Tumačenje Međunarodnih Ugovora Ima Velik Značaj Za Njihovo Izvršenje

8/15/2019 Tumačenje Međunarodnih Ugovora Ima Velik Značaj Za Njihovo Izvršenje

http://slidepdf.com/reader/full/tumacenje-medunarodnih-ugovora-ima-velik-znacaj-za-njihovo-izvrsenje 1/7

Tumačenje međunarodnih ugovora ima velik značaj za njihovo izvršenje. Postoje 3 temeljne

metode tumačenja ugovora.

a) Najstarija je subjektivna metoda, koja polazi od prvobitne namjere država pregovarateljia. Ta se metoda s nepovjerenjem odnosti prema tekstu ugovora, jer

polazi od toga da riječi nemaju značenje osim ako izražavaju namjeru stranaka kao

najbitniji element ugovora.

b) Tekstualna metoda, naprotiv, uzima tekst ugovora kao najpouzdaniji dokaz prvobitne

namjere ugovornia, kojeg pri tumačenju treba iskoristiti koliko je to mogu!e. Tek ako

je tekst ugovora dvosmislen ili nejasan, ili dovodi do besmislenog ili nerazumnog

ishoda, dopušteno je istraživati namjeru stranaka temeljem drugih dokaza.

c) "odernija #unkionalna $ili teleološka% metoda tumačenja ne osvr!e se niti na

prvobitnu namjeru, pa ponekad ni na tekst ugovora. Primjenom metode ugovor se

tumači s obzirom na njegov predmet i svrhu u vremenu kad se vrši tumačenje.

Predmet i svrha mnogih mnogostranih ugovora mogu se protekom vremena izmijeniti.

O izboru metode tumačenja može ovisiti rezultat samog tumačenja.Mada se tekstualna metoda drži temeljnom pri tumačenju svih vrsta

ugovora, ukoliko ona ne dovede do rezultata, valja pribjeći drugihmetodama.



Bečka konvencija iz 1969. u čl. 3&. postavila je op!e pravilo tumačenja ugovora, u kojem

polazi od tekstualne metode kao osnovne glede svih ugovora. 'govor se mora tumačiti u

dobroj vjeri prema uobičajenom smislu izraza iz ugovora u njihovu kontekstu i u svijetlu

predmeta i svrhe ugovora.

' svrhu tumačenja ugovora, osim teksta, uključuju!i preambulu $uvod% i priloge, kontekst

obuhva!a(

) svaki sporazum koji se odnosi na ugovor a kojeg su sve stranke sklopile u vezi s

ugovorom,

) svaku ispravu koju jedna ili više stranaka sastave u svezi s ugovorom a koju ostale

stranke prihvate kao ispravu koja se odnosi na ugovor.

*akle, naglasak je na tome da bi činili tekst ugoovra, svaki sporazum ili isprava u svezi s

ugovorom moraju biti prihva!eni od svih stranaka ugovora.

Nadalje, +ečka konvenija navodi da !e se zajedno s kontekstom voditi računa(

) o svakom naknadnom sporazumu između stranaka o tumačenju ugovora ili o primjeni

njegovih odredaba,

) o svakoj naknadnoj praksi u primjeni ugovora kojom se ustanovljuje sporazum između

stranaka o tumačenju ugovora, te

) o svakom mjerodavnom pravilu između međunarodnog prava primjenljivom na

odnose između stranaka.

POŠTOVANJE UGOVORA I PRIMJENA

) bvezatna snaga svih ugovora počiva na načelu pacta sunt servanda. no je

potvrđeno u svim dosadašnjim konvenijama o kodi#ikaiji prava ugovora.

Najauturitatvniji u tom pogledu je čl. -. +ečke konvenije iz &//. koji određuje da

svaki ugovor koji je na snazi veže stranke i one ga moraju izvršavati u dobroj vjeri. Ta

se ogranienja opet sastoje u nekim drugim op!im načelima prava. Najprije, načelo

dobre vjere $bona #ides% je op!e načelo prava koje važi u svim pravnim odnosima

država ali je pri izršavanju preuzetih ugovornih obveza e element načela pata suntservanda.



