebama pripremiti lokomotorni sustav i pobuditi bitne motorike sposobnosti za aktivnosti u glavnom dijelu sata. Vjebe koje se koriste u pripremnom dijelu moraju zadovoljiti dva kriterija: prostorno i vremenski aktivirati one dijelove lokomotornog sustava koji e biti najvie optereeni u glavnom dijelu sata pobuditi one motorike sposobnosti na kojima se temelji provedba programskih sadraja glavnog dijela sataPripremne vjebe koje je poeljno raditi bez pomagala su:a) Vjebe vratab) Vjebe ramenog pojasa i rukuc) Vjebe trupad) Vjebe zdjelinog pojasa i noguPripremne vjebe koje se izvode s pomagalima: a) Vjebe s lopticamab) Pripremne vjebe s reketima

6.3. Glavni A dio sata

U glavnom A dijelu sata sadraji e se provoditi u mjestu i u kretanju. Njihova svrha je ostvarenje najznaajnijih obrazovnih, antropolokih i odgojnih zadaa na teniskom treningu. Nabrojane su samo neke vjebe koje se mogu provoditi, a to su vjebe za prilagodbu, forhend, bekend i servis.

Prilagodba: a) Upoznavanje s lopticom i bacanje loptice u vis objema rukama, hvatanje u koaru formiranu dlanovimab) Bacanje loptice u vis jednom rukom, hvatanje u koaru formiranu dlanovimac) Bacanje loptice u vis objema rukama, hvatanje izmjenino jednom pa drugom rukomd) Bacanje loptice iz ruke u rukue) Bacanje loptice u vis, pljesak dlanovima kada se loptica nalazi u najvioj toci, hvatanje u koaricu formiranu dlanovimaf) Bacanje loptice u vis to je mogue vie, rotacija oko vertikalne osi tijela za 360, hvatanje u koaricu formiranu dlanovima, u jednu pa u drugu stranug) Odbijanje loptice od tla jednom rukom, hvatanje istom rukomh) Odbijanje loptice od tla jednom rukom, hvatanje drugom rukomi) Odbijanje loptice od tla jednom rukom to je mogue jae, pljesak dlanovima, hvatanje lopte u koaricu formiranu dlanovimaj) Odbijanje loptice od tla to je mogue jae, rotacija oko vertikalne osi tijela za 360, hvatanje u koaru formiranu dlanovima, u jednu pa u drugu stranuk) Kontinuirano odbijanje loptice izmjenino jednom i drugom rukom u mjestu pa u kretanjul) Upoznavanje s reketom i guranje loptice reketom po tlum) Opisivanje likova po glavi reketa kotrljanjem loptice po istomn) Dranje loptice na glavi reketa u kretanjuo) Odbijanje loptice reketom u vis, hvatanje drugom rukomp) Kontinuirano odbijanje loptice reketom u vis u mjestu i u kretanjuq) Odbijanje loptice reketom od tla, hvatanje drugom rukomr) Kontinuirano odbijanje loptice reketom od tla u mjestu i u kretanjus) Nakon odbijanja loptice od tla, odbiti je u vist) Odbijanje loptice u vis izmjenino jednom pa drugom stranom glave reketa

Forhend:a) Upoznavanje s hvatom reketa i s bonim stavom za forhendb) U bonom stavu, imitacija kretanja bez reketa i s reketom (bez loptica)c) U bonom stavu, gurnuti lopticu po tlu forhendomd) U bonom stavu, izmahom reketa prebaciti lopticu, koja se nalazi na tlu, preko mreee) U bonom stavu, tik uz mreu, dovoenje reketa u paralelan poloaj s mreom (vjebanje trenutka udarca)f) Uitelj isputa lopticu iz ruke, udarac iz bonog stavag) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke, a dijete na vrijeme mora prijei iz osnovnog stava u pravilni boni stav. Bez udarca (priprema za udarac)h) Uitelj isputa lopticu iz ruke. Otvaranje iz osnovnog stava u boni stav, udaraci) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz bonog stava nakon to se lopta odbije od tlaj) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz osnovnog stava s otvaranjem, nakon to se loptica odbila od tlak) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz bone pozicije nakon podizanja iz sjeda na kanti (udarac iz nogu)l) Uitelj dodaje lopticu prema djetetu iz ruke, s razliitih udaljenosti od djetetam) Uitelj se nalazi iza mree. Dodaje lopticu prema djetetu iz ruken) Uitelj se nalazi iza djeteta. Prebacuje lopticu preko ramena njegove dominantne rukeo) Uitelj se nalazi iza mree. Dodaje lopticu preme djetetu reketomp) Dodavanje u paru (s iste strane mree)q) Izmjenjivanje udaraca preko mree (sa sredine terena, zatim s osnovne linije)

