Slobodna Bosna [broj 890, 28.11.2013]

8/13/2019 Slobodna Bosna [broj 890, 28.11.2013]

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-890-28112013 1/68

VAHID HALILHOD@I] ZA SB: TOTALNA ISPOVIJEST

I

www.slobodna-bosna.ba



PLINOVOD “JU@NI TOK”NOVA ENERGETSKA FATAMOR-GANA MILORADA DODIKANakon kraha naftne industrije, Milorad Dodiknajavljuje novi, jo{ skuplji energetski projekatkoji }e preporoditi Republiku Srpsku;Slobodna Bosna analizira ekonomsku ispla-tivost izgradnje plinovoda “Ju`ni tok” kroz RS

ISTRAGA PROTIV DRAGANA

LUKAÂDISCIPLINIRANJE POLICIJEPredsjednik Vlade FBiH NERMIN NIK[I](SDP) udruìo se sa predsjednikomKomisije za sigurnost federalnogParlamenta IVICOM JURÎ]EM (NSRadom za boljitak) u najnovijem poku{ajuru{enja direktora Federalne uprave policijeDRAGANA LUKAÂ: Nik{i} i Jur~i} odFederalnog tuìteljstva traè ùrnootvaranje istrage protiv Luka~a, nakon {tosu od {estorice nezadovoljnih inspektora ukafani preuzeli prijavu o navodnimnezakonitostima direktora federalne policije

MATEMATIKA RATAJE LI ALIJA KRIV ZA SREBRENICU?Na Me|unarodnom simpoziju povodom 30godina od „Sarajevskog procesa“ ideset godina od smrti prvog predsjednika

Predsjedni{tva Republike BiH AlijeIzetbegovi}a, profesor saInternacionalnog univerziteta u SarajevuMehmet Can odrào je predavanje o temi:„Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinojkarijeri lidera?“. Mehmet Can vjeruje da jeodgovor na to pitanje ve} dat

THEODOR MERON ME\U@RTVAMA RATA BiHSARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZAPREDSJEDNIKA TRIBUNALAPosjeta Sarajevu THEODORA MERONA,predsjednika Ha{kog tribunala, protekla jeuz o{tre kritike na njegov ra~un, uzprotestovanje i negodovanje grupegra|ana, te predstavnika udruènja porodi-ca `rtava i `rtava rata u BiH; na{anovinarka otkriva na koji na~in je aktuelnipredsjednik ICTY-ja mjesecima ranijepripremao sebi dobrodo{licu u BiH

„SB“ NA LICU MJESTATHEODOR MERON U PRIJEDORUTHEODOR MERON, predsjednik Ha{kogtribunala koji se smatra najodgovornijim zanekoliko skandaloznih presuda kojima su uposljednjih godinu dana na slobodu pu{tenedesetine osoba presu|enih ili optuènih zanajteè ratne zlo~ine, po~etkom ove nedjeljeobi{ao je zlokobnu masovnu grobnicu uToma{ici kraj Prijedora, nekada{njikoncentracijski logor Omarska, prisjetio seuàsne sudbine kroz koju je pro{la njegovamajka i suo~io se sa nepojmljivim zlo~inimapo~injenim u ovom dijelu BiH; na{anovinarka nije se odvajala od Merona injegove impresivne sigurnosne pratnje

KRIMINALCI I NJIHOVI JATACIKAKO SU„PROVALJENE“AKCIJEPROTIV HERCEGOVA^KE MAFIJESLOBODNA BOSNA prva objavljujepovjerljive policijske informacije koje suprije tri godine prikupili inspektoriRegionalnog ureda SIPA-e u Mostaru,istraùju}i kriminalnu organizaciju bra}eMIRE i IVICE KE@E iz Ljubu{kog; ispisipresretnutih telefonskih razgovora potvr|ujuda je hercegova~kim kriminalcimarukovodio biv{i direktor FOSS-a IVANVUK[I] koji je tajne informacije opolicijskim istragama dobijao od inspektorafederalne policije MOMÎLA TUBI]A

SVETLANA RA@NATOVI]PONOVO PRED SUDOMSVI “GRESI”ARKANOVE UDOVICRegionalna folk diva i bogata Arkanova udSVETLANA CECA RA@NATOVI] ponedjelje na{la se u sudnici kao svjedok odbLUKI BOJOVI]U, vo|i zemunskog koptuènom za desetak monstruoznih ubistana{a novinarka pi{e o pozadini svjedo~enja je Srbija s nestrpljenjem i{~ekivala kao i o suma koju Ra`natovi}evu ~ekaju kao optuènu

28.11.2013. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik:Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora:Asim METILJEVI]

Direktor:Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik:Edin SPAHI]

DTP:Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor:Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije:Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja:Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija:Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni:444-041, 262-630, telefaks:444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod redbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazov

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna

3422

25

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-890-28112013 4/68SLOBODN BOSN I 28.11.2013.4

ÎJA MAJKA ZBOG RAJKACRNU VUNU PREDENovi direktorRTRS-a Rajko

Radovanovi}provodinevi|enu ~iskuNovom vr{itelju du`nosti generalnogdirektoraRadio-televizije Republike Srpske Rajku Radovanovi}u nisu tre-bala ni dva mjeseca da na tom javnomservisu provede do sada nevi|enu~istku, o kojoj {ute i mediji u RS-u itamo{nja novinarska udruènja.Radovanovi} je, naime, jednu za dru-

gom ukinio emisijeOdgovorno (urednikIgor Po`gaj ), Art ma{ina(urednicaJelena Kojovi}-Tepi}), a od prije dese-tak dana i Pressing , koji je ure|ivalaBiljana Kneèvi}. Smjene urednikaPo`gaja i Kneèvi} direktorRadovanovi} je najavio odmah nakon{to je preuzeo du`nost novog SNSD-ovog komesara na RTRS-u,obja{njavaju}i kako ih „ne vole pojedinipartija{i“?! EmisijaPe~at nije ukinuta,ali je smijenjen dosada{nji urednikGvozden [arac , kojem je kratkore~eno da se politi~ki magazin ne moèure|ivati iz Isto~nog Sarajeva, nego izBanje Luke. Osim gubitka uredni~kih

Iako se „sedmorka eksperata“, tj. viso-kih du`nosnika bosanskohercegova~kih politi~kih stranaka na posljednjem sastankuu ponedjeljak u Sarajevu nije uspjela dogo-voriti kako implementirati odluku Evrop-skog suda za ljudska prava, poznatiju podnazivom „slu~aj Sejdi}-Finci“, BakirIzetbegovi} je, samo dva dana prije, na cen-tralnom skupu (bo{nja~ke) dijaspore u[vicarskoj 23. novembra ustvrdio da je taj

predmet rije{en.«Znate, taj slu~aj koji se stalno spominje„Sejdi}-Finci“, da smo tu na{li rje{enje? Ja}u i}i, ako Bog da, 2. decembra u Brisel ioptimista sam. (Nikakav sastanak u Briseluza taj dan nije zakazan, jeste u Pragu, ali jei njegovo odràvanje neizvjesno, op.a.)Mislim da }emo zavr{iti tu stvar i krenutisna`no hairosnom etapom zemalja Balkanaka Evropskoj uniji», “otkrio je tajnu“dopredsjednik SDA dijaspori okupljenoj uGradskoj dvorani Sursee.

Aktualni ~lan Predsjedni{tva BiH obe}ao je i (skoro) ~lanstvo BiH u NATO-u i EU.

“Bosna i Hercegovina }e u dogledno vrijeme biti ~lanica NATO-a i ~lanicaEvropske unije. Ne}e to biti za godinu ni zadvije, ali bi}e BiH za pet godina ~lanica NATO-a i bi}e, ako Bog da, za 8-10 godina~lanica EU”, obe}ao je Izetbegovi} “junior”.

Nije zaboravio pohvaliti politiku(nekih) srpskih i srbijanskih politi~ara.

“Spomenu}u Ognjena Tadi}aiz SDS-a,iz stranke koju je svojedobno napravioRadovan Karadì}. On kaè da su ‘dostasapatnici bili Srbi i Bo{njaci na Balkanu’. Iizjave Vu~i}a i izjave Da~i}a i izjave

Nikoli}a govore o jednom sazrijevanju i jednoj normalizaciji na Balkanu», ustvrdio je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH.

Nije zaboravio komentirati rezultateoktobarskog popisa stanovni{tva.

«Imali smo jedan popis stanovni{tvanakon 22 godine. I postigli smo ciljeve i potrudili se da postignemo ciljeve. Islamskazajednica, SDA i dijaspora u~inili su da uBiH nije pocijepana multietni~ka mladost.Pedeset posto Bo{njaka je popisano na teri-toriju Republike Srpske u odnosu na brojBo{njaka prije rata. Nisu uspjeli da etni~kio~iste taj dio Bosne i Hercegovine. Ne{tooko 50 posto, ne{to malo vi{e, ne{to malo

manje je Bo{njaka u BiH. Prije rata 44 posto. Mi smo se potrudili da to p poveèmo i uspjeli smo», njegov je ktar rezultata popisa 2013.

Govore}i o budu}nosti BiH, “sinkog vo|e bh. Bo{njaka“ rekao je cilj “prosperitetna evropska dràva, gna svakoj njenoj stopi svaki njen grane pitaju}i ga ko je, {ta je i kako semoli, biti ravnopravan“. Ustvrditako|er, i da se “u BiH ljudi ra|aju bognema razloga da ìve siroma{ni“.(! ?zaboravio podsjetiti i da je njegov k podnio apelaciju Ustavnom sudu BiHdoprinio da se “ove godine sa~uva 80da dràvljanstava“.

Najavljen kao “vjerski i kulturnigram“, skup u Centralnoj [vica(Zentralschweiz ) nije mogao pro}i“bisera“. Kulturni dio programa zaponajavom podsje}anja na Dan dr avBiH izvo|enjem od strane hora Bosadopunske {kole Lucern (HSK Luzern) pj

me “Jedna si jedina“, odnosno premateljskoj najavi “bo{nja~ke himne“. Taiako je danima organizator (DèmEmmenbruecke) u elektronskim menajavljivao njihovo prisustvo, Hajrovi}(Izet i Sead, ~lanovi “A“ i Unogometne selekcije BiH) iz “nepozrazloga“ nisu se pojavili na tom skupuhov je izostanak najvi{e pogodrazo~arao u~esnike malonogometnogra.

Ina~e, cijene ulaznica za ovaj vjkulturno-politi~ki spektakl su „skromne bo{nja~ke“, svega 30 frodnosno pedesetak maraka. (E. Ru

BAKIR IZETBEGOVIĆ DIJASPORI-DŽEMATLIJAU ŠVICARSKOJ OTKRIO:

MINI MARKET

“Slučaj Sejdić-Finci smoriješili i ja ću, ako Bog da, to decembra u Briselu potvrditi”

Bakir Izetbegov

Rajko Radovanovi}



FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


pozicija, novinarima s Radovanovi}ev„crne liste“ zna~ajno su smanjene ipla}e, dok je njihov dalji anga`man nRTRS-u krajnje upitan.Komentiraju}i kadrovske promjene n javnom servisu direktor RajkoRadovanovi} je izjavio da mu je ciljvratiti profesionalne standarde i podi}kvalitet programa RTRS-a, no neki sunjegovi poslovni potezi zbunjuju}i -imenovao jeDra{ka Ignjati}a za direktora Programa televizije, iako je upravIgnjati} do 2011. bio osam godina urenik Informativnog programa.Radovanovi} je, ina~e, dvije godine b~lan Upravnog odbora RTRS-a i, koli je poznato, nikada nije imao zamjerkina rad svog prethodnikaDraganaDavidovi}a. (S.M

SVETI BROJ SEDAM

Radmanovi}nakon sedamgodina posjetioMIPSrpski ~lan Predsjedni{tva BiHNeboj{a Radmanovi} ovog je tjedna,po prvi put za sedam godina mandataposjetio zgradu Ministarstva vanjskihposlova. Premda ih dijeli samo ulica,Radmanovi} je do sada uporno izbje-gavao posjetu biv{em ministru vanjskposlova Svenu Alkalaju i njegovomnasljednikuZlatku Lagumdìji. Kakonezvani~no saznajemo, Neboj{aRadmanovi} i Zlatko Lagumdìja sastsu se u srijedu, 27. novembra, ali nijepoznato o ~emu su razgovarali na sastanku koji je trajao vi{e od sat vremen

(S.M

MINI MARKET

25. novembarDan državnosti BiH u Sarajevu

Neboj{aRadmanovi}



ČETVRTAK,21. NOVEMBAR

Jezivo svjedo~enje za{ti}enog svjedokasrbijanskog Tuìla{tva, policajca iz LeskovcaSLOBODANA STOJA NOVI]A, objavlje-no u dana{njoj „Slobodnoj Bosni“ ozlo~inima koje su po~inili srbijanski policajciu ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu,skoro da nema nikakav medijski, pravosudniodjek ni u Bosni i Hercegovini, a ni u Srbiji. Na portalu „Slobodne Evrope“ VLADIMIR VUKÊVI], srbijanski tuìtelj za ratnezlo~ine, na sedam-osam stranica napisanihneprohodnim, nerazumljvim pravni~kimàrgonom autenti~nosti obja{njava kako jeStojanovi} samovoljno iza{ao iz „programa

za{tite svjedoka“, ali ne osporava da su sezlo~ini o kojima je Stojanovi} iz prve rukesvjedo~io desili, kao i to da nisu proce-suirani.

Godinama su u Srbiji trajali protestihiljada obespravljenih, razo~aranih, policij-skih ratnih veterana, rezervnih i aktivnih,koji su od vlasti u Beogradu traìli da ispunisvoje obaveze prema njima za u~e{}e uratovima, pogotovo na Kosovu krajemdevedesetih. Ne znam {ta je bila su{tina tihzahtjeva: valjda im je neko obe}ao da }enakon godina kada su u Hrvatskoj i BiH klali„zar|alim ka{ikama“ (Vojislav [e{elj) naKosovu klati zlatnim ka{ikama.

PETAK,22. NOVEMBAR

Prije petnaestak dana u subo jutarnjoj emisiji „kola`nog tipa“Hrvatskoj televiziji, uo~i zagrebkoncerta, gostovala je pjeva~ica AMEDUNJANIN. U opu{tenom razg}askanju tipa o svemu pomalo, u prevni{ta nio~emu, voditeljica pita Amir je njena crna odje}a tradicionalni s pjeva~ica bosanskih sevdalinki. „Ma kakcrnu odje}u nosim jer se furam na Cavea“, kaè Amira i prepri~ava nedsusret sa svojim glazbenim idolonovosadskomExitu .

Poznajem voditeljicu NEVENU R

DELI, prije nekoliko godina je snimSarajevu prilog za neku HRT-ovu emissam joj pomogao koliko se od mene t pametna, otmjena, brzomisle}a djeTraìla je jednom od mene da provjerim joj je brat stradao u navija~kim netokom prijateljske utakmice BiH -Hrvat„Ko{evu“. Te{ko mi je povjerovati da ne da „pjeva~ice sevdalinki“, kao ni pje bluesa, jazza, hausa... nemaju nispecifi~an styling, karakteristi~ne bdezene. Rije~je o neinformiranosti, povne tendencioznosti ili malicioznosti.

ACO PETROVI] je, pak, sredi‘80-ih sluìo vojsku u Sarajevu, bio p

SLOBODN BOSN I 28.11.2013.6

„Nama je ZAVNOBiHnametnut, a Dayton je

uvažio naše interese“,objašnjava stari,iznemogli stanovnikMrkonjić Grada,čovjek i komunista,razloge zbog kojihon i njegovisunarodnjaci,istomišljenicine pikaju današnjidatum kao svojpraznik.Što se tih antifašista iantiglobalista izleglou Mrkonjić Gradu,nije nigdje!

DILEME NOBELOVCA ANDR

Il,}u blago baciti niz DrinuIl, }u blago popiti u vinu,

Il, }u graditi Andri}grad...



maèn ne samo od ovda{njih sporta{a negoi od svekolikog pu~anstva. U zadnjihgodinu i po dana je kao selektor ko{arka{kereprezentacije BiH dosta vremena proveo una{oj zemlji. Kaù da se osje}ao ugodno,doma}inski. Boba je falila da njegov pokojni brat Draèn, nakon [ibenke karijeru nastavi uBosni , a ne uCiboni .

Danas u HRT-ovoj emisiji „8. kat“ozloje|eno i uvrije|eno kaè kako su tek nakon njegovog dolaska, kao prvognebo{nja~kog selektora, u reprezentacijiBiH po~eli igrati Srbi i Hrvati. Ne moravoditeljica DANIJELA TRBOVI] znati, aliAco mora i treba, i {to je jo{ crnje vrlodobro zna, kakvu je bezo~nu la` izgovorio:vodili su prije njega najbolje bh. ko{arka{ei Dra{ko Prodanovi}i Neno Markovi},igralo desetine „nebo{nja~kih ko{arka{a“.

Nekada davno, kada je Draèn bio uRealu , u {irem dru{tvu u Zagrebu upoznaosam i gospo|u mamu BISERKU PETROVI]- {armantna, okretna, spretna, poslovna,nezaustavljiva èna. Mislim da je spominjalaneke poslove (i) sa bosanskim firmama.

Za{to je Aci Petrovi}u trebala takva la`,ne znam, mogu tek pretpostavljati. Samomi nekako krivo „na {ta spade ku}aPetrovi}a“...

SUBOTA,23. NOVEMBAR

„U Bosni i Hercegovini se ljudi ra|ajubogati, pa nema smisla da ìve siroma{ni.“Ovuljupku, mudru, duboku misao izdeklamovao jena dana{njem skupu bo{nja~ke dijaspore u[vicarskoj BAKIR IZETBEGOVI], bo{nja~ki~lan Predsjedni{tva BiH. Koji je, op}epoznata je povijesna ~injenica, ro|en kao vrlo mlad inagla{eno bogat. A danas ne ìvi ba{ siroma-{no; naprotiv!

U svojim zatvorskim sje}anjima ALIJAIZETBEGOVI] pi{e kako su mu djeca, poglavito sin Bakir, tokom robijanja, ufo~anski zatvor donosila brdo knjiga,raznoraznih ànrova.

Neka ~lan Predsjedni{tva BiH provjeri postoji li u biblioteci njegovog rahmetli babe romanHerzog ameri~kog nobelovcaSaula Bellowakoji na tu „problematiku“

ima sasvim druga~iji pogled:„ôvjek se ra|a da postane siro~e i daza sobom ostavi siro~ad“, smatra Bellow...

NEDJELJA,24.NOVEMBAR

Nedavno sam u jednim srpskimnovinama pro~itao kako se u trebinjskommuzeju polako, ali sigurno, raspadaogromno knjièvno, op}enito kulturno blago koje je veliki srpski pjesnik,diplomata, /lokal/patriota JOVAN DUÎ] prije skoro osamdeset godina donirao svomrodnom gradu. Malo sam se zainteresirao,

zarovio i saznao: Du~i} je tokomdiplomatske slu`be u Italiji, a i prije toga,godinama kao hr~ak sakupljao, kupovaoknjige, umjetni~ke predmete, rijetkeantikvitetne „uzorke“ i 1934. godine sve to potrpao u 15 sanduka i poslao u rodnoTrebinje. Precizno je izvagano: Du~i}evlegat bio je teàk pet tona, njegova trì{navrijednost i tada i danas je neprocjenjiva.

Vi{e od tri miliona maraka kredita odInvesticiono-razvojne banke RepublikeSrpske dobio je reìser EMIR KUSTU-RICA, njegova firmaLotika , za izgradnju„Andri}grada“, „najmla|eg grada nasvijetu“, kako kaè Kusturica. Te{ko jeizra~unati koliko je do sada novca {to saentitetske (Kusta bi rekao „dràvne“), {tolokalne razine, {to javnih poduze}a,Kusturici „kanulo“ za projekat „Andri}-grada“. Brat-bratu, ofrlje govorim, nemanje od 20-ak miliona maraka.

Polovinu nov~anog dijela Nobelovenagrade, dakle pola miliona dolara, IvoAndri} je 1961. godine poklonio Savjetu zakulturu Bosne i Hercegovine za, kako jenapisao, „unapre|enje biblitekarstva uBiH“. Nije te{ko izra~unati koliko polamiliona dolara onih para danas vrijedi -najpouzdanija, nau~no priznata metoda jeda se uporede cijene „Big Maca“ uMcDonald’sovimdu}anima u Americi u tovrijeme i na dana{nji dan. Danas je „BigMac“ oko dvadeset puta skuplji nego ‘61.,(25 centi u odnosu na 3,5 dolara), {to zna~ida je veliki pisac u razvoj biblitekarstva uBiH uloìo dana{njih 10 miliona dolara, tj.20 miliona maraka. Da je imao mrvu

poslovnog nerva, bogdu poduzetni~kogvizionarstva, trì{nog razmi{ljanja, kakav bi divan „Andri}grad“ slavni Nobelovac odte (svoje) love mogao napraviti! A jo{ bi muostala druga polovina Nobelove nagrade,od koje je mogao privatizirati mostMehmed-pa{e Sokolovi}a, izgraditi minihidroelektrane na Rzavu, @epi, srednjemtoku Drine... Mo`da bi preteklo ne{to love ida bude akcionar, ili barem mali dioni~ar u„Kustenrdorfu“ u susjednoj Srbiji.

PONEDJELJAK,

25. NOVEMBAR„Nama je ZAVNOBiH nametnut, aDayton je uvaìo na{e interese“, obja{njavastari, iznemogli stanovnik Mrkonji} Grada,~ovjek i komunista, razloge zbog kojih on injegovi sunarodnjaci, istomi{ljenici ne pikaju dana{nji datum kao svoj praznik. [tose tih antifa{ista i antiglobalista izleglo uMrkonji} Gradu, nije nigdje!

UTORAK,26. NOVEMBAR

Dvadeset i tri godine su se ovih dananavr{ile od prvih demokratskih izbora u

Bosni i Hercegovini. Ne bi, tim pov bilo zgoreg podsjetiti kako smotada{njem Izbornom zakonu tada ~lanove Predsjedni{tva Bosne i Hercgovne, njih komada sedam, po dva iz skonstitutivnog naroda i jednog izostalih, to jest Jugoslovena. Da bi gllisti} bio vaè}i, niste smjeli zaokrumanje ni vi{e od predvi|enih se~lanova Predsjedni{tva BiH. nacionalne, zbratimljene, stranke im~vrst koalicijski dogovor da svaka s bira~ima sugerira da glasaju za kandidruge dvije nacionalne stranke. Takrecimo, u îtluku, kandidati SDA, FikAbdi}i Alija Izetbegovi}, te SDS-a, BiljaPlav{i}i Nikola Koljevi}dobili otpriistovjetan broj glasova kao i Stjepan Klji Franjo Boras, koje je kandidirao HDustani~kom Drvaru, u kojem je bhiljadu-dvije ljudi ìvjelo od partizaspomenica, Franjo Boras, osu|ivan zbsaradnje sa usta{kim vlastima, pobijeSDP-ovca Ivu Kom{i}a, a u Fo~i NikKoljevi}, zahvaljuju}i bo{nja~kim goima, do nogu potukao Mirka Pejanovi}aSDP-a... Oko dva i po miliona glas biralo bo{nja~kog (tada musliman~lana Predsjedni{tva BiH, iako je cjekuno bira~ko tijelo tog naroda jedva premilion i pol. Jugosloven iz SDA Ejup Gau srpskom i hrvatskom bira~kom „urnisao“ je svoje sunarodnjake, SDPZlatka Lagumdì u i reformistu JosiPejakovi}a.

Kona~no, kada se konstituiralo sm~lano demokratski izabrano Preds jedni{

BiH, za njegovog preds jednika je, prijedlog Nikole Koljevi}a, jednogizabran Alija Izetbegovi}, a ne Fikret koji je dobio skoro 300 hiljada glasov Naravno da se to kasnije pokazalo v presudnim, ali govoreno dana{njim j politi~kih elita, Izetbegovi} na Predsjedni{tva BiH nije do{a v bo{nja~kog bira~kog tijela; Srbi, HJugosloveni su Bo{njacima izabrali (mnuli) predsjednika Preds jedni{tva BiH!

Ako, ni{ta, ovo podsje}anje mo`zabavno...

SRIJEDA,27. NOVEMBARDva-tri dana THEODOR MER

predsjednik Tribunala u Haagu, krstBosni i Hercegovini, najprije po oPrijedora, masovnoj grobnici Toma{i bi se potom obreo u biv{em lOmarska. Ako nema{ naslov, evo besplatno: „Ah, Merona u ve~eri raljubazno mi nudi kolega. „Hvala, ali sam smislio ~ini mi se malo prikla„MERON mi je da àrimo, palpopravimo, pa onda da kvari parafraziram pjesmuljak Zdravka ôli}a.



http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-890-28112013 8/68www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u b



îni se da }e u posljednjoj godini~etverogodi{njeg man-data, samo jedna partija -SDP - ostati uzakonodavnoj vlastiFederacije BiH! Jo{ prije dvije godine, iz

federalne zakonodavnevlasti eliminirane su tri partije tzv. Platforme(SDA, HSP i Radom za boljitak) a njihove po-zicije preuzeli su novi partneri SDP-a, Radon-~i}ev SBB i ôvi}evHDZ. No, prema naja-vama, naj prije R adon-~i}aa potom i ovi}a, i SBB i HDZ uskoro

}e i formalno istupfederalne koalicive}ine, budu}i daizgubili svaku nad bi u posljednjoj gomandata mogli preu pozicije u izvrvlasti.

Budu}i da je protekle tri godine iscrpio sve mog parlamentarne ko nacije, ostaje jo{ jemogu}nost da partija sa 17 posvojenih glasovaku{a sama formzakonodavnu vlast

(M.


JEDNA ZIMA SA KRISTINOMZli jezici u SIPA-itvrde da seGoran Zubaczagledao uKristinu Jozi}Draàvnom Agencijom za istrage iza{titu (SIPA) ve} izvjesno vrijemekruè pri~e kako se direktorGoranZubac zagledao u jednu od policijskihslu`benica te agencije. Naga|a se da jerije~ o aktuelnoj SIPA-inoj glasnogovor-niciKristini Jozi}, k}erci mnogo poz-natijeg ocaJoze Jozi}a , dugogodi{njegvisokopozicioniranog du`nosnikaSlu`be dràvne bezbjednosti, kasnijeAID-a, a sada (ne)uspje{nog gra|evin-skog poduzetnika. Navodno je posred-nik u ovoj nesvakida{njoj uredskojromansi, kako tvrde upu}eni,visokopozicionirani policijski slu`benikiz Livna koji je zbog brojnih seks aferau Livnu i okolini, te SIPA-i, dobio nadi-mak „Severina“. A da policijskaslu`benica Kristina Jozi} nijeravnodu{na spram pa`nje kojom jesvakodnevno obasipa Goran Zubac,pokazuje i njena odluka da glatko odbi- je anga`man u okviru me|unarodne

policijske misije u Sudanu. Od tada su,prema tvrdnjama na{eg izvora iz SIPA-e,Zubac i Jozi}ka u stalnom kontaktu, a urijetkim trenucima razdvojenosti u~esta-lo razmjenjuju SMS poruke „ljupkog“sadràja. (M.F.)

