Slobodna Bosna 918

ALEKSANDAR HEMON: OZBILJNA SMO REPREZENTACIJA

www.slobodna-bosna.ba

ISPRAVNA-oglasi sedmica-918:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.6.2014 13:55 Page 1

ÊTVRTA REKONSTRUKCIJAVIJE]A MINISTARA HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi MINISTRI? Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije dosredine juna izjasnit }e se o zahtjevuKluba SBB-a da se glasa o povjerenjudvojici ministara - Zlatku Lagumdìji iZekerijahu Osmi}u; Slobodna Bosnaistraìla je koji razlozi stoje u pozadini oveinicijative i koje bi stranke mogle podràtismjenu Lagumdìje i Osmi}a

DARIO KORDI] NA SLOBODIZA DOM SPREMANOsu|eni ratni zlo~inac DARIO KORDI]od pro{log se tjedna nalazi naprijevremenoj slobodi, kao posljednji ~lanvite{ke skupine, koju su tada{nji hrvatskipredsjednik FRANJO TU\MAN i njegoviobavje{tajci i generali u jesen 1997.isporu~ili Ha{kom tribunalu; nakon gotovo17 godina provedenih iza zatvorskih zidinaKordi} tvrdi da vi{e nema politi~kihambicija, da ne}e dozvoliti da se njegovoime koristi u predizbornoj kampanji i da seposve}uje Bogu i obitelji

HRONIKA NAJAVLJENEPROPASTI BANKROT HOTELA HOLIDAY Op}inski sud u Sarajevu {estog junaotvorio je ste~ajni postupak hotelaHoliday, a desetog juna za ste~ajnogupravnika imenovao je Nijaza Dervi{i}a.Me|utim, otvaranju ste~aja prethodila jeprava drama jer je tre}eg juna predste~ajniupravnik Holidaya Nedim Memi}napadnut i brutalno pretu~en, a prije}enoje njemu i njegovoj porodici

RATNI ZLOÎN SILOVANJE@ENE - @RTVE RATA Pravomo}nom presudom Suda BiH koja jeobjavljena prije mjesec dana potvr|ene sukazne MUHIDINU BA[I]U i MIRSADU[IJKU, osu|enim na po sedam godinazatvora zbog ratnog silovanja ènehrvatske nacionalnosti u Vare{u: iako su iBa{i}, ranije dugogodi{nji {ef Odjela zaborbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i [ijak, nastavnik muzi~ke kulture,progla{eni krivim, u kontroverznomsudskom postupku nije utvr|eno za{to jeza{ti}ena svjedokinja petnaest godinaskrivala mra~nu tajnu, niti je bilo drugihsvjedoka tog zlo~ina

AKADEMSKI FALSIFIKATORIKAKO DO BRZE DIPLOME U BiHKupovina diploma s privatnih i dràvnihfakulteta u Bosni i Hercegovini je u toj mjeriuzela maha da je prosvjetna inspekcijautvrdila kako je svaka deseta diploma una{oj zemlji la`na; na{a novinarka istraìlaje koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH suvlasnici sumnjivih diploma

PAZI, SNIMA SEGANI]EVA ANATOMIJA USPJEHA (II) U oktobru 2010. u okviru privatnog UniverzitetaSSST u vlasni{tvu porodice GANI] osnovanaje Sarajevska filmska akademija, koja je punedvije godine radila ilegalno, bez vaè}egrje{enja nadle`nog Ministarstva; pored~injenice da im je studij po zakonskimpropisima bio nevaè}i, menad`ment SSST-avi{estruko je obmanuo prvu generacijustudenata SFA: od praznih obe}anja ouvaènim profesorima i predava~ima, pa donepostoje}e najsavremenije opreme zasnimanje filmova...

VESNA TER[ELI^NU@NOST SUOÂVANJA SAPRO[LO[]U: VESNA TER[ELI^, direktoricaDocumenta, Centra za suo~avanje spro{lo{}u u Zagrebu, jedna je odnajzna~ajnijih borkinja za ljudska prava iprotiv negiranja zlo~ina po~injenih upro{losti na Balkanu; u razgovoru zaSlobodnu Bosnu govori o va`nostirazgovora o onom {to se desilo u ratu,prihvatanju i osu|ivanju zlo~ina, te koliko jeu procesu suo~avanja sa pro{lo{}u va`nauloga pojedinca

12.6.2014. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

3622

26

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 11.6.2014 23:39 Page 3

SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014.4

STRUKA NE DA AHMEDA

Advokatskekomore FBiH iRS-a o{troprosvjedovalezbog podizanjaoptu`nice protivodvjetnikaAhmeda @ili}aNakon Advokatske komore FederacijeBiH, ~iji su predstavnici o{troprosvjedovali zbog podizanja optu`niceprotiv sarajevskog odvjetnika Ahmeda@ili}a, istovjetan je stav stigao i izRepublike Srpske. U pismu koje jefederalnim kolegama 4. juna uputiopredsjednik Advokatske komore RS-aJovan îzmovi} podràno je mi{ljenjeda odvjetnici ne mogu biti pozvani nakaznenu odgovornost zbog pravnogmi{ljenja izraènog u pruànju pravnepomo}i. U tom su smislu advokati izRS-a suglasni da je optu`nica protiv@ili}a ~in usmjeren protiv advokaturekao samostalne i nezavisne profesije.Federalna je Advokatska komora okaznenom progonu Ahmeda @ili}a usudskom predmetu Energopetrolobavijestila i Vije}e advokatskih komorai pravnih dru{tava Europe (CCBE),najva`niju europsku odvjetni~kuasocijaciju, ~ija se reakcija jo{ ~eka.

(S.M.)

Iako je MMilorad Dodik, predsjednik RS-a, nakon sastanka sa premijerom SrbijeAleksandrom Vu~i}em, nastojao stvoritiprivid da su odnosi izme|u zvani~ne BanjeLuke i Vlade Srbije ~vrsti, a saradnje dvijevlade na najvi{em nivou, stvari iza kamerastoje sasvim druga~ije.

To se moglo vidjeti na pro{lonedjeljnimparlamentarnim izborima na Kosovuodrànim 8. juna. Dodikov Saveznezavisnih socijaldemokrata za Kosovoiza{ao je na izbore u okviru Pokreta zademokratski prosperitet, ~iji je nosilac listebio MMilan Stojanovi}.

I ne samo da je na izborima na KosovuSNSD Milorada Dodika u~estvovao u koali-ciji koju nije podrào zvani~ni Beograd, ve}je kandidat ove liste èstoko kritikovao~lanove vlade na ~ijem ~elu se nalazi Vu~i}.

Naime, Stojanovi} je posljednjeg danakampanje, gostuju}i na TV RTK, svojeprotivkandidate sa Srpske liste, koje jeimenovala Vu~i}eva Vlada, nazvaoprevarantima koji su Srbe na Kosovuko{tali vi{e nego NATO bombardovanje.Oni su sada ti koji se zalaù za kosovskunezavisnost, kazao je Stojanovi}.

Gradona~elnika Gra~anice BBranimiraStojanovi}a, koji je bio prvi na Srpskoj listi,nazvao je obi~nim folirantom, kao i ostale

gradona~elnike iz srpskih op{tina jer su, kakoje rekao Stojanovi}, potpisali dokument kojipotvr|uje nezavisnost Kosova.

Stojanovi}, Dodikov kandidat naKosovu, pozvao je TTomislava Nikoli}a,predsjednika Srbije, kao vrhovnog koman -danta da uhapsi AAleksandra Vulina, minis-tra za rad i socijalna pitanja, koji je ponjemu na Kopaoniku uzeo mito odSlobodana Petrovi}a, lidera Samostalnelibera lne stranke, ~ija je stranka nastupila ukoaliciji Srpska lista.

Ovo je ~ista prevara, zbog togapozivam predsjednika Tomu, neka uvede uSrbiji vanredno stanje, kazao jeStojanovi}. On je optuìo i IIvicu Da~i}a,ministra inostranih poslova Srbije, da jeuzeo 120 miliona eura ke{a i prodaoKosovo.

Ina~e, prije sastanka sa Dodikom, Vu~i}se u Beogradu sastao sa {efom turske diplo-matije AAhmetom Davutogluom. Ve}i diosastanka Vu~i} je Dodiku prepri~avao svojeimpresije s ovog susreta. Govorio mu je onajve}em aerodromu na svijetu koji segradi u Turskoj, uspjehu turske vlade dazna~ajno smanje stopu nezaposlenosti.Me|utim, Dodik je bio nezainteresovan dakomentari{e uspjeh turske dràve.

(M. Dedi})

DODIK NA KOSOVU PROTIV VUIA

MINI MARKET

PRIVIDNO PRIJATELJSTVODodik nastoji u javnosti stvoriti utisak o dobrim odnosima s Vu~i}em, no istina je druga~ija

Dodikov kandidat na kosovskimizborima optuio Ivicu Daia iAleksandra Vulina da su uzeli

milionski mito

Ahmed @ili}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.6.2014 22:59 Page 4

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NE DAO BOG DA TE MERHAMET HRANI ACERI] BRANI

Radon~i}podràoCeri}evu kandidaturuzbog demisti-fikacije uticajaIZ-a na rezultateizboraKandidatura Mustafe Ceri}a je dobraza Bo{njake i on je njome u~inio uslugubo{nja~kom politi~kom faktoru, izjavioje Fahrudin Radon~i}, predsjednikSaveza za bolju budu}nost, obra}aju}ise studentima Fakulteta politi~kih naukau Sarajevu.Kandidatura Ceri}a je dobra iz pros-tog razloga {to }e do}i do demisti-fikacije uticaja Islamske zajednice narezultate izbora, rekao jer Radon~i},o~ito zaboravljaju}i ~injenicu da se mito utjecaju Islamske zajednice i reisa naizbore nepovratno raspr{io jo{ prije~etiri godine. Na izborima 2010. godine,tada{nji reis Ceri} preko dàmijskihhutbi i naslovnih strana Dnevnog avaza,otvoreno je pozivao muslimane daglasaju za Radon~i}a i njegov SBB.Uprkos Ceri}evoj agitaciji, Radon~i} jeporaèn na predsjedni~kim izborima anjegova partija, SBB, dobila je dva putamanje glasova od SDA, koju je biv{ireis Ceri} redovno kritikovao u svojimhutbama i javnim istupima. (S.B.)

MINI MARKET

Sporazum o saradnji policijskih agencija

MustafaCeri}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 11.6.2014 22:59 Page 5

ETVRTAK, 5. JUNI

Jednoga sam se tu`nog novembra 1991.godine zatrefio u Br~kom - morao bih sedobro potruditi da se sjetim povoda, ali ne dami se - bila je neka tribina, mislim da jeorganizirao lokalni SDP BiH, sje}am se dasmo sudjelovali tada{nji ~lan Predsjedni{tvaSDP-a, filmski reìser i urednik va`nogfilmskog ~asopisa Sineasta NIKOLASTOJANOVI], ~elnik lokalnog SDP-a BiHMIRSAD \APO i jo{ neko, vi{e njih. Poslijetribine zasjelo se na nekom splavu,doma}inski nas pripazio gazda. (Ovih dana odtradicionalnog vojnog analiti~ara, kolegesveznalca MIROSLAVA LAZANSKOGsaznajem da su gazde br~anskih splavovapojeftino od JNA kupovali splavove, ~amce,pontonske mostove). Uletio je na taj raskala{nidernek neki ljutit, znojan tip u odori Hrvatskevojske i sve nam po spisku ispsovao: Sramvas i stid bilo, dok se vi ovdje zajebajete, nasu Gunji ~etnici zasipaju granatama.

Kada je 1. maja 1992. godine jedan mojprijatelj sa obitelji bjeào iz Sarajeva, papre{ao most na Savi, iz Br~kog prema Gunji,veli mi da je spasio ìvu glavu jerbo jedo~ekan na najljudskiji mogu}i na~in.

Kada je moja mama 41. - 42. bjeàla sanezaklanom rodbinom iz Bile}e, uto~i{te suna{li u Gunji. Do kraja ìvota su joj ostaliurezani primjeri rudimentarne ljudskesolidarnosti, plemenitosti. Ova seka {to jedo meneka, nogom trucka, pomalo prducka,tako su uspavljivali moju mamu u Slavoniji,a ona mene nekoliko decenija kasnije.

Nemam teritorijalnih pretenzija, alitragediju koja je pogodila malo mjestoGunju, doìvljavam kao osobnu kata kli -zmu...

PETAK, 6. JUNI

Od ovoga povijesnoga dana Busova~a jedio Hrvatske i tko to poku{a osporiti morat }ese suo~iti sa posljedicama, urlikao je HDZ-ovsrednjobosanski dvojac DDario Kordi}-IgnacKo{troman do dugo u no}, u dugu zimskuno} (DDragutin Tadijanovi}, pjesnik, hrvatski)15.12.1991. godine nakon {to je Evropskaunija priznala Hrvatsku kao neovisnu,cjelovitu, suverenu dràvu. Zbog svirepog,bestijalnog ka`njavanja neistomi{ljenika,ìtelji Ahmi}a, njih oko 120, poklani su,ubijeni su, likvidirani na najsvirepiji na~in. [tadanas slavi nekoliko stotina ljudi koji sudo~ekali Darija Kordi}a za zagreba~komaerodromu? Njegovu nevinost? Ne, vjerujem,mislim, zaklju ~ujem da slave njegov zlo~inpo~injen u ime najplemenitije dràvotvorneideje - svi Hrvati u jednoj Busova~i!