Bekend:a) Upoznavanje s hvatom reketa za bekend (dvoruni) i bonim stavom za bekendb) U bonom stavu, imitacija kretanja bez i s reketom (bez loptice)c) U bonom stavu, gurnuti lopticu po tlu bekendomd) U bonom stavu, izmahom reketa prebaciti lopticu, koja se nalazi na tlu, preko mreee) U bonom stavu, tik uz mreu, dovoenje reketa u paralelan poloaj s mreom (uvjebavanje trenutka udarca)f) Uitelj isputa lopticu, udarac iz bonog stavag) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke, uenik iz osnovnog stava na vrijeme mora doi u bonu poziciju, bez udarca (priprema za udarac)h) Uitelj isputa lopticu iz ruke. Otvaranje iz osnovnog stava u boni, udaraci) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz bonog stava nakon to se lopta odbije od tlaj) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz osnovnog stava s otvaranjem, nakon to se loptica odbila od tlak) Uitelj izbacuje lopticu u vis iz ruke. Udarac iz bone pozicije nakon podizanja iz sjeda na kanti (udarac iz nogu)l) Uitelj dodaje lopticu prema djetetu iz ruke, s razliitih udaljenosti od djetetam) Uitelj se nalazi iza mree. Dodaje lopticu prema djetetu iz ruken) Uitelj se nalazi iza djeteta. Prebacuje lopticu preko ramena njegove dominantne rukeo) Uitelj se nalazi iza mree. Dodaje lopticu preme djetetu reketomp) Dodavanje u paru (s iste strane mree)q) Izmjenjivanje udaraca preko mree (sa sredine terena, zatim s osnovne linije)

Servis:a) Uvjebavanje hvata za servis udarac s privikavanjem na poetnu (bonu) poziciju za servis i tehnikom izbacivanja loptice za servisb) Bacanje loptice u vis, ispred sebe, nedominantnom rukomc) Bacanje loptice u vis, ispred sebe, nedominantnom rukom. Loptica mora pasti na reket postavljen ispred prednje noged) Bacanje loptice dominantnom rukom preko mreee) Imitacija pokreta dominantne ruke u kontinuitetu s lopticom u aci. Bacanje loptice (uvjebavanje petlje)f) Imitacija pokreta dominantne ruke hvatom za vrat reketag) Uitelj izbacuje lopticu iz ruke, dijete servira. Hvat za vrat reketah) Kordinacija pokreta obiju ruku istovremeno. U svakoj ruci jedna loptica. Bez udarcai) Kordinacija pokreta obiju ruku istovremeno. U svakoj ruci jedna loptica. Imitacija servisa s udarcem loptice o lopticuj) Servis iz poloaja kad je reket prislonjen uz lea. Hvat za drku reketak) Imitacija servisa u cjelini. Hvat za drku reketal) Servis u cjelini

6.4. Glavni B dio sata

U glavnom B dijelu sata provode se sportske igre, tafetne elementarne igre i ekipne elementarne igre. Svrha ovog dijela sata je situacijska primjena motorikih znanja i visoka razina aktivacije funkcionalnih i motorikih sposobnosti. Sadraji su natjecateljski zbog ega se postie visoki intenzitet fiziolokog optereenja.Neke od primjerenih igara su: a) Mini rukomet mekanom teniskom lopticomb) Mini nogomet mekanom teniskom lopticomc) Squashd) Mini koarka mekanom teniskom lopticome) Utrka s lopticama 3, 4, 5f) tafeta oko unjevag) Najbri reketh) Utrka skupljaai) tafeta u parovimaj) Donesi-prenesik) Utrka i dodavanjel) Utrka parovam) Graniar mekanom teniskom lopticomn) Utrka oko cijelog terenao) T.e.n.i.s.p) Me ekipaq) Dodavanje sa zadacima

