Slobodna Bosna 536

7/24/2019 Slobodna Bosna 536

1/80

SENZACIONALNI DOSJE:KAKO JE POGINUO BORIS TRAJKOVSKI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

MI[KOVI],TODORI],SELIMOVI]...

OBRAÛN@RTVESA D@ELATOM

BALKANSKI TRGOVA^KI RATI[ÊKUJU]I PRESUDU STOLJE]A

POSLJEDNJEREISOVOISKU[ENJENe priznajem civilnu vlast u BiH

JUSUFBARÎ]

vehabijskijastreb


2/80


3/80

6 HISTORIJSKA ODLUKABiH protiv Srbilje i CrneGore

Me|unarodni sud pravde }e uponedjeljak, 26. februara 2007, ta~nogodinu dana nakon po~etka rasprave usporu Bosna i Hercegovina protiv Srbije

i Crne Gore, izre}i presudu o tomeda li je pravni nasljednik nekada{njeJugoslavije - dràvna zajednica SCG,odgovorna za genocid u BiH.Podsje}amo na hronologiju spora, prvogu povijesti Me|unarodnog suda pravde ukojem je jedna dràva optuìla drugu zagenocid

16 BLOKIRANAFEDERACIJASindrom Ajanovi}zahvatio dva HDZ-a

Izbor zastupnika u Dom narodaParlamenta BiH izazvao nevi|enupometnju u dva HDZ-a: za pet hrvatskihmjesta u Domu naroda predloèno ~ak19 ravnopravnih kandidata!

20VEHABIJSKIJURI[ NA SARAJEVOCareva dàmijamora pasti

Vi{emjese~na trvenja sukobljenih frakci-

ja unutar Islamske zajednice pro{le sunedjelje dobila dramati~ne razmjere kadaje sarajevska policija na poziv legalnihislamskih autoriteta u Carevoj dàmijibila prisiljena intervenirati protivagresivnih vehabijskih lidera: na{novinar otkriva pozadinu ovog sukoba

28 SENZACIONALNOOTKRI]E SLOBODNEBOSNEKako je poginuopredsjednik Makedonije

Slobodna Bosna prva objavljuje stravi~nedetalje smrti makedonskog predsjednika Borisa

Trajkovskog i putnika u Beachcraft King Air200 koji se 26. februara 2004. sru{io prilikomslijetanja na aerodrom u Mostaru

32 DR@AVNA IMOVINABEZ ZA[TITEHrvatski generalokupirao bh. vilu u Trstenom

Oronulu rezidenciju nekada{nje komu-nisti~ke elite BiH u Trstenom nadomakDubrovnika, za koju je svojevremeno biozainteresiran holivudski glumac JohnMalkovich, prije dvadesetak dana nelegal-no zaposjeo penzionirani hrvatski generali aktivni tajkun Vladimir Zagorac

48 RAK NA MOZGUPjesmom protivcenzorske diktature

Samo nekoliko dana nakon {to su travni~kitotalitaristi zabranili odràvanje koncertapopularnog rije~kog benda LET 3 UTRAVNIKU, Bosna i Hercegovina na{la sena novom udaru svete inkvizicije: naime,odlukom generalnog direktora RAK-aKEMALA HUSEINOVI]A sarajevskiRADIO 202 ka`njen je sa 10.000 KM zbogemitovanja pjesama izrazito vulgarnogsadràja; na{a novinarka istra ila je uzroke iposljedice ovog skandala, koji je o{tro osudioi ~lan Predsjedni{tva BiH @ELJKO KOM[I]

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

Lektor

Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks

444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minista rstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

536Sadràj

MISTERIOZNA, NERAZJA[NJENA SMRT: Slobodna Bosna jedina je imala cjelovitizvje{taj o pogibiji makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog 2004. godine uokolini Mostara


4/80

Javlja ekskluzivno za najtira`niji

bosanskohercegova~ki dnevni listMeddìda Kreso, predsjednica SudaBiH, da je negdje (Haag) odato priz-nanje reformi pravosu|a u BiH; to bi

za sve nas trebalo biti priznanje, ali istovre-meno i obaveza.

Protiv predsjednice Suda BiH gospo|eKreso (vjerovali ili ne) sad-zasad nemamnekih ozbiljnijih primjedbi. To {to radi, ~inimi se, radi relativno korektno. Samim tim,njen udio u vlastitoj zoni odgovornosti, kadazborimo o reformi pravosu|a, ne bi trebao bitisporan. Sud Bosne i Hercegovine, na ~ijem je

~elu gospo|a Kreso, ima dovoljnosvojih/internih problema da bi im sad neko(dobronamjeran) oteàvao delikatnu poziciju.Predsjednica Suda je za to zaduèna i neka torije{i u skladu sa zakonskim ovla{tenjima.

Ono {to bi trebalo biti predmet ovogateksta jeste uspje{no provedena reforma

pravosu|a, proces za koji su iz Evropestigle najvi{e ocjene a pokupila ih i najti-ra`nijim dnevnim novinama podastrla

predsjednica Suda gospo|a Kreso.Ali, da vidimo kako reformirano pravo-

su|e funkcionira u praksi; moè biti da jeli~ni primjer uvijek subjektivan, ali je

prete no i najilustrativniji. Protiv SlobodneBosneu ovom se ~asu vodi stotinjak (laèm,

pretjerujem - svjesno) sudskih procesa. Napamet mi nije palo da iz te ~injenice ne{toprofitiram, zivkam helsin{ke odbore,

tr~karam izme|u Sr|ana Dizdarevi}a i

nekakvogDivjaka izTransparency interna-tionala; kako se ve} zovu te udruge kojeuredno dobijaju milione maraka da bi ljudi-ma - a novinari su, vjerovali ili ne, ljudi -osigurali ljudska i gra|anska prava.

Nikom se mi za pomo} obratilinismo, samo zato {to vjerujemo ureformirano pravosu|e. Prijesedam dana sarajevsko op}inskosudstvo presudilo je da na{ list

mora platiti neku koli~inu para familijiHajradinovi}, otac Izet, sin Elvis, na konto

te{kih, nepodno{ljivih kleveta koje smo go-dinama protiv iste (familije) izricali imasovno {irili. Da je civilni i javni sektor uBosni i Hercegovini ure|en proporcionalnonovcu koji je u njega uloèn, problem safamilijom Hajradinovi} uop}e ne bi bioprivilegija Slobodne Bosne, ve} bi senjime bavili oni koji su za to pla}eni. A, pritom, uop}e ne tvrdim da se ta dràvnadruìna ne bavi familijom Hajradinovi} -

bave i te kako!U istom danu kada je sutkinja Op-

}inskog suda u Sarajevu presudila Slo-bodnoj Bosni, ozbiljne dràvne slu`be

(SIPA, OSA, INTERPOL ...) intenzivno suse bavile (pa ~ak i nas u ovim novinama uvezi s tim konsultirale) familijom Haj-radinovi}. Niko ìv ne zna (a saznat }e se,uvjeren sam) kako se ta makedonsko-

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 22. 2. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

Da je civilni i javnisektor u Bosni i

Hercegovini ure|en

proporcionalno novcukoji je u njega uloèn,problem sa familijom

Hajradinovi} uop}e nebi bio privilegija

Slobodne Bosne, ve}bi se njime bavili oni

koji su za to pla}eni. A,pri tom, uop}e ne

tvrdim da se ta dràvnadruìna ne bavi

familijom Hajradinovi} -bave i te kako!

REFORMA PRAVOSU\A - MI

Sve dok se ne reformiraSlobodna Bosna }e bitiusmjeren protiv ugledn

POHVALE IZ HAAGA:Carla del Ponte i Meddìda Kreso


5/80

bo{nja~ka familija etablirala u Sarajevu, ~iji

su dràvljani otac i sinovi, odakle im milionimaraka koje su {akom i kapom prosipalikupuju}i nekretnine u centru Sarajeva. Dokse to ne ustanovi (a upu}eni izvori tvrde mida je rije~ o najambicioznijoj multilateralnoj

policijsko-obavje{tajnoj operaciji {irokihrazmjera), obitelj Hajradinovi} je formalno-

pravno ~ista; temeljem presude sarajevskogOp}inskog suda, reformiranog, kojom suoni po{teni a Slobodna Bosna klevet-ni~ko-la`ljivi medij.

Ne}e nas to obeshrabriti - visoki pred-stavnikSchillingprodu io je mandat Komisiji

za reviziju dràvljanstava; ima i u toj komisi-ji raznoraznog olo{a. Ne mo e osoba koja jeHajradinovi}e i sli~ne uvela u dràvljanstvoBiH, a zove se Bakir Dautba{i}, napre~ac

poni{titi svoje prvostepene odluke. Ali,ostaje da vjerujemo kako }e VjekoslavVukovi}, {ef Komisije, u produènom man-datu stvari istjerati na ~istinu, uklju~uju}i iulogu doti~nog Dautba{i}a.

N

ema nam druge nego da vjeruje-mo u pravni poredak u okvirukojeg }e se neko na Op}inskomsudu u Sarajevu kad-tad sjetiti da

se Slobodna Bosna, pi{u}i oHajradinovi}ima, nije bavila (niti je mogla)uzrocima, nego posljedicama pravnedùngle koju je stvorio Izetbegovi}ev vo-luntaristi~ki reìm.

Rije~i hvale na ra~un reforme pravo-su|a u BiH {to ih je u Haagu primilaMeddìda Kreso nisu naodmet. Sedamdana ranije i ~lan Predsjedni{tva BiH HarisSilajdì} tokom posjete Visokom sudskomi tuìla~kom vije}u BiH kazao je kako jeBiH u reformi pravosu|a napravila ogro-man iskorak u odnosu na cijelo okruènje.

Kaè to Silajdì} i u o~i gleda predsjedni-ka Visokog sudskog i tuìla~kog vije}aBranka Peri}a - osobu koja je bila tuìlac uTesli}u u vrijeme kada je u tom gradu lik-vidirano stotinjak a protjerano desetine hi-ljada ljudi!

22. 2. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ÊTVRTAK, 15. FEBRUARO tu`bi BiH protiv nekada{nje SRJ brblja li brblja ameri~ki advokats-

ki anonimus Francis Boyle. Jedan od najnepoznatijih ameri~kih advoka-ta Boyle voli soliti pamet zainteresiranim stranama. Apsolutno nikog

ozbiljnog ne zanima {ta ameri~ki besposli~ar tvrdi - vidim da FatuOrlovi} u njenoj vi{egodi{njoj borbi za vlastito dvori{te zastupa savr{enadvokatski tim @ARKO BULI], FAHRIJA KARKIN I JOSIP MUSELIMOVI]!Fenomenalna trojka: da su @ara, Fahro i Jozo branili Sadama Huiseina,on bi i danas bio demokratski izabran predsjednik Iraka.

PETAK, 16. FEBRUARPitaju me omladinci, èljni znanja, mla|e kategorije stanovni{tva

mogu li im posuditi neku od knjiga velikog u~enjaka TARIKA HAVERI]A.Rado bih to u~inio, me|utim, u svakoj od knjiga koje je objavio Haveri}stoji da je zabranjeno raspar~avanje djeci starijoj od dvanaest godina.Prema tome, draga djeco, ako ste ve} toliko znatièljni, nudim vam nauvid kapitalno djelo nau~nika Haveri}a - Magare}e godine, jezivu

dramatizaciju solidnog djela Branka ]opi}a!

SUBOTA, 17. FEBRUARGrozna utakmica. Real Madrid protiv nekoga (mislim da je Betis,

ali nisam siguran) jedva izvukao nerije{en rezultat. Nekako sam pa`njuokupio oko DAVIDA BECKHAMA, dèt-set ikone. Kad se utakmica zavr{ila,zaklju~ih: pa Beckham je, zapravo, savr{en igra~. Onaj ko je platio stomiliona dolara da od ponajboljeg igra~a sa Ostrva napravi cirkuzanta u

Americi uop}e se nije zeznuo.

NEDJELJA, 18. FEBRUARHrvatska bira reprezentativca za pjesmu Evrovizije i vidim da je uz

ostale kandidate (nepodno{ljivo dosadni Sandi Cenov, postbobanovske

curice iz FEMINEMA...) jedan od kandidata za hrvatskog predstavnika naEurosongu i KEMAL MONTENO. Mene je uhvatio stid, a ne znam je li Kemu?!

PONEDJELJAK, 19. FEBRUARIma tome i dvadeset i pet godina kako sam upozorio da svako

koketiranje sa nacionalizmom izrazvno vodi u nacionalizam, {to }ere}i krvoproli}e. Povod je bila plo~a kultne grupe IDOLI Odbrana iposljednji dani u kojoj su, kao, konceptualno razlo`no, ubacili malopravoslavnih elemenata. Bio je to, Bog da mi du{u prosti, savr{enalbum. Ali me ne{to krupno u vezi s njim uljalo, danas napokon skon-tah {ta: onaj koji se sa tim zajebavao, Vlada Divljan, zavr{io je kod

êde Jovanovi}a u srpskim Liberalima a onaj koji je to ozbiljno shvatio, Sr|an [aper, mar-ketin{ki-idejno podràva predsjednika Srbije Borisa Tadi}a. Ponovo gledam intervju {to ga je

[aper dao mom jaranu Aci Stankovi}u i razmi{ljam: nacionalizam (a [aper jeste nacionalista)nije stvar politike, nego ukusa!

