sociologija seminarski

Click here to load reader

  • date post

    22-Sep-2014
  • Category

    Documents

  • view

    175
  • download

    9

Embed Size (px)

Transcript of sociologija seminarski

UNIVERZITET U TRAVNIKU EDUKACIJSKI FAKULTET

MITOLOGIJA I KULTNA SHVAANJASEMINARSKI RAD

Student: Anela Beovi

Predmetni profesor: doc.dr. Faik pago

Travnik,Januar,2011.

Sadraj

1. ETIMOLOGIJA..2 2. MIT...2 3. MITOLOGIJA ILI MITOLOKA PRIA..3 4. Rimska mitologija4 5. Nordijska mitologija4 6. Neki od Bogova.6 7. Moderna mitologija.6 8. Ratovi zvijezda (star wars).7 9. KULTNA SHVAANJA8 10.Kult etimologije....9 11.Zato porast kultova?..10 12.Kult slavnih..11 13.Demetrin kult12 14.Dionzijev kult...13 15.Kult sunca.14

UvodZa ovaj predmet tj.Sociologiju izabrala sam sebi temu Mitologija i kultna shvaanja,prije svega jer mislim da je zanimljiva,jednostavno svia mi se. Kroz ovaj rad pokuala sam to detaljnije da vas upoznam sa pojedinim pojmovima kao to sum it,mitologija,kultna shvaanja itd. Nadam se da sam uspjela da vam prenesem ono osnovno i da ste iz moga seminarskog rada nauili mnogo toga i stekli nova znanja.

1.

ETIMOLOGIJAMIT (gr. mthos - rije, govor; povijest) znai: 1. pria, predajno vjerovanje starih naroda o podrijetlu svijeta, o prirodnim pojavama, o bogovima i legendarnim herojima 2. prenes. bajka, pria, izmiljotina, nevjerodostojan prikaz nekih dogaaja. (Veliki rjenik stranih rijei, Bratoljub Klai, Zora, 1968.)

MITPredstavlja prie nastale u raznim kulturnim podrujima irom svijeta koje govore o

porijeklu i nastanku ovjeka, naroda, i drugih ivih bia, te bogova i heroja kulture, kao i nastanka civilizacije i cjelokupnog svemira. Mitove moemo podijeliti u vie kategorija, mogu biti kozmogonijski, vezani uz religiju i rituale, o raznim herojima kulture koji su donosioci civilizacije, o bogovima ili su povijesnog karaktera, koji govore o seobama plemena. Najpoznatija je grka i rimska mitologija. Mit prvenstveno nastaje na podrujima gdje se kulturna tradicija prenosi sa koljena na koljeno, putem usmene predaje. Kod nekih plemena, koja i danas ive izolirano, tradicija prianja pria o nastanku i porijeklu vlastitog naroda i njihove povijesti ouvala se do danas. esto je puta usmena predaja bila jedini nain da povijest vlastite grupe ne padne u zaborav, predajui je prilikom obreda inicijacija mlaim naratajima, koji e je dalje prenositi svojim potomcima. Mnogi stvarni dogaaji koji su se prenosili sa koljena na koljeno, pretvorili su se u bajke, a stvarni ljudi u heroje kulture, pa je danas nemogue razluiti to se stvarno dogodilo, a to nije. Mit moe govori o nadnaravnim biima, precima ili junacima koji slue kao praiskonski tipovi i obrasci ponaanja u primitivnom gledanju na svijet. U knjievnosti, mit je epski oblik pripovjedne proze koji oblikuje mitske teme, najee one o postanku svijeta, ivotu, smrti, zagrobnom ivotu. 2.