MINI MARKET

Ranije smo objavili vijest da jemostarska uzdanica SDP-a Aner @uljevi}napustio slabo pla}eno radno mjesto naUniverzitetu “Dèmal Bijedi}” i dokopaose odli~no pla}ene menadèrske pozicijeu mostarskoj direkcijiBH Telecoma .Klju~nu ulogu u ovoj operaciji imao jeEnis [anti}, direktor mostarske direkcijeBH Telecoma, koji je na tu pozicijuimenovan prije dvije godine, upravo na prijedlog mostarske filijale SDP-a, ~iji je

predsjednik Aner @uljevi}![anti} se uskoro revan{irao @ulje

postaviv{i ga na mjesto regionalnog prodaje BH Telecoma, no @uljevi} je korak dalje - predloìo je [anti}a za ~Upravnog odbora Elektroprenosa BiH je Vlada Federacije BiH jednoglasno vatila, ne obaziru}i se na ~injenicu danajmanju ruku neprimjereno istu osimenovati na dvije va`ne funkcije u dràvna preduze}a. (M.A

JA TEBI, TI MENI, PA OKRENI

Unosna uzajamnapodrška mostarskog

jaransko-partijskog dvojcaAnera Žuljevića i Enisa

Šantića

KILL THEM ALL AND COME BACK ALONE

Radon~i} i ôvi}

Kristina Jozi}

SDP isprobao sve mogućeparlamentarne kombinacijei ostao sam u zakonodavno

vlasti FBiH



PROET CONTRA


NIKO NEMA [TO RS IMARepublikaSrpska uspjelau jednoj godinitri puta iza}i izkrizeRepublika Srpska polako izlazi izekonomske krize i ve} naredne godindo}i }e do njenog zna~ajnog ekonomskog oporavka, ukazuju podaci kojimraspolaè Privredna komora RepublikSrpske. Predstavnik Podru~neprivredne komore Banja LukaDijanaKomosar izjavila je da su svimakroekonomski parametri pozitivni da brojni ohrabruju}i podaci govore d je izvjestan izlazak iz krize.[est mjeseci ranije i predsjednikMilorad Dodik najavio je izlazak izkrize ve} u tre}em kvartalu, nadovezu ju}i se na raniju izjavu biv{eg predsjenika Vlade RS-aAleksandraDòmbi}a , koji je jo{ u januaru nagov jestio skori izlazak iz krize.Ako se ove prognoze obistine, to }ezna~iti da je RS tokom jedne godine~ak tri puta uspjela iza}i iz krize, a touspjeh kojim se, ruku na srce, ne mo`pohvaliti niko - ni u regiji ni u Evropi

(S.B

MINI MARKET

EDHEM BIBER

Predsjednik ESV-a

DA/NEJedini na~in da budètiostanu stabilni i u narednojgodini jeste da se popunimanjak kredita. Bolja opcijabi bila da se pove}aproizvodnja i da se aktivirajudoma}i resursi. Popunjavanjebudèta na ovakav na~indugoro~no je lo{e rje{enje.

NERMIN BISE

Novinar portalaTa~no.net

NENe podràvam jer MMF }eovu zemlju dovesti do rasula.Mi{ljenja sam da bi setrebala kona~no staviti rampana sve te tran{e kreditaMMF-a budu}i da one samoodràvaju na sceni ove

nesposobne politi~are.

VASVIJA VIDOVI]

Advokat

NEMi{ljenja sam da

je BiH ve} prezaduèna inisam za to da se uzima novikredit od MMF-a kako bi sepopunile praznine u budètu.Bosni i Hercegovini bi trebaleinvesticije koje }e omogu}itistvaranje novih sredstava odkojih }e dru{tvo imati koristi.

ALIJA REMZOBAK[I]

DirektorAsocijacijeposlodavacaBiH

DASvjestan sam situacije u kojojse nalazi budèt. Podràvamda se krediti uzimaju odMMF-a koji ima najpovoljnije

uslove za otplatu starihkredita i da se aktiviraju uproduktivne projekte.

ANTO DOMAZET

Profesor naEFS-u

DAPodràvam odluku aktuelnevlasti da se manjak ubudètima popuni uzimanjemnovog kredita od MMF-a jer je to najbolji na~in da sedeficiti pokriju u o~ekivanjubrèg ekonomskog rasta.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEBosna i Hercegovina jeprezaduèna zemlja, aaktuelna vlast bi trebala dasmanji svoje rashode. No,naàlost, to ne}e sprije~itivlast da se ponovo zaduì.

b y M A R I O B R A N C A G L I O N I

S E D M I c N I P O G L E D U K R I V O O G L E D A L O

V

Podržavate li odluku aktuelne vlasti da semanjak u budžetima popuni uzimanjem

novog kredita od MMF-a?

Dijana Komosar

Priredila: Ma{a ]osi}



Svi{kom medijske pompe a manj-kom ekonomske analize, {ef Republike Srpske Milorad Dodik prije nekoliko godina najavio jemegainvesticiju bratske Rusije u

obnovu rafinerijskih kapaciteta u Bosans-kom Brodu i cijelog prate}eg sektora naftneindustrije RS-a. Prema tada{njim najavama,naftna industrija RS-a u roku od 3, 4 godinetrebala je anulirati nagomilane gubitke i prvi put nakon rata poslovati s profitom.

Ugovor s ruskim investitorom potpisan je koncem 2007. godine, no naftna indus-

trija RS-a danas je u jednako nezavidnoj,ako ne i teòj poziciji nego {to je bila prije{est godina. Gubitak Rafinerije nije anuli-ran nego je narastao na rekordnih 486 mili-ona KM a, {to je jo{ gore za Dodika i nje-gov reìm, otkrivena je i strogo ~uvanatajna da ruski investitor u brodskuRafineriju nije uloìo ni marku, nego jecijela investicija ugovorom tretirana kaokredit ruskog partnera s godi{njom kama-tom od 9 posto. Cjelokupan iznos tri kredi-ta od oko 408 miliona KM na naplatu jedospio u septembru ove godine, no Rafine-rija nije vratila ni prebijenu marku, nego jeDodik oti{ao u Moskvu da izmoli odgodu pla}anja dospjelih rata.

A SAD SPEKTAKLIz Moskve se vratio s novim, jo{ spek-

takularnijim i jo{ skupljim energetskim projektom, plinovodom “Ju`ni tok”, ~iji bise jedan krak iz Srbije usmjerio premaRepublici Srpskoj, od Bijeljine do Dervente


PLINOVOD“JU@NI TOK”

Pi{e:ASIM METILJEVI]Foto:MARIO ILIÎ]

Nakon kraha naftne industrije, Milorad Dodik najavljuje novi, još skupljienergetski projekat koji će preporoditi Republiku Srpsku; Slobodna Bosnaanalizira ekonomsku isplativost izgradnje plinovoda “Južni tok” kroz RS

SULUDO JE GRADITI NOVPLINOVOD KADA SE KORITEK 30 POSTO POSTOJE]EG

Federaciji BiHtreba alternativni plinovod kako bi

smanjila energetsku ovisnost od Rusije

NOVA OBMANA “Ju`ni tok” je glavni predizborniadut Milorada Dodika


http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-broj-890-28112013 13/6828.11.2013. I SLOBODN BOSN

NOVA ENERGETSKA FATAMORGANA MILO

KOLAPS NAFTNE INDUSTRIJEGubitak Rafinerije nafte Bosanski Brodiznosi 486 miliona maraka



i Banje Luke. Cijena izgradnje kraka plinovoda kroz RS jo{ nije utvr|ena, a prema preliminarnim analizama kre}e se urasponu od 1,1 do 2 milijarde eura. No,najvjerovatnije ne}e ko{tati ni{ta jer je rije~o ekonomski neisplativom projektu u kojiniko normalan ne}e investirati kapital. Nacijeloj trasi od Bijeljine do Dervente i BanjeLuke ne postoji niti jedan industrijski potro{a~ plina, a graditi plinovod samozbog zagrijavanja stanova nema nikakvogrezona jer bi u tom slu~aju plinovod bio prazan najmanje osam mjeseci u godini.

Istina, Dodik ra~una da bi se na ovajkrak plinovoda “naka~ila” i FederacijaBiH, ~ime bi potro{nja plina bila znatnove}a a cijela investicija isplativija. To je,me|utim, ra~un bez kr~mara. FederacijaBiH se puno ranije zvani~no uklju~ila urealizaciju panevropskog energetskog projekta pod nazivom TAP - Transjadranski plinovod - kojim }e se prirodni plin izAzerbejdàna dopremati do trì{ta ZapadneEvrope. Predsjedni{tvo BiH, na izvanred-noj sjednici odrànoj sredinom maja ovegodine, prihvatilo je Memorandum o razu-mijevanju izme|u Hrvatske, Albanije, CrneGore i BiH, kojim se, pored ostalog, pred-vi|a uspostava posebnog me|udràvnogkomiteta zaduènog za koordinaciju irealizaciju ovog projekta u ~etiri navedenedràve.

ALTERNATIVNI PLINOVODEnergetski projekat TAP zvani~no je

najavljen 2007. godine, kada je {vicars-ka energetska kompanijaSwiss EGL

Group predstavila studiju izvodivostikoja je dobila punu podr{ku zvani~nogBrisela i klju~nih dràva preko ~ije teri-torije }e se graditi plinovod -Azerbejdàna, Turske, Gr~ke, Albanije iItalije. Plinovod TAP primarno se gradizbog trì{ta Zapadne Evrope, a njegovaglavna trasa proteè se od Turske, prekoGr~ke i Albanije, pa po dnu Jadranskog

mora do Italije i dalje prema ZapadnojEvropi.

Zahvaljuju}i sna`nom anga`manuhrvatske diplomatije, jedan krak plinovoda

TAP usmjerit }e se prema trì{tu Balkod Albanije, preko Crne Gore i Hrvdo BiH.

Zvani~nici Republike Srpske prsu nervozno reagirali na ideju da se priklju~i plinovodu TAP. [tavi{e, u mma bliskim Miloradu Dodiku, angaFederacije BiH u ovom projektu okvaran je kao „namjerna diverzija“ ruenergetskog projekta “Ju`ni tok”, {~ista besmislica budu}i da Federacijve} ima jedan dobavni pravac ruskog(preko Ma|arske) ~iji je kapavi{estruko ve}i od trenutne potro{nje pa ne postoji apsolutno ni jedan raciorazlog da investira novac u izgradn jednog dobavnog pravca iz istog (ruizvora.

Izgradnjom znatno jeftinijeg plinoTAP Federacija bi osigurala alternizvor plina neovisan od Rusije, a zaokonkurencija na trì{tu nesumnjivo brila cijenu plina.


PLINOVOD“JU@NI TOK”

Kako bi izbjegla Ukrajinu, Rusija jeplinovod „Ju`ni tok“ usmjerila preko Crnogmora, koriste}i teritorijalne vode Turske.Turska je na to pristala, ali je zauzvratdobila rusku suglasnost za izgradnjuzasebnog plinovoda iz Azerbejdàna doTurske, pod nazivom Transanadolskiplinovod. Nastavak ovog plinovoda izTurske do Gr~ke, a kasnije i do Albanije iItalije, nazvan je Transjadranski plinovod,skra}eno TAP (Trans Adriatic Pipeli-ne).Krak ovog plinovoda za Balkan poznat je pod nazivom Jonsko-jadranski plinovod

i kroz njega bi Hrvatska, Albanija, CrnaGora i BiH godi{nje dobivale oko 5 milijar-di kubnih metara plina. Ukupna duìnabalkanskog kraka ovog plinovoda iznosioko 400 kilometara, od ~ega je u Albaniji170, Crnoj Gori 100, a u Hrvatskoj 130 kilo-metara. Spojna ta~ka za BiH planirana je uPlo~ama. Procijenjena ukupna ulaganja uizgradnju balkanskog kraka plinovoda TAPkre}u se u rasponu od 230 do maksimalno250 miliona eura, pri ~emu bi svaka dràvasamostalno gradila dionicu plinovodapreko svoje teritorije.

ALTERNATIVNI IZVOR PLINA

Federacija forsira plinovod TAP

Evropska unija ve} dulje vremenapoku{ava smanjiti energetsku ovisnost odRusije i to ~ini afirmacijom alternativnihplinovoda iz Kaspijske regije prema Evropi

pod zajedni~kim simboli~nim imenomNabucco , po ~uvenoj Verdijevoj operi kojagovori o izbavljenju Jevreja iz babilonskogzato~eni{tva. Svi plinovodi pod zbirnimnazivom Nabucco projektuju se tako da zao-bilaze rusku teritoriju i ruskog energetskog

monopolistu Gasproma. Na ovaj na~dràve Evropske unije poku{avaju ostvadva cilja: obezbijediti alternativni izvor psniziti cijene energentima preko zao{tre

trì{ne konkurencije. U evropskim dràvakoje imaju samo jedan dobavni pravme|u koje spada i BiH, cijena plina je za o40 posto vi{a od cijene plina u dràvamkoje imaju dva ili vi{e me|usobno neovisdobavnih pravaca.

RUSIJA GUBI ENERGETSKI MONOPOL

“Nabucco” protiv “Južnog toka”

ALTERNATIVNI SMJERFederacija BiH tipuje na plinovod TAP



Nisu pro{le ni pune dvije godineotkako je predsjednik VladeFederacije BiH Nermin Nik{i}uKantonalnom tuìteljstvu u

Sarajevu svjedo~io protiv dire-ktora Federalne uprave policije (FUP)Dragana Luka~a, a federalni se premijer ponovno upustio u arbitriranje me|unezadovoljnim policajcima. Nik{i} je, podsjetimo, po~etkom 2012. bio jedan odnajva`nijih svjedoka u istrazi protiv Luka~a- nakon {to je u mirovinu poslaokomandanta Specijalne jedinice DraganaViki}a, ali iz te pravosudne blamaè, na {tose u kona~nici sveo poku{aj kaznenog progona direktora FUP-a, o~evidno, nijeizvukao nikakvu pouku. Povod najnovijem Nik{i}evom javnom ispadu bilo je pismo{estorice inspektora federalne policije koje je premijer jedva do~ekao kako bi od svihnadle`nih institucija promptno zatraìootvaranje nove istrage protiv direktoraLuka~a.

LO[I PRAVNICI I POLICIJSKINEPROFESIONALCI

U dopisu koji su potpisali Jozo An|i},Rasim Hadì}, Damir ]e{ki}, Emirâmpara, Ilija Dragovi}i Latif Kaba{,{estorica inspektora FUP-a optuìli suDragana Luka~a za nepo{tivanje Zakona omirovinsko-invalidskom osiguranju, nezako-nito financiranje privatnog strelja~kog klubaKobra i neprofesionalan odnos premasuradnicima. „Smatramo da direktor na svena~ine izbjegava odlazak u penziju, jer tadagubi sve beneficije. Za sudbinu FUP-a, zbogodlaska direktora u penziju, ne treba brinuti,

jer Zakon o unutra{njim poslovima propisujeko i kako obavlja poslove do imenovanjanovog direktora“, napisali su pobunjeniinspektori, inzistiraju}i da je Dragan Luka~,kao i njegov imenjak Viki}, ispunio uvjete zaodlazak u mirovinu. No, nekoliko je~injenica koje potvr|uju da Luka~evi protivnici nisu samo lo{i pravnici, nego i

policijski neprofesionalci koji su, istina uzmalo truda, morali provjeriti kako stojestvari.

Prema podacima Federalnog zavoda zamirovinsko i invalidsko osiguranje DraganLuka~, sve i kada bi htio, jo{ zadugo ne}emo}i oti}i u mirovinu, budu}i da tek umartu 2015., ispunjava zakonom propisaneuvjete. Iako ima dugogodi{nji policijskista`, provjerama u slu`benim evidencijamaFederalnog zavoda MIO je utvr|eno danjegov nekada{nji poslodavac - VladaPosavske ùpanije, od 1996. do ‘99.godine, kada su na to bili primorani, nije policajcima pla}ala beneficirani radni sta`. Naknadno su se posavski policajci, i to uz prijetnje kaznenim prijavama, izborili daim beneficirani radni sta` bude upla}en,ali samo za 1999., uz obrazloènje kako prethodnih godina za to nije bilozakonskog osnova. Me|utim, ~ak i da jeDragan Luka~ prikupio dovoljno godinaradnog staà federalni Zakon ounutarnjim poslovima i Zakon o policijskim slu`benicima, na temeljukojih je Vlada FBiH i donijela odluku onjegovom imenovanju, jasno propisujeda mandat direktora traje do 7. decembranaredne godine. Optu`be da je formirao iiz kase FUP-a financirao privatnistrelja~ki klub Kobra, Luka~ je javnodemantirao, obja{njavaju}i kako nijete{ko provjeriti da taj klub postoji ve}deset godina. Tako }e, ukoliko Federalno

tuìteljstvo ipak otvori istragu pDragana Luka~a, na koncu najteùtvrditi da li se direktor neprofesio


ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKAÂ

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

Predsjednik Vlade FBiHNERMIN NIKŠIĆ(SDP) udružio se sa predsjednikom Komisza sigurnost federalnog ParlamentaIVICOM JURČIĆEM(NS Radom za boljitak) u

najnovijem pokušaju rušenja direktora Federalne uprave policijeDRAGANALUKAČA: Nikšić i Jurčić od Federalnog tužiteljstva traže žurno otvaranje istra

protiv Lukača, nakon što su od šestorice nezadovoljnih inspektora u kafanipreuzeli prijavu o navodnim nezakonitostima direktora federalne policije

[estorica policijskih inspektora pri-javilidirektora Luka~ajer im je za

pet posto smanjio dodatak na pla}u

POBUNA U FEDERALNOM MU



odnosio prema svojim suradnicima, {to je tako|er jedna od optu`bi na njegovra~un.

MINISTAR KURTE[NA STRANI DIREKTORA LUKAÂ

Sude}i prema (rukovodnim) pozicijamau Federalnoj upravi policije na kojima setrenuta~no nalaze potpisnici pisma, uistinu je te{ko pretpostaviti {to bi mogao biti pravi razlog njihovog nezadovoljstva.Osim Joze An|i}a, koji je s DraganomLuka~em do{ao u sukob kada mu jedirektor potpisao rje{enje o odlasku umirovinu, ali je sudskog odlukom ponovnovra}en na funkciju na~elnika Odjela zaza{titu objekata, nijedan od petoriceinspektora nije ni na koji na~in derogiran uslu`bi. Rasim Hadì} je vo|a Tima za

me|unarodnu i me|uagencijsku policijskusuradnju u Sektoru kriminalisti~ke policije,gdje rade i Emir âmpara i Ilija Dragovi}.Damir ]e{ki} je, opet, {ef Odsjeka za planiranje, analizu i koordinaciju u Sektoruuniformirane policije u kojem je uposlen iLatif Kaba{. Kako, me|utim, niti jedan od{estorice inspektora nije izravno angaìranu policijskim istragama, njima su nedavno,sukladno ranijoj preporuci federalnihrevizora, umanjeni dodaci na pla}e. Iako susmanjena bila gotovo pa simboli~na, sa 30na 25 posto iznosa koji su doskora primali,~ini se kako su manje pla}e zapravo bile pravi razlog da inspektori optuè direktoraLuka~a za neprofesionalni odnos premanjima. Znakovito je, tako|er, da je uobranu Dragana Luka~a me|u prvima staofederalni ministar policije Predrag Kurte{,

premda bi ga principijelnost i soriziranje s direktorom FUP-a moglo sukoba sa strana~kim kolegama iz S prije svih, s federalnim premijerom Nnom Nik{i}em. Dodajmo tome da {estorice nezadovoljnih policijskih ktora i njihovih mentora u sFederalnoj upravi policije, zasignikada ne bi imalo javnog odjek„pu~isti“ prethodno nisu dobili podizvan te institucije.Pored premijera Nermina Nik{i}a kuz sve svoje radne obveze, na{ao vremse bavi i personalnim sukobima u federMUP-u, medijskoj se kampanji proDragana Luka~a odmah priklju~io ivJur~i}, zastupnik Narodne stranke Rad boljitak u Zastupni~kom domu ParlaFederacije BiH i predsjednik parlame


DISCIPLINIRANJE PO

ZA I PROTIV DRAGANA LUKAÂFederalni ministar policije Predrag Kurte{ me|uprvima je stao u odbranu Dragana Luka~a nakon{to se direktor FUP-a ponovno na{ao na udarunjegovog strana~kog kolege Nermina Nik{i}a



Komisije za sigurnost. Federalni zastupnik Jur~i}, ba{ kao i premijer Nik{i}, imaju jakerazloge da udare na direktora federalne policije koji je proteklih mjeseci, izme|uostalih, podnio kaznene prijave protivnjihovih najbliìh strana~kih kolega, ministra pravde Zorana Mikuli}a, kraji{kog premijeraHamdije Lipova~ei ministra poljoprivredeJerka Ivankovi}a Lijanovi}a, ali i biv{eg predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke Federacije BiH Petra Jur~i}a, ina~edugogodi{njeg financijskog mecene obiteljiIvankovi} Lijanovi}. Kaznena prijava koju jefederalna policija u ljeto pro{le godine podnijela protiv Petra Jur~i}a zbogkrivotvorenja fakultetske diplome predstav-ljala je, naime, po~etak sukoba izme|u IviceJur~i}a i Dragana Luka~a.

UNUTRA[NJI I VANJSKI NEPRIJATELJIZloupotrebljavaju}i mjesto pred-

sjednika parlamentarne Komisije zasigurnost Jur~i} je tada poku{ao izvr{iti pritisak na Luka~a, ali se direktor FUP-a

nije odve} obazirao na upozoza{titnika poslovnih interesa Lijanovfederalnom Parlamentu. (Petar Jur~ podsjetimo, kao direktorHypo Alpe ABanke poduze}ima u vlasni{tvu obLijanovi} podijelio vi{e od 63 milijunkredita koji nikada nisu vra}eni.) Potdirektor FUP-a u prolje}e ove g podnio kaznenu prijavu protiv federministra poljoprivrede Jerka IvankLijanovi}a i jo{ pedesetak osoba, kosumnji~ene za podjelu i primsredstava poticaja za poljoprivred

~ime je prora~un Federacije o{te} blizu tri milijuna KM. Nakon kaznene prijave protiv mi

Ivankovi}a Lijanovi}a, zastupnik Jur~i} kre}e u otvoreni rat s DragLuka~em, s tim da nalazi saveznike u Federalnoj upravi policije. Osim {es potpisnika prijave protiv Luka~a, sa kse sastajao po sarajevskim kafanamanego {to je dokumentaciju prosl premijeru Nik{i}u, u operaciju rudirektora federalne policije Jur~uklju~io i kriminaliziranog inspeMom~ila Tubi}a,koji je ve} godinu pod suspenzijom, nakon {to su inspDràvne agencije za istrage i za{titu (otkrili da je povjerljive informaciistraga otkrivao Ivanu Vuk{i}u. Nimslu~ajno, biv{i {ef Federalne obavjesigurnosne slu`be (FOSS) Vuk{idugogodi{nji bliski prijatelj Ivice Ju jedan od prvih suradnika u milijunkriminalu ranijeg direktora Hypo bankeJur~i}a. Prethodnih su se godina Ivan VIvica Jur~i} na{li na istom zadatku, kzdruènim snagama u Zapadnohercegovùpaniji poku{ali sru{iti policijskog ko

Zorana Gali}a.SLOBODN BOSN I 28.11.2013.

ISTRAGA PROTIV DRAGANA LUKAÂ

Medijski istupi predsjednika Komisijeza sigurnost federalnog Parlamenta, bezprethodnih konzultacija s ostalih deset

~lanova, silno su razljutili njegovogzamjenika iz HDZ-aMarijana @ivkovi}a,koji je Jur~i}a upozorio da, sve dok se nezauzme zajedni~ko stajali{te, on moèiznositi samo svoje osobne stavove. No,posljednji slu~aj nije i jedini primjer

Jur~i}evog privatiziranja parlamentarnekomisije, budu}i da je taj federalnizastupnik i ranije poku{avao da

zloupotrebom svog poloàja osiguradodatne privilegije, ponekad posvebanalne. Tako je Ivica Jur~i} svojedobnood federalnog MUP-a traìo dozvolu kakobi na svoj privatni automobilMercedes ugradio rotaciju?!

ZLOUPOTREBA SLU@BENOG POLO@AJA

Ivica Jurčić tražio od federalnogMUP-a dozvolu da na privatniautomobil ugradi rotaciju!!!

18

POZADINA SUKOBA U MUP-u FEDERACIJEFederalni su se policajci pobunili protiv direktora radiza{tite svojih beneficija

PRIVATIZIRANJEPARLAMENTARNEKOMISIJEIvica Jur~i}, zastupnik NS Radom za boljitak uParlamentu FBiH



Potpredsjednik Republike SrpskeEnes Suljkanovi}vratio se uBanju Luku s ~etverodnevneturneje po Austriji i Holandiji,koju je, prema vlastitom

priznanju, finansirao iz sopstvenog dèpa.[ef RS-a Milorad Dodiknije mu potpisao putni nalog uz obja{njenje da seSuljkanovi}eva posjeta dijaspori u Austriji iHolandiji poklapa s Danom dràvnostiBiH. A kako je taj praznik proskribiran u

manjem bh. entitetu, Dodik je Suljkanovi}uodbio potpisati putni nalog, cini~no mu preporu~iv{i da tro{kove puta regulira uFederaciji BiH!

Sarajevska centrala SDP-a {utke je pre{la preko javnog poniènja svog najvi{erangiranog funkcionera u RS-u. @alosni poloàj u kome se nalazi dopredsjednik RS-aEnes Suljkanovi} nije posljedica njegovevi{e nego skromne politi~ke vje{tine nitiDodikove poslovi~ne bahatosti, nego je posljedica katastrofalne gre{ke koju je SDPnapravio desetak godina ranije kada je prihvatio asimetri~na rje{enja o konstituti-vnosti tri naroda na cijelom prostoru BiH.

Presudom iz 2001. godine, Ustavni sud BiH je naloìo da se u oba entiteta osigurainstitucionalna ravnopravnost tri konstitu-tivna naroda i da se osiguraju mehanizmiza{tite kolektivnih nacionalnih prava. Kao posljedica takve odluke, u Federaciji BiHuveden je i tre}i, srpski klub u okviru Domanaroda Parlamenta FBiH, te je instaliran idopredsjednik FBiH iz reda srpskognaroda.

Republika Srpska se protivila bilokakvim promjenama koje bi dovele u pitanje apsolutnu predominaciju srpskognaroda u institucijama zakonodavne,

izvr{ne i sudske vlasti, pa je ustavneamandmane o jednokopravnosti tri konsti-tutivna naroda provela tako da su{tinaodnosa ostane netaknuta. Umjesto Domanaroda, instalirala je Vije}e za za{titunacionalnih interesa koje nema nikakvestvarne parlamentarne ovlasti, a uvela je idva dopredsjednika RS-a, iz reda bo{nja~kog i hrvatskog naroda, bez bilokakve autonomije i bez ijedne izvornenadle`nosti, s pravom da obavljaju samoone poslove za koje ih ovlasti predsjednik RS-a!

Tada{nja i sada{nja partija na vlasti,SDP, pristala je na asimetri~na ustavna

rje{enja, uprkos jasnim upozorenjima poloàj manjinskih naroda u RS-u su{tinski promijeniti. U Federaciji B jedan se zakon ne moè usvojitisuglasnosti ve}ine u oba doma ParlaBiH, dok se u Republici Srpskoj svi zusvajaju u jednodomnoj Narodnoj skuu kojoj 90 posto zastupnika dolazi ive}inskog, srpskog naroda.

Predsjedniku RS-a dato je ust pravo da sam imenuje i razrjeizvr{nu vlast, ~ak i bez formobaveze da se o tome prethkonsultira s dvojicom potpredsjed

za razliku od Federacije BiH u predsjednik ni jedan potez ne povu}i bez prethodne suglasnosti ddopredsjednika.

Bo{nja~ki potpredsjednik RS-a Suljkanovi} ne moè ni na slu`benoti}i bez odobrenja {efa Dodika, dodopredsjednika u Federaciji BiH, KeboPudari}, potpuno autonomno raspovlastitim budètima.

Dodikovo odbijanje da Suljkan potpi{e putni nalog cini~na je ilussu{tinske neravnopravnosti triju konitivnih naroda koju je, na àlost, aminupravo Suljkanovi}eva partija.