) Navod da svaki ugovor veže njegove stranke znači da se ovo načelo ne odnosi na tre!e

države i ostale međunarodne subjekte, koji nisu stranke ugovora.

) Načelo pata sunt servanda se odnosi na ugovore koji su u nekom trenutku na snazi.

no ne vrijedi(

) ) za ugovore koji su okončani ili je

) ) njihovo izvršenje privremeno suspendirano a također ni na

) ) ugovore koji su po propisima same +ečke konvenije iz &//. ništavi, bilo da se radi

o nekom apsolutnom ili relativnom uzroku ništavosti.

UČI!I U"O#O$%

0ad govorimo o učinima ugovora, riječ je o učinima u vremenu i prostoru, te načinima

osiguranja izvršenja ugovora. 1ko sam ugovor ne rješava ta pitanja, +ečka konvenija iz

&//. predviđa neka nužna i neosporna pravna pravila op!enite naravi.

1. p!e pravilo međunarodnog prava podložno je mogu!im izuzeima, da ugovor nema

retroaktivnog učinka. 'govor u načelu obvezuje njegove stranke tek od dana njegova stupanja

na snagu, ali su stranke ugovora slobodne predvidjeti retroaktivni učinak, bilo u samomugovoru ili na drugi način.

2. 2lede teritorijalnog učinka, čl. -. +ečke konvenije predviđa da ako drugačija namjera ne

proistječe iz ugovora ili ako nije na drugi način izražena, ugovor veže svaku stranku za čitavo

njeno područje. 45itavo područje6 države u tom smislu obuhva!a njene kopnene i morske

prostore, te zračni prostor iznad njih.

3.7to se tiče načina osiguranja izvršenja ugovora, u načelu, kršenje obveza iz bilo kojeg

ugovora koji je na snazi povlači međunarodnu odgovornost države stranke u pitanju. 8z te

odgovornosti proizlazi dužnost naknade štete. *ržava stranka koja je pretrpjela štetu se može

pozvati na to kršenje kao na uzrok prestanka ili suspenzije ugovora u pitanju, ili pribje!i

dozvoljenim mjerama represalija kako bi državu kršiteljiu natjerala da nastavi izvršavati

ugovor i naknadi štetu.

U nekim ugovorima neke od njihovih stranaka preuzimaju jamstvo&garan'iju( njihova izv)enja. *ime one preuzimaju obvezu da učine sve u

svojoj moći da navedu drugu ili druge stranke da izv)e ugovor



U"O#O$I I *$++ -$%#+

' načelu, ugovor stvara prava i obveze samo za njegove stranke. 9a sve tre!e države koje

nisu njegove stranke on je po pravilu res inter alios ata. 9ato po svojoj ugovornoj osnovi

ugovor nikad ne može biti izvorom pravila op!eg međunarodnog prava. 1li neko pravilostipulirano u ugovoru može se trans#ormirati u novo op!e običajno pravilo. no tada obvezuje

sve subjekte međunarodnog prava po običajnom, a ne samo po ugovornoj osnovi.

Ugovor je isključivo izvor partikularnog me/unarodnog prava i kao takavobvezuje samo njegove stranke, 0ostoje 1 izuzetka

1. P:8;T1N10 T:<=< *:>1?< N1 '2?:( p!enito uzevši, ugovor može stvarati

i prava i obveze za tre!e države koje nisu njegove stranke ali uz njihov pristanak. To

pravilo #ormulirano je u čl. 3@. +ečke konvenije iz &//. Prihvat mora biti datizrijekom u pismenoj #ormi. 8zričit prihvat A u pismenom obliku A takve obveze ima

značaj kolateralnog sporazuma kojim tre!a država u stvarnosti ulazi u širi ugovorni

odnos s izvornim strankama. ;trogo gledaju!i, ona tada prestaje biti 4tre!a6. vakvi

ugovorni odnosi nisu poznati u međunarodnoj stvarnosti. 5l. 3B. 0onvenije

podrazumijevani pristanak $aCuiesene A prešutno% potpuno je isključen glede obveza

tre!e države iz ugovora kojemu ona nije stranka.