SUBOTA, 7. JUNI

Jedan strani, evropski diplomata koji jeskoro desetak godina boravio u Bosni iHercegovini napisao je zanimljivu, temeljituknjigu u kojoj je obradio golem spektarpovijesnih, politi~kih, etni~kih, kulturlo{kihfenomena bez kojih je nemogu}e razumjetina{u tragediju. Jedno poglavlje uvaènidiplomata je posvetio bosanskom humoru,


Od ovoga povijesnoga danaBusovaa je dio Hrvatske i tkoto pokua osporiti morat e sesuoiti sa posljedicama,urlikao je HDZ-ov srednjo-bosanski dvojac Dario Kordi-Ignac Kotroman dodugo u no, u dugu zimskuno (Dragutin Tadijanovi,pjesnik, hrvatski) 15.12.1991.godine nakon to je Evropskaunija priznala Hrvatsku kaoneovisnu, cjelovitu, suverenudravu. Zbog svirepog, bestijalnog kanjavanja neistomiljenika, iteljiAhmia, njih oko 120, poklanisu, ubijeni su, likvidirani nanajsvirepiji nain. ta danasslavi nekoliko stotina ljudi koji sudoekali Darija Kordia za zagre-bakom aerodromu? Njegovunevinost? Ne, vjerujem, mislim,zaklju ujem da slave njegovzloin poinjen u ime najple-menitije dravotvorne ideje - sviHrvati u jednoj Busovai!

KRATKI OPIS STANJA NACIJE:Bod ku}i, dva u gostimaDon,t cry for me Argentina

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 12.6.2014 1:39 Page 6

od kojega ga je, priznaje, zbog surovosti,bezdu{nosti, okrutnosti, znala zaboljetiglava. Dovr{avam ~itanje ove knjige i~udom se ne mogu na~uditi kome jemonstrumu na pamet pao vic koji mi jutrossve iz prve ruke ispri~a drug: Dao frajeroglas: Prodajem ku}u u @eljeznom Polju,145 kvadrata, opremljena. Moè sepogledati svakog radnog dana od 8 do 16 satiu Maglaju...

NEDJELJA, 8. JUNI

Poznajem otprilike 100-200 hiljada ljudi,patriota, domoljuba koji su galamdìjskigalantno signalizirali da }e zapucati u uBrazil, po svaku cijenu, {ta ko{ta da se plati,ako nogometna selekcija BiH izbori plasmanna Svjetsko prvenstvo. Malo-pomalo, osipase broj BH Fanaticosa, turisti~ke agencijekoje organiziraju putovanja u Brazil baratajusa ciframa od nekoliko stotina aran`mana.Lako }emo mi za Brazil - ve~eras rukometnareprezentacija BiH igra u Sarajevusudbonosnu utakmicu protiv Islanda zabara` na Svjetskom prvenstvu. Ljudi koji serazumiju u rukometnu hijerarhiju vele da jeIsland u rukometu vaàn kao Argentina unogometu. Stid me je, nije mi problem topriznati, {to utakmicu BiH protiv Islandagledam kod ku}e, a ne tamo gdje mi jemjesto - u Skenderiji. NNikola Prce,dobrodu{ni dìn iz Ljubu{kog, od jedanaestudaraca svaki je potrefio, metnuo u gol.Pri~ao mi je prije godinu i pol hercegova~kimajstor rukometa ZVONIMIR NOKASERDARU[I] kako je, kada je treniraonjema~ki Kiel, ohrabrivao skandinavskogrukometnog kilera, desnog beka KKimaAnderssona: Pucaj iz svake pozicije, nepla{i se, od trideset lopti deset }e zavr{iti ugolu. [ta ho}u re}i? Da me je danas zvaodrug, stari jedan gospodin, da pita koliko }ebodova dobiti tenisa~ DAMIR D@UMHURako pobijedi na nekom turniru u Rumuniji.Sportska kultura je integralna, sveo buhv at -na, ili nije uop}e kultura!

PONEDJELJAK, 9. JUNI

U dana{njm dnevnim novinamasrbijanski glumac ALJO[A VU^KOVI]kaè da je najbolje godine svog ìvotaproveo u Sarajevu. Bila su to divnadruènja u kafani Brodac u vlasni{tvuFerida Sultanovi}a Sultana. Nisam, u todoba, kasnih 70-ih i ranih 80-ih , poha|ao,obilazio tu kultnu kafanu, imao sam nekedruge prioritete. Malo prije nepravedne,okrutne, prerane smrti MIRZA DELIBA[I]mi je u svom domu na Ciglanamaprepri~avao fascinantnu, jezivu ìvotnudramu - nakon te{kog mo`danog udara,Mirza je izgubio mo} govora, pa je

taksistima morao na papiri}ima crtati kakoda ga odvezu kod Sultana. Kaèmtaksisti, govorio je Kin|e, kad ti budenajgore, najteè, sjedni u ovu kafanu, barem}e ti pola patnje biti ko rukom odneseno.

êkam ve~eras utakmicu NBA play offaSan Antonio Spurs - Miami Heat i slu{amnovi album AMIRE MEDUNJANIN koji jearanèrski raspisao BOJAN ZULFIKAR -PA[I] Ako èli{ budan do~ekati zoru,slu{aj album Silk and Stone AmireMedunjanin.

UTORAK, 10. JUNI

ALEKSANDAR VUÎ], premijer ive}inski vlasnik Srbije, pred odlazak u Berlinna susret s njema~kom kancelarkom ANGE -LOM MERKEL poru~uje: Srbija zaNema~ku moè u~initi jednu stvar - da budefaktor stabilnosti na Balkanu. Ne razumijem.Za{to bi ta stvar, stabilnost Balkana bilavi{e u interesu Njema~ke nego Srbije!? Je likonstruktivna uloga Srbije u pacifiziranju,upristojenju regionalnog geo-politi~kogprostora iznu|ena spoljnim pritiscima io~ekivanjima, ili je posrijedi iskrena,promi{ljena, odgovorna unutarnja potreba?

Vu~i}ev strana~ki i politi~ki tata, }aleTOMISLAV NIKOLI], predsjednik Srbije,obja{njava kako se desio ~udan tajming,koincidencija, da dok je premijer Srbije uNjema~koj on u Beogradu ugo{}ujeALEKSANDRA LUKA[ENKA, diktatoraiz Bjelorusije. Do te posete trebalo je do}imnogo ranije, krajem pro{le godine,me|utim je visoka evropska predstavnicaCatherine Ashton dva puta insistirala da seprolongira dolazak predsednika Luka{enkau Beograd.

U nedjelju su odràni vanredniparlamentarni izbori na Kosovu, a vlasti izBeograda su u posljednji ~as poslale novogkomesara za Kosovo MMarka \uri}a,donedavnog savjetnika predsjednikaNikoli}a, jednog beznade`no dosadnog,iritantnog {trebera-demagoga da mobiliziraSrbe za izlazak na izbore. Desilo se to, o~itoje, pod sna`nim pritiskom me|unarodnezajednice (OSCE-a), priznaju nevoljko vlastiu Beogradu. Srbijanska, odnosno srpskadiplomacija je u poziciji, statusu, kako se tonekada hladnoratovskim jezikom zvaloograni~enog suvereniteta: Vu~i} svojuregionalnu politiku ne provjerava u Skup{tiniSrbije, nego traì podr{ku njema~kekancelarke AAngele Merkel. Nikoli} se sastajesa kolegama suverenima tek nakon {to mu toodobre zvani~nici iz Brisela, Srbi na Kosovu,po naredbi iz Beograda na izbore izlaze (zaprivremene vlasti!?) kada Vu~i}a,Nikoli}a, Da~i}a pritisnu i prisileme|unarodni mo}nici. Srbija se koprcaizme|u Zapada (Brisela, Washingtona) iMoskve, podr`va suverenitet Ukrajine, ali,opet, zlu ne trebalo, ne bi da se zamjerihazjajinu iz Kremlja VVladimiru Putinu, ne}eodustati od izgradnje Ju`nog toka sve dokto prva na u~ini Bugarska.

Spoljna politika Srbije je pod potpunimme|unarodnim nadzorom, sigurnosnimki{obranim, pacifizirana dakle - jedinivanjskopoliti~ki prostor u kojem seeventualno moè nesmetano kretati srpskadiplomacija jeste Bosna i Hercegovina, tojeste Republika Srpska. Ne}e, ne èli,predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} do}i uSarajevo jerbo na nekom mjestu, zgradiobnovljene Vije}nice pi{e kako je tajkapitalni kulturno-prosvjetni objekat uljeto 1992. godine sprèn sa agres or -skih/srpskih poloàja.

A pri~ao mi svjedok sa Pala kako sepotpredsjednik RS-a NNikola Koljevi}nasla|ivao gledaju}i kako gori Vije}nica:Eto, sada smo im ubili i pam}enje.

Bojim se da nisu.

SRIJEDA, 11. JUNI

Federalna televizija, neki inokosni organ,ho}e kazniti svoje uposlenike, JASMINKU[IPKU, ARIJANU SARAÊVI] iBAKIRA HAD@IOMEROVI]A, {to suneovla{teno, na svoju ruku, sudjelovali uhumanitarnoj akciji na konkurentskoj BHteleviziji. Na stranu to {to je Jasminka[ipka moja prijateljica, {to je ArijanaSara~evi} i vi{e od toga, ali je nedopustivoda Bakira Hadìomerovi}a, koji dvije godineni{ta pod miliom Bogom ne radi a primauredno pla}u, ka`njavaju za to se (napokon!)negdje pojavio, a ne iz razloga {to se nikadnigdje, pogotovo na radnom mjestu nijepojavio!


TO MI RADI TOMONas i Bjelorusa...

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 12.6.2014 1:38 Page 7

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

SLOBODNA BOSNA I 12.6.2014. 9

Nakon niza neutemeljnih ineistinitih optu`bi koje se odnose nanajve}u i najzna~ajniju zdravstvenuustanovu u Bosni i Hercegovini,Klini~ki centar Univerziteta uSarajevu (KCUS) javnost èliinformirati o slu~aju dr. KemalaDizdarevi}a.

Sve sudske odluke koje se odnosena radno-pravni status dr. KemalaDizdarevi}a su ispo{tovane. Otkazugovora o radu imenovanom doktoruupu}en je na osnovu velikog brojadisciplinskih prijava, koje se ti~unepropisnog pona{anja dr. KemalaDizdarevi}a.

Pravna slu`ba je postupaju}i poodredbama Zakona o radu FBiH,Pravilnika KCUS-a o radu i OdredbamaKrivi~nog Zakona FBiH, kao i poOdredbama Statuta lije~ni~ke (lje kar -ske) komore Kantona poduzelaslijede}e aktivnosti:

Odluku o izricanju jedinstvenedisciplinske mjere - otkaz ugovora oradu bez otkaznog roka izre~ena je28.05.2014. godine, a na osnovuaktuelne ~etiri disciplinske prijavekoje su podnesene od straneStru~nog tima za neurohirurgiju. Naosnovu tih prijava provedeni sudisciplinski postupci na osnovukojih je donesena navedena odluka.

Tako|er, KCUS raspolaè sdokumentacijom i dokazima koji jasnoukazuju da je dr. Kemal Dizdarevi} duìperiod svojim radnjama i postupcima~inio vi{e krivi~nih djela koja se odnosena falsificiranje otpusnih pisama,zloupotreba slu`bene du`nosti, kao islu~aj nesavjesnog lije~enja, a o ~emuje upoznato i Tuìla{tvo KantonaSarajevo.

Svojim neta~nim istupima u javnosti,kao i svim de{avanjima od ranije dr.Kemal Dizdarevi} obmanjuje javnost,~ini nesagledivu {tetu KCUS-u, kao isvojim kolegama doktorima, kojesasvim neutemeljeno optuùje za smrtpacijenata. U ovome mu svesrdnopomaù i pojedini mediji, objavljuju}iinformacije bez po{tivanja osnovnihnovinarskih i eti~kih pravila i normi.

Smatraju}i da KCUS mora pravednoi istinito da obavijesti javnost o ovimdoga|ajima, koji se de{avaju uposljednje vrijeme, du`ni smo objavitikratak opis svih de{avanja u perioduod 2004. do 2014.godine.

Napominjemo da su gore navedenemjere otkaza posljedica pona{anja dr.Kemala Dizdarevi}a punih desetgodina, za vrijeme mandata svihgeneralnih direktora KCUS-a (prof. dr.Faruk Konjihodì}, prof. dr. FarisGavran kapetanovi} i prof. dr. DamirAganovi}), kao i za vrijeme tada{njeg{efa Klinike za neurohirurgiju doc. dr.Naima Kadi}a (tako|er biv{eggeneralnog direktora KCUS-a).

Nije ta~no, a kako se objavljuje upojedinim medijima, da sada{njimenad`ment i prof.dr. Damir Aganovi}postupaju na ovakav na~in iz privatnihrazloga i li~nog obra~una. KCUS je uposjedu obimne dokumentacije, kojasvjedo~i o tome kako su svi predhodnidirektori ovog Klini~kog centra jo{ od2004. godine podnosili disciplinskeprijave, provodili disciplinske postupke idonosili odluke o disciplinskomka`njavanju protiv imenovanog doktora,vi{e puta.

Tako|er, napominjemo da saradnici idoktori sa Klinike za neurohirurgiju ve}duì niz godina trpe torturu, samovolju ineprofesionalno pona{anje doktoraKemala Dizdarevi}a, koji na sve na~ineonemogu}ava nesmetano odvijanjeprocesa rada na ovoj Klinici.