SRIJEDA, 21. FEBRUARANDREJ NIKOLAIDIS zove me iz Crne Gore i pita {ta su eventualne

prakti~ne posljedice jo{ eventualnije presude u Haagu u kojoj bi BiHdobila Srbiju i Crnu Goru. Nespremno mu kaèm da bi to zna~ilo da muvi{e nema honorara, te da }e morati vratiti sve {to smo mu platili uzadnjih 5-6 godina. Buraz, za to sam se i borio svih ovih godina ,odgovori Andrej, a ja ostadoh bez ijednog spomena vrijednog argu-menta.

UTORAK, 20. FEBRUARMILORAD DODIK u intervjuu za Ve~ernji listveli da ne}e prihvatiti

nijedan politi~ki aran`man u koji nisu uklju~eni Hrvati. Izvrsno, pre-cizno, nepotkupljivo, ustavno-pravno dosljedno. U slu~aju da o tome ko

je Hrvat a ko nije, ne odlu~uje Milorad Dodik nego, eventualno, biskupFranjo Komarica... Koliko vidim, vi{e Dodik ima ministara Hrvata uvladi nego ~asni biskup na nedjeljnoj misi.

SEDAM DANA & LJUDI

OVI I LEGENDE

pravosu|e,levetni~ki listh gra|ana


6/80

1993. Bosna i Hercegovina pod-nosi zahtjev da se tada{nja SR Jugoslavijaproglasi odgovornom za kr{enjeKonvencije o spre~avanju i ka`njavanjuzlo~ina genocida.

Tuma~enja primjene i izvr{avanja ovekonvencije, podrazumijevaju}i tu i spo-rove koji se odnose na odgovornost neke

dràve po predmetu genocida ili nekogdrugog djela iz ~lana III, iznose se predMe|unarodni sud pravde na traènjejedne od strana u sporu. BiH protivSCG je prvi slu~aj u povijesti Me|una-rodnog suda pravde, najvi{eg sudaUjedinjenih nacija osnovanog 1946., da jejedna dràva optuèna za genocid.

1995. Odvjetnici Beograda pod-nijeli su odgovor na tu`bu Sarajeva,tvrde}i da ovaj sud za tu`bu nijenadleàn. Tvrdili su tako|er da seJugoslavija nije mije{ala u ono {to se

de{avalo u Bosni; zatim da Bosna nijepotpisnik Konvencije o genocidu; te daslu~aj nije pravno zasnovan jer ~ak i dajest potpisnica Konvencije, njeno pristu-panje Konvenciji desilo se nakonpo~injenih zlo~ina.

1996. Me|unarodni sud pravdeodbacuje ove prigovore i zaklju~uje dasud jest nadleàn za ovaj slu~aj.

1999. Zvani~ni Beograd po-kre}e poseban postupak pred Me|unaro-

dnim sudom pravde protiv zapadnihdràva, a optuùju}i ih za genocidpo~injen tokom operacije bombardiranjakoju je u martu te godine otpo~eo NATO.Me|utim, nakon {to je Beograd i samzatraìo pristupanje NATO-u, zastupnicisrpske strane zatraìli su reviziju par-nice, tvrde}i da Me|unarodni sud nijenadleàn za nju zbog toga {to u spo-menutom periodu tada{nja Jugoslavijanije bila ~lan UN-a.

2001. Zvani~ni Beograd podnosizahtjev Me|unarodnom sudu pravde zapreispitivanje nadle`nosti, po optu`nici zakr{enje Konvencije o genocidu koju jeBiH podnijela protiv SRJ.

2003. Me|unarodni sud pravdeodbacio je zahtjev Beograda i potvrdiosvoju nadle`nost u ovom slu~aju.

2006. Usmena rasprava o pitanji-ma nadle`nosti i su{tini spora odràna jeod kraja februara do po~etka maja izaklju~ena je zahtjevom da se SCG pro-glasi odgovornom za genocid koji je,posredstvom svojih organa i entiteta,po~inila u BiH ili, alternativno, zasau~esni{tvo, dakle pomaganje i po-dràvanje genocida koji su po~inili pojed-inci, grupe i entiteti.

Od Me|unarodnog suda je, tako|er,traèno da konstatuje da Beograd i daljekr{i Konvenciju o genocidu, neizru~iva-njem optuènih za ratne zlo~ine, u prvomredu Ra tka Mlad i}a i Radovana Ka-radì}a; zatim je zahtijevano da se Srbijai Crna Gora - ukoliko se ustanovi da je

odgovorna za genocid - obaveè da Bosnii Hercegovini i njenim gra|anima nadok-nadi {tetu i gubitke.

2006. Predstavnici SCG su,tokom usmene devetonedjeljne rasprave,osporavali nadle`nost Me|unarodnogsuda pravde da presu|uje u ovom sporu inegirali da je zvani~ni Beograd imao bilokakve veze sa snagama koje su izme|u1992. i 1995. godine ~inile zlo~ine u BiH;negirali su, tako|er, da su zlo~inipo~injeni u BiH dosegli razmjere genoci-da; pored toga, zastupnici SCG su najvi{evremena i argumenata uloìli za ospora-vanje nadle`nosti Me|unarodnog sudapravde, pozivaju}i se na presudu iz 2004.godine kojom se taj sud proglasio nena-dle`nim da presu|uje u sporu koji jenekada{nja SRJ pokrenula protiv osamzemalja NATO-a.

2007. Me|unarodni sud pravde}e 26. februara 2007., godinu dana nakon

HISTORIJSKA ODLUKA


Me|unarodni sud pravde }e u ponedjeljak, 26. februara 2007, ta~no godinu dana napresudu o tome da li je pravni nasljednik nekada{nje Jugoslavije - dràvna z

prvog u povijesti Me|unarodnog suda pravde u

Priredila

Danka Savi}[email protected]

2626

Dan istine, pravde,

RUKE POMIRENJA: BorisTadi}, predsjednik Srbije,i Sulejman Tihi}, biv{i~lan Predsjedni{tva BiH


7/80

BiH protiv Srbilje i Crne Gore


n po~etka rasprave u sporu Bosna i Hercegovina protiv Srbije i Crne Gore, izre}iednica SCG, odgovorna za genocid u BiH. Podsje}amo na hronologiju spora,jem je jedna dr`ava optu`ila drugu za genocid

februarfebruarDAN D

poravnanja ra~una


8/80

po~etka usmene rasprave u sporu Bosnai Hercegovina protiv Srbije i Srne Gore,

po tu`bi koju je prije ~etrnaest godinapodigla Bosna i Hercegovina, izre}i pre-sudu o tome da li je nekada{nja SaveznaRepublika Jugoslavija, odnosno njenpravni nasljednik dràvna zajednica SCG,odgovorna za genocid u BiH.

HISTORIJSKA ODLUKA

1946. Generalna skup{tina Ujedinjenihnaroda je svojom rezolucijom proglasilagenocid za zlo~in po me|unarodnom pravu.Prema ~lanu III ove Konvencije, pod geno-cidom se podrazumijeva bilo koje od dolje

navedenih djela, sa namjerom da se pot-puno ili djelimi~no uni{ti jedna nacionalna,etni~ka, rasna ili religiozna skupina. Djelakoja se ovdje navode su: ubistvo ~lanovagrupe, te{ke povrede fizi~kog ili mentalnog

integriteta ~lanova grupe, namjerno podvr-gavanje grupe takvim ìvotnim uvjetimakoje treba da dovedu do njenog potpunog ilidjelimi~nog fizi~kog uni{tenja, mjere usm-jerene ka spre~avanju ra|anja, te prinudno

premje{tanje djece. Prema ~lanu III ka`njivasu slijede}a djela: genocid, sporazum oizvr{enju genocida, neposredno i javno pod-sticanje na izvr{enje genocida, poku{ajgenocida, sau~esni{tvo u genocidu.

UN-ova KONVENCIJA O GENOCIDU

Najteà tu`bakojom se bavi Haag

SUDSKIPROCES DUG14 GODINA

Vlasti BiH tuìlesu 1993. godinetada{nju SRJ kojaje u me|uvremenupromijenila vi{eimena

I[ÊKUJU]I PRESUDU: RadoslavStojanovi}, glavni zastupnik Srbije,i Sakib Softi}, advokat BiH uprocesu pred Me|unarodnimsudom pravde u Haagu



9/80



10/80

MINI MARKET Evropa pati od sindroma jadnih SrbaCARLA DEL PONTE, ha{ka tuìteljica

MIRNES UDAREN U GLAVU

Predsjednik BOSS-a Mirnes

Ajanovi} prijavio sudu Merseda[erifovi}a i Mirzu Muki}a koji suga, navodno, izudarali pred

po~etak su|enjaPrije nekoliko dana u Op}inskom sudu Tuzla izbila je tu~a

izme|u predsjednika BOSS-a Mirnesa Ajanovi}a, te predsjednikatuzlanskog Kantonalnog odbora Narodne stranke radom za boljitakMerseda [erifovi}a i ~lana iste stranke Mirze Muki}a. Dok su~ekali pred sudnicom, prema tvrdnjama Ajanovi}a, [erifovi} i Muki}

su ga fizi~ki napali, a Mirnes je, izdràv{i par udaraca, uspio namobitelu snimiti psovke i uvrede koje su mu navodno upu}ene. Savcrven u licu, Mirnes je odmah sutkinji Ismeti Mujanovi} predloìoda se snimak sa mobileta prihvati kao dokaz protiv optuènih. Kakoje Ajanovi} predloìo, tako je sutkinja odbila njegov prijedlog.

Ina~e, Ajanovi} u svom stilu pravnika-po~etnika, u procesu zaklevetu protiv [erifovi}a i Muki}a, advokat je vlastite BOSS stranke!Kako [erifovi} i Muki} pripadaju onima koji smatraju da Ajanovi}nema veze sa pravom, a jo{ manje sa normalnim svijetom, na sudusu ustvrdili slijede}e:

Tvrdimo da je Ajanovi} patolo{ki agresivna osoba, o~emu svjedo~i preko 70 privatnih tu`bi koje je podnio protivnovinara i bh. medija. Prema tome, ovo {to je izjavio u zapis-

Ovonedjeljna posjeta Sarajevu dràvnog vrha Slovenije na~elu sa premijerom Janezom Jan{om izazvala je buru reakcijagra|ana BiH koji se smatraju o{te}enim od strane biv{ejugoslovenske republike. Slovena~ke vlasti i dalje se ne smatra-ju odgovornim za plja~ku hiljada bosanskih deviznih {tedi{a a nibosanske vlasti tokom bilateralnih razgovora nisu pretjeranoinsistirale na tom problemu.


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

BIV[A

Bosancipro

Mirnes Ajanovi}


11/80

nik samo je posljedica njegove agresivnosti i vjerovatne men-talne bolesti!

(A.B.)

U SARAJEVU @UTI], UBEOGRADU MUTI]

Upu}eni tvrde da je Re{ad @uti}nedavno u Beogradu potraìvanja

federalnih firmi nudio za 15posto ukupnog duga!

Re{ad @uti}, direktor federalne Agencije za privatizaciju, i nje-

gov pomo}nik za pasivni podbilans Vahid Dupovac nedavno su,navodno, boravili u Beogradu gdje su pregovarali o prodaji imovinekoju u Srbiji i Crnoj Gori posjeduju kompanije sa podru~ja FederacijeBiH, a koja se vodi u pasivnoj podbilansi tih preduze}a. Pregovori su,prema navodima na{eg izvora, vo|eni sa beogradskom kompanijomYugoimport SDPR (koja je bila umije{ana u posao sa prodajomnaoruànja koji je svojevremeno vodila kompanija Intrade), a skojom @uti} i Dupovac ve} imaju poslovnog iskustva. Naime, tokom2005. godine od iste firme napla}ena su sredstva na temeljupotraìvanja preduze}a iz namjenske i nenamjenske industrije sasjedi{tem u FBiH. Tada je trideset firmi sa podru~ja FBiH odYugoimporta uspjelo naplatiti blizu {et miliona ameri~kih dolara.Me|utim, dobro upu}eni izvori navode kako @uti} i Dupovac sa

menad`mentom Yugoimporta SDPR-a sada pregovaraju o prodajipreostalih potraìvanja firmi sa prostora Federacije BiH, i to za 15procenata ukupne vrijednosti tih potraìvanja!

(M.F.)

Haris Silajdì} me u ìvotu uop{te ne zanima

MILORAD DODIK, premijer RS


Re{ad @uti}

E@ELAvSlovenaca


12/80

Upravni odbor Vije}a za implementaciju mira (PIC) po~etkomnaredne sedmice na sjednici u Briselu donijet }e kona~nu odluku o

sudbini Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini nakon 30.juna ove godine. Kako sada stvari stoje,

sasvim je izvjesno da prvobitnodonesena odluka o ga{enju

OHR-a na predstoje}oj sjedniciPIC-a ne}e biti potvr|ena.