S K A N D A L N E D J

Pi{e: ASIM METILJEVI]

SDP prešutio javno poniženje svog funkcionera u RS-u Enesa Suljkano

Suljkanović se ne trebaljutiti na Dodika štomu je zabranio odlazakna službeni put, negona svoje partijskekolege iz SDP-a

koji su pristalina asimetričnaustavnarješenja

Suljkanović se ne trebaljutiti na Dodika štomu je zabranio odlazakna službeni put, negona svoje partijskekolege iz SDP-a

koji su pristalina asimetričnaustavnarješenja

FIKUS POTPREDSJEDNIKEnes Suljkanovi} obavlja samoone poslove za koje ga ovlasti{ef Milorad Dodik



Usarajevskom hoteluEuropa usubotu i nedjelju, 23. i 24.novembra, odr an je Me|una-rodni simpozij povodom 30godina od „Sarajevskog procesa“

i deset godina od smrti prvog predsjednikaPredsjedni{tva Republike Bosne i HercegovineAlije Izetbegovi}a. Me|u u~esnicimasimpozija koji su odali razli~ita priznanjaIzetbegovi}u, proglasiv{i ga simbolomotpora, ali i simbolom pravde i pravednosti,na{ao se i profesor sa Internacionalnoguniverziteta u Sarajevu (IUS) prof. dr.

Mehmet Cankoji je odrào predavanje otemi: Srebrenica: Da li je ona neuspjeh u Alijinoj karijeri lidera? .

GLAS SREBRENIÂNA„Na ovom Me|unarodnom simpoziju

poku{ao sam biti glas Srebreni~ana. @eliosam da reflektujem vrisak ljudi koji sutamo pobijeni. Po{tujem porodicuIzetbegovi}, po{tujem Aliju, ali ovo jene{to sasvim drugo. Na ovom simpozijuèlio sam biti glas ljudi pobijenih uSrebrenici“, izjavio je na po~etku na{eg

razgovora prof.dr. Mehmet Can koji predaje na Fakultetu prirodnih i tehni~kihnauka pri IUS-u.

„Ja nisam rekao da je Srebrenicaneuspjeh u liderskoj karijeri Izetbegovi}a.Ja sam samo postavio to pitanje. Svjestansam osjetljivosti kad je rije~ o Srebrenici inastojao sam biti diplomatski blag,odnosno koristiti se diplomatskim rje-~nikom. S druge strane, ja nisam kompe-tentan da dam odgovor na pitanje koje sampostavio. Odgovor na to pitanje treba dadaju gra|ani BiH, ali ujedno, bio sam tolikoslobodan da to pitanje javno postavim“,obja{njava Can. Mehmet Can je na IUS-u


MATEMATIKA RATA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Na Međunarodnom simpoziju povodom 30 godina od „Sarajevskog procesa“deset godina od smrti prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH Ali

Izetbegovića, nekritičku unisonost i veličanje kulta ličnosti osporio je profesoInternacionalnog univerziteta u Sarajevu TurčinMEHMET CANkrajnje

polemičnim predavanjem naslovljenim „Srebrenica: Da li je ona neuspjeh uAlijinoj karijeri lidera?“. Mehmet Can tvrdi da je odgovor na to pitanje već d

“ Sva~ija odgovornost za tragedijuSrebrenice treba biti ustanovljena -

poku{avam biti glas Srebreni~ana“

SREBRENICAISTO^NI GRIJEH VOJNOG I POLITI^KOG RUKOVODSTVA

MATEMATIÂR I ARTILJERACMehmet Can, profesor naFakultetu prirodnih itehni~kih nauka na IUS-u



angaòvan od 2005. godine, a po vlastitom priznanju, u proteklih osam godina pet puta je bio u~esnik mar{a kojim se prelazi putìvota i smrti kojim su pro{li preìvjeliSrebreni~ani, me|u kojima Can ima brojne prijatelje. Jedan od njih je i HasanNuhanovi}, autor knjige „Zbijeg - Put uSrebrenicu“.

„Obi{ao sam i poloàje oko Sarajeva na@u~i, Stupu, Nedàri}ima... Ja sam dvijegodine sluìo tursku vojsku i imam dvijezvijezde na reveru. Oficir sam turskeartiljerije. Kada sam obi{ao poloàje okoSarajeva i vidio raspored srpskih arti-ljerijskih cijevi oko Sarajeva, zaklju~iosam da je Sarajevo imalo ulogu taoca.Svaka akcija Armije BiH ‘ka`njavana’ jeartiljerijskim napadom na Sarajevo“, kaèCan koji je ubije|en da je tala~kom pozicijom Sarajeva, ali i tala~kom pozicijom enklava u isto~noj Bosni, ArmijaBiH bila paralizovana. „[ta je Armija BiHmogla napraviti u takvoj poziciji? Mogla je

probiti koridor i povezati enklave, evakuisati. Koliko mi je poznato, @Srebrenica bile su povezane, trebalo jeotvoriti koridor prema Tuzli. Nije urni jedno ni drugo“, kaè Can navode}i dto prva gre{ka vojnog i politrukovodstva na ~elu sa Alijom Izet begvi}em.

GRE[KA ZA GRE[KOMDruga gre{ka, prema njegovoj o

bila je u vjerovanju da }e UN i holavojnici za{tititi i spasiti Srebrenicu igra|ene od genocida. „Kada su trupe RMladi}a napale za{ti}enu zonu Srebrtamo je bilo stacionirano 400 holanvojnika. I ti vojnici ne da nisu pnikakav otpor nego su srpskim snaposluìli kao taoci kako bi sprije~ili zudare NATO-a na svoje poloàje“, kaCan koji vjeruje da je povla~enje NaseOri}ai njegovih ljudi prije pada Srebrtre}a velika gre{ka tada{njeg rukovo„Neki vojni eksperti sa kojim razgovarao tvrde da bi, da je Ori}Srebrenici, odnosno da je postojala

kakva komandna linija u Srebrodbrana trajala najmanje mjesec danpo{to u Srebrenici nije bilo Orkomandnog kadra, Srebreni~ani semogli oduprijeti napadu srpskih snagje, po mom mi{ljenju, jo{ jedan neuskaè Can i dodaje: „Ni danas bosapoliti~ari ne rje{avaju, niti im je staproblema s kojima se suo~avaju Bo{novoj zemlji. Upravo zbog toga i tanaslovljavanjem mog predavanjasimpoziju èlio sam poslati porukupretpostavljam da }e u budu}nosti anim politi~arima biti postavljenopitanje“, kaè Can.


JE LI ALIJA KRIV ZA SREB

Iako izbjegava dati direktan odgovor napitanje da li je Srebrenica bila neuspjeh uliderskoj karijeri Alije Izetbegovi}a,Mehmet Can priznaje da je odgovor na topitanje ve} dat.„To je realnost. Kod nasmatemati~ara postoji termin analizasistema. To je veoma jednostavnaprocedura. Primjerice, kada odvezeteautomobil kod mehani~ara, on slu{azvuk motora. Dakle, po samom zvuku

motora, dobar mehani~ar moè otkriti u~emu je problem, a da i ne otvarama{inu. Ako saberemo i analiziramosve ono {to se de{avalo prije i poslijepada Srebrenice, jasno je da je postojaoproblem u ’motoru’, odnosno vojnom politi~kom rukovodstvu na ~ijem ~elu jbio Alija Izetbegovi}. To su poznate~injenice i rekav{i ovo, ja zapravo notkrivam ni{ta novo“, kaè Can.

ANALIZA SISTEMA

Problem je bio u „motoru“,odnosno vojnom i političkomrukovodstvu na čelu sa AlijomIzetbegovićem

HEROJ S GRE[KOMHEROJ S GRE[KOMAlija Izetbegovi} predsjednik

Predsjedni{tva RBiH



“Iznena|en sam va{im pitanjima kakosam se osje}ao pred `rtvama u Toma{ici?Stvarno sam {okiran da mi dva dana postavljate isto pitanje. To pitanje nije prikladno, naro~ito ako vam je poznataistorija moje porodice. @elim da vaszamolim da me to vi{e ne pitate, jer to pitanje smatram velikom uvredom. @eliteda znate {ta sam osje}ao? Osje}ao samtotalnu empatiju. Osje}ao sam bol koju i viosje}ate”, kazao je Theodor Meronodgo-varaju}i na brojna pitanja `rtava koji su pri-likom prema predsjedniku Ha{kog tribunala bili gnjevni i sarkasti~ni.

O{tre kritike na Meronov ra~un i radha{kog Tribunala i ne ~ude obzirom da su prije nekoliko mjeseci procurile informacije da su osloba|aju}e presude za generalaMom~ila Peri{i}a, te Jovicu Stani{i}aiFrenkija Simatovi}adonijete pod velikim

pritiskom na sudije upravo od predsjednikaMerona. Sudija ha{kog Tribunala, DanacFrederik Harhoff potpuno je raskrinkaoMeronove pritiske da se u ovim slu~ajevi-ma, kao i u slu~aju hrvatskih generala,donesu osloba|aju}e presude. Kada je

Harhoff izrazio strah da bi po istom prin-cipu osloba|aju}a presuda mogla bitidonijeta i u slu~ajevima R adovana Kara-dì}a i R atka Mladi}a, on je od strane pred-sjednika Tribunala diskreditovan i isklju~eniz Sudskog vije}a koje sudi Vojislavu[e{elju.

MERON SPREMA NOVE ODMAZDEOva Meronova odmazda, me|utim, nije

jedina koja se desila iza zidina Ha{kog tribunala. Meron se na isti na~in obra~unavasa svim svojim neistomi{ljenicima. ôvjek koji je u Tribunalu predstavlja strah i trepet, prema saznanjima “SB” spremio je novulistu za odstrel uposlenika ICTY-a, koji munavodno nisu lojalni. Jedno je sigurno, urezidualnom mehanizmu, na ~ijem se ~elunalazi Meron, osta}e isklju~ivo sudije koji}e bespogovorno igrati po Meronovim pravilima.

No, Meron je u Sarajevu, na konferenciji povodom obiljeàvanja 20 godina radaMe|unarodog krivi~nog suda za biv{u

Jugoslaviju, poku{avao da ostavi utisak ~ovjeka koji je jednako propatio kao i broj-ne prisutne `rtve. On se sa njima poistovje-tio, podsje}aju}i na ~injenicu da je njegova jevrejska porodica pro{la kroz holokaust uPoljskoj. Osamdeset~etvorogodi{nji Meron


THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]

“ Budite samo jo{ malo strpljivi i dokraja na{eg mandata i najve}i

kriti~ari }e nam odati priznanje!“

Posjeta SarajevuTHEODORA MERONA, predsjednika Haškog tribunala, protekl je uz oštre kritike na njegov račun, uz protestovanje i negodovanje grupe

građana, te predstavnika udruženja porodica žrtava i žrtava rata u BiH;naša novinarka otkriva na koji način je aktuelni predsjednikICTY-jamjesecima

ranije pripremao sebi dobrodošlicu u BiH

THEODOR MERON U SARAJE“ [OKIRAN SAM I UVRIJE\EN

VA[IM PITANJIMA O MOM

ODNOSU PREMA @RTVAM“



je u svom drugom mandatu najavio novorazdoblje u radu Tribunala i tvrdio da }eICTY i dalje biti isti onaj sud kakav je bio prije deset godina.

“Na{ kapacitet i sposobnosti suograni~ene. To kako se biraju su|enja i vr{injihova selekcija u potpunoj je nadle`nostiTuìla{tva. Ja shvatam da `rtve nisu zado-

voljne radom Tribunala, mo`da je na{a mis-ija zapravo nemogu}a misija. Me|utim,èlim da vas uvjerim da mi radimo sve {to je u na{oj mo}i. Veliki broj sudija izTribunala su u ve}ini slu~ajeva stra{no pogo|eni svjedo~enjima koja slu{aju idokazima o zlo~inima koji se na|u prednjima i u njihovu profesionalnost ne treba

sumnjati. Moj cilj je i da se `rtvamobezbijede reparacije, ali u Vije}u UNstalno govore da novca za to nMe|utim, ja vam savjetujem da vi i nastavite traìti materijalna obe{te} poru~io je Meron `rtvama rata.

Nata{a Kandi}, predstavnica REKOna konferenciji je bila najo{trija kritdosada{njeg rada Ha{kog tribunala. kazala da se posljednjih godina za konu odgovornost i udruèni zlo~i poduhvat dobijaju osloba|aju}e presuda to uvodi jednu op{tu konfuziju Tribunala. Po njenom mi{ljenju, um pravnih, koriste se politi~ki argum presudama. Tribunal samo stvara priv}e na prostoru Balkana uspos pomirenje, tvrdi ona, {to se dosada praksom nikada ne}e desiti. Kandi}

podsjetila i na sudiju Harhoffa koji jelagao da se priznanje krivice osu|enihnih zlo~inaca iznese pred porodi`rtava {to mi moglo do doprinese pom ju, ali da ta njegova inicijativa nije prTribunalu.

Meron je odbacio i insinuacije daklju~na osoba koja provodi politiku vsila, a da ga ostali sudije u tome pratese u na{em radu vodimo statutima. Tribunala i drugih sudova defini{eusku misiju. Mi nismo promijenili darde kao {to se ovdje ~ulo. Na{a ulda radimo u individualnim slu~ajeni{ta {ire od su|enja pojedincimanismo tu da bismo sudili dràvamznam da ste vi razo~arani sa dvije-tri ba|aju}e presude, ali ponekad se dedo|e i do osloba|aju}e presude. Ne zkakva }e biti apelacija za slu~aj Simaali molim vas da nam date priznanje ddo sada ne{to i uradili. Imajte jo{ ma pljenja za ovo {to radimo i vjerujte dnajve}i kriti~ari do kraja na{eg m prepoznati na{a velika dostignu}a.”

Ovo je Meron govorio nakon {to `rtvava rata i predstavnika udruènja ~uo da on do sada nije pokazao suosj


SARAJEVSKA DOBRODO[LICA ZA PREDSJEDNI

PROTEST PROTIV MERONA Grupa gra|ana Sarajeva ipredstavnici bo{nja~kih rtavaprotestovali su protiv predsjednikaHa{kog tribunala

BRI@LJIVO PRIPREMAN TERENZA DOLAZAK U BIHTheodor Meron je, strahuju}i od reakcijau Sarajevu, mjesec dana ranije `rtve ratadoma}inski ugostio u Tribunalu



sa porodicama `rtava iz BiH i da bi zbogsvoje dosada{nje politike nakon drugog man-data mogao zavr{iti u Poto~arima “na stubusrama”. Tokom njegovog obra}anja pred-stavnice Udruènja “Majke Srebrenice” u salisu mu demonstrativno okrenule le|a. One susvojim gestom izazvale veliku pa`nju nov-inara koji su se okupili oko njih traè}i izjave.

“Ovaj ~ovjek nas ignori{e i ne primje}ujenas, ne primje}uje nas kad nas gleda u o~ikao `rtve, a {ta li tek radi kad je iza nas.Donosi odluke kakve on ho}e i kakve njemuodgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kakonjima pa{e”, kazala je Hatidà Mehmedovi}iz Udruènja “Majke Srebrenice”.

Nisu samo `rtve rata negodovale na radaktuelnog predsjednika Ha{kog tribunala.U konferencijskoj sali hotelaHoliday u{lo je desetak mladih osoba iz Gra|anske inici- jative sa velikim transparentom na platnu“RIP Justice” (Pravda po~iva u miru),me|utim Meron se ni na to nije obazirao.Organizatori su iz sale izbacili demon-strante i oduzeli im akreditacije.

KAKO JE MERON PRIPREMAO SEBIDOÊK U BiH

“Prisustvo Theodora Merona u BiHgovori o njegovom osje}aju gri`nje savjestinakon sramotnih presuda koji se ti~u ratnihzlo~ina po~injenih u BiH. Na{a akcija predstavljala je apel na nadle`ne da se pokrene istraga protiv predsjednika Ha{kogtribunala, na {ta je ukazala FlorenceHartmann, a {to jo{ uvijek nije ura|eno.Meron je pritiskom na sudije u done{enju presuda kr{io Statut Tribunala, na koji se

stalno poziva. Ovo je bio neformalni protestgra|ana Sarajeva koji su èljeli iskazatinegodovanje dosada{njim radom TheodoraMerona i zbog njegovog nepo{tivanja`rtvava rata”, rekla je za na{ list Hana

Obradovi}koja se na{la u grupi nezado-voljnih gra|ana.

“Mi ne èlimo biti dijelom cirkusa kojidozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pereruke od odgovornosti da objasni svojekatastrofalne odluke koje je donosio tokom

godine. Mi primamo lekcije i prazne rije~io dostignu}ima Ha{kog tribunala. Gdje suodgovori na pitanje o kontroverznim pre-ranim osloba|anjima osu|enih za ratnezlo~ine? Koji je razlog za dono{enje kon-

troverznih presuda u slu~ajevima PeGotovina? Kako se biraju sudije za àvije}a? Za{to su tvrdnje sudije Hazanemarene? Za{to je praksa preotpu{tanja osu|enih tako slijepo provu praksu bez obzira na sve pokazat

stavove profesionalaca koji ukazujtakvu praksu treba prekinuti? Za{to nferenciji o 20 godina postojanja Tribnema niti jednog jedinog predstaTuìla{tva?”, kazala je Obradovi}eva

Kako na{ list saznaje, Theodor Me prije svoje posjete BiH pa`ljivo sprteren za dobrodo{licu.

Munira Suba{i}, predsjednUdruènja majki Srebrenice, za “SB”da je Meron prije dvadesetak dana psve predstavnike udruènja `rtavTribunal, gdje im je pripremio tdo~ek. “Umjesto sat vremena ostali njim tri i po sata. Razgovarali smo olemima koji nas mu~e, on nas je paslu{ao, postavljao pitanja i vidjeli ssuosje}a sa nama. Ja sam ~ak bila slobodna da mu kaèm da je on ~ovgodinama i da bi svoju fuknciju treb prepusti nekom mla|em. On se na touvrijedio. U {ali je kazao — jel’vi msam ja malo posenilio’? Na kraju otvorazgovora punog razumijevanja obnam je ‘novi po~etak’ u radu Tribuna je trebalo zna~iti da }e Meron okrenulist. Zaista nas je iznenadio sv

uvi|avno{}u”, kaè Munira Suba{i}.SLOBODN BOSN I 28.11.2013.24

THEODOR MERON ME\U @RTVAMA RATA BiH

Na konferenciji odrànoj povodomdvadesetogodi{njice rada Ha{kog tri-

bunala nije se pojavio glavni tuìlacSergeBrammertz. Razlog zbog kojeg tuìlacnije pozvan na konferenciju u Sarajevu je,kako saznajemo, sukob izme|u njega ipredsjednika Tribunala Theodora Merona,koji datira jo{ od izricanja osloba|aju}epresude generalu Mom~ilu Peri{i}u.

Tom prilikom Brammertz je uputio nizo{trih kritika na rad sudije Merona. Peri{i}evuosloba|aju}u presudu ocijenio je kao zbunjuju}u i izjavio da je sud zbog nje izgubio svakikredibilitet. Brammertz je tako|er traìo da seosloba|aju}a presuda Peri{i}u poni{ti.Nakon osloba|aju}e presude Peri{i}u protiv

sudije Merona, koji je bio predsjedavaju}iàlbenog vije}a u slu~aju Peri{i}, u Tribunaluse spremala mini pobuna, {to je neke od 18sudija Ha{kog tribunala navelo da se okupeoko alternativnog kandidata za predsjednikaTribunala, koji se birao prije dva mjeseca.

Me|utim, iz straha su odustali od toga. Tosujetnog Merona duboko uvrijedilo, {to

razlog zbog kojeg ve} mjesecima ne razgvara sa Brammertzom.

JUBILEJ TRIBUNALA BEZ PRVOG ÔVJEKA TU@ILA[TVA

Rat Theodora Merona i SergeaBrammertza

SARAJEVSKA OBE]ANJAMeron je u Sarajevu najavio novu epohu u radu Tribunala

Serge Brammertz, glavni ha{ki tuìlac



THEODOR MERON U PR

THEODOR MERON, predsjednik Haškog tribunala koji se smatra najodgovornijza nekoliko skandaloznih presuda kojima su u posljednjih godinu dana na slob

puštene desetine osoba presuđenih ili optuženih za najteže ratne zločine,početkom ove nedjelje obišao je zlokobnu masovnu grobnicu u Tomašici kra

Prijedora, nekadašnji koncentracijski logor Omarska, prisjetio se užasne sudbkroz koju je prošla njegova majka i suočio se sa nepojmljivim zločinima

počinjenim u ovom dijelu BiH; naša novinarka nije se odvajala odMerona i njegove impresivne sigurnosne pratnje

Ubica iz prijedorskih logora smrtiDarko Mr|anije na{ao vremena da pozdravi Merona, koji ga je

prijevremeno otpustio iz zatvora zbog„dobrogi korektnog pona{anja“

MERON U PRIJEDORULJEP[A STRANA GENOCID

[OK, NEVJERICA OGOR^ENOSTTheodor Meron uposjeti Toma{ici,najve}oj poslijeratnojmasovnoj grobnici uEvropi



Trebala je 21 godina da nekome poradi savjest i progovori gdje je jama Toma{ica, najve}a primarnagrobnica na Balkanu koja je nasvom nastanku 1992. godine

progutala izme|u 1.000 i 1.100 tijelazvjerski pobijenih Bo{njaka i Hrvata.Godinu manje nego nekome iz Tribunala dakona~no do|e u Prijedor, ~ije su slike 1992.izgladnjelih i pretu~enih logora{a iz logorana Manja~i obi{le cijeli svijet i koji je bio jedan od povoda da se i ustanovi Krivi~nisud za ratne zlo~ine za podru~ju biv{eJugoslavije u Hagu (ICTY).

Theodor Meron, predsjedavaju}i ovogsuda, proveo je ponedjeljak i utorak sa porodicama `rtava iz Prijedora, ali iz drugihkrajeva BiH. Uo~i godi{njice osnivanjaICTY-ja.

„Slobodna Bosna“ pratila ga je ova dva

dana posjete.U ponedjeljak rano ujutro dolazimo uKozarac, mjesto pokraj Prijedora u koje sevratilo najve}i broj Bo{njaka, ali i mjesto ukojem ih je najvi{e i pobijeno. Do~ekujenas Satko Mujagi}, biv{i logora{, koji jeinicirao Meronovu posjetu BiH. Brojne sunovinarske ekipe, pored ostalih, kolege saHrvatske televizije i odmah za njima biv{i predsjednik Udruènja logora{a BiH MuratTahirovi}.

KASNO MERON NA GENOCID STI@ESlijedi poziv iz Meronovog protokola -

dolazak predsjednika Tribunala se pomjeraza nekoliko sati. Nema obja{njenja, alisaznajemo da Meron nije htio riskirati da po lo{em vremenu u Prijedor sletihelikopterom UN-a, nego }e sti}i automo- bilom. Odatle odlazimo u „Udruènjelogora{a 1992, gdje nas do~ekuje pred-sjednik Mirsad Duratovi} i generalnisekretar Sudbin Musi}. Mala kancelarija puna je biv{ih logora{a koji ne{to o~ekujuod ove posjete. Nemaju ih gdje ugostiti isve primiti, jer ih je Marko Pavi}, na~elnik op}ine, skinuo sa budèta jo{ pro{le godine,a lokalni odbornik Muharem Murselovi}imodmah potom pove}ao kiriju. Imaju novca, procjenjuje Musi}, za „jo{ dva mjesecarada, a mo`da i tri“. Duratovi} je pojasniokolegi sa HTV-a {ta je Toma{ica, {ta }evidjeti i da ne bi gubili vrijeme doMeronove posjete, kre}emo za [ejkova~u,u Sanski Most, mjesto gdje je 430 tijela izToma{ice ekshumiranih i spremnih zaobradu.

S nama u kolima su ~lanovi porodicakoji jo{ traè svoje najmilije. Pri~aju o pravdi. Djevojka nam pokazuje ku}u u kojuse prije samo nekoliko dana vratio Darko

Mr|a . Mr|i je su|eno za zlo~ine u

Prijedoru, odleào je svoju kaznu i vratio se prije njenog isteka u svoj i njihov grad prijenego {to su oni na{li svoje ~lanove porodica. Pu{ten je zbog „dobrog vladanja“ prema odluci Theodora Merona, kojeg~ekamo da do|e.

„Srela sam ga prekju~er. Hoda sasvimnormalno Prijedorom...“, pri~a jedna odna{ih saputnica.

Musi} dodaje da Mr|a nije jedini.Takvih po Prijedoru ima na desetine koji{etaju, zasnivaju porodice, dok se, premaevidenciji, u Prijedoru jo{ traga za blizu900 Bo{njaka. Toma{ica im je jedina preostala nada da }e ih mo}i ukopati propisno. Sam Duratovi} uspio je da prona|e samo neke od svojih ~lanova porodice koje je traìo u Toma{ici, od njihdesetoro.

„Na{ao sam dvije li~ne karte, od svogstrica i stri~evi}a. Mislim da je i ostatakfamilije tamo“, nagla{ava Duratovi}.

Stri~evi} mu je imao 19 godina kad jeubijen, mla|i ro|eni brat nepunih 16godina. U [ejkova~u ide svaki dan. Me|u balzamiranim tijelima misli da je prepoznao jo{ tri ~lana porodice, ali nijesiguran.

I napokon dolazimo u [ejkova~u,

identifikacioni centar i centar za o posmrtnih ostataka.Pu{taju nas u jednu halu... Da vle{eve na kojima se jo{ „radi“, odnosnse obra|uju.

A tamo le{evi, koji su nekada bilileè na bijelim vre}ama. I ono {to normalna osoba vidi jeste pakao... koja trunu... Miris smrti. Balzamiranfazi poluraspada. Toma{ica ih je sa~onakvima kakvi jesu u momentu kaispustili svoj posljednji dah. Notuìteljstva su nam zabranili da prila blizu, tako da fotoaparat ne moè uhsve. Jedan kadar, na stotinu i vi{e Crta koja dijeli ìve od mrtvih. Crtadijeli realnost od halucinacije.

Negdje su tijela kompletirana... K pogledate, zapitate se da li je dio njìv zakopan u Toma{ici. Na jednom rukom prekrivene o~i. Drugo leì na zruka je podignuta visoko u zrak... Djeiza nas pokazuje na sivkastu masu u di kaè: ~ini mi se da ih je dvoje u zagr No kadra za slikanje dobrog nema. nepregledna masa le{eva, negdje jedna kost i malo kose... Negdje skdonji ve{. Ku}na obu}a, bade m

cipele.... Vidi se da su ti ljudi izvedSLOBODN BOSN I 28.11.2013.26

„SB“ NA LICU MJESTA

Tri bagera sada rade na zatvaranjuToma{ice, dva su radila na njenomotkopavanju.Dr. Mujo Begi}nam je pojasnio da sesada Toma{ica zatvara i da }e se ponovootvoriti kada pro|e snijeg i ki{a. Da bi setijela sa~uvala od propadanja. I ne samo

to. Toma{ica }e se i pro{irivati.„Mislimo da moèmo na}i jo{ tijela

Zato je pro{irujemo“, poja{njava Begi}Na na{e pitanje kolika je sada povr{inajve}e masovne grobnice odgovara pru hektarima, pa da nam pojasni ka eskoro kao dva nogometna igrali{ta.

ÛVARI ZLOÎNA U ZIMSKOM PERIODU

Maovna grobnica Tomašica veličin je dva nogometna igrališta!

Pi{e: NA\A DIKLI]

ZASTRA[UJU]I PRIZORIU masovnoj grobnici Toma{ica do sadasu iskopani posmrtni ostaci 430 zvjerskipobijenih Bo{njaka i Hrvata iz Prijedora

ZASTRA[UJU]I PRIZORI



svojih ku}a u onome u ~emu su bili i pobijeni.