Od 2012. godine doktori sa oveKlinike, me|u kojima su prim. dr.Nermina Iblizovi}, prim. mr. sci. med.Haso Sefo, prim. dr. AvdulahHasanagi}, prim.dr. Eldin Burazerovi},prim.dr. Alija êljo, mr. sci. med. dr.Ibrahim Omerhodì} i dr. MersadBaru~ija, su jednoglasno podnijelizahtjev da se protiv dr. KemalaDizdarevi}a poduzmu odre|ene mjere,kako bi im se omogu}io nesmetan radna ovoj izuzetno va`noj Klinici KCUS-a.

Tako|er, èlimo da javnost zna da unavedenom periodu protiv dr. KemalaDizdarevi}a postoji niz izvje{taja odstrane upravnih odbora, komisija,

direktora, pacijenata, kao i to da KCUSposjeduje i veliki broj prijava, koje suizre~ene, kao npr. Disciplinska odlukakoja je 22.02.2008.godine, kojom mu jeizre~ena nov~ana kazna, a iz razloganemarnog i neprofesionalnog odnosaprema radnoj du`nosti, odbijanja dapreuzme du`nost neurohirurgakonsultanta na KUM-u, ka{njenja najutarnje vizite i radni sastanak stru~nogkolegija Klinike, dolazak i odlazak saKlinike prema li~nom naho|enju itd., {tosve izaziva i teè posljedice utretmanima pacijenata.

03.02.2009.godine Stru~ni kolegijKlinike za neurohirurgiju podnosi disci plin -sku prijavu sa zahtjevom za suspenzijuimenovanog doktora iz razloga samo -voljnog preuzimanja pacijenata.

Posjedujemo i disciplinske prijavekoje se odnose na nezakonito sticanjematerijalne koristi, i mnoga drugakr{enja kao i veliki broj nov~anih kaznikoje su imenovanom izre~ene upredhodnom periodu.

U posljednja dva mjeseca ovakvopona{anje KCUS vi{e nije mogaotolerisati, jer je sve to dovelo donemogu}nosti normalnog funkcio nis -anja rada na Klinici za neurohirurgiju, atako|er smo do{li u posjed obimnemedicinske dokumentacije u vezi saslu~ajevima nesavjesnog lije~enja odstrane imenovanog doktora, kao i izjavao{te}enih pacijenata i njihovih porodica.

Sve gore navedeno biti }e predmetrazmatranja mnogih sudskih postu -paka u narednom periodu, uklju~uju}ii krivi~ne postupke. U cilju pravilnogobavje{tavanja javnosti detaljnijeinformacije ne}emo iznositi, uznapomenu da su jednoglasne sagla -snosti za ovako poduzete mjeredobivene od svih instanci KCUS-a.Odnosno, svih direktora disciplina,svih {efova klinika i sektora KCUS-a,te predsjednika i svih ~lanovapredsjedni{tva Sindikata KCUS-a.

Napominjemo da govorimo okolektivu od 3.600 uposlenika.

SLU@BA ZA ODNOSE SJAVNO[]U KCUS-a

SAOP]ENJE ZA JAVNOSTPOVODOM POSLJEDNJIH ISTUPANJA DR.KEMALA DIZDAREVI]A

BIV[EG UPOSLENIKA KCUS-a



PRODAJEM KU]U.PRE[LA SAMO DESETAKMETARA...

Klizi{te zaprijetiloi velebnoj ku}i ZlatkaLagumdìje na PoljinamaMinistar vanjskih poslova BiH ZlatkoLagumdìja sve je diplomatskeaktivnosti u posljednjih dvadesetakdana podredio traènju me|unarodnefinancijske pomo}i za `rtvepro{lomjese~nih poplava. Tako se ovogtjedna ministar Lagumdìja, izme|uostalih, sastao s glavnim tajnikomUjedinjenih naroda Ban Ki-moonom ipoklonio mu kratki film grupe volonteraiz BiH, koji pokazuje razmjere {tetanastale poplavama i klizi{tima. Iako ufilmu zasigurno nije zabiljeèno,nezvani~no doznajemo da se zemljapokrenula i u neposrednoj bliziniLagumdìjine luksuzne ku}e usarajevskom naselju Poljine, ugroziv{icijelo njegovo imanje. Na teren su,me|utim, odmah iza{li stru~njaci izgra|evinskog poduze}a Butmir, uvlasni{tvu Huseina Seje Hasibovi}a,dugogodi{njeg prijatelja ZlatkaLagumdìje, kako bi opasnost odklizi{ta bila na vrijeme otklonjena. (S.M.)

MINI MARKET

Krajem marta ove godine, pukomsre}om, izbjegnuta je te{ka katastrofa uTermoelektrani Ugljevik. Preciznije,Termoelektrana je bila na korak odeksplozije, koja bi nanijela nemjerljive{tete Ugljeviku, a vijest o tome objavila jeBN televizija.

No, vijest o problemima u radu TeUgljevik za divno ~udo potvrdio je idirektor kompanije @@iko Kruni}, kojidodu{e nije rekao ni{ta o izbjegnutojeksploziji nego je BN televiziji daostru~no obja{njenje onoga {to sekriti~nog dana desilo s postojenjima.

Tokom eksploatacije do{lo je do

slabljenja vija~nog spoja, jer je popustilafiksaciona masa. Usljed vibracijanamotaja u duèm periodu, do{lo je doo{te}enja oba navoja u vija~nom spoju, teje vijak ispao iz upornog valjka na kapurotora. Udarcima kape rotora u vijakdo{lo je do njegovog loma na oslabljenommjestu osigura~a. Odlomljeni komaddvostranog vijka, dimenzije 16x10 mm,upao je u me|ugvo`|e, uzrokuju}io{te}enje statora i rotora generatora. Kaoposljedica toga pojavili su se otkinutikomadi silumina koji su uzrokovali daljao{te}enja statora i rotora, objasnio jesituaciju direktor Kruni}. (M.A.)

GEFUFNA BREZENKOVALA FERTUCNU

Direktor TE Ugljevik iko Krunisvojim rijeima objasnio zato jezaustavljen rad termoelektrane

N a k o nteksta u pro -{ lom brojuS l o b o d n eBos ne u koj -em smo ob -ja v ili rezu -lta te naj nov -ijeg istr a ` i -vanja jav -nog mn ije -nja i rej tingavod e}ih stra -naka, u roku od nekoliko dana pojavila suse jo{ dva istraìvanja s dijemetralnorazli~itim rezultatima. U Dnevnom avazuobjavljeni su rezultati ankete fantomskogCentra za izbore i javno mnijenje, premakojima SBB FFahrudina Radon~i}a imauvjerljivu, skoro nedosti`nu prednost, dokje u nekoliko medija pod Dodikovomkontrolom, samo dan kasnije, osvanuloistraìvanja agencije Ipsos StrategicMarketing prema ~ijim rezultatima Dodikima toliku prednost da bi ujedinjenoj opozi-ciji RS-a bilo najbolje da se uop}e i ne poja -

v ljuje naizborima.

Za raz -li ku od fan -t o m s k eage n cije nakoju se po -z iva Av az,me diji podDodi k o vo -m kon tro -lom ba ra t a -

ju po da cimaetablirane marketin{ke agencije iz Beograda,poznate po tome {to je rijetko kada uspjelapogoditi izborne rezultate. Na pri mjer, naposljednjim predsjedni~kim izborima uSrbiji uvjerljivu pobjedu odnio je tada{njipredsjednik SNS-a TTomislav Nikoli}, koji uistraìvanjima Ipsosa nije imao nikakve{anse: Ipsos je naime tvrdio da }eTomislav Nikoli} dobiti 42 posto a BBorisTadi} 56 posto glasova. Kona~ni rezultatbio je upravo suprotan Ipsosovim prog-nozama!

(M.A.)

ISTRAIVANJE KROZ GUSTO GRANJE

Radoni i Dodik tjee serezultatima naruenih

istraivanja javnog mnijenja

ZlatkoLagumdìja

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.6.2014 23:04 Page 10

PRO ET CONTRA


@IKINO KOLO

PredsjednikNezavisnog odbora @ikoKruni} otvoreno{titi direktoraSIPA-e GoranaZupcaIako je Tuìteljstvo BiH optu`nicu protivdirektora Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) podiglo prije sedamdana, ~lanovi se Nezavisnog odboraParlamentarne skup{tine BiH jo{ nisuizjasnili o suspenziji Gorana Zupca.Sude}i, me|utim, prema najavamapredsjedavaju}eg Nezavisnog odbora@ike Kruni}a, smjena Gorana Zupcajo{ }e neko vrijeme biti prolongirana,~ime su opstrukcije sasvim izglednogkaznenog progona direktora SIPA-esamo nastavljene. I dok se ~eka da senavodno Nezavisni odbor o~ituje ote{kim optu`bama na ra~un prvog~ovjeka najva`nije dràvne policijskeagencije, predsjedavaju}i Kruni} idirektor Zubac ~esto se mogu vidjetizajedno, u restoranu Knez u Isto~nomSarajevu.

(S.M.)

MINI MARKET

[A]IR FILANDRA

Dekan na FPN-u

NEMi{ljenja sam da dràvatreba na drugi na~in daregulira teret ovogproblema. Postoji drugina~in da se problemugroènih u poplavamarije{i, a to rje{enje nemora biti preko le|agra|ana.

BORKA RUDI]GeneralnasekretarkaUdruènja BHnovinari

NENe slaèm se da gra|aniizdvajaju 1,5 % zato {toja ve} godinamaizdvajam 0,5% od netoplate za ugroènapodru~ja. Pozivam svegra|ane da umjesto togaiza|u na proteste i traèod Vlada FBiH i RS-a dakaù gdje su potro{ilipare koje su godinamaizdvajane za elementarnenepogode.

DAMIR MILJEVI]

Ekonomskianaliti~ar

NEMi{ljenja sam da sesolidarnost ne propisujezakonom i to je jo{ samojedno optere}enje gra|anau ovakvoj situaciji. Postojedrugi na~ini na koji semogu isfinansirati {tete odpoplava.

DARKO BRKAN PredsjednikUdruènjagra|ana Za{to ne

DA/NESmatram da novac odtakvih rje{enja nikako nesmije i}i u ruke institucija,dok ne pokaù gdje jenovac koji je godinama sku-pljan za te namjene. Dakle,gra|ani treba da pomognu,ali samo ako }e novac i}ina ra~une organizacija kojetransparentno rade naterenu. Na kraju, mislim dabi svi oni koji se pla}aju izdràvnog budèta trebali

sve iznadprosje~ne platedavati za ugroène dok sesituacija ne sanira.

IGOR GAVRAN

Ekonomskianaliti~ar

DA/NESmatram da se solidarnostne smije nametati dekretomve} svaki gra|anin trebadobrovoljno odlu~ivati osvom eventualnomizdvajanju. Ova ideja vlastije bezobrazno prebacivanjetereta gra|anima koji bimorala prije svega snositisama vlast, odnosno vlade, isredstva prona}i redukcijomsvojih previsokih rashoda.

EMIR KADRI]Direktor JUStudentski centarSarajevo

DASmatram da bi svi gra|anitrebali da imajurazumijevanja, a da oni kojiimaju stalno zaposlenjeizdvajaju od plate zaugroène u poplavama.

Slaete li se da graani izdvajaju 1,5% od neto plate za ugroene u poplavama?

Priredila: Ma{a ]osi}

Goran ZubacSEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 11.6.2014 23:00 Page 11

Bez obzira na samorazaraju}imentalitet vladaju}e koalicije,koja drì aposlutni rekord u brojusmijenjenih ministara u jednommandatu, nove, ~etvrte rekons -

truk cije Vije}a ministara BiH naj vjero -vatnije ne}e biti do oktobarskihparlamentarnih izbora. Bilo bi to previ{e,~ak i za aktuelnu vlast na dràvnoj razini,koja je ina~e konstituirana s rekordnimzaka{njenjem od 17 mjeseci i koja je ve}idio vremena efektivne vlasti potro{ila urje{avanju problema koje je sama kreirala.U samo dvije godine efektivne vlasti,zamijenjeno je sedam ministara i zamjenikaministara iz tri partije koje su svako malootvarale me|usobne frontove i formiralenovu parlamentarnu ve}inu.

êtvrtu rekonstrukciju Vije}a ministaraBiH slu`beno je inicirao klub zastupnikaSBB-a sredinom maja, samo nekoliko dananakon {to je na zahtjev SDA smijenjendràvni ministar sigurnosti FFahrudinRadon~i}. Osvetoljubivi lider SBB-a te{ko

se pomirio s izgubljenom ministarskompozicijom, ali kako se nije mogao osvetitipartiji koja je inicirala njegovu smjenu, jerje SDA jo{ prije dvije godine eliminirana izvlasti na dràvnoj razini, okomio se naSDP, ~iji zastupnici nisu inicirali, ali jesuglasali za smjenu ministra Radon~i}a.

Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumdìje i OOsmi}a, mada blijedo ineuvjerljivo argumentirana, slu`beno jeupu}ena u parlamentarnu proceduru idràvni zastupnici u skladu s poslovni~kimobavezama o njoj se moraju izjasniti u rokuod trideset dana, dakle najkasnije do 15.juna.

SDA ZA SMJENU LAGUMD@IJESude}i prema dosada{njim istupima

strana~kih ~elnika i {efova poslani~kihklubova, inicijativa SBB-a da se u paketusmijene ministri Lagumdìja i Osmi}ne}e dobiti podr{ku parlamentarneve}ine, ali nije isklju~ena mogu}nost dase SBB-ov paket raspakuje na taj na~in{to bi Osmi} zadrào ministarsku foteljudo isteka mandata, dok bi njegovstrana~ki {ef Zlatko Lagumdìja nepuna~etiri mjeseca pred istek mandata postao


ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Zastupnici Parlamenta BiH najkasnije do sredine junaizjasnit e se o zahtjevu Kluba SBB-a da se glasa opovjerenju dvojici ministara - Zlatku Lagumdiji i

Zekerijahu Osmiu; Slobodna Bosna istraila je kojirazlozi stoje u pozadini ove inicijative i koje bi

stranke mogle podrati smjenu Lagumdije i Osmia

OSMI OSTAJE,LAGUMDIJA

LETI!?