Umjesto toga, daleko jerealnije o~ekivati da }e pri-

jedlog visokog predstavnikaChristiana Schwarz-

Schillinga o produènjumandata OHR-a u BiH unarednih {est mjeseci ili

godinu dana, kao i o ostankubonskih ovlasti, a koji je on

ve} poslao zemljama ~lanica-

ma Vije}a za imple-mentaciju

mira,

MINI MARKET Presuda Gojku Jankovi}u predstavljasilovanje pravdeJEVTO JANKOVI], advokat

NAJNOVI] SREDOJE

Direktor SIPA-e Sredoje

Novi} posljednjih dana, premapotrebi, nastupa i kao kandidatSNSD-a i kao neovisnipolicijski du`nosnik

Premda je du`nost ministra za civilne poslove BiH zvani~nopreuzeo 9. februara, Sredoje Novi}je gotovo cijeli tjedan para-lelno obavljao i poslove direktora Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA-e). Zvani~na odluka o Novi}evom razrje{enju sdirektorske pozicije u SIPA-i je, naime, donesena tek na drugojsjednici Vije}a ministara B iH koja je odràna 15. februara i za njuje, izme|u ostal ih, glasao i sam Sredoje Novi}. Ovoga je puta,istina, Novi} nastupio kao kadar SNSD-a, stranke koja ga je ikandidirala u Vije}e ministara, a ne kao nezavisni policijskidu`nosnik, kako su ga, proteklih godina, pogre{no predstavljaliraznorazni strani diplomati uz ~iju je potporu i izabran za direk-tora SIPA-e. (S.M.)


I NAKON SCHW

Zbog izostanka interespreuzmu rukovo|enje O

da PIC produì mand

CHRISTIAN SCHWARZ-SCHILLING: Iako nije koristiobonske ovlasti, preporu~io jezemljama ~lanicama PIC-a daostanu na snazi

OSTANAK OHR-aNEUPITAN:Sasvim jeizvjesno da }e

PIC na sjednicinarednesedmice donijetiodluku oproduètkumandata OHR-a

Sredoje Novi}

Sjedi{te SIP-e


13/80

dobiti potrebnu podr{ku. Po~etkom sedmice, kada su se, neo~ekivano,zbog naredne sjednice PIC-a (26. i 27. februara) okupili ambasadorizemalja Vije}a (zbog sastanka oko reforme policije, te narednog PIC-a)Christian Schwarz-Schilling u svom komentaru objavljenom u

njema~kom dnevniku Die Welt odaslao je istu poruku koju je prethodnoposlao ~lanicama PIC-a: Ured visokog predstavnika treba daostane otvoren jo{ jednu godinu kako bi dalje vodio proces refor-mi u Bosni i Hercegovini. Potreba za ostankom OHR-a kao i zazadràvanjem bonskih ovlasti u BiH, prema Schillingu, uvjetovana jepoliti~kim faktorima, ne samo u BiH, nego i u okruènju - pri ~emupitanje rje{avanje statusa Kosova igra posebno va`nu ulogu. Poredtoga, Schilling smatra da se jo{ uvijek nisu stekli politi~ki uvjeti zaga{enje OHR-a, te da ovaj ured jo{ nije rije{io status onih osoba koje suprethodni visoki predstavnici smijenili zbog nesaradnje sa Ha{kim tri-bunalom ili opstrukcije Dejtonskog sporazuma, {to bi u narednom peri-odu, pored fokusiranja na ispunjavanje uvjeta za potpisivanjeSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju, te ustavnih reformi, bio jedanod njegovih prioriteta. Ono {to ostaje potpuno nejasno jeste pitanje ko

}e u narednom periodu voditi OHR. PIC, kako saznajemo, jo{ uvijeknema niti jednog kandidata koji je izrazio èlju da u slu~aju ostankaOHR-a, {to je vi{e nego izvjesno, bude na njegovom ~elu. Schilling, sadruge strane, ne}e, zbog poodmakle starosti (77 godina), traìtiproduènje mandata, ali s obzirom da jo{ uvijek nema drugog kandida-ta, ne treba isklju~iti mogu}nost da upravo Schilling i nakon 30. junaostane na ~elu Ureda visokog predstavnika! (D. Savi})

STRANKA Z(GR)ABIH

Mogu li politi~ki sponzori

Hamzaliji Ibri}u Jati pomo}i da slo{ijom ponudom pobijedi natenderu za Hidrogradnju?

Iz provjerenih izvora doznali smo da se na tender za privatizaci-ju sarajevske Hidrogradnjeprijavilo ~ak pet kompanija {to bi moglo

ozbiljno poremetiti privatizacijski scenarij tajkuna iz SrebreniceHamzalije Ibri}a Jate i njegovog politi~kog pokrovitelja HarisaSilajdì}a. Na tender za preuzimanje Hidrogradnje Jata se pojaviooja~an potpisanim partnerstvom s turskom kompanijom Enka,slovena~kim Gradisomi menad`mentom Hidrogradnje, i njegova jeponuda bila najbolja - sve dok je bila jedina. No, u me|uvremenu, natender za Hidrogradnju pristigle su jo{ ~etiri ponude, sve bolja odbolje, tako da je Jatina udruèna ponuda nenadano pala na dnoljestvice. Bolju ponudu od Jate dostavio je konzorcij hrvatskih kom-panija predvo|en KonigomRadomira â~i}a, ali i prili~no anonim-na gra|evinska kompanija Integraliz Lakta{a!

No, Jata se ne}e tek tako predati: istina, njegova ponuda nijenajja~a, ali uz malu pomo} mo}nih politi~kih sponzora ta bi se sit-nica mogla zanemariti... (M.A.)

Me|unarodna zajednica navija za DodikaSULEJMAN TIHI], predsjednik SDA


ZA - SCHILLING

ozbiljnih kandidata daR-om, postoji mogu}nostt Schwarz-Schillingu

HamzalijaIbri} Jata

HarisSilajdì}


14/80

FADIL JAGANJACNa~elnik Terenske slu`be DGS-a

za sigurnost aerodroma[to se ti~e reforme policije,

nepobitno je da komanda i reformapolicije mora pote}i sa vrha dràve,jer se ovako pokazalo da policija nijeu~inkovita. Ako bi morale ostatientitetske policije, onda bi se one

morale organizovati unutar odre-|enih oblasti, a policijske operacije ikomanda bi morale biti na nivoudràve. U tom slu~aju entitetskepolicije morale bi imati manju ulogu

u svom djelovanju. Prema tome, ne vjerujem da se moè provestiprava reforma, a da ostanu entetski MUP-ovi. Policija na entitet-skom nivou ne postoji ni u jednoj drugoj dràvi osim u BiH.Dràvna policija je neminovnost i mislim da je te{ko provestireformu policije bez jedne komande na dràvnom nivou.

DRAGAN MIKEREVI]Poslanik PDP-a u Narodnoj skup{tini RSJa mislim da je apsolutno

mogu}e napraviti reformu policije uBiH, a pri tom sa~uvati entitetskepolicije. Po{tuju}i tri evropska prin-cipa, imaju}i u vidu najbolju praksuEU, toj istoj zajednici dràva kojojmi teìmo, smatram da je mogu}eprovesti reformu policije, a ostavitienititetske MUP-ove. To je po mommi{ljenju kompromis na kojem mitrebamo graditi ubrzanje evro-

atlantskih integracija.

MINI MARKET Prijete mi politi~ari i kriminalcikojima sam stao na ùljKEMAL AU[EVI], direktor UIO

UPRAVNI ODMOR

Na odli~no pla}enu lezi-hljebu-da-

te-jedem funkciju u Lutriji BiHHDZ imenovao Zdravka Rai}a,odvjetnika Dragana ôvi}a

Jedna od posljednjih odluka koju su ministri u dosada{njemsazivu Vlade Federacije donijeli na sjednici odrànoj 8. februaraodnosila se na imenovanje novih ~lanova Upravnog odbora LutrijeBiH. Pa su tako na iznimno dobro pla}ena mjesta u Upravnomodboru ove profitabilne tvrtke postavljeni Anka [e{lija, EdhemPa{ukan, Haris Avdi} i Amela Ke~o, dok je na mjesto predsje-davaju}eg izabran Zdravko Rai}. Kako nezvani~no doznajemo,

Rai}evo je imenovanje izvr{eno na izri~ito traènje sada ve} biv{egfederalnog ministra financija Dragana Vranki}a, {to ne bi bilosporno da ovaj nekada{nji mostarski sudac i tuìtelj nije danas odv-jetnik njegovog strana~kog {efa Dragana ôvi}a. Navodno da liderHDZ-a BiH nije slu~ajno odabrao Zdravka Rai}a da ga, zajedno sJosipom Muselimovi}em, brani u sudskom procesu koji se protivnjega vodi na Sudu BiH, jer njih dvojicu, osim poslovnih, spajaju iobiteljske veze.

(S.M.)

PRO ET

CONTRA

NE

DA

@ELJKO MIJATOVI]Ministar unutra{njih poslova FBiH

Ukoliko bi se sa~uvali entitetskiMUP-ovi, to ne bi bila prava reformapolicije. Ako }emo zaista provoditireformu policije u BiH, mislim da bitrebalo ukinuti entitetske policije inapraviti zajedni~ku policiju. Ne

moèmo ostaviti entitetske nivoe upolicijskoj strukturi. Ta reforma poli-cije podrazumijeva jednu hijerarhijuodozgo prema dolje, u kojoj bi polici-

ja bila organizovna po regijama, zna~i po onim tehni~kim prin-cipima koji bi podrazumijevali organizaciju policije na regio-nalnim nivoima.

DA LI SE MO@E P

A DA I DALJE POS

NE


NAGRADA ZALOJALNOST: AdvokatDragana ovi}aZdravko Rai}


15/80

Reforma policije se moè provestina stotinu na~ina, ali je pitanje da li jetreba provoditi ako ostanu entitetskepolicije. Ja mislim da nije potrebnoprovoditi reformu, ako bi ostalientitetski MUP-ovi, jer onda ostaju ikantonalni i nismo ni{ta promijenili.Reformu policije treba provesti samoako }e se prihvatiti dva osnovna prin-cipa, a to je da se policija organizira

unutar lokalnih policijskih oblasti i da jedino i isklju~ivo dràvadonosi zakone, te odlu~uje o budètu policije. Zna~i, trebanapraviti lokalne policijske oblasti uz nadzor civilne zajednice.Sve ostalo su rje{enja koja po meni nisu zadovoljavaju}a i nisukorak naprijed. U tom slu~aju samo su se tro{ile pare i vrijeme,a nismo dobili ni{ta novo u organizaciji policijske strukture.

ADNAN TERZI]Zamjenik predsjednika SDA

NE

POPU[IPOVAÂ

Nakon policijskog otkri}a

da su seljani ljubu{kog sela[ipova~a sadili marihuanu,Ljubu{aci selo nazvali

Popu{ipova~a!Pro{lotjedno hap{enje supru`nika Muje i Munevere Ovnovi}

kod kojih je sarajevska policija prona{la 6,5 kilograma marihuane imanju koli~inu heroina, kokaina i spida, samo je jo{ jedan primjerda je ilegalna proizvodnja i prodaja opojnih droga postala sve popu-larniji oblik obiteljskog biznisa. Tako su, po~etkom februara, na

Op}inskom sudu u Ljubu{kom zbog uzgoja i prodaje marihuaneosu|eni Nikola Vuk{i} i njegov zet Ivan Grbavac, prvi nazatvorsku kaznu od dvije godine i devet mjeseci, a drugi na 15mjeseci zatvora. Za trajanja sudskog procesa je utvr|eno da jeVuk{i} svog zeta Grbavca nagovorio da na njegovom imanju u selu[ipova~a kod Ljubu{kog zasade marihuanu, nakon ~ega su seposvetili zajedni~kom poslu. Policija ih je otkrila slu~ajno, dok suzalijevali biljke. Od tog doga|aja Ljubu{aci su selo [ipova~a prozvali- Popu{ipova~a!

(S.M.)

Nije mogu}e provesti reformupolicije, a da se zadrè entitetskiMUP-ovi. Dakle, ne moèmo govoritio jedinstvenoj policijskoj strukturi uBiH ako imamo nivo koji }emo zvatientitetski. Ne moèmo govoriti ojedinstvenoj policiji ukoliko ne posto-

ji jedinstven budèt i zakonodavstvo,te ukoliko se ne po{tuje onaj principprelaska entitetskih linija kao jednaod stvarnih potreba, koju u ovom

trenutku zahtijeva jedinstvena policijska struktura. Zna~i, uko-liko ne bude svega toga, moèmo govoriti o {minkanju i blefi-ranju da smo uradili ne{to. Ukoliko postoji struktura koja sezove policija RS, ne moèmo odgovoriti na zahtjev koji nampostavlja Evropska komisija i tri temeljna principa koja sujasno definisana, te generalno trendovima koji se trebajupo{tovati kada je rije~ o stvarnoj reformi policije u BiH.

VINKO DUMANÎ]Direktor DGS-a

Za mene bi bilo najprihvatljivijerje{enje koje je uradila Direkcija za

reformu policije, jer mislim da smomi vodili ra~una o svemu. Timrje{enjem bila bi zadovoljna sva trinaroda. Dakle, moj stav o reformipolicije je izraèn kroz izvje{tajUpravnog odbora Direkcije za refor-mu policije.

Pozivam medije na dozu dràvnog patriotizmaNIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a

ministara BiH


VESTI REFORMA POLICIJE

OJE ENTITETSKI MUP-ovi?

NE

NE

DAMIR HAD@I]Na~elnik Op}ine Novi Grad Sarajevo


16/80

BLOKIRANA FEDERACIJA


Izbor zastupnika u Dom naroda Parlamenta BiH izazvao nevi|enu pometnjuu dva HDZ-a: za pet hrvatskih mjesta u Domu naroda predloèno ~ak

19 ravnopravnih kandidata!