[E]ER STI@E NA KRAJUI taman kad smo iza{li iz [ejkova~e,

protokol Theodora Merona zove i otkazuje posjetu [ejkova~i koja je bila planirana. Ideodmah na Toma{icu.

Azra, djevojka koja je s nama, vadi ~isti{e}er. Dijeli ga me|u nama i prvi put progovara: „Opao Vam je svima {e}erunutra, uzmite da izo{trite vid i da Vam seruke prestanu tresti.“

I redaju se uspomene dok idemo kanajve}oj masovnoj grobnici poslije Drugog

svjetskog rata da vidimo ~ovjeka koji moèdati pravdu, a uz nju i spokoj.U me|uvremenu smo i na Toma{ici.

Porodice javno negoduju kada je Meronstigao, za{to nije obi{ao [ejkova~u? Usu{tini, sada se na Toma{ici nema {ta nividjeti. Samo bageri koji zatrpavajugrobnicu.

Predsjednik ICTY-ja je pro~itaounaprijed spremljen govor, novinarska pitanja nisu bila dozvoljena. Jedino s kim jehtio da popri~a bio je Duratovi}...

No, Duratovi} se nije ni sekunduzbunio. Kao da je ovo bio momenat koji je~ekao 21 godinu kada je kao 18-godi{njak iza{ao iz Omarske.

„Ne, nismo zadovoljni radom Tribuna-la. Moj brat nije imao punih 16 godina kadaje ubijen, a sada nam zlo~inci {etajuslobodno po gradu jer su odsluìli svoj diokazne“, rekao mu je Duratovi}. „Ova jamakoju sada gledate je iskopana prije ubijanja.Ona je i iskopana ovoliko duboka da bi unju stali svi koje su planirali pobiti, njih oko900, kako nam je rekao svjedok. Ovo nijeratni zlo~in, ovo je bio genocid snamjerom“, bio je jasan Duratovi}.

Nakon toga, Meron je kazao

Duratovi}u da èli da popri~a s njim beznovinara. No ~uli smo pitanje predsjednikaICTY-ja kako nisu prije znali za to i kakoim ljudi iz okolnih sela nisu javili zaToma{icu.

A ~injenica je da nisu. Da su {utjeli 21godinu, ali da su znali. Mje{tani Busnova,sela koje se vidi sa Toma{ice, traìli su predkraj ljeta 1992. godine od prijedorskogKriznog {taba da se Toma{ica izmjesti jer im je smetao smrad raspadnutih tijela.Danas ne znaju, ne sje}aju se {ta se tadade{avalo. Nisu vidjeli ni onaj put kaToma{ici, koji prolazi kroz njihovo selo, asa kojeg je danima tekla krv ubijenih

Prijedor~ana dok su kamionima odvoènina masovnu grobnicu. Nisu ~uli ni pucnje,za koje se sada zna da ih je bilo, jer su predstavnici Tuìteljstva BiH na{li i ~ahurena Toma{ici, {to je jo{ jedan dokaz da gore

ljudi nisu samo sahranjivani, nego i uIz Meronovog protokola nas ubj

da posjeta [ejkova~i nije bila ni plana predsjednik ICTY-ja ulazi u automodlazi „da se malo odmori“, poja{nnam iz protokola, pred sastana predstavnicima logora{a koji je zakakasno popodne.

Dan poslije Meron je trebao da Omarsku, najzloglasniji logor u BiHobi{ao je samo „Bijelu ku}u“, gdlogora{i ubijani.

I opet protokol. IzArcelor Mittala tvrda je iz Haaga traèno i da je odo posjeta „Bijeloj ku}i“, ne i hangaProtokol svaljuje krivicu na „Mittatako unedogled.

Satko Mujagi}, preìvjeli logorOmarske, ima svoje vi|enje svega.

„@ao mi je {to nije oti{ao u [ejk@ao mi je {to nije vidio ni{ta osim ku}e’. Poja{njavao sam mu da sam jadolazio i prao krv nakon ubistava. @a{to nije vidio logor za ène. Ako me je li kasno, jeste, kasno je. Meron mjeste okasnio sa posjetom, ali nije zakda ispravi stvari. Mi samo èlimPrijedor dobije status grada u kojepo~injen genocid i da se Toma{ica udokazni materijal protiv predsjednikaRadovana Karadì}a i na~elnika Ge{taba Vojske RS-a Ratka Mladi}a. `rtvama i njihovim porodicama kona~status koji im pripada i da se ovo desilo u Prijedoru nazove pravim ima to je genocid. Ovdje je ipak ubijenpol tisu}e ljudi, na podru~ju op

prona|eno je 150 masovnih grobnica,su zakopane cijele porodice. Sa Merodolaskom, ako ni{ta drugo, cijeli sviji vidi i Toma{icu i Prijedor“, nagla{Mujagi}.


THEODOR MERON U PR

TU@NO SVJEDOÂNSTVO O GENOCIDUU [ejkova~i, op}ina Sanski Most, smje{teni suskeleti iskopani u masovnoj grobnici Toma{ica

TU@NO SVJEDOÂNSTVO O GENOCIDUU [ejkova~i, op}ina Sanski Most, smje{teni suskeleti iskopani u masovnoj grobnici Toma{ica



Suspendirani inspektor Federalneuprave policije Mom~ilo Tubi},~iji su tajni razgovori s biv{imdirektorom Federalne obavje{taj-no-sigurnosne slu`be (FOSS)

Ivanom Vuk{i}em pro{loga tjedna obja-vljeni u emisijiMreà Federalne televizije, bio je mjesecima pod tajnom istragomDràvne agencije za istrage i za{titu

(SIPA). Povjerljiva policijska dokumen-tacija do koje je do{laSlobodna Bosna otkriva kako su inspektori u Regionalnomuredu SIPA-e u Mostaru, istraùju}i u jesen2010. kriminalnu organizaciju bra}e Mire iIvice Keè iz Ljubu{kog, do{li na tragnjihovim jatacima, koji su hercegova~kimdilerima dojavljivali informacije oistragama Tuìteljstva BiH. Kriminalnadruìna bra}e Keà, protiv koje je SIPAvodila tajnu operaciju pod kodnim nazivom„Maestral“, bila je osumnji~ena za trgovinudrogom, kra|u skupocjenih automobila,kamatarenje, ilegalni uvoz i proizvodnjucigareta. No, svaki put kada su istraìteljiSIPA-e bili na korak od hap{enjakriminalaca, oni bi im na vol{eban na~inizmicali - na koncu su promijenili sve brojeve telefona i mjesta sastajanja.

SAVJETNICI I DOU[NICIHERCEGOVA^KE MAFIJE

Tijekom vi{emjese~ne istrage koja jevo|ena protiv Mire i Ivice Keè, koja jezapo~ela po~etkom septembra 2010.,inspektori SIPA-e su uspjeli razotkriti kako je funkcionirala njihova krijum~arska grupa(od Trebinja, preko Mostara, do Posu{ja,


KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI

SLOBODNA BOSNAprva objavljuje povjerljive policijske informacije koje su ptri godine prikupili inspektori Regionalnog ureda SIPA-e u Mostaru, istražuju

kriminalnu organizaciju braćeMIREi IVICE KEŽEiz Ljubuškog; ispisi presretnutih telefonskih razgovora potvrđuju da je hercegovačkim kriminalcima rukovobivši direktor FOSS-aIVAN VUKŠIĆkoji je tajne informacije o policijskim istra

ma dobijao od inspektora federalne policijeMOMČILA TUBIĆA

NIJE ZA TELEFONAHERCEGOVA^KO-SARAJEVS

RAZGOVORIPi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI]



Ljubu{kog i Gruda), sastavljena od lokalnihkriminalaca i dilera iz Crne Gore, Hrvatskei Njema~ke, gdje je u kona~nici zavr{avaladroga. Istodobno je utvr|eno da senekolicina pripadnika iste kriminalneorganizacije bavi {vercom, ali i ilegalnom proizvodnjom cigareta - s tom je namjeromMiro Keà iz Slova~ke naru~io tri toneskupih acetatnih vlakana (koriste se u proizvodnji cigareta), koje je prekoHrvatske trebao prokrijum~ariti u BiH.Osim Mire Keè, u isti je posao biouklju~en Dragan [aravanja, koji je kaovlasnik grafi~arske firme bio zaduèn zaizradu kutija cigareta, holograma i akciznihmarkica, i Vladimir Tomi}, vlasnik tvrtkeGeneral tabaco za proizvodnju duhanskih proizvoda. Na Keìnom je platnom spisku bio i Stipica Mihaljevi}iz Vrgorca, koji jeradio na grani~nom prijelazu Crveni Grmkod Ljubu{kog. Poslove su naj~e{}edogovarali na benzinskoj pumpiGojan uLjubu{kom iOMW u âpljini.

Prislu{kivanjem telefonskih razgovoraMire Keè istraìtelji SIPA-e su ubrzosaznali kako taj kriminalac ima tajanstve-

nog savjetnika i informanta, sa kojimstalnoj vezi. Slijede}i telefonski inspektori SIPA-e otkrivaju da cij

operacijom oko pripreme ileg proizvodnje cigareta, zapravo, ruknekada{nji direktor FOSS-a Ivan Vkoji se nakon odlaska iz tajne s posvetio privatnom biznisu. Vuk{i}telefonski kontakti istraìtelje SI potom odvesti do Sarajeva, odakraàlovani obavje{tajac dobijao povjinformacije, kako }e se ispostavitinspektora federalne policije MoTubi}a.

Presretnuti telefonski razgovori izIvana Vuk{i}a i Mom~ila Tubi}a dokako je ovaj posljednji, dugogoinspektor FUP-a, koriste}i svoje mjesto, ali i prijateljstvo s tada{njim Tuìteljstva BiH Miloradom Bara{inotuìteljem Olegom âvkom, Ivanu Vuk{dostavljao podatke o vi{e istraga. Ooperaciji „Maestral“, koju je u TuìteBiH vodio Dubravko âmpara, Tubi}Vuk{i}u uredno referirao i o istr poslovanju njegove firmeErovinLjubu{kog, za koju je bio zaduèn tuOleg âvka. Konkretno je inspektor Tsugerirao novope~enom biznisVuk{i}u da prikrije vlasni{tvo u Erovin, a kasnije mu pomagao da deb


KAKO SU„PROVALJENE“ AKCIJE PROTIV HERCEGOVA^K

Poduzetni obavje{tajac Ivan Vuk{i} jeVinariju Ljubu{ki kupio od kompanijeNativa

~iji su suvlasnici navodno bili propalihercegova~ki tajkunMilan Lu~i}i austrijskavinarska grupacijaVino Alpe Adria. Formalno je najstariju vinariju u Hercegovini preuzelatvrtka Erovin, kao jedan od vlasnika sespominjaoHrvoje [imi}, ali su radnici vinarijekoji su prije tri godine prosvjedovali jer nisuprimali pla}e, javno optuìvali Ivana Vuk{i}aza plja~ku tvrtke. U me|uvremenu su se

Vuk{i}evim poslovima pozabavili i austistraìtelji - spekulira se da je uHypo Alp

Adria banci,u vrijeme direktorskog mandnjegovog prijateljaPetra Jur~i}a , podigaoko deset milijuna KM kredita koje, daknikada nije vratio. Ranije smo, podsjetipisali da je neko}skromni hercegova~ki {pu posljednjih deset godina postao jedan najmo}nijih Ljubu{aka - osim vinarije uhercegova~kom gradi}u posjeduje stanveleljepnu vilu.

POSLOVNI UZLET HERCEGOVA^KOG [PIJUNA

Ivan Vukšić je pravi vlasnikljubuške firme Erovin

Inspektor Mom~ilo Tubi}je bioVuk{i}evposrednik u

kontaktima s dràvnim tu iteljimaMiloradom Bara{inomi Olegom

âvkom, te sucem Izom Tanki}em

POVJERLJIVE INFORMACIJE IZTU@ITELJSTVA BiH

Policijski inspektor Mom~ilo Tubi} uredno jeobavje{tavao Ivana Vuk{i}a o svim istragamakoje se vode protiv njega i posredovao kod

dràvnog tuìtelja Olega âvke da sedeblokiraju ra~uni Vuk{i}eve firme



ra~une kompanije, na kojima se navodnonalazilo preko milijun maraka.

SVE SAM TI ZAVR[IO U TU@ILA[TVUU jednom od razgovora Tubi}

obja{njava Vuk{i}u da treba poslati dopisSudu BiH i zatraìti zvani~ni odgovor da lise vodi istraga u njegovoj firmi. Inspektor nadalje kaè kako je u takvim slu~ajevima procedura da se Sud BiH obra}a Tuìtelj-stvu s upitom da li se provodi istraga, nakon~ega se, ovisno od odgovora tuìtelja,donosi odluka. „U Tuìla{tvu sam ti svezavr{io“, umiruje Tubi} svog prijateljaVuk{i}a. Istodobno se raspituje da li jeVuk{i}ev odvjetnik poslao dopis Sudu BiH,kako bi on mogao urgirati kod suca IzeTanki}a?!

U novembru 2010. Mom~ilo Tubi} javlja Ivanu Vuk{i}u da je bio s tuìteljemOlegom âvkom i sa „glavnim“ (vjerojatnomisli na u to vrijeme glavnog dràvnogtuìtelja Milorada Bara{ina). Prenosi mu da je saznao kako mu je sve smjestio Edoôlakovi} iz Mostara, uz pomo} tuìteljaBoè Mihajlovi}a, a da je tuìteljMihajlovi} preko svoje kolegice DianeKajmakovi} blokirao ra~une njegovevinarije. Tako|er mu kaè da âvka smatrakako nema nezakonitosti oko tvrtke Erovini da se ra~un moè deblokirati. Tubi} poredtoga najavljuje Vuk{i}u da zajedno sBara{inom dolazi u Mostar i savjetuje muda urgira kod izvjesnog Ljiljanka, kako biglavnom dràvnom tuìtelju pojasnio da senjegovo ime ne moè povezati s vinarijomu Ljubu{kom. Ljiljanko kojeg Tubi}

spominje Vuk{i}u je po svoj prilici tuìtelju Tuìteljstvu Zapadnohercegova~keùpanije Ljiljanko Naletili}?!

U me|uvremenu Ivan Vuk{i} zoveMom~ila Tubi}a, govori mu da su sekriminalci uznemirili i da ga pitaju „{to se

sprema oko duhana“. Tubi} mu odgovarada se nastavlja policijska akcija podkodnim nazivom „Taksa“. Znakovito je da je, odmah nakon razgovora s Tubi}em,Vuk{i} pozvao Miru Keù i Dragana[aravanju i naredio im da obustave sve poslove oko cigareta?!

Mjesec dana kasnije Mom~ilo Tubi}razgovara s kolegom Draènom Trivunom(biv{i inspektor Federalne uprave policijekoji se kasnije zaposlio u Terenskom uredu

SIPA-e u Mostaru) i kaè kako mu je staloda tuìtelj Oleg âvka pomogne IvanuVuk{i}u u istrazi o poslovanju njegovevinarije. „I sada to âvka ne smije dapotpi{e, jer Dubravko âmpara sprovodiistragu protiv Vuk{i}a i ovi tvoji mu slu{aju

telefon“, jadao se Tubi} kolegi Trivinzistiraju}i da su istraìtelji SIPA-e ns tuìteljem âmparom na krivom kada je posrijedi istraga protiv njeg prijatelja Vuk{i}a. Istodobno obavje{tava da je u permanenkontaktu s glavnim dràvnim tuìtMiloradom Bara{inom.

KAKO SE VUK[I] SPASIO ZATSude}i, me|utim, prema Tubi}e

kontaktima, taj je policijski inspekslu`bi kriminalaca posredovao i federalnog tuìtelja Dragana Stuparada zatvorska kazna Ivanu Vuk{i}u preinnov~anu. Podsjetimo da je Ivan V presudom Vrhovnog suda Federacije februaru 2005. osu|en na simboli~nu od osam mjeseci zatvora, zbog uzitalaca u poslovniciHercegova~ke banGrudama ~etiri godine ranije. izdràvanje zatvorske kazne nikadaoti{ao - najprije je uz pomo} korumplije~nika koji su mu izdavali

medicinske nalaze prolongirao odlazatvor, a potom se dvije i pol godine, je za njim bila raspisana policijska tje„skrivao“. Nadle`nom Op}inskom sKonjicu se javio tek u decembru 2nakon {to je prethodno dogovorio ob postupka i umjesto odlaska u moszatvor, platio 24.400 KM. No, d policija „tragala“ za odbjeglim {pijIvan Vuk{i} se intenzivno dru` policijskim inspektorom Mom~Tubi}em koji je, navodno, tu`Milorada Bara{ina i Dragana Stuvjeravao kako se njegov {ti}enik naHrvatskoj.


KRIMINALCI I NJIHOVI JATACI

U vrijeme kada je Ivanu Vuk{i}u injegovoj kriminalnoj druìni dojavljivao tajneinformacije iz policijskih istraga Mom~iloTubi} je rukovodio Odjelom deta{mana uFederalnoj upravi policije. U prolje}e 2011.,nakon {to je usvojen novi pravilnik i Tubi}evodjel ukinut, raspore|en je na du`nost {efaOdjela za podr{ku u Sektoru kriminalisti~kepolicije, ali je ve} poslije nekoliko mjesecitraìo premje{taj u Terenski ured FUP-a uMostaru, na poziciju zamjenika na~elnika.

Zahtjev za imenovanje na novu funkcijuTubi} je tada pravdao namjerom da se sasuprugom iz Sarajeva preseli u Trebinje,odakle bi mu bilo bliè putovati na posao.No, nakon {to je Tuìteljstvo BiH protivnjega podiglo kaznenu prijavu, pokazalo seda je Tubi} oti{ao u Hercegovinu kako bi biobliè svojim prijateljima kriminalcima.Mom~ilo Tubi} je ve} godinu danasuspendiran, ali optu`nica protiv njega jo{uvijek nije podignuta.

OFICIR ZA VEZU

Momo Tubić tražio premještaj u

Mostar, da bi bio bliže svojimprijateljima kriminalcima

KOGA JE [TITILA SIPA Inspektori SIPA-e su imali podatke o sumnjivim kontaktima Milorada Bare{ina, ali njihovasaznanja nisu utjecala na suradnju biv{eg glavnog dràvnog tuìtelja i direktora Mirka Luji}a



Vi{e od dvije decenije nakon raspa-da Jugoslavije jo{ uvijek nisuusagla{ene verzije o tome kako sezavrtjelo kolo historije {to je prouzrokovalo najve}u klanicu u

Evropi nakon Drugog svjetskog rata.Stotinama svjedo~enja, hiljadama stranica imilionima iskaza nedavno se pridruìla iknjiga slovena~kih novinara Mateja [urcaiBlaà Zgage“U ime dràve”.

Seriozan istraìva~ki rad u tri tomadonosi veliki broj dokumenata i izjavakoji rasvjetljavaju ulogu pojedinih, prvens tveno slovena~kih ak tera ove

igre u kojoj krvavi trag vodi do novca28.11.2013. I SLOBODN BOSN

SLOVENA^KO-SRPSKI D

Pi{e:AHMED BURI]

Posljednjih nedjelja na stranicama prestižnog slovenačkog nedjeljnika “Mladivodi se žustra rasprava oko slovenačke uloge u tragičnom raspadu bivše SFRJ

osnovi, cijela priča se svodi na pitanje da li je postojao (tajni) dogovor izmeđslovenačkog lideraMILANA KUČANAi srpskog diktatoraSLOBODANA

MILOŠEVIĆAo bezbolnom izlasku Slovenije iz zajedničke države

Nekakav usmeni dogovor izme|uKu~anai Milo{evi}aje postojao,ali ga je nemogu}e dokazati, ba{

kao i “ izmi{ljeni“ sporazum

Milo{evi}-Tu|man u Kara|or|evu

NE MI DIHAT ZA

OVRATNIK,BRE!



“zara|enog” trgovinom oru`jem. Najteè optu`be, naravno, idu do

biv{eg slovena~kog premijera Janeza Jan{ei njegove mreè, u kojoj je me|u bosansko-hercegova~kim “igra~ima” najistaknutijemjesto pripada Hasanu êngi}u. Ume|uvremenu, rasplamsala se i mini aferau kojoj biv{i savjetnik hrvatskog predsjed-nika Slaven Letica, kao promotor i autor predgovora za hrvatsko izdanje, poku{avaiza}i iz anonimnosti i podsjetiti javnost nasvoju, na kraju nimalo bezazlenu ulogu udoga|ajima iz tog vremena. “Kontrover-zni” intelektualac iz plejade zaboravljenih prebjega iz komunisti~ke ideolo{kematrice u opskurnu desnicu optuùjenekada{njeg slovena~kog predsjednikaMilana Ku~anada je sa SlobodanomMilo{evi}emsklopio pakt. U kojem je, prakti~no, dogovoren mirni izlazak Slovenije, uz manje-vi{e dogovorenioperetni rat, alpski povjetarac, kako ga je jednom duhovito nazvao sam Letica. U jednom od svojih pisamaMladini biv{iTu|manov savjetnik tvrdi da se parcijalnimdogovorom izme|u Milo{evi}a i Ku~ana“samo dodatno okrijepila strate{ka veza-izme|u Srbije i Slovenije, dok suMilo{evi} i Dobrica ]osi} jo{ neko vri-jeme mogli ubje|ivati Slovence da zauzi-manje njihovih granica nije izvr{ila Srbijanego JNA”.

LjEVICA - DESNICA - LETICAîni se da nema ni{ta gore od toga kad

(kaù, nekada) pametan ~ovjek (naknadno)koristi svoju pamet u pogre{ne svrhe, {to jekonstanta Leti~inog djelovanja u posljed-njih dvadeset i ne{to godina. Istina, ako sestvar dodatno i{~ita, moè se do}i i donekih saznanja koje tereti slovena~ko vod-stvo da se u razdruìvanju Jugoslavije nije pona{alo ba{ fer i korektno, te da je na lini jiLjubljana - Beograd bilo nekih bilateralnihodnosa koji su teret rata po{to-poto htjeli prebaciti preko Kupe, u Hrvatsku i, nar-avno, Bosnu i Hercegovinu.

Letica, dakle, tvrdi da je glavni rezultatsastanka Ku~an - Milo{evi} — Jovi},odrànog 24. januara 1991. u Beogradu, bio

drugi poku{aj udara JNA na Hrvatsku.“Odlazak Milana Ku~ana u Beograd natajni dogovor o tome da Slovenija moèslobodno istupiti iz Jugoslavije shvatili smokao izdaju, jer su ~etiri dana prije Slovenijai Hrvatska potpisali sporazum o zajedni~kojodbrani, ako bi se JNA umije{ala u neku oddràva koje su tada bile republike u sastavuSFRJ. Sporazum o zajedni~koj odbrani supotpisali Martin [pegelj i Josip Boljkovacsa hrvatske i Janez Jan{a i Igor Bav~ar saslovena~ke strane.”

To je te{ka optu`ba od koje se Ku~an,ina~e poznat kao “neko s kim se niko ni{tanije mogao uspje{no dogovoriti”, brani

dosta konzistentno. U odgovoru Letici se pita: “ emu sluè insinuacije da seSlovenija o svom osamostaljenju dogovara-la sa Srbijom, i to povrh svega, na ra~unHrvatske?”I dodaje: “Moj odlazak, odnos-no, odlazak slovena~ke delegacije uBeograd nije bio tajna, jo{ manje je to bioslovena~ko-srpski dogovor o odlaskuSlovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismoi{li moliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, nitismo nikome drugom htjeli priznati ulogu daodlu~uje o sudbini drugih jugoslovenskihnaroda, ili o tome ko moè oti}i izJugoslavije i pod kojim uvjetima.Ustrajavam na ~injenicama: s Milo{evi}emse nikada nisam dogovarao, niti osobno,niti preko posrednika, a najmanje tajno.”

TOLSTOJ OD SUHE DRENO VIN)E Niti je, dakle, novost da

je tajnih sastanaka svih sasvima bilo, niti da je svakou tom predve~erju krkljanca poku{ao izvu}i najvi{e zasebe. Anegdota koja se pri~ala u ta doba mo`danajbolje oslikava atmosferutada{njih “dogovora”. Nak-on nekog od sastanaka jugoslavenske {estorke je,navodno, Alija Izetbegovi}upitao Ku~ana {ta je, zapravo,razgovarao s Milo{evi}em, aslovena~ki predsjednik “du-hovito” odgovorio:

[ta god je ko s kim raz-

govarao, rezultat je isti:

“Nema te vi{e Alija.” No, pustimo (slovena~ki) {eretluk

timo se ~injenicama. U svojoj knjizi “istorija jednog doba, Pi{~evi zapisi 1991.”, jedan od arhitekata svih zratovima na podru~ju biv{e JugosDobrica ]osi} biljeì: “13. avgust 1France Bu~ar, predsjednik slovenskup{tine, mi je telefonirao i ustra{e pitao da li sam spreman da s njDimitrijem Rupelom porazgovoraodnosima Slovenije i Srbije. Glavni razgovora bi bio da ‘ponovo uspostsaradnju i prijateljske odnose’. Odgosam da sam s njim spreman razgovarda nisam odgovaraju}a adresa za tagovor. Na Bu~arovo insistiranje da sa ja ‘odgovaraju}a instanca za to’, psam da ih primim sutra, u ~etiri pop

(…) 14. avgust 19Predstavili su mi pla}e Slovenija sa Srbuspostaviti neposrekontakt i da }e pri tustrajati na dosljedneutralnosti u hrvatsrpskom sporu, Srbija podrì otcjepljSlovenije. (…) Kazami da su do mene dodogovoru sa Ku~anDrnov{ekom i ako bsloìo s njihovim jali{tima, uz moje pdovanje bi oti{li iMilo{evi}a. (…) Pk

{ao sam na}i Milo{e32

BOLJE PAKT NEGO RAT

SLOBODN BOSN I 28.11.2013.

SVE PO[TENO, PA KO KOGA ZAVRNEPosljednji susret ex Yu lidera prije velikog praska, Stoj~evac pored Sarajeva, ljeto 1991. godine



Bio je ‘negdje u Srbiji’. Rekao mi je da se principijelno slaè s dogovorom i da }emasno zara~unati sve {to su napraviliSrbiji.” (…) rekao sam Bu~aru da u ponedjeljak stupi u kontakt s Milo{evi}em.Polazi{ta za novu politiku Slovenije premaSrbiji koja smo sva trojica potpisala kaonekakav dogovor bila su sli~na sporazumi-ma i dogovorima kakve su u Jugoslaven-skom odboru sklapali tokom Prvog svjet-skog rata. I tom ponudom su Slovencidokazali da su vrlo sposobni i snala`ljivi

politi~ari. Tom malom narodu treba priznatidarovitost za politiku, spretnost i lukavostkojim je pobijedio Srbe i rasturioJugoslaviju.”

Iz ovoga, u osnovi samoljubivog zapisa

Dobrice ]osi}a, moè se i{~itati da jeTolstoj iz Velike Drenove ve} tada biosvjestan da je Slovenija oti{la i da je svakinaredni “dogovor” , zapravo, kupovanjevremena za kona~no osamostaljenje.Povjesni~ar Boò Repe, profesor suvre-mene slovena~ke historije sa Filozofskogfakulteta u Ljubljani, pi{e da “Ku~an nijeznao za taj sastanak”, te da “sam Rupel priznaje da je odvajanje Slovenije odJugoslavije ve} tada bila zavr{eno”.U tom smislu dana{nji anga`man

Slavena Letice, dakle, nije ni{ta drugonego {to je bio prije dvadesetak godina.Zavla~enje, u kojem se poku{ava u{i}aritine{to medijske slave, ali i ne{to opasnije:izbjegavanje da se “dogovor” Tu|man -

Milo{evi} u Kara|or|evu, 25. marta 1ozna~i kao glavna ta~ka u kojJugoslavija raspala. A krivica prebaeventualni tajni dogovor SrbijSlovenije. Ba{ kao {to je onomad svsebe poku{avao uhvatiti najbolju pvara~ku poziciju, tako se i d poku{avaju amnestirati krivice ljudsu najodgovorniji u doga|ajima oko rda Jugoslavije.

