Slobodna Bosna 893

I

www.slobodna-bosna.ba

dalmirj

ISPRAVNA-oglasi sedmica-890:ISPRAVNA-oglasi.qxd 26.11.2013 14:36 Page 1

SUKOB NA BH. LJEVICI KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOSTNAD LAGUMD@IJINIM SDP-om Posljednjih mjesec dana politi~ku scenuBiH obiljeìo je „rat saop}enjima“Lagumdìjinog SDP-a i Kom{i}evog DF-a.„Slobodna Bosna“ otkriva stvarne razlogezbog kojih se lider Demokratske fronte@eljko Kom{i} posljednjih dana na{ao nameti èstokog udara SDP-a

PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)STRU^NI SAVJETNICI U PREDSJEDNI[TVU BiHPola godine nakon {to su ~lanoviPredsjedni{tva BiH usuglasili novi Pravilnik o sistematizaciji radnih mjestazapo~ela je procedura imenovanjestru~nih savjetnika i suradnika; poslijeinternog natje~aja koji je predstavljao samopuku formalnost, na najatraktivnije pozicijeve} su imenovani dràvni slu`benici ~ije sureference, najblaè re~eno, sumnjive

MLIJE^NI PUT BiHDALEKO JE EVROPA Za mjesec dana inspektori iz Ureda zahranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvr{it}e procjenu bh. kontrolnog sistema zasigurnost hrane i donijet }e kona~nu odlukuo tome da li BiH moè izvoziti mlijeko u EU.Eksperti smatraju kako nije realno o~ekivatida BiH dobije zeleno svjetlo za izvozmlijeka i mlije~nih proizvoda u EU, aprofesor Jasmin Ferizbegovi} za na{ listobja{njava ko su krivci za to

OPERACIJA „PRETIS“ MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTEFederalni ministar energije, rudarstva iindustrije ERDAL TRHULJ najavio jepo~etkom godine veliki povratak posrnuletvornice namjenske industrije PRETIS izVogo{}e na svjetsko trì{te i potpisivanjeugovora o proizvodnji granata vrijednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje jedo{la „SB“ potvr|uje da Pretis, kojim prekoformalnog direktora HAJRUDINA PEZEupravljaju BAKIR ALISPAHI] i ENVERMUJEZINOVI], nije do kraja realizirao nitijedan najavljeni projekat, iako je VLADAFBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove

KAKO SE KALIO [KRBI]RASKOPÂVANJE MITA ODODIKOVOM KUMUNevladina organizacija “SlobodnaRepublika” krajem pro{le nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispredAmbasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stoji neka-da{nji ministar zdravstva RS-a i sada{nji bh.ambasador Ranko [krbi}; na{a novinarka pi{e ounosnim tajnim poslovima i imovini ~ovjeka kojije kumovao propasti zdravstvenog sistema RS-a

PREKOPAVANJE MASOVNIHGROBNICA PO SRBIJIIMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJEZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNAPro{le nedjelje u okolini Ra{ke otkrivena jemasovna grobnica nekoliko stotina ubijenihAlbanaca o kojoj je Srbija {utjela punih pet-naest godina; istovremeno u Beogradu jeotvorena izlo`ba troje mladih Albanaca koji

su preìvjeli strijeljanje [korpiona, ali njihovinajbliì nisu. Ova dva doga|aja otvorili supitanje da li u Srbiji postoji politi~ka volja dase otkriju svi zlo~ini koje su po~inile srbijan-ska vojska i policija tokom devedesetih

ISTORIJA JEDNE POVIJESTI FRANJO FERDINAND, NADVOJVODAOvih dana se navr{ilo 150 godina odro|enja nadvojvode FRANJEFERDINANDA, austrougarskogprijestolonasljednika, koji je tragi~nozavr{io ìvot u Sarajevu, 1914. Na{saradnik istraìo je intrigantnu biografijuprijestolonasljednika

19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

38

24

30

34

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.12.2013 1:02

SLOBODNA BOSNA I 19.12.2013.4

PODJELA VLASTI NARAVNE ÂSTI

Lagumdìja iLijanovi}idogovorili podjelu preostalih pozicija uupravnimodborima javnihpreduze}aNakon {to je svog nekada{njeg asisten-ta na Ekonomskom fakultetu ElvedinaGrabovicu postavio za generalnogdirektora Elektroprivrede BiH, ministarvanjskih poslova Zlatko Lagumdìjanedavno je „zbrinuo“ i savjetnika MirzuSendijarevi}a. Ministrov je doskora{njisavjetnik za ekonomsku diplomacijukoncem novembra izabran za novogdirektora BH Gasa, budu}i da je resornifederalni ministar energije, industrije irudarstva Erdal Trhulj (SDA) daosuglas nost za Sendijarevi}evo imeno-vanje. Kako nezvani~no doznajemo,Zlatko Lagumdìja se, u me|uvremenu,uspio dogovoriti i sa bra}om Mladenomi Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}emoko raspodjele mjesta u nadzornimodborima javnih poduze}a Ceste iAutoceste Federacije, koje }e popunitikadrovi SDP-a i Narodne strankeRadom za boljitak. (S.M.)

Mjesecima se po banjalu~kim kulo ari -ma pri~a da predsjednik SNSD—a i RS-aMilorad Dodik namjerava smijenitiSlobodana Gavranovi}a sa mjesta grado -na~elnika glavnog grada Republike Srpske.

Naime, sada je potpuno jasno da se ovapartija sve vi{e dijeli, te da se jedan diopartijske organizacije potpuno oteo kontrolinekada neprikosnovenog lidera MiloradaDodika. Duboki jaz u odnosima MiloradaDodika i predsjednika Narodne skup{tineRS-a IIgora Radoji~i}a, koji je prisutan ve}dugo vremena, produbljen je nedavnimjavnim Radoji~i}evim protivljenjem poku -{aju izbacivanja iz stranke DDarka Toma{a,direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a.Banja Luka je, kao {to je poznato, izboromGavranovi}a za gradona~elnika stala naDodiku suprotstavljenu stranu - NNeboj{eRadma nov i}a, ~lana Predsje dni{tva BiH.

Gavranovi} je navodno, svjestan daDodik poku{ava da ga smijeni pa je svojimprijateljima poru~io da „ako im {ta treba damu se obrate do Nove godine“, jer nijesiguran da }e poslije mo}i i{ta vi{e uraditiza njih.

Njegov grijeh je {to je u banjalu~koOkru`no tuìla{tvo, kako nezvani~no

saznaje „Slobodna Bosna“, poslao krivi~nuprijavu protiv biv{eg gradona~elnika iDodikovog pulena DDragoljuba Davidovi}a.Iako je Gavranovi}eva prijava ve}proslije|ena banjalu~kom Tuìla{tvu, onoje jo{ nije ni zaprimilo jer ne znaju {ta }e snjom zbog imena koja se veù uzDavidovi}a (prijatelji i ro|aci MiloradaDodika). Prethodni gradona~elnik BanjeLuke se, navodi se u ovoj prijavi, ogrije{ioo nebrojeno mnogo zakona od 2000. godinepa sve do 2012., do kada je vladaoneprikosnoveno gradom sa budètom odskoro 300 miliona maraka, tako daoptu`nica ima vi{e od deset ta~aka. One seodnose uglavnom na nepo{tovanje Zakonao javnim nabavkama BiH te zloupotrebuslu`benog poloàja.

No, Dodiku predstavlja problem kakosada smijeniti Gavranovi}a. Prema StatutuGrada, za to mu u Skup{tini trebadvotre}inska ve}ina koju nema. Ali, postojimogu}nost referenduma. Ako se pokreneinicijativa za smjenu gradona~elnikanajve}eg i najbogatijeg grada u RepubliciSrpskoj, sasvim je dovoljno da se potpi{e tritisu}e gra|ana i raspi{u vanredni lokalniizbori. N. Dikli}

Sprema li Dodik smjenugradonačelnika Banje LukeSlobodana Gavranovića?

BANJALUČKI REBUS

MINI MARKET

NEPODOBNI GRADONAÊLNIKMilorad Dodik zamjerio je Slobodanu Gavranovi}u podizanje krivi~ne prijave protiv njegovogprethodnika Dragoljuba Davidovi}a

Zlatko Lagumdìja

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.12.2013 3:09

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


NE, NEMOJ ME PRE]I

Vlada RS-a lijekrokodilskesuze jer je ministar Bahiljugrozio jedinstvenotrì{te BiH Iz Republike Srpske ve} desetak danastiù pani~na upozorenja da je federalniministar trgovine Milorad Bahilj“ozbiljno ugrozio jedinstveno trì{teBiH” i da }e RS biti primorana “uzvratitirecipro~nom mjerom” ako Vlada FBiHne povu~e spornu odluku. Rije~ je o odluci koju je nedavno potpisaoministar Bahilj, a kojom je izri~ito naredioda samo ona roba koju su pregledali fede -ral ni inspektori moè biti plasirana natrì{te Federacije BiH. Dràvni Zakon o nadzoru kvalitetaproizvoda donesen je jo{ davne 2003.godine i njime je propisano da inspekcij s -ke poslove obavljaju nadle`ni organientiteta i Br~ko Distrikta sve dok se ovaoblast preciznije ne uredi posebnim podza-konskim aktima. To se me|utim nije desiloni deset godina nakon usvajanja pomenu-tog Zakona, zbog izri~itog protivljenjaRepublike Srpske koja bi uspostavomjedinstvene inspekcijske kontrole izgubilaznatan dio sredstava koja ubire njenainspekcija smje{tena na carinskim prelazi-ma. Potpuno je jasno da jedinstveno tr i{teBiH nije ugrozio federalni ministar Bahilj,nego vlasti RS-a koje se protive uspostavijedinstvene inspekcijske kontrole i usmjera-vanju prihoda na jednistveni ra~un dràve. Nije RS zabrinuta za jedinstveno triì{teBiH nego je brine {to }e inspekcija RS-aostati bez ekstra prihoda (oko 5 milionaKM godi{nje) jer }e ubudu}e kontroliratisamo robu koja se plasira na trì{teRS-a. (M.A.)

MINI MARKET

MARIO ILIČIĆ“Put u Brazil”

AUTOR ANTOLOGIJE Fotoreporter Slobodne Bosne Mario Ili~i}

IZVRSNO JE!Mario u dru{tvu Muhameda Konji}a,nekada{njeg reprezentativca BiH

[VABO I MAESTROIvica Osim i Ivica [ari} sa zanimanjem prelistavaju fotomonografiju Put u Brazil

Milorad Bahilj

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.12.2013 0:48

ČETVRTAK, 12. DECEMBAR

„Morat }e{ ne{to napisati o na{emzajedni~kom poznaniku PERICI KOBLA -RU“, navodi me prijatelj. [to, kako, kojimpovodom? „Umro.“ Kako, bolan umro?!Uh, uh, uh, po hiljadu puta uh!

Pericu sam upoznao u ratu, opri~ao mije barem desetak puta nevjerojatnu pri~u,osobnu dramu, kako je kao pripadnikArmije BiH zarobljen na Igmanu, pro{aokroz stravi~na mu~enja i na koncu,neobja{njivo, vratio se u Sarajevo. Iza rataje radio na Fakultetu politi~kih nauka.

Ozbiljan i odgovoran je Perica ~ovjekbio, fin, odmjeren, pametan, ali samnjegovu zarobljeni~ku dramu dugo uzimaosa rezervom - sve dok je nije ponovio, odrije~i, do rije~i, u sudnici u Haagu nasu|enju ~etni~kom vojvodi VOJISLAVU[E[ELJU. Sve je [e{elj kapacitete igabarite upregnuo da omalovaì, dis -kreditira, pojeftini svjedoka Koblara, malo,ili nimalo je uspio. Do u detalje je Pericaispri~ao koji su ga, imenom i prezimenom,pripadnici paravojnih [e{e ljevih ~etnikapredvo|eni BRANI SLA VOM GAVRI LO -VI]EM BRNE TOM, predratnimnarkodilerom, uhapsili, mu~ili i na koncurazmijenili.

To je jedna tu`na, tragi~na epizoda, da

ne kaèm epopeja, jednoga, kaù,Slovenca, Perice Koblara koji se borio zapravednije, normalnije, tolerantnije dru { -tvo... Sa nedopustivim zaka{njenjem, pokojmu dobroj du{i uz antifa{isti~ku budnicu„Sa Ov~ara i Koblara...“

PETAK, 13. DECEMBAR

Te{ki su, mu~ni, iscrpljuju}i pregovori,~itavu godinu traju, koje usmjerava imoderira EU izme|u oficijelne srbijanskevlasti u Beogradu i, tako je standardizirantaj jezi~ki aksiom „privremene vlasti uPri{tini“ koju „privremeno“ predstavlja„privremeni“ premijer HHashim Thaci.ûdna je ta matrica, kojom se jezi~kimdosjetkama ma{tovitim po~esto, priznajem,maskiraju dubinski problemi regije; „Biv{aBosna i Hervegovina“, kako je tvrdoglavopo svim mirovnim konferencijama trubioSlobodan Milo{evi}, “takozvana CrnaGora“, „privremene vlasti u Pri{tini“arsenal je jezi~kih zamki u koje ozbiljan,ulju|en svijet ne vjeruje; dapa~e prezire,nadilazi taj mentalni okvir.

SUBOTA, 14. DECEMBAR

Nimalo ugodan zahtjev stiè mi odzabrinutog oca - mogu li mu k}erki posuditi


Čitav bogovetni danpokušavam amortizirati,umanjiti, utišati bijes,prezir, razočarenje nakonpogromaškog tekstakojeg je na brutalan,nepristojan, kočijaškineuviđavan načinnapisao i, što je još gore,potpisao vlasnik, urednik„E-novina“ PETARLUKOVIĆ. Izvrijeđao je,baš onako đilkoški, neselektivno, seksistički nadmeno moju kolegicu NIDŽARUAHMETAŠEVIĆ

Sudbonosni razgovor salegendom narodne glazbe

Harisom Dìnovi}em:OTET SAM TI U KAFANI

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 3:23

knjigu Drama ateizacije autora profesoraESADA ]IMI]A. Nije tata kupio knjigu navakat, prije ~etrdeset godina, pa se sjeti izrazloga obiteljskog mira da djetetu priu{tiknjigu koje on nema, nego imam ja.Ozbiljna je stvar, te je tako treba i tretirati,ne biti histeri~ni improvizator - pi{eprofesor ]imi} u knjizi koja je u tisku da jeza sve narode u BiH opstojnost od vitalnognacionalnog interesa, samo je za Bo{njaketa drama od biolo{kog zna~aja i interesa.

NEDJELJA, 15. DECEMBAR

îtav bogovetni dan poku{avamamortizirati, umanjiti, uti{ati bijes, prezir,razo~arenje nakon pogroma{kog tekstakojeg je na brutalan, nepristojan, ko~ija{kineuvi|avan na~in napisao i, {to je jo{ gore,potpisao vlasnik, urednik „E-novina“PETAR LUKOVI]. Izvrije|ao je, ba{onako |ilko{ki, neselektivno, seksisti~kinadmeno moju kolegicu NID@ARUAHMETA[EVI], zbog u~e{}a na nekoj odmnogobrojnih uzaludnih novinarskihkonferencija (organiziranih i pla}enih odprovjerenih boraca za slobodu medijaSTANKA SUBOTI]A, BEBE PO PO VI -]A, MILA \UKANOVI]A...). Uvredljiv,gadan, nedopustiv jezik koji se ne koristi upristojnim familijama. Trebalo bi nadugo ina{irokom natenane, „Peri sa onog svijeta“Lukovi}u, po~asnom gra|aninu Sarajeva,obja{njavati kako je kolegica Nidàra ute{koj obiteljskoj tragediji te{ko i trajnoranjena u prvoj ratnoj sarajevskoj godini ida treba biti dobro obazriv, uvi|avan,odmjeren da se sa njom {ega~i{, vrije|a{ je,poniàva{. Imam ja podosta, rasnih, so~nih,za prste polizati ùto-tabloidnih, vjerovatnoprovjerivih tra~eva o po~asnom gra|aninuSarajeva Lukovi}u. Solidarnost i u~tivost

me limitiraju, obavezuju na samozatajnost.Dobro je rekao jedan moj usputni drug,

prevejani ~ar{ijski mudrac u oblasti „siveekonomije“: „„îm sam ~uo da je FrancoisMitterand, predsjednik Francuske, dobioklju~eve Grada Sarajeva - ja sampromijenio bravu...“

PONEDJELJAK, 16. DECEMBAR

Izvrstan povod, vrhunsko dru{tvo...,sve se kako treba poklopilo na promocijiva`ne knjige, fotomonografije Put za Brazilredakcijskog kolege MARIJA ILIÎ]A.IVICA OSIM, naravno, briljira, dominira,nadmo}an je, moè mu se. Napada me,blago ali konstruktivno, zbog toga {to samuop}e pisao o njegovom problemu sastambeno-komunalnim kerefekama, liftomkoji su mu stanari, ve}inom glasova,osujetili, uskratili; neki dan me ukori kolegasa jedne televizije {to nismo vi{e prostoraposvetili tom prvorazrednom skandalu.[vabo me strogo ukori {to sam uop}e njegovporodi~ni problem uturio u medije i u~iniojavno dostupnim. „„Znate li, Profesore“,pitam oprezno genijalnog Majstora, „„zaneprimjernu provalu u mom stanu: do{ao mijaran i cijelo ve~e mi pri~ao provale...“

Ogromnih smo se {ega napri~alive~eras, frcale su dosjetke na sve strane,uozbilji se filozof Ivica Osim, pa priupita:„A kako na}i mjeru izme|u humora iozbiljne pri~e?“ Eh, ba{ je na{ao „glasrazuma“ koga }e pitati i ko }e ga,objektivno i nepristrasno, posavjetovati.

UTORAK, 17. DECEMBAR

„Nije ti ba{ najbolji, najsretniji naslovoko GORANA BREGOVI]A i njegove

odluke da svoja nov~ana sredstva prebaci ubosanske banke, jer bosanskih banakanema“, veli mi krajnje precizni, bankarskiveteran kojem moram vjerovati, htio-nehtio, jer te poslove ima u malom prstu.Objasni mi, dobro me prore{etao oko tih{altersko-bankarskih, da prostite, zavrzlamakakve su kamate, na poloèna sredstva,pribliì mi taj fantomski, meni stran svijet.Svaka sugestija, s pogotovo kada je dobro -namjerna, dobrodo{la je, ali mi nedostajekonstruktiuvan prijedlog. „Fino uslika{ Bregovi}aispred jedne od tri-~etiri banke i napi{e{, akosmije{: EVO BANKE, CIGANE MOJ.“

SRIJEDA, 18. DECEMBAR

„A {ta vi mislite o kazni JOSIPU[IMUNI]U“, pita jutros sa srbijanskogjavnog televizijskog servisa voditeljicaNATA[A MILJKOVI] kolegu iz HrvatskeALEKASANDRA STANKOVI]A. ûpase Aco, kaè da prezire nogomet, ne ide nautakmice, izbjegava svaku javnumanifestaciju te vrste, ali da se, kao savnormalan svijet, gnu{a svakog fa{izma.