GU@VA U HRVATSK5 MJESTA, 8 LIST

POBUNA U STRANCI: ProtivBoè Ljubi}a, osim RudeVidovi}a i nekolicine ~lanovaHDZ-a 1990. iz sredi{njeBosne, digle su se i njegovestrana~ke kolege iz

Hercegbosanske upanije

Raste pritisak na lije~nika Boù Ljubi}a da Ministarstvo saRaste pritisak na lije~nika Boù Ljubi}a da Ministarstvo sa


17/80

Nakon vi{etjednog sporenja iz-me|u lidera SDA i Stranke zaBiH oko kandidature MirnesaAjanovi}a za jednog od bo{-nja~kih zastupnika u Domu nar-

oda dràvnog Parlamenta (na koncu jepredsjednika BOSS-a predloìo BesimImamovi} iz Stranke za BiH), dalju suuspostavu vlasti u Federaciji BiH bloki-rale dvije najja~e partije s hrvatskimpredznakom koje se suo~avaju sa za sadanerje{ivim problemom - vi{kom zaintere-

siranih i manjkom fotelja.

GU@VA PREDSTRANA^KIM VRATIMA

Prema posljednjoj ra~unici, na pethrvatskih pozicija u Domu narodaParlamenta BiH predloènoje ~ak 19 izaslanika,{to je gotovo ~etiriputa vi{e odtraènog brojakandidata! Dastvar bude jo{

gora, poredlatentnog sukobaizme|u HDZ-aBiH i HDZ-a 1990.,izbor izaslanika udràvni Dom narodadodatno je zakompli-cirao odnoseunutar

samih stranaka i koalicija te izravnoprouzro~io zastoj u formiranju

vlasti. Razlozi su, dakako,dobro znani, budu}i da je dele-gatsko mjesto u Domu narodaParlamenta BiH, koje podrazu-

mijeva visoku pla}u (u pros-jeku oko 5.000 KM) i mini-mum odgovornosti, ambicijasvakog politi~ara propalogna izborima. Naime, zastup-

nike u Domu narodaParlamenta BiH

ne biraju

gra|ani nego politi~ke partije bez jasnih ipropisanih kriterija, {to dodatno pove}avaredove pred strana~kim vratima.

I mada je izbor izaslanika u dràvniDom naroda prouzro~io èstoke okr{aje iunutar vodstva HDZ-a BiH koje je pred-

Sindrom Ajanovi} zahvatio dva HDZ-a


Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Nakon {to je ostao bez ranije obe}anefunkcije dràvnog ministra prometa i komu-nikacija, a potom i mjesta predsjednikaFederacije BiH, nekada{nji ùpanSrednjobosanske ùpanije Rudo Vidovi} seèstoko posva|ao sa strana~kim {efomBoòm Ljubi}em. Navodno da je, poslije ver-balnog obra~una, Vidovi} zaprijetio Ljubi}upotpisivanjem peticije kojom bi se traìlaza{tita struke, odnosno, njegovo imeno-vanje za ministra prometa i komunikacija,ali je, kako se ~ini, mi{ljenje promijeniokada ga je predsjednik stranke predloìo za

izaslanika u Domu naroda Parlamenta BiH.Prema tvrdnjama njihovih koalicijskih part-nera, jednako su neugodni bili i razgovoripredstavnika HDZ-a 1990. i HSS-a, budu}ida je i Marko Tadi} ultimativno zahtijevaoda ga se stavi na listu izaslanika u Domunaroda, tvrde}i da mu je to ranije obe}aoBoò Ljubi}. Ljubi} je, opet, svojimstrana~kim kolegama koje su negodovalezbog Tadi}eve kandidature uz obrazloènjekako stalno ivi u Zagrebu i u BiH tek povre-meno navra}a, zanijekao da je takvoobe}anje ikada dao.

VERBALNI OKR[AJ LJUBI]A I VIDOVI]A

Vidovi} zaprijetio Ljubi}upotpisivanjem peticijekako bi za{titio struku

M [ESNAESTERCU, 19 KANDIDATA!

NEUGODNI RAZGOVORI HSS-a I HDZ-a 1990.: Predsjednik HSS-aMarko Tadi} ultimativno je zahtijevao da bude kandidat obje stranke

SVI PROTIVSVIHPored latentnogsukoba izme|uHDZ-a BiH i HDZ-a1990., kandidatureza Dom narodadodatno su zakom-

plicirale odnoseunutar stranaka

bra}aja BiH prepusti magistru komunikacija Rudi Vidovi}ubra}aja BiH prepusti magistru komunikacija Rudi Vidovi}u


18/80

loìlo sedam kandidata (s tim da u Domunaroda ra~unaju na dva mjesta), sukobiunutar te stranke nisu bili ni blizu dramikakva se odvijala u suparni~kom taboru -HDZ-u 1990. Tako su, premda djeluju

unutar istog koalicijskog bloka, ~elniciHDZ-a 1990., HSS-a i HSP-a \api}-dr.Juri{i} predloìli ~etiri kandidacijske liste(za tri izaslanika u dràvnom Domu naro-da), od kojih su dvije liste s imenima kan-didata HDZ-a 1990.?!

POBUNA PROTIVLJUBI]A

Na prvoj listi koju je Centralnoj izbor-noj komisiji BiH dostavila koalicijaHrvatsko zajedni{tvo (HDZ 1990., HSS,HKDU, HDU i Hrvatski demokr{}ani)nalaze se imena Rude Vidovi}a, BoèLjubi}a i Tome Lu~ i}a, a na drugom

popisu koji je poslao predsjedavaju}iDoma naroda Parlamenta FederacijeStjepan Kre{i} (~lan HDZ 1990.) njegovestrana~ke kolege Boò Raji} i DraganVuki}. Tre}u kandidatsku listu ~ine pred-stavnici HSP-a \api}-dr. Juri{i}: @arkoPavlovi},M atija Ivan~i} iIvan Miloloà,dok je HSS-ovac Zoran Budimi} u Domnaroda Parlamenta BiH predloìo svogstrana~kog {efa Marka Tadi}a iDamiraLjubi}a iz HDZ-a 1990.

Prava zbrka koju su predstavnici HDZ-a1990. napravili predlaù}i dvije kandidaci-jske liste bila je o~ekivana reakcija dijelanezadovoljnih ~lanova koji su se pobunili

nakon {to je njihov lider Boò Ljubi} zasebe uzeo ministarsko mjesto u Vije}uministara BiH. Iako je po struci lije~nik(ortoped), Ljubi} se, kako je poznato, nijelibio preuzeti du`nost dràvnog ministra

prometa i komunikacija, {to je s jednakimpodsmijehom primljeno i me|u njegovimpoliti~kim protivnicima, ali i strana~kimkolegama. No, kako je ova funkcija ranijebila obe}ana Rudi Vidovi}u (ina~e, mag-istru komunikacija), koji je kasnije optuìoLjubi}a za politi~ko vlastoljublje, jasno jeda je kandidatura Vidovi}a za Dom narodaParlamenta BiH trebala primiriti njegovonezadovoljstvo. Pored toga, a budu}i da jena istu listu, nakon Rude Vidovi}a, BoòLjubi} ponovno stavio i svoje ime, ne trebaisklju~iti mogu}nost da se njih dvojicanaknadno rotiraju, odnosno, da Vidovi}

bude izabran u Vije}e ministara a Ljubi}zasjedne u Dom naroda. Problem je,me|utim, {to su se, osim Rude Vidovi}a inekolicine ~lanova HDZ-a 1990. izsredi{nje Bosne, protiv Boè Ljubi}a diglei njegove strana~ke kolege iz Hercegbosan-ske ùpanije (njih tridesetak) koje su ulti-mativno zahtijevale da se na vrh kandi-datske liste za Dom naroda Parlamenta BiHstavi Boò Raji}. Kompromis je, kako doz-najemo, postignut u posljednjem trenutku,kada je dogovoreno da se CIK-u po{aljudvije kandidatske liste. U suprotnom bi,

prema najavama Raji}evih pristalica (uk-lju~uju}i i ùpanijskog premijera i dopred-sjednika stranke Nediljka Rimca), HDZ1990. u Hercegbosanskoj ùpaniji ostalabez ve}ine svojih ~lanova.

BLOKIRANA FEDERACIJA


Budu}i da se ni ~lanovi Predsjedni{tvaHDZ-a nisu mogli usuglasiti oko izborakandidata za izaslanike u Domu narodaParlamenta BiH, Centralnoj izbornojkomisiji dostavljene su tri liste. Tako je~lan najuèg strana~kog vodstva An|elkoMikuli}, navodno bez suglasnosti pred-sjednika HDZ-a Dragana ôvi}a, predloìoIliju Filipovi}a, Zdenka ]osi}a i ZdenkuDàmbas, a njegova kolegica LidijaBradara biv{eg ~lana Predsjedni{tvaBiH Ivu Miru Jovi}a. Naga|a se,me|utim, kako najve}e izglede dabudu izabrani u Dom naroda imajuBranko Zrno i Mladen Bo{kovi},kandidati s liste koju je nominalnopredloìo Ivo Tadi}, a skrojioDragan ovi}.

JEDNA PARTIJA - TRI LISTE

ovi}eva podr{ka

Zrni i Bo{kovi}u

TE@AK IZBOR: I ôvi}ev HDZdostavio je tri liste kandidata zaDom naroda

NEJAKA POTPORA: Biv{eg ~lanaPredsjedni{tva BiH Ivu MiruJovi}a predloìla je strana~kakolegica Lidija Bradara


19/80


20/80

VEHABIJSKI JURI[ NA SARAJEVO


FANATIK

IZ KALESIJEJUSUF BAR^I]ZA SB

Ne priznajem izdajni~kuNe priznajem izdajni~ku

SAMOLI VOSAMOLI VO

KALESIJSKI RADIKAL U POHODUNA SARAJEVO: Jusuf Bar~i}predvodi vehabijske militante uoperaciji osvajanja Careved`amije u Sarajevu


21/80

Prije ~etiri godine u Med`lis

Islamske zajednice Kalesija u{ao je Jusuf

Bar~i}, izvadio ru~no izra|en no` i njime

p rije tio da }e pob iti sve koji su se zatekli

u zgradi Med`lisa. Policija, ~ije je sjedi{te

tu odmah do nas, reagovala je i oduzela

no` , a li tek nakon { to ga je Bar~ i} s lomio

na dva dijela. O tome smo obavijestili

R ija se t u Sara jevu , a li t ada Bar~ i} i n je

-gova grupa nisu shva} eni kao ozbiljna

prijetnja i ni{ta se nije desilo. D anas,

~etiri godine po slije, B ar~i} je postao

ogroman teret i sada je te{ko prona}i

na~in kako taj problem rije{iti. Ovo namje ispri~ao Enve r A li}, glavni imamMed`lisa IZ Kalesija, samo sat vremenaprije nego {to se grupa od desetak vehabi-ja iz Kalesije ukrcala u kombi i krenula kaSarajevu, kako bi narednoga dana, u~etvrtak 22. februara odràla u Carevoj

dàmiji predavanje o izvornom islamu.Imam Ali} tvrdi da se Bar~i}eva ekipaodlu~ila za Carevu dàmiju kako bi bilipod prozorom reisu Ceri}u. Podsjetimo,

pro{le sedmice je upravo u ovoj dàmijido{lo do incidenta, kada su vehabije pred-vo|ene Jusufom Bar~i}em nakon odrànognamaza odbile napustiti najuglednijusarajevsku dàmiju. Tada je imam

Sadrudin ef. I{eri} zaklju~ao vratadàmije i pozvao policiju, poslije ~ega suuslijedili verbalni obra~uni, kojima jenedostajala samo iskra da se pretvore ufizi~ki sukob tradicionalnih vjernika ivehabija, kao {to se nedavno desilo uNovom Pazaru, gdje je do{lo ~ak i dopucnjave u kojoj su dvije osobe ranjene. Ipored ovoga incidenta pred Carevomdàmijom, Bar~i} je odlu~io da i ovoga~etvrtka odrì ders (predavanje o islamu).

ISLAMSKA ZAJEDNICANE]E NAPRAVITISAND@AK U BOSNI

Islamska zajednica ne moè i nema

pravo da zabrani bilo kojem muslimanu da

koristi dàm iju za obavljanje namaza i

podu~avanje islamu. Naàlost, Islamska

zajednica je svojim lo{im odnosom prema

dèmatima dove la do toga da su dàmije

tokom cijeloga dana zaklju~ane i otvaraju

se samo u vrijeme namaza a, recimo,

crkve su tokom cijeloga dana otvorene za

sve vjernike. M i smo na stanovi{tu da

treba stvorit i uslove da se u dàmiju moè

u}i u svako doba, da se u njima treba vr{it i

poduka, obavl ja ti p redavanja, a ne samo

namaz . Uko liko nam su tra ne dopus te da

u|emo u dàm iju, m i }emo predavanje

obaviti napolju. Ali ja smatram da

Is lam sk a zajednica ne}e koristiti ove

nasilne metode, jer u Sandàku su pogri

-je{il i i na silu htjeli zabraniti pozivanje na

izvorni islam i desio se ozbiljan incident,

kazao je u razgovoru za na{ Jusuf Bar~i}.Na konkretno pitanje da li }e do}i dofizi~kog obra~una ukoliko bilo ko budepoku{ao zabraniti djelovanje vehabija uobjektima Islamske zajednice, Bar~i} nijehtio direktno odgovoriti. Poru~io je kakovjeruje da }e Rijaset i reisu-l-ulemaMustafa ef. Ceri} shvatiti namjeru vehabi-ja da ispovijedaju islam na svoj na~in idopustiti im da to ~ine u dàmijama kojesu pravljene za sve muslimane.