2. *D<E?1ND< P:1?8E1 89 '2?:1 N1 T:<=< *:>1?< P +851DND

;N?8 ( +ečka konvenija u čl. 3 određuje da pravilo iz nekog ugovora može postati

obavezatno za tre!u državu kao običajnio pravilo međunarodnog prava koje se kao

takvo priznaje.

Na tom izuzetku se zasnivaju sva nastojanja na progresivnom razvoju i na legislaiji

op!eg međunarodnog prava putem kodi#ikaijskih konvenija. Takvi propisi, stipulirani

u konvenijama u obliku bezličnih $impersonalnih% normi, imaju za ilj da setrans#ormiraju u novo običajno pravo i da po običajnoj osnovi budu izvorom prava i

dužnosti za sve subjekte međunarodnog praa na koje se mogu primijeniti, dakle i za

države koje ne postanu strankama tih konvenija.

1 U"O#O$I 2O3I 4*#%$%3U O53+2*I#+ $+IM+ +$"% OM+46 5ečkakonven'ija izričito ne predvi/a, ali i ne otklapnja tzv. ugovore kojima seustanovljavaju objektivni režimi erga omnes &glede svih(. *akvi ugovoričine posljednji i mo/da najznačajniji izuzetak od općeg pravila da

ugovor stvara prava i obveze samo za njegove stranke.



'govori koji ustanovljuju objektivne režime predviđaju prava $i odgovaraju!e dužnosti%,

ne jedino u korist tre!ih država ili drugih subjekata međunarodnog prava, nego i

neposredno u korist svih #izičkih i pravnih osoba kojima je namjenjena. *ovoljna je

namjera izvornih stranaka ugovora da stvore pravo za sve, tj. erga omnes, te da se taj

objektivni režim u praksi ostvario.

3. 0E1'9'E1 N1D?<=<2 P?E17T<ND1 ( Ta klauzula, kada se izričito uglavi u

nekom ugovoru, predviđa za svaku od stranaka ugovora prava koja je druga stranka

priznala tre!im državama i njihovim građanima. dnosi se na prava iz ve! postoje!ih

ugovora s tre!im državama, kao i ona koja !e se naknadno uglaviti u budu!im takvim

ugovorima. *akle, u tim odnosima se razlikuju temeljni ugovor koji predviđa tu

klauzulu, te ugovori svake od njegovih stranaka s tre!im državama. 9a svaku strankutemeljnog ugovora, ugovori druge njegove stranke s tre!ima prestaju biti res inter alios

ata.

;vrha klauzule je da u svakoj od tih država strani koju su građani druge države stranke tog

ugovora ne budu diskriminirani u odnosu na strane iz bilo koje tre!e države za koje je

ugovorom predviđen još bolji tretman.

:<?898D1 '2?:1

STABILNOST I PROMJENE PRAVNOG PORETKA

;tabilnost međunarodnog pravnog poretka može se posti!i i održavati jedino ukoliko je taj

poredak otvoren u njegovoj jelini promjenama i progresivnom razvoju, te ukoliko se te

promjene ostvaruju na miroljubiv način. Potreba za promjenama ne odnosi se samo na

impersonalne norme op!eg i partikularnog međunarodnog prava. na se odnosi i na

subjektivne situaije i prije stečena prava država iz ugoovrnih odnosa. "eđutim, svaki zahtjev

za izmjenom $revizijom% ugovora ne mora biti opravdan. Takvi zahtjevi mogu se temeljiti na

sili i promijenjenom odnosu snaga u odnosu na slabiju državu.