MITOLOGIJA ILI MITOLOKA PRIAMitloka pria je simbol, odnosno, skup simbolinih slika proizalih iz ljudske psihe. Predstavljena je kroz simbole, jer drugaije nije ni mogue, zato to prenosi istinsku poruku koju rijeima ne moe objasniti. Mitologija je toka susreta nepoznatog i poznatog, odnosno, ljudske svijesti i podsvijesti. Ona je ljudima nekada sluila kao vodi kroz ivotna iskuenja i ivotne izazove. Uz ritual i umjetnost, mitologija je inila religijsku cjelinu i ova tri elementa, ako su odvojena, gube na moi svoje poruke. Dio mitova bavi se tematikom sazrijevanja pojedinaca - prijelaz iz djetinjstva i adolescencije (psiholoke ovisnosti) u samoodgovornu i neovisnu odraslu osobu. Mitologija je neko, kroz svoju univerzalnu poruku, dovodila ljude u sklad sa svijetom u kojem ive. Druge prie u mitologiji obino objanjavaju postanak svemira, prirodne fenomene i, openito, sve pojave za koje ne postoji jednostavno i logino objanjenje. Nemaju svi mitovi potrebu da objanjavaju nepoznato. Postoje i mitovi koji takoer sadre natprirodne pojave i dogaaje, ali su to puno jednostavnije i krae prie koje se jednostavno prenose usmenom predajom s generacije na generaciju. Mitologija predstavlja skup pria, moda nekim dijelom i istinitih, dijelom legendarnih, a najveim dijelom metaforikih ili simbolikih, te se u njima tom "izmiljenom" stvarnou pokuava predoiti ono ljudima neshvatljivo. Mitologija je metafora stvarnosti koju su koristile generacije ovjeanstva s namjerom da podue, prenesu mudrost ili jednostavno dadu odgovor na ono neto nepoznato. Iz tog razloga lako je zamijetiti da je mitologija esto utjelovljivala i narodnu ili ve pripadajuu religiju stanovnitva. S obzirom da je mitologija jednako kao i religija u to doba esto igrala ulogu koju danas zauzima znanost, ne moemo o njoj vie priati kao o znanosti, s obzirom da ne posjeduje nikakve znanstvene metode, ali moe se govoriti o njenom utjecaju na razvoj ovjekovog razmiljanja.

3.

Mitologija je znanost koja prouava prie fantastinog sadraja u kojima su junaci bogovi, polubogovi, heroji i slino. Te prie biljei mit, legenda, tradicija, usmena predaja i drugo. Grka mitologija sastoji se od legendi (mitova) o bogovima i herojima, a korijen joj je, naravno, u vjerovanju starih Grka. Grki bogovi izgledali su kao ljudi, imali vrline i mane kao ljudi, razlikovali su se po tome to su bili besmrtni, vie-manje neranjivi i sposobni postati nevidljivi i putovati brzinom svjetlosti, a ivjeli su na Olimpu. Grci su bili umjetnici da zaodjenu istinu i stvarnost u ruho legende, a bogatstvom mate i ljepotom rijei, boja i oblika oni su besmrtne bogove spustili meu smrtnike, dok su ljudima u isto vrijeme, kroz apoteozu, otvorili put do vrhova Olimpa i boanskog ivota. Grci su jedini antiki narod koji se nije plaio da sa finom i diskretnom ironijom pokae da su ljudi stvorili bogove, a ne bogovi ljude i da bogovi postoje ljudi radi, a ne ljudi radi bogova. U toj slobodi da kroz kozmogonije, teogonije i gigantomahije rue, kad im ustreba ili kad im se prohtje, stvaraju i dovode nova boanstva, lei snaga grkog duha, hrabrost cijelog jednog etnosa, slobodnog i podjednako nezavisnog i prema nebu i prema zemlji.

Rimska mitologijaBudui da je helenska kultura imala velik utjecaj na rimsku kulturu, moemo s pravom rei da se rimska mitologija uvelike podudara s grkom.

Nordijska mitologijaDio je germanske mitologije (tzv. sjevernogermanska mitologija), ali je poznatija od mitologije ostalih germanskih naroda. Razlog tomu je injenica da su narodi Skandinavije i Islanda pokrteni kasnije pa su, prema tome, due njegovali svoja pretkranska vjerovanja. Zbog toga je nordijska mitologija daleko bogatija materijalom za prouavanje to je utjecalo da se danas u veini jezika termin nordijska mitologija koristi u irem smislu, za mitologiju svih germanskih naroda. Najvei dio izvora nastao je na Islandu izmeu 12. i 14. stoljea na staroislandskom ili staronordijskom jeziku, a koji je u to vrijeme bez veih potekoa bio razumljiv i u Skandinaviji.