Istina, pitanje “da li je Slovenija druìvanju Jugoslavije vi{e mogla pnama ostalima da rat u Hrvatskoj i B bude tako brutalan”, uvijek }e ostatiglava onih koji su se nadali dJugoslavija moè raspasti mirno.ve}inu odgovora na to pitanje soboodnio u grob Stane Dolanc, “gljivar[ume Martuljak” nekada{nji drugi ~Titove nomenklature, mra~ni kontra je{tajac kojem se priznaje da je organi proveo u djelo ve}inu poslovaosamostaljenja Slovenije.

[ta je ostavio u amanet Ku~anu, mu je zatajio, vjerovatno nikad nesaznati, ali biv{em slovena~kom preniku ne moè se odre}i da je najboljunu poziciju u Jugoslaviji uspio iskoSve ostalo su pri~e za malu djecu. Pza (Tu|manovog) maloga savjetLeticu.


SLOVENA^KO-SRPSKI D

MILAN KUČAN U “MLADINI”:“Moj odlazak, odnosno,odlazak slovenačke delegacije u Beograd nije bio tajna,još manje je to bio slovenačko-srpski dogovor oodlasku Slovenije iz Jugoslavije. U Beograd nismo išlimoliti vizu za izlazak iz Jugoslavije, niti smo nikomedrugom htjeli priznati ulogu da odlučuje o sudbini

drugih jugoslovenskih naroda



Grijesi @eljka Ra`natovi}a Arkana, jednog od najpoznatijih srpskih paravojnih komandanata i biv{egnajmo}nijeg mafija{kog {efa uregionu, danas sustiù njegovu

suprugu, srbijansku folk divu SvetlanuRa`natovi}. To upu}ene puno i ne ~udi sobzirom da se Arkanova udovica nakonnjegove smrti nastavila baviti istim poslovi-ma. Njeni partneri, saradnici i ujedno za{tit-nici bili su najkrvolo~nije kriminalne“zverke” beogradskog podzemlja koji su2003. likvidirali premijera Zorana \in|i}a .

Nije se slu~ajno Ra`natovi}ka po~et-kom ove nedjelje pojavila kao svjedok odbrane Luki Bojovi}u, vo|i zemunskog

klana kojem se u odsustvu sudi uSpecijalnom sudu u Beogradu za vi{e ubis-tava i poku{aja ubistava. Bojovi} je izzatvora u Barseloni li~no zahtijevao daRa`natovi}ka bude njegov svjedok od bra-ne.

Ina~e, Luka Bojovi} je u martu 2003.godine, nakon ubistva Du{ana Spasojevi}a[iptara, preuzeo rukovo|enje “zemunskimklanom”. Odbjeglim “zemuncima” poma-gao je pri skrivanju, obezbje|ivao imnovac, la`ne dokumente i mjesta stanovan- ja, a oni su zauzvrat izvr{avali njegovenaloge, me|u kojima je i niz ubistava.

Ra`natovi}eva je na sudu svjedo~ila povodom ubistva Branka Jevtovi}a Jorgeizvr{enog 2004. godine, za koje se teretiBojovi} sa vi{e pripadnika “zemunskog

klana” - Vladimirom Milisavljevi}emBudalom, Milo{em Simovi}emi SretkomKalini}em. Na po~etku su|enja, u oktobru2010. godine, Kalini} je priznao krivicu zaubistvo Jeftovi}a i povezao Bojovi}a sazlo~inima koji mu se stavljaju na teret.

LUKA BOJOVI] UBIJAO ZA CECU?Ra`natovi}eva je u sudnici kazala da

ni{ta ne zna o ubistvu Branka Jeftovi}aJorge i drugim zlo~inima za koje se teretiLuka Bojovi}, te da je Bojovi}a upoznala

preko svog pokojnog muà @eljka u vrijeme kada je Bojovi} bio pripadnik Srpskedobrovolja~ke garde.

Ina~e, Ra`natovi}ku je u vezu sa

Bojovi}em dovela biv{a supruge LjubBuhe ûmeta Ivana Tulovi}, koja je u jeme ubistva Jevtovi}a bila njegova jen~ana supruga. Ona je objasnila ispor izme|u Luke Bojovi}a i Jorge nzbog Cece i transfera fudbalera NikoLazeti}a. Navodno, Jorga je kao Lazemenadèr traìo da mu se isplati prood {est miliona maraka, koliko je iztransfer iz Obili}a u turski Fenerbah2000. godine. Na Cecin mobitel, tvrdTulovi}ka, javljali su se Luka Bojo

Milorad Ulemek Legija, koji su Jevtov prijetili smr}u.Beogradska ~ar{ija, kako sazna

spekuli{e da je Bojovi} zbog v


SVETLANA RA@NATOVI] PONOVO PRED SUDOM

Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB”

Arkanovaudovica bi zbog prijetnji smr}u mogla dobitpet godina zatvora, ali i ostati bez dijela vile koji

potraùje Arkanov major Vojkan \urkovi} iz Bijeljine

zbog duga od100 hiljada eura

Regionalna folk diva i bogata Arkanova udovicaSVETLANA CECA RAŽNATpočetkom nedjelje našla se u sudnici kao svjedok odbraneLUKI BOJOVIĆU, vođzemunskog klana optuženom za desetak monstruoznih ubistava; naši novina

pišu o pozadini svjedočenja koje je Srbija s nestrpljenjem iščekivala kao i osuđenjima koju Ražnatovićevu čekaju kao optuženu

CECA NACIONALPRVA DAMA BEOGRADSKOG PODZEM

VO\AZEMUNACA Luka Bojovi}, vo|azemunskog klana,tereti se za izvr{eni organizaciju

desetak likvidacija



SVI“GRESI” ARKANOVE UD

CECA, KLJU^NI SVJEDOK ODBRANE LUKE BOJOVI]A“Luka je pristojan momak, videli smose kada me je zvao na svoju svadbu”



naklonosti prema Ceci odlu~io da joj“skine” du`nika s vrata. Upravo zbog toga je insistirao da se njegova dugogodi{nja prijateljica i du`nik Svetlana Ra`natovi} pojavi na su|enju kao svjedok odbrane.Ona je, me|utim, na sudu odbacila tvrdnjuda se Bojovi} javljao na njen telefon kada ju je zvao Jeftovi}, te izjavila da je notornala` da se ona dru ila sa Bojovi}em.

Ina~e, Luku Bojovi}a beogradska~ar{ija tretira kao osvetnika Arkanovogubistva. Bojovi} je prijateljstvo saArkanom po~eo u Erdutu kada se pridruìonjegovoj gardi. Tu je upoznao i MiloradaUlemeka Legiju, koji mu je kasnije obezbijedio saradnju sa zemunskim klanom u pro-daji droge.

Ina~e, ovu folk divu u narednim nedjel- jama o~ekuje jo{ nekoliko prili~no neprijat-nih su|enja u Beogradu.

\URKOVI], BIJELJINSKI PAS RATAVe} sljede}eg mjeseca Ra`natovi}evu

~eka ponovljeno su|enje po tu`bi Vojislava\urkovi}a iz Bijeljine, koji tvrdi da muduguje 116.063 eura sa kamatama.Ra`natovi}eva osporava dug \urkovi}u, jer je pare pozajamio njen pokojni suprug@eljko Ra`natovi} Arkan, dok \urkovi}tvrdi da je Arkan uzeo novac za potrebesvoje supruge i to u njenom prisustvu.

Ovaj proces je ina~e bio u zavr{noj fazi, po{to je Prvi osnovni sud krajem 2011.godine naloìo prinudnu prodaju dijelaCecine ku}e radi namirenja duga prema\urkovi}u, ali je krajem januara 2012. pos-tupak izvr{enja obustavljen po{to je

Vrhovni kasacioni sud presudu ukinuo jer je usvojio njen zahtjev za reviziju i naloìonovo su|enje. Najvi{i sud je upozorio da

nasljednik odgovara za dugove ostaviocasamo do visine svog nasljednog dijela.

Arkan je prije 15 godina \urkovi}u pozajmio 227.000 njema~kih maraka udvije rate u periodu od nekoliko dana iobe}ao da }e mu novac vratiti nakon prodaje fudbalera „Obili}a“ inostranom klubu.Iste godine Arkan otvaraGrand Casino uHotelu „Jugoslavija“. Otvaranju je prisust-vovao i \urkovi} koji tom prilikom osvajaglavnu premiju od 210.000 DM. Arkan munudi da bira da li da mu isplati novac ili prepi{e vlasni{tvo nad jednim od stanova uBeogradu koje posjeduje. \urkovi} seodlu~io za stan. Ugovor je potpisan u martu1997. Ceca se na sudu branila time da je

stan koji je \urkovi} dobio na osnovu pre-mije, ustvari, vra}eni dug od pozajmice.\urkovi} je, me|utim, Arkanu pozajmio

novac u julu 1997., nekoliko mjeseci {to je postao vlasnik tog stana, iako jetvrdila da je kazino otvoren tek u sept1997. Ona, me|utim, sudu nije dostnikakve dokaze koji potvr|uju njenu nju.

Ina~e, Ra`natovi}kina vila bila jhipotekom koja je upisana kao garanc}e uplatiti dr avi jo{ 500.000 eura, odon i po koliko joj je presudom Vi{eg Beogradu odre|ena kao nov~ana kzbog protivpravnog prisvajanja nov prodaje fudbalera kluba “Obili}“ na je ~elu bila. Nakon {to je ovu obizmirila izbrisana je hipoteka s Arkanova udovica je u toj ku}i iz

kaznu ku}nog zatvora na koju je, sporazuma sa tuìla{tvom o priznanjuce, osu|ena zbog protivpravnog prisva



Jo{ jedna istraga protiv Cece po~ela je2003., poslije hap{enja u policijskoj akciji„Sablja“. Prilikom pretresa njene vile upopisu nelegalne „imovine“ prona|ene u

tajnim bunkerima njene ku}e zaveden jearsenal naoruànja dostojan omanjekasarne. Upisano je ukupno 88 komadaraznog naoruànja, o kome danas nemarije~i osim o nekoliko primjeraka pi{tolja irevolvera s ne{to municije. Ceca je tadatvrdila da u ku}i postoji jedna prostorija ukoju je samo Arkan imao pristup i da nijeznala {ta se sve u njoj nalazi. Policija je,prema potvrdi o oduzetim predmetima iz

17. marta 2003., u Cecinoj kuprona{la arsenal oru`ja koji ~ine pi{tmarke „CZ99”, „luger“, „VDZ“, rev„Smith&Wesson“, „troper“, vi{e razl

vrsta metaka, prigu{iva~ za hekler, dvogdi, objektivi, no`, kape sa prorezimslu`bene lisice i lisice za vezivanje pal~eIako je Svetlana Ra`natovi} tvrdila da zna {ta se sve nalazilo u ku}i, me|u zapl jenjenim predmetima su i dva oruàna lina njeno ime – za pi{tolje marke „CZ“ i ter“. Danas se govori o «svega» 11 pi{tokoji su Ceci, po njenim rije~ima, preokao bolna uspomena na Arkana.

“SABLJA” U CECINOJ VILI

Oružani listovi na Cecino ime

KOLIKI SU DUGOVI RA@NATOVI]EVIHVojkan \urkovi}, organizator etni~kog ~i{}enja u Bijeljini, od Cece traì dio ku}eRa`natovi}evih



novca od transfera 10 fudbalera “Obili}a” inedozvoljenog drànja 11 pi{tolja.

Advokati Vojislava \urkovi}a traìli suzabranu prodaje vile Ra`natovi}evih jer folk diva nema drugih prihoda s obzirom da je kompanijaCeca Music registrovana nanjenu sestru Lidiju Ocokolji}. Godi{njadobit ove firme u 2010., prema podacima privrednog registra, iznosila je oko 120.000eura. U 2009. njena firma je poslovala sagubitkom od oko 20.000 eura.

Ina~e, Vojkan \urkovi}, zvani Pu{kar,~ovjek koji od Svetlane Ra`natovi} traì preko sto hiljada eura, tokom rata u BiH

bio je major Srpske dobrovolja~ke garde@eljka Ra`natovi}a Arkana. Jedan od pre-dratnih vo|a Delija , navija~a Crvene zvezde . U Semberiji predstavlja simbol brutalnog etni~kog ~i{}enja, pra}enog plja~kom hiljade bo{nja~kih civila.Zahvaljuju}i svijetlom liku “humaniste”,kako je sebe volio zvati, ~esto je u ratnimgodinama bio udarna tema na programimaCNN-a ili BBC-a.

Od prvog dana rata u BiH bio je ~lankomisije SAO Semberije i Majevice zarazmjenu zarobljenika, poginulih i civila,koju je kasnije verifikovala Skup{tina RS.

Komisija je formirana nakon {to se

uvidjelo da se povremenim ubijanjem civi-la, pa ~ak ni ru{enjem dàmija, ne}e udovoljnoj mjeri mo}i ostvariti planetni~kog ~i{}enja. Rad komisije sastojao seu evidentiranju i prebacivanju kompletnih porodica preko linije sukoba, naj~e{}e u pravcu Tuzle.

\urkovi} je za ovaj “humani” posaoovla{tenje dobio od Mom~ila Kraji{nika,{to je dokumentirano i u Haagu. Sa svojim

pot~injenima iz bijeljinske policije izvr{ilac etni~kog ~i{}enja i plja~ke30.000 Bo{njaka.

Prisilno prebacivanje Bo{njakBijeljine vr{eno je naj~e{}e no}u. djeca i stariji, obi~no u pidàmkamionima su prebacivani do linijegrani~enja \urkovi} je prisilne odlasBijeljine debelo napla}ivao! Svi gra|aoplja~kani, ba{ kao i njihove ku}e. Tara je trajala tokom ~itavog rata. Do1994. godine {leperima je Vojkan kompletnu Janju. Mu{karci koji su im plate od 3.000 do 5.000 njema~kih m

nisu i{li na kopanje rovova, neg preba~eni u inostranstvo. Potom je osi svoju agenciju za razmjenu kojoj jime „Evropa“.

Fond za humanitarno pravo iz Beo jo{ 1992. godine zabiljeìo je i dokumrao po~etak etni~kog ~i{}enja u BVojkan \urkovi} odmah je identifikkao izvr{ilac koji je uzimao novac ola. O njegovom humanitarnom “radutoje hiljade izjava i svjedo~enja. TuìBiH 2005. godine je pokrenulo is\urkovi} je uhap{en i nakon mjesec pritvora pu{ten.

Na su|enjima pred Ha{kim tribun28.11.2013. I SLOBODN BOSN

SVI“GRESI” ARKANOVE UD

VRAĆANJE DUGOVA:Beogradska čaršijaspekuliše da je Bojovićzbog velike naklonostiprema Ceci odlučio da joj“skine” dužnika s vrata.Upravo zbog toga je insis-tirao da njegova dugogo-

dišnja prijateljica i dužnikSvetlana Ražnatović budenjegov svjedok odbrane

NAJVE]A SRPSKA FOLK IKONA U KRIMINALNIM VODAMACecinim anga`manom u brojnimkriminalnim radnjama bavilo senekoliko beogradskih sudova



~esto je spominjano ime Vojislava\urkovi}a, koga su mnogi svjedoci, poseb-no na su|enju Slobodanu Milo{evi}u,imenovali kao “osobu blisku @eljkuRa`natovi}u Arkanu, od koga je dobio i ~inmajora Srpske dobrovolja~ke garde”, ali i~ovjeka koji je “organizovao progon musli-mana iz Janje kod Bijeljine”.

I sam Milo{evi} je \urkovi}a èstokooptuìo navode}i da je “re~ o kriminalcu izVelinog Sela kod Bijeljine” i da je poonome {to je on znao, “\urkovi} plja~kao iodvodio ljude i radi toga je vi{e puta hap{eni protiv njega su podno{ene krivi~ne prijave”.

CECINA IMOVINA U BIJELJINICeca Ra`natovi} i \urkovi} su deceni-

jama bili u dobrim poslovnim odnosima.Ona je od Vojkana redovno dobijala novacod iznajmljivanja nekretnina u Bijeljini,koje je \urkovi} poslije ubistva @eljkaRa`natovi}a Arkana preveo na njeno ime.Zbog toga {to \urkovi}u nije vratila116.063 eura, Prvi osnovni sud naloìo je prodaju 140 kvadratnih metara ku}e poz-nate pjeva~ice. Me|utim u obnovljenom postupku Ceca osporava taj dug.

Ro~i{te u Vi{em sudu u Beogradu nas-tavlja se 10. decembra, kada }e Komercijal-na banka sudu dostaviti informacije o sefukoji je pokojni @eljko Ra`natovi} Arkanimao u toj banci.

Dva dana kasnije Ra`natovi}ka }e semorati pojaviti u Prvom osnovnom suda,gdje se njoj i njenom zetu PredraguOcokolji}usudi za nasilni~ko pona{anje prema direktoru FK Mladi proleter Aleksandru Olarevi}u.

Fudbalski klub “Obili}“ SvetlanaRa`natovi} naslijedila je od suprugaArkana, a od 2000. predsjednik je kluba.2003. tokom akcije Sablja, Ra`natovi}ka jeuhap{ena zbog saradnje sa zemunskimklanom i ostala je u pritvoru 4 mjeseca.Tada je policija protiv nje podnijelakrivi~nu prijavu, koja je tereti da je nelegal-nom prodajom igra~a o{tetila klub i dràvuza 11,3 miliona eura i 480 hiljada dolara.

U prisvajanju prihoda od transfera

upla}ivanjem i podizanjem novca sa privat-nih bankovnih ra~una Ceci je pomagalai Arkanova kuma Stanislava ô~orovskaPoletan koja je u zatvoru jer je zakrijum~arenje skoro pola tone kokainaosu|ena pred Osnovnim sudom u Skopjuna 14 godina i 6 mjeseci. U serijaluInsajder TV B92 Ra`natovi}ka je u skoro svih {estnastavka apostrofirana kao jedan odklju~nih karika takozvane fudbalske mafije.

Presudom Vi{eg suda u Beogradu,izre~enom na osnovu sporazuma o priznanju krivice koji je Ra`natovi}evazaklju~ila sa tuìla{tvom, ona je u zamjenuza godinu dana ku}nog zatvora i vra}anja

milion i po eura dràvi priznala da je pro-tivpravno prisvajala novac od transfera 10fudbalera FK “Obili}“ u inostrane klubovei bez dozvole dràla 11 pi{tolja. Kako je~etiri mjeseca provela u pritvoru tokomakcije “Sablja” 2003. godine, folk diva je bila zatvorena u svojoj vili jo{ osam mjese-ci, a njena sestra oko ~etiri i po mjeseca.

Me|utim, sada Ra`natovi}evoj i njenonzetu Ocokolji}u za nove optu`be prijetekazne zatvora i do pet godina.

U pitanju je sukob koji je prije ~etirigodine izbio izme|u Ra`natovi}eve iOcokolji}a sa direktorom FK Mladi pro-

leter Aleksandrom Olarevi}em, koji je pro-tiv njih i podneo krivi~nu prijavu i za prijet-

nje smr}u. U optu`nici Prvog osnosuda u Beogradu, navodi se dRa`natovi}eva vrije|ala Olarevi}a: „Pi*jedna, krade{ klub od moje siro~adiArkan ìv, ti sigurno ne bi tako radio.zna{ ko stoji iza mene, koji ljudi institucije.“

No, ono {to je bitno, jeste Canga`man u brojnim kriminalnim radkoji nije nimalo naivan. Arkanov dnastavio da ìvi u liku i djelu SveRa`natovi}, koja je godinama uspijevodrì biznis koji je zapo~eo njen Najbolji primjer njenih veza sa krimima jeste pri~a o “~ekiranju” @eljMitrovi}a, vlasnika televizije Pink. NaCeca je svojim kriminalcima rekla @eljko “pun kao brod” i tako im sugda ga uvrste u svoje planove otmica enjivanja. Kada je za ovo ~uo @Mitrovi}, odlu~io je da Ceci zabrani pna TV Pink . No, zbog velike Cecine sa vjerovatno i zbog pritiska razli~itihtura, kako iz vlasti tako i svijeta krim@eljko je popustio i vratio Cecu naGra paradu .

Svjedok saradnik na su|enju za ub

Zorana \in|i}a Dejan Milenkovi} Btvrdio je da je Du{an Spasojevi}, ubijenizemunskog klana, pozajmio Ra`natomilion eura bez kamate i da mu onanovac nije vratila. Tako|er je otkrio dakumi Svetlane Ra`natovi} poza250.000 eura sa kamatom od tri postmu taj novac nikada nije vra}en.

Upu}eni izbori tvrde da su Ark pare od plja~ke, {verca, kra|e, rekevrijeme zavr{ile na nekim egzotostrvima. Ceca s njima, tvrde oni, mSrbiji da kupi slobodu ili, u krajslu~aju, ku}ni pritvor za sva krimdjela koja joj se stavljaju na teret.



CECA NA SU\ENJU BOJOVI]U“Hteli bi na silu da me proglase za mafija{icu”

ARKANOVANASLJEDNICA:Arkanov duh je nastavioda živi u liku i djeluSvetlane Ražnatović, koja

je godinama uspijevala daodrži biznis koji je započeo

njen muž

@eljko i Svetlana

Ra`natovi}



EKSKLUZIVNO

IZ AL@IRA ODMAU MOSTARVahid Halilhod`i}

proteklog vikenda



ahid Halilhodì} Vaha je 19.novembra izborio, ili se izborio, iza tre}e svjetsko prvenstvo usvom ìvotu. Prvo je 1982. kaofudbaler igrao za reprezentaciju

Jugoslavije naMundijalu u [paniji. Pa jeonda kao trener osigurao nastup najboljojekipi Obale Slonova~e na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi 2010. godine. Ali, jug afri~kog kontinenta te godine nije vidio, jer je smijenjen s funkcije selektora zboglo{eg rezultata naAfri~kom kupu nacija koji je prethodio najve}oj svjetskojfudbalskoj smotri, mada to nije bio ni jedinini pravi razlog. U ovom mjesecu je, pak,nakon dvome~a u baraù protiv BurkineFaso, i reprezentaciji Alìra omogu}ionastup naSvjetskom prvenstvu , u Brazilusljede}e godine. Ne}e se, valjda, opet desitida ga smijene. Ma ne, to nije realno!

MOJI RODITELJI, BRA]A I JA“Kada smo pobijedili Burkinu Faso

pro{li utorak i plasirali se naSvjetskoprvenstvou Brazilu, prvi put sam zaplakaoposlije utakmice. Mnogi su mislili da je tosamo zbog plasmana Alìra naSvjetskoprvenstvo, me|utim to je bila mje{avina

odu{evljenja i àlosti za mojim bratom

Salemom, pred godi{njicu njegove smrti.Kada je sudija odsvirao kraj utakmice,pogledao sam u nebo i rekao:Zala, ovo jeza Tebe ”, govorio nam je Halilhodì} pro{le nedjelje u kafi}u u prizemlju poslovno-stambenog zdanja na mostarskojMusali , na mjestu gdje je nekada bilaTitova vila , a u kojem je kupio stan. Do{ao je u Mostar na prvu godi{njicu smrti svog brata Salema Halilhodì}a Zale, legendar-nog fudbaleraVeleà , koji je Vahida vodiovrlo nezgodnim fudbalskim putevima inajvi{e je uticao na njegov fudbalskirazvoj: “Salem je stariji od mene desetgodina. Bio je profesor matematike i fizikeu Mostaru, a u isto vrijeme je igrao fudbalu Veleù . I radio je u {koli sve dok nijepostao standardni prvotimac. Igrao je tzv.duplog centarfora, tako je to tada bilo uVeleòvoj formaciji. Bio je tre}i vezni, kojije igrao na rekuperaciji, a u fazi napada toje bio dupli centarfor koji je imao zadatakda pravi slobodne prostore za Du{kaBajevi}a.”

Vahid je imao petoricu bra}e i ~etvrti je po starosti: Hasana, preminulog prije petgodina, potom Salema, zatim Esada, koji je poginuo 1969., te Enu i Memsura, koji idanas ìve u Jablanici, u kojoj je Vaharo|en 1952. godine. Imaju, izme|u ostalih,i ro|aka Ahmeda, koji je biv{eg reprezen-tativca BiH Hasana Salihamidì}aodveo u

Hamburg, u kojem je ovaj ostvario zavidnu

karijeru, pa je potom igrao i zaBayerJuventus . “Samo najstariji i najmla|i brat nisu igrali fudbal. Esad je bio izutalenat, centarforTurbine iz Jablanice izna dokle bi dogurao da nije tako oti{ao... Eno, ~iji sin Adis danas iTurbini, tako|e je bio dobar fudbaler,dupli centarfor. I svi smo bili napStadionTurbineje sto metara od na{e i mladost sam proveo na tom terenu igfudbal, ali i ku}i, u~e}i. Malo knjigalopta. A, {ta si drugo mogao u Jabpored {kole? Ne moè{ se baviti kuglagolfom, a ne moè{ ni bob voziti. Pamalih nogu lopta uvijek bila tu negmojoj blizini”, veli aktuelni seleselekcije Alìra: “S tim da ja nikada niigrao u Turbini, kako se moè pro~itnekim ‘mojim biografijama’. Fudbapo~eo trenirati uVeleù , tek sa {esngodina.”