Mislim da sam nekada u te{kim ratnimgodinama, te{ko se sjetiti tih mikro -toponima, prolazio kroz selo u {irem rejonuFojnice, iz kojega je obitelj [imuni} iselilau Australiju. Zaba~eno selo, nikakvuperspektivu ne nudi, ima ne{to malo, alinedovoljno, {umskih resursa. Sve {to jeva`no napisano je o potpuno besmislenom,glupom, neodgovornom ekscesu nogo -meta{a, dapa~e reprezentativca Hrvatske.Ovo, mo`da nije, a vjerojatno jeste: vu~eMujo u prikolici u brdima iznad Fojnicedva-tri metra drva i sretne Josipa [imuni}a.„Za dom!“, kategori~an je, narogu{en istrog [imuni}. „„Nije, buraz, nego zavikendicu“, priznade prepla{eni Mujo... �

19.12. 2013. I SLOBODNA BOSNA 7

CVIJE]E, CVIJE]E, KUPITE CVIJE]EPredsjednik NSBiH/FSBiH Dino Begi}, Ivica Osim iministar kulture Kantona Sarajevo Ivica [ari}

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 3:24

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh


ZAR I TI, SON SORENSON

Nik{i} “zahvalio”PeteruSorensenu zanesebi~ni dopri-nos u oboranjuzakona o suzbij a -nju korupcije iorganiziranogkriminala Nakon {to Predstavni~ki domParlamenta Federacije BiH nije podràoVladin predloèni zakon o suzbijanjukorupcije i organizovanog kriminala,federalni premijer Nermin Nik{i} je nov-inarima kazao da je time “zaustavljennajve}i dosada{nji antikorupcijski pro-jekt u Federaciji BiH”. Nik{i} je odbacivanje zakona ocijeniokao lo{u poruku kriminalcima da “idalje mogu biti mirni” a posebno sezahvalio zastupnicima SBB-aFahrudina Radon~i}a koji su bili naj-glasniji protiv predloènog zakona, ali ispecijalnom predstavniku Evropskeunije u BiH Peteru Sorensenu, koji jedao nemali doprinos u zaustavljanju“najve}eg reformskog procesa u FBiH”!

MINI MARKET

Od dolaska u Haag RRadovan Karadì},optuèni ratni zlo~inac i ratni predsjednikRepublike Srpske, dobio je ~ak 20 kilogra-ma. Karadì}, tvrde na{i izvori izTribunala, propagira zdravu ishranu izatvorenicima dijeli iste savjete koje jegodinama davao svojim pacijentimakao dr. DDragan Dabi}. Savjetuje im, naime,uzimanje obroka sa ìtaricama uz punote~nosti tokom dana. Sam Karadì} ne

konzumira zatvorsku hranu, ve} kupujunamirnice u “balkanskoj kantini”, a potomsprema obroke u kuhinji. Isti izvor tvrdi daje Karadì} prili~no lo{ kuhar i da spremauglavnom jednostavna jela. Karadì} tvrdida je kilograme nabacio jer se kona~nooslobodio stresa koji ga je godinama pratiozbog straha da }e biti uhap{en. Omiljenaslastica su mu [e{eljevi pala~inci saeurokremom. (M.D.)

HRANA JE NAJBOLJA ISHRANA

Karadžić u haškom zatvorunabacio 20 kilograma

Premijer Srbije,ministar policije i pred-sjednik SPS-a IIvicaDa~i} tvrdi da je njego-va priroda ~esto usukobu s politi~kimfunkcijama koje ima.On se ne stidi da zapje-va, javno se {ali na svoji tu|i ra~un, a voli i dase veseli u kafani.

“Volim da pevam,ali nikad se ne grabimza mikrofon. Pevamsamo ako me nekozamoli. A kad touradim, onda pri~ajukako je to neozbiljno zajednog premijera. Ali ipored toga, stalno mezovu da pevam, odnovogodi{njih progra-ma do Pesme Evrovizije”, ispovijedio seDa~i} otkrv{i da }e za svoj 50. ro|endan, 1.januara 2016., napraviti koncert u Sava cen-tru. Zva}e se “Ivica Da~i} i prijatelji pevajuza vas”.

“I peva}emo, moji prijatelji peva~i,

glumci i ja. Ve} samdao zadatak @@eljkuJoksimovi}u da toosmi sli. Peva}e i HHarisDì novi}, Halid Be{i},Ceca…”

Da~i} kaè da volida pjeva i da uvijekpjeva iz du{e.

“Pevam iz du{e,politi~ar sam koji zlo nemisli. Kada sam bio uSarajevu, pozvao me jeHalid Be{i}. Bili smo ukafani i pevali smo‘Miljacku’. Sutra se uSrbiji pojave komentarikako je premijer, eto,pevao. A {ta je trebalo?Da pucam? Da ispalju-jem granate na Sar a -jevo? Tada bih ne ki ma

verovatno bio dobar premijer. Kada mido|u gosti iz inostranstva, uvek je muzikatu, jer dobra atmosfera pomaè na{imodnosima. Jednom me je predsednik Gr~kezamolio da mu otpevam partizansku pesmu.I ja pevam, a on pla~e.” S. B.

KO PJEVA ZLO, NE MISLI

Ivica Da~i}

Peter Sorensen

Dačić će proslaviti rođendanu Sava centru, pjevaće sa

Džinovićem, Bešlićem,Cecom…

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.12.2013 2:02

PRO ET CONTRA


Nasuprot njima, pohvalio je zastupnikeStranke za BiH koji su glasali za usva-janje predloènog zakona, {to jeNik{i}a o~ito jako iznenadilo, s obziromda je ne tako davno protiv cijelog vrhaStranke za BiH podnio krivi~nu prijavuza poku{aj plja~ke energetskih resursadràve. Prijava je kasnije odba~ena kaoneosnovana, no ~elnici SBiH mjeseci-ma su morali dokazivati da su optuènipravi-zdravi, samo zbog toga {to jeNik{ i}u trebala legitimacija neprikosno -ve nog borca protiv korupcije i krimi-nala.Iz istih motiva Nik{i} je lansirao nedavnoi cijeli set “antikoruptivnih zakona”- ne saciljem da zakoni budu usvojeni nego dabudu odba~eni, kako bi se SDP pred-stavio kao posljednji i jedini borac protivkorupcije i kriminala. (M.A.)

LIDIJA SPORNA, VESNAIZVJESNA

Vesna Budmirnajobiljnija kandidatkinja za sudijuUstavnog suda FBiHAktualna {efica Posebnog odjela zaratne zlo~ine Dràvnog tuìteljstva BiHVesna Budimir najozbiljnija je kandi-datkinja za budu}u sutkinju Ustavnogsuda Federacije BiH. Za razliku odnjezine sestre Lidije Kora}, koju su~lanovi Visokog sudskog i tuìteljskogvije}a BiH prije dvije godine ocijenili kao„moralno nepodobnu“, tuìteljica VesnaBudimir je dobila visoke ocjene kolega.No, kandidaturu Vesne Budimir zasutki nju Ustavnog suda FBiH jo{ trebapodràti i njezin ro|ak, predsjednikFederacije BiH @ivko Budimir. (S.M.)

MINI MARKET

@ARKO PAPI]

Ekonomskianaliti~ar

NENe podràvam prijedlog zato{to je jasna namjera da jene{to {to bi trebala biti investi-cija namijenjeno za zatvaranjebudètskih rupa. Najboljidokaz za to je da se zbogka{njenja sljede}e tran{eMMF-a u RS-u izdaju trezorskizapisi preko 20 miliona mara-ka, a u Federaciji je napravlje-na lista prioritetnih pla}anja udecembru, iz koje su isklju~enigrantovi kantona. Priisklju~ivanju grantova kantoni-ma najsiroma{niji stanovniciBiH ozbiljno }e biti pogo|eni.

HANKA VAJZOVI]Poslanik uParlamentuFBiH

NEMi{ljenja sam da niko zdravepameti u ovoj situaciji ne}epodràti ovaj zahtjev da se izElektroprenosa BiH uzme

100 miliona KM zaentitetske budète jer povaè}em zakonu taj novacse mora uloìti u razvoj kom-panije. Cijena ovog zahtjevaza gra|ane u budu}nosti bimogla biti preskupa.

ESAD HRVAÎ]

Advokat

NEOdluku da se novac uzima izefikasnih investicija da senapune budèti neefikasnevlade koju predvodi SDP sma-tram neprihvatljivom. Ako seovaj prijedlog prihvati, to }eimati dalekose`ne posljediceza sve gra|ane BiH.

ALEKSANDAR TRIFUNOVI]

Urednik portala BUKA

NENe podràvam bilo kakvofinansiranje lo{e politikebudètskim sredstvima

odnosno sredstvima koje{teti gra|anima ove zemlje.

ADNAN TERZI]

PotpredsjednikSBB-a BiH

DA/NEStru~no pitanje je u {ta }e,preko entitetskih budèta, tasredstva biti utro{ena. Ako }ebiti utro{ena u ono za {ta sunamijenjena kroz ElektroprenosBiH, onda to podràvam, a ako}e biti utro{ena u javnupotro{nju koja nema veze sadjelatno{}u Elektroprenosa,onda sam apsolutno protiv toga.

AMARILDO GUTI]

Urednik naFTV-u

DAPodràvam zahtjev SDP-a iSNSD-a da se izElektroprenosa BiH uzme100 miliona KM za entitetskebudète jer moè biti i gore,da se sa ra~unaElektroprenosa uzme i pre-ostalih 200 miliona KM.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Podržavate li zahtjev SDP-a i SNSD-a da seiz Elektroprenosa BiH uzme 100 miliona

KM za entitetske budžete?

Priredila: Ma{a ]osi}

Vesna Budimir

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.12.2013 2:03

Lider Demokratske fronte ipredsjedavaju}i Predsjedni{tvaBiH @@eljko Kom{i} na{ao setokom posljednjih dvadesetakdana na meti èstoke vatre iz

prakti~no svih oru|a kojim raspolaènjegova biv{a partijska organizacija, SDPBiH. Biv{e partijske kolege utrkuju se uoptu`bama da je „politikant“, „te{kineradnik“, „demagog“, a povrh svega,Predsjedni{tvo SDP-a Kom{i}a je uzvani~nom saop}enju optuìlo i zapoku{aj „destabilizacije fiskalnog sistamadràve“ jer navodno nije blagovremenodostavio prijedlog budèta institucija BiHza 2014. godinu. A ta optu`ba u ranijemsistemu socijalisti~kog samoupravljanjaekvival entna je krivi~nom djelu „podriv -anja ustavnog poretka“, za koje se nekadaizricala vi{egodi{nja zatvorska kazna imoralno-politi~ka sankcija „neprijat eljs -kog djelovanja protiv dràve i naroda“.

KOM[I] UGROZIO TAPMada se kasnije ustanovilo da budèt

dràvnih institucija nije kasnio zbog„namjerne opstrukcije“ @eljka Kom{i}a, kakosu prvobitno tvrdili u SDP-u, nego zbognemara dràvnog ministra finansija NNikole[piri}a, koji je nacrt dràvnog budètadostavio s 40 dana zaka{njenja, ali i zbogDenisa Be}irovi}a, pre sjeda vaju}egParlamenta BiH, koji se usred rasprave odràvnom budètu otisnuo na vi{ednevnu

bliskoisto~nu turneju (!), Lagumdìjin SDPnije smanjio nego je dodatno poja~ao napad nasvog nekada{njeg partijskog kolegu Kom{i}a.

Uslijedila je nova, jo{ teà optu`baSDP-a prema kojoj je Kom{i} „svojimne~injenjem“ doveo u pitanje sudjelovanjeBiH u multinacionalnom energetskomprojektu TAP (Trans Adriatic Pipeline)kojim bi se plin iz Azerbejdàna dopremaodo zapadnoevropskog trì{ta. U Bakuu,glavnom gradu Azerbejdàna, upravo jepotpisan Memorandum o suradnji izme|udràva zainteresiranih da se jedan krakplinovoda TAP usmjeri prema trì{tuBalkana. Memorandum su potpisalipredstavnici svih zainteresiranih dràva(Albanija, Crna Gora, Hrvatska) osim BiH.

„Niko iz BiH ne}e prisustvovatisastanku predsjednika i premijera dràva17. decembra u Bakuu, jer Predsjedni{tvo

BiH nikoga nije ovlastilo da prisustvuje ipotpi{e Memorandum“, navodi se usaop}enju pristiglom iz Ministarstvavanjskih poslova BiH kojim rukovodiZlatko Lagumdìja. U saop}enju MVP-anavodi se cijeli niz diplomatskih akcija kojeje ministar Lagumdìja poduzimao prote -klih mjeseci kako bi se i BiH priklju~ilaovom velikom infrastrukturnom projektu. Iba{ kada je sve bilo sre|eno, kada je jo{samo trebalo staviti potpis na zavr{niMemorandum u Bakuu, isprije~ilo sePredsjedni{tvo BiH na ~elu s pred sjed ava -ju}im Kom{i}em, koje je „svo j imnedjelovanjem“ poni{tilo vi{e mje se ~ni trudministra Lagumdìje uloèn u energetskimegaprojekat TAP. U saop}enju se, naravno, ne spominjenotorna ~injenica da je sudjelovanje BiH uprojektu TAP potvr|eno odlukom Pred sjed -


SUKOB NA BH. LJEVICI

Pi{e: ASIM METEILJEVI]

Najpopularniji politi~ari u FBiH Kom{i}, Tihi}, ôvi},Radon~i} i Lagumdìja

��

Zanimljiva je ~injenica da je Kom{i}evapartija najdublje korijenje pustila ugradskim centrima Federacije BiH -Sarajevu, Zenici, Tuzli, Biha}u - u kojima jekoncentriran najve}i broj lijevo orijentiranihglasa~a. Primjerice, SDP je na vlasti uTuzli ve} punih 20 godina, u op}ini CentarSarajevo 12 godina a tradicionalno je prva

ili druga partija u svim ostalim gradskimop}inama Sarajeva, te Biha}a, Travnika,Zenice... upravo u onim gradskimop}inama u kojim sna`no raste podr{kaKom{i}evom DF-u.

To je dodatni razlog za sukobnekada{njih prijatelja i najbliìh suradnika,Zlatka Lagumdìje i @eljka Kom{i}a. �

BITKA ZA LIJEVE GLASAÊ

DF najjači u tradicionalnimuporištima SDP-a

Posljednjih mjesec dana političku scenu BiH obilježio je „rat saopćenjima“Lagumdžijinog SDP-a i Komšićevog DF-a. „Slobodna Bosna“ otkriva stvarne

razloge zbog kojih se lider Demokratske fronte Željko Komšić posljednjih dananašao na meti žestokog udara SDP-a

KOM[I]EV DF PREUZEOGLAVNINU LIJEVO

ORIJENTIRANIH BIRAÂ

asim:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:37


KOM[I]EV DF UVE]AO PREDNOST NAD LAGUMD@IJINIM SDP-om

NEDOSTI@NA PREDNOSTLider DF-a Kom{i} trenutno je prvi, a lider SDP-a

trenutno je peti na listi najpopularnijih politi~ara u FBiH


ni{tva BiH, i to dvije godine prije nego jeLagumdìja preuzeo Ministarstvo vanjskihposlova BiH! Prvi ugovor s konzorcijemTAP popisan je jo{ po~etkom februara2011. godine, dakle osam mjeseci prijenego {to je konstituiran aktuelni sazivVije}a ministara BiH a Lagumdìja se u„akciju lobiranja“ uklju~io tek u maju 2012.godine, nakon {to ga je Predsjedni{tvo BiH,na sjednici odrànoj 21. maja 2012. godine,ovlastilo da u ime dràve potpi{eMemorandum o razumijevanju s ostalimdràvama zainteresiranim za projekat TAP.

Sudjelovanje BiH u projektu TAP ni nakoji na~in nije ugroèno, pored ostalog izbog ~injenice da je rije~ o obostranominteresu - i BiH kao krajnjeg korisnikaplina, ali i konzorcija TAP kao distributeraplina koji je po prirodi stvari zainteresiranza {irenje plinskog trì{ta.

PAD PODR[KE SDP-u U pozadini te{kih optu`bi kojima SDP

posljednjih dana zasipa @eljka Kom{i}a o~itose kriju neki drugi razlozi. Upu}eni tvrde daje SDP-ova ofanziva protiv Kom{i}a po kre -nuta nakon {to su procurili posljednjirezultati internog istraìvanja javnogmnijenja, prema kojima Lagumdìjina partijai dalje na zamjerke gubi podr{ku glasa~a.Nasuprot tome, podr{ka Kom{i}evom DF-udodatno je porasla tokom posljednjih {estmjeseci i trenutno se DF pozicionirao kaodruga partija po snazi na prostoru FederacijeBiH, s neznatnim zaostatkom iza vode}epartije SDA.

Povrh svega, lider DF-a @eljko Kom{i}uvjerljivo je najpopularniji politi~ar uFederaciji BiH, s deset posto vi{e glasova oddrugorangiranog lidera SDA SSulejmanaTihi}a i skoro 30 posto vi{e glasova odtrenutno petorangiranog lidera SDP-a ZlatkaLagumdìje, ispred koga su pozicionirani iDragan ôvi} i FFahrudin Radon~i}.

Ako bi se sutra odràli parlamentarniizbori, uvjerljivu pobjedu u Federaciji BiH- vi{e od 50 posto glasova - odnijele bi tri

partije: SDA, DF i HDZ. Propagandna akcija SDP-a protiv

Kom{i}a o~ito je usmjerena prema lijevoorijentiranim glasa~ima, koje SDP po ku {a -va uvjeriti da je Kom{i} zapravo „prosje~anop}inski na~elnik“ koji se u politi~ki vrhnije vinuo zahvaljuj}i osobitom politi~komtalentu, prijegornom radu i liderskojharizmi, nego prije svega zahvaljuju}iorganizacijskoj sposbnosti i vje{tini SDP-ada od „prosje~nog op}inskog na~elnika“izgradi dràvnika. Kom{i} bez SDP-a je„nesposobni i neodgovorni demagog“,poru~uju iz SDP-a, navode}i kao ilustracijuKom{i}evo „neodgovorno“ drànje kodusvajanja budèta i njegovo „nedjelovanje“kod potpisivanja memoraduma na kapitalnienergetski projekat TAP. �


SUKOB NA BH. LJEVICI

�

Razmjenu te{kih me|ustrana~kihoptu`bi pokrenuo je vrh SDP-a, sao p} e -njem povodom Kom{i}eve „opstru k cije“usvajanja budèta dràvnih instit ucija BiH.

“SDP BiH nije ni najmanje za~u|enaupornim poku{ajima @eljka Kom{i}a, da zaposljedice vlastitog nerada, neodgovornogi politikantskog pona{anja optuì sve onekoji svojim radom nastoje za{tititi najugro -è nije kategorije stanovni{tva u BiH iako jesvjestan da }e sa ili bez stand-byaran`mana ~lanovi Predsjedni{tva i daljeprimati velike plate i uìvati u raznimpogodnostima dok u pitanje dovode isplatepenzija, invalidnina, bora~kih naknada idrugih socijalnih davanja najugroènijimkategorijama stanovni{tva”, navodi se,

pored ostalog, u saop}enju SDP-a. Dan kasnije, uslijedila je reakcija

prozvanog DF-a. “Demokratska fronta nije za~u|ena

koordiniranim i gotovo identi~nim reakcijamaSNSD-a i SDP-a na situaciju u vezi sa usva-janjem budèta institucija BiH. Smatramo daovakva reakcija govori samo kakva je pani-ka zahvatila dva diktatora na ~elu tih partija!U prilog tome rje~ito govori njihovo pozivanjena ukidanje Ustavnog suda BiH,nepoznava nje i nepo{tivanje zakona, pozi-vanje na sirotinju dok su njihovi ra~uni sve’deblji’ a nekretnine, kako u BiH tako i uinostranstvu, sve brojnije, pozivanje nasve, izuzev na Ustav BiH i vaè}ezakone”. �

ME\USTRANA^KI RAT SAOP]ENJIMA

„Identična reakcija dva diktatora“

KA[NJENJE BUD@ETAU jeku rasprave o dràvnom budètupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju

KA[NJENJE BUD@ETAU jeku rasprave o dràvnom budètupredsjedavaju}i Parlamenta DenisBe}irovi} otisnuo se naBliskoisto~nu turneju

USPONKOM[I]EVOG

PROJEKTAPrema posljednjim

rezultatima ispitivanjajavnog mnijenja

Kom{i}ev DF zauzimadrugu poziciju u FBiH


U~enici, studenti i profesori iz BiHostat }e uskra}eni za mogu}nostda se besplatno {koluju ilivolontiraju u nekoj od evropskihzemalja jer BiH nije ni aplicirala

za u~e{}e u najve}em evropskom programuza obrazovanje Erasmus+ vrijednom 14,7milijardi eura. Istu sudbinu podijelit }e iuniverziteti, preduze}a i druge organizacijeiz BiH koje ne}e mo}i aplicirati za grantoveu okviru najve}eg evropskog programa zaistraìvanje, razvoj i inovacije Horizon2020 vrijednog 70 milijardi eura!