Zastupnici SBB-a i SDA glasat }e zasmjenu Lagumdìje, pa je njegova

sudbina u rukama DodikovogSNSD-a i ôvi}evog HDZ-a

asim:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:24 Page 12


HO]E LI PRE@IVJETI SDP-ovi MINISTRI?

KRUG SE ZATVARALider SDP-a Zlatko Lagumd`ijaizgubio je naklonost koalicionih

partnera i doveo u pitanje opstanaku vlasti SDP-a na dr`avnoj razini

NACIONALNA KVOTAMinistar odbrane Zekerijah Osmi}

ne}e biti smijenjen kako Vije}eministara ne bi ostalo bez ijednog

bo{nja~kog ministra


biv{i {ef bh. diplomatije.Takav scenarij razmatra se u nekoliko

parlamentarnih stranaka, me|u ostalim i uSDA, ~iji je najuì vrh po~etkom sedmice,iza zatvorenih vrata, slu`beno zauzeo stavda zastupnici SDA u Parlamentu BiHglasaju protiv smjene ministra Osmi}a, alida podrè smjenu ministra Lagumdìje!

Ovaj razli~it odnos prema dvojiciministara iz iste partije obrazloèn jedvojakim argumentima. Smjena obaministra, i Osmi}a i Lagumdìje, ne dolaziu obzir iz prostog razloga {to bi u tomslu~aju bio blokiran rad i odlu~ivanjeVije}a ministara BiH, budu}i da unjegovom sastavu ne bi bilo ni jednogministra iz reda Bo{njaka. Jer, i ustavna iposlovni~ka odredba nalaè da ni jednuodluku Vije}e ministara ne moè usvojitiako za nju nije glasao makar jedan ministariz reda sva tri konstitutivna naroda.

Osim toga, ministar Osmi} posve jekorektno obavljao du`nost i na postoji nitijedan krupniji razlog za njegovu smjenu.

U slu~aju Lagumdìje, stvari stoje bitno

druk~ije. Ne samo u SDA, nego i u ve}iniostalih parlamentarnih stranaka, Lagum -dìja se ozna~ava kao glavni uzro~nikpermanentne krize vlasti koja traje jo{ odparlamentarnih izbora 2010. godine, kadaje tvrdoglavo insistirao na preuzimanju~elne pozicije u Vije}u ministara BiH koja

je po principu nacionalne rotacije pripadalaHrvatima. Tek 17 mjeseci nakon izbora,pod èstokim pritiskom doma}e javnosti ime|unarodne zajednice, odustao je odpremijerske pozicije i deblokiraokonstituiranje Vije}a ministara BiH.

IZ KRIZE U KRIZUNekoliko mjeseci nakon toga, izazvao

je novu politi~ku krizu zahtjevom da se iztek konstituirane vlasti na svim razinamaeliminira vode}a stranka bo{nja~kognaroda SDA i da se u vlast uvede do tadaopoziciona stranka SBB FahrudinaRadon~i}a. Akcija smjene SDA trajala jeskoro godinu dana a rezultirala jepolovi~nim uspjehom: SDA jeeliminirana iz vlasti na dràvnoj razini, nouspjela je zadràti skoro sve pozicije narazini kantonalne i federalne vlasti.

Na koncu, nakon neuspjelog obra~unasa SDA, Lagumdìja se zavadio i sa svojimnovim koalicionim saveznikom Fah ru -dinom Radon~i}em, koji je, posverazumljivo, bio nezadovoljan ponu|enimmrvicama vlasti na dràvnoj razini.O~ekivao je cijeli izborni plijen koji mu jeLagumdìja ~vrsto obe}ao nakoneliminacije SDA. No, kako se to nijedesilo, razo~arani Radon~i} okrenuo sesvom snagom protiv aktuelne vlasti u kojojje i sam djelimi~no participirao. Otvorenoje bodrio martovske proteste gra|ana, ~ak iu trenutku kada su izmakli kontroli iprerasli u uli~no nasilje, usmjeravaju}igra|anski bunt prema koalicionoj vlastiSDP-a i SDA, zbog ~ega je na koncuRadon~i} i smijenjen s pozicije dràvnogministra sigurnosti.

To su glavni razlozi zbog kojih }ezastupnici SDA glasati za smjenu ministraLagumdìje. Pri tome, uop}e nisu uvjerenida }e za smjenu Lagumdìje biti dovoljnoruku iz ostalih partija, ali ni najmanje im nebi smetalo da Lagumdìja politi~kipreìvi uz podr{ku Dodikovog SNSD-a iôvi}evog HDZ-a! Dapa~e!


ÊTVRTA REKONSTRUKCIJA VIJE]A MINISTARA

Osim navedenih, manje-vi{eprincipijelnih primjedbi na lik i djelo ZlatkaLagumdìje, SDA ima i jedan dodatni,uskostrana~ki motiv da se obra~una sLagumdìjom. U vrhu SDA vlada op}euvjerenje da je Lagumdìja uloìo silan trudi energiju poku{avaju}i potaknuti frakcijskeborbe i produbiti podjele izme|u kadrovaodanih Izetbegovi}u i kadrova lojalnih

Tihi}u. Vjeruje se da je lider SDP-a tajnopodupirao pobunu Bakira Alispahi}a,nakon {to je smijenjen iz Kadrovskekomsije SDA, a navodno je bodrio ibiv{eg reisa Mustafu Ceri}a da sekandidira za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH, ra~unaju}i da biupravo SDP mogao profitirati na podjelibo{nja~kih glasa~a.

ZAVADI PA VLADAJ

Lagumdija podupire frakcijskuborbu u SDA

Inicijativa SBB-a za smjenu ministaraLagumdìje i Osmi}a obrazloèna je naprili~no neuvjerljiv na~in: Osmi}u se stavljana teret ~injenica da je na proslavi DanaTre}eg pje{adijskog puka u Banjoj Luciintonirana himna Republike Srpske, dok sesmjena Lagumdìje obrazlaè navodnimzahtjevima demonstranata koji su izrazito

nezadovoljni radom ministra Lagumdìje!Za sada je izvjesno da }e za smjenu

Lagumdìje glasati svi zastupnici iz SBB-ai SDA, i da }e ve}ina zastupnika izopozicije biti suzdràna. To prakti~nozna~i da }e Lagumdìjinu sudbinu odlu~itizastupnici iz Dodikovog SNSD-a iôvi}evog HDZ-a.

NEUVJERLJIVI ARGUMENTI SBB-a

Graani nezadovoljni radomLagumdije!?

OD LJUBAVI DO MR@NJESavez izme|u Radon~i}a i Lagumdìjetrajao je svega desetak mjeseci


Nepunih sedamnaest godina, nakon{to je 6. oktobra 1997. sasplitskog aerodroma ispra}en uDen Haag, jedan od osniva~a iratnih potpredsjednika Herceg-

Bosne DDario Kordi} vratio se u petak uHrvatsku, kao posljednji iz skupine oddeset Hrvata iz Viteza i Busova~e,optuènih za ratne zlo~ine nad Bo{njacimau srednjoj Bosni. Osu|enog je ratnog

zlo~inca u Zagrebu do~ekala ista druìnakoja ga je prije 16 godina i osam mjeseciotpremila u pritvorsku jedinicu u Scheve -ningenu, predvo|ena danas poli ti~ kim ivojnim umirovljenicima IIvi}em Pa{ali}em iLjubom ]esi}em Rojsom. Na{li su se tu igenerali @@eljko Glasnovi} i SStanko SoptaBaja, nekada{nji hrvatski ministar pravdeZvonimir [eparovi}, biv{i saborskizastupnici ZZdravko Tomac i AAntoKova~evi}, te cijela galerija gotovo posvezaboravljenih desni~ara, koji se posljednjihgodina prigodno okupljaju samo nado~ecima ha{kih uznika. No, osim

njegovih sugra|ana LLidije Bradare iMarinka âvare (~ija je obitelj kumskivezana s Darijem Kordi}em), te oko dvijestotine pristalica iz Posu{ja, Tomislavgradai [irokog Brijega, ratnog lidera HDZ-a nijepozdravio nitko od strana~kih kolega izBiH.

KORDI]U JE TREBAO SLOBODAN PROLAZ KROZ AHMI]E

Prvostupanjskom presudom Ha{kogsuda Dario Kordi} je 26. februara 2001.progla{en krivim za protupravno zatvaranjecivila i ne~ovje~no postupanje, napade na


DARIO KORDI] NA SLOBODI

Osueni ratni zloinac DARIO KORDI od prolog se tjedna nalazi na prijevre-menoj slobodi, kao posljednji lan viteke skupine, koju su tadanji hrvatskipredsjednik FRANJO TUMAN i njegovi obavjetajci i generali u jesen 1997.

isporuili Hakom tribunalu; nakon gotovo 17 godina provedenih iza zatvorskihzidina Kordi tvrdi da vie nema politikih ambicija, da nee dozvoliti da se njegovo ime koristi u predizbornoj kampanji i da se posveuje Bogu i obitelji

EVAN\ELJE PO DARIJU KORDI]UU B I J S V E I V R A T I S E S A M

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

POVRATAK BOBANOVOG ITU\MANOVOG JASTREBABiv{i potpredsjednik Herceg-BosneDario Kordi} oslobo|en je pro{log tjedna,nakon dugogodi{nje robije

dario:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:19 Page 16

civilno stanovni{tvo i bezobzirno razaranjenjihove imovine, progone na politi~koj,rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva i druganehumana djela, i osu|en na 25 godinazatvora. U istom je sudskom procesupresu|en i ratni zapovjednik Vite{kebrigade HVO-a MMario êrkez, kojem jeizre~ena petnaestogodi{nja zatvorskakazna. Pravomo}nom presudom Me|u na -rodnog tribunala za ratne zlo~ine, koja jeobjavljena u decembru 2004., potvr|ena jeprva sudska odluka u Kordi}evom slu~aju,dok je njegovom ratnom suborcu êrkezuzatvorska kazna smanjena na {est godina.Klju~ni su dokazi u tom sudskom procesu,me|utim, u ha{koj sudnici pokazani godinudana ranije, pred @albenim vije}em koje jeodlu~ivalo o pravomo}noj presudi ratnomzapovjedniku HVO-a u srednjoj Bosnigeneralu TTihomiru Bla{ki}u, ranijeosu|enom na 45 godina zatvora.

Nakon {to su, podsjetimo, Bla{ki}eviodvjetnici AAnte Nobilo i RRasell Haymando{li do vojne dokumentacije, koja je ranije


ZA DOM SPREMAN

Dario Kordi} se u Zagreb vratio glume}i katoli~kogisposnika, dolazak u Busova~u najavio za

petnaestak dana

DOBRODO[LICA ZA RATNOG ZLOÎNCAUmirovljeni hrvatski generali @eljko Glasnovi} i Stanko Sopta Baja

OD HA[KOG UZNIKA DO KRISTOVOG SVJEDOKAKordi}eva supruga i prijatelji tvrde da se on potpuno posvetio vjeri


bila skrivena u arhivama HVO-a i hrvatsketajne slu`be u Zagrebu, Sudu suprezentirani posve novi dokazi ozapovjednom lancu odgovornih zastravi~an zlo~in nad 116 bo{nja~kihstanovnika Ahmi}a.

Pored povjerljivih izvje{}a koje je 1994.tada{njem hrvatskom predsjedniku FFranjiTu|manu slao njegov sin MMiroslav, u tovrijeme {ef krovne obavje{tajne slu`beHIS-a, Bla{ki}evi su branitelji prona{li iizravne svjedoke, spremne govoriti opravom odnosu politi~kih i vojnih snaga usrednjoj Bosni u vrijeme sukoba ArmijeBiH i HVO-a. Jedan od najva`nijihsvjedoka bio je i VVladimir [anti}, u ratuzapovjednik Prve satnije 4. bojne Vojnepolicije HVO-a u Vitezu, koji je poslijeizricanja prvostupanjske presude priznaokrivnju i izrazio spremnost na suradnju, uzamjenu za blaù zatvorsku kaznu. [anti}je svjedo~io da su napad na bo{nja~ko seloAhmi}e kod Viteza izveli pripadnici Vojnepolicije HVO-a, odnosno postrojbe zaspecijalne namjene Jokeri, u ~etiri skupinekojima su, pored njega, komandovali PPa{koLjubi~i}, Tomislav Vlaji} i MMiroslav Bralo.Svjedok-insider je tako|er priznao da jeodluka o zauzimanju Ahmi}a donesena 15.aprila 1993. (dan prije napada), na sastankuhrvatskog politi~kog rukovodstva srednjeBosne. Vojnim je policajcima tada re~enoda Dariju Kordi}u i njegovom najblièmsuradniku IIgnacu Ko{tromanu morajuosigurati slobodan prolaz kroz Ahmi}e, naputu od Viteza do Busova~e. Dario Kordi}i Ignac Ko{troman odgovorni su za zlo~in uAhmi}ima. Pukovnik Bla{ki} nema ve}egutjecaja na planiranje vojnih akcija, {to ~ineisklju~ivo Kordi} i Ko{troman, navodi seu tajnom izvje{}u koje je MiroslavTu|man, godinu dana poslije masakra,poslao svom ocu. Dodajmo tome da jenakon otkri}a novih dokaza i iskaza vi{esvjedoka Tihomiru Bla{ki}u kaznadrasti~no smanjena - osu|en je na devetgodina zatvora, da su na slobodu pu{tenibra}a ZZoran i MMirjan Kupre{ki}, kao injihov ro|ak VVlatko Kupre{ki}, ali i da suubrzo poslije otpe~a}ene nove optu`niceprotiv Pa{ke Ljubi~i}a i Miroslava Brale(obojica su kasnije priznali krivnju).Istodobno su naknadno prona|eni dokazisamo dodatno uvjerili ~lanove @albenogvije}a da je prvostupanjska presuda DarijuKordi}u bila pravi~na.