Optu`be na njegov ra~un da svjesno

poku{ava izazvati krizu odlaskom uSarajevo i odràvanjem redovnog dersa uCarevoj dàmiji, te na taj na~in vehabijskipokret staviti u centar pa`nje bosansko-hercegova~ke javnosti, Bar~i} negira asvoje postupke obja{njava tvrdnjom da jeprije ~etiri godine pozvan od hadì-hafizaHalida ef.Muli}a, glavnog imama Carevedàmije, da preuzme dàmiju i drìredovna predavanja. Upravo je pred hafi-zom Muli}em (Li~nost godine 2005. uizboru Centralnog dnevnika SenadaHadìfejzovi}a), Bar~i} svojevremenozavr{avao svoj hafizluk, tako da on uovom trenutku smatra logi~nim da budenasljednik ostarjelog Hadùmuli}a. Maloje poznato da je Bar~i} doktor islamskihnauka, da je radio na prevodu Mesnevije,te da je bio u redaktorskom timu za {tam-panje Kurana u prevodu BesimaKorkuta, koji je 1993. godine {tampalaSaudijska Arabija sredstvima kraljaFahda. Sredstva, kako nam je sam potvr-

Careva dàmija mora pasti


Vi{emjese~na trvenja sukobljenih frakcija unutar Islamske zajednice pro{le sunedjelje dobila dramati~ne razmjere kada je sarajevska policija na poziv

legalnih islamskih autoriteta u sarajevskoj Carevoj dàmiji bila prisiljena intervenirati

protiv agresivnih vehabijskih lidera: na{ novinar otkriva pozadinu ovog sukobaPi{e

Mehmed Pargan

jersku i civilnu vlast u BiHjersku i civilnu vlast u BiH

LLAH ZNA IMAMA^KU DOZVOLU!LLAH ZNA IMAMA^KU DOZVOLU!


22/80

dio, za svoje djelovanje i organizacijuvehabija, dobija od prijatelja iz inos-transtva. Nedavno je, kako smo uspjelidoznati, izaslanik finansijera iz îkaga,donio odre|enu svotu novca i uru~io je

Bar~i}u, me|utim, kada je shvatio {ta svenjegova ekipa radi, kazao je nekolicinisvojih prijatelja da je ovo posljednji putda je donio novac i da }e taj dotok uskorobiti prekinut. Me|utim, novac i daljeneometano stiè iz Njema~ke i Austrije.Luksuzni automobil Mazda 626 nedavnoje dovezen i poklonjen Bar~i}u, kao iodre|ena sredstva za opstanak dèmata unaselju Lipovice kod Kalesije. Upravoovdje je tridesetak vehabija oslobodiloobjekat Islamske zajednice i u njemuobavlja svakodnevno namaz. Prema tvrd-nji mje{tana ovoga naselja, donedavno supo dvadeset i ~etiri sata sa d amije emitiraniu~enje Kurana, vjerske pjesme, govoriAlije Izetbegovi}a i Rasima Del i}a, te

predavanja u~enih vehabija. Me|utim,Muftijstvo Tuzla donijelo je odluku izatraìlo od Elektrodistribucije Tuzla daovaj objekat isklju~i sa elektroenergetskemreè. Razlog je prije svega bilookupljanje vehabija iz cijele BiH, ali i izNjema~ke, Austrije, Holandije...

Cijeli dan i cijelu no}, oni bi tamo

klanjal i, u~i li Kuran, a sve bi i{lo na raz

-glas, tako da ~ov jek ne moè n i spavati,

niti normalno ìvjeti u svojoj ku}i, kazaonam je jedan mje{tanin Lipovica, neèle}i da saop}i svoje ime. Vehabije sunakon isklju~enja struje, zasigurno prvog~ina suprotstavljanja njihovom djelovanjusa nivoa Islamske zajednice, reagiralepromptno - iza dàmije je smje{ten agre-gat koji omogu}ava da se ponovoodràvaju cjelove~ernja druènja i pre-davanja, ali sada uz mnogo ve}u buku.

MAHALA GA JE TUKLAVehabijska zajednica u Lipovicama

kod Kalesije nastala je po rasturanjuvehabijskog dèmata u naselju Bo~injakod Zavidovi}a. Mnogo prije toga, u sus-jednom selu Me{kovi}i, bio je uspostavljenkamp za obuku mudàhedina. U~itelji su

bili Arapi, a kroz kamp je pro{lo najmanjepet stotina vojnika Armije BiH, koji su poslu`benoj du`nosti morali pro}i protivdi-verzantsku obuku. Tek rijetki od njihostali su privrèni izvornom tuma~enjuislama. Ovaj vojni kamp nastao je tokom1994. godine, a nikada nije bio registriranniti su u njemu provo|ene bilo kakveme|unarodne ili doma}e inspekcije.Odgovornim za njegovo osnivanje smatra

se Izet Hadì}, tada{nji guvernerTuzlanskog okruga, koji je rodom izKalesije. Me|utim, njegovo funkcioniran-je nije se moglo obezbijediti beznaklonosti i podr{ke vojne komande na~ijem je ~elu bio JNA-ov heroj, braniteljVara`dina, general Sead D e l i} .Interesantno je da su skoro sve vehabijedo{le u BiH upravo zahvaljuju}i komandiDrugog korpusa Armije BiH. Iako Tuzlanije dopu{tala da se mudàhedini nastanena ovom prostoru i osnuju svoje jedinice,na{ pouzdan izvod iz Sektora vojne bezb-jednosti ustvrdio je za Slobodnu Bosnukako je tokom 1993. godine, samo u jednojturi, krivotvoreno tri stotine paso{a iproslije|eno diplomatskom po{tom uAmbasadu u Be~u, nakon ~ega su vehabi-je preba~ene u BiH sa urednim papirima,

~ak i kroz teritoriju koju je drào HVO.Ve}ina je zavr{ila u srednjoj Bosni, amanji broj njih na Tuzlanskoj regiji. Uovom trenutku je te{ko do}i do odgovorako je najodgovorniji za ovaj poduhvat.Aktivnost mudàhedina u okolini Kalesije


Nakon {to su preuzeli dèmat u GornjojMao~i, u op}ini Srebrenik, te dèmat unaselju Lipovice, kod Kalesije, vehabije suposljednjih sedmica otpo~eli preuzimanje[arene dàmije u centru Tuzle. Vjernici kojisu donedavno odlazili na namaze u ovu

dàmiju ve} su po~eli da odustaju, jer jenemogu}e redovno obavljati molitve. Dosada se niko nije oglasio iz Muftijstva Tuzlaili Rijaseta IZ BiH da saop}i {ta }e poduzetiili da pojasni da li je i ova dàmija ve}izgubljena.

KAKO JE PALA TUZLA

Vehabije preuzele

[arenu dàmiju

JAKO VEHABIJSKO UPORI[TE:Dàmija vehabija u seluLipovice kod Kalesije

MI SMONEMO]NI PRED

VEHABIJSKOMNAJEZDOM:

Enver Ali},glavni imamMed`lisa IZ

Kalesija



23/80


24/80

ostavila je ozbiljne i dalekose`ne tragove.U vehabijskom dèmatu trenutno je malibroj Kalesijaca, otprilike njih trideset, i tosu mahom momci koji su posljednjih trido pet godina promijenili na~in ìvota i

prozvali se vehabijama. Primjerice, JusufBar~i} je do rata bio angaìran kao imamu Rije~anskoj dàmiji u Zvorniku i prematvrdnji na{ega izvora, tada je bio sasvimpristojan i normalan: Jusuf je nosio

ahmediju, l ijepo se obla~io, ~esto je nosio

k rava tu i po{tovao je sis tem. Me|utim ,

nakon odlaska u Saudiju na studi je , on se

promijenio i po~eo da mijen ja svi je t oko

sebe, tvrdi na{ izvor u Kalesiji. (Njegov



Bitka Jusufa Bar~i}a za Carevu dàmiju mnogo je vi{e odpoku{aja vehabijskog alima za drànjem dersova (predavanja o isla-mu). Naime, Bar~i}eve izjave da mu je zadnji hatib Careve dàmijeHalid ef. Hadìmuli} navodno rekao Jusufe, ti si do{ao sa izvo-ra islama, iz Meke i Medine, i ti treba{ povesti narod, u sebikrije namjeru preuzimanja vodstva nad mevlevijskim dervi{kimtarikatom u BiH. Mevlevije su dervi{ki red koji slijede MevlanaDèlaluddina Rumija, pisca Mesnevije (filozofsko-misti~kog spjevakoji dervi{i tretiraju kao izvor sufizma). Prema sufijskom misticiz-mu, razumijevanje Mesnevije nosi sa sobom mo} predvi|anjabudu}nosti i vezu sa Allahom d`.{. po pitanju izbora muslimanskihvo|a na jednoj teritoriji.

Prevo|enje i tuma~enje Mesnevije u Bosni krenulo je izgradnjom

medrese 1870. nedaleko od Careve dàmije, koju su podigla bra}aMehmed, Osman i Salih Merhemi}. Mehmed Mujaga Merhemi} popovratku iz Konje u Sarajevo postao je pir (vo|a) mevlevijskog reda.

Pored Mujage Merhemi}a, koji je Mesneviju prevodio i tuma~io usvojoj medresi, isto je radio i reis Dèmaludin âu{evi} u mevlevi-jskoj tekiji na Bentba{i od 1905. do 1909. godine. Reis âu{evi} jepri{ao dervi{ima u Istanbulu za svog {kolovanja pred {ejhomMuhammedom Esad-Dedeom pred kojim je u~io tasavuf (sufizam)i perzijski jezik. Od 1917. do 1928. predavanja o Mesneviji reisâu{evi} je drào u Carevoj dàmiji i u Merhemi}a medresi.

U svojim zapisima alim Mahmud ef. Tralji} tvrdi da je isvr{enik kairskog Al Azhara, prenosnik ideja Muslimanske bra}e

i Mladih muslimana u BiH, Mehmed ef. Handì} tako|er biomevlevija i u isto vrijeme poklonik Abdulvehaba, tvorca vehabi-jskog pokreta.

Naime, Handì} je predavanja iz Mesnevije drào 1938/40. poprivatnim ku}ama na Kova~ima osniva~a pokreta Mladi muslimani(Kara|ozovi}, Granov, Kajtaz) kojima se priklju~io i gimnazijalacAlija Izetbegovi}.

înjenica je da nadgrobni spomenici (ni{ani) Mehmeda Handì}a(umro 1944.) i Mujage Merhemi}a (1959.), nose dervi{ke natpise(tarihe) u kojem se nazivaju {ejhovima (~uvarima islamskih obi~aja itradicije).

Nakon Merhemi}eve smrti tuma~enje Mesnevije je preuzeoFejzulah Hadìbajri}, da bi u januaru 1968. po imenovanju Halida

Hadìmuli}a za hatiba Careve dàmije on sve do svoje nedavnesmrti bio pir mevlevijskog reda u BiH.înjenica je da je Jusuf Bar~i} zavr{io 1986. Gazi Husrev - begovu

medresu i u~io Kuran napamet (hivz) upravo u Carevoj dàmiji kodHadìmuli}a. Poslije toga je zavr{io {erijatske {kole u Meki i Medini,ali je te{ko psihi~ki obolio kada se upustio u reviziju prevoda KuranaBesima Korkuta koji je ovaj preveo 1974., a Orijentalni institutobjavio 1977. godine. Kako je Korkutov prevod Bar~i} sveo na prevodeKurana vehabijskih alima, navodno ga je Hadìmuli} podràvao utome, pa mu je ostavio u amanet i najugledniju sarajevsku musli-mansku bogomolju - Carevu dàmiju.

(A. Buturovi})

HISTORIJAT SUKOBA

Bitka za novog mevlevijskog lidera

DOBRO U[TIMANI POBUNJENICI:Vehabijsku zajednicu u Kalesijigodinama izda{no podupirubra}a iz islamskog svijeta


25/80



26/80

stariji brat Nezir ima sli~no pona{anje: uautobusu koji vozi iz Tuzle za Kalesijujednom je natjerao sve putnike da u~emevlud). Poslije rata Jusuf Bar~i} je,name}u}i svoje principe drugima, vrlo

~esto dolazio u sukob sa zakonom. MUPTuzlanskog kantona evidentirao je desetprekr{ajnih prijava i ~etiri krivi~na djela.On je ~ak pet mjeseci proveo u zatvoru uZenici, a na{i sugovornici tvrde da jeosu|en zbog fizi~kog zlostavljanja svojesupruge, s kojom se razveo prije neko-liko godina. Iako smo insistirali da namgovori o tim zlostavljanjima, Bar~i} jekratko odgovorio kako je to njegova pri-vatna stvar i da ljudi nisu razumjeli ono{to je on uradio, te da ima stanovitihproblema sa sudovima: Mi priznajemosamo Bo` ji sud

Brojni prekr{aji najpoznatijeg kalesi-jskog vehabije po~injeni su u saobra}aju,jer on nije htio prihvatiti ~injenicu damora stati pred upaljenim crvenim svjet-lom na semaforu. Ne èli staviti na voziloregistarske tablice jer Allah zna da samregistrovan, jo{ uvijek vozi sa saudi-jskom voza~kom dozvolom jer jo{ uvi-jek nemam onu ~ipsovu (CIPS). Iako gapolicijski i sudski organi nisu ba{ tretiralikako je to uobi~ajeno, kada se na~initoliko prekr{aja i krivi~nih djela, Bar~i}aje, prema tvrdnjama koje smo dobili u

Med`lisu IZ Kalesija, ka`njavalo selo,koje ga je znalo bukvalno izmlatiti, kakobi spasilo i za{titilo svoju dàmiju.