Zbog neu~e{}a BiH u Erasmus+programu Demokratski omladinski pokretpozvao je studente da 21. decembra iza|una ulice i iskaù svoj bunt, a vi{e od 6.000potpisa prikupljeno je na online peticiji zauklju~enje BiH u Erasmus+. A kako }e i dali }e uop}e reagovati nau~noistraìva~keinstitucije u BiH zbog nemogu}nosti u~e{}au programu Horizon 2020, ostaje tek da sevidi. Naime, BiH spada u red zemalja kojenajmanje ulaù u nau~noistraìva~ki rad,svega 0,05 procenata bruto nacionalnogdohotka, {to je najmanje u Evropi.

Evropski parlamentarci su, podsjetimo,novi program Evropske unije za obra zova -

nje, obuku i podr{ku mladima Erasmus +usvojili na sjednici koja je odràna 19.novembra u Strasbougu, a za njegovu jeimplementaciju izdvojeno ubjedljivonajvi{e novca do sada. Ovim programomEU-a predvi|eno je da vi{e od ~etirimiliona mladih u Europi u narednih sedamgodina (od 2014. do 2020.) kroz u~enje,usavr{avanje, rad i volonterski anga`man u

inostranstvu dobije priliku za sticanjeznanja i vje{tina.

Komentari{u}i odluku Komiteta Evropskeunije za IPA fondove o uskra} ivanju 45miliona eura BiH predsjednik RepublikeSrpske MMilorad Dodik je izjavio kako za timsredstvima ne treba àliti, jer su bilanamijenjena za formiranje ili ja~anje novihinstitucija na nivou BiH. Me|utim, upravo iztih uskra}enih IPA fondova BiH je trebalaizdvojiti 4,6 miliona eura koliko je ko{tala„ulaznica“ za na{u zemlju u program Horizon2020 ~iji budèt }e iznositi ~ak 70 milijardieura. Dakle, jasno je da Milorad Dodikponovo dezavui{e bh. javnost. Sa u~e{}em od4,6 miliona eura, nau~noistraìva~keinstitucije u BiH, i javne i privatne, premanekim ra~unicama iz programa Horizon 2020mogle bi povu}i preko 200 miliona euranepovratnih sredstava. Me|utim, kao i uslu~aju pristupa BiH Erasmus+ programu, i zaimplementaciju programa Horizon 2020vjerovatno bi trebalo postojati nekokoordinaciono tijelo na nivou dràve, {toDodik i njegovi trabanti iz RS-a te{ko da }eprihvatiti. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

FONDOVI DOLAZE, FONDOVI PROLAZE

Nakon neulaska BiH u program Erasmus+,naša zemlja neće ući ni u EU-ov program

Horizon 2020 za istraživanje, razvoj i inovaciječiji budžet iznosi 70 milijardi eura!

[TA KO[TA, DA KO[TAPredsjednik RS-a Milorad Dodik apsolutnoje protivnik otvaranja novih, a nisu mudrage ni postoje}e institucije na nivou BiH

Skandal:Skandal.qxd 18.12.2013 22:47

Nije pro{lo ni pola godine otkakosu ~lanovi Predsjedni{tva BiH@eljko Kom{i}, BBakir Izetb ego -vi} i NNeboj{a Radmanovi}usuglasili Pravilnik o unutarnjoj

organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta,a imena novih dràvnih slu`benika naatraktivnim pozicijama ve} su manje-vi{epoznata. Interni je natje~aj za imenovanjeosam stru~nih savjetnika i suradnikaraspisan 7. novembra, razgovori s prijav lje -nim kandidatima obavljeni su 29.novembra (petak), da bi se cijela proceduraokon~ala za samo tri dana (u ponedjeljak, 2.decembra), kada je kompletirana kadrovska{ema, ~iji je autor doskora{nji generalnitajnik Predsjedni{tva BiH RRanko Ninkovi}.Prethodno je Ninkovi}, koji je na du`nostigeneralnog tajnika ostao skoro tri godineposlije zvani~nog isteka mandata, za sebeizmislio a potom i isposlovao novo radnomjesto - samostalnog izvr{itelja za pitanjaobrane i civilne komande nad Oruànimsnagama BiH.

I mada se jo{ u samom startu znalo dasu interni natje~aji u Predsjedni{tvu BiHpuka formalnost, te koji su dràvnislu`benici favorizirani kada je posrijedinjihovo promaknu}e, posve je neo~ekivanona osam upra`njenih pozicija konkuriralodevet kandidata.

U PROTOKOL MIMO PROTOKOLADeveta kandidatkinja koja se, „mimo

protokola“, prijavila za dvije pozicije:stru~nog savjetnika za protokolarneposlove i me|unarodnu suradnju i stru~nogsavjetnika za protokolarne poslove zaregionalnu suradnju u Slu`bi za protokol iceremonijal bila je profesorica engleskogjezika SSanela Cvjetkovi}. ProfesoricaCvjetkovi} je, da situacija po kadrovikaNinkovi}a i njegove suradnike bude jo{gora, u odnosu na svoje protukandidatkinje,imala ubjedljivo najbolje reference. No,budu}i da nije zadovoljila „stroge kriterije“tro~lane interne Komisije u kojoj su, poredpredsjedavaju}eg MMate Zeke (novoiza bra -nog zamjenika generalnog tajnika Pred sjed -ni{tva BiH), bili i {efica Slu`be za op}eposlove MMirza Holjan i Ranko Ninkovi},Sanela Cvjetkovi} je uloìla àlbu.

Prema informacijama iz izvora bliskihTajni{tvu dràvnog Predsjedni{tva, kandi -dat kinja Cvjetkovi} je cijeli rat provela uBiH, rade}i za Ujedinjene narode kaoprevoditeljica. U njezinoj biografiji pi{e daje, izme|u ostalih, prevodila francuskomgeneralu PPhilipu Morillonu, da je nakonrata, kao prevoditeljica u hrvatskojkompaniji Hidroelektra-niskogradnja, bilaangaìrana u pregovorima s konzorcijemBechtel-Enka. Od marta 2002., kada sezaposlila kao stru~na suradnica-pre vo di te -lji ca u Predsjedni{tvu BiH, SanelaCvjetkovi} je prevodila za pokojnog JJozuKriànovi}a, Dragana ôvi}a, Ivu MiruJovi}a... Kolege je opisuju kao vrsnuprevoditeljicu, koja je godinama obavljalaprotokolarne poslove, ~ime se njezineprotukandidatkinje te{ko mogu pohvaliti.Umjesto Sanele Cvjetkovi}, na funkcijustru~ne savjetnice za protokolarne poslove ime|unarodnu suradnju postavljena jeDragana Brklja~i}, dok je pozicija stru~ne


PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Nova stru~na savjetnica za protoko-larne poslove u Predsjedni{tvu BiH je

Dragana Brklja~i}, prevoditeljicakoja je na svim slu`benim sastancima

padala u nesvijest

IZGUBLJENA UPRIJEVODU

Pola godine nakon što su članovi Predsjedništva BiHusuglasili novi Pravilnik o sistematizaciji radnih

mjesta započela je procedura imenovanje stručnih savjetnika i suradnika; poslije internog natječaja kojije predstavljao samo puku formalnost, na najatrak-tivnije pozicije već su imenovani državni službenici

čije su reference, najblaže rečeno, sumnjive

suzana:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 17:52

savjetnice za protokolarne poslove zaregionalnu suradnju dopala AAdisi Josi po -vi}. Dodajmo tome da je, i u pore|enju sagodinama radnog iskustva u Predsjedni{tvuBiH novih stru~nih savjetnica u Slu`bi zaprotokol i cere mo nijal, Sanela Cvjetkovi}nadma{ila i Draganu Brklja~i} i AdisuJosipovi}. Dok je Sanela Cvjetkovi}prevodila ~lanovima Predsjedni{tva BiH,organizirala slu`bene posjete, samite,konferencije, Adisa Josipovi} je pisalapriop}enja Narodne stranke Radom zaboljitak, a Dragana Brklja~i} predavalaengleski jezik u Katoli~kom {kolskomcentru u Tuzli?!

HONORARNI PORED SLU@BENIH PREVODITELJA

Premda je posao u Odjelu protokolaPredsjedni{tva BiH dobila 2008., kaonajbolja kandidatkinja na natje~aju,ubrzo se pokazalo kako je, zapravo,Dragana Brklja~i} „briljirala“ pred


STRU^NI SAVJETNICI U PREDSJEDNI[TVU BIH

��

SAVJETNICE ZA PROTOKOLARNE POSLOVE I ME\UNARODNU SURADNJU

U PREDSJEDNI[TVU BiHAdisa Josipovi} (lijevo), ranije glasnogovornica

NS Radom za boljitak, i Dragana Brklja~i} (desno),biv{a srednjo{kolska profesorica iz Tuzle


Komisijom za prijem. Tada{nji ~lanoviKomisije, naime, nisu ni slutili da jenjihov kolega SSr|an Mitrovi}, slu`beniku Direkciji za europske integracije, uljubavnoj vezi s mladom profesoricomBrklja~i}, pa ~ak ni kada je inzistirao dajoj on osobno uru~i pismeni zadatak zaprijevod teksta.

Romansu su Sr|an Mitrovi} i DraganaBrklja~i} (u me|uvremenu su se vjen~ali),dakako, obznanili tek kada jeprevoditeljica dobila stalni posao uPredsjedni{tvu BiH. Tada se otkrilo i kakoje znanje engleskog jezika koje je DraganaBrklja~i} pokazala na prijemnom testu(nakon {to je, prethodno, od svog draganadobila zadatak) neuporedivo skromnije, ida ta profesorica nije dorasla zahtjevnimzada}ama prevo|enja na susretima~lanova Pred sjed ni {tva BiH sa stranimzvani ~ni ci ma. No, dovitljiva jeprevoditeljica brzo na{la rje{enje - po~elaje naglo gubiti svijest usred slu`benihsastanaka.

Prva se neugodna scena dogodila jo{dok je bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiHbio HHaris Silajdì}, potom je DraganiBrklja~i} pozlilo i kada je pozvana daprevodi @eljku Kom{i}u. U kona~nici jePredsjedni{tvo BiH, pored dobro pla}ene

slu`bene prevoditeljice, honorarno anga i -ralo profesionalne prevoditelje.

Njima je za svaki sat prevo|enjapla}ano u prosjeku po 70 KM, {to je na

godi{njoj razini bio iznimno veliki ibespotreban tro{ak, na koji su upozorili idràvni revizori, poslije kontroleposlovanja Predsjedni{tva BiH. �


PROFILI DR@AVNIH KADROVA (II)

�

Pored novih stru~nih savjetnica zaprotokolarne poslove, me|unarodnu iregionalnu suradnju, u stru~nog savjetnikaza pravne poslove „promoviran“ je SeadBe}irbegovi}, dok je Evelina Pjano novavi{a stru~na suradnica za medije. Ivana[aravanja, koja je radila u Slu`bi zaodnose s javno{}u, bit }e preraspore|anau Tajni{tvo Predsjedni{tva BiH, na posvenovo radno mjesto stru~ne savjetnice zaanalizu i mi{ljenja. Promaknu}e u slu`biPredsjedni{tva BiH dobili su i Du{anTimotije, bliski prijatelj Ranka Ninkovi}a,kao i Snjeàna [ilj, za koju se tvrdi da jero|aka dugogodi{njeg generalnog tajnikaPredsjedni{tva BiH. �

NOVA KADROVSKA [EMA

Promaknuće za prijatelje i rođakeRanka Ninkovića

Ranko Ninkovi}



MLIJE^NI PUT BiH

Za mjesec dana inspektori iz Ureda za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO) izvršit ćeprocjenu bh. kontrolnog sistema za sigurnost hrane i donijet će konačnu odluku o

tome da li BiH može izvoziti mlijeko u EU. Eksperti smatraju kako nije realnoočekivati da BiH dobije zeleno svjetlo za izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u EU,

a profesor Jasmin Ferizbegović za naš list objašnjava ko su krivci za to

“Najve}u cijenu nerada federalnog Ministarstvapoljoprivrede i Ureda za veterinarstvo BiH platit }e

20 hiljada farmera i prera|iva~a mlijeka“

BH. MLIJE^NA INDUSTRIJABEZ ZA[TITE

KRAVLJA POSLAInspektori za hranu i veterinarstvo EU-a (FVO)iz Dublina u BiH sti`u 20. januara 2014. godine

VETERINA:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:26

Za mjesec dana inspektori iz Uredaza hranu i veterinarstvo EU-a(FVO) izvr{it }e procjenu bh.kontrolnog sistema za sigurnosthrane i donijet }e kona~nu odluku

o tome da li BiH moè izvoziti mlijeko uEU. Nasuprot optimizmu direktora Uredaza veterinarstvo BiH DDrage Kalabe inadle`nih entitetskih ministarstava, kojio~ekuje da }e mljekari iz BiH dobitipozitivnu ocjenu inspektora za hranu iveterinarstvo EU-a (FVO) iz Dablina,veterinari smatraju kako nije realnoo~ekivati bilo kakav napredak, {to zna~i da}e proizvo|a~i mlijeka ostati uskra}eni zaizvoz u EU. „„Mi{ljenja sam da inspektoriFVO-a ne mogu dati zeleno svjetlo za izvozmilijeka jer ne samo da ni{ta nije ura|eno,nego je sve uni{teno“, komentar je prof.Jasmina Ferizbegovi}a, predsjednikaVeterinarske komore FBiH i direktoraVeterinarske stanice Tuzla.

PUTUJ, EVROPO!„Odgovorno tvrdim da takav odnos,

takav nemar i takav kriminal inspektoriFVO-a nigdje ne}e zate}i, kao {to }e zate}iu federalnom Ministarstvu poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva. Mislim da ni{tabolja situacija nije ni u RS-u, a {to se ti~eUreda za veterinarstvo BiH na ~elu saDragom Kalabom, mislim da nije napravioniti jedna pomak u pozitivnom pravcu“,kaè Ferizbegovi} navode}i kako jedirektoru Kalabi predlagao da se u ovimte{kim vremenima za BiH formiraveterinarsko savjetodavno tijelo, {to jepredvi|eno i zakonom, koje bi okupilonajve}e autoritete u struci. „„Me|utim,direktor Kalaba to ignori{e i odbija. Ured zaveterinarstvo BiH je dovoljan sam sebi izbog toga }emo platiti ogromnu cijenu“,navodi Ferizbegovi}. A, po svemu sude}i,prvu cijenu platit }e 20 hiljada farmera iprera|iva~a mlijeka koji zavise od teproizvodnje i izvoza. Naime, pretpostavljase da bh. izvoz mlijeka i mlije~nihproizvoda na godi{njem nivou iznosi 90miliona KM, od ~ega je 43 miliona KMizvoz u Hrvatsku. Ove brojke najboljeilustruju mogu}u katastrofu ukolikoinspektori FVO-a ne dadnu zeleno svjetlo zaizvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda u zemljeEU-a, za {to BiH, prema mi{ljenjuFerizbegovi}a, apsolutno nije spremna.„Vjerujte mi da sam sebi postavljam pitanjeda li }e i zbog ~ega bi inspektori FVO-a uop}eposjetili BiH u januaru naredne godine“, kaèFerizbegovi} koji ve} godinama vodi tihi ratsa federalnim Ministarstvom poljoprivrede,vodoprivrede i {umarstva.

Prema njegovim rije~ima, od trenutka

inauguracije NNade Rajkovi} na mjestopomo}nika ministra za veterinarstvo, po~eloje „razaranje“ veterinarskog sis te ma. „„Osvemu sam uredno obavje {tavao relevantneinstitucije, me|utim ni{ta se nije mijenjalo.Ministri su prolazili, ona je ostajala. Sadaodgovorno tvrdim da je ona uni{tilaveterinarski servis“, kaè Ferizbegovi}.

„KRIMINALNO“ TROJSTVOPrema Ferizbegovi}evin rije~ima, naj -

ve }i poslijeratni kriminal napravljen je ufederalnom Ministarstvu poljoprivrede natri stvari - ozna~avanju sitnih preìvara,nabavci vakcine protiv bruceloze i usva ja -nju i primjenjivanju pravilnika koji su upotpunoj suprotnosti sa vaè}im Zako nomo veterinarstvu FBiH.

Prije pet godina tada{nji ministar DDamirLjubi}, koji sada obna{a du`nost ministraza ljudska prava i izbjeglice u Vije}uministara BiH, zajedno sa svojompomo}nicom Nadom Rajkovi}, suprotnovaè}em zakonu na nivou BiH formira

Agenciju za ozna~avanje sitnih preìvara,ovaca, koza i svinja sa sjedi{tem uAgromediteranskom zavodu u Mostaru.Naime, jedina ustanova u BiH koja moèraditi na poslovima registracije, kodif ika -cije i izdavanju paso{a za ìvotinje jedràvna agencija sa sjedi{tem u Banjoj Lucikoja djeluje pod patronatom Ureda zaveterinarstvo BiH. „„To nije smetaloministru Ljubi}u i pomo}nici Rajkovi} da{tampaju i distribuiraju ilegalne markice zaobiljeàvanje. Podaci o stoci, koja je bilaobiljeèna takvim markicama, nisu ulazili ucentralni registar u Banjoj Luci. Drugimrije~ima, ta stoka ‘nije postojala‘, {to je i{lona ruku velikim privatnim mesno -prera|iva~kim kompanijama“, navodiFerizbegovi} kojem nije jasno kako sejedna ilegalna, paralelna institucija nanivou FBiH mogla finansirati paramaporeskih obveznika.