HA[KI OSU\ENIK, BORAC PROTIV ABORTUSA

Posljednjih osam godina ìvota Kordi}je proveo u zatvoru Karlaua, u austrijskomgradu Grazu, gdje su ga uz ~lanove najblièfamilije i pokojeg ratnog suborca ipoliti~kog istomi{ljenika, posje}ivali jo{samo sve}enici. Njegova supruga VVenera

Kordi} u me|uvremenu je sa troje njihovedjece iz Busova~e trajno preselila u Zagreb,gdje je Kordi}eva obitelj dobila stan. Iakose narednih godina oku{ala i u politici, kaokandidatkinja Hrvatskog bloka (politi~kegrupacije sastavljene od biv{ih HDZ-ovacau Hrvatskoj, koje je iz te strankesvojedobno pomeo IIvo Sanader),VeneraKordi} ~ak ni zahvaljuju}i suprugovojslavi, nije uspjela izboriti mjesto uHrvatskom saboru. Vremenom zabo rav lje -na od svih, predratna {kolska pedagogica uBusova~i Venera Kordi} je u Zagrebuizdràvala djecu prodaju}i knjige. Teknaknadno je sina VVladimira zaposlila uhrvatskim Oruànim snagama, dok suk}erke MMarija i EElizabeta jo{ uvijekstudentice.. Moj je mu` od dolaska u Graz

iz Haaga osje}ao da je dobio poslanje bitisvjedok Isusa Krista, ìvjeti porukeevan|elja unutar zatvorskih zidina,obja{njavala je Venera Kordi} naglovjersko preobra}enje svoga supruga,navode}i kako ha{ki osu|enik svakodnevnomoli za nero|enu djecu i `rtve poba~aja?!

Kordi} se, uistinu, po dolasku nazagreba~ki Aerodrom, sude}i premaizgledu, stylingu i porukama, doimao poputkakvog katoli~kog isposnika. Na prigovorei àlbe prijatelja odgovarao je porukamaSve Bog pamti i SSve }e to Bogproviditi, ali i dalje ustrajavaju}i da jenevin u zatvoru proveo vi{e od 16 godina.Ve} je najavio kako }e, poslije konzultacijasa svojim odvjetni~kim timom, traìtinaknadnu pravnu ekspertizu sudskogprocesa.

Premda ne treba sumnjati da binovoprido{li ha{ki uznik bio rado vi|engost na predizbornim skupovima, DarioKordi} je, barem prema tvrdnjama njemubliskih prijatelja, kazao da trenuta~no nemapoliti~kih ambicija. Rekao je i kako ne}edozvoliti nikome, pa i nekada{njimstrana~kim kolegama iz HDZ-a, da njegovoime koriste u dnevnopoliti~ke svrhe, i da }ese narednih mjeseci posvetiti isklju~ivosvojoj obitelji. No, nije isklju~io mogu}nostda }e, ~im u Hrvatskoj izvadi osobnadokumenta, do}i u posjetu familiji iprijateljima u Busova~i. Navodno da DarioKordi} dolazak u BiH planira ve} krajemjuna, ali i da strahuje od reakcija njegovihmnogobrojnih `rtava.


DARIO KORDI] NA SLOBODI

Do~ek ha{kog osu|enika DarijaKordi}a na zagreba~kom Aerodromuorganizirali su i financirali njegove biv{estrana~ke kolege, trenutno okupljeni uudruènju Prijatelji, kojim predsjedavanekada{nji vatreni HDZ-ovac VinkoZori}. ^lanovi te udruge su prije desetakdana u Eko-selu Grabovica kodTomislavgrada sazvali donatorsku ve~eruza Darija Kordi}a, na kojoj su okupili oko450 gostiju i dvije vode}e hrvatskeestradne zvijezde - Mate Buli} i MarkoPerkovi} Thompson. Kako je svakiuzvanik morao donirati po 100 KM, nahumanitarnoj ve~eri za osu|enog ratnogzlo~inca prikupljeno je oko 40.000 KM, stim da su Kordi}evi prijatelji najavili jo{sli~nih donatorskih skupova. Novac jeodmah uru~en obitelji Darija Kordi}a jer,

navodno, ha{ki osu|enik nije imao novcani za avionsku kartu od Be~a doZagreba.

DONATORSKA VEÊRA

Za Darija Kordia besplatno pjevali Thompson i Mate Buli

Marko Perkovi} Thompson

HERCEG BOSNOSRCE PONOSNODario Kordi} iz ratnihdana


Dugoo~ekivani Zakon o medic i n -ski potpomognutoj oplo d nji uFederaciji BiH, koji je kona~notrebao biti usvojen na sjedniciZastupni~kog doma Parlamenta

FBiH 4. juna, nije dobio dovoljan brojglasova parlamentaraca.

Za dono{enje Zakona bilo je potrebnonajmanje 50 glasova - 43 zastupnikapodràla su Zakon, protiv je bilo osamzastupnika, a njih 16 bili su suzdràni.Zakon o medicinski potpomognutojoplodnji pripremljen je i uskla|en sa svimvaè}im evropskim regulativama jo{ prijedvije godine. U javnoj raspravi koja jeodràna u novembru pro{le godine usvojenesu sve sugestije koje se ti~u pomenutogZakona. Zakon je u vi{e navrata dolazio nadnevni red u Parlamentu, ali je glasanjeodga|ano nekoliko puta zbogprioritetnijih pitanja. Vlada FederacijeBiH tako|er je dala jednoglasnu podr{kuovom Zakonu, a na pomenutoj sjedniciZastupni~kog doma nije bilo niti jedneprimjedbe ili sugestije na pripremljeniZakon. No, sve to nije sprije~ilo zastupnikeHDZ-a BiH i HDZ 1990 da glasaju protiv,dok su iz SDA i RRadon~i}evog Saveza zabolju budu}nost uglavnom bili suzdràni, amnogi zastupnici su doslovce pobjegli izsale uo~i po~etka glasanja! Zakon supodràli prisutni zastupnici i zastupniceSDP-a BiH, zatim zastupnici i zastupniceNarodne stranke Radom za boljitak iStranke za BiH, zastupnica DNZ-a dr.Hafeza Sabljakovi}, zastupnica A-SDA dr.Jasminka Duri}, kao i dr. HHazim Kapi},biv{i ~lan i zastupnik SBB-a, koji je zajednosa kolegom NNihadom Alikadi}em napustioSBB i njihov strana~ki klub. Za je glasaoi manji broj zastupnika SDA, me|u kojimasu IIrfan Ajanovi}, Edin Mu{i}, dr. EEnverMujala, Mehdin Selimovi}, Safet Softi},Osman Suljagi} i EEdhem Veladì}.

Nekoliko je razloga zbog kojih Zakonnije pro{ao u Parlamentu: prvi se ogleda u~injenici da je aktuelni ministar zdravstvaFederacije dr. RRusmir Mesihovi} ~lan SDP-a BiH {to je bio dovoljan argumentpojedinim zastupnicima da ovaj Zakon

proglase SDP-ovim, a o ~emu jeslavodobitno izvijestio i Radon~i}evDnevni avaz u tekstu pod naslovom: PaoSDP-ov zakon o medicinski potpomognutojoplodnji, ministar Mesihovi} povukao sveprijedloge. Drugi, i vjerovatno jo{ va`nijirazlog treba traìti u tome {to su zbognepostojanja ovakvog Zakona gra|ani igra|anke Federacije ve} godinamaprimorani pla}ati desetine hiljadamaraka/eura privatnim klinikama za skupepostupke vje{ta~ke oplodnje, a mnogi odvlasnika tih klinika sumnjive reputacijeimaju zajedni~ke (~itaj: finansijske)interese sa predstavnicima pojedinihpoliti~kih partija - uglavnom onih koje sutokom glasanja bile suzdràne.

O poslanicima dva HDZ-a i dijela kluba

SDA koji nas izostankom svoje podr{keZakonu iz vjerskih razloga vra}aju direktnou srednji vijek, suvi{no je i tro{iti rije~i. Alina{e ène, majke, kraljice u politici koje suglasale protiv ovog Zakona, ili su namjernoizostale sa sjednice, svakako zavrje|uju da ihposebno spomenemo. Ovo su njihova imena:Amela Me{i} i MMelika Mahmutbegovi}(SDA), KKatica êrkez, Tanja Vu~i}, LjiljaZovko i SSlavica Josipovi} (HDZ BiH). UBosni i Hercegovini svaki {esti par suo~ava sesa problemom steriliteta. Pomenutezastupnice i njihove strana~ke kolege, kao isvi ostali koji su glasali protiv Zakona omedicinski potpomognutoj oplodnji, jalovisu, o~igledno, samo kada je u pitanjudono{enje zakonskih propisa od kojih oni kojisu ih birali mogu imati stvarnu korist.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

KAKO SU SAHRANJENE BEBE IZ EPRUVETE

Zbog osvete SDP-u, privatnih talova i vjerskihrazloga zastupnici Parlamenta FBiH odbili donijeti

Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji!

BH. PARLAMENTARCI U JO[ JEDNOJ BESRAMNOJ EPIZODIPoliti~ke manipulacije na {tetu gra|ana kojima je jedina èlja da osnuju porodicu

Dr. RusmirMesihovi}

Skandal:Skandal.qxd 11.6.2014 23:58 Page 19

Op}inski sud u Sarajevu u petak, 6.juna, zbog nelikvidnosti hotelaHoliday ve}e od dva i po milionamaraka otvorio je ste~ajnipostupak. Ste~aj je, ina~e,

pokrenut na zahtjev radnika, kojima duèod tri godine nije upla}eno penzijsko izdravstveno osiguranje, a od novembrapro{le godine ne primaju ni pla}e. Svestrane u postupku - radnici, ve}inski vlasnikAustrijanac JJakob Kuess, koji navodno imastatus svjedoka pokajnika u slu~aju HypoAlpe Adria bank u Austriji, i predste~ajniupravnik NNedim Memi} bili su saglasni sotvaranjem ste~aja. Me|utim, otvaranjuste~aja prethodila je prava drama. Naime, uutorak, 3. juna, predste~ajni upravnikHolidaya Nedim Memi} napadnut je ibrutalno pretu~en ispred svoga stana uRadni~koj ulici u Sarajevu. Op}inski sud je10. juna imenovao ste~ajnog upravnikaHolidaya NNijaza Dervi{i}a, ina~e direktorai vlasnika Revizije Dervi, pred kojim }e sena}i teàk posao.

MITO, BEKRIJOKako smo ranije pisali, ve}inski vlasnik

Holidaya, Austrijanac Jakob Kuess, dvadana prije progla{enja predste~ajnogpostupka, sa firmom Hrid d.o.o. na ~ijem~elu je AAlen êngi}, vlasnik restorana Parkprin~eva, potpisao je ugovor o najmuhotela. Naknada koju firma Hrid treba

platiti Kuessu prema ugovoru iznosi 30procenata od operativne dobiti, odnosno 30procenata od dobiti koje nema, obzirom daje Holiday u finansijskoj buli te{koj 2,5miliona KM. Pozivaju}i se na (i)legalniugovor, êngi} je u vi{e navrata poku{aou}i u posjed, odnosno zauzeti hotelHoliday. Kako nezvani~no saznajemo,êngi} je predste~ajnom upravnikuMemi}u najprije ponudio mito. Navodno,êngi} je bio spreman Memi}u mjese~nopla}ati izme|u 15 i 20 hiljada eura, samo dase Memi} ne bavi svojim poslom i za`mirina oba oka. Kada je Memi} odbaciovelikodu{nu ponudu, êngi} mu je biospreman isplatiti znatno ve}i iznos samo daMemi} Op}inskom sudu u Sarajevupodnese ostavku na mjesto predste~ajnogupravnika. Ni tu ponudu Memi} nijeprihvatio, a u me|uvremenu êngi} jenajavio da }e uz pomo} svojih za{titarahotel Holiday zauzeti silom. êngi} nijeispunio dato obe}anje, odnosno hotelHoliday nije zauzeo silom, ali su zatodvojica nepoznatih napada~a sa~ekala ipretukla Memi}a dok se s posla vra}aoku}i.

NAPADI I PRIJETNJEMemi} je policiji prijavio da su ga

napala dva njemu nepoznata lica te da jenakon napada sa njemu nepoznatogtelefonskog broja primio prijete}i SMS.Dan nakon fizi~kog napada i primanjaprijete}ih SMS-ova Memi} se sastao saAlenom êngi}em, kojeg je obavijestio da}e se povu}i iz Holidaya, odnosno da }e


HRONIKA NAJAVLJENE PROPASTI

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Opinski sud u Sarajevu estog juna otvorio je steajni postupak hotelaHoliday, a desetog juna za steajnog upravnika imenovao je Nijaza Derviia.