Interesantno je da Jusuf Bar~i} tokomrazgovora problem sa Islamskom zajedni-com ni u jednom trenutku nijepersonalizirao, posebice u li~nosti reisaCeri}a. Naprotiv, on tvrdi da reisa Ceri}aizuzetno po{tuje, za razliku od njegovogtakmaca na izborima za Reisa, profesora

Enesa Kari}a: Kari} je rekao da }e nas,ako postane reis, sve pobit i. Cer i} je ipak

druga~iji i smatramo da je zreo, tako da

ne moèmo o~ekivati krupnije incidente.

Rezulucija koju je donio Rijaset kazala je

kako svi jo { treba da mnogo u~imo i da se

uvaàvamo, a nije, kako su mnogi o~eki

-vali , zab ranil a na{e d je lovanje, kaèBar~i}.

Med`lis IZ Kalesija je nakon svihde{avanja u naselju Lipovice uputioRijasetu izvje{taj, zahtijevaju}i da im sedaju sugestije i konkretne instrukcije, nakoji na~in da tretiraju problem vehabija.Me|utim, dok se nakon ~etiri godineproblem po~inje rje{avati u Kalesiji, on je

ve} reflektiran na glavni grad, u sredi{tebh. zbivanja. U Kalesiji se pak boje da }eRijasetu trebati jo{ ~etiri godine daozbiljno po~ne rje{avati probleme uSarajevu, a do tada, ko zna ko }e biti uve}ini i ~ija }e biti posljednja.



KARIJERAPoslije rata JusufBar~i} je,name}u}i svojeprincipe drugima,

vrlo ~esto dolazi usukob sazakonom. MUPTuzlanskogkantonaevidentirao jedeset prekr{ajnihprijava i ~etirikrivi~na djela

DERVI[ I SMRT: Izet Hadì},

dugogodi{nji lider SDA tuzlanskeregije, biv{i poslanik u ParlamentuBiH, idejni je i logisti~ki za{titnikvehabijske po{asti koja iz Kalesijeprijeti ostatku BiH

IZVORNI ISLAM:Jusuf Bar~i}


27/80



28/80

Tri godine nakon pada avionamakedonske vlade kod Mostara(26. februara 2004.) u kojoj jepoginuo predsjednik Boris Trajkovski u

Skoplju je po~eo pravi rat oko pokre-tanja krivi~ne istrage zbog sumnji da je

pogibija Trajkovskog i osam ~lanovaposade bio klasi~an atentat na predsjed-nika Makedonije?! Naime, makedonskapolicija je zatraìla od dr avnog tuìocada ukine rje{enje prema kojem je padvladinog aviona progla{en nesretnim

slu~ajem. Zamjenik dràvnog tuìocaKole [terjov, koji je bio uklju~en u

istragu odmah nakon pada aviona,odbio je zahtjeve policije tvrde}i danema novih dokaza. Tuìlac [terjov sepoziva na zvani~an izvje{taj koji je pot-pisao glavni istraìtelj Direkcije zacivilnu avijaciju BiH Salko Begi} a

SENZACIONALNO OTKRI]E SLOBODNE BOSNE


Pi{e

Adnan Buturovi}[email protected]

Da li je maked

predsjednik poili je ubijen?!

Da li je maked

predsjednik poili je ubijen?!

Slobodna Bosna prva objavljuje stravi~nepredsjednika Borisa Trajkovskog i putnika u

se 26. februara 2004. sru{io prilikom slijet


29/80

prema kojem se nesre}a desila zboggre{aka pilota.

LET KOJI JE KASNIOMe|utim, makedonska policija i

skopski advokat koji zastupa porodicepoginulih Ignat Pan~evski tvrde daimaju neoborive dokaze da se radi o

atentatu koji su izveli makedonskikriminalci u sprezi sa SFOR-om i

me|unarodnom zajednicom u BiH.Odmah nakon nesre}e u februaru2004., Slobodna Bosnaje objavila da sukrivci za pad aviona francuski kon-trolori leta SFOR-a. Tri godine kasnije,na{ magazin ekskluzivno otkriva

sadràj dva, jo{ uvijek, tajna izvje{taja(Operativnog {taba (O[) i Izvje{taj

SFOR-a upu}en bh. premijeru AdnanuTerzi}u) do kojih smo do{li posred-stvom izvora iz makedonskog Mini-starstva pravde, bliskog biv{emministruIdètu Memetiju. Upore|uju}iova dva izvje{taja, postaje sasvim jasno

Kako je poginuo predsjednik Makedonije


nski

inuo

nski

inuo

26. februar 2004.

8,15 - direktor DCAFBiH AmadeoMandi} izvje{tava Operativni {tab (O[) dasu ga predstavnici SFOR-a izvijestili da suizgubili signal sa King Airom u kome jemakedonski predsjednik Boris Trajkovski,s kojim su zadnji put kontaktirali radio-vezom u 7,55

9,10 - Roblin Kristof (SFOR) i LeMarre Philippe (EUPM) informi{u O[ da je

avion pao na lokaciji Donje Bitunje i da jepoginulo devet osoba

9,45 - {tab izvje{tava tuìteljicuMeddìdu Kreso da treba formiratiistra`nu ekipu

10,00 - krenule ekipe za demini-ranje MACBiH u rejon Hrguda i GornjeBitunje koje SFOR ozna~ava kao lokalitetepada aviona

11,32 - ministar policije

Makedonije Hari Kostov potvrdio da je uavionu putovalo devet osoba

11,55 - zamjenik komandantaSFOR-a brigadni general Joung obavje{tavaO[ da su putnici poginuli, ali da nemazvani~ne potvrde o lokaciji pada aviona

14,20 - O[ traì od generalaJounga da odobri uzlijetanje helikopteraFMUP i VFBiH. General odbija, a tuìteljicaKreso protestuje kod Jounga tvrde}i daSFOR zna ta~no mjesto pada aviona

14,30 - informacije da na aero-drom Sara jevo s l i j e}e de legaci jaMakedonije sa ministrom pravde i 28eksperata

14,50 - polije}u helikopteriFMUP i VFBiH

18,00 - prekinuta potraga doujutro u {est

19,00 - na~elnik MAC BiH IvicaBrki} izvijestio da je njegova ekipa dem-inera bila u rejonu Hrguda i da nemaju infor-maciju o lokaciji nesre}e

22,00 - sastanak Kriznog {taba ubazi SFOR-a na Ortije{u sa francuskimpukovnikom Gouyonom. Bari{a ôlak obav-ije{ten da }e prema dogovoru sa O[ od6,00 u pretrazi zra~nog prostora u~estvo-vati sedam helikoptera: tri SFOR-a, tri FBiH

i jedan MUP-a RS

27. februar 2004.

00,30 - sastanak O[ i delegacijeiz Makedonije

6,00 - pokret zdruènih policijskihsnaga sa podru~ja Federacije i sa podru~jaRS iz pravca Berkovi}a, na Gornju i DonjuBitunju, Hrgud, Snje`nicu. Uklju~eno 1.200policajca iz FBiH, 400 policajca iz RS i 350pripadnika Civilne za{tite

7,30 - u PS Stolac sastanak svih{efova operacije Potraga. PredstavniciSFOR-a se nisu pojavili

8,30 - direktor DCARS-a Milo{Komljenovi} locirao mjesto pada aviona

9,30 - zdruène policijske snagedo{le na mjesto nesre}e i osigurale lokalitet

9,50 - helikopterom FMUP-atuìteljica Kreso stigla na mjesto nesre}e

10,10 - istragu od tuìteljiceKreso preuzima zamjenik tuìoca VasoMarinkovi}

12,00 - predsjednik Kriznog{taba Bari{a ôlak zakazao presskonferenciju u zgradi Vlade FBiH u Mostarusa makedonskim ministrom pravde IdètomMemetijem

NEPOZNATA HRONOLOGIJA I

Tragedija iz

minute u minutu

alje smrti makedonskogachcraft King Air 200 koji

a na aerodrom u Mostaru

NERAZJA[NJENA

TRAGEDIJA:Pokojni

predsjednikMakedonije

Boris Trajkovskibio je iskreni

prijatelj Bosne iHercegovine


30/80

da su aktivnosti bh. vlasti i aktivnostiSFOR-a od 26. i 27. februara 2004. upotpunoj suprotnosti. U njima se krijeodgovor na pitanje da li su francuskikontrolori leta (ne)namjerno oborili

avion, a zatim cijeli dan skrivali mjestopada na koje su odmah stigla dva dìpafrancuskog SFOR-a?!

Istina o tome {ta se zapravo

de{avalo nalazi se u ona ~etiri sata od

pada aviona do slu bene informacije

bh. vlasti da se pad dogodio, kaèogor~eno advokat Ignat Pan~evski.

Dan prije pada aviona, na mostarskiaerodrom, iako su vremenske prilikebile lo{e, bez problema su sletjele dele-gacije Hrvatske (16,40) i Bugarske(17,20). Sedmo~lana delegacija make-donske dràve i dva ~lana posade tre-bala su iz Skoplja sletjeti na aerodrom uMostaru u 7,30 ujutro. Zbog magle,pilotMirko Markovski i kopilot BrankoJordanovski odloìli su polijetanje.Biv{i pilot JAT-a Markovski letio je nasvim manjim i ve}im civilnim avionimai spu{tao se do 1992. na mostarski aero-drom. Kopilot Jordanovski bio je pilotJNA koji je sluìo u Mostaru i izvodioletove na MIG-u 21.

Prema izvje{taju Federalnog MUP-a,MUP HNK je u 7,40 obavijestioPodoodbor za sigurnost i Operativni

{tab (O[), koji su osiguravali Me|unarodnukonferenciju o investiranju u BiH, da }eavion predsjednika Trajkovskog zbogka{njenja sletjeti u 8,10, a ne u 7,30,kako je predvi|eno.

Direktor Direkcije civilne avijacijeFBiHAmadeo Mandi} u 8,15 sati prvidonosi vijest u O[ da je signal avionaizgubljen i da su u 7,55 h kontrolori letaSFOR-a posljednji put kontaktirali saavionom.

Iako }e avion i tijela nastradalih bitiprona|ena tek sutradan, 27. februara, u9,30, prema povjerljivom izvje{taju,ve} 26. februara u 9,10, Roblin Kristofiz SFOR-a i Le Marrie Phillippe izEUPM-a ~etvorici ~lanova O[-asaop}avaju ta~nu lokaciju pada aviona(Donja Bitunja, deset kilometaraudaljeno od piste mostarskog aerodroma,devet poginulih). Dakle, sat vremenanakon pada aviona. Dobili smo infor-maciju od Morisa on sigurno zna,rekao je Kristof ~lanovima O[-a.

U tom momentu, bh. vlasti neznaju koliko se ljudi nalazi u avionuVlade Makedonije. Da su predstavni-

ci SFOR-a i EUPM-a imali ta~nuinformaciju o broju poginulih jo{ u9,10 h, potvrdio je ministar policijeMakedonije Hari Kostov u telefon-skom razgovoru sa {efom O[-avo|enim u 11,32 sati.

Me|utim, u 11,55 zamjenik koman-danta SFOR-a brigadni general SimonYoung u razgovoru sa {efomOperativnog {taba tvrdi da su putnicisigurno mrtvi(?), ali da nema zvani~nupotvrdu o lokaciji pada aviona?! Napitanje ko je {ef kontrole leta na aero-dromu, general Joung kratko odgovara:Francuski pukovnik Moris Bijard.

Kako je mogu}e da ameri~ki oficirSFOR-a u 9,10 zna ta~nu lokaciju pada, azamjenik komandanta SFOR-a kanadskigeneral Young to ne zna ni u 11,55 sati?!

[ef kontrole leta Moris Bijard je

znao ta~an pravac leta makedonskog

aviona. Dovoljno je na karti bilo povu}i

lenjirom crtu od ta~ke zadnjeg javljanja

prema pisti aerodroma i odmah znati

gdje treba tra iti. Vrlo je mogu}e da je

on i Operativnom centru SFOR-a daopogre{an podatak o lokaciji zadnjeg

javljanja pilota pa je cijela potraga

usmjerena na pogre{ne lokacije kako bi

francuski sforovci mogli nesmetano

raditi na mjestu pada {ta ho}e cijeli 26.

februar 2004. Tako|er nevjerovatno je

da SFOR cijeli dan leti helikopterima i

ima petnaest motornih patrola a da

na{im vlastima ne da dozvolu za uzlije-tanje helikoptera, kaè jedan od ~lano-va istra`nog tima koji je po pronalaskuolupine bio na mjestu pada aviona.