Leo Hrvi}, trener u omladins pogonuVeleà , gledao je Vahu na neturnirima, da li {kolskim ili kakvim vmoè se toga ni Vaha sjetiti, i rekao Sda ga dovede na trening. Vaha je tada{esnaest godina, stanovao je u |adomu i bio odli~an |ak u sredelektrotehni~koj {koli u Mostaru, jeJablanici {ezdesetih godina nije ni bkako je oti{ao na jedan treningVeleà ta je u tom klubu i ostao. “Kada sam im

osamnaest godina, bila je dilema da28.11.2013. I SLOBODN BOSN

VAHINA TOTALNA ISP

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto:MARIO ILIÎ]

VAHID HALILHODŽIĆ je prošle nedjelje, kao selektor reprezentacije Alžira,izborio svoje treće svjetsko prvenstvo u nogometu; prethodno je kao reprezentativ

bivše SFRJ nastupao u Španjolskoj, a kao selektor Obale Slonovače i toj ekip

obezbijedio SP u Južnoj Africi; nekoliko dana nakon trijumfalnog plasmana “Svjetsko prvenstvo” u Brazilu,VAHA je stigao u Mostar na godišnjicu smrtisvog brata SALEMAi u razgovoru sa našim novinarom prisjetio se svog

uzbudljivog i blistavog životnog i sportskog puta

MOJA SENTIMENTALNA AUTOBIOGRAFIJA

OD VRHA DODNA I NAZAD

VAHID HALILHOD@I], PRVI PUT ZA MEDIJE



Bijelim brijegomdo Musale , nosilo ko koliko hiljada Mostaraca. A to mu se jo{ jednom - kada je omladinska reprzeacija Jugoslavije postala prvak EvroHalilhodì} bio najbolji strijelac i igrturnira. “Na tom putu ulicama Monisam stao na zemlju, pa sam naMusalipu nesvijest od umora ”

Iste godine pre{ao je u tada francuski Nantes , ali je i reprezentaJugoslavije, ~iji je selektor bio MiljMiljani}, obezbijedila plasman naMund1982., osvojiv{i prvo mjesto u skvalifikacionoj grupi, ispred Italije. “Toto moje lo{e iskustvo sa svjeprvenstvima. Miljani} iFudbalski saJugoslavijemi godinu dana, zbog kvalfikcija, nisu dali da odem u inostranstvopremda sam sa dvadeset i osam gotakva su pravila tada bila, stekao taj Valjda da im budem na oku. I iako sanajbolji igra~ u kvalifikacijamaMundijalu u [paniji do|e do promjtaktike”, kaè Halilhodì}. A promMiljani}eve taktike sastojala se u tomsu u napadu igraliveznjaci : Safet SuVladimir Petrovi}i Edhem [ljivo, te krIvica [urjaki Zlatko Vujovi}. Dakle, na bez klasi~nog centarfora!?: “Vrlo sam teproìvljavao to {to ne igram u [pmada sam u svakoj utakmici ulazio s Vrijedno sam radio, ali ni s kim npri~ao. A moje li~ne ambicije su bbudem najbolji strijelac Svjetskprvenstva. Jer, imao sam stra{ne saigrPapeta, Piòna..., koji su radilcentarfora. Prije nekoliko godina

sam u Sarajevo, da odrìm neka predana Trenerskoj {koli, a i Miljani} je biPozdravio sam ga samo iz po{toprema starijem ~ovjeku, jer ipak imamalo ku}nog odgoja. Pita me tada da jo{ uvijek ljut. Kaèm ja da jesamnakon tre}eg poku{aja da mi uop{tekaè na tu temu, izgovorio je: ‘Priznpogrije{io sam tada. To sam tek nakon Svjetskog prvenstva.’ Ta traukoju mi jepriredioMiljani} drì me i saA kao treneru desila mu se “bolna situi sa reprezentacijom Obale Slonova~emu smo ve} pisali u uvodu ovog te

DRAGO MI JE ZBOG ÎTAVE Na istom Prvenstvu sudjelovala j

najbolja selekcija dràve koju sada vAlìra. Tada su njihove najve}e zvi bili, usput i najbolji igra~i Alìra u njefudbalskoj istoriji, Lakhdar BelloumRabah Madjer. “Madjera vi|am, Belloumi je radio sa B-selekcijom Alkojoj nastupaju samo igra~i koji igdoma}em prvenstvu. I obojica se ‘vrtFudbalskog saveza A lìra. Ma, svi ti bigra~i, kako ovdje tako i tamo, mis

mogu voditi reprezentaciju, a samo je

VAHINA TOTALNA ISP

Vahid Halilhodì} ne voli politiku, niti jepolitika ikada njega voljela.“U Francuskojsam se druìo i sa Mitte rrandom, i saChiracom, i sa Sarko zyjem u ~ijoj samku}i bio nekoliko puta, i sa MartineAubry sam prijatelj, ona je k}erkaJacquesa Delorsa... Jednom sam uìvotu glasao: za nezavisnost Bosne iHercegovine 1992. godine! Ali, ne zanezavisnost ove BiH. Za sada{njuBosnu i Hercegovinu ne znam ni da li jedràva, {ta je ovo!? To je samo dràvagdje neki lopovi mogu da kradu. Ja samFrancuz, nosilac Legije ~asti . @ivim u

~itavoj Francuskoj. I zamjeraju mi kadkaèm da sam Francuz. Neka te patriotedo|u kod mene i nek’ mi to kaù. Ja samgradu Mostaru dao toliko stvari. Prvisam se u Mostaru suprotstavio JNA,prvi sam u ovom gradu ranjen. Bio samnajbogatiji Mostarac prije rata. I, znate liu ~emu sam iza{ao iz Mostara? Ufarmerkama i ko{ulji, da sa suprugom idvoje djece ìvim u Parizu u stanu kojinije imao ni trideset kvadrata.” Poredmjesta na kojem je bila ku}a nekada{njegigra~a i direktoraVeleà, na Rondou , vi{enikada ne}e pro}i!

VAHA FRANCUZ

“Bio sam najbogatiji Mostarac, a uratu sam iz Mostara izašao ufarmerkama i košulji”


PODIJELJENA OSJE]ANJA U Mostaru su mi sedesile i najljep{e inajru`nije stvari

PODIJELJENA OSJE]ANJA U Mostaru su mi sedesile i najljep{e inajru`nije stvari



irsada Balji}u Sarajevo jedo{la iz Neuma po~etkom1992. godine. Otvorila je malugaleriju u naselju Ciglane inamjeravala tu raditi, slikati i

ìvjeti mirnim ìvotom. Optimisti~na iuvijek vedrog duha, nije ni slutila da }e sesamo nekoliko sedmica kasnije njen ìvot,kao i ìvoti svih Sarajlija i Bosanaca iHercegovaca, zauvijek promijeniti.

„Po~eo je rat i, odjednom, bila sam‘zaglavljena’ u opkoljenom Sarajevu,nisam se vi{e mogla vratiti u Neum... U tovrijeme stanovala sam u blizini regionalnog{taba Armije BiH i na poziv DerveHarbinje ubrzo sam se priklju~ilaUmjetni~koj ~eti“, pri~a Mirsada Balji}.„Naravno, u to vrijeme nismo mogli nipretpostaviti da }e rat trajati toliko dugo.

Mislili smo da }e sve biti zavr{eno zadesetak, petnaest dana...“Za Mirsadu i njene sarajevske prijatelje

Mustafu Skopljaka, Stijepu Gavri}a, EdinaNumankadi}a, Nusreta Pa{i}a, Avdu @igu,Almu Suljevi}, Anu Kova~, RadoslavaTadi}a i druge likovne umjetnike i

umjetnice, njihov rad ubrzo je postaonjihovo oru`je i jedino uto~i{te protivratnog bezumlja u kojem su se zatekli. „Toje bio jedini na~in na koji smo mi znali dase borimo. U Umjetni~koj ~eti ve} su bilimuzi~ari i pjeva~i narodne i zabavnemuzike, a sa mojim dolaskom formiran je itaj likovni ‘ogranak’ ~ete. Tu su biliprakti~no svi umjetnici koji su tada ìvjeli uSarajevu“, pri~a Balji}eva. „Rat je ve}uveliko trajao, a mi i dalje kao da nismo bilisvjesni da se sve to doga|a nama. I dok smose osvijestili, prolazili su mjeseci, pa igodine...“

KEMINA FOTOGRAFIJAU posljednjoj sedmici oktobra 1992.

u Kamernom teatru 55 otvorena je prvavelika izlo`ba u opkoljenom Sarajevu,nazvana Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu . StotineSarajlija, riskiraju}i ìvote i uprkossvakodnevnim granatiranjima, do{li suna otvorenje.

„Izlo`ba likovnih umjetni~kih djelapoznatih likovnih umjetnika iz Bosne iHercegovine i iz Sarajeva ima vi{enamjena. Jedna od namjena je da to budesvojevrsni dijalog sa svijetom i da sepokaè da se unato~ topovima i granatama,

PAT-ovima i PAM-ovima, snajperimjuri{nicima, ìvi i stvara na{a doumjetnost“, rekao je tada na otvar postavke akademik Seid Hukovi}.

„Kada smo napravili tu izloumjetnici su prvi put dobili phumanitarne pomo}i“, govori MirsBalji}. „Sve smo organizovali sa entuzijazma i nade. Okupili smo


PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH 2)

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto:MILUTIN STOJÊVI],

arhiv MIRSADE BALJI]

U oktobru 1992. godine u opkoljenom Sarajevu, uKamernom teatru 55, otvorena je izložba „UmjetniciSarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu“ na kojoj

su svoje radove predstavili likovni umjetnici - pripad-nici Umjetničke čete Prvog korpusa Armije BiH; dvije

godine kasnije, postavka je gostovala u Narodnojgaleriji Ljubljana, gdje ju je vidjelo hiljade posjetilaca,

a svečano je otvorio tadašnjipredsjednik Republike SlovenijeMILAN KUČAN

“ Iz Sarajeva smo 1994. u vojnom avionu na putu zaLjubljanu nosili slike, a vratili smo se - umjesto

hrane - s koferima punim knjiga...“

VOJNICI IZATELJEA

ISPRED AKADEMIJE LIKOVNIHUMJETNOSTI, OKTOBAR 1992.Pripadnici Umjetni~ke ~ete pozirajuKemalu Hadì}u za plakat prve ratneizlo`be u opkoljenom Sarajevu



umjetnika, oti{li na Likovnu akademiju itamo odràli sastanak i za manje od mjesecdana smo napravili izlo`bu. Tu, ispredLikovne akademije, Kemal Hadì} jesnimio i na{u zajedni~ku fotografiju zaplakat izlo`be. Dok je Kemo snimao, izanas su padale granate - to je ~ak ostalozabiljeèno na jednom snimku...“Plakate je{tampala {tamparijaPolet , a kako nije bilodovoljno papira, {tampali su ih na pole|inireklame za ~arapeJasna . Za medijsku promociju bili su zaduèni JasminDurakovi}i Fuad Hadìomerovi}. Na toj, prvoj izlo`bi u~estvovalo je tridesetak umjetnika, sa oko 40 djela. Izlo`bu uKamernom teatru otvorio je general Armije

RBiH Mustafa Hajrulahovi} Talijan.

„Taj ~ovjek bio nam je zaista velikapodr{ka u svemu {to smo radili. Bio jeomiljen me|u nama umjetnicima. Nije biosamo vojnik i borac, nego i po{tovalacumjetnosti i zahvaljuju}i njemu mnogiumjetnici su bili oslobo|eni vojne obavezeda bi mogli raditi ono {to najbolje znaju“, pri~a na{a sagovornica. „Ipak, doga|alo seda neke od na{ih umjetnika ‘pokupe’ naulici i mobili{u, ili odvedu na kopanjerovova... Mnogo toga je bilo izvan na{ekontrole. Ljudi nisu umirali samo od metka,od granata, umirali su zbog cijele tesituacije u kojoj su se zatekli. Mi smo krozna{ rad i umjetnost nastojali sebi daolak{amo koliko smo mogli.“

U to vrijeme umjetnici su se redovno

okupljali u centru na Ciglanama, u ksu bile i prostorije filmske produceku}e SaGa , kao i muzi~ke „snUmjetni~ke ~ete. U Mirsadinoj g bila su svakodnevna druènja uz pjegitaru, a tu se dolazilo i da se ugrijekuhao se ru~ak, „iskuhavao“ ve{me|uvremenu, pozivi za gostovizlo`be izvan opkoljenog Sarajeva ssu sa svih strana. Me|utim, biloizuzetno te{ko iza}i iz grada, a poorganizovati transport umjetni~kih dBiH u drugu zemlju. Krajem nove1994. godine, nakon {to su konsavladane brojne administrativne prei dobijene desetine potrebnih dozvo

vojske i dràvnih organa, izl

LIKOVNJACI, SVE VAM JE




Umjetnici Sarajeva za slobodnu Bosnu i Hercegovinu otputovala je u Ljubljanu.Obnovljena ljubljanska Narodna galerija bila je premala za sve one koji su te ve~erido{li da vide djela sarajevskih umjetnika.Bio je to prvorazredni kulturni doga|aj okojem su pisali svi slovena~ki mediji, aizlo`bu je sve~ano otvorio tada{nji predsjednik Republike Slovenije MilanKu~an. „Tim vojnim avionom u Ljubljanuumjesto nas, umjetnika, trebali su putovatineki dràvni ministri. Mi smo im ‘oteli’mjesto“, kroz smijeh se sje}a Balji}eva.„I{li smo Edo Numankadi}, kolegicaRasema Isakovi}, akademik Dèvad Hozoi ja, a u Ljubljani nam se pridruìla AlmaSuljevi}, koja je ranije iza{la iz Sarajeva.

Na otvaranje je do{lo hiljade ljudi... A svana{a djela bila su postavljena na{tafelajima.“

OSTATI ÔVJEK[tafelaj je bio simbol trenutka u kojem

je preko no}i u Sarajevu po~eo rat, trenutkau kojem su umjetnici njihova djela, takvakakva jesu, iz svojih ateljea dali za ovukolekciju. Tu su bila i djela koja sunedovr{ena, ili o{te}ena gelerima... O tome

je na otvaranju izlo`be u Ljubljani 22.novembra 1994. govorio akademik DèvadHozo: „Ovi radovi nisu namjenski ra|eni satematikom rata; vi{e su rezultat razno-

rodnih umjetni~kih opredjeljenkvaliteta, i dio su realne slike sarajumjetnosti artisti~kih bojovnika koji spriklonili zamamljivosti bijega iz mr`nji ili hedonizmu (svojstveumjetnicima), nego su nastavili sa radukaù na ovu, tre}u frontu u vintenzivnom kulturnom ìvotu grada k- ne samo formalno - postao simkulturna prijestolnica svijeta, ali i njsavjest...“

„Edo Numankadi} i ja smo tada izSarajeva sa koferima u kojima su bilea vratili smo se s koferima punim kHranu smo zaboravili da kupimo Bil


PRIÂ O UMJETNI^KOJ ÊTI ARMIJE BiH 2)

U NARODNOJ GALERIJI U LJUBLJANI, NOVEMBAR 1994.Edin Numankadi}, Nijaz Durakovi}, Milan Ku~an i Uglje{a Uzelac

Sofka , Nedim Arifovi}

Skulptura ’92 Dvorana , Alma Suljevi} Pogled u daljinu , Mirsada Balji}



je najva`nije da kolegama koji nisu i}i s nama donesemo kataloge iz Ljubda vide kako je sve to izgledalo“, sje}aMirsada Balji}. „Kada smo se vra}ali,vi{e bilo mjesta u avionu za Sarajzadràli su nas jedan dan na aerodroZagrebu. Bili smo jako uznemireni jemislili da ne}emo mo}i da se vratimoje na kraju preko nekih svojih privveza ‘izganjao’ jedan mali avion, smo narednog dana do{li u Sarajevo.

U januaru 1995. izlo`ba je otvorenGradskoj galeriji u Mariboru. Poslije postavka je 1997. bila i u Fojnici i odjela iz te ratne kolekcije vi{e nisu zaizlagana. Sada se ~uvaju u Domu arSarajevu, a Mirsada Balji} se nada zajedno sa kolegama umjetnicima godine, na 20. godi{njicu ljubljizlo`be, ponovo predstaviti ovu posgra|anima Sarajeva. Planirano jobjavljivanje monografije o likostvarala{tvu sarajevskih umjetnik

vrijeme rata.„Naàlost, neki od njih vi{e nisnama - Mirsad Konstantinovi}, MeZaimovi}, Nedàd Ibri{imovi}, RadTadi}, Hasan Su}eska, Nedim ArifoMi, koji smo jo{ tu, sje}amo ih po{tovanjem i ponosni smo na ono {tzajedno uradili. Me|u nama u Umjetn~eti nije bilo podjela, nismo gledanacionalnost, uop}e nije bilo bitno kko zove...“, pri~a Mirsada Balji}. „To bilo te{ko vrijeme, u kojem je najvbilo ostati ~ovjek. A mislim da je svanas uspio da zadrì tu ljudskost i to jenajve}a pobjeda.“ (Kraj)


LIKOVNJACI, SVE VAM JE

Na izlo`bi u Kamernom teatru 55, 25.oktobra 1992. godine, svoja djela predstavilisu: Nedim Arifovi}, Nina Ackovi}-î{i},Smail Bostandì}, Suad ê{ljar, AlmaGavri}, Stijepo Gavri}, Irfan Hozo, RenataKaramati}, Husein Kari{ik, Mile Kasapovi},Fikret Libovac, Mustafa Skopljak, SeidHasanefendi}, Nusret Pa{i}, SalemObrali}, Avdo @iga, Esad Mufti}, MirsadaBalji}, Dragan ûli}, Sead îzmi}, DèvadHozo, Hasan Su}eska, Edin Numankadi},Alma Suljevi}, Ibrahim Ljubovi}, Edin

Malovi}, Hamzalija Muhi}, Saida Mujezi-novi}, Ivan Kalcina, Ana Kova~, AffanRami}, Radoslav Tadi}, Elma Vrana,Mehmed Zaimovi} i Petar Walldeg. „Likovniumjetnici koji su, bez jeftine patetike,darivali neke od svojih radova da bi oni uformi jedne izlo`be bili makar skromnidoprinos u materijalnoj konsolidaciji obraneod najezde najnovijeg fa{izma, u~inili sumoralni akt par excellence“, napisala je upredgovoru kataloga izlo`be kriti~arkaNermina Kurspahi}.

UMJETNICI SARAJEVA ZA SLOBODNU BiH

Likovni umjetnici, bez jeftinepatetike, darivali su svoje radove

Raspoloènjski , Dèvad Hozo

UMJETNOST SARAJEVSKOG OTPORA Izlo`bu u Ljubljani vidjelo je hiljade posjetilaca

MIRSADA BALJI]“Ponosni smo na ono{to smo zajednouradili”



Muzeju pojavljivali su se u novinama jo{ uvrijeme dok ja nisam ni do{la i uvijek se radio troje kustosa koji ve} godinama o~iglednoimaju neki problem sa upravom Muzeja.

Besmisleno mi je da naga|am {ta je zapravopozadina svega, ali moram re}i da mi je ào{to to vrijeme koje bismo svi mi mogli itrebali provesti rade}i za Muzej, provodimoga ‘prepucavaju}i’ se me|usobno prekonovina... Razumijem da se ljudi osje}ajuugroèno jer je ova institucija na koljenimaprakti~no jo{ od 1995. godine. Ali, da jenekome do toga da prijeti nekakvimprijavama u tuìla{tvima i SIPA-i, to nemogu shvatiti. Pet mjeseci nisam dobilapla}u i ne}u je ni dobiti, sve dokuposlenicima ne budu ispla}ene sve njihovezaostale pla}e“, tvrdi direktorica [ehabovi}.

Mjese~no je za rad Muzeja i pla}e deset

uposlenika potrebno oko 20.000 KM.Govore}i o situaciji u Muzeju, federalniministar kulture i sporta Salmir Kaplanizjavio je kako su se u ovoj instituciji

„formirale dvije struje i ne zna se koja jegora“?! [ehabovi}, me|utim, tvrdi kako jeova Kaplanova izjava, koja je prijenekoliko dana emitovana uDnevniku FTV-a, zapravo iz perioda kada ona jo{ nije biladirektorica, te da je pomenuti TV prilog„tendenciozno montiran“. Nezvani~no semoè ~uti da je zgrada Muzeja knjièvnostii pozori{ne umjetnosti BiH ve} duèvrijeme „zapela za oko“ odre|enim privatnim poduzetnicima, koji navodno~ine sve {to je u njihovoj mo}i dasabotiraju rad Muzeja. Direktorica[ehabovi} kaè kako je i sama ~ula zatakve glasine, ali o konkretnim imenima

nije èljela govoriti. „To su nevjerovastvari i nezamislivo mi je da bi Despi}a ku}u privatizirao i u njoj onekakav hostel, ili {ta ve}... Mada, dràvi me ni{ta ne bi iznenadilo“, ka[ehabovi}.

NI FENINGA U MINUSUI dok [ejla [ehabovi} o~ekuje da V

Federacije BiH barem privremeno pre

osniva~ka prava nad Muzejom, a tsufinansira njegov rad, rukovosarajevskih institucija kulture koje kantonalnom budètu ovih dana suo~se sa izvjesnim (politi~kim) smje Najve}u buru izazvala je pri~a o Naro pozori{tu Sarajevo, ~iji je direktouvijek) Dario Vu~i}. Nakon {to SkupKantona Sarajevo nije usvojila goizvje{taj o poslovanju Narodnog pozgotovo je izvjesno da }e Vu~i}smijenjen. U politi~koj raspoinstitucija, NP Sarajevo sada je „u n`nosti“ Bosanske patriotske stranke (Posljednjih dana u javnosti i medspekuliralo se o mogu}im Vu~i}evnasljednicima (me|u imenima kojspominju su i biv{i direktor Ku}e naGradimir Gojeri rediteljica Aida BegMe|utim, ~injenica je da se veuposlenika NP Sarajevo ne sla`smjenom direktora Vu~i}a koji je, tvrde, pokazao veoma dobre menad`sposobnosti.

O tome je na konferenciji za nov27. novembra govorio i sam Vu~i}kaè kako ne moè shvatiti zbog Skup{tina KS nije usvojila finanizvje{taj Narodnog pozori{ta kada pro{loj godini ova ku}a uspje{no pos„Nismo ni jednog feninga u minusu, tsve planirane aktivnosti i ostvarili“, tvDario Vu~i} i dodaje: „Moè se jazaklju~iti da se prilikom glasanIzvje{taju u Skup{tini Kantona Sanije odlu~ivalo na osnovu na{eg rezultata, nego zbog politi~kog inènjerga.“

înjenica je da bez politi~ke (finnsske) podr{ke institucije kulture u SaraBiH ne bi mogle postojati. Ipak, àlo

da politi~ke stranke me|usobno „dove ustanove i svakih godinu-smjenjuju njihove upravnike u sklavlastitim interesima, bez obziraostvarene rezultate.

„Mogu}e je uspjeti. Ta mogu}nmo`da jedan naprema milion, amogu}e. I {ta mislite da uspijem?dana kada pomislim da sam luda {tprihvatila da radim ovaj posao. zaljubljena sam u ovaj Muzej i ~vjerujem u mogu}nost da sa~une{to {to je vrednije od svih nas. I znisam pokajala“, zaklju~uje [e[ehabovi}.


@RTVE STRANA^KIH IN

DARIO VUÎ], DIREKTOR NA “ÊKANJU”“Ne odlu~uje se na osnovu rada, nego na temelju politi~kog inènjeringa”



“Na{a svjetska slava me sada moèdemantirati, vi o tome moète misliti davas ne{to farbam, ali nas na BBC-juispo~etka nikako nisu voljeli, i sudbinaMonty Pythona je relativno dugo bilaneizvjesna. Imali smo urednika koji sefurao na Sherlocka Holmesa, bio je takoobu~en, i svaki put kad bismo trebali raditiemisiju, on bi zakazao sastanak i prijetio,ako gledanost ne bude zadovoljavaju}a, da}e spojeno pu{tati konjske trke. Prvuepizodu sam tajno presnimio i mislio da }eto biti jedina kopijaMonty Pythonauistoriji.”.

Tako je prije nekoliko godina, kadsmo se susreli u Motovunu, gdje je do{ao primiti nagradu za ìvotno djeloMaverick , govorio Terry Jones, glumac idu{a projekta Monty Python Flying Circusa , jedne od najva`nijih komedija u povijesti. Ispo~etka je serija izgledala kaototalna katastrofa: “Sje}am se Johna(Cleesea, za {iru gledala~ku populaciju‘najsmje{nijeg‘ ~lana druìne, op.a.)sjedio je u garderobi, zurio u jednu ta~ku,i govorio - ‘Mi smo jedina emisija u

povijesti britanske komedije koja nijeizazvala ni jedan jedini smije{ak, propalismo‘.”

PRVA SEZONAI zaista, sudbina emisije je visjela o

koncu dok se, jednoga dana, ni~im izazvannije pojavio agent {panjolske dràvnetelevizije (“Niko nije o~ekivao {pansku inkviziciju” , kako kaè jedan od njihovihnajpoznatijih ske~eva) u potrazi zaosvjeàvaju}im zabavnim programima.Traìo je da mu prikaù cirkus, a ljudi iz prodaje su mu rekli da to uop}e nije cirkus,i da mu se to sigurno ne}e dopasti. No, nije bilo tako: ~ovjek se bukvalno odu{evio iTVE je otkupio cijelu prvu sezonu. Otada, pa sve do novembra 1974. kad je emitiranazadnja od 45 epizoda koje su autorski potpisali {estorica veli~anstvenih - Jones,Cleese, Graham Chapman(jedini Pythonkoji vi{e nije me|u ìvima, umro je jo{1989.), Eric Idle, Terry Gilliami kasnijilegendarni putopisac Michael Palin.

Ta ~udna kombinacija “psiho patolo-{kog” shva}anja svakodnevice i “subjektiv-nog” doìvljaja velikih historijskihdoga|aja, postala je jednim od za{titnihznakova svjetske komedije, mo`da inajutjecajnija serija u povijesti: grafi~ka

rje{enja, na~in glume, songovi, paradoksizam u odabiru i obradi tema mogli kasnije vidjeti na svim meridijasvijeta, odPoletarca i Teversenovih bakultnih emisija beogradske i sarajtelevizije, do hollywoodskih komedij

Monty Python je osvojio svijet. A ki ne bi? Skoro svaka njihova provrezultat je (nikad dotad i nikad vi{e) vmje{avine autoironije, nepo{tovanjkakvih konvencija i talenta za otkrnajskrivenijih ljudskih poriva: jer, u skkojem Nepoznat Neko lupa vodDnevnika po glavi dok ovaj ~ita vije


[ESTORICA VELIÂNSTVENIH

Pi{e:AHMED BURI]

Vraćaju nam seMONTYPYTHONOVCI, najvažnijagrupa komičara iz prošlog stoljeća; njihova “čudna

kombinacija” postala je jednim od zaštitnih znakovasvjetske komedije

MONTYPYTHONPOVRATAK NAJVEĆIH



kad u toku smjene kraljevske straèkomandir opali straàra tupim predmetom,gledalac shva}a da se nalazi u srcu besmisla, u svijetu Ministarstava zasmije{no hodanje, besmislenog pokazi-vanja egzoti~nog drveta tisovine, svijetuispraznog diktata medija u kojem se svakicitat moè (zlo)upotrijebiti. Pa, tako jednaod njihovih najava kaè:“U sljede}e ~etiri lekcije Monty Pythona, gospodin Aldous Huxley }e govoriti o tome za{to je mrtav!”

Jer, nikakva smrt kod njih ne igra previ{e va`nu ulogu, pa ni ona njihovogkolege Grahama Chapmana, za kojeg su pro{le sedmice rekli da }e do}i na show,“duhom, a mo`da i fizi~ki” . Dovoljno se

sjetiti njihovog ske~a kad Cleese dolazi kod

pogrebnika da dogovori sprovod vlastitemajke, dok mu Chapman sugerira da jemoè “zakopati, isto je moète zapaliti, a moèmo je stisnuti presom, pa baciti u sme}e” . Nakon {to pogrebnik kaè da jemoè pojesti, pa onda povratiti i ki{o brani-ma ga napadne ~itavo pozori{te, shva}ateda Pythoni ne po{tuju ama ba{ nikoga ini{ta, da bi to ne{to ostavili na miru. Ba{,kao i samog Boga. “Poru~ili smo mu danastupamo i ako postoji i on }e do}i na na{show”, rekao je na konferenciji za {tampuEric Idle.

STARI VELEMAJSTORIA show je komedija i muzi~ki spektakl

koji sadrì neke od legendarnih ske~eva, ali

i ne{to novog materijala koji je nastsvim tim godinama u kojimaPythononisu radili zajedno. Posljednji nzajedni~ki rad jeSmisao ìvota MoPythona , nastao 1983. godine. Zanimljraspored poslova uPythonima . U parovsu radili Jones i Palin (obojica su nraspada grupe, uglavnom, dokumentarne programe) te Cleese i man, dok se Cleese nije povukao utvda je “Graham postao nepodno{ljiv raditi” . Gilliam, ispo~etka poznatanimator koji je radio {picu i sve gr“kola~i}e”Pythona , kasnije je radio reditelj filmova12 majmuna ili BraGrimmi jedini je, zapravo, oti{ao u

filmadìjske vode, dok je Eric Idle pon28.11.2013. I SLOBODN BOSN

A SADA NE[TO POTPUNO DR

Terry Jones: “ Prvu epizodu sam tajno presnimio i mislda }e to biti jedina kopijaMonty Pythona u istoriji“

ZA VIJEKE VJEKOVA“Stra{na” druìna Monty Pythona



pjesnik i muzi~ar. Napisao je neke odnajboljih songova poputAlways look on the bright side of life , iliGalaxy song , ure|ivao je razne knjige o grupi, a 2006. napravio jeuspje{ni pozori{ni mjuziklSpamalot . Idle }ereìrati novi show za koji su karte nainternetu rasprodate za ta~no 43.5 sekundi,kako je objavioThe Guardian. Toliko bi,naime, bilo potrebno atleti~aru da istr~isvjetski rekord na 400 metara s preponama.