Nakon formiranja ilegalne Agencijeministar Ljubi} i pomo}nica Rajkovi} su2009. godine, prema Ferizbegovi}evim


DALEKO JE EVROPA

Pi{e: MIRSAD FAZLI] „TIHI“ BORACJasmin Ferizbegovi},predsjednik Veterinarskekomore FBiH i direktorVeterinarske stanice Tuzla


rije~ima, preko no}i, ignori{u}i struku,donijeli odluku o nabavci preventivnevakcine preìvara protiv bruceloze. Naime,federalno Ministartvo poljoprivrede i Uredza veterinarstvo BiH 2009. godine izvr{ilisu nabavku, odnosno uvoz vakcine REV1(Ocurev) te omogu}ili njenu upotrebu zapreventivnu vakcinaciju preìvara protivbruceloze, a da za navedenu vakcinu nijepostojao dokaz o registraciji u zemljiporijekla [paniji. „„Za nabavku ove vakcineizdvojeno je 5,6 miliona KM, a ista vakcinase i dalje uvozi. Siguran sam da su se u tajiznos ‘ugradili’ i ministar Ljubi} i njegovapomo}nica Rajkovi}, a stru~nog mi{ljenjasam da ta vakcina nije adekvatna i da ima{tetne posljedice“, kaè Ferizbegovi}navode}i da trenutno niko ne zna kakva jesituacija sa brucelozom jer sedijagnostikom vi{e niko ne bavi, a svi se

bave vakcinisanjem. Posljednje (zlo)djelo dvojca Ljubi}-

Rajkovi} bilo je dono{enje pravilnika irje{enja koja su u potpunoj koliziji savaè}im federalnim zakonom oveterinarstvu. [tavi{e, prema rije~imaFerizbegovi}a, Ljubi} je sebi dao za pravoda ignori{e i zakon o PDV-u. Naime,spornim pravilnicima Ministarstvopoljoprivrede je, nau{trb Veterinarskekomore FBiH, preuzelo {tampanje idistribuciju obrazaca - potvrde 2A i 2B isvjedod`be o zdravstvenom stanjuìvotinja, kao i na~in raspodjele sredstavaza obavljene veterinarsko-zdravstvenepreglede, kao i raspodjelu naknada zasvjedod`bu o zdravstvenom stanjuìvotinja. „„Prema vaè}em Zakonu oveterinarstvu FBiH, to je u nadle`nostiVeterinarske komore FBiH, o ~emusvjedo~e i presude nadle`nih sudova. Azamislite da je spornim pravilnikomfederalni ministar poljoprivrede sebi dao zapravo da se od 100 posto napla}enihpruènih usluga, 10 posto uplati FBiH, 20posto kantonima, a da se PDV obra~unasamo na 70 posto napla}enih sredstava kojapripadaju veterinarskim slu`bama koje supruìle uslugu“, obja{njava Ferizbegovi}navode}i kako je ministarstvo poljoprivredesporni pravilnik poku{alo progurati kaonovi Zakon o veterinarstvu FBiH, a kada imto nije pro{lo, sada sporni pravilnik nastojeproturi kroz izmjene i dopune dràvnogZakona o veterinarstvu. �


MLIJE^NI PUT BiH

Jasmin Ferizbegovi} je protiv biv{egministra Damira Ljubi}a i aktuelnepomo}nice ministra Nade Rajkovi} 2010.godine podnio krivi~ne prijave, a po tomosnovu izjavu je dao inspektorimafederalne Uprave policije. „Oni suprovjerili sve moje navode i doku -mentaciju, i to su proslijedili nadle`nomKatonalnom tuìla{tvu u Sarajevu. Jasam bio u kontaktu sa glavnimtuìocem Nives Kanev~ev, koja mi jerekla da se radi po tom predmetu.Slao sam dopise, kontaktirao sam iVSTV, ali ni od koga nisam dobiopovratnu informaciju“, kaèFerizbegovi}. �

KRIVI^NE PRIJAVE

Na potezu Kantonalno tužilaštvoSarajevo

SVJEDOÊNJE Izjava Jasmina Ferizbegovi}a data inspektorima FUP-a 2010. godine

�

POLITI^KO-POSLOVNI DVOJACNadu Rajkovi}, pomo}nicu ministra zaveterinarstvo, i aktuelnog ministrapoljoprivrede, vodoprivrede i {umarstvaJerka Ivankovi}a Lijanovi}a veèdugogodi{nja „poslovna“ saradnja

POLITI^KI USPONDamir Ljubi} je sa mjesta ministrau Vladi FBiH, „degradiran“mjestom ministra za ljudska pitanjai izbjeglice u Vije}u ministara BiH


Iako su dugovi tvornice namjenskeindustrije Pretis Vogo{}a jo{ koncempro{le godine prema{ili 30 milijunaKM, ministri u Vladi Federacije BiHodobrili su nedavno menad`mentu tog

poduze}a novi kredit u iznosu od 5,6milijuna maraka. U obrazloènju odlukeVlade, koja je donesena 31. oktobra,navedeno je da su kreditna sredstva (sara~una revolving fonda „Projekta lokalneinicijative“) isklju~ivo namijenjena zafinanciranje ranije dogovorenih izvoznihposlova, unato~ ~injenici da Pretis proteklihgodina nije do kraja realizirao niti jedanzapo~eti projekat. Prema dokumentacijikojom raspolaè Slobodna Bosna, federalnaVlada je za financiranje projekata namjenskeindustrije u Vogo{}i od 2009. do prolje}aove godine plasirala vi{e komisionih kredita~iji iznos prelazi 7,5 milijuna KM.

KREDITI BEZ POKRI]AI mada je do sada vra}eno jedva 2,5

milijuna KM, federalni premijer NNerminNik{i} i resorni ministar energije, rudarstva iindustrije EErdal Trhulj odobrili su uposljednjih pola godine menad`mentuPretisa dodatne kredite bez pokri}a, uukupnom zbiru od oko 13 milijuna maraka?!

„Ako se otvori istraga u Pretisu, to }ebiti jedna od najve}ih afera u BiH“,upozorava sugovornik „SB“, koji je dobroupu}en u tajne poslovanja aktualnogmenad`menta i otkriva da je dokumentacijao fiktivnim ugovorima i izvla~enjumilijunskih sredstava iz tvornice u Vogo{}ive} proslije|ena nadle`nim policijskimagencijama. Prema tvrdnjama istog izvora,glavni me{etar iz sjene u pregovorima oko

kreditnih aran`mana izme|u federalneVlade i Pretisa je ratni ministar policijeRBiH BBakir Alispahi}, koji je kontrolu nadpoduze}em preuzeo u ljeto 2011. Tada je,podsjetimo, upravo na Alispahi}evprijedlog, za generalnog direktora Pretisapostavljen HHajrudin Pezo, dugogodi{njifinancijski direktor u njegovoj privatnojkompaniji AC Quattro. Istodobno je BakirAlispahi} u federalno Ministarstvo


OPERACIJA „PRETIS“

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MARIO ILIÎ]

i MILUTIN STOJÊVI]

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije ERDAL TRHULJ najavio jepočetkom godine veliki povratak posrnule tvornice namjenske industrije PRETISiz Vogošće na svjetsko tržište i potpisivanje ugovora o proizvodnji granata vri-jednog 12,5 milijuna KM; dokumentacija do koje je došla „SB“ potvrđuje daPretis, kojim preko formalnog direktora HAJRUDINA PEZE upravljaju BAKIR

ALISPAHIĆ i ENVER MUJEZINOVIĆ, nije do kraja realizirao niti jedan najavljeniprojekat, iako je VLADA FBiH kreditirala sve njihove izvozne poslove

Otkako su ratni obavje{tajci Bakir Alispahi} i EnverMujezinovi} stavili pod kontrolu tvornicu namjenskeindustrije u Vogo{}i, federalna Vlada odobrila Pretisu

preko 20 milijuna KM kredita

BOSANSKI PRETIS LONAC BIZNISMENI OPASNIH NAMJENA

ALISPAHI]EV POVJERENIKZA NAMJENSKU INDUSTRIJ

Aktualni direktor Pretisa HajrudinPezo godinama je bio prvi ~ovjek zfinancije u kompaniji AC Quattro,

vlasni{tvu Bakira Alispahi}a

pretis:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 21:49

energije, rudarstva i industrije instaliraosvog nekada{njeg najpouzdanijeg ope rati -vca iz tajne bo{nja~ke slu`be AID-a EEn ve raMuje z inovi}a, koji je imenovan zasavjetnika za namjensku industriju ministraErdala Trhulja. Godinu i pol dana kasnije,31. decembra 2012., direktor Pezo jeprikazao kreditna zaduènja u iznosu od 32milijuna KM, s iskazanim godi{njimgubitkom od 5,3 milijuna maraka. Samo je,primjerice, Elektroprivredi BiH Pretisduàn vi{e od milijun maraka.

No, katastrofalni poslovni rezultati nisusprije~ili menad`ment Pretisa dadvjestotinjak preostalih radnika, VladuFBiH i medije obmanjuju la`nim inform -aci jama o navodnim velikim izvoznimposlovima i projektima. Prema pregledukomisionih kredita koje je federalna Vladapreko Razvojne banke Federacije BiHdodijelila Pretisu, financiranje izvoznihposlova po~elo je u junu 2009. Prvi kreditod 4,5 milijuna maraka potro{en je zaisplatu pla}a radnicima (1,5 milijuna KM),realizaciju ugovora o isporuci naoruànjaVladi Malezije (1,8 milijuna KM), otplaturanijih kreditnih zaduènja (blizu 200.000KM), dok je preostalih milijun marakapredvi|eno za pokri}e garancija ikontragarancija od strane Razvojne banke.Naknadno je utvr|eno da je ranije potpisanugovor s malezijskom Vladom realiziransamo djelomi~no, tijekom 2006. i 2007.godine, i da se blizu 1,4 milijuna ameri~kihdolara jo{ vodi u obvezama Pretisa zaprimljene avanse. No, menad`ment Pretisa je u dopisima


MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE

��

ENIKTRIJUrudinvjek zattro, ui}a

POSLOVNI UZLET RATNOG [PIJUNA Enver Mujezinovi}, savjetnik za namjenskuindustriju u federalnom Ministarstvu energije, industrije i rudarstva


upu}enim Vladi FBiH tvrdio da polufa bri -kati koji su bili namijenjeni za finalnu fazuproizvodnje nisu isporu~eni u Maleziju, jertvornica Binas iz Bugojna nije osiguralaupalja~e.

DEVET MILIJUNA KM ZA POSAO S MALEZIJCIMA

Kada se, me|utim, pa`ljivo analizirakompletna dokumentacija, posve je jasnokako je izvozni ugovor s Vladom Malezijeod samog po~etka bio financiran izsredstava avansa (2,6 milijuna ameri~kihdolara) i kredita Razvojne banke u iznosu4,5 milijuna maraka, koji je odobren trigodine prije nego {to je odlukom VladeFederacije BiH poduze}u Pretis dodijeljenkomisioni kredit (dodatnih 4,5 milijunaKM) za financiranje istog projekta. Budu}ida dogovoreni posao s Malezijcima za kojije Pretis dobio 9 milijuna KM ipak nijeispo{tovan do kraja, dio naoruànja }e,prema navodima menad`menta Pretisa, bitiprodat novim kupcima iz Ukrajine iPakistana.

I mada nikada nije utvr|eno kako su igdje potro{ena milijunska sredstva koja suranije dobijena za financiranje ugovora sMalezijcima, u aprilu 2012. Vlada FBiHnamjenskoj industriji Pretis odobrava jo{jedan kredit od 2,5 milijuna KM. Namjenakredita je, ponovno, vra}anje kreditnihzaduènja, isplata pla}a radnicima i obvezaprema dobavlja~ima. Istom odlukomfederalne Vlade, a kao garancija zavra}anje kredita, na nekretnine Pretisa jestavljena hipoteka, da bi se kasnijepokazalo da je ista imovina ve} bilapredmet sudskog spora koji je pokrenulaRazvojna banka, zbog nevra}anja ranijihkredita?! înjenica da menad`ment Pretisa


OPERACIJA „PRETIS“

�

Pored direktora Razvojne banke FBiHRamiza Dàferovi}a, federalnog premijeraNermina Nik{i}a i ministra Erdala Trhulja jena milijunska dugovanja Pretisa u martuove godine upozorio i direktor BBI-ja AmerBukvi}. U pismu upu}enom Vladi FBiHdirektor Bukvi} obavje{tava Nik{i}a iTrhulja da je BBI banka odobrila ponovnoproduènje garancija za Pretis po ugovoru

s Ministarstvom obrane Pakistana i otkrivakako su Pakistanci, zbog ka{njenja uispunjavanju obveza, poslali garancije nanaplatu kod Albaraka banke. Navode}i dadugovanja tvornica Pretis Vogo{}a iTehni~ki remontni zavod Hadì}i prelazedevet milijuna KM, direktor BBI-ja jenaglasio kako nevra}anje kredita izravnoutje~e na profitabilnost te banke. �

UPOZORENJE FEDERALNOJ VLADI

Dugovanja Pretisa ugrozila profitBosnia Bank Internationala

ÎJE INTERESE [TITI FEDERALNA VLADA

Resorni ministar Erdal Trhulj ifederalni premijer Nermin Nik{i}

odobrili su Pretisu milijunskakreditna sredstva za financiranje

sumnjivih poslovnih projekata

MILIJUNSKA DUGOVANJAKreditna zaduènja poduze}a iz Vogo{}edo kraja 2013. prema{it }e 40 milijuna KM


ne vra}a dugove i da su imovinu poduze}azaloìli nekoliko puta nije, me|utim,utjecala na federalnog premijera Nik{i}a iministra Trhulja (a obojica su uprijateljskim odnosima s Alispahi}em) dalobiraju kako bi Pretis u februaru ovegodine dobio jo{ jedan kredit - novih polamilijuna maraka. Znakovito je, tako|er, daje direktor Hajrudin Pezo uputio Razvojnojbanci FBiH ugovor o isporuci naoruànjaukrajinskom kupcu, vrijedan preko 9,4milijuna ameri~kih dolara, iako Pretisuop}e nije imao dozvolu za izvoz odMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH. Prema posljednjim inform acij -ama, firma iz Ukrajine je podme|unarodnom istragom, zbog sumnje u{verc oru`ja. Po~etkom aprila menad`mentPretisa {alje Razvojnoj banci zahtjev zareprogramiranje svih komisionih kreditakoji su, uz obra~unatu redovnu i zateznukamatu, prema{ili 8,1 milijun maraka itraè jo{ 12,8 milijuna KM. I poredprotivljenja direktora Razvojne bankeFBiH RRamiza Dàferovi}a, koji je vi{e putaupozorio premijera Nermina Nik{i}a iministra Erdala Trhulja da rukovodstvoPretisa niti vra}a kredite, niti imarealiziranih projekata, Vlada Federacijeipak odlu~uje da propalu tvornicusufinancira s dodatnih skoro 13 milijunamaraka.

PROVIZIJA ZA AGENTE-POSREDNIKEIako su direktor Pezo i njegovi

mentori najavili da }e kreditnasredstva koja su dobili u posljednjihpola godine biti iskori{tena zafinanciranje izvoznih ugovora sVladom Saudijske Arabije, vrijednihvi{e od 16 milijuna maraka, po svoj je

prilici posrijedi jo{ jedan maglovitiaran`man.

U vrijeme kada su traìli novac,menad`ment Pretisa, naime, nije imaoizvozne dozvole Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao niodobrenje Uprave za indirektnooporezivanje. Pored toga, kontrola jeustanovila da se rokovi za navodnuisporuku robe bitno razlikuju u planurealizacije ugovora i u zaklju~enomugovoru, te da bankovne garancije zaizvr{enje posla u korist Saudijske Arabije

nisu izdate. Zahtjev za izdavanje garancijeje, ina~e, upu}en Bosna BankInternationalu, koja je Pretisu ranije dalagarancije po ugovoru za izvoz municije zaMinistarstvo obrane Pakistana.

Prema predo~enoj dokumentaciji, netozarada poduze}a Pretis nakon realizacijeugovora s inozemnim partnerima iznosila jene{to vi{e od pola milijuna maraka. U istoje vrijeme agentima-posrednicima usklapanju poslova ispla}eno preko 1,7milijuna KM, ali nije poznato gdje je novacod provizije na koncu zavr{io. �


MILIJUNSKI KREDITI ZA FANTOMSKE PROJEKTE

êstit Boì} i sretna

Nova godinaPredsjednik Federacije BiH @ivko Budimir


Sude}i prema posljednjim infor -macijama iz izvora bliskih Kanto -nalnom odboru SDA u Sarajevu,sukobima koji ve} mjesecimapotresaju sarajevsku organizaciju

te stranke jo{ se ne nazire kraj. Premda su uprvoj rundi pretrpili teàk poraz od mla|ihstrana~kih protivnika (o ~emu je SlobodnaBosna detaljno pisala prije mjesec dana),„veterani“ SDA okupljeni oko BBakiraAlispahi}a, NNedàda Ajnadì}a i FFarisaGavrankapetanovi}a posljednjih dana utajnosti spremaju kontraudar. Njihova jemisija da, nakon {to je definitivno izgubiopodr{ku strana~kih kolega u Vladi KantonaSarajevo, sa~uvaju Gavrankapetanovi}a napoziciji direktora kantonalnog Zavodazdravstvenog osiguranja. Kako nezvani~nodoznajemo, pobunjeni su SDA-ovci ume|uvremenu na{li jakog saveznika u AAlijiBudnji, koji je, opet, iznimno blizak strana -~kom lideru SSulejmanu Tihi}u.

TENDERSKE I KADROVSKE KOMISIJENa nedavno uprili~enom strana~kom

sijelu, koje je organizirao Faris Gavran -kape tanovi}, v.d. direktora Zavoda zdrav -stve nog osiguranja, obe}ao je strana~kimkolegama izda{nu podr{ku, dakako,ukoliko isposluju produènje njegovogmandata. Navodno je Bakiru Alispahi}ukazao da sprema novi tender za nabavkuautomobila za potrebe Zavoda zdrav -stvenog osiguranja, teàk 200.000 KM. Dionovca - oko 56.000 KM ve} je potro{en zakupovinu luksuznog Passata, koji jenabavljen u kompaniji AC Quattro, s tim daje Gavrankapetanovi} poduzetnom Alispa -hi}u obe}ano „dio kola~a“ na tenderu zanabavku opreme za informatizacijuzdravstvenih ustanova (500.000 KM).Tender za kupovinu informacijske opremeve} je raspisan, ba{ kao i tender za izbornajboljeg ponu|a~a usluga za banjskolije~enje, za koje je izdvojeno 600.000 KM.

U tom smislu nije te{ko pretpostaviti da }enajprihvatljiviju ponudu dati Hoteli Ilidà,~iji je vlasnik Alija Budnjo. Jednako jeprimamljivu ponudu Faris Gavranka peta -novi} dao i Nedàdu Ajnadì}u - spominjese trogodi{nji ugovor nabavke materijalnihi drugih sredstava za kantonalni Zavodzdravstvenog osiguranja vrijedan 150.000KM, koji bi dopao firmi Ajnex.

AJNAD@I] TRA@I BRZO DJELOVANJENo, u slu~aju da lobiranje za ostanak

Gavrankapetanovi}a na direktorskoj funkcijine polu~i o~ekivani rezultat, policajacAlispahi} i general Ajnadì} skovali su i„plan B“. Rezervna je operacija usmjerenaprotiv kantonalnog premijera SSuadaZeljkovi}a, kojem su jo{ ranije po~elepristizati prijetnje. Kako je, naime, planiranonajprije bi Bakir Alispahi} i Alija Budnjo,zajedno s AAdilom Osmanovi}em, na sjedniciKadrovske komisije SDA pokrenuli pitanjesmjene Zeljkovi}a, a potom bi NedàdAjnadì} alarmirao bora~ka udruènja naustanak protiv premijera. U slu~aju da„padne“ Suad Zeljkovi}, sljede}a bi faza bioobra~un sa kompletnom kantonalnom

organizacijom SDA, na ~elu spredsjednikom DDenisom Zvizdi}em.

Dodajmo tome kako je NedàdAjnadì} inzistirao na „brzom djelovanju“,upozoravaju}i kolege da je zdravstvenostanje predsjednika Sulejmana Tihi}a lo{e ida }e, budu li oklijevali, potpunu kontrolunad SDA preuzeti kadrovi BBakiraIzetbegovi}a.

No, kako god da se okon~a unutars -tran a~ ki obra~un sarajevskih SDA-ovaca,~injenica je da je Faris Gavran kap e tan ovi}za pola godine dire ktor skog mandata uZavodu zdravstvenog osiguranja zaposlio52 nova radnika; trideset je slu`benikadobilo stalno zaposlenje, a 22 su angaìranapo ugovorima o djelu. Gavrankapetanovi}je, bez suglasnosti ~lanova Upravnogodbora i bez provedene procedure javnihnabavki, nezakonito sklopio 24 ugovora,vrijedna preko 20 milijuna maraka. Zapredsjednika tenderske komisije Zavodazdravstvenog osiguranja postavio je brataIsmeta Gavrankapetanovi}a, nakon ~ega su„bratski“ sklopili poslove nabavke inzulinai ortopedskih pomagala, za koje je pla}enopet milijuna KM. �


NEMOGU]A MISIJA: SPA[AVANJE GAVRANKAPETANOVI]A

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Na stranačkom sijelu koje je nedavno organizirao FARIS GAVRANKAPETANOVIĆ,direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo obećao je svojimsaveznicima BAKIRU ALISPAHIĆU, NEDŽADU AJNADŽIĆU i ALIJI BUDNJIizdašnu financijsku podršku ukoliko isposluju produženje njegovog mandata

OBRAÛN U SARAJEVSKOJSDA, DRUGA RUNDA

GUBITAK STRANA^KE PODR[KEBra}a Faris i Ismet Gavrankapetanovi} ve} mjesecima ratuju s kantonalnim rukovodstvomSDA

suza22:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:30


Svim vjernicimakatoli~ke

vjeroispovijesti ~estit Bo`i}

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo prostornog

uređenja i zaštite okoliša


Nedavno postavljeni direktorKlini ~kog centra Banja LukaDu{ko Ra~i} pro{le nedjelje je, sajo{ ~etiri ljekara Klini~kog centraBanja Luka, saslu{an u Okru` -

nom tuìla{tvu u Banjoj Luci u okviru akci-je “Loto”, usmjerene na otkrivanjeumije{anih u nelegalno odobravanje inva -lid s kih penzija.