Meutim, otvaranju steaja prethodila je prava drama jer je treeg junapredsteajni upravnik Holidaya Nedim Memi napadnut i brutalno

pretuen, a prijeeno je njemu i njegovoj porodici

IZGUBLJENA BITKA

Sve strane u postupku - radnici,ve}inski vlasnik i predste~ajni

upravnik - bili su saglasni s otvaranjem ste~aja

H O T E L H O L I D A Y

FAZLA:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:04 Page 20

podnijeti ostavku na mjestopredste~ajnog upravitelja. Nakonzavr{enog razgovora sa êngi}em,Nedim Memi} navodno je s istogtelefonskog broja dobio SMS ukojem je stajalo - napravio si pravipotez. Ipak, Memi} nije moraopodnijeti ostavku jer je Op}inskisud u Sarajevu otvorio ste~ajnipostupak, a za ste~ajnog upravnikaimenovao je Nijaza Dervi{i}a.

Sam Memi} doskora je vjerovao

kako }e on biti imenovan za ste~ajnogupravnika, ali nakon fizi~kog napadai ozbiljnih prijetnji upu}enih njemu injegovoj porodici Memi} je zaklju~ioda borba za posrnuli Holiday nijevrijedna truda. Tu vru}u stolicuprepustio je Nijazu Dervi{i}u koji }e,po svemu sude}i, morati rasprodatiimovinu Holidaya kako bi namiriodugove i povjerioce, a tome }e seprotiviti êngi} kojemu je jedinaèlja da u|e u posjed Hotela. Aukoliko êngi} u|e u Holiday, iznjega }e mo}i biti izba~en samosudskim putem, za {to treba vremena,a koje }e êngi} iskoristiti danamakne koju paru.


BANKROT HOTELA HOLIDAY

AUSTRIJSKA POSLAVlasnik Holidaya Jakob Kuessnavodno ima status svjedokapokajnika u slu~aju Hypo Alpe Adriabank u Austriji

STEÂJOp}inski sud u Sarajevu upetak 6. juna pokrenuo jeste~aj Holidaya, a 10. junaza ste~ajnog upravnikaimenovan je Nijaz Dervi{i}

FAZLA:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:05 Page 21

Mirsad [ijak, dugogodi{njinastavnik muzi~ke kulture uselu Careva ]uprija kodOlova, vjerojatno je jediniosu|enik u BiH koji je dva

puta, u dva odvojena sudska procesa,progla{en krivim za kazneno djelo ratnogzlo~ina. Prvu optu`nicu protiv [ijka, u ratupripadnika Vojne policije 122. lake brigadeArmije BiH u Vare{u, podiglo jeKantonalno tuìteljstvo u Zenici, stavljaju}imu na teret premla}ivanje zarobljenogvojnika HVO-a, ali je nepravomo}nomsudskom odlukom (od 5. juna 2007.)oslobo|en krivnje. Me|utim, nakonàlbenog postupka pred Vrhovnim sudomFederacije BiH, Mirsad [ijak je dvijegodine kasnije ipak osu|en na 12 mjesecizatvora. No, nedugo nakon {to se u prolje}e2011. na{ao na slobodi, [ijka je do~ekalanova optu`nica - zbog ratnog silovanja, okojem na su|enju pred zeni~kim Kanto -nalnim sudom nije bilo ni govora.

PRIZNAJEM, KRIV SAMPriznajem da sam kriv i da sam u

revoltu nekoliko puta udario tog zaro blje -nika. Svoju sam kaznu izdrào i s tim samse davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ènekoju poznajem cijelog ìvota, kazao nam

je na po~etku razgovora Mirsad [ijak,pokazuju}i pravomo}nu presudu Suda BiHod 10. aprila, kojom mu je potvr|ena kaznazatvora od sedam godina. U Kazneno-popravni zavod Zenica se trebam javitinarednog ponedjeljka, ali sam zatraìoodgodu izdràvanja kazne. Sam brinem ostaroj, nepokretnoj majci, ne znam kome daje ostavim, obja{njava [ijak, dok nampokazuje hrpu dokumenata koje je prikupiodokazuju}i svoju nevinost. Izme|u ostalih,i ratni dnevnik koji je vodio u januaru 1994.

kada je, prema navodima iz sudske presude,silovao svoju susjetku Hrvaticu. Pod sje ti -mo da je zbog silovanja iste ène, odnosno,kaznenog djela ratnog zlo~ina protivcivilnog stanovni{tva, na sedmogodi{njurobiju osu|en i MMuhidin Ba{i}, sada ve}biv{i {ef Odjela za borbu protiv organ -iziranog kriminala u Obavje{tajno-sigurnosnoj agenciji BiH (OSA). Ba{i}u je,kako nezvani~no doznajemo, nakon {to jeSud BiH prije mjesec dana potvrdioprvostupanjsku presudu (iz januara pro{le


RATNI ZLOÎN SILOVANJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Pravomonom presudom Suda BiH koja je objavljena prije mjesec dana potvrenesu kazne MUHIDINU BAIU i MIRSADU IJKU, osuenim na po sedam godina

zatvora zbog ratnog silovanja ene hrvatske nacionalnosti u Vareu: iako su iBai, ranije dugogodinji ef Odjela za borbu protiv organiziranog kriminala uOSA-i, i ijak, nastavnik muzike kulture, proglaeni krivim, u kontroverznomsudskom postupku nije utvreno zato je zatiena svjedokinja petnaest godina

skrivala mranu tajnu, niti je bilo drugih svjedoka tog zloina

PRAVDA ZA @RTVU, ILIPRAVNO NASILJE

Muhidin Ba{i} i Mirsad [ijak su osu|eni nadugogodi{nje robije, jer je Sud BiH povjerovao iskazu

samo jedne za{ti}ene svjedokinje

KRAJ OBAVJE[TAJNE KARIJEREMuhidin Ba{i} godinama je bio najva`nijioperativac OSA-e, ali je nakon pravomo}nepresude ostao bez posla

suzana:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 22:10 Page 22

godine), prije nekoliko dana u OSA-iuru~en otkaz. Njihova `rtva, koju obojicapoznaju od ro|enja, budu}i da su iz istogsela, i danas sa suprugom ìvi u Vare{u, alije njezin identitet, za trajanja sudskogpostupka, ostao za{ti}en.

Svjedokinja je Mirsada [ijka iMuhidina Ba{i}a prijavila 2009., petnaestgodina nakon {to su je, kako je tvrdila,silovali zajedno sa jo{ dvojicom nepoznatihmu{karaca, koji ni do danas nisuotkriveni?! Prema njezinom iskazu,silovanje se dogodilo 25. januara 1994.,kada je do{la u zgradu [umarsko-privrednog dru{tva u Vare{u, gdje se u tovrijeme nalazio pritvor za zarobljenepripadnike HVO-a. Svjedokinja je kazalada je krenula u posjetu bratu, koji je ranijeuhap{en kao pripadnik vojne sigurnostiHVO-a u Vare{u (u pritvoru je proveo trimjeseca), ali je nakon kratkog susreta sanjim nasilno obljubljena, i to u zajedni~kojtrpezariji, gdje su je silovala ~etvoricamu{karaca. Zlo~in se, navela je svjed o -kinja, dogodio u jutarnjim satima, ali nasu|enju nitko od biv{ih pripadnika Vojnepolicije Armije BiH koji su bili smje{teni uistoj zgradi nije mogao potvrditi njeziniskaz, iako je trpezarija u to vrijeme obi~nobila puna vojnika. Jednako tako niti jedansvjedok na su|enju nije izjavio da je 25.januara 94. u objektu koji je koristila Vojnapolicija vidio Muhidina Ba{i}a, tada{njegna~elnika Odjeljenja Slu`be dràvnebezbjednosti RBiH (SDB) u Olovu.Istodobno se Ba{i} branio kako je istogdana bio na posve drugom zadatku u Olovu,ali njegove tvrdnje Sud nije prihvatio, kaoni druge dokaze obrane dvojice optuènikakoji su upu}ivali da je svjedokinja moglaimati posve druge motive, prije nego {to jes petnaest godina zaka{njenja prijavilasilovanje.

ISKAZ MRTVOG SVJEDOKA Ovo je zahtjev za provo|enje istrage

protiv osam oficira Drugog korpusaARBiH koji je u prolje}e 1996. upu}enVi{em javnom tuìteljstvu Travnik, sasjedi{tem u Vitezu. Hrvatski istraìtelji sunaveli imena svih Hrvatica koje su silovaneu Vare{u, vrijeme i mjesto zlo~ina, ali seèna koja je mene optuìla nigdje nespominje, pokazuje nam Mirsad [iljakdokumente do kojih je uspio do}i,spremaju}i svoju obranu. On kaè da je nazahtjev Vije}a Suda BiH izvr{enografolo{ko vje{ta~enje i njegovog ratnogdnevnika, da je vje{tak potvrdio kako [iljakni{ta naknadno nije dopisivao, ali da sucinisu povjerovali zabilje{kama premakojima je na dan silovanja bio u Kaknju.Svjedok Rifet Alihodì}, koji je navodnu`rtvu tog dana dovezao u Vare{, zajedno sMustafom Mujezinovi}em, izjavio je da mevidio rano ujutro, izvan zgrade, prije nego


@ENE - @RTVE RATA

MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNACSvoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota

MIRSAD [IJAK, DVOSTRUKI RATNI ZLOÎNACSvoju sam kaznu izdrào i s tim sam se davno pomirio. Ali se ne mogu pomiritida sam progla{en krivim za silovanje ène koju poznajem cijelog ìvota


{to sam sa Sabahudinom Opertom krenuona put, dodaje [ijak, napominju}i daAlihodì}a dobro poznaje, jer je godinamabio direktor Osnovne {kole u kojoj jepredavao. Svjedo~enje Rifeta Alihodì}a senavodi i u sudskoj presudi, kao i iskazMustafe Mujezinovi}a, iako je druginavodni svjedok Mujezinovi} umro jo{1997. godine?! No, ovdje brojnimkontroverzama u sudskom procesu [ijku iBa{i}u nije kraj.

Medicinska dokumentacija za{ti}enesvjedokinje do koje su do{li braniteljiMuhidina Ba{i}a i Mirsada [ijka,potvr|uje, naime, da je ona, prije nego {toje prijavila silovanje, poku{ala dobitiprijevremenu, invalidsku mirovinu. No,budu}i da osim tegoba s {titnom `lijezdomnije imala ozbiljnijih zdravstvenihproblema, lije~ni~ka je komisija odbilanjezin zahtjev, uz zaklju~ak da nemanikakve invalidnosti. Potom se svjedokinjaza pomo} obratila svom poznaniku izemljaku, psihijatru GGoranu Grabovcu,ina~e uposlenom na federalnom Institutu zamedicinska vje{ta~enja zdravstvenog stanjau Sarajevu. Doktor Grabovac }e potom,samo petnaestak dana poslije nalazaprvostupanjske lije~ni~ke komisije,ustanoviti da je svjedokinja oboljela odposttraumatskog stresnog poreme}aja(PTSP). Iako je zahvaljuju}i dijagnozidoktora Grabovca dobila mirovinu, tijekomsudskog postupka je utvr|eno da jedna odlije~nica, koja je prema slu`benojdokumentaciji bila u Komisiji za ocjenuradne sposobnosti za{ti}ene svjedokinje,uop}e nije dala svoje mi{ljenje, i da jenjezin potpis falsificiran.

SLU@BENA POTVRDA SILOVANJAKako god, za{ti}ena je svjedokinja

dobila minimalnu mirovinu, ali i slu`benupotvrdu da je silovana iz Udruènja@ene-`rtva rata, ~ime je ostvarila pravona mjese~nu nov~anu naknadu u iznosu od560 KM. Znakovito je, me|utim, da uzdravstvenom kartonu svjedokinje pi{e daje ona, nakon {to je silovana, prvi put oti{lakod lije~nika tek mjesec dana poslije, i tozbog grlobolje, a da se na probleme s{titnom `lijezdom po~ela àliti deset godinakasnije. Sudskom su vije}u, tako|er,prezentirani i dokazi da je svjedokinjaantidepresive, koje joj je lije~nik propisaozbog navodnog PTSP-a, uredno podizala uapoteci sve do po~etka 2010., odnosno doknije po~ela primati mirovinu. îm je njezinpenzionerski status reguliran, naprasno jeozdravila.

Za{ti}ena svjedokinja je dobro pozna -vala Mirsada [ijka i Muhidina Ba{i}a, ali ses obojicom posva|ala u vrijeme rata, upravozbog svog brata, koji je bio raspore|en uvojnu sigurnost HVO-a. Iako je u vrijeme

hrvatsko-bo{nja~kog sukoba boravila nateritoriju pod kontrolom Armije BiH, svovrijeme bila aktivna u Civilnoj za{titi i uhumanitarnim organizacijama, svjedokinjaje imala razloga da bude kivna na dvojicuobavje{tajaca, jer su i [ijak i Ba{i}islje|ivali njezinog brata oko njegove ulogeu zlo~inu nad bo{nja~kim civilima uStupnom Dolu. Svjedokinjin je brat, ina~e,

nakon rata napustio Vare{ i danas ìvi uHrvatskoj. Ona je, pak, samo sedam dananakon {to je, prema vlastitom iskazu bila`rtva mu~kog zlo~ina, nastavila s aktivnimpoliti~kim i dru{tvenim anga`manom.Sude}i prema iskazima svjedoka koji su bili{okirani njezinim zaka{njelim otkri}em,samo je jednoj prijateljici kazala da je bilasilovana.