Moda revivala i ponovnih okupljanja pogotovo rock and roll grupa u posljednjih

je dvadeset godina bila jedna odnajunosnijih grana show-businessa. Svasila pop-izvo|a~a iz {ezdesetih isedamdesetih okupljala se po raznimreunionima , koji su se odigravali nekad na

radost miliona ljudi (kao u recimo slu~ajuturnejeSex Pistolsa ili serije koncerataLed Zeppelina ), a nekad bez ikakve su{tinske potrebe osim one finansijske. [to sePythonovaca ti~e (a i onoga {to ovo pi{e),te{ko da ima ijedna grupa na svijetu ~ije je ponovno okupljanje tako divan doga|aj.Stari velemajstori,Beatlesi komedije, nakonferenciji za tisak poru~ili su da su htjeli“provjeriti jesu li jo{ uvijek smije{ni” , te poru~ili da“ljudi zaista ponovo èle vidjeti neke ske~eve” . U svom stilu dodav{i:“Problem je samo {to ih ljudi znaju bolje nego mi.”

I zaista je tako. Na web-stranicama{irom svijeta, you-tube kanalima, blogo-vima, i ostalim novim sredstvimakomunikacije su hiljade linkova, citata iske~eva Monty Pythona . Oko te

{estero~lane grupe stvoren je jedanajva`nijih kultova u povijesti popukulture, negdje ravan onome koji su sElvis i Rolling Stonesi , dok je filozofskom smislu taj kult ve}i i zna~ Na pitanje jedne novinarke“zaobnavljate i za{to sada, ali molim vrecite da je zbog novca” , Michael Panajmla|i od svih Pythonovaca je odmispalio repliku iz jednog od njihnajpoznatijih ske~eva, onog o katocrkvi: “Niko ne o~ekuje {pansku ikziciju ”

No, engleski tabloidi koje

Pythonovci uvijek shva}ali kao svoje neprijatelje tvrde da beskomprokriti~ari religije, utilitarnog i jednosshvatanja povijesti, mo`da i naza…anti u historiji imaju i problemaminje se to da je razvod Terryja Jonina~e politi~ki najaktivnijeg i najsvjePythona - od biv{e supruge i brastudenticom Annom Stoderstromko{malo previ{e, a da niko odPythonovaosim Cleseea, u karijeri izvanCircusa ndoìvio uspjeh ravan onome koji su dok su àrili i palili BBC-jem i os(evropskim) televizijama.

[ta je da je, eto ih opet. Hnebesima. Jer, da su (bili) najve}i -nema nikakve sumnje. Kad se u julu podigne zavjesa u londonskoj gala-dO 2 Arena , cijene karata }e biti od 2795 funti. “Samo 300 funti manjeStonesa” , kako sami kaù. A kad se zono: “Ladies and gentleman, and something completely different” , po~~arolija. Svi po{tovatelji drugadoìvljaja svijeta od onoga koje nalinearna povijest, politika i sila znat su barem nakratko do{li na svoje. ULetCirkus Monty Pythona , jednu od najvkomedija svih vremena.


[ESTORICA VELIÂNSTVENIH

Da ne pretjeramo s povije{}u, evo jednog pregleda aktivnosti velikih ljudi krozhistoriju, iz ske~aNajve}i masturbatori u povijesti .

NAPOLEON: “Prije velikih bitaka kodAusterlitza, i tako|er Ulma i Borodina,pripremao sam se sa po jednim brzimispucavanjem.”

GEORGE WASHINGTON (izdnevnika): “... sve ovo nikada ne bihpostigao bez regularnog {etanja koìce.”

NANSEN(norve{ki istraìva~): “Mojasu istraìvanja uspje{nija otkad sam gai{ibao iza palme.”

ULOF PALME({vedski premijer): Bezkomentara.

GIUSEPPE VERDI: “Komponiranopera teàk je posao. Jedini pravi na~in se opustite je mu{ko olak{anje.”

LEOPOLD I(1640 - 1705): “... ne zna

da li bih 1683. zadrào Turke na vratimBe~a da nisam imao nekoliko erotsknjiga i ve}inu vremena njega u ruci.”

MICHELANGELO: “U te{kom pososlikavanje Sikstinske kapele pomoglo je {to sam ga uredno ka`njavao i danno}.”

Ili, {to bismo mi rekli “povratak {ilpitona”. Na radost miliona. Old bowelcome back. (Pre)dugo smo vas~ekali.

PA, GDJE STE VI

(Pre)dugo smo vas čekaliDVA DRUGARA

Ahmed Buri} i TerryJones, ispod ki{nog

neba Motovuna

POVRATAK OTPISANIHPajtonovci ponovo na okupu



Iako je dokumentarni film o jednom odnajva`nijih glazbenika dana{njice,velikom Bruceu Springsteenu, reìseraBailliea Walsha, izi{ao potkraj srpnjaove godine, do dana dana{njeg nije

prikazan u na{im kinima i na televiziji. Atrebalo ga je prikazati, ako ni{ta zbog toga{to ga je potpisala produkcijska ku}aRidleyja Scotta, a i sam Ridley je jedan od producenata filma. To je onaj ~iko {to jesnimio Aliena , Thelmu i Louise , Hanni- bala, Gladijatora, Pad crnog jastreba .

INTIMNE ISPOVIJESTIDokumentarac o ìvotu jedne od

najve}ih rock zvijezda s one strane “velike bare”, genijalno je jednostavan. Film po~inje re~enicom:Springsteenovi fanovi zamoljeni su da pojasne {to im zna~i njegova glazba, ovaj film napravljen je isklju~ivo od njihovih uradaka.Doslovce, ufilmu koji traje osamdeset minuta, prikazani su amaterski snimci najvjernijihSpringsteenovih fanova iz [panjolske,Danske, Francuske, do Japana i SAD-a.Posebno su zanimljive iskrene, intimne

ispovijesti, nastale pod gotovo nevje-rojatnim okolnostima. Na po~etku filmafanovi su dobili zadatak opisati Brucea iono {to im Bruce zna~i u tri rije~i.[panjolska oboàvateljica navela je kako joj je prva asocijacija na The Bossa: “Sre}a,strast i sje}anje” , dok je opis Springsteena injegove glazbe za sredovje~nogAmerikanca:“Nada, srce i perspektiva” ,dok je za francuskog fana Bruce“sjajan,neumoran i odan” . Iako svaki oboàvateljrazli~ito doìvljava Bruceovu pojavu iglazbeni izri~aj, svi se slaù u jednom:Springsteen je utjelovljenje po{tenja i nade,za srednji stale`, potla~ene, radni~ku klasu,kojoj je uostalom posvetio i najve}i opussvoje briljantne glazbene karijere. Bruce nasnimkama fanova na bini zatvorenih o~iju pjeva antiratne stihove, prosvjeduju}i i prkose}i reìmu, dok se iz prvih redova ba{kao na koncertimaThe Beatlesa ~uju krici iodobravanje fanova, koji u njegovim pjesmama traè odu{ak, utjehu, nadu. FilmSpringsteen & I , nadalje, kroz dozu humora prati pri~u ameri~kog bra~nog para, kojizapravo nisu bili na Bruceovom koncertu,ali su neizravno uklju~eni u cijelu pri~u.

Mladi} i djevojka, koja nas i uvodi u pri~u,

na dan Springsteenovog nastupa prekidajuvezu iako su skupa trebali i}i na koncert.Mladi} emocionalno slom-ljen, napravio je plakat nakojem je napisao“Upravo sam dobio nogu” , i ponio

ga na koncert. Nedugonakon {to je Bruce uo~io plakat u publici, izveo jemladi}a na pozornicu,ohrabrio ga i rekao mukako je on bezbroj putaostavljen, ali su se tedjevojke prevarile jer nisudo~ekale da zaradi novceod prodaje plo~a. Nakonsmijeha i gromoglasnog pljeska nekoliko desetakatisu}a ljudi u publici,nesretni mladi}, sa osmije-hom na licu, si{ao je s pozornice.

ZA“MALE” LJUDETu je i neobi~na pri~a o nastupu sa

Elvisom. Naravno, rije~ je o velikom fanu iimitatoru Elvisa Presleya, koji je oduvijek imao èlju nastupiti zajedno s Bruceom.Obu~en u Elvisov kostim s transparentom uruci na kojem je pisalo:“Moè li Kralj pjevati s [efom.” Naravno, kralj iz ove pri~e je Elvis, a {efa ne treba posebno predstavljati. Bruce je zapjevao stariElvisov hitAll Shook Up , izveoElvisa na pozornicu i publika je za tren bila u transu.

U dokumentarnom filmu, redaju senabijene emocijama, poput one kada v

automobil, svoju p pri~a stariji mu{karacnakon kra}eg prisje}na Springsteeno

koncertre ne msuspregnuti suze. Facantna je prisnost izm publike i Springstkoja je prisutna na snjegovim nastupiZapravo, Springsteen takav i u privatnìvotu. Najbolji primj pri~a ameri~kog ulisvira~a, koji je samoranije spavao na ulicinije imao novca za kakav krov nad glavo

jednom trenutku, sviraju}i akusti~nuna ulici, primijetio je Springsteena prelazi ulicu i dobacio mu u {ali kavolio da s njim odsvira neku pjesmop}e iznena|enje,Bruce mu prilazi i za prave 15-minutni session, a oko njihulici okuplja nekoliko tisu}a ljudi.

Springsteen &I nije glamurohoolywoodski dokumentarac koji bvom produkcijom veli~a veliku zvijezdu. Upravo suprotno, dokume je pri~a obi~nih, malih ljudi o ~ovjnaroda koji pi{e, sklada i pjeva, unjima, obi~nim, malim ljudima.


GENIJALNO JEDNO

Pi{e: MARIO ILIÎ]

U ovom broju predstavljamo i dokumentarni filmSPRINGSTEEN&I; glavni junaci su, naravno, THE BOSS, ali i njegovi fanovi širom svijeta

TELECASTER, ZNOJ I SUZ VELIKA KARIJERA

Bruce Springsteen,ro|en da bude {ef



Nakon vrlo uspje{nog i inspirati-vnog gostovanja njema~kogkompozitora Heinera Goebbelsauokviru projektaSarajevo Sonic Studio , Muzi~ku akademiju je

posjetio i Philippe Manoury, jedan odnajva`nijih svjetskih kompozitora suvremenemuzike, ~ija djela slu{aju i prou~avajuauditoriji najva`nijih svjetskih univerziteta.Manoury, ~ija kompozitorska tradicija i djeloizlaze iz bitno druga~ijeg konteksta od onih

Goebbelsovih, ovako je po~eo svoje predavanje: “Postao sam muzi~ar jer nisamvolio biti u {koli, muzika i komponiranje zamene su bili otok u koji sam bjeào. Kad samnau~io ~itati muziku, onda sam je po~eo ipisati. Moja generacija (ro|en je 1952.)slu{ala jeBeatlese ili Woodstock, a ja samsvoj privatniWoodstockna{ao u muzici KarlHeinza Stockhausena, koji je u zimu 1970.do{ao predstaviti svoje radove.”

OD IZVORA DVA PUTI]AAko bi muziku Philippea Manouryjauop}e trebalo svoditi na dva osnovna

pravca, stvar bi se mogla definirati ta je jedan smjer njegovog djelovanja bna pisanju komada za klasi~ne instrudok je drugi elektronska muzika. dvije, naizgled, suprotstavljene strasam kaè: “Uvijek su me zanimale ravni. Moje zale|e je, svakako, klasmoji prvi komadi jesu pisani za instrmete, ali sam uvijek bio odu{evljen ~injeda pi{em i drugu vrstu, elektroKombiniraju}i tradiciju i ono {to je oko nas, otkrivaju}i be~ku {kolu, i kompozitora kakvi su Pierre Boulez i Xenakis do{ao sam do zaklju~ka da m


MUZIKA JE I) POLITIKA

Pi{e: AHMED BURI]Foto: ALMIN ZRNO

Muzičku akademiju u Sarajevu, a u okviru projekta “Sarajevo Sonic Studio”prošle sedmice je posjetio iPHILIPPE MANOURY, jedan od najvažnijih svjetskikompozitora suvremene muzike; naš saradnik bio je i na njegovom predavanj

na njegovom koncertu

BUKA U MODI I IZVAN N

Philippe Manoury: “ Postao sam muzi~ar jer nisamvolio biti u {koli“

VA@AN I LIÂNPhilippe Manoury,kompozitor



nije mrtva. Jer, klasi~nu muziku uvijekrazumijevate kao ne{to iz pro{losti, a kadstvar pogledate iz svoje perspektiveshvatite da je to suvremena stvarsvakodnevice.”

Manouryjev doprinos novim aspektimamuzike je, zaista, neprocjenjiv. Godine1978. seli u Brazil gdje predaje savremenumuziku na raznim univerzitetima. Svedublje ponire u elektronske metode i 1981.se vra}a u Francusku kada dobija pozivIRCAM-a (Francuskog instituta zaistraìvanje i koordinaciju zvuka i muzike,vjerovatno najva`nije svjestke institucije utom polju) da im se priklju~i kao istraìva~.To rezultira saradnjom sa MilleromPucketteomkoji pravi novi software, za potrebe kompletiranja Manouryjevog djelaPluton. Taj software i njegove kasnijerazvojne ina~ice danas su nezaobilazan diosvjetske muzi~ke historije, jer ga osimkompozitora, koriste i DJ-evi i instrumenta-listi. To kako stvar urealtimeu funkcioniraimali smo priliku ~uti u pro{li utorak uBKC-u, gdje su prvi put u Bosni iHercegovini izvedena djela PhilipeaManouryja.

Najvi{a ta~ka ove izvedbe, gledano izovog (skromnog) diskursa, bila je izvedbaflautistice Hanan Hadàjli}. DjeloJupiter ,napisano 1987., revidirano 1992. i 2008.,zapravo je pokazalo u kojem pravcu jemogu}e i}i, i do koje se ta~ke zapravo moèsti}i kad se kombiniraju “ìvi” instrumenti ielektronika. Uz flautisticu je nastupio iZlatko Baracskai, i sam kompozitor koji jeradio difuziju zvuka. Najjednostavnije

re~eno, radi se o zvuku instrumenta kojikompjuter prepoznaje i dalje ga prati,modificira i multiplicira na razli~ite na~ine,tako da - ako se malo “pomjerimo” u drugimedij, recimo slikarstvo, slu{alac imaosje}aj da pred njim od detalja nastaje(zvu~na) slika, {to je osje}aj kao kad,recimo, posmatrate nekog velikogumjetnika koji vu~e poteze kistom. SamManoury je s tehni~ke i estetske stranevisoko ocijenio sarajevsku izvedbu, {to jeveliki kompliment, ako se zna koliko sunjegova djela u tom smislu zahtjevna zaizvo|enje. Potrebna im je vrhunska tehnika,zatim koncentracija i puna sinhronizacijaelementa.

MUZIKA I MATEMATIKAOpet krajnje pojednostavljeno re~eno,

Manoury je, zapravo, pjesnik buke.“Nemam neki umjetni~ki credo”, kaè, “aliako treba ne{to re}i jeste da trebamoizmisliti nove forme koje }e na{e vrijemeu~initi koherentnijim. Muzika trebagovoriti iz svog vremena, i to je tako i akoposmatrate recimo radove klasi~nihkompozitora koji su inovirali muziku upovijesti poput Wagnera ili Debussyja.”Jo{

jedan od njegovih primarnih zadataka jestespajanje ~ovjeka i kompjutera: “Tehnolo-gija, naime, ne}e rije{iti probleme,kompjuter je ne{to {to uvijek moè pomo}i,ali u umjetnosti ne}e napraviti revoluciju.Odgovor je uvijek u mozgu umjetnika, unjegovoj glavi.”

Vezom muzike i matematike bavili su semnogi suvremeni i klasi~ni kompozitori, pani Manoury nije ostao izvan toga. On svojumetodu bazira na tzv. stohashi~kim

algoritmima, koji se barem u jednom dijelukoriste slu~ajnim odabirom, ali i pribli`ni-m, jer je, pogotovo u muzici, ta~no“rje{enje” naj~e{}e nemogu}e na}i. “Mojamuzika nastaje iz analize, dedukcijom, aono {to èlim da ‘uhvatim’ su zapravo,dvije razli~ite interpretacije koje izlaze izrazli~itih iskustava i metoda, ali u krajnjem~ine jedinstveno djelo.”Vrlo oprezan isistemati~an u odgovorima na pitanja kojase ti~u socijalnog aspekta u muzici,Manoury je poru~io i ovo: “Kadkomponiramo trebamo misliti na ljude,misliti na to {ta oni o~ekuju od onoga {to~uju. To nije jednostavno, jer popularna

muzika, iako je to vi{e pitanje za sociima previ{e mjesta u svim dru{tvimaslu{aju rap, rhytm & blues, ne{to trene{to s ~im ja nemam veze. Iako ànrovi razli~iti princip je uvijekUvijek imate binu s koje izvo|a~ poru~uje publici. Ja sam èlio raditi druga~ije: ~esto sam radio za vorkestre i locirao publiku unutar orkTo sam komponirao misle}i o tome ljudi unutra i iza. Ja sam odlu~io stavim usred toga, kako bi slijedili mu

Prema Philippeu Manouryju probldakle, socijalan i univerzalan: konzeratno shva}anje muzike uvijek slijedi jedan aspekt muzike. “Ne pi{em mutako da uvijek znam {ta èlim da ~ujezauzimam vrijeme ili unaprijed znamsvirati svaki dio orkestra. Ali znam mene postoje najmanje dva asmuzike: jedan ide gore u visinu, a dbuku. U opskurnost, jer u buci ima bogatstva. Jer ljudski rod rije~ ‘uglavnom razumije kao ne{to ru`no i tvrdi Manoury. Ali, ne svi. Jo{ su tu poput legendarnog K oje, koji je ptridesetak godina otpjevao:“Buka bu

mene vodi/ buka mojoj du{i godi/zakod mene bi}e/ buka u modi.” Na pitanje za{to komponuje i za{

tako, Manoury odgovara anegdo“Jednom je John Cage izvodio nekkomad pa su mu rekli to nije muzika.odgovorio: Znam, ja sam probao slikne ide. Ovo bi bilo to {to ja èlim naslJer, muzika nije tu da bi bila preposamo kao zvuk, da ljudi uz nju pjev ple{u. U tom smisluSarajevo Sonic Stuima i politi~ki zadatak (u adornovsaristotelovskom smislu) i zasad ga maksimalno ispunjava. Jer, muzika

politika. Ma koliko {utjeli o tome.28.11.2013. I SLOBODN BOSN

SONI^NI STUDIO U S

DOPRINOS NOVIMASPEKTIMA:“Mojezaleđe je, svakako,klasično, moji prvikomadi jesu pisani zainstrumente, ali samuvijek bio oduševljenčinjenicom da pišem idrugu vrstu, elektroniku”

NA MUZI^KOJ AKADEMIJIPhilippe Manoury iAmila Ramovi}



KULT MARKETAARON NEVILLEMy True Story

Iako upoznimgodinamaìvota,

AaronNevilleneposustaje.ûvenisoul i r&bpjeva~snimio je

novi studijski album koji nosi nazivMy True Story . Rije~ je o njegovom~etrnaestom dugosviraju}em albumu,{to i nije puno uzme li se u obzir kako je prvi albumTell Like It Is snimiodaleke 1965. godine.My True Story sadrì dvanaest pjesama.

MONKEY3The 5th Sun

Oni su rockeri spsihodeli~nimperformansama.Sljedbenici suStoner rockpodànra, {tozna~i dakombinirajuzvuke heavy

metala, psihodelije, bluesa i acid rocka.Monkey3 su {vicarski band, koji jenedavno objavio svoj peti studijskialbum koji nosi nazivThe 5th Sun .Album se bavi mitologijom, od starihAzteka do anti~ke Gr~ke.

INCITERFrom Within

Inciter je uprijevoduna na{e jezikepoticatelj,podstreka~.U ovomslu~ajuInciter jezagreba~kiheavy

metal band, osnovan 2000. godine.Nedavno su objavili novi studijski albumpod nazivomFrom Within , na kojem senalazi devet pjesama. Zagreba~kimetalci poznatiji su kao predgrupabandovimaLamb Of God , Anthrax , Iced Earth i Saxon .

Optimisti kaù da stiù bolja vremena.Pesimisti, oni kod kojih je ~a{a uvijek napola prazna, tvrde kako }e biti sve gore igore, i da }e biti bolje naKukovo leto .Upravo tako glasi naziv {estoga studijskogalbuma beogradskih alternativnih rockeraDà ili bu .

Band je osnovan 1987. i do raspada1999. snimili su ~etiri nosa~a zvuka. Pri~a oosnutku banda podsje}a na po~etkeZabranjenog pu{enja . Svi ~lanovi bandaDà ili bu stanovali su u istoj ulici, uBeogradu. Veliki povratak na scenu 2003.obiljeìli su albumomUltra muk , koji jeobjavljen ~etiri godine kasnije. Uslijedili su brojni uspje{ni nastupi, od kojih sunajzapaèniji oni sa novosadskoga Exita, tenastup sa grupom Kaiser Chiefs u beogradskoj Areni 2007. godine. Pro{legodine Dà ili bu proslavili su dvadeset i pet godina od osnivanja, na Festivalu

Vra~ar rocks .Album Kukovo leto sadrì jedanaest pjesama i tri bonus tracka, a otvara gakompozicija Dobre stvari . Izvrsna bassvo`nja i alternativni zvuci gitara u podlozi,osnova su te fanky rock pjesme. U sli~nomstilu nastavlja i pjesmaRizik . ^vrsto,sna`no, melodi~no. Ina~e, za pjesmuRizik ,Dà ili bu nedavno su snimili ivideouradak. I{~a{eni, crno-bijeli spotsnimljen na ulicama Beograda, prati pri~usrednjovje~nog ~ovjeka koji na uliciupoznaje prostitutku. Spot zavr{avafingiranim kadrovima HitchcockovogfilmaPsiho , u kadi naravno.

S albumaKukovo leto vrijedi izdvoj pjesmeHumanoid Hemoroid i tranzicijhumornu saguVip . Izvrsne su i pjeDevojka od gume i Gole istine , kojzatvara albumKukovo leto , a zapravosvira~ki i produkcijski povratak uzvuk s njihovog prvog albuma iz 199nazivomHej, mornari . Na albumu su jo bonus tracka. PjesmeFlipera{ki san, Hi Put , stare pjesme u novome ruhu.

Ukupno gledaju}i,Dà ili bu na novnosa~u zvuka bukvalno nemaju pjesmu. NaKukovom letu je prisutnakoja se vje{to, gotovo neprimjetno pralbumom. Autorski iskreni, sviskusni, beogradski rockeri snimili sdobar album. (M. Ili~

MUZIKAAlbum “Kukovo leto”, VIS-a “Dža ili bu”

TOP LISTA(iz “Top 40” BH radija 1)

1. Wankelmut & Emma Louise:My head is a jungle

2. Capital Cities: Kangaroo Court 3. JJ Grey & Mofro: Somebody Else 4. Caro Emerald: Completely 5. Black Joe Lewis: Come to my party 6. Fatboy Slim & Riva Star: Eat, sleep,

rave, repeat (Calvin Harris rmx)7. IAMDYNAMITE: Stereo 8. Brookes Brothers ft. Chrom3: Carry

me on 9. Junip: Line of fire 10. Riot Jazz Brass Band :

Corn on the cob

EX-YU DINOSAURIGrupa Dà ili bu objavila je {esti studijski album

Alter rock s beogradskog asfal



Krugovi su igrani film koji je reìrao Srdan

Golubovi}. Scenario za film napisali suMelina Pota Koljevi}i Sr|an Koljevi}. Radi seo igranom filmu koji je inspiriran stvarnimdoga|ajem u kojem je mladi vojnik Sr|anAleksi}, Srbin iz Trebinja, za vrijeme ratapoginuo “od svojih” jer je branio “ne svog”,nepravedno maltretiranog i prebijanog Harisa.

U filmu se radnja odvija dvanaest godinakasnije. Roditelji, prijatelji i rodbinapoginulog vojnika suo~avaju se saposljedicama i vlastitom odgovorno{}u zatada{nje doga|aje. Ti doga|aji su u filmufiktivni, dakle, osim scene u kojoj Aleksi}brani i pogiba, koja je bazirana na stvarnom

doga|aju, ostalo je fikcija. Ta stvarna scenascenaristi~ki je podijeljena na dva dijela, tedramatur{ki stavljena na po~etak i kraj filma.

Sredina filma su tri pri~e, paralelno seodvijaju, paralelno su montirane i doga|ajuse u Beogradu, Njema~koj i Trebinju danas,godinama nakon doga|aja koji je nukleusove pri~e. (Stvarna osoba koju je Aleksi}spasio ìvi u Skandinaviji, no zbogfinanciranja filma, autori filma su se odlu~iliipak da u filmu ta osoba ìvi u Njema~koj).U tri pri~e, prikazani su nam likovi koji susvjedoci tog doga|aja iz pro{losti. Neboj{a jeSr|anov prijatelj koji je posmatrao doga|aj ibatinjanje prijatelja, a zbog straha nijereagirao adekvatno i pe~e ga savjest. Haris,kojeg je Sr|an spasio, pomaè ugro enojèni te riskira svoj ìvot. Sin jednog od ubicase susre}e sa ocem stradalog Sr|ana i nastojiprevazi}i tragi~nu pro{lost. Najbitnijareplika, bazirana na onome {to je u procesuistraìvanja i pisanja scenarija rekao stvarniSr|anov otac jeste, parafraziram:Nadam se da njegovo djelo nije uzalud. Na njoj se itemelji umjetni~ka ideja filma.

Ne smijemo zaboraviti koliko je bitnokada netko hrabro zapo~ne “krugove” i“dobije preko le|a” da se krugovi nastave.Krugovi nastaju kada kamen~i} padne uvodu. De{avaju se talasi, valovi, ono {to se

kod nas naziva “talasanje”. Dobro znamo

kako smo u~eni radi komfornijeg ìvota da“ne talasamo”. Lijepo je pljeskatiKrugovima , no nije dovoljno. Mnogo bitnije je djelima pokazati da namKrugovidoistazna~e. Da nam doista zna~i spasiti ne~ijiìvot unato~ ismijavanju, problemima, boli, pa i najgorem... Te{ko je biti jedan odKrugova . Danas ima pool boyjeva koji zamalu naknadu nje`no, da ne talasa, iz bazena (vi{e bare) vadi uba~ene kamen~i}e.

Zato, naàlost, smisla ima posljednjikadar, koji ne ulijeva preveliku nadu - tijeloheroja na podu, u “hladnoj” centralnojkompoziciji, iz pti~je perspektive, a oko

njega nitko - dakle Sam. Pravi heroji suzapravo oni koji ne ubijaju, oni koji se opiruikakvom ubijanju, oni koji spa{avaju.Herojstvo nije konformisti~ka kategorija.

KINO KRITIKA


KULT MARKETZEMLJA [UTNJE I TMINEWerner Herzog

Zemlja {utnji tmine jedokumentarnfilmWernera

Herzoga iz1971. godineI reìju iscenariopotpisujeHerzog. FiniStraubinger jslijepa i gluhèna. Unato~

tome {to je u podre|enoj pozicijiposvetila se pomaganju onima kojiimaju iste specifi~nosti. Ovo je divnapri~a o osobi koja je potpuno izoliranno hrabra i dobronamjerna, te unato~

svemu istrajna. Ocjena:

@IVJETI SVOJ @IVOTJean-LucGodard

Jean-LucGodard je1962. re iracrno-bijelifilm@ivjeti svoj ìvot , za

koji je skupa sMarcel Sacotte napisaoscenario. Dramatur{ki, film je sa~injeod dvanaest poglavlja, a zapravo jeposveta Carlu Theodoru Dreyeru...