TEMELJNA PRAVNA PRAVILA O IZMJENAMA MEĐUNARODNIH UGOVORA



+ečka konvenija iz &//. čini razliku između izmjene ugovora $amendment% i preinake

$modi#iation% nekog mnogostranog ugovora, i to sklapanjem novog sporazuma samo između

njegovih stranaka. "eđutim, nema bitnih razlika između izraza revizija, izmjena i preinaka

nekog ugovora. ;vi oni u pravu znače isto.

Postoji nekoliko pravila koja se prema hijerarhijskom redoslijedu primjenjuju na izmjene, tj.

na reviziju ugovora.

1 Prvo je pravilo da sve stranke bilo dvostranog ili mnogostranog ugovora mogu zajedničkim

sporazumom svoj ugovor izmijeniti ili preinačiti, i to iz bilo kojeg razloga i u bilo koje doba.

1ko djeluju jednoglasno, one su domini negotii svakog sporazuma.. ne mogu tim putem,

ako to žele, okončati svoj postoje!i ugovor i zamijeniti ga novim.

+ 'koliko neki mnogostrani ugovor ima velik broj stranaka, jednoglasnost stranaka u ilju

njegove izmjene teško je ili nemogu!e posti!i. ' nedostatku jednoglasnosti, primjenjuju se

odredbe samog ugovora o njegovim izmjenama ukoliko su u njemu stipulirane. 0ada je tim

odredbama ugovorena neka ve!ina $npr. -F3%, kao uvjet da bi izmjene stupile na snagu, ugovor

se tada pod tim uvjetima može izmijeniti. 1li ako nema drukčijih odredaba, izmijenjeni

ugovor primjenjuje se samo između stranaka koje su te izmjene usvojile. 8zmeđu tih stranaka i

onih koje na izmjenu nisu pristale primjenjuje se prijasnji neizmjenjeni ugovor.

G 5l @H i @& +ečke konvenije primjenjuju se na izmjene i preinake mnogostranih ugovora u

slučaju kada jendoglasnost stranaka nije postignuta, a ugovor u pitanju ne sadrži vlastite

odredbe u tu svrhu. To ujedno znači da je za svaku izmjenu svakog dvostranog ugovora nužan

pristanak obiju njegovih stranaka.



' čl. @H. predviđaju se neka proeduralna i materijalna pravila. ;vaki se prijedlog izmjene

mnogostranog ugovora u odnosima između svih stranaka mora noti#iirati svih državama

ugovorniama. ;vaka od njih ima pravo sudjelovati u odlučivanju o tome što treba poduzeti

na temelju tog prijedloga. ;vaka od njih potom ima pravo sudjelovati u pregovorima i u

sklapanju svakog sporazuma o izmjeni ugovora.

P;T'P10 91 89"D<N' P?<ED< 'N)1

Predviđena su 3 načina postupka izmjene(

1. P;T'P10 N1 P=D ;0'P7T8N8 'N)a( za vrijeme redovnog zasjedanja, naprije

se daje prijedlog koji se usvaja -F3 ve!inom glasova svih člania. Takav zaključak se

rati#iira -F3 ve!inom svih država člania, a međju njima svih stalnih člania 'N)a

2. P;T'P10 N1 0NI<:<NG8D8 91 :<?898D'( najprije se donosi zaključak o

osnivanju takve kon#erenije A op!a skupština -F3 ve!inom, ?; ve!inom glasova

3. +1?<9N ;T1?ED1ND< P8T1ND1 :<?898D8 N1 *N<?N8 :<*( u ovom

postupku konačna #aza stupanja na snagu izmjene uvjetovana je rati#ikaija od strane

-F3 ve!ine J sve stalne članie ?;.

Niti jedan od tih postupaka nije dosad primijenjen.

Tumačenje Međunarodnih Ugovora Ima Velik Značaj Za Njihovo Izvršenje

Documents

Transcript of Tumačenje Međunarodnih Ugovora Ima Velik Značaj Za Njihovo Izvršenje