Nakon {to su pu{teni da se brane sa slo-bode Ra~i} je rekao da, kao ljekar, nikadanije uzeo novac od pacijenta, niti napisaola`ni nalaz i utvrdio da je “cijela ova pri~aizreìrana iz otu|enih politi~kih i ekonom-skih centara mo}i”. Me|utim, nije èlioodgovoriti o kome je ta~no rije~. Ra~i}a iostale zaposlene iz KBC-a koji su bili nasaslu{anju podràla je na~elnica neurologi-je Klini~kog centra Banja Luka AAleksandraDomjenovi}, navode}i da je rije~ o uzornimstru~njacima i po{tenim zdravstvenim rad-nicima.

Oni su osumnji~eni da su uzimali mito iu~estvovali u izradi falsifikovane medi-cinske dokumentacije koja je kasnijekori{tena u postupku ostvarivanja prava na

invalidsku penziju. Nekoliko dana ranije usklopu iste akcije uhap{ene su i saslu{anedvije daktilografkinje Fonda PIO RS-aDrenka Petrovi} i NNada Kukavica, koje sujo{ u pritvoru.

Opozicija u RS-u je slo`na u ocjeni daAkcija Loto nije ni{ta drugo nego vje{toreìran pozori{ni komad za {iroke mase i dabi ceh za crnu rupu u zdravstvu, koju je

napravio biv{i resorni ministar RRanko[krbi}, trebalo da plati nekoliko medicin-skih radnika.

TAJKUNSKI IMID@ RANKA [KRBI]ARanko [krbi}, biv{i ministar zdravlja

RS-a i kum predsjednika RS-a MMiloradaDodika, dovodi se u vezu sa vi{emilionskimaferama u zdravstvenom sektoru RS-a.


KAKO SE KALIO [KRBI]

Nevladina organizacija “Slobodna Republika” krajem prošle nedjelje uBeogradu je organizovala proteste ispred Ambasade BiH, kako bi javnosti u

regionu skrenula pažnju na kriminal iza kojeg stoji nekadašnji ministar zdravstva RS-a i sadašnji bh. ambasador Ranko Škrbić; naša novinarka piše

o unosnim tajnim poslovima i imovini čovjeka koji je kumovao propasti zdravstvenog sistema RS-a

Demonstriraju}i borbu protiv korupcije u zdravstvuMilorad Dodik uhapsio pet ljekara i dvije daktilografkinje

umjesto kuma Ranka [krbi}a, koji je u zdravstvunapravio minus od pola milijarde maraka

LAKI KOMAD ZA VUÎ]A

DODIK UHAPSIO DVIJE DAKTILOGRAFKINJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

BLISKI SUSRET TRE]E VRSTE Pred dolazak vicepremijera Aleksandra Vu~i}au Banju Luku Dodik organizovao akciju “Loto”

hapsenja za vucica:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 2:09

ôvjek koji je uni{tio zdravstveni sistemovog entiteta i doveo ga u bezizlaznusituaciju iz zgrade Vlade RS-a iza{ao je kaonajbogatiji ministar otkako Vlada RS-apostoji. Vi{emilionsko bogastvo, stanovi uBe~u, vila na Mediteranu, limuzine, dio subogatstva [krbi}a diplomate.

Poznato je da farmaceutske ku}e obr}umilione i da saradnja s njima svakomfunkcioneru koji je u prilici da odlu~uje onabavci lijekova i medicinskog materijaladonosi zna~ajnu materijalnu korist.Godinama unazad se spekulisalo da klju~niljudu u zdravstvu RS-a zgr}u ogromnesume novca, a u posljednje dvije godine suu javnosti isplivali podaci o enormnomboga}enju biv{eg direktora Fondazdravstvenog osiguranja GGorana Kljaj~ina ibiv{eg ministra [krbi}a.

Omiljeni hobi u vrijeme ministrovanja[krbi}u je bilo upravo druènje sa stranimfarmaceutima. Navodno, zbog uspje{neposlovne saradnje jedan od vlasnika farma-ceutske ku}e [krbi}u je kupio vilu uFrancuskoj, {to on nikada nije demantovao.Dokle je sve [krbi} spreman da ide,pokazalo se i nakon ostavke GoranaKljaj~ina kojeg je, nakon {to je ojadio Fondzdravstva i upao u privatne skandalete najavio povla~enje iz zdravstvenih razlo-ga, [krbi} proizveo u svog savjetnika.Godinama unazad se ispotiha, a kasnije sveglasnije govorilo o nabavci preskupe medi-cinske opreme na kojoj niko u Klini~komcentru Banja Luka nije ni znao da radi,zatim o malverzacijama kod javnih nabavkilijekova, medicinskog materijala i opreme,sve u saradnji sa Fondom zdravstvenogosiguranja RS-a na ~elu sa GoranomKljaj~inom i njegovim nasljednikomDarkom Toma{em. [krbi}, kao resorni min-istar, bio je upu}en u skandalozno poslovanjeFonda. Me|utim, tim povodom ni{ta nijepoduzimao. Nedoma}inski odnos i krajnjerasipni{tvo budètskih sredstava, sude}iprema medijskim izvje{tajima, motivisano jetime {to se novac dobrim dijelom prelivao i u[krbi}eve dèpove.

Njegovo postavljanje na mjestoambasadora BiH u Beogradu upu}eni u pri-like su tuma~ili Dodikovim nastojanjem daga skloni s o~iju javnosti kako bi se do izbora2014. godine zaboravilo na njegove mutneposlove.

Osim {to je zdravstvo RS-a za dva man-data zaduìo za vi{e od pola milijardemaraka, [krbi} }e me|u novinarima ostatiupam}en i po tome {to nikada nije deman-tovao ni jedan tekst o sebi. Prepri~ava seanegdota kako je nazvao jednu od banja -lu~kih novinarki nakon kriti~ki intoniranihtekstova i pitao je: ““Kakav sam ispao nafotografiji?”

Istraga protiv Ranka [krbi}a, zbogzloupotrebe prilikom nabavke opreme za


RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU

��

KUM NIJE DUGME Dodikov kum Ranko [krbi}iz Vlade RS-a iza{ao je kaonajbogatiji ministar otkadVlada postoji

Foto: Milutin Stoj~evi}


Klini~ki centar Banja Luka, bolnicu uBijeljini, kao i zbog nabavki lijekova prekofirmi iz Srbije, navodno se vodi u Austriji.Naime, austrijski Vamed, preko kojeg jenabavljao medicinsku opremu za bolnice uRS-u, u ve}inskom je vlasni{tvu njema~kogFreseniusa, jedne od najmo}nijih farma-ceutskih grupacija u Evropi.

Ka da je [krbi}ev nasljednik SSlobodanStani} otvorio Pandorinu kutiju malverzaci-ja u zdravstvu RS-a, Dodik ga je ekspresnosmijenio. Upu}eni izvori tvrde da je nje-govoj smjeni kumovao upravo [krbi} kojise upla{io da Stani} ne otkrije previ{e infor-macija o poslovanju iz prethodnih godina ida ne zatraì odgovornost za ono {to segodinama unazad de{avalo u Fondu i uKlini~kom centru Banja Luka. Me|uStani}eve gijehe spada i to {to je nizomrestriktivnih mjera prepolovio nabavkucitostatika i jo{ nekih skupih medikamenta.Tim mjerama [krbi}evi unosni ugovoreniposlovi postali su ugroèni.

Pored toga, Stani} se sa pozicije minis-tra zdravlja protivio potpisivanju ugovorasa mostarskim Inel medom, ~iji je vlasnikMarko Tadi}. Tadi} je osoba od velikogpovjerenja DDragana ôvi}a, predsjednikaHDZ-a i bliskog politi~kog prijateljaMilorada Dodika.

Veliku prepreku potpisivanju ovogugovora predstavljala je istraga koju vodiSpecijalno tuìla{tvo RS-a protiv Tadi}a ijo{ nekoliko osoba, zbog falsifikovanjadokumentacije na tenderu za ortopedskapomagala, koji je raspisao Fond zdravstvaRS-a. De{avanja oko ortopedskih pomagalanisu prvi posao Ranka [krbi}a i “Inelmeda”. Dodikov kum je navodno opraomili one maraka preko ove mostarske firme.

[KRBI]EVI TALOVISvjedo~e to de{avanja sa tenderom koji

je Fond zdravstva 2008. godine raspisao zadijalizatore i potro{ni materijal kojima jetrebalo snabdjeti centre za dijalizu uZvorniku, Doboju, [amcu i Prijedoru.

Nabavljeno je 86.000 dijalizatora, {to jekoli~ina koja je tim centrima dovoljna zanarednih 20 godina. Na tenderu jepobijedila firma Intermed Banjaluka,k}erka kompanije “Inel med” iz Mostara, uvlasni{tvu Marka Tadi}a.

[krbi} je ve} tada bio u vi{egodi{njemtalu sa ovom firmom i favorizovao je umnogim poslovima. Sporno u cijeloj pri~ije da dijalizatori, vrijedni 4,3 milionamaraka, uop{te nisu bili potrebni.

I prethodni direktor Klini~kog centraBanja Luka MMirko Staneti} smijenjen je jerse oglu{io o nekoliko zahtjeva ministra[krbi}a, a koji su se ticali upravljanja finan-sijama. Me|u najve}e grijehe Staneti}u jestavljeno da nije iznalazio najbolja poslov-na rje{enja, da je zbog njegove lo{eposlovne politike i arogancije zna~ajan brojpoznatih stru~njaka i doktora medicinenapustilo Klini~ki centar. Staneti} je, podirektivi [krbi}a, protjeran iz KBC-a, kao imnogi ljekari prije njega.

Direktor KBC Banja Luka Du{koRa~i}, tako|er je, kako saznajemo, odbio da

se povinuje nekim zahtjevima iz partijskecentrale SNSD-a. To je i klju~ni razlogzbog kojeg je prije nekoliko dana priveden.Posljednja de{avanja potvr|uju da [krbi} inakon odlaska sa mjesta ministra nastavioda vu~e konce iz sjene, odnosno da nipo{tone èli ispustiti zdravstvo iz svojih ruku.Iako se spekulisalo da }e [krbi}a od even-tualne istrage spasiti diplomatski imunitet,koji je stekao imenovanjem na funkcijuambasadora BiH u Beogradu, pravnicitvrde da je to ipak nemogu}e. Ova vrstaimunititeta ne {titi retroaktivno, pa [krbi}moè odgovarati pred zakonom zbog djelakoje je po~inio prije nego {to je imenovanna ambasadorsku poziciju. [krbi} bi, tvrdeupu}eni izvori, mogao krivi~no da odgo-vara i u Srbiji, s obzirom da ima i dràvl-janstvo Srbije.

KUMOKRATIJA UNI[TAVA RSNevladina organizacija “Slobodna

Republika”, ~iji je predsjednik NNikolaDronjak, krajem pro{le nedjelje u Beo gra -du je organizovala proteste ispred


KAKO SE KALIO [KRBI]

�

PROTESTI PROTIV [KRBI]A U BEOGRADU Demonstranti iz RS-a koje je predvodio Nikola Dronjak poku{ali se beogradskoj javnosti ukazati na [krbi}ev kriminal

[KRBI] DIPLOMATA [krbi} ve} godinama uz Dodika gradiimid` bogatog i uspje{nog ~ovjeka


ambasade BiH, kako bi javnosti u regionuskrenula pa`nju na kriminal iza kojeg stojiambasador Ranko [krbi}. Na granici saSrbijom Dronjka je dva sata pretresala poli-cija i to po dojavi MUP-a RS-a, da demon-stranti, navodno, kod sebe imaju narkotike.

“Jedna stra{na ljaga je pala kada smozaustavljeni na granici pod sumnjom da sasobom imamo narkotike. Ljudi na granicisu nam se, poslije svega, izvinili. Protivmene je u banjalu~kim novinama bliskimreìmu pokrenuta velika medijska har a -nga. Napisali su da sam davao po sto eurabeogradskim klo{arima da se pojave naprotestima koje smo organizovali uBeogradu. Me|utim, vlast RS-a jebezuspje {no poku{ala da nas kompromitu-je, jer su gra|ani RS-a odu{evljeni {to suomladinci imali hrabrosti da ukaù na krim-inal u vrhu vlasti. Zdravstvo RepublikeSrpske je pred kolapsom, i to ne zbogekonomske krize ili nekih drugih faktorave} isklju~ivo zbog ~ovjeka kojeg jepostavio Milorad Dodik jer mu je kum. Tomu je bila jedina referenca. [krbi} je odniomilione maraka iz budèta RS-a, stekaoogromno bogatsvo, postao multimilioner, ami obi~ni gra|ani RS-a ostali smo sazdravstvom u kolapsu. Mi ne moèmo mirnoposmatrati uru{avanje institucija RS-a, jer }eslijede}e na redu mo`da biti obrazovanje,zatim energetski sektor... Mi ho}emo daukaèmo ljudima o ~emu se ovde radi i svedok se gra|ani ne pobune i ne dignu neki‘ustanak’, promjena u RS-u ne}e biti”, kaèza “Slobodnu Bosnu” Nikola Dronjak.

Na{ sagovornik tvrdi da je ambasadorRanko [krbi} u vrijeme protesta uBeogradu ispred Ambasade BiH bio ubanjalu~kom kafi}u Black u hotelu Bosna.Beograd je napustio kada je iz Banje Lukedobio informaciju da mu se ispod prozoraspremaju protesti. Dronjak tvrdi da je odljudi iz Beograda koji ozbiljno iprofesionalno istraùju kriminal dobioinformacije o velikoj kriminalnoj aferi ~iji

je glavni akter Ranko [krbi}.“Dobili smo konkretne dokaze da [krbi}

stoji iza velikih poslova sa nekoliko farma-ceutskih ku}a iz regiona i da ima veze sajednom off shore kompanijom iz [vaj-carske. Osim toga, dovoljno je pogledatirevizorski izvje{taj Ministarstva zdravstva uvrijeme kada je njim upravljao [krbi}, a kojije bio negativan. Pojedini poslanici iz NSRS-a predlagali su da se taj izvje{taj uputi uMUP RS-a, me|utim na to nije reagovala nijedna nadle`na institucija u RS-u. Rije~ jeplja~ki ogromnih razmjera, koja u raznimzdravstvenim oblastima traje ve} sedam i pogodina. Kada se samo vidi koliki su kreditipodignuti, a kolika su sredstva ulagana upojedine zdravstvene ustanove, odnosnokoliko je realno ostvarivo, onda je jasno da

se s tim novcem ne{to desilo. Za{to neko izvlasti gra|anima ne objasni za{to nemalijekova za leukemiju i pacijente koji senalaze u kriti~nom stanju, i za{to nisurealizovani krediti koji su Republiku Srpskuuveli u du`ni~ko ropstvo, a neke ljude uveliu klub milionera, kao {to je to Ranko[krbi}. Kako to da se jo{ niko od njegovihstrana~kih kolega iz SNSD-a, njegovihnajbliìh saradnika, kao i njega samog nijeo~itovao povodom medijskih napisa da jevlasnik brojnih vila u elitnim mjestima{irom Evrope, kolekcije skupocjenih satova,stanova u Banjoj Luci... O njegovomimovinskom kartonu jo{ niko javno nijegovorio. On za to treba da odgovara”,navodi Dronjak.

I dok je zdravstvo RS-a u potpunomkolapsu vlast RS-a za to krivi nekolikoljekara i provodi akciju Loto, koja je premaocjeni na{eg sagovornika, ~ista farsa.

“Oni misle, ukoliko uhapse dvijedaktilografkinje i privedu generalnogdirektora Klini~kog centra Du{ka Ra~i}a,da u borbi protiv kriminala mogu stati uravan sa Srbijom. Profesor Ra~i} bio je mojprofesor. Izuzetno ga cijenim i po{tujem, ismatram da je on ne stoji iza onog za {ta gaoptuùju. Me|utim, prof. Ra~i} je duàn daiza|e pred javnost i precizno kaè {ta seta~no krije iza njegove re~enice da ‘izasvega ovog stoje otu|eni politi~ki i ekonom-ski centri mo}i’. On mora precizno da kaèpo ~ijem nalogu je priveden i za{to, a ne dagovori u nekim metaforama. Samo na tajna~in moèmo se izboriti protiv glavnihaktera kriminala u RS-u”, kaè Dronjak. �


RASKOPÂVANJE MITA O DODIKOVOM KUMU

Ambasador Ranko[krbi} u Monte Carluposjeduje vilu vrijednunekoliko miliona eura,koju je stekao u vrijemeministrovanja u Vladi RS-a.Upu}eni izvori tvrde da jeproslavljeni srbijanskiteniser Novak \okovi}

bio zgranut kada je sreo[krbi}a u ovom monden-skom mjestu i odzajedni~kog prijatelja saz-nao da je [krbi} vlasnikveleljepne vile, dok on imasamo stan, koji je dalekojeftiniji, za koji se zna kakoga je stekao. �

[KRBI]EV KOMAD RAJA

Ranko Škrbić i Novak Ðokovićkomšije u Monte Carlu

Novak\okovi}


Ovih dana o~i brojnih porodicaubijenih Albanaca sa Kosovauprte su u iskopavanje masovnegrobnice u srcu Srbije. Rije~ je oRudnici kod Ra{ke, gdje su

zakopana tijela preko 250 Albanaca, apreko nje postavljen asfalt.

Pro{le nedjelje su na toj lokacijiprona|eni posmrtni ostaci pet osoba, a zapo~etak iskopavanja zasluàn je satelitskisnimak na osnovu koga je uo~eno pomjer-anje tla, {to je ukazalo na postojanjemasovne grobnice.

Odavno postoje indicije da su na tomjesto, jedno od nekoliko takvih u Srbiji,prenijeta tijela ubijenih Albanaca 1999.godine u poku{aju da se sakriju ratnizlo~ini. Nekoliko puta su zapo~injanaistraìvanja i svaki put je javnosti saop{tenoda ni{ta nije prona|eno. Sada je iskopavanjepo~elo na osnovu satelitskih snimaka iizjave za{ti}enog svjedoka date pripadnici-ma EULEKS-a, a u kojoj je tvrdio da je ujunu 1999. uo~io kamion sa le{evima koji jebio parkiran na lokaciji koja se sadaistraùje, biv{em kamenolomu. Pretpo sta -vlja se da su tijela kosovskih Albanaca

preba~ena tokom povla~enja srpskih snagasa Kosova u junu 1999. i da su akcijomrukovodili pripadnici tada{nje Posebnejedinice policije.

Istraìvanje grobnice se ovih dana obavljanajsavremenijom i pouzdanom metodomtzv. arheolo{ke forenzike. Na licu mjesta supredstavnici Beograda, Pri{tine, Euleksa.

Ina~e, u Srbiji su otkrivene tri lokacijesa masovnim grobnicama u kojima suprona|ena tijela kosovskih Albanaca: uPeru}cu, Batajnici i Petrovom Selu.

Policijski general VVlastimir \or|evi},koji je u ha{kom Tribunalu osu|en na 28godina zatvora zbog zlo~ina na Kosovu,nedavno je priznao da je znao za masovnegrobnice u Srbiji i za grobnice ubijenihAlbanaca u Batajnici kod Beograda.Dvanaest godina ovaj zlo~in niko nijeprizna vao, a u javnosti se izbjegavalospominja nje masovne grobnice u vojnoj ipolicijskoj bazi u Batajnici gdje su pohra -nje na tijela ubijenih Albanaca.

“Da, bio sam ume{an kada su kamionisa telima stizali u Batajnicu, ali nisam znaokada, gde i na koji na~in su zlo~ini izvr{eni.Nisam se usprotivio prikrivanju zlo~ina.Nisam preduzeo mere, iskreno se kajemzbog toga”, izjavio je \or|evi}.