Od 8,15 h do 14,50 h O[ ima infor-macije da dva helikoptera SFOR-anadlije}u lokacije Hrguda, Gornje iDonje Bitunje. Istovremeno, heli-kopterima Specijalne policijske jedi-nice Dragana Viki}a i helikopterima

VFBiH kojima je general Atif Du-dakovi} odobrio polijetanje jo{ u desetsati, komanda SFOR-a zabranila je uzli-jetanje. U 14,20 h zamjenica dràvnogtuìtelja Meddìda Kreso protestujekod generala Jounga zbog nekoopera-

SENZACIONALNO OTKRI]E SLOBODNE BOSNE


8,10 - kontrola leta na AerodromuMostar izvje{tava da je izgubljen kontakt saavionom

8,15 - oficir SFOR-a izvje{tavaOperativni centar SFOR-a da ne{to nije uredu sa avionom

8,20 - oficir za vezu SFOR-a saOperativnim {tabom (O[) obavije{ten o inci-dentu i o tome izvje{tava lokalne vlasti

8,20 - dvije SFOR patrole upu}eneda istraè podru~je sa kojeg je primljen zad-nji izvje{taj pilota

9,15 - jedan helikopter SFOR-apokrenut radi potrage za avionom

10,10 - SFOR upu}uje automo-bilske patrole na dva pravca na osnovu zad-njeg izvje{taja pilota i eksplozije prijavljeneod strane lokalne policije (I pravac: Avlija-Bra~i}i) (II pravac: Stolac-Berkovi}i-Bajramovi}i). U ovo vrijeme nije bila pozna-

ta lokacija pada aviona

12,05 - SFOR prima nepotvr|eneizvje{taje da je olupina aviona prona|ena

13,00 - prvi zvani~an zahtjev zapomo} upu}en SFOR-u od Operativnog{taba (O[) koji je odmah odobren

13,05 - snage SFOR-a izvele 15patrola - po dva vozila u patroli i dvahelikoptera SFOR-a

15,30 - SFOR informirao vlastiBiH u Zajedni~kom komandnom {tabu dasu svi letovi SFOR-a obustavljeni

18,12 - SFOR obustavio potragu

27. februar 2004.

8,35 - primljen izvje{taj da je avionprona|en a prvi na licu mjesta bio jehelikopter Vojske FBiH

9,35 - potvr|ena lokacija avionana YH 36722 86387

9,43 - SFOR prima pismoMinistarstva komunikacija i transporta zaneometan pristup olupini

14,10 - direktor Uprave policije

FMUP traì od SFOR-a helikopter koji bipodigao olupinu u cilju izvla~enja dva ukli-je{tena tijela

19,30 - SFOR prima zahtjev od{efa Istra`nog tima da im se snimcirazgovora pilota i kontrole leta odmahdostave, {to je i u~injeno

NEPOZNATA HRONOLOGIJA II

Smrt uìvo

26. februara 2004.


31/80

tivnosti SFOR-a jer policiji i vojsci nedozvoljava ulazak na podru~je selaDonje Bitunje.

Dozvolu SFOR-a za polijetanjehelikopteri FMUP-a i VFBIH dobili su

tek u 15,00 sati. Tako|er, SFOR osigu-rava okolinu Hrguda i Gornje Bitunjejer je teren navodno miniran, iakoinspektori MUP HNK i FMUP-a odseljana Donje Bitunje ve} tada imajuizjave da su dva dìpa SFOR-a jo{ oko8,25 ujutro krenula ka mjestu nesre}e ida je seljanima zabranila kretanje. Premaizvje{taju O[, dìpovi SFOR-a su prvipo{li na mjesto nesre}e u 8,20 h, ahelikopteri SFOR-a poletjeli u 9,10 sati.

Dakle, SFOR je namjerno usmjeriopotragu prema Gornjoj Bitunji i Hrgaru,{to je bio krivi pravac potrage. Topokazuje izjava na~elnika Centra zademiniranje (MACBiH) Ivice Brki}a u19,00, kojom tvrdi da su njegovedeminerske ekipa na brdima Hrgud iSnje`nica razgovarali sa mje{tanima{est sela i da niko od njih nije ~uoprelijetanje aviona ili eksploziju.Potraga je prekinuta u 18,15.

KEROZIN ILI TIJELAPOLIVENA BENZINOMU 8,30 sljede}eg jutra Milo{

Komljenovi} iz DCA RS obavijestio je

O[ da su uo~eni ostaci aviona upodru~ju sela Huskovi}, lokalitet DonjeBitunje. U 9,30 h pored olupina avionabili su tuìteljica Meddìda Kreso, pri-padnici Specijalne jedinice DraganaViki}a i makedonski istraìtelji.

Prema rekonstrukciji makedonskepolicije, avion je o tlo udario kada jepilot Markovski sa instrumenatapro~itao da leti na visini od 1774 stope(581 metar). Avion je u tom trenutkuo~ito slijetao prema pisti, jer su ito~kovi aviona bili spu{teni. Daljina odmjesta udarca o tlo do mjesta gdje seavion zaustavio i vjerovatno zapalioiznosi 591 metar. Na tom putu, avion je

ostao bez to~kova, slomio krilo, prevrnuose na le|a i na kraju se raspao na dvadijela. Da li su nakon toga predsjednikTrajkovski i ostali putnici bili ìvi?Prema potpukovniku JNA i generaluARBiH Salki Begi}u, koji nema iskust-va u istragama padova civilnih aviona,nisu jer se u izvje{taju tvrdi da je avionposlije udara o zemlju klizao brzinomod 280 km na sat i udare koji su sedoga|ali tom prilikom nije bilo mogu}epreìvjeti.

Vje{tak patolog Hamza @ujo saInstituta za sudsku medicinu Sarajevo,koji je izvr{io obdukciju tijela `rtava,pi{e: Smrt je nasilna i nastupila jeneposredno prilikom dejstva visoke

temperature i otvorenog plamena.

Na|ena je crna ~a| u di{nim putevima

`rtava Borisa Trajkovskog Mileta

Krstevskog Anite Kri{an-Lozanovski{to ukazuje na to da su nastradali

udisali sagorenu ~a|.Mirjana Krstevska sudija beograd-

skog suda i supruga poginulog make-

donskog diplomate Mile Krstevskog,dala je stru~na mi{ljenja na osnovuprikupljenih dokaza. Na snimku tijelamog muà Mile vidi se da je leào sa

desnom nogom savijenom u koljenu i

sa desnom rukom podignutom do visine

glave i stisnute pesnice. Takav poloàj

ukazuje da je bio ìv i pruào otpor

poku{avaju}i da ugasi vatru. Kako je

mogu}e da mrtav ~ovjek udi{e ~a| ako

u zvani~nom izvje{taju pi{e da su

poginuli na licu mjesta? Ako je avion

pao u 8 05 po zvani~nom izvje{taju

komisije BiH za{to su kazaljke na satu

koji je na ruci nosio moj mu` stale na

8 17 sati pitanja su koje je g|aKrstevska postavila makedonskomdràvnom tuìocu.

Dragan Bo{kovski mu` DimkeIlkove-Bo{kovi} zahtijeva oddràvnog tuìoca Makedonije da muobjasni:Kako je mogu}e da je na slici

tijelo moje supruge izgoreno a da su mi

njene plasti~ne dioptrijske nao~ale koje

je nosila oko vrata vra}ene neiz-gorene?

Desetak metara od mjesta na komesu gorjeli dijelovi aviona, prematvrdnjama o~evidaca koji su prvi stiglina mjesto nesre}e, nalazilo se tijeloAceBoìnovskog tjelohranitelja predsjed-nika Trajkovskog. Na tijelu Boìnov-skog nije bilo tragova koji upu}uju da jebio u dodiru s vatrom. Desna noga jeimala otvoreni prelom koljena, alijevom rukom se Boìnovski ~vrstodrào za granu. I on je nakon pada o~itobio ìv. Me|utim, snimak tijelaBoìnovskog je napravljen tek u pros-torijama prosekture, a snimak sa mjestanesre}e je nestao?

Kako je poginuo predsjednik Makedonije


Prema izvje{taju glavnog inspektoraSalke Begi}a, avion je pao u 8,05 i svi put-nici su poginuli na licu mjesta. Devet satinakon pada aviona, Palma Mari}, voditelji-ca Operativnog centra PU Dubrova~ko-neretvanske ùpanije, izvijestila je MUPHNK da je kontrola leta aerodroma ]ilipi-Dubrovnik u 8,35 snimila razgovor radio-vezom u kojem pilot aviona JAT-a koji jepoletio iz Beograda nekoliko puta ponavlja:Da li nekom avionu treba pomo}, javitese. Kontrola leta aerodroma Pleso-Zagrebkoja je pratila let aviona Borisa

Trajkovskog na podru~ju Hrvatske pi{e daje avion na prostor RH u{ao na visini od 13tisu}a stopa (3.950 metara), a iza{ao na 11

tisu}a stopa (3350 m). Pleso-Zagreb tvrdida je u 8,05 predat kontroli leta aerodromaMostar. Kako je to mogu}e ako je kontrolaleta SFOR-a obavijestila Amadea Mandi}a,direktora DCAFBIH, da je posljednji kontaktsa avionom imala u 7,55 sati?! U 8,20 kon-trola leta Mostar je javila Pleso-Zagreb da jeizgubila kontakt sa King Airom 200. Uizvje{taju kontrole leta SFOR-a u Mostaru,avion Vlade Makedonije pao je ta~no u7.59,36 .

Dakle, Begi}ev izvje{taj je neta~an.O~ito je da su u 8,35 piloti King Aira, a

vjerovatno i putnici, bili ìvi i dozivali upomo}. Njihove pozive je ~uo njima najbliìavion JAT-a.

SPORNO VRIJEME PADA

Kada je ta~no pao avion?

NEOBJA[NJIVA ULOGA KOJA PODSTIÊSUMNJE: Francuski vojnici, pripadnici SFOR-akontrolirali su situaciju na mjestu tragedije


32/80

DR@AVNA IMOVINA BEZ ZA[TITE


Visoki predstavnik Schwarz-SchillingVisoki predstavnik Schwarz-Schilling

U VIJE]U MINISTARU TRSTENOM NIK

NEBRANJENA IMOVINA BiH:Nekad rasko{nu Bosansku vilu uTrstenom neometano je zaposjeohrvatski general Vladimir Zagorac


33/80

B

osansku vilu u Trstenom nado-mak Dubrovnika, vrijednoarhitektonsko zdanje koje je uproteklom ratu skoro potpuno

razoreno, nelegalno je po~eoobnavljati penzionirani hrvatski generalVladimir Zagorac. Golemi zemlji{ni kom-

pleks od preko 14.000 kvadratnih metara,na kojem je smje{tena Bosanska vila s~etiri prate}a objekta, od prije dvadesetakdana ogra|en je visokom (privremenom)ogradom, a unutra{njost kompleksazaposjeli su radnici s gra|evinskim stroje-vima. Kako je rije~ o nelegalnomgra|evinskom poduhvatu izvedenom bezsuglasnosti vlasnika, dràvnih organaBiH, nismo pouzdano mogli utvrditi iden-titet ambicioznog investitora, no hrvatski

mediji su objavili da se iza anonimnoginvestitora skriva mo}ni hrvatski generalVladimir Zagorac, jedan od najbogatijihratnoprofiterskih tajkuna Hrvatske.

[TA JE NUDIO KAPID@I]Donedavni premijer BiH Adnan

Terzi}, od kojeg smo zatraìli poja{nje-nje, izri~ito nam je rekao da Vije}e mi-nistara BiH u njegovom mandatu nijedonijelo bilo kakvu odluku o Bosanskojvili u Trstenom, niti je pak s hrvatskestrane u posljednje dvije godine bilo

konkretnih zahtjeva za ustupanje ili pakprodaju Bosanske vile.

Istina, u nekoliko navrata razmatrali

smo sudbinu ovog objekta, a na to smo

b ili p otak nu ti inicija tiv

om Mustafe

Kapid ì}a, koji je do{ao s idejom da mu

se izda koncesija za Bosansku vilu koju bi

o n preu red io u rez id enc ija ln i ob jek at.

Kako je Kapidì} do{ao s pismenom pre

-porukom visokog predstavnika Christiana

Schwarz-Schilling a, o zbiljn o smo raz-

mi{ljali da udovoljimo njegovom zahtje-vu, ali kona~nu odluku nismo donijeli.

Koliko mi je pozna to , takvu odluku n ije

donio ni aktueln i premijer Nikola [piri}

niti bilo ko u Vije}u ministara BiH,ustvrdio je donedavni premijer Terzi}.

Sli~ne odgovore dobili smo i od ne-kolicine novoizabranih dràvnih mini-stara: svi su odreda blijedo gledali i slije-gali ramenima {to je bio jasan znakneupu}enosti u problematiku.

Informacije nemaju ni ~lanoviKomisije za dràvnu svojinu. Istina, ~ulisu da je neko neovla{teno po~eo obnav-ljati Bosansku vilu, ali slu`beno o tomene mogu govoriti jer ne raspolaùkonkretnim informacijama. Kako smodoznali, Komisija }e uskoro u Trstenouputiti izvidnicu sa zadatkom da utvrdi~injenice nakon ~ega }e zauzeti stav.

IMOVINA BiH JO[NIJE NI POPISANA

No, to bi moglo biti prekasno: dok bh.komisija zauzima stav, anonimniinvestitor ve} je zauzeo Bosansku vilu iuùrbano zapo~eo njenu obnovu. Malo je,

me|utim, vjerovatno da je to u~inio bezsuglasnosti neke od bh. institucija koje su

Hrvatski general okupirao bh. vilu u Trstenom


Oronulu rezidenciju nekada{nje komunisti~ke eliteBiH u Trstenom nadomak Dubrovnika, za koju jesvojevremeno bio zainteresiran holivudski glumac

John Malkovich, prije dvadesetak dana nelegalnozaposjeo penzionirani hrvatski general i aktivnitajkun Vladimir Zagorac

referirao ponudu Mustafe Kapidì}areferirao ponudu Mustafe Kapidì}a

Pi{eEmir Hodì}

[email protected]

BiH TVRDE DA VILAME NIJE PRODATAFoto:MarioIli~i}


34/80

bezbroj puta ranije neovla{teno sudjelo-vale u kr~mljenju bh. imovine u inos-transtvu. Za razliku od drugih dràvanastalih raspadom biv{e Jugoslavije kojesu na razne na~ine za{titile svoju imovinu

u drugim dràvama, Vije}e ministara BiHod rata do danas nije bilo u stanju sa~initini precizan popis imovine niti pak utvrdi-ti njenog titulara, {to je bio idealan ambi-jent za brojne me{etare koji su na ilegal-noj preprodaji dràvne imovine zgrnuligolemo privatno bogatstvo. U ambijentuposvema{njeg bezvla{}a, BiH je ve} osta-la bez brojnih hotela, odmarali{ta, vila,privrednih objekata, nekretnina, tako dasudbina Bosanske vile u Trstenom nijenikakva iznimka nego ustaljeno pravilopo kojem BiH ve} godinama ostaje bezvrijedne imovine.