Ocjena:

ZEMLJA DRHTILuchinoVisconti

Crno-bijelidugometra`nigrani filmZemlja drhtireìrao je tescenario zanjega, koji je

temeljen na romanuGiovannijaVergea Porodica Malavoglia, napisaoLuchino Visconti. Film je zami{ljenkao dio trilogije, no zbog komercijalnneuspjeha ostala dva dijela nisunapravljena. U filmu glume natur{~icNa Filmskom festivalu u Veneciji film jdobioSpecijalnu nagradu .

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Thor: Svijet tame (Alan Taylor i James Gunn )2. The Best Man Holiday

(Malcolm D. Lee)3. Last Vegas (Jon Turteltaub )4. Free Birds (Jimmy Hayward)5. Jackass Presents: Bad Grandpa

(Jeff Tremaine)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren, DreamWorksAnimation)

2. [trumpfovi 2 (Raja Gosnell, SonyPictures)

3. Malavita(Luc Besson , EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth

Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern , Open

Heroji ne ubijaju, oni spašavaju!

SVETI ÎNHerojstvo nije konformisti~ka kategorija

Film “Krugovi” (Srbija, Francuska, Njemačka, Hrvatska,Slovenija, 2012.), reditelja Srdana Golubovića



U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOUh, teàk propustu pro{lom broju!Priznajem. I izvinjavam se. U Sarajevu je19. novembra preminuo prof. dr.Boro \ukanovi} . Sarajevski psihijatar iuniverzitetski profesor dobitnik je vi{epriznanja, a tokom karijere objavio jenekoliko knjiga i ~etrdeset samostalnihradova.

“Pijanista, kompozitor,aranèr i dirigentSinan Alimanovi} izabran je me|u petnajboljih jazz kompozitora svijeta, naprvom online internacionalnom jazztakmi~enju pod nazivom:Made In New York Jazz Competition ”. Sinan Alimanovi}na takmi~enje je prijavio kompozicijuLejla,komponovanu 1992. godine.

Ceremonija zvani~nogpredstavljanjainformativnih tabli porijekla naziva ulicaBa{~ar{ije odràna je 26. novembra, ispredMuzeja Jevrejau Sarajevu. “Doga|aj je bioprilika da se javnost upozna s projektomizrade turisti~kih interpretativnih oznakakoje se odnose na zna~enje i istorijat ulica jednog od najstarijih gradskih trgova~kih izanatskih kvartova - sarajevskeBa{~ar{ije ”, obavijestili su nas izsarajevske AgencijeLinden .

I jo{ jednoobavje{tenje od njih: “FinalePrograma Jaeger Music Night 2013 bi}eodràno 29. novembra uCinemas Clubu uSarajevu. U finalu za pobjedu }e se boritibendoviFunhouse iz Banje Luke,Jah Balebaroshi iz Prijedora iFloridus iz Mostara, a specijalni gost finala je grupaNegativ ”. I sve d aba!

Istu no},u 20 sati, bi}e odrànomultimedijalno koncertno predavanjeposve}eno klaviru. Mjesto doga|aja jeamfiteatar Franjeva~ke teologije na

Nedàri}ima u Sarajevu, a predava~ je na{pijanista Bartolomej Stankovi}, “koji }etom prilikom i odsvirati niz djelakompozitora koji su utjecali na razvoj ovoginstrumenta”.

Tu, ali i narednu no}u Narodnom pozori{tuSarajevo orkestarSarajevske filharmonije }e ugostiti poznatu violon~elisticuAnneGastinel . Po~etak koncerta, kojimSarajevska filharmonijanastavljaobiljeàvati devedeset godina postojanja,zakazan je za 20 sati.

“Nakon dvogodi{njeg aktivnograda, novi albumDivanhane simbo-li~nog nazivaBilje{ke iz [esticesvimljubiteljima tradicionalne muzike

Bosne i Hercegovine - sevdalinke,tradicionalne muzike Balkana bit dostupan u prodaji od 28. novem2013. godine”, najavljuje AlmaTelibe~irevi}, PR Divanhane : “Novomuzi~ko ostvarenje ovog popularbenda za podru~je Bosne i Hercegovobjavit }e RSG radio, kojem je oprvo ekskluzivno izdanje jedndigitalnog nosa~a zvuka.”

Album }e istovremeno bobjavljen i u Hrvatskoj, Srbiji iSloveniji, a izdava~ je beogradska k

Multimedia Music . “Na novom CD-Divanhanena}i }e se ~etrnaest numete {est uspje{no realizovaninternacionalnih muzi~kih saradAlbum je sniman uStudiju 6 RadioBeograda, u periodu izme|u novemb2011. i oktobra 2013., a produkcpotpisuju ~ak tri muzi~ka producen,veli Alma Telibe~irevi}.

A mi ne sumnjamo u kvaliBilje{ki iz [estice .

Divna“Divanhana”

ALMA TELIBEČIREVI, PR sarajevske grupe“Divanhana”

RASIM KADI ,predsjednik UG-a“Ars Tragovi” iz Visokog

RASIM KADI]Zvani~no otvorenje manifestacije Dani Zaima Muzaferije 2013. je 28. novembra u 20 s

F o t o : S A R A

J E V

O T I M E

S



Sljede}e sedmice, konkretno upetak 6. decembra uCinemas ClubuSloga, grupa Kultur Shock ponovosvira u Sarajevu. I dalje ste {ef tegrupe, i dalje ste u njoj pjeva~, idalje...

U pro{lost... Hajd’, prije svega dakaèm da je Sloga prvo mjesto ukojem sam ikad zasvirao u Sarajevu.Bilo mi je jedanaest godina i sviraosam bubnjeve sa ansamblom Osnovne{koleBori{a Kova~evi} na Grbavici . Na{ nastavnik Mirko Mer{nik, kasnije profesor na Pedago{koj akademiji uSarajevu, komponovao je pjesmuHej,

poto~e , koja je te godine pobijedila naMalom {lageru . On je ranije sviraotezge na moru sa sada{njimmenadèrom Farukom Drinom, kojinas je pozvao uSlogu da odsviramonekoliko pjesama. Po prvi put samvidio Ludwig bubnjeve, a njihov bubnjar \i|i Jankeli} me pustio da tuno} sviram na tom njegovomLudwigu . Sje}am se samo da sam biomali i da nisam mogao dohvatiti pedalu za bas bubanj, pa mi je \i|i

spustio stolicu. A meni neprijatno.

Kaète, “njihov bubnjar \i|Jankeli}“. îji?

\i|i je svirao sa Drinom naigrankama uSlogi .

Dobro. Kultur Shock jetrenutno na turneji...

Kultur Shock je na drugoj EUturneji ove godine. Promovi{emo osmi albumTales of Grandpa Gur.Spremamo i novi singl, koji }e objavljen na prolje}e, a devstudijski album u jesen ili zimu 20

godine. Dokle }emo ovako?, kaogledam ho}e{ da me pita{. D budemo izdavali nove albumesvirali ovako kako sviramo, sviramo najbolje na svijetu! Postoga - penzija. Nas nikada ne}vidjeti na reunion turneji ili u reashowu. Na}i }ete nas na plaì il planini kako uìvamo u svoduboko zasluènoj starosti. Me|utine jo{! înjenica je da sad zvu~i bolje nego ikada.

SRÐAN JEVÐEVI ,šef “Kultur Shocka”

Deseti, jubilarni Dani Zaima Muzaferije 2013 odrà}e se u Visokom,rodnom gradu na{eg velikog glumca,od 28. do 30. novembra. Ove godineobiljeàva se devedeset godina odro|enja i deset godina od smrti ZaimaMuzaferije.

Ovogodi{nja manifestacijaDani Zaima Muzaferije po~inje, dakle, u~etvrtak 28. novembra, u 19 sati,sve~anim prijemom uZavi~ajnommuzeju Visoko , kada }e biti promovisan katalogTragovi 2004- 2013 . “Potom slijedi otvorenje izlo`beDragulji BH grafikeHalila Tikve{e,Dèvada Hoze i Emira Dragulja, izfundusa Umjetni~ke galerije Bosne iHercegovine, nakon ~ega }e bitiuprili~eno i zvani~no otvorenjemanifestacijeDani Zaima Muzaferije2013. U 20 sati, pak, Viso~ani }e imatipriliku pogledati predstavuLjupaf, u

produkciji Kamernog teatra 55Sarajeva. Ovu obnovljenu predstate teatarske ku}e reìrao Amerikanac Ronald Rand, a bizvedena uGradskom kinu Visoko”,najavljuje R asim Kadi}, predsjedniUG-aArs Tragovi iz Visokog.

Naredni dan, 29. novembra, taku Gradskom kinu Visoko , i tako|e u20 sati, bi}e prikazan vi{estrunagra|ivani dugometra`ni igrani filObrana i za{tita , reditelja BobeJel~i}a, sa Nadom \urevskom iBogdanom Dikli}em u glavnimulogama. “U subotu, 30. novembra11, opet u Gradskom kinu Visok,prikaza}emo crtani film za djecu, istom prostoru }e u 20 sati premijebiti izvedena predstavaêkaju}iGodoa, reditelja Jesenka Muzaferiju izvedbi doma}eg Teatar TOTAL,obavje{tava nas Rasim Kadi}.

Sviramo najbolje na svijetu!

Ostavi TOTAL za kraj



1. Koja je razlika izme|u kazali{ta i pozori{ta?Pa, nema je. Oba kazuju i traè pozor.

14. Opi{ite DinMustafi}a u tri rDrug direktor sv

19. Tange ili badi}?Dajte, molim vas. Tse ne pita starije èn

21. Poruka ~itaocima na{egmagazina?Bolje ne{to od ne~ega nego ni{od ni~ega. Ta je poruka stigla sanajvi{ega mjesta, odmah uz onu“Recite Mati da krene zi|at oni pansijon, bit }e mu blagoslovjen

16. Osoba koja vam ina ganglije?Budu}i da }e miganglije jo{ u ìvotutrebati, trudim se da i pri{param malo; niko

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?Muà i psa Thelmu. Thelmu zato da nina pustom ostrvu ne budem rahat, ilida mi se disciplina ne da ulijeniti.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Kroja~ica ili kompozitorka. Da samAfrikanka, to bi me jako veselilo.

Da li je bolje biti lijep i pametan ili ruàn i glup?mudrije je to iskazao Bob Rock: “Bolje ìvjetigodina kao milioner nego 7 dana u bijedi.”

13. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~ Ne bih potro{ila 13 od njih borave}i u mediji

3 K ako se o sje}a te u S arajevu?

K ao u rod no m g rad u.

2 D a li ste kao m ali san jali da }ete b iti ljekar op{te p rakse?N e, nik ad , t o mi je iz g led alo k ao smr d l jiv i pr l jav posao. U ed nom k r at k om per iod u f ascinir alo me samo is pisiv an jeece pat a, k ao i r a~una, nar ud benica i d jelov od nih br o jev a.

4. [ta ne morate imati u friìderu?

Mrtve ìvotinje u ve}ini pojavnih oblika.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje?Molim da to pitanje postavite nekom bh.politi~aru i kategori~ki zatraìte da makar sedam dana meditira nad njim.

15. S kim biste voljeli otplesati t Nikome ne bih priu{tila tu nepri

18. Mala Duba ilVeliki Drvenik?Duba, aliTrpanjska. Dodusad ni to, jer Thelma nijedobrodo{la.

20. A begova ili{kembe ~orba?

Begova, to drugone bih probala nimrtva.

17. [ta obla~ite kada ìzgledati moderno? Ne èlim nikad izgledmoderno, po{to ja neslijedim modu, nego zda }e moda do}i za m

2. [ta uradite kad vam preko puta pre|e crna “Me~ka”?

adujem se ako sam na putu pje{akinja i ne otima mi prvenstvo.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Predvidljivo - knjige, knjige i jo{ knjiga.

8 [ ta ste bili u pro{lom ` ivotu? I nd i jsk a sel jank a k o ja se k r i{om samao pismenila i jed nog d ana pob jeg la ua{r am od mu` a i d ev et or o d jece.

by DINO BAJRAMOVIC

TA NJA MILE TIĆ-OR UČE VIĆ,

redi te l jica iz Mos tara: “Š kem be čor b u ne bi h pro ba la ni mr t va”

9. Koliko ima istine u izreci: “Nedade se usranom do potoka?” Ne razumijem nikako narodneumotvorine, pa ne bih znala re}i.



KLIN ÔRBA

Divno je bar ponekad biti sretan, razdragan, onako iz~ista mira. U jednom gotovo obi~nom danu bitizadovoljan i spokojan kao da iza }o{ka ne viri

bezbroj problema koje bi valjalo rije{iti a ne zna{ kako. Utoploj sobi polako ispijati kaficu i gledati kako pada prvisnijeg. Opustiti se u zanosnoj ~aroliji jedne obi~nere~enice koju je “tvoj” ~lan Predsjedni{tva BiH izrekao ju~er povodomDana dràvnosti : “Svaki dio Bosne iHercegovine pripada svakom njenom gra|aninu...” To jetako umiruju}e. Tako ohrabruju}e da osje}a{ kako lebdi{,leluja{ kao pahuljice u koje kao hipnotiziran zuri{. Tvojìvot odjednom vi{e nije tamo neka imaginarna [vicarskau kojoj je vrijeme novac. Ondje, silnim poslom prezauzetikapitalisti vjerovatno ne mogu sebi dozvoliti luksuz dasatima dokoli~are gledaju}i kako pada snijeg.

Ova prekrasna dràva, koja mi svakim svojim dijelomneprikosnoveno pripada, nipo{to nije ni od onih okrutnihu kojima izmo`dene pse}e zaprege vuku saonice posnijegom zavijanim bespu}ima, dok im iznad u{iju fiju~e bi~ koji ih svako malo podsjeti da je njegovo veli~anstvoôvjek gospodar ovog svijeta. Ondje svijet, nijedannjegov dio ne pripada psima. Mi, hvalimteboè, nismotakvi. Tako da je ta nje`na prostopro{irena re~enica na{eguvaènog Predsjednika komotno mogla glasiti: Svaki dioBosne i Hercegovine pripada svakom njenom gra|aninu isvakom njenom psu.

Takvi smo mi: nepopravljivo dobri i humani. Inesebi~ni. I nije istina da su na{i psi napu{teni. Naprosto smo im dali priliku da ìve svoj ìvot po

vlastitoj volji, i da svoju zajednicu urede kako god èle.Odrekli smo se dominacije i eksploatacije ~ovjekovognajboljeg prijatelja. Postarali smo se da im omogu}imo pristojan dràvni pse}i budèt i prepustili im punusamoupravu u pse}im lokalnim zajednicama. Veliko-du{no smo im dali pravo glasa, pravo raspolaganja javnim prostorom i pravo ugriza. Takva smo mi divna dràva, nasvakom njenom dijelu. Puni razumijevanja, puni brige prvenstveno za sve druge i druga~ije. Psi stvarnoizgledaju malo druga~ije od ljudi, ali - to je samo vanjskiizgled koji nikada ne treba dovoditi u pitanje. âk jenepristojno i primijetiti te fizi~ke razlike. Iz vrtoglavog

roja pahuljica pogled mi se spu{ta ka zemlji. Kadijelu zemlje koja i meni pripada a na kojoj se sme}arski kontejneri. Jedan pogruèni starac vadi hrane iz kontejnera i hrani dva svoja pse}a druga. Pubaci i u kesu koja je o~igledno njegova li~na potkorpa. Divan, idili~an prizor. Takva je ova zemljsvaki njen dio. Evo i one gospo|e u pink bundvje{ta~kog krzna koja svaki bogovetni dan hoda uvelikom plasti~nom kanticom, ka{ikom i ne plehanim tanjurima. [ta radi? Odgonetnula je oboàvaju (isti mi) variva na ka{iku. Pogotovo po kijametu kad snijeg sipa i svaki pas potraì mater dnju zgrije. Tad nai|e ona, taj pse}i an|eo koji im {apu}e i hrani ih ka{ikom. Eh, kamo puste sre}esvi takvi; humani i strpljivi. Da umijemo komunicikonflikta sa svojim najboljim prijateljima. I to jvrsta kulture dijaloga. Mali napor da se nau~i turadi zajedni~ke dobrobiti.

Nemam ja previ{e povjerenja u ove ljude kojituàkaju jadne pse zbog nekakvih tri~avih ujesu samo mali znak pse}e pa`nje. Tako oni po

ljubav prema nama. Kao mnogouvaèni Dodik, koji za svakiDan dràvnosti po~asti pismom u kojemlepo objasni da se Bosna i Hercegovina ne prosUne do Drine, i da je antidejtonska rabota svako lujedanje na njegovoj teritoriji. I da je davno osmis

u kojem }e nas potamaniti. Ta, tamante!

Sve je to razlog da se kao kakva-takva javna prijavim ovda{njim televizijama da i ja poizjavim: Rje{enje DA, ubijane pasa NE! Ist

pada mi napamet nikakvo rje{enje, ali mi je vaostane zabiljeèno da sam bila na strani pasa u prestrenu njihovog opstanka i suverene vladavine dijelom ove predivne zemlje Bosne i Hercegovine.to, ~vrsto vjerujem, negdje biti zapisano i blagonmi uzvra}eno u nekom budu}em ìvotu kad }e posre}iti da i ja napokon budem pas. Kuja je ru`nInsistiram da budem mu{ki pas. I, naravno, da ` prekrasnoj zemlji Bosni u kojoj ni snijeg nije n

snijeg.

Nemam ja previše povjerenja u ove ljude koji stalno tužakaju jadpse zbog nekakvih tričavih ujeda koji su samo mali znak pseće pažnTako oni pokazuju ljubav prema nama. Kao mnogouvaženi Dodik, nas za svaki Dan državnosti počasti pismom u kojem nam lepo objasda se Bosna i Hercegovina ne prostire od Une do Drine, i da je andejtonska rabota svako lajanje i ujedanje na njegovoj teritoriji

[APTA^ PSIMAPi{e: FADILA NURA HAVER




Novi SEAT Leon:Potpuno nova pri~a!P rvi put sam u SEAT Leon u{ao u

Grenoblu prije pet godina i razo~arao se.Tvrdi {panjolski auti} sa bezli~nim

dizajnom, na prepunom parkingu, iako nov,uop}e nije skretao pozornost na sebe. Ni{tabolja nije bila niti njegova unutra{njost.Sumorno, sivo, jednoli~no.SEAT Leon bio je

potpuno razo~arenje ve} na prvi pogled. Odtada do danas gotovo sve va`ne automobilsketvrtke unaprijedile su svoje popularne modele,pa je tako do{ao red i na novogLeona. Nakonnedavne regionalne premijere, percepcijanovogSeat Leona se promijenila iz temelja. Tovi{e nije isti automobil.

U nastavku }emo vam poku{ati pribliìtikarakteristike i novitete koje krije novi „lav“ izVolkswagenove tvornice u {panjolskomgradi}u Martorellu. Vanjskim izgledom novogSEAT Leona dominiraju izniman dizajn,moderne linije i nova LED prednja svjetlakoja osvjetljavaju cestu tako da se ljudsko

oko manje napreè, dok inteligentni senzorispre~avaju zasljepljivanje vozila koje dolaziiz suprotnog smjera. Novost su i automatskisenzori za ki{u koji upravljaju brisa~ima

stakla i nadziru intervale sukladno intenzitetuki{e. Tu su jo{ dva sustava,Coming Home iLeaving Home koji, naravno programirani,pamte kakvo svjetlo voza~ koristi na kojojrelaciji. Ne treba zaboraviti niti pomo} priparkiranju koja u novomLeonu koristi ~etiriultrazvu~na senzora kako bi izmjerila razmak

izme|u prednjeg i stra`njeg dijela vozila inekog drugog objekta, uz zvu~nu obavijest.Najvi{e pozornosti u unutra{njosti svakakoplijeni sredi{nji zaslon osjetljiv na dodir,preko kojeg su dostupne mnoge funkcije zazabavu i komunikaciju u vozilu. Sredi{njesu~elje je kompatibilno sa gotovo svimmodernim gadgetima od iPod-a, USB-a, doSD-kartica iBluetootha. Navigacijski sustavu novomLeonu na 5,8 in~nom zaslonu u bojikoristi tehnologiju osjetljivu na dodir.Zahvaljuju}i sna`nom subwooferu , noviLeon u kabini ima snaàn i transparentanzvuk, uz {estokanalno poja~alo koje razvijasnagu od 135 watti. Ne treba zaboraviti na trirazli~ita modusa vo`nje(Eco, Normal iSport ), koji imaju jedinstvene karakteristikekada je rije~ o motoru, servoupravlja~u i

unutarnjoj rasvjeti. Putno ra~unalozaduèno za prikaz prosje~ne potro{goriva, trenuta~ne brzine i krajnjeg domuklju~uju}i i vrijeme vo`nje. U noviLeugra|en je revolucionarni sustav prepoznavanje umora voza~a. Susfunkcionira tako {to analizira pok

upravlja~a.Nakon {to vozilo prepozna da je vopospan, sustav za prepoznavanje umora poslati upozorenje s preporukom danapravi pauza. Asistent za odàvanje voztraka funkcionira tako {to kamera prepda vozilo napu{ta svoj vozni trak i automprovodi korekcije. U gomili opremtehnologije vrijedi izdvojiti sustav kotlaka u gumama iISOFIX sustav za sigurnnajmla|ih putnika. U standardnoj opremklima ure|aj,ABS, ESP i {est zra~nih jastNovi Leon ima i novu paletu motora. U su: 1.2 TSI sa 86 KS, 1.2 TSI sa 105 Kstart-stop sustavom, 1.6 TDI sa 90 KS iTDI 105 KS sa start-stop sustavom. Uzpomenu kako model s pet vrata i moto1.2 TSI stoji 24. 471 KM.

P E T A B R Z I N APi{e: MARIO ILIÎ]



Istog dana, 19. novembra, kada su Hrvati, a i mnogi od nas,proslavljali pobjedu nad «svjetskom nogometnom velesilom»Islandom, umro je Teufik Velagi}. [iroj javnosti poznat, prije svega,kao dugogodi{nji visoki funkcioner SDA, Velagi} je bio i svjedokzlo~ina krvolo~nih protuha ~ijim su pozdravom [imuni} i

maksimirsko gledali{te proslavljali vizu za Brazil. Doìvio je, kao 16-godi{nji gimnazijalac, uspostavu usta{ke vlasti u njegovom rodnomMostaru, popra}enu masovnim zlo~inima, prije svega nad Srbima.Velagi} te doga|aje nije mogao posmatrati o~ima lijevo orijentisaneli~nosti, jer on to, jednostavno nije bio. Uz to, kao «hrvatski cvijet»nije, ni na kakav na~in bio ugroèn od usta{kog reìma. Velagi}evostradanje po~inje nakom sloma NDH: zbog mladomuslimanstvaodrobijao je u Zenici i Fo~i 10 godina. Potom je u Zagrebu zavr{iostudij agronomije, a onda emigrirao u Austriju i aktivno se priklju~iokrugu politi~kih emigranata u ~ijem je centru bio Adil Zulfikarpa{i}.Na fotografiji iz 1989. godine vidimo ga u dru{tvu A. Izetbegovi}a iO. Behmena kao suosniva~a SDA. Po osnivanju te stranke postajenjen povjerenik za Austriju.

Sve ovo na kasniji Velagi}ev prikaz usta{kih zlodjela preciznu, nedvosmislenu ocjenu njihovih vi{estruko tragdugoro~nih posljedica utiskuje pe~at s ocjenom velike objekti

A, evo kako on, u listu «Ljiljan» od 10. maja 1995. gsvjedo~i o stradanju mostarskih Srba poslije uspostave usta

vlasti: «Podaci govore da je 500 do 800 najuglednijih Srba nna~in ubijeno i ba~eno u Neretvu. Sutradan bi vatrogasci ~akgurali le{eve zaustavljene kod mostarske peke da ih voda odnTako je Mostar doìvio usta{ko ljeto, {to se zaboravlja, ne spomSrbi su o~ekivali normalnu vlast, nisu krivi. Usta{ka hajkauznemirila». Ovome je, u knjizi Mirka Gali}a «Politika u emiVelagi} dodao i ova svoja svjedo~enja i ocjene: «Od [irokog Bdo{li su seljaci, u selja~koj odje}i, ali s pu{kama, oni su bili uvlast /.../. Da je usta{ka vlast bila koliko-toliko normalna i prabilo bi manje `rtava i osveta. Srbi ne bi toliko i{li u ~etnike, pbi ostali ’makijevci’, kao u Francuskoj, a Hrvat bi bio domobrausta{a. /.../ Sre}a je bila da se mije{ano stanovni{tvo BosHercegovine moglo priklju~iti jednoj vojsci koja je {titila zajedni{tvo. âk su i ljudi gra|anskog porijekla prilazili partiza jer su htjeli izbje}i podjele».Stra{no je ono {to su uradili [imuni} i gledali{tmaksimirskom stadionu, podr{ka koju su dobili na internetu ~avisokopozicionirane slu`benice jednog bh. federalnog ministabagateliziraju}e rije~i N. Kova~a, D. [ukera, ]ire Blaèvi}a. Jim je briga {ta }e re}i FIFA! Sve to govori o zabrinjavaju}emduha u nekim hrvatskim krugovima, sredinama. Da bi, do opravdala svoj zasluèni prijem u Evropsku uniju, Hrvatskmorati da se vrlo odlu~no obra~una(va) sa manifestacijama usideologije, jer je ta zajednica vrlo ~vrsto utemeljena na antifaZa{to se Hrvatska ne ugleda na Njema~ku, svog saveznika svjetskom ratu, a potom, sve do danas, zemlju od koje ima najpodr{ku. Preko 50 godina intenzivno, temeljito pratim zbivNjema~koj. Zadivljuju}e je kako se ta zemlja, svim momjerama i sredstvima – informativnim, politi~kim, zakonsistematski i temeljno obra~unala s nacizmom i sada se obra~us njegovim manifestacijama. Zato je Njema~ka postala zdravog, visoko civiliziranog, sna`no demokratski ure|edru{tva, u kojem se na najvi{i pijedestal slave stavljaju antifa{isti iz perioda 2. svjetskog rata, vojnici zakletvu polastrati{tima gdje su oni strijeljani... [ta bi Njema~ka, danas, da je imala jednu od tolikih hrvatskih partizanskih brigada! R jednu dalmatinsku, onu {to je na Sutjesci izvr{ila proboj. DanHrvatskoj je, pored usta{ke ideologije, u naslije|e ostaveli~anstvena antifa{isti~ka tradicija, ali se ona, uostalom kmnogim drugim zemljama biv{e Jugoslavije, sna`no potiskujHrvatsku je sre}a {to Tu|man, ~iji su dolazak na vlast 1990. gomaterijalnom podr{kom i glasovima na izborima, odlu~podr{ku dali pripadnici usta{ke emigracije, nije uspio da i zakizjedna~i usta{e s partizanima. Kao {to je u Srbiji uradioDra{kovi} zakonskim izjedna~avanjem ~etnika s partizanimdanas Srbija za predsjednika dràve ima jednog od desepreostalih ~etni~kih vojvoda.

Mehmed Ali~ehaji}, Sarajevo


REAGIRANJAMehmed Ali~ehaji} - Uredni{tvu

O smrti Teufika Velagića, Šimunićevim ustašlucima, pomirenju partizana i četnik

Slobodna Bosna [broj 890, 28.11.2013]

Documents

Transcript of Slobodna Bosna [broj 890, 28.11.2013]