Otkrivanje potencijalne masovne grob-nice u Rudnici otvara pitanje postoji li u


PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI

Pi{e: MIRHA DEDI]

Masovne grobnice {irom Srbije krijutijela jo{ 1.721 Albanaca koje su na

Kosovu likvidirali pripadnici srbijanske vojske i policije, a koji

ni do danas nisu procesuirani

Prošle nedjelje u okolini Raške otkrivena je masovna grobnica nekoliko stotinaubijenih Albanaca o kojoj je Srbija šutjela punih petnaest godina; istovremeno uBeogradu je otvorena izložba troje mladih Albanaca koji su preživjeli strijeljanjeŠkorpiona, ali njihovi najbliži nisu. Ova dva događaja otvorili su pitanje da li uSrbiji postoji politička volja da se otkriju svi zločini koje su počinile srbijanska

vojska i policija tokom devedesetih

TOMINA SRBIJA NAMASOVNIM GROBNICAMA

grobnica kod raske:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:35

Srbiji politi~ka volja da se istraè svelokacije za koje postoji sumnja da su nanjima pokopana tijela kosovskih Albanaca,u poku{aju da se sakriju ratni zlo~ini.

Na pitanje da li je iskopavanje uRudnici znak da se prekida dugogodi{njizastoj u otkrivanju masovnih grobnica uSrbiji, NNata{a Kandi} iz Rekoma kaè da jeiskopavanje u Rudnici pokazuje koliko jeTuìla{tvo za ratne zlo~ine odugovla~ilo tajposao jer je za tu lokaciju znalo jo{ od2010. godine, te da je otvaranje grobniceposljedica Briselskog sporazuma.

“Pominjale su se i druge lokacije koje senikada vi{e nisu pominjale niti kao predmetposebnih istraga i ekshumacija poputMa~katice, @elezare Smederevo Sartid,Obili}a, neidentifikovano mesto uz autoputprema Novom Sadu. Pominjala su se jo{neka mesta gde su bili i boravili povremenotokom rata na Kosovu pripadnici Jediniceza specijalne operacije, odnosno ranijeCrvene beretke, ali nikada nije ta~no identi-fikovano gde se to nalazi, uglavnom sepominjala lokacija u {umama iznad Ni{a ida bi tih mesta bilo u delu oko Kon~ulja”,kaè Nata{a Kandi}.

Kandi}eva podsje}a na {okantne detaljevezane za masovne grobnice koje je javnost~ula u vrijeme dok je na ~elu Vlade Srbijebio ZZoran \in|i}.

“O~evici su videli kako policajci stavlja -ju oko vrata plutaju}ih tela kamenje kako bile{evi potonuli na dno jezera Peru}ac ublizini Bajine Ba{te. Na policijskom terenuu Batajnici su spaljivana tela, kako bi ih {tovi{e stalo u iskopanu grobnicu... To jestra{no {ta se tu oko nas doga|alo.”

SISTEMATSKO PRIKRIVANJE ZLOÎNANakon pronalaènja prve tri lokacije

masovnih grobnica, u kojima je pokopanona stotine Albanaca sa Kosova, nastaje zas-toj, kaè Kandi}eva, iako su u to vrijemepominjana mjesta {irom Srbije.

Javnosti je poznat i slu~aj hladnja~e sa tije-lima koja su isplivala iz Dunava 1999. godine.Povremeno, u medijima su se pojavljivalidetalji o pojedina~nim slu~ajevima, kaonaprimjer izjava svjedoka koji je u julu ovegodine pred Tuìla{tvom za ratne zlo~ine tvrdioda je bio svjedok spaljivanja tijela kosovskihAlbanaca — èna i djece, u Rudarsko-topioni~arskom bazenu Bor 1999. godine.

Do sada su u masovnim grobnicama uSrbiji, prema podacima Fonda za humani-tarno pravo, prona|ena tijela 806 Albanaca.

Zamjenik tuìoca za ratne zlo~ineDragoljub Stankovi} nedavno je rekao dase za grobnicu u Batajnici saznalo gotovoslu~ajno, jer je ~ovjek zaduèn za prevozle{eva otkrio lokaciju zato {to je biorazo~aran jer nije dobio dvosoban stan kojimu je, kao kompenzacija, za taj posao bioobe}an. Taj ~ovjek se, ogor~en zbog propa-


IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA

��

MASOVNA GROBNICAKOSOVSKIH ALBANACA

Pritisnut Briselskim sporazumom,Aleksandar Vu~i} otkriva zlo~ine

srbijanske vojske i policije



PREKOPAVANJE MASOVNIH GROBNICA PO SRBIJI

I dok zvani~ne srbijanskeinstitucije o zlo~inima nadAlbancima {ute, kulturne suodlu~ile da “progovore”.

Ovih dana se u beograd-skim medijima kriti~ki pominjeizlo`ba koja se odràva uBeogradskom kulturnom cen-tru, u Knez Mihailovoj ulici, ucentru grada. Ve~ernje novostio ovoj izlo`bi govore kao o“albanskoj provokaciji u centruBeograda”, dok Kurir donosinaslov “Albanska propaganda”.

Izlo`ba “Bogujevci – vizuel-na istorija, oma` svimporodicama i `rtvama rata”umjetni~ki je projekat Fatosa,Jehone i Sarande Bogujevcikoji su kao djeca preìvjelimasakr u Podujevu. Kao imnogi drugi umjetni~ki projekti,ona ima politi~ki kontekst. Ali,prije svega je to pri~a o li~nojtragediji, koja rekonstrui{edoga|aj iz marta 1999., kadasu [korpioni pobili 14 ìteljamjesta na sjeveroistokuKosova.

Izlo`ba predstavlja njihovoporodi~no stablo i crno-bijelefotografije onih kojih vi{enema. Ubijeni su u jednomdanu kada su pripadnici [kor-piona upali u dvori{te ku}e ukojoj su se krili.

Za ovaj zlo~in u PodujevuSpecijalni sud u Beogradudosudio je dugogodi{nje kaznezatvora pripadnicima [korpi-ona koji su strijeljali nedu`neAlbance.

[korpionima nije bilo va`no{to je najmla|e dijete bilo bebaod dvadeset jednog mjeseca,ni to {to je najstarija ènaimala 72 godine. U gomilitijela, leàlo je ~etrnaesteromrtve djece i èna. Dvijedevoj~ice, Saranda i Jehona,koje su tada imale 13 i 11 godina, preìvjele su masakr.Njihove majke, dva brata, ses-tra, baka i sedmero porodi~nihprijatelja nisu. Kao i Fatos i jo{dvoje djece iz {ire porodiceBogujevci, bile su ranjene.Vojska koja je potom do{laodvezla ih je u vojnu bolnicu uPri{tini, gdje su bili izloèninehumanom tretmanu doktorai medicinskih sestara, koji su ihizgladnjivali i traìli od njih da{ute o ubistvima pred stranimnovinarima.

Izlo`ba sadrì autenti~nebolni~ke krevete u kojima sudjeca leàla do kraja rata naKosovu. Zatim, veliku fotografi-ju Sarande iz tog perioda kojaoslikava traumu, jad i strah tri-naestogodi{nje djevoj~ice kojaje prisustvovala ubijanju njeneporodice i pri tome izre{etanasa {esnaest metaka. Poulasku NATO snaga, uz pomo}britanskih ljekara, ovo trojedjece evakuisano je uManchester.

Uz pomo} Fonda zahumanitarno pravo, novinaraBBC-ja Pare{a Patela ihumanitarne organizacijeManchester Aid Kosovo,

zapo~eli su borbu za pravdu zanjihove najmilije. Ovo im nijeprvi put da su u Beogradu.Dvije hiljade i tre}e godine, u{lisu u istoriju kao prva djeca kojasu ikada svjedo~ila na su|enjuza ratne zlo~ine, obezbje|uju}idokaze u Beogradu protivnekada{njeg ~lana [korpionaSa{e Cvjetana, koji je za ovajzlo~in osu|en na dvadesetgodina zatvora. Iste godine uKanadi po~inju kampanju zaprivo|enje jo{ jednog pripadni-ka [korpiona. DejanDemirovi} postao je prvi ratnizlo~inac u istoriji Kanade koji jeizru~en drugoj zemlji. Vratili suse Beograd 2008., da bi svje-do~ili protiv Demirovi}a i jo{~etvorice ~lanova [korpiona.Demirovi} je postao svjedoksaradnik, dok su ostala ~etvori -ca optuèna i osu|ena na podvadeset godina zatvora.

Najava izlo`be, koja jeotvorena 18. decembra, bila jedovoljan osnov za kritike umedijima, te{ke rije~i, pozivanjena o~uvanje nacionalnih intere-sa.

Mia David, v.d. direktoraKulturnog centra Beograda,kaè da je ova izlo`ba uBeogradu planirana dvijegodine.

„înjenica da ovuizlo`bu planiramo ve} dvegodine govori da ne{to nijeu redu. Jer za{to bi ina~estalno imali ose}aj da nijetrenutak? Odgovor je jed-

nostavan. Zato {to nije. Inikada ne}e biti. Dok nepo~nemo da govorimo. I dase slu{amo. Svaki gra|aninima pravo da zna i drugustranu. Istina, bar u ovomslu~aju, ni po ~emu nijesporna. Desio se zlo~in nadalbanskom porodicom naKosovu. Zlo~in je po~inio~ovek sa imenom i prezi-menom, su|eno mu je uSrbiji i osu|en je. Za{to jeonda ovo pipava tema? Kakomoè bilo kakva slojevitost ikompleksnost istorije, i poli-ti~ke i socijalne, da budeva`nija od ljudskih ìvota? Iko je taj ko ima pravo to daodlu~i? Izlo`ba ’Bogujevci –vizuelna istorija’ ne sme bitisporna. Ona je umetni~kiprojekat inspirisan li~nomtragedijom. înjenica da jeporodica Bogujevci spremnada posle svega {tu supreìveli, do|e u Beograd,pogleda nas u o~i, sedne irazgovara sa nama najboljegovori o tome da nije ~itavnarod kriv. Ova izlo`ba jemogla da se desi u Centru zakulturnu dekontaminaciju iliu Reksu, u prostorima o~eki-vanim za ovakav projekat.Va`no je da se desi uzvani~noj instituciji, da kaodru{tvo pokaèmo da smospremni na dijalog. Jer nijedna politika nije va`nija odljudskih ìvota”, kaè MiaDavid. �

IZLO@BA KOJA JE PODIJELILA SRBIJU

Hrabri Albanci usred Beograda svojom izložbom svjedoče kako su preživjeli strijeljanje Škorpiona

IZLO@BOM DA TI KA@EM Albanka Saranda Bogujevci koja jepreìvjela strijeljanje i zadobila 16

rana otvorila je izlo`bu u Beogradu


log dogovora, vratio svojim svakodnevnimaktivnostima. U Batajnici, nekoliko kilo-metara od centra Beograda, na inicijativu\in|i}eve vlade, nakon ~etiri mjesecaiskopavanja na|eno je preko 750 le{evacivila, kosovskih Albanaca, me|u kojima jebilo vi{e stotina djece i starih. Me|uprona|enim predmetima bilo je cucli, klik-era, nakita, tranzistora, telefonskih imenika,lijekova, mu{tikli…

Istraga u vezi sa masovnom grobnicomna|enom u jezeru Peru}ac kod BajineBa{te, po rije~ima zamjenika tuìocaStankovi}a, pokazala je da su se tokomtransporta vrata kamiona u kojem su bilile{evi otvorila, pa su tijela po~ela daispadaju po putu. Voza~a kamiona zaus-tavili su lokalni seljaci, ukazali mu na

“problem” i pomogli mu da sa kolovozaispale le{eve izgura u rijeku. Voza~ je zatimnastavio dalje, prema jezeru, a seljani nazadna svoje njive, kao da se ni{ta nije desilo.

JEZERO PERU]AC GROBNICA ZABO[NJAKE I ALBANCE

Ina~e, na lokalitetu jezera Peru}ac nateritoriji BiH prona|ena su 372 dijela skele-ta, a na dijelu srpske obale 77 skeletaBo{njaka koji su ubijeni tokom agresije naBiH. Procjenjuje se da Peru}ac krije jo{najmanje 200 tijela ubijenih Bo{njaka.@rtve sa bosanske strane dovezene su izVi{egrada, Srebrenice i Sjeverina. Na srbi-janskoj strani ovog jezera prona|eni suostaci Albanaca ubijenih na Kosovu krajemdevedesetih.

Otkri}a lokacija masovnih grobnica,me|utim, ne govore punu istinu o nalogo-davcima i izvr{iteljima ovih zlo~ina, oorganizaciji i mehanizmima koji su bilineophodni za ovakve nezamislive poduh-vate. U ubistvima, pripremi terena za ukopubijenih, deportaciji le{eva u primarne,sekundarne pa tercijarne grobnice, zata{ka -va nju svih tragova, spaljivanju tijela uTrep~i ili topionicama RTB Bor — premasudskim presudama iz Haaga i iz procesapred doma}im sudovima, stajala je dràvaSrbija, njena policija i njena vojska, sa svimsvojim resursima i pomaga~ima, od kojihneki i danas obavljaju javne funkcije. Tudràvu, policiju i vojsku danas predstavlja-ju gotovo isti ljudi koji su je predstavljali uvrijeme ovih zlo~ina.

Nedavno otkri}e masovne grobnice ublizi Ra{ke u Srbiji tretirano je kaopronalazak nekog ne tako zna~ajnog arheo-lo{kog nalazi{ta. Tuìla{tvu za ratne

zlo~ine nije poduzelo niti jedan korak kakobi pokrenulo istragu o po~iniocima.

Fond za humanitarno pravo na svom sajtuje objavilo dosje ”125. motorizovane brigadeVojske Jugoslavije“, koje daje uvid u djelo-vanje ove jedinice Vojske Jugoslavije tokomrata na Kosovu i zlo~ine koji su se dogodili unjenoj zoni odgovornosti a u kojima je ubi-jeno 1.813 civila kosovskih Albanaca.

Dokument je nastao na osnovu izjavapreìvjelih zlo~ina, ~lanova porodica`rtava, vojnih dokumenata, forenzi~kihizve{taja, svjedo~enja vojnika i oficira VJpred Me|unarodnim krivi~nim tribunalomza biv{u Jugoslaviju i druge relevantnegra|e. Do danas, ni jedan po~inilac ovihzlo~ina nije ka`njen niti procesuiran.

Arsim Gërxhaliu, direktor Odjeljenja zasudsku medicinu Kosova, kaè da postojisumnja da pored prona|ene, na jo{ dvijelokacije u Ra{koj postoji masovna grobnica.

“Jo{ uvijek imamo 1.721 nestalu osobui nadamo se da }e se taj broj smanjiti.Me|utim, ne moèmo da govorimo o broje-vima, ali imamo podatke koji ukazuju da setu nalazi masovna grobnica u kojoj ima od250 do 450 `rtava”, kazao je GGërxhaliu. �


IMA LI U SRBIJI POLITI^KE VOLJE ZA ISTRAGU SVIH ZLOÎNA

�

U IME OTADŽBINE: U ubistvima, deportacijileševa, zataškavanju svihtragova, spaljivanju tijelau Trepči ili topionicamaRTB Bor, prema sudskimdokazima, stajala jedržava Srbija

DJECA KOJA SU PRE@IVJELA STRIJELJANJE [KORPIONA Fatos, Jehona i Saranda Bogujevci, koji su kao djeca preìvjeli pogubljenje, beogradskojjavnosti su kroz svoju izlo`bu otkrili patnje kroz koje su pro{li


38

ISTORIJA JEDNE POVIJESTI

Ovih dana se navršilo 150 godina od rođenja nadvojvode FRANJE FERDINANDA,austrougarskog prijestolonasljednika, koji je tragično završio život u Sarajevu,

1914. Naš saradnik istražio je intrigantnu biografiju prijestolonasljednika

FRANJO FERDINANDPORTRET NADVOJVODE

Postoje ljudi koje istorija u rijetkimi velikim prilikama zna obasjatiposebnim svjetlom, sna`nijimnego {to objektivno zasluùju.Dvije takve li~nosti istorija je

ujedinila u jednom sarajevskom trenutku.To su GGavrilo Princip, mladobosanac koji jeubrzao istoriju svijeta, i sin mla|eg bratahabzbur{kog cara, nadvojvoda FFranjoFerdinand. Ro|en prije 150 godina, 18.decembra 1863. nadvojvoda je bio istinskioriginalna i neobi~na li~nost. Tokom{kolovanja najve}i pe~at na njega ostavio jeprofesor istorije OOnno Klopp koji je svomu~eniku usadio vjeru u boànsku misijuAustrije i dinastije Habzburga u Evropi.Ova svijest, koja }e biti duboka i ~initicrvenu nit nadvojvodine politi~ke filozofijetog izuzetno pobo`nog ~ovjeka, udvo stru -~i}e se kad 1896. postane prijestol o na -sljednik. Franjo Ferdinand se okrenuovojnoj karijeri, {to za Habzburge nije biloneuobi~ajeno.

AJA SOFIJA@ivotnu prekretnicu doìvio je u 31.

godini, na jednom balu u Pragu, kad jeupoznao budu}u suprugu. Ro|ena 1. marta1868, SSofija Chotková je odgojena u strogokatoli~koj porodici. Bila je pobo`na,nenametljiva i skromna, a to su karakte ris -tike koje su nadvojvodu privukle, {tomnogo govori o njemu. Njena tananasilueta lijepog obrisa, vedro lice i dubokesme|e o~i u~inile su ostalo. Sofija jepripadala staroj i uglednoj ~e{kojgermaniziranoj plemi}koj familiji iz XIVvijeka, no nije se nalazila na listi porodicakoje imaju pravo sklapati brak sHabzburzima, po principu jednakosti poro|enju (Ebenbürtigkeit). Kad je FFranjoJosif saznao za njihovu vezu, zahtijevao je

da se odmah raskine, zbog “niskog“plemi}kog ranga budu}e carice. Odlu~nosts kojom je Franjo Ferdinand saop{tio caruda }e sigurno oèniti Sofiju i nijednu drugu,ma kakve posljedice zbog toga trpio, bila jedovoljna da car osjeti kamenu snagukaraktera svog zaljubljenog ne}aka. Tekposlije godinu dana car je pristao namorganatski brak koji onemogu}ava djecipravo naslje|a prijestola. Ceremonijaodricanja odràla se u Hofburgu, carevojrezidenciji u Be~u, u nedjelju 28. juna1900, a dva dana kasnije Sofija i FranjoFerdinand su se vjen~ali van Be~a, kako bise tom doga|aju dao {to manji zna~aj. Naceremoniji odricanja bili su svi sa Dvora, navjen~anju niko.

Narednih ~etrnaest godina, sve do smrti,uz stalne vojne obaveze oficira K.u.K.Armije, nadvojvoda se veoma aktivnopripremao za preuzimanje carske krune.Oni koji su ga upoznali pamtili su ga poprijekoj naravi i strogo}i, ali i ozbiljnosti,iskrenosti i neizvje{ta~enosti. Uobi~ajena

dvorska gluma bila je neprilagodljivanjegovom spontanom liku. Glasno jeizgovarao ono {to bi mnogi pre}utali.Austrijski predsjednik vlade tako bi znaobiti “savr{eni kreten”, a ma|arski “sme}e”.Ministar vojni je “babetina bez ki~me”, acijeli kabinet “ogoljele mumije kojimarukovodi duh.” Tokom razgledanja izlo`beslika koju je u Be~u priredio slikar OOskarKokoschka 1911, Franjo Ferdinand je,kre}u}i se od platna do platna, neprestanoglasno i ljutito gun|ao: “svinjarija”, da bi,pred predsjednikom Hagenbunda koji ga jedrhte}i pratio, kazao kako “autoru trebapolomiti sve kosti.” Nije mu bila po voljideviza ispisana na zgradi be~ke secesije“svakom dobu njegova umjetnost,umjetnosti sloboda” (Der Zeit ihre Kunst.Der Kunst ihre Freiheit) pa se li~nopobrinuo da neka velika imena be~kogFin-de-si cle ne postanu profesorina Akademiji, kako ne bi“kvarili omladinu.” Ne trebase onda ~uditi kad OOtto

Bio je plahovit, isklju~iv, neodmjeren, brak sa Sofijomga je potpuno promijenio

Pi{e: Prof.dr SLOBODAN [OJA

SLOBODNA BOSNA I 19.12.2013.

FATALNA POSJETAIako je upozoravan da je pojetaSarajevu opasna po njega, FranjoFerdinand nije èlio odustati ododlaska u glavni grad BiH

ferdinand:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:53

Wagner kaè da je smr}u FranjeFerdinanda “bila uklonjena jedina velikaprepreka razvoju i afirmaciji modernearhitekture u posljednjih petnaest godina.”