RATNI ZLOÎN SILOVANJE

Za{ti}ena svjedokinja je silovanjenajprije prije pet godina prijavilapredsjednici Udruènja @ene-`rtve rataBakiri Hase~i}, koja je potom postalanjezina najva`nija saveznica. I mada nijepoznato kada je i kako Bakira Hase~i}certificirana da utvr|uje koja je èna bilasilovana, upravo je zahvaljuju}i njojza{ti}ena svjedokinja dobila status ratne`rtve seksualnog nasilja. Na su|enjuMuhidinu Ba{i}u i Mirsadu [ijku sutako|er svjedo~ile i najbliè suradnice

Bakire Hase~i} - njezina k}erka AmelaMe|useljac (po zanimanju frizerka), kojaje ujedno i tajnica Udruènja @ene-`rtverata i njezina kolegica i ro|aka MelihaMerdì} (po struci trgovac). Iako su tedvije svjedokinje pozvane kako bi govorileo pritiscima Muhidina Ba{i}a na njihovoUdruènje, tijekom ispitivanja su priznalekako ta nevladina organizacija, zapravo,raspolaè velikim financijskim sredstvima.Njihov godi{nji prihod od ~lanarine iznosioko 120.000 KM.

MONOPOL NA RATNE @RTVE SILOVANJA

Udruenje ene-rtve rata vode Bakira Hasei, njezina kerka Amela Meuseljac i roaka Meliha Merdi

OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdruènja @ene - `rtve rata

OBITELJSKI BIZNISBakira Hase~i}, predsjednicaUdruènja @ene - `rtve rata



AKADEMSKI FALSIFIKATORI

U BiH DIPLOMEFALSIFIKUJU

AKADEMICI, MINISTRI, DIREKTORI VELIKIH KOMPANIJA...

Prosvjetni inspektori u BiH svakodnevno se ucjenjuju da }e izgubiti

posao ukoliko objelodane koji visoki bh. zvani~nik je vlasnik kupljene diplome

O R I G I N A L - D U P L J A K

brze diplome:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 23:54 Page 26

Slu~aj ministra MUP-a SrbijeNeboj{e Stefanovi}a, koji je pla-girao doktorat na privatnombeogradskom univerzitetu Mega -trend, poznatom kao najve}a

prodavnica diploma, na na{im prostorimanije jedinstven. Studij na Megatrendu suzavr{ile brojne poznate estradne li~nosti odNata{e Bekvalac do EEkstra Nene, zatimveliki broj voditeljki, manekenki, starleta...To i nije ~udno kada se zna da je izvr{nidirektor fakulteta MMilica Gaji}, snahapokoj nog SSlobodana Milo{evi}a, a vlasnikMi}a Jovanovi}, koji i sam ima plagiranudiplomu.

Uticaj Megatrenda na politi~ku scenuSrbije bio je zna~ajan jer su na njemudiplomirali brojni biv{i i sada{nji ministri.Izuzetak je predsjednik Srbije TTomislavNikoli}, koga u narodu, otkako je diplomi-rao na novosadskom Fakultetu zamenad`ment, zovu Toma Diploma. Rektorpomenutog fakulteta na kojem je Nikoli}postao diplomirani menadèr je profesorMilan Ba~evi}, otac Tomine snahe, odnos-no prijatelj predsjednika Srbije. Nikoodgovoran na tom fakultetu nije mogaopotvrditi da je ikada vidio TomislavaNikoli}a na ispitu ili nastavi.

[tancanje diploma i doktorata na na{imprivatnim, ali i javnim fakultetima odMostara, Trebinja preko Sokoca, Travnika,Kiseljaka, Br~kog, Doboja, Banje Luke,otvara pitanje koliko bh. visokih zvani~nikaima brzo ste~eno diplomu poput TomislavaNikoli}a.

Statistika kaè da je svaka deseta diplo-ma u BiH la`na, kaè za na{ list DDavorinLesko, glavni prosvjetni inspektor Herce -go va~ko-neretvanskog kantona. On tvrdi daje inspekcija kojom on rukovodi prona{lalaìrane diplome na gotovo svim fakulteti-ma u Hercegova~ko-nervetanskom kan-tonu.

Upravo smo dobili neke diplome naprovjeru za koje u startu znamo da sukupljene kao na tr`nici. Ove diplome kojepolicija traì od nas da ih provjerimo izdatesu navodno na Ekonomskom i Pravnomfakultetu u Mostaru, me|utim, imaju la`nepotpise. Osobe koje su ih potpisle uop{te

nisu dekani i rektori tih fakulteta. Imenadu`nosnika, za koja imamo saznanja daimaju kupljene diplome, ne mogu vam re}ijer smo zbog toga imali velikih problema.Mi ni jedno rje{enje nismo napravili, a daneko nije intervenirao. Kada smo otkrilineke stvari na Sveu~ili{tu u Mostaru, umalonismo ostali bez posla. Da ja nemam nekipoliti~ki postament, ve} odavno bih odletios posla. Zbog toga obi~no ne kaèmo da jediploma la`na, ve} da nije evidentirana umati~nim knjigama. Trenutno je aktuelnolaìranje diploma na liniji Pula - Zagreb -Mostar. U praksi smo nailazili na nevjero -vatne stvari. Recimo, u zgradi blizu na{egministarstva otvoren je fakultet. Na radijusam ~uo da upisuju studente, kad sampokrenuo istragu, otkrili smo da se uUpravnom vije}u tog fakulteta nalaze ljudiiz na{eg ministarstva prosvjete. Evo,posljednji primjer: u jednoj srednjoj {koli uMostaru na{li smo brojne nezakonitosti, dabi me poslije toga jedan politi~ar iz SDA uMostaru sreo i rekao mi: ~ovjek je ipakisplivao. Zamislite, ~ovjek je isplivao a u{koli ima milion gre{aka i pronevjerio je nastotinu tisu}a maraka. La`ne diplome smo uMostaru pronalazili u bankama, poznat jeslu~aj i dekanice fakulteta sa la`nom diplo-mom, ali i u uglednim mostarskim pre-duze}ima. Sada pred izbore kod nas se s timimenima ~ak trguje. Recimo, neko potegneime osobe za koju sumnja da ima la`nudiplomu, i onda je drì na ledu. Diplomasrednje {kole pla}a se 500 maraka dok secijena fakultetske diplome kre}e od 10 do15 hiljada maraka. Me|utim, mi svakudiplomu moèmo provjeriti, pa ~ak ivje{ta~enjem papira, kaè na{ inspektorLesko.

U SREMSKU KAMENICU KADA PO\EM JA

Dragan âvi}, predsjednik NDP-a, u~esto zna re}i da se u Republici Srpskoj utoku dana moè ste}i diploma odre|enogfakulteta, i da ukoliko osoba do|e na fakul-tet ranije, istog dana moè postati i magis-tar.

Veliki broj funkcionera u RepubliciSrpskoj ima sporne diplome privatnihfakulteta, a me|u njima prednja~e diplomeFakulteta za uslu`ni biznis iz SremskeKamenice (FABUS) koji je dio


KAKO DO BRZE DIPLOME U BiH

Pi{e: MIRHA DEDI]

Kupovina diploma s privatnih i dravnih fakulteta uBosni i Hercegovini je u toj mjeri uzela maha da jeprosvjetna inspekcija utvrdila kako je svaka deseta

diploma u naoj zemlji lana; naa novinarka istrailaje koji visoki funkcioneri u RS-u i FBiH su vlasnici

sumnjivih diploma


Univerziteta Educons iz Novog Sada. Ispostava ovog novosadskog fakulteta

bila je registrovana u Grudama, na adresisvadbenog salona Otoka i u jednom hoteluna Kupresu. U Republici Srpskoj FABUS jeprestao sa radom 2006. godine.

Upravo tih godina na ovom Fakultetu zauslu`ni biznis diplomirao je ZZoran Gali},nedavno imenovani direktor Grani~ne poli-cije BiH, a u vrijeme sticanja diplome poli-cijski komesar iz Posu{ja. Gali} jeFABUS-ovu diplomu nostrificirao uRepublici Srpskoj i s njom aplicirao zamjesto prvog ~ovjeka Dràvne grani~nepolicije.

Vlasnici FABUS-ove diplome su iMladen Mili}, direktor Fonda PIO RS-a, zatimMile Banika, pro{logodi{nji kandidat zaglavnog revizora RS-a i biv{i direktorPorezne uprave RS-a, kao i PPredragGluhakovi}, aktualni potpredsjednikNarodne skup{tine i biv{i ministar trgovinei turizma RS-a.

Banika je diplomirao na Fabusu zasamo godinu dana a Mili} je zavr{iododiplomski studij 2004. godine, pri ~emuje na istom fakultetu magistarski studijupisao 2003. i okon~ao ga 2007. godine.Gluhakovi} je nakon Vi{e tehni~ke {kole uSubotici tako|er diplomirao i magistriraona Univerzitetu Edukons.

U Banjoj Luci je javna tajna da su pro-teklih godina uglavnom zvani~nici srednjihgodina organizovanim autobuskim prevo-zom i{li u Srbiju i zavr{avali fakultete.Me|utim, do danas niko nije postaviopitanje njihove stru~nosti i validnosti takoste~enih diploma.

DIVLJI DOKTORATI AKADEMIKA RAJKA KUZMANOVI]A

Banjalu~ko Okru`no tuìla{tvo vodiloje istragu u slu~aju nostrifikacije magis-tarskih i doktorskih radova, koje poti~u saSlavjanskog humanitarnog univerziteta uMoskvi, a njima su se, kao i magistarskim i

doktorskim titulama, okitile mnoge poznatei javne li~nosti u Republici Srpskoj.

Prorektor fantomskog Slavjanskog uni-verziteta u Moskvi, istureno odjeljenjeNovi Sad, bio je biv{i predsjednik RS-a iaktuelni predsjednik Akademije nauka iumjetnosti RS-a RRajko Kuzmanovi}. On jebrojne politi~are iz Republike Srpskeproizveo u doktore i magistre iz razli~itihnau~nih oblasti. Na nepostoje}emUniverzitetu akademika Kuzmanovi}a dok-torirali su TTihomir Gligori}, biv{i direktorUprave za geodetske i imovinsko-pravneposlove RS-a, OOstoja Kremenovi}, biv{ipotpredsjednik Vlade RS-a za prvog man-data MMilorada Dodika, Miroslav Mike{,~lan glavnog odbora SNSD-a PPericaBundalo, biv{i ministar unutra{njih poslovai jedan od glavnih aktera afere Srpske {umeMile Radi{i}, Dodikov kum, poznat kaoglavni akter nezakonite privatizacije ban-jalu~ke Medicinske elektronike i izgradnjeobjekta u banjalu~kom Picinom parku.

Kuzmanovi} je kao prorektor pomenu-

tog moskovskog univerziteta potpisao inostrifikovao diplome za 24 osobe. Prvo jedobar dio njih sam potpisao kao profesorSlavjanskog univerziteta, a potom ih kaopredsjednik Komisije za nostrifikacijudiploma na Fakultetu poslovne ekonomije inostrifikovao, odnosno priznao kaoispravne.

Me|utim Prosvjetna inspekcija RS-autvrdila je da ovaj fakultet imao neovjerenufotokopiju licence za Me|unarodnuakademiju humanitarnih i prirodnih naukaiz Moskve, a iz srbijanskog Ministarstvaprosvjete utvr|eno je da SlavjanskiHumanitarni Univerzitet MAGEN izMoskve nema dozvolu za rad na teritorijiove dràve.

Iako je pokrenuta istraga, ovajslu~aj nikada nije dobio sudski epilog, a svioni koji su s ovog Univerziteta ponijelidiplome i danas se nazivaju doktorima imagistrima.

Upu}eni izvori tvrdi da pojedini aktuel-ni ministri iz RS-a imaju doktorate sa



HAMDIJA LIPOVAÂZa dva semestra u SAD-udobio magistarski u Biha}u

MIDHAT ARIFOVI] Magisterij ste~en u srednjoj Bosni

NED@ADBRANKOVI]Profesorimaostalo nepoznatoko je stvarniautorBrankovi}evedoktorskedisertacije


Univerziteta ~iji je kredibilitet upitan.Ministar industrije, energetike i rudarstva@eljko Kova~evi} doktor je ekonomskih imagistar pravnih nauka sa dugogodi{njimradnim iskustvom u privredi i javnojupravi, stoji u njegovoj biografiji.Me|utim, ~ak je i za njegove strana~kekolege iz SNSD-a nepoznanica gdje jeKova~evi} magistrirao i doktorirao i nakojim temama. Ministar finansija ZZoranTegeltija magistrirao je i doktorirao nabeogradskom Univerzitetu Jani}ije iDanica Kari}, koji je uga{en prije desetakgodina kada je protiv vlasnika BBogoljubaKari}a podignuta optu`nica.

Na Univerzitetu Bra}e Kari} diplome sudobili i mnogi zvani~nici iz Unsko-sanskogkantona, posebno iz Ministarstvaunutra{njih poslova USK, ali i politi~ara ibiznismena, koje su ih poslije nostrificiraliu Biha}u. Master diplomu UniverzitetaBra}e Kari} posjeduje i biv{i policijskikomesar USK RRamo Brki}, koji je nepravo-mo}no osu|en na 11 godina zatvora zbog

proizvodnje i trgovine drogom izloupotrebe poloàja. Za ekspresno dobi-vanje diploma u susjednoj dràvi bio jezaduèn CCari{a Be{i} zvani CCar, biv{idekan Ekonomskog fakulteta u Biha}u, kojije prije dvije godine pobjegao u Srbiju.

Stevan Mili}, predsjednik Sindikataobrazovanja RS-a, kaè da je trgovinadiplomama izme|u Srbije i RepublikeSrpske toliko uzela maha da prijeti da pot-puno obesmisli visoko obrazovanje naovim prostorima.