Dvije godine prije Vladmira Zagorca,Bosansku vilu u Trstenom zapikao jeproslavljeni holivudski glumac JohnMalkovich koji je posredstvom zagre-

ba~kog odvjetnika Almira Dervi{bego-vi}a bh. vlastima za otkup vile ponudio2,5 miliona dolara. No, poredMalkovicheve, stizale su i druge ponudena koje me|utim Vije}e ministara BiHnije reagiralo niti je pak tragalo za boljimrje{enjima kako bi se zaustavilo daljnjepropadanje vile zapo~eto po~etkom rata uHrvatskoj. Kada je reporterska ekipa

Slobodne Bosneprije dvije godine prvi putposjetila Bosansku vilu, zatekla je sablasanprizor: golema kamena pala~a bila je bezprozora i vrata, s razru{enog krova slivalisu se potoci ki{e, svuda uokolo nalazile suse gomile otpalog maltera, uni{tenognamje{taja i sme}a, a prostrana, kamenompoplo~ana ba{ta, jedva se nazirala ispodi`|ikljalog rastinja. Tek u tragovima nazi-rao se nekada{nji sjaj i rasko{ Bosanskevile u kojem su do po~etka rata uìvalikomunisti~ki prvaci BiH.

Bosanska vila u Trstenom izgra|enaje po~etkom proteklog stolje}a, a u grun-tovnom vlasni{tvu BiH nalazi se posljed-njih pedesetak godina.

VRIJEDNOST VILE2,5 MILIONA EURA

Rije~ je zapravo o kompleksu koji ~inipet zgrada - dvoeta`na centralna pala~a(oko 800 kvadratnih metara) i ~etirimanja objekta naknadno izgra|ena zasmje{taj posluge i opreme (oko 400kvadratnih metara). U jednom od tihobjekata bila je smje{tena ljetna kuhinja sneizbje`nim, u kamenu izidanim

ro{tiljem, te prostranim natkrivenim hlad-njakom, s dvije strane ome|enimkamenim zidom. U neposrednoj susjed-stvu, na strani okrenutoj kopnu, nalazi seimpresivna botani~ka ba{ta - Arboretum -dok se na suprotnoj strani, prema moru,

nalaze duge betonske stepenice koje voderavno na pje{~anu privatnu plaù koja je sdvije strane za{ti}ena betonskim zidom.

Kako smo uspjeli doznati, vilu te

cijeli kompleks na kojem je vilaizgra|ena, prijeratna vlada SRBiHtemeljito je renovirala 1988. godine. Usklopu tog zahvata, zamijenjen je savnamje{taj u apartmanima, te inventar ioprema u restoranu i kuhinji smje{tenim uprizemlju vile.

Prema najgrubljim procjenama, trì{navrijednost Bosanske vile u sada{njem stanjuprema{uje 2,5 miliona eura. Istovremeno, unjenu obnovu i adaptaciju potrebno jeuloìti oko milion eura.

No, sude}i po indolentnosti dràvnihinstitucija koje ni prstom nisu mrdnule navijest o uzurpaciji hrvatskog generala

Zagorca, BiH }e ostati i bez ove vile kao{to je ranije ostala bez brojnih drugihneza{ti}enih nekretnina koje su isparileu mutnim me{etarskim transakcijamakorumpiranih bh. politi~ara i hrvatskihtajkuna.

DR@AVNA IMOVINA BEZ ZA[TITE


Penzionirani hrvatski general VadimirZagorac jedan je od najimu}nijih ratnopro-fiterskih tajkuna Hrvatske. Profesionalnuvojnu karijeru zapo~eo je u Ministarstvuodbrane Hrvatske (MORH) i to kao voza~tada{njeg pomo}nika ministra odbraneIvana êrmaka. Po~etkom 1993. godine,kada se êrmak povukao iz MORH-a, nanjegovo mjesto instaliran je Zagorac koji jeistovremno preuzeo i {efovsku poziciju utvrtki RH ALAN preko koje je MORH nabav-ljao ve}inu naoruànja i municije zahrvatsku vojsku.

Za generala Zagorca veù se nebrojenemutne transakcije vanbudètskog novcakoji se u MORH slijevao iz tri izvora: zam-jene bezvrijednih jugodinara za devize uBiH, privatizacije dru{tvenih stanova te izdoznaka hrvatske dijaspore. U to vrijemeZagor~ev najbliì suradnik i ~ovjek odnajve}eg povjerenja postaje Hrvoje Petra~,koji se desetak godina kasnije preobrazio unjegovog najve}eg neprijatelja. Upravo jePetra~ osmislio i realizirao otmicu Tomi-slava Zagorca, malodobnog sina svog ne-

kada{njeg ortaka Vladimira Zagorca.Nakon prvog silaska HDZ-a s politi~kescene Hrvatske, Zagorac se okrenuo privat-nom poduzetni{tvu - uglavnom graditelj-stvu. U njegovom posjedu nalaze se golemizemlji{ni kompleksi u najatraktivnijimdijelovima Zagreba, Pule, Dubrovnika iHvara. Zagorac u Puli gradi robnu ku}u, dokna Hvaru i Dubrovniku priprema izgradnjuluksuznih hotela.

Ina~e, general Zagorac mogao bi seuskoro na}i na sudu jer je ovih dana zagre-ba~ka policija podnijela kaznenu prijavuprotiv generala Zagorca zbog sumnje da jezloupotrijebio poloàj i otu|io drago kame-nje koje je pripadalo Ministarstvu obraneRH.. Radi se o dijamantima koje je u ratnimgodinama u MORH donio trgovac oru`ja kaozalog za akontaciju od 5 miliona dolara zanabavku raketnog sustava. Dijamanti su bilipohranjeni u sefu MORH-a ali nikada nisuslu`beno zavedeni, a nestali su nakon {to jeZagorac predao du`nost u MORH-u.

Afera s dijamantima izbila je nakoniskaza Hrvoja Petra~a koji je posvjedo~io damu je Zagorac dao drago kamenje, rubine idijamante koje je prodao za njega.

KO JE UZURPATOR BOSANSKE VILE

Predratni voza~, ratni

logisti~ar, poratni tajkun

VELIKAVRIJEDNOSTVILEPrema najgrubljimprocjenama,trì{na vrijednost

Bosanske vile usada{njem stanjuprema{uje 2,5miliona eura

Vadimir Zagorac


35/80



36/80

Krajem protekle sedmice pred-sjednici vode}ih trgovinskihkompanija u BiH JasminSelmanagi}, vlasnik VF-a, iMujo Selimovi}, vlasnik Grupe

MIMS, potpisali su dogovor o poslovnojsuradnji svojih maloprodaja te se spo-razumjeli o zajedni~kom nastupu na

trì{tu. Iako u potpisanom dogovorunema naznaka dublje integracijedviju kompanija i njihovogvlasni~kog povezivanja, uposlovnim krugovima uve-liko se spekulira da suSelmanagi} i Selimovi}ovim dogovorom udarilitemelje za okrupnjavanjedoma}e trgovinske mreèkako bi se odbranili prednavalom puno mo-}nije inostrane ko-nkurencije.

Dogovoru Selmanagi}a i Selimovi}aprethodili su vi{emjese~ni diskretnovo|eni pregovori izme|u vlasnikahrvatskog AgrokoraIvice Todori}a i vlas-nika VF-a Jasmina Selmanagi}a koji su,tvrde upu}eni, propali zbog desetak

miliona KM!Pred vlasnika VF-a Jasmina Selma-

nagi}a, najbogatiji Hrvat Ivica Todori},vlasnik Agrokora, iza{ao je s ponudomkoju je bilo te{ko odbiti: za iznajmljivanjesupermarketa u 12 {oping centara VF-aTodori} je ponudio 70 miliona KM, noSelmanagi} je traìo deset miliona vi{e ikako ni jedna strana nije popu{tala, pre-govori su propali.

Aran`man s Todori}empodrazumijevao je daSelmanagi} zadrì

vlasni{tvo nad svih12 {oping centara ukojima, poredsupermarketa, imalanac picerija,restorana,slasti~arni, kafi}a,te nekoliko stotinabutika koje dajepod najam. Sve bito ostalo podSelmanagi}evimnadzorom - osim

supermarketa nad kojim bi rukovo|enjepreuzeo Konzum - Agrokorova divizijatrgovine.

DELTA U BiHINVESTIRA 400

MILIONA EURATodori}eva vi{e nego atraktivnaponuda rje~ito svjedo~i o ìvom interesuinostranih trgovaca za osvajanje pozicijana trì{tu BiH. Prije nekoliko dana, nagodi{njoj skup{tini Delte, najve}etrgovinske kompanije ne samo u Srbijinego i cijele regije, javno je saop}enpodatak da }e u naredne dvije godine zaregionalno {irenje - osobito na trì{te BiH

i Crne Gore - Delta izdvojitipreko 400 miliona eura!

Ve} nekoliko mjeseci

predstavnici Delte tra-gaju za pogodnimlokacijama u BiH nakojima bi izgradilisvoje {oping centre.Osim za pogodnim

lokacijama, Deltatraga i za poslovnim

partnerima: na jed-noj ve~eri u Beogr-adu prire|enoj za

nekolicinu bosanskihbiznismena predvo-

TRGOVINSKI RAT


Tri mo}ne trgova~kekompanije iz susjedstva,

Konzum, Delta iMercator, zapo~eleopse`nu ofanzivu natrì{te BiH; Ho}e li

vode}i lokalni trgovci, VFi MIMS, izdràti pred

naletom sna`ne iudruène konkurencije

iz susjednih dràva

Trgova~ki lideri BiH VF i MIMS postigliTrgova~ki lideri BiH VF i MIMS postigli

Pi{e

Asim Metiljevi}[email protected]

SRBIJANSKA DELTERZI]A ZA PREDST

STRATE[KOPARTNERSTVO:

Vlasnik VF-aJasmin Selmanagi}

i vlasnik MIMS-a

Mujo Selimovi}


37/80

|enih tada{njim premijerom AdnanomTerzi}em, vlasnik Delte Miroslav Mi-{kovi} otvoreno je rekao da bi radijekupio neki od postoje}ih trgovinskihlanaca nego s ledine gradio vlastiti. Kaopotencijalnu metu, Mi{kovi} je izdvojio

lanac VF-ovih {oping centara za koji jetada ìv interes pokazivao i slovenskiMercator.

Jo{ prije dvije godine uveliko sepo~elo naga|ati o integraciji tri najve}etrgovinske kompanije u regiji - Delte,Konzuma i Mercatora - koja je u mediji-ma nazvana trgovinska S-H-S osovina.U me|uvremenu,naga|anja su sepotvrdila, ali samo u slu~aju Delte i Konzuma, koji su

nedavno objelodanili namjeru skorogspajanja pod jedan krov, dok se sloven-

ski Mercator opredijelio za samostalneakvizicije u regiji. Pro{le godineMercator je preuzeo srbijansku kom-paniju Bra}a Rodi} te Grand kafudok je u BiH zapo~eo pregovore o

preuzimanju VF-a, koji su me|utimpropali.

VF NA METIKONKURENCIJE

Ipak, iz trojne S-H-S osovine snajkonkretnijom ponudom pred

Jasmina Selmanagi}a

iza{ao je Agrokorov vlasnik Ivica Todori}koji je, kako smo rekli, za preuzimanjeVF-ovih supermarketa bio spreman plati-

ti 70 miliona KM.Nekoliko je razloga zbog kojih seupravo VF ve} dulje vremena nalazi nameti najve}ih regionalnih trgovaca, Delte,Konzuma i Mercatora. Sve tri kompanijeimaju dominantnu ulogu na vlastitomnacionalnom trì{tu, ali se sve trisuo~avaju s ozbiljnim problemima kadpoku{aju iskora~iti na susjedna trì{ta.Naprimjer, trì{ni udio Konzuma uHrvatskoj iznosi visokih 40 posto, no natrì{tu Srbije i Slovenije udio Konzumasasvim je bezna~ajan - ispod 1 posto.Kako ista proporcija vrijedi i u slu~aju

Delte i Mercatora, sve tri kompanije pros-tor za {irenje poku{avaju prona}i na neu-tralnom terenu poput BiH gdje trì{tenije pod kontrolom dominantnognacionalnog igra~a koji bi mogao zaus-taviti prodor nepoèljne konkurencije.

Drugi razlog krije se u prili~norasprostranjenim glasinama premakojima vlasnik VF-a Jasmin

Selmanagi} prolazi kroz dugotra-jnu i te{ku finansijsku krizu o

~emu, pored ostal

Slobodna Bosna 536

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 536