6.5. Zavrni dio sata

U zavrnom dijelu sata odabiru se zajednike, tafetne i ekipne elementarne igre. Svrha ovog dijela sata je sniavanje fiziolokih i psihikih optereenja s ciljem to uinkovitijeg oporavka. Primjereni su: a) Razgovorb) No i danc) Prenoenje loptice na glavi reketa po crtid) Prenoenje loptice s reketa na rekete) Gaanje koare s lopticamaf) Skupljanje loptica na reketg) mirei donijet lopticu do crteh) mirei dodirnut zadani dio tijelai) mirei drati lopticu na glavi reketaj) Zakotrljati lopticu reketom po tlu i pogoditi ciljk) Boanjel) Hvatanje loptica u unjm) Koarkan) Boeo) Tunelp) Gusjenica7. Zakljuak

U planu i programu teniskih klubova sve vaniju ulogu zauzimaju ljetni teniski kampovi, kako profesionalnih klubova tako i amaterskih. Stoga su u ovom radu razraeni postupci organizacije, od animacije djece i roditelja do odabira lokacije, izbora uitelja, trenera, animatora i ostalog vodstva kampa, potrebne opreme, pomagala i ostalo.Kampovi se organiziraju za poetnike, naprednije i natjecatelje, a odvojenost od roditelja djeci pomae u osamostaljivanju, potie ih na redovito tjelesno vjebanje, pomae u stjecanju novih znanja i vjetina, a istovremeno im omoguava sklapanje novih prijateljstava. Kako je osnovna potreba djece igra, programski sadraj sastavljen je od velikog broja zabavnih igara koje e se koristi u poduci tenisa. Bitno je prilagoditi program za dijete na taj nain to e ih se motivirati velikim brojem pomagala, jer e dijete uivati u tome to radi i tenis e prihvatiti kao zanimljiv i zabavan sport. Dobar program i struno osoblje vani su u svim dijelovima organizacije poevi od samog plana, preko realizacije te na koncu uspjenog zavretka i sigurnog povratka kuama. Dobra organizacija uvijek je nagraena zadovoljstvom djece i njihovom eljom za daljnjim nastavkom treniranja, a to je najvanije za razvoj svakog sportaa.

8. Literatura:

KNJIGE Bartoluci, M. (2004). Sport u turizmu. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Brown, J. (2011). Tenis: Koraci do uspeha. Beograd: Data Status Milanovi, D. (2010). Teorija i metodika treninga. Zagreb: Drutveno veleuilite u Zagrebu, Odjel za izobrazbu trenera Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu. Novak, D., ugaj, S. (2012). Kinezioloki sadraji u poduci tenisa. Zagreb.INTERNI MATERIJAL Dugani, M. Osnove metodike poduke i treninga teniske igre. Dugandi, M. i sur. (2010). Plan i program kole tenisa za uenika od 7 do 10 godina. Zagreb: Hrvatski teniski savez. Filili, A. (2009). Kinezioloka analiza tenisa. Zagreb: Kinezioloki fakultet. Neljak, B. (2006). Tenis-Izborni sport. Zagreb: Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu.ELEKTRONIKI IZVORI http://www.tennisacademyumag.com/kontakt/ http://www.sportskaoprema.hr/index.php?route=information/news&news_id=8 http://www.sport4pro.net/ http://hr.wikipedia.org/wiki/Tenis Jim Brown (2011). Tenis: Koraci do uspeha Milanovi, D. (2010). Teorija i metodika trening. Zagreb: Odjel za izobrazbu trenera Drutvenog veleuilita u Zagrebu20