Franjo Ferdinand je pravio neprijateljeskoro svaki dan. Nije volio slobodu misli,antiklerikalizam, naprednja{tvo, revolucije,republike, ustave, modernu umjetnost,slobodne zidare, liberale, ulizice, la`ljivce,pangermane, Jevreje, Francuze, Italijane... iiznad svega Ma|are. Car Franjo Josif ~estoje bezuspje{no upozoravao svog ne}aka daon cijeni njegovu iskrenost i otvorenost, alida mora biti odmjereniji i dovesti u skladli~ne animozitete i op{ti interes. FranjoFerdinand ga nije mogao poslu{ati jer nijebio ~ovjek kompromisa. Postavlja se zaistapitanje {ta bi se dogodilo da je postao car.Osim {a~ice njemu bliskih ljudi, ogromnave}ina drugih, na svim stranama, imala jerazlog da se ozbiljno zabrine. „„Kad japostanem vrhovni komandant, radi}u ono{to mi je volja i te{ko onome ko se tomebude protivio: sve }u ih dati postrijeljati“,govorio je nadvojvoda. Sigurno je da bipromijenio mnogo toga jer nije znaomirovati, ali svoju narav te{ko. I zato su

mnogi u Habzbur{kom carstvu odahnulikad je ubijen. Me|u nekima }e istorijajednog dana mo`da prona}i i nevidljivogsau~esnika u organizaciji atentata.

@ivot Franje Ferdinanda u Sofijinojblizini, me|utim, iznjedrio je jednogsasvim drugog i blagog ~ovjeka: ““Najbolje{to sam u ìvotu uradio je brak sa Sofijom.Ona mi je sve, supruga, savjetnica, lije~nik,drug, moje blaènstvo.“ Njihova zajedni~kasmrt je logika sudbine koju su neodvojivospojili. Koliko je nadvojvoda u spoljnomsvijetu bio eksplozivan, toliko je taj vulkanznao utihnuti u intimi porodi~nog ognji{ta iraju koji je sam stvarao i stvorio: „„Kad sevratim u porodi~ni krug poslije dugog imu~nog radnog dana i kad vidim svojuènu kako {ije okruèna djecom koja seigraju, svaka najmanja briga ostane izavrata. Tek tada osjetim pravu sre}u koja meokruùje.“ Zato je stalno s njima i poklanjaim svu pa`nju i ljubav. Djeca ga se sje}aju

39

FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA

��

19.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

CARSTVO OSUÐENO NA PROPAST:Nimalo statični konzervativac, FranjoFerdinand bio je savršensimbol jednog carstvakoje je ulazilo u XX vijek,a funkcionisalo kao da vrijeme ide unatrag

NERASKIDIVA VEZAUprkos protivljenju cara, FranjoFerdinand oènio se Sofijom, skojom je imao skladan brak


kao primjernog oca kakav se samo poèljetimoè. Prema bliskim ljudima bio je ina~eveoma briàn. Svome glavnom slugi uo~ipolaska za Sarajevo dao je zlatan sat, uzmolbu da dobro pazi na Sofiju i djecu akose njemu ne{to dogodi. Kad je pucao uFranju Ferdinanda, Gavrilo Princip nije nislutio da je ubio ~ovjeka koji je bio iskren,principijelan, odlu~an i nepokolebljiv kaoon i mladobosanci. Obojica su tako|e bilinesalomivi individualisti koji ~vrsto vjerujuu ono {to rade i koji nikad ne razmi{ljaju oposljedicama svojih djela po njih li~no.

OJ, NADVOJVODO FERDINANDELjubav i porodi~na toplina bile su

ujedno najbolji lijek za sve udarce koji su~ekali Sofiju i Franju Ferdinanda. âk injihovoj sahrani 1914, kao i na vjen~anju1900, prisustvovalo je tek nekoliko ljudi.Visoko aristokratsko dru{tvo nikad nijeoprostilo nadvojvodi {to se oènio osobomkoju voli. Na svim javnim manifestacijamau Hofburgu morali su biti odvojeni. Istotako, kad idu u Operu ili Burgtheater, Sofijanije mogla sjediti u carskoj loì. Ovaokrutna odijeljenost mo`da obja{njava oneretke koje je ispisao SStefan Zweig: ““êstosam ga posmatrao u pozori{tu. Sjedio bi usvojoj loì, krupan i snaàn, hladnih,uko~enih o~iju, ne uputiv{i gledali{tu nijedan jedini ljubazan pogled, niti ohrabriv{iumjetnike srda~nim pljeskom.”

Nimalo stati~ni konzervativac, FranjoFerdinand bio je savr{en simbol jednogcarstva koje je ulazilo u XX vijek, afunkcionisalo kao da vrijeme ide unatrag.Zato je Austro-Ugarska u istorijskomsmislu na Balkanu predstavljala anomaliju ianahronu tvorevinu koja je brojnimnacijama oduzimala slobodu i pravo navlastiti ìvot. êsto se govori kako bi

Franjo Ferdinand, da je postao car,pretvorio Dvojnu Monarhiju u trojnu, gdjebi tre}u jedinicu ~inile ujedinjene Slovenijai Hrvatska. O ideji trijalizma nadvojvoda je

sporadi~no i povr{no razmi{ljao prvihgodina XX vijeka. Ideju nije naknadnorazradio, a 1910. definitivno ju je napustio.Nije ostalo do kraja jasno da li bi tu bila

priklju~ena i BiH. Koliko mi je poznato,ona nije bila predmet posebnih nad vojvo -dinih razmi{ljanja i analiza, ali je zatoFranjo Ferdinand danas u BiH predmetmnogih rasprava i sporova na koje se ovdjemoramo osvrnuti jer vi{e nego {to mislimoodre|uju na{ dru{tveni ìvot.

Istina je da je austro-ugarska ~etrdeseto -godi{nja (1878-1918) uprava ostavila Bosnii Hercegovini respektabilno naslje|e.Istorija je ve} zabiljeìla to dobro djelo. Alisve {to je Austro-Ugarska kod nas izgradilai unaprijedila, uradila je isklju~ivo sebi izbog sebe. Sa~uvala je kmetske odnose itako mnogima oduzela dostojanstvo~ovjeka. Svjesno je zatrovala na{eme|ureligijske odnose kako bi lak{eukorijenila svoju kolonijalnu vlast.Provodila je prozelitizam tre}e po brojnostireligije u BiH, a dvije ostale {ikanirala.Zabranjivala je {to je stigla, a pobune i{trajkove krvavo je gu{ila. Slobode nije biloili se do nje mu~no dolazilo, a jo{ manje je


ISTORIJA JEDNE POVIJESTI

�

Franjo Ferdinand uglavnom nijepodràvao ideje armijskih krugova ovojnim napadima na Italiju ili Srbiju. To,ipak, ne zna~i da je bio pacifista. Bio jeprotiv rata, ali sve dok se carska armijapotpuno ne reformi{e i opremi. Kao~ovjek britka i bistra uma, imao je smislaza sintezu i povezivanje stvari. Predvidioje fatalnost velikog sukoba pa je zato

1913. kazao: „Nikad ne}u ratovati sRusijom. Sve }u uraditi da gaizbjegnem jer bi takav rat zavr{ioru{enjem dinastije Romanova iliHabzburga, a vjerovatno i jednih idrugih.“ Ili koji mjesec kasnije: „Zarcarevi Austrije i Rusije moraju jedandrugog da uklanjaju s prijestolja iotvaraju put u revoluciju?!“ �

RAT I MIR

„Ne smije se ratovati protiv Rusije“

POSMRTNA POVORKAFranjo Ferdinand i njegovasupruga Sofija pokopani suzajedno u dvorcu Artstetten u Austriji


bilo pravde. To je po~etkom XX vijekaprirodno izazvalo revolt dijela mladegeneracije svih vjera u BiH. Onda{njojomladini koja nije nasjela na austro-ugarsku politiku njegovanja netolerancije imr`nje mnogo vi{e su zna~ili sloboda,pravda i bratski odnosi nego elektri~nitramvaj, bajne palate i zvuci valcera, makako oni divni bili. Omladina koja je tu|inadoìvljavala upravo kao tu|ina propagiralaje oslobo|enje, dijalog i saradnju u BiH, teduhovno i politi~ko povezivanje najugoslo venskoj teritoriji.

Spontano osje}anje srodnosti i bratstvatada{nje mladeì ne{to je {to danas nepostoji u BiH, a tome navodno o~ajni~kiteìmo. Pa za{to onda bacamo kamenje naone koji nam danas mogu i moraju bitimodel me|ureligijske bliskosti? Da li zbogpotrebe odràvanja unutra{nje politike kojase zasniva na podjelama ili zbogiracionalne potrebe dodvoravanja na{imnekada{njim okupatorima koji su naszavadili i ubijali na{u djecu? Nismo jo{svjesni koliko je odnedavna austro -nostalgija u BiH jedan lo{, nedostojan ipoguban politi~ki projekat, te koliko se onauklapa u dezintegrativni ton koji u na{ojzemlji prevla|uje ve} 20 godina. Tako je iideja obnavljanja vi{e od osam metaravisokog spomenika Franji Ferdinanduprojekat nemudrih i nedobronamjernihglava. Da je an|eo i svetac, FranjoFerdinand ne moè imati spomenik uSarajevu jer nas ni~im nije zaduìo. Kad bikod nas postojao gram dràvni~ke pameti imudrosti, umjesto spomenika FranjiFerdinandu, podigli bismo zajedni~kispomenik Gavrilu Principu, MMuhameduMehmedba{i}u i IIvanu Kranj~evi}u. Oni suprimjer tri mladobosanska brata koji nikad inigdje nisu pravili ni vidjeli razliku me|usobom. Naprotiv. I umjesto da se sponosom sje}amo ovih sjajnih mladi}a iduha koji su oni izgradili, duha koji nasmoè spasiti, mi ih luda~ki ubijamo drugiput. Dodu{e, da bismo bili svjesnivrijednosti onda{nje omladina, moralibismo biti barem malo bolji nego {tojesmo. �


FRANJO FERDINAND, NADVOJVODA

Iza Sofije i Franje Ferdinanda ostalo jetroje djece, ro|enih 1901. (Sofija), 1902.(Maksimilijan) i 1904. (Ernst). Ako ni{ta,onda zbog ubistva oba roditelja nedu`nemaloljetne djece, nije primjereno GavrilaPrincipa nazivati herojem. To je, uostalom, ijedan od razloga za{to je sam Princip traìoda ga niko takvim ne smatra, jer to {to jeuradio bilo je mnogo vi{e hrabrost negoherojstvo. Poslije mnogo godina, sudbinenadvojvodine djece i Principa su sepovezale u vrtlogu novih svjetskih nemira.

Kad su marta 1938. Hitlerove trupe pripojileAustriju njema~kom Rajhu, Gestapo je,nimalo slu~ajno, za manje od 24 sata odveoMaksimilijana i Ernsta u Dachau, oduzev{iim imovinu. Znalo se da su ostali vjerninesimpatiji prema pangermanima njihovogslavnog oca i to su morali platiti. A kad suHitlerove trupe u{le u Sarajevo 1941,odnijele su mu kao poklon za ro|endantablu na kojoj je pisalo “Na ovom istorijskommjestu Gavrilo Princip navijesti slobodu naVidov-dan 15. (28.) juna 1914.” �

HITLER, NADVOJVODINI SINOVI

Princip je isti, sve su ostalo nijanse

BROJNE KONTROVERZE:BiH nije bila predmetposebnih nad vojvo dinihrazmišljanja i analiza, alije zato Franjo Ferdinanddanas u BiH predmetmnogih rasprava i sporova

HAP[ENJE ATENTATORAGavrilo Princip i ostali atentatoripohap{eni su vrlo brzo nakon atentata



CUM GRANO SALIS

HRABRO OKRE^U]I NOVU STRANICU @IVOTADamir Mulaomerovi} imenovan je za trenera OKK Sloboda utrenucima kada je ovaj veliki ko{arka{ki klub bio drugoliga{

kosarka:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 16:53

Sportska Tuzla opet je na nogama!U dvorani SKPC-a Mejdan i -bukvalno. Jer, Sloboda se budi,nakon vi{egodi{njeg sna. Mislimona ko{arka{ki klub iz “grada na

zrnu soli”, koji se zbog nagomilanihdugova i nestru~nog rukovo|enja prijenekoliko godina morao ugasiti da bi seponovo upalio, zato {to drugog rje{enja,naprosto, nije bilo. Registrovali su se kaoOKK Sloboda, nekada su bili KK SlobodaDita, i krenuli sa dna. Odnosno, ponovo supo~eli u segmentu takmi~enja koji seodvajkada zvao fildàn liga. Ove sezoneSloboda je trebala igrati u drugoj, odnosnoA-1 ligi Bosne i Hercegovine, ali im jeBrotnjo iz îtluka, iz nekih svojih razloga,da sada ne ulazimo u to, ustupio svojemjesto u prvoliga{koj konkurenciji. Naposljednjoj utakmici koju su odigrali uMejdanu, prije desetak dana, pobijedili suprvoplasiranu Mladost iz Mrkonji} Grada,a utakmici je prisustvovalo pet hiljadaposjetilaca. Golemo!

ZA POÊTAK - “BOSNA”I ~ast svima, ali za bu|enje iz

vi{egodi{njeg sna i kluba i publike, pa akoho}ete i tog grada, najzaslu`niji je trenerSlobode Damir Mulaomerovi}, tuzlanskasportska legenda, playmaker koji je igrao unekim od najva`nijih evropskih klubova.

No, kasnije }emo u ko{arka{kuEvropu, neka nas jo{ malo ovdje.Konkretno, u pizzeriji Heartland uTuzli, kod Damirovog prijateljaIbrahima Popare, dan prije nego{to }e Sloboda u Kaknju odigratiutakmicu 9. kola sa istoimenimtimom, i opet pobijediti. Trenutno suTuzlaci u Ligi 12 drugi na tabeli. “Kadasmo igrali protiv Mladosti publika se idefinitivno digla na noge. Na kraju krajeva,u Mejdan je do{lo pet hiljada ljudi. A namaje, naravno, i{la u prilog ta atmosfera.Ostvarili smo mo`da i najbitniju pobjedu uovoj sezoni, jer pobijedili smo najbolji timu dosada{njem dijelu Lige 12. Ku}i ihrijetko ko moè dobiti, a u gostima su dosada pobje|ivali sve osim nas. To je spojmladosti i iskustva koji je stopljen u jednufinu pri~u. I meni nije iznena|enje njihovdosada{nji rezultat. Imaju u ekipi, recimo,Aleksi}a, izuzetno talentiranog ~lanakadetske reprezentacije BiH, koji sa{esnaest godina igra vrlo zrelo. Ako svebude i{lo po nekom planu, ~eka ga ozbiljnako{arka{ka karijera”, obja{njava Mulao me -ro vi}, a mi ga onda pitamo kakav Slobodaima “spoj” i {ta je on zatekao u tom klubukada ga je preuzimao u pauzi izme|u pro{lei ove sezone, mada je na nagovorpredsjednika OKK Sloboda Aida Bebi}a uovaj projekat bio uklju~en jo{ od ljetapro{le godine kao savjetnik: “Aid Bebi} jebio hrabar. Svi smo mi bili vezani za tajklub, kojeg nije bilo lako ugasiti, podvu}icrtu, a zatim krenuti u neku novu pri~u. A

ove godine stvari su se kod nasodvijale ekspresnom brzinom. Jasam fakti~ki imenovan treneromdrugoliga{a. A onda su nam ljudiiz Brotnja dali svoje mjesto uLigi 12, na ~emu im se ovom

prilikom javno zahvaljujem!Morali smo brzo reagovati, dovesti

neke igra~e, poslagati kockice... Sigurnonismo razo~arali, a rezultati koje smo dosada postigli i puna dvorana definitivno sudokaz da smo povla~ili dobre poteze.Sada{nja ekipa Slobode je talentovana,vrijedna i ve}inom je sastavljena od igra~asa ovog na{eg, tuzlanskog podru~ja.Prosjek godina je 24, 25. S tim da imamo inekoliko klinaca koje polako ubacujemo uigru.”

Pro{le sedmice GGoran Bregovi} nam jegovorio o fenomenu rodnog grada, te kakojo{ nije pro~itao da je nauka objasnila“patologiju” ~iji je uzrok mjesto ro|enja,dok su posljedice “trajne”. DamirMulaomerovi} se pro{le godine vratio uTuzlu. “Znam o ~emu Bregovi} pri~a. Janikada nisam ni oti{ao iz Tuzle. Mojiroditelji su ovdje, rodbina, prijatelji, imamstan u Tuzli, tako da sam stalno dolazio.Vjerovatno u ovom trenutku ne bih niprihvatio projekat koji se ne de{ava u momrodnom gradu. Moji Tuzlaci su mi ponudilida radim i potpuno su stali iza mene.Pogotovo {to sam od prolje}a pro{legodine, kada sam prestao igrati, razmi{ljaoo tome {ta bih mogao raditi, a da je direktnovezano za ko{arku, s obzirom da je taj sport


POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA...

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “SB”

��

Najveći “krivac” što se košarka vratila u Tuzlu na velika vrata, i to ona u SKPC-u“Mejdan”, je nekadašnji vrhunski košarkaš a danas trener OKK “Sloboda” DAMIRMULAOMEROVIĆ; posjetili smo ga u rodnom gradu i razgovarali s njim o igračkoj

karijeri i trenerskim ambicijama

“Kada sam dobio poziv da igram za reprezentacijuBiH bilo je ve} kasno; nakon utakmice BiH - Hrvatska

29. novembra 1997. u grad me izveo Ismet Bajramovi} ]elo!“

DAMIR MULAOMEROVIĆ

NJEGOV GRAD, NJEGOV KLUB: “SLOBODA” TUZLA!


moje ìvotno opredjeljenje. @elio sam,jednostavno, ostati u ko{arci. Bilo je nekihkombinacija, me|utim ni{ta {to bizadovoljilo moje ambicije. Pa samprihvatio da u Slobodi prvo budemsavjetnik, a sada i trener. Neiskusan sam utrenerskom poslu, tek po~injem, tako dasam okrenuo neku svoju novu ko{arka{kustranicu. Ali, nisam tu odluku donio prekono}i. Dugo smo sjedili, razgovarali,analizirali. Me|utim, to {to sam kasnijedoìvio, tu atmosferu i emociju u Tuzli,dokaz je da sam ispravno postupio. A to jenajmanje {to mogu dati svom klubu i svomgradu.” Gradu gdje je i po~eo treniratiko{arku... Nakon {to je prvo treniraofudbal, {to je za bosanskog dje~aka inormalno. “Fudbal sam po~eo igrati ispredmoje {kole Dèmal Mani}. Pa, onda okolo,na raznim terenima, znate kako to ide. Ali,tek kad sam do{ao do ko{arke shvatio samda je to - to, moja strast, ljubav. Dakle, sveono {to ide uz svakodnevne treninge,utakmice, uli~ne baskete...”, veli DamirMulaomerovi}.

Kadet i junior Slobode na{ sagovornikje bio u najslavnijem periodu tuzlanskeko{arke. @enski ko{arka{ki klub JedinstvoAida bio je 1989. prvak Evrope, a SlobodaDita je bila dobro organizovan klub saodli~nom ekipom, u kojoj su igraliStojkovi}, LLisica, VVideka, VVukovi},Mitrovi}... sa trenerom BBorom \akovi}emna klupi. “Bila je to sjajna ekipa! A ja samimao sre}u da ~lan te ekipe budem jo{ kaojunior. Prihvatili su me i pomogli mi. Biosam najbolji junior Bosne i Hercegovinedva puta, 1991. Sloboda je bila juniorskiprvak Jugoslavije, dodu{e bez Hrvatske iSlovenije, a ja sam bio progla{en najboljimigra~em, pa me je zbog toga Boro \akovi}i pozvao u prvi tim. A prvu utakmicu zaSlobodu sam odigrao u Tuzli protiv Bosne,u sezoni 1991./1992., kada smo u punojdvorani pobijedili. âst mi je {to me

trenirao ~ovjek koji je imao hrabrosti da naprvoliga{ki parket po{alje sedam nae -stogodi{njeg ko{arka{a. Boro \akovi} jebio izvrstan pedagog i ko{arka{ki stru~njak,to nisam rekao ja ve} AAca Nikoli}, otacmoderne ko{arke, i vje~no sam muzahvalan. Sje}am se, kada mi je rekao dau|em u igru protiv Bosne, problijedio sam.Vidimo se s vremena na vrijeme iprisje}amo tih divnih godina. Moramspomenuti i ljude koji su se brinuli oomladinskom pogonu Slobode: OOmer Kabili SSead @uni}, koji naàlost vi{e nisu me|unama, kao i PPajo Jovanovi} i EEsadKaramovi}“, kaè Damir.