Prije dvije godine u RS-u smo imali

1.200 nezaposlenih ekonomista, a sada ih je3.000. Da li je na regularan na~in moglodiplomirati toliko u~enika u tako kratkomroku? Najvi{e se trguje diplomama fakulte-ta za menad`ment i ekonomiju. Javna jetajna da su u ovaj biznis umije{ane privatneustanove iz Srbije, odakle kod nas stiènajve}i broj diploma, kaè on.

Situacija na privatnim fakultetima uFederaciji BiH kada je rije~ o instantdiplomama nije ni{ta bolja u odnosu na RS.Samo u Srednjobosanskom kantonu postojidvocifren broj fakulteta iako u tom kantonu

nikada nije usvojen Zakon o visokom obra-zovanju. Najpoznatiji fakulteti su uTravniku i Kiseljaku.

SARAJEVSKI PLAGIJATI Prije nekoliko godina u Sarajevu je

pokrenuta prava lavima otkrivanja plagija-tora me|u profesorima, odnosno predstavlj -a nja pod la`nim nau~nim referencama.Plagiranje me|u bh. profesorima i nau~nimradnicima postalo je gotovo uobi~ajenapojava. Prvi je otkriven prof. [[efkija êki},tada{nji dekan Saobra}ajnog fakulteta uSarajevu koji je po|onio djelo dr. RRatkaZelenike, profesora Ekonomskog fakultetau Rijeci. Profesora êki}a razoktkrila jeupravo Slobodna Bosna.

Sredinom 2006. godine dok je êki} biodekan Fakulteta za saobra}aj i komunikaci-je, NNedàd Brankovi}, biv{i premijer FBiH,stekao je zvanje doktora nauka. Profesori sa


KAKO DO BRZE DIPLOME U BiH

U SREMSKU KAMENICU PO DIPLOMU: Veliki brojfunkcionera u RS-u ima sporne diplome privatnihfakulteta, a meu njima prednjae diplome Fakultetaza usluni biznis iz Sremske Kamenice (FABUS). ZoranGali, nedavno imenovani direktor Granine policijeBiH, posjeduje Fabusovu diplomu

MINISTAR TEGELTIJA Doktorat na Univerzitetu Bra}a Kari}

DOKTORSKI DUPLJACI Rajko Kuzmanovi} potpisao 24 la`na

doktorata, jedan od njih dobioTihomir Gligori}

TOMA DIPLOMA Tomislav Nikoli}, koga u naroduzovu Toma Diploma, diplomirao jena Fakultetu za menad`ment, ~iji jerektor otac Tomine snahe


ovog fakulteta su sa podsmijehom komen-tarisali kako je Brankovi}eva doktorskadisertacija napisana na ~istom hrvatskomjeziku, {to je bilo njegovo ustavno pravo.Me|utim, problem je {to je na odbrani dis-ertacije Brankovi} govorio na ~istombosanskom. Profesorima sa ovog fakultetaje ostalo nepoznato ko je stvarni autorBrankovi}eve doktorske disertacije, koju jetada{nji ministar prometa i komunikacijaodradio u rekordnom roku.

Brzu diplomu magistra nedavno jedobio i MMidhat Arifovi}, direktor Porezneuprave Federacije BiH. Arifovi} je zvanjemagistra stekao na jednom od privatnihfakulteta u srednjoj Bosni.

Otkrivanje sumnjivo ste~enih diplomaobi~no je ostajalo bez reakcija istra`nihorgana. âk i u slu~ajevima kada jeFederalna uprava policije vodila istragepovodom neregularno ste~enih diploma bh.politi~ara, te istrage su uglavnom ostajalebez epiloga.

Takav je slu~aj sa smijenjenim kraji{kimpremijerom HHamdijom Lipov a~ om, koji jena krajnje sumnjiv na~in stekao zvanjemagistra 2003. godine. Sporno uLipova~inoj magistarskoj diplomi je to {toje on u Americi na postdiplomskom studijubio samo dva semestra, a za diplomu mag-istra pravnih nauka neophodna su ~etiri.Me|utim, godinu dana nakon povratka izSAD-a, na osnovu dvosemestarskog studi-ja, Lipova~a je dobio zvanje magistra.

Ambiciozni Lipova~a nakon toga je pri-javio doktorat sa sli~nom temom naPravnom fakultetu u Biha}u. Sumnjivimagistarski rad o temi diplomatskog imu-niteta i univerzalne jurisdikcije u me|unar-odnom pravu, Lipova~a je za doktorat samomalo dopunio.

Tako je 2009. godine na sjednici SenataLipova~i prvo prihva}ena doktorska teza uformi izvje{taja o podobnosti teme i kandi-data, a odmah zatim formirana je komisijaza odbranu rada!? Ovakav na~in rada nadoktorskoj disertaciji nezamisliv je uakademskim zajednicama, ali Lipova~a jetada ve} bio op{tinski na~elnik i funkcionerSDP-a.

Ipak, slu~aj PPetra Jur~i}a, nedavno smi-jenjenog predsjednika Nadzornog odboraRazvojne banke Federacije BiH, nesumnjivoje najskandalozniji i najnevjerovatniji. Jur~i}je godinama s krivotvorenom diplomomEkonomskog fakulteta iz Beograda biodirektor Hypo banke u Mostaru, da bi gaprije tri godine Lijanovi}eva stranka kandi-dovala za ~elnog ~ovjeka Razvojne bankeFBiH.

U krivotvorenoj diplomi Jur~i} je naveoda je imao prosjek ocjena 8,25. Me|utim,Ekonomski fakultet iz Beograda tvrdi daJur~i} nikada nije bio njihov student.Nakon toga Tuìla{tvo BiH podiglo je

optu`nicu protiv ~elnog ~ovjeka Razvojnebanke FBiH.

Me|u poznatim vlasnicima la`nihdiploma su EEsed Radelja{, BBesimDurakovi}, direktor Kantonalne uprave zainspekcijske poslove Tuzlanskog kantona,Avdo Suba{i}, inènjer u Zavodu za trans-fuzijsku medicinu Federacije, FFuad Saltaga,biv{i profesor Pravnog fakulteta u Sarajevu.

Radelja{ je poslanik Bosanske strankeu Skup{tini Kantona Sarajevo, delegat uDomu naroda Parlamenta Federacije BiH,predsjednik Upravnog odbora Zavoda zazdravstveno osiguranje i upravlja budètom

od 330 miliona maraka. Prije rata radio je uNjema~koj kao bau{telac. Zbog krivo tvo -renja dokumenata, Radelja{ je osu|ivan nazatvor, ali ga nije vidio jer je predmet zas-tario.

Sifet Kukuruz, pomo}nik ministra zavisoko obrazovanje Kantona Sarajevo,me|utim za na{ list tvrdi da do sada ovoministarstvo, provjeravaju}i ispravnostdiploma, ni na jednom fakultetu u Sarajevunije do{lo do potvrde da je neka diplomakrivotvorena. Ministarstvo je, ina~e, prov-jere vr{ilo po zahtjevu raznih ministarstavaili ambasada.



Iako su zvani~nici Odjeljenja za obra-zovanje Br~ko Distrikta glasno najavili ratmasovnom {tancanju diploma na privat-nim univerzitetima, izostala je svaka akci-ja kojom bi se uveo red na fakultetima uDistriktu. Evropski univerzitet u Br~kom jesinonim za brzo sticanje diplome. Napomenutom univerzitetu jedan profesor jedrào ~ak 80 posto nastave na dva fakul-teta.

Dozvolu za rad Evropskog univerzitetau Br~kom izdao je Esad Kadri}, tada{nji{ef odjela za obrazovanje, a sadadogradona~elnik Br~kog.

[ef Odjela za obrazovanje DistriktaMom~ilo Polji} nedavno je iznio podatkeo diplomama pet studenataFarmaceutskog fakulteta Evropskog uni-verziteta u Br~kom, koji su diplome dobiliu rekordnom roku. Studije su zavr{ili zagodinu dana i tako postali magistri farma-

cije. I 26 diplomaca matematike i fizike ijedan magistar su ovaj teàk studij zavr{iliza oko godinu dana na ovomUniverzitetu.

Na Evropski univerzitet u Br~kom pobrzu diplomu dolaze studenti iz ~itavogregiona, ali i ovda{nji politi~ari. PremaPolji}evim rije~ima, na trì{tu postoji bar1.000 diploma sa Evropskog iInternacionalnog univerziteta u Br~kom ione su rasute {irom biv{e Jugoslavije.

U vrijeme pisanja ovog teksta, Polji} jeod Ministarstva prosvjete i kulture u RS-udobio paket od skoro {est kilograma sum-njivih fakultetskih diploma iz Br~kog, a zakoje su nadle`ni iz RS-a traìli provjeru.Diplome su na Evropskom i Interna -cionalnom univerzitetu ste~ene za tri,odnosno 9 mjeseci, a osobe s ovim diplo-mama koje su u{le u obrazovni sistem RS-apokazale su elementarno neznanje.

TU KUPUJEM, TU ME CIJENE

Na Evropskom univerzitetu uBrkom do diplome za devet mjeseci

EVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOM Na provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerzitetaEVROPSKI UNIVERZITET U BR^KOM Na provjeri {est kilograma diploma sa Evropskog univerziteta



PAZI, SNIMA SE

U oktobru 2010. u okviru privatnog Univerziteta SSST u vlasnitvu porodice GANIosnovana je Sarajevska filmska akademija, koja je pune dvije godine radila ilegalno,

bez vaeeg rjeenja nadlenog Ministarstva; pored injenice da im je studij pozakonskim propisima bio nevaei, menadment SSST-a viestruko je obmanuoprvu generaciju studenata SFA: od praznih obeanja o uvaenim profesorima ipredavaima, pa do nepostojee najsavremenije opreme za snimanje filmova...

KAKO POSTATI FILMSKIRE@ISER (BEZ SUVI[NIH ZA[TO)

T O P G A N E

UNIVERZITETSKIRADNICI BEZPOKRI]APorodica Gani} jednostavno seoglu{ila na sveva`e}e zakonskepropise

ganic drugi dio:TEKST osnova.qxd 11.6.2014 20:16 Page 32

Uoktobru 2010. godine UniverzitetSarajevska {kola za nauku itehnologiju (Sarajevo School ofScience and Technology), koji jeosnovala porodica GGani},

pokrenuo je Sarajevsku filmsku akademiju(SFA), prvu privatnu filmsku {kolu u Bosnii Hercegovini. Ambiciozno zami{ljenprojekat trebao je studentima ponuditisveobuhvatno obrazovanje iz oblastifilmske reìje, odnosno edukovati ih okompletnom procesu nastanka filma: odscenarija i reìje, kamere, rasvjete i zvuka,do montaè i produkcije. Tog oktobra prije~etiri godine na Sarajevsku filmskuakademiju primljena je prva generacija od~etvoro studenata me|u kojima je bila imlada sarajevska glumica LLuna Mijovi},

na{oj publici najpoznatija po ulozi u filmuGrbavica Jasmile @bani}.

NEPOSTOJE]I STUDIJU oktobru 2010. godine prijavila sam

se na konkurs koji je raspisan u sredstvimajavnog informisanja za upis studenata naprvu godinu studija, na odsjeku koji jeSarajevska {kola za nauku i tehnologiju(SSST) nazvala Sarajevska filmskaakademija - Odsjek filmska reìja.Odlu~uju}i o izboru, prihva}ena je mojaprijava i ja sam na pomenuti Odsjek urednoupisana. @ivotna èlja i opredjeljenje su mibili da studiram filmsku reìju te sam se naSFA upisala sa velikim elanom ientuzijazmom, sretna {to }u ostvariti san dasteknem diplomu filmskog reditelja, pri~aLuna Mijovi}.

Prilikom upisa u prvu godinu, platilasam, na ime {kolarine, iznos od 2.685,05eura. Kasnije sam platila i drugi dio{kolarine, u iznosu od 2.556,46 eura. Prvugodinu studija zavr{ila sam sa visokimprosjekom ocjena te se upisala i na drugugodinu. Me|utim, tokom trajanja{kolovanja na drugoj godini studija, saznalasam da je nadle`ni organ, Ministarstvo zaobrazovanje, nauku i mlade KantonaSarajevo, tek 11. 5. 2012. godine daosaglasnost za po~etak rada ovogafakulteta i da SFA moè da upisujestudente na pomenuti odsjek Sarajevskefilmske akademije. Ali, kako se u tomRje{enju izri~ito navodi - da ih upisuje tekod po~etka {kolske 2012./2013. godine,kaè Luna.

Nakon {to je shvatila da studira nanelegalnom fakultetu, ~ijim bi zavr{etkomstekla nevaè}u diplomu koja nigdje ne bibila priznata, Luna se obratila Prosvjetnojinspekciji Kantona Sarajevo. Na njenzahtjev, inspekcija je izvr{ila nadzor nadSFA i konstatovala da je vlasnikUniverziteta SSST, protivno Zakonu ovisokom obrazovanju, izvr{io samovoljno inelegalno osnivanje organizacione jediniceSarajevo Film Academy! Tada{njikantonalni prosvjetni inspektor SSifetKukuruz potpisao je Rje{enje kojim seSSST-u zabranjuje da nastavi izvo|enjenastave na Sarajevskoj filmskoj akademijiza studente koji su u prvu godinu studijaupisani prije studijske 2012./2013. godine.Na ovo Rje{enje SSST i SFA su uloìliàlbu, koja je odbijena. Rje{enje Prosvjetneinspekcije, me|utim, nije mnogo

pokolebalo vlasnika i rektora UniverzitetaEjupa Gani}a i njegovu k}erku, izvr{

Slobodna Bosna 918

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 918