4.

Nordijska se mitologija razvijala do otprilike 12. st. kada je kranstvo iskorjenjuje, ali se i posljednja 23 stoljea njezinog razvoja odigravaju u sredini u kojoj postoji odreeni kranski utjecaj. Vana je i injenica da gotovo svi izvori potjeu iz vremena nakon pokrtavanja i da su njihovi zapisivai krani koji zapisuju materijal i njima samima dalek, kako u vremenskom smislu, doslovce nekoliko stoljea, tako i u percepciji i shvaanju toga pogleda na svijet. Tu su i este nepodudarnosti pa ak i kontradiktornosti meu izvorima. Sve su to injenice zbog kojih nikada neemo imati potpunu i cjelovitu sliku o nordijskoj mitologiji. S druge strane, ona zasigurno nikada nije ni bila cjelovita. Kao to se sjevernogermanska razlikuje od mitologija ostalih Germana, a u starijim razdobljima su te razlike bile manje od onih u kasnijim razdobljima, vrlo je vjerojatno da postoje, naravno manje, i razlike na nordijskom podruju. Naime, na prostoru koji zauzima priblino 1.000.000 km2, u vrijeme kad se religija uvala i prenosila usmenim putem i kad je postojalo mnogo bogova, pojedina su mjesta gajila kult razliitih bogova, to potvruju i toponimi i arheoloki nalazi. Prema tome, sasvim je vjerojatno da su pojedini mitovi na pojedinim podrujima imali razliitu sudbinu, uvali su se, mijenjali ili zaboravljali. Postoje dvije skupine bogova: ASI - bogovi rata VANI - bogovi blagostanja, zdravlja i plodnosti Oni su dugo meusobno ratovali, no kako niti jedni nisu mogli pobijediti, odluie sklopiti primirje te su razmijenili taoce.

5.

Neki od BogovaASI Odin - esto zvan i Svih Otac, smatra se najstarijim i najmonijim od svih bogova. Tor ili Vignir najstariji Odinov sin. Heimdall, Hallinskidi ili Gullintanni poprilino je enigmatian bog; govori se da je sin devet majki koje su jedna drugoj sestre. Tyr - bog rata. Loki - zvan i Lopt i Hvedrung, zapravo nije bog iako ivi s njima u Asgardu. Vidar - sin Odina i enediva Grid. On je najjai bog nakon Tora. Osvetit e smrt oevu tako to e ubiti vuka Fenrisulfa. VANI Njord - bog mora. Frey - zove se jo i Fr, Atridi i Menglad Freyja, Mardell ili Syr - boica ljubavi i ljepote. Frigg ili Hlin Odinova - ena, majka je mnogih bogova. Henir (Ve) i Lodur (Vili) Odinova - su braa koja su mu pomogla stvoriti svijet i ljude. Ull - bog zime

Moderna mitologijaPonajbolji primjeri moderne mitologije donose popularni filmski i televizijski serijali. To su serijali Star Trek, koji je stvorio Gene Roddenberry i Star Wars, koji je osmislio George Lucas. Od knjievnosti se izdvaja trilogija Gospodar prstenova. Zatim su tu jo i mitoloke prie prikazane kroz crtane filmove Walta Disneya, kao to su Kralj lavova (The Lion King).

6.

Gospodar prstenovaDaje odgovore i objanjenja o postanku svijeta, poneto o ovjeku i daje jednu alternativnu priu o nastanku svijeta, jedan novi uvid, nov nain razmiljanja. Glavna simbolika koju pria jasno naglaava je simbolika prstena. Prsten simbolizira mo. Mo je predstavljena kao jedna od osnovnih ljudskih slabosti i najveih kunji koju samo rijetki i vrsti mogu savladati. ovjek se pred iskuenjem moi vrlo lako slomi i ubrzo mo pone kontrolirati ovjeka, a ne obratno. Upravo zbog toga, pria nam predstavlja