U Tuzli je do~ekao i po~etak rata, {to je

44

CUM GRANO SALIS

�

Damir Mulaomerovi} ro|en je u Tuzli,19. septembra 1974. godine. Bio je ~lan~etiri evropska ko{arka{ka prvaka:Cibone, Reala, Olympiakosa i Pana thin ai -k o sa i ~etiri puta uzastopno je igrao naFinal Fouru.

Sa Panathinaikosom je 2002. postaoprvak Evrope, a sa Cibonom je osvojio pettitula prvaka Hrvatske. Igrao jeMulaomerovi} jo{ i za Slobodu Ditu,naravno, potom za Fortitudo, Efes Pilsen,Snaidero, PAOK, Panellinios i Bruesu, akarijeru je na prolje}e pro{le godinezavr{io u KK Zagrebu.

U Tuzli ima sportske i porodi~ne, a uZagrebu trenutno samo porodi~neobaveze. Oènjen je Melisom Hadì -mustafi}, nekada{njom ko{ar ka {icomJedinstva Aide, sa kojom ima dvoje djece:Farah i Zoi. �

IMPRESIVNA KARIJERA

Član četiri evropska košarkaškaprvaka


KAO FENIKS IZ PEPELA:“Svi smo mi bili vezani zaSlobodu, koju nije bilolako ugasiti, podvući crtu,a zatim krenuti u nekunovu priču; a ove godinestvari su se kod nas odvijale ekspresnom brzinom”

I ON JE BIO “REALOVAC”Damir Mulaomerovi} pored svog dresau pizzeriji Heartland u Tuzli


zvani~no bio 15. maj 1992. godine. Tuostaje sve do 10. oktobra iste godine.

BIO I OSTAO PROFESIONALACU njegovoj biografiji, koja se moè

pro~itati na Wikipediji, pi{e da iz Tuzleodlazi u Zagreb i potpisuje za Cibonu. [to ijeste ta~no, ali ne pi{e da je taj put vodiopreko Splita. Trebao je potpisati za KKSplit, nekada{nju Jugoplastiku i Pop 84,gledali su ga na jednom turniru prije rata utom gradu Spli}ani, ~ak je Damir imao ineku vrstu ~etverogodi{njeg ugovora snjima. Me|utim, sve {to vrijedi u miru uratu se uglavnom ne po{tuje. Od @enevskekonvencije pa do ko{arka{kih ugovora.“Dva dana putovanja, gasi svjetla, pazisnajper, ma ne znam ni ja vi{e kojim smosve putevima do{li do Splita. Trebalo bi mipuno vremena da vam sve to ispri~am. Nakraju, nakon velikih peripetija, stièmo uSplit. Poznati jugoslovenski ko{arka{kisudac ZZdravko Kurili}, koji je iz Tuzle,posredovao je u tom dogovoru. Me|utim,mojim dolaskom tamo ne{to se zaista~udno desilo. Kasnije sam i saznao {ta, aline bih sad o tome. Uglavnom, moj otac i ja

ostali smo na ledu, ni naprijed ni nazad, a~elne ljude Splita nismo ni vidjeli. Ipak,imao sam poziv i od PPepsija Boì}a, dado|em u KK Zagreb. ôvjek koji nas jevozio trebao je putovati u Osijek, pa nas jadovezao do Zagreba. I to je bilo jedno te{koputovanje. U me|uvremenu je ZdravkoKurili} nazvao predsjednika Cibone BoùMili~evi}a i rekao mu: Imam jednog malogza Tebe. Do{ao sam na trening Cibone,odigrao jedan na jedan s nekim AAnti}em,poderao ga valjda iz revolta, a oni su misamo rekli: Ti mali ostani u Ciboni”,prisje}a se Mulaomerovi}. I, malo je ostao,{est sezona! U Ciboni su ga treniraliAleksandar Petrovi}, SSre}ko Medvedec,Jasmin Repe{a. “Bilo je tu svega! Punotreninga, neprospavanih no}i, rata uBosni...” Zagreba~ki ko{arka{ki radnici utom ratnom periodu, pisali smo o tomenedavno, maloprije spomenuti Mili~evi},Petrovi}, Boì}, ali i aktuelni predsjednikHDZ-a i tada{nji predstojnik Uredapredsjednika Sabora Republike HrvatskeStipe Mesi}a i dopredsjednik KK ZagrebTomislav Karamarko, te ~lan Hall OfFamea Mirko Novosel pruìli su, malo li je

re}i, nesebi~nu podr{ku Ko{arka{komsavezu BiH, pa tako i Mulaomerovi}u.Stoga se ne treba ljutiti na Damira {to jepristao igrati za reprezentaciju Hrvatske,pogotovo zato {to od KS BiH nikada nijedobio zvani~ni poziv za nastup zareprezentaciju na{e dràve. Jeste, ali tada jebilo kasno. Bilo je to, blago re~eno, te{kovrijeme. Pa je tako do{ao i taj 29. novembar1997., kada su reprezentacije Bosne iHercegovine i Hrvatske u Skenderijiodigrale kvalifikacioni me~ za odlazak naEvropsko prvenstvo u Francuskoj, dvijegodine kasnije. A Damir je u kultnojsarajevskoj dvorani do~ekan... Znate ve}kako. “Ja sam tu pri~u davno ispri~ao i vi{ese ni ne èlim vra}ati na to. Nikome ni{tane zamjeram. Bio sam profesionalac i radiosam i igrao najbolje {to sam mogao. Ali, neide uvijek sve onako kako bi ~ovjek nekadaèlio i volio. A ono {to se tu no} de{avalo uSkenderiji bilo je samo u kontekstu togvremena. Bilo je i puno toga {to nije zanovine. Jo{ jednom }u re}i: bio sam i ostaoprofesionalac. Ipak, nije bilo lako, jer sampored svega prehranjivao i svoju porodicu uTuzli. Me|utim, sve sam to arhivirao”,tvrdi Damir Mulaomerovi}. Nakon {to jeutakmica u Skenderiji zavr{ena repre -zentativci Hrvatske vratili su se u HotelHoliday Inn. Me|utim, Damir je tu no}vi|en u diskoteci Senator u Strossm -ayerovoj ulici: “Po mene i mog saigra~a iprijatelja SSlavena Rimca do{ao je rahmetliIsmet ]elo Bajramovi}, da nas izvede ugrad. I, bilo mi je lijepo tu no} u Sarajevu,moram vam priznati!” Zadovoljan je igromreprezentacije BiH na Evropskom prven -stvu u ko{arci koje je u Sloveniji odigranoove godine: “Mislim da igramo ~ak i boljenego {to neki ljudi misle. Pogotovo {todolaze neki novi igra~i. Recimo, JJusufNurki} ve} sad treba da participira u ekipi.”

Kada po kvalitetu izdvaja ko{arka{ekoji su igrali na njegovoj poziciji, a to je“jedinica”, na prvom mjestu je SSa{a\or|evi}, a zbog DDraèna Petrovi}a jepo~eo igrati ko{arku. Ipak, Mulaomerovi}pro{le godine kraj svoje igra~ke karijerenije ozvani~io spektaklom kao {to je toprije nekoliko godina priredio \or|evi} uBeogradu, mada je Tuzlak igrao u ve}embroju slavnih evropskih ko{arka{kihklubova od Beogra|anina. Da je Damir naopro{taj pozvao barem pedeset postoigra~a sa kojima je zajedno igrao u svojojkarijeri, bio bi to istinski ko{arka{kipraznik. No, umjesto opro{taja vratio se uTuzlu i krenuo u novu avanturu. Trener jeSlobode, koja treba biti u bosansk o -hercegova~kom ko{arka{kom vrhu. Zatopoèlimo sre}u i njemu, i njegovom klubu,i njegovom gradu. Tuzli, gradu sporta. Ukojem je, uostalom, ro|en i MMirzaDeliba{i}. �


POD TUZLOM SE ZELENI MERAJA...

U sezoni 2002./2003. DamirMulaomerovi} je bio ~lan u Reala iz Madrida.Po dolasku u glavni grad [panije ipotpisivanju ugovora za najslavniji od svihklubova, na press konferenciji je njihovunovu akviziciju predstavio sportski direktorJorge Valdano, slavni igra~ Reala ireprezentacije Argentine: “Na presskonferenciji sam rekao da sam u Real do{aoposlije dva najbolja evropska igra~a ikad -Mirze Deliba{i}a i Draèna Petrovi}a. Mislimda su se u tom trenutku svim prisutnimzacaklile o~i. I jo{ sam rekao da sigurno ne

mogu dosti}i njihovu slavu, ali je sigurno dase mogu truditi. Ne vjerujem da }e ijedanigra~ u Realu dosti}i slavu Mirze Deliba{i}a!Kin|eta su u Madridu, naprosto, oboàvali.Za mene je impozantna ~injenica to {to je priodlasku iz Reala izjavio da je, lupam,postigao dvadeset i osam poena protiv,valjda, Granade, i da zbog toga vi{e nijeigra~ za Real. Ta re~enica je tolikojednostavna, a opet toliko te{ka. Jer, on je zaReal postizao po ~etrdeset i vi{e poena. IDraèn je kao i Mirza bio genijalac,boànstvo, ali malo manje od Kin|eta!” �

KIN\E I DRA@EN

Dva genijalca, dva madridskabožanstva

“REALOVI”GENIJALCI

Mirza Deliba{i} iDraèn Petrovi}


Pro{lo je dvadeset godina otkako jeknjièvnik i dramski pisac, Trav -ni ~anin RRusmir Aga~evi}, na pis -ao svoju prvu pripovijetku ojednom Sefardu iz njegovog

rodnog grada. Zvao se MMoses Chavio ipri~a o njemu prva je od ukupno dvanaest otravni~kim Jevrejima, koliko ih je u knjiguSnovopri~e o Sefardima i A{kenazimatravni~kim uvrstio Aga~evi}.

NA PUPKU ÛDESNE BOSNEKnjiga koja je objavljena prije mjesec i

po u izdanju KDBH Preporod iz Zagrebado sada je ve} imala desetak promocija uBosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a nedavnoi u ê{koj Republici. Njen autor kaè namda mu nije lako odgovoriti na sve pozive za~itanja koje posljednjih sedmica dobija izgradova i dràva {irom svijeta... I to s

razlogom, jer rije~ je o zaistavrijednom, zanimljivom i ne obi -~ nom djelu u kojem, krozpri~e u kojima se prepli}u

stvarnost i ma{ta, istorijai fikcija, san i java,

po prvi put otkrivamo detalje iz ìvotatravni~kih Jevreja izme |u dva svjetska ratai njihove ìvopisne povijesti.

„Cijelog ìvota sam slu{ao pri~e,anegdote o Jevrejima iz mog grada, odrastaosam uz njih, tako da mi je nekako i prirodnodo{lo da pi{em o tome“, kaè RusmirAga~evi}. „„@ivio sam u jednoj mahali kojase zvala Glavica i porodi~no smo imali vezes Jevrejima. Supruga mog amidè je bilaJevrejka, a moja baka Aurora Simoni bila jeudata za Jevreja ~ija je obitelj do{la u Bosnuiz Poljske. Tako sam se od bake i djeda udjetinjstvu naslu{ao mnogih pri~a. U graduTravniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so,bra{no i voda za kruh, a Jevreji subili }urekot na tomkruhu...“, pri~aAga~evi}.

I nakon {to je prije dvije decenijenapisao prvu pri~u, druge su se nekakopo~ele same od sebe otkrivati... Ipak, put donastanka knjige trajao je dugo i nije bionimalo lagan. Trebalo je otkriti brojnedetalje iz ìvota „junaka“ svake pri~e,provjeriti ih po nekoliko puta, istraìtiarhivsku gra|u, prona}i brojne bliè idaljnje ro|ake, razgovarati sa staro sjedi oci -ma Travnika, istori~arima...

„Jednim dijelom sam podatkeprikupljao iz dostupniharhiva, pa sam onda slao

RUSMIR AGAÊVI]

Pi{e: MAJA RADEVI]

U izdanju KDBH „PREPOROD“ iz Zagreba objavljena je knjiga „SNOVOPRIČE OSEFARDIMA I AŠKENAZIMA TRAVNIČKIM“, autora RUSMIRA AGAČEVIĆA koji u

dvanaest pripovijetki opisuje život Jevreja iz Travnika u periodu između dvasvjetska rata; o ovom jedinstvenom, nesvakidašnjem djelu koje je nastajalo pune

dvije decenije, za „SB“ govori dramski pisac i književnik Rusmir Agačević

OBITELJSKI ALBUMTRAVNIČKIH JEVREJA

snovo price:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 17:38

upite raznim ljudima koji se baveodre|enim temama, traìo adrese ro|aka ipotomaka... Recimo, kad sam pisaopripovijetku o jednom doktoru, dobio samadresu njegovog praunuka u Tel Avivu i onmi je dao dosta informacija, a i kad sepro~ulo da pi{em knjigu, ljudi su mi se samipo~eli javljati“, govori Aga~evi}. „„Bio je toprili~no mukotrpan posao, jer svakuinformaciju sam provjeravao iz najmanje triizvora i u knjizi su samo oni podaci u kojesam bio sto posto siguran. Konsultovao sami stru~njake, istori~are kako bih saznao {tovi{e o ìvotu Jevreja tog doba - od ~ega suìvjeli i ~ime su se bavili i kakva se hranana njihovim ognji{tima kuhala, pa do togakoje su ìvotinje na Vla{i}u obitavale u tomperiodu... Mislim da sam uspio otvoritimnoge spoznaje, vrata i pendère prema tojna{oj pro{losti.“

Sefardi koji su do{li u Bosnu, protjeraniiz [panjolske, uglavnom su bili zanatlije, anegdje u osvit Prvog svjetskog rata uTravniku su se pojavili i A{kenazi. Oni suuglavnom bili intelektualci, ljekari...Aga~evi}eve pri~e, premda se temelje se naistorijskim ~injenicama i stvarnim doga -|aji ma, „zamotane“ su u jednu fantaz ma -goriju koja ih i ~ini tako nesvakida{njim,pomalo misti~nim i nadrealnim, aliistovremeno iskri~avim, dje~je ma{tovitimi emotivnim. Odatle i naziv „snovopri~e“,koje su ne{to poput poezije u prozi,obja{njava autor.

Snovopri~e Rusmira Aga~evi}a pred ta -vljaju jedinstven „obiteljski albumtravni~kih Jevreja, ali i puno {ire, jer nijemogu}e ni jedan bosanski naroddijakronijski promatrati bez spominjanjazajedni~kih kulturolo{kih i inih, uglavnomìvotodajnih interakcija“, zapisao je upredgovoru urednik izdanja, FFilip MurselBegovi}: „Ovo nije samo knjiga obosanskim Jevrejima, ovo je knjiga i otravni~kim Bo{njacima i Hrvatima iSrbima. Ovo je knjiga o svim Travni~animai vezirskom gradu podnu Vla{i}a gdje jepo~etkom 20. stolje}a bilo hiljadu dvjestomalih ku}a, gdje se 6.790 stanovnika napupku ~udesne Bosne odmara, i potrbu{keleì u gradi}u nalik izgraviranoj dèzvi ioslu{kuje zvukove koji }e im bez ikakveùrbe, zijevaju}i donijeti potih i naravan...“

U razdoblju o kojem pi{e Aga~evi},izme|u dva svjetska rata, u Travniku je poimenu bilo registrirano oko 450 Jevreja. Toje, dakle, bilo negdje oko 70 familija,odnosno oko 60 prezimena Sefarda iA{kenaza. Iza njih je u Travniku i me|u

Travni~anima ostalo bezbroj zna~ajnihuspomena, ali i gra|evina, fabrika, poputprve bosanskohercegova~ke tvornice {ibicaAlkalaj i comp. Dolac koju je osnovao IIsakSalom, u Travniku poznat kao „{e{-be{Babo“ ({e{-be{ - igra tavle, op.a.). IsakSalom bio je najbogatiji Sefard kojeg jeTravnik zapamtio, a ostao je upam}en potome {to je kao radnike u svojoj tvornicizapo{ljavao siroma{ne pomaù}i im na tajna~in da zarade za ìvot, „nimalo se ne

osvr}u}i kojem narodu pripadaju i u kojegBoga vjeruju, od njih je o~ekivao samomarljivost i ~estitost.“ Tu su i vje{tezanatlije, travni~ki limari AAbraham i JJishakAltarac, pa MMo{ko Salom, sin MMordehajev,koji je imao kroja~ku radnju u Parizu, i IIzakAbinon, zanatlija koji je izra|ivao ogledala,a kada su mu nacisti pokucali na vrata da gaodvedu u koncentracioni logor, sakrio se ujedno od svojih ogledala i, u Aga~evi}evojpri~i, pre{ao u svijet onostranog...

Jedna od najinteresantnijih je i pri~a oLeopoldu Firtelu, „jastrebu Oktobarskerevolucije“, koji je uo~i po~etka Prvogsvjetskog rata iz Travnika oti{ao na{kolovanje u Sarajevo. Kada je izbio rat,splet okolnosti odveo ga je u Rusiju, gdje jestekao status pravog narodnog heroja. Bio jepartijski organizator u Crvenoj armiji, ondagodinu dana {ef Prve sovjetske bolnice, papoliti~ki rukovodilac specijalnih jedinica uborbi protiv kontrarevolucionarnih snaga uguberniji aktjubinskoj, bore}i se ugradovima Akmolinsk, Kok~etov i Petro -plav sk, pi{e Aga~evi}.

„Poslije desetak godina provedenih uRusiji poèlio je da se vrati ku}i, u Bosnu.Ali zbog toga {to je htio da istupi iz Partije,zatvorili su ga i 17 godina je proveo utamnici. Kad je iza{ao iz zatvora, vi{enikoga nije imao od porodice me|u ìvima,osim jedne sestri~ne.“

Knjiga Snovopri~e o Sefardima iA{kenazima travni~kim zavr{ava pripov -ijetkom o doktoru RRosenzweigu i njegovoj


„SNOVOPRIÊ“ IZME\U STVARNOSTI I MA[TE

��

U gradu Travniku, Bo{njaci, Hrvati i Srbi bili su so, bra{noi voda za kruh, a Jevreji su bili }urekot na tom kruhu

(SNOVO)PRIÊ, DA SE NE ZABORAVIS travni~ke promocije knjige Rusmira Aga~evi}a


supruzi, koji su bili plemi}kog porijekla i zavrijeme Drugog svjetskog rata su skrivaliSarajevsku Hagadu od nacista.

„Iz Muzeja su je iznijeli dvojicaTravni~ana - jedan Hrvat i jedan Jevrej - itaj Jevrej ju je odnio na Vla{i}, kodRosenzweigovih, gdje je ostala nasigurnom do zavr{etka rata“, pri~a na{sagovornik.

KOM[ILUK, BRATSTVO I JEDINSTVOKnjiga je do sada promovirana u

Zagrebu, Travniku, Pragu, a ve} su stiglipozivi iz Be~a, Budimpe{te, Jeruzalema,Beograda, Novog Sada, Rijeke, Pule...

„Sve su to gradovi u kojima su sna`nejevrejske zajednice, a mnogo je i na{egsvijeta tamo, bosanskih Jevreja koji su oti{liodavde {to poslije Drugog svjetskog rata,{to za vrijeme ovog posljednjeg rata.Imamo toliko poziva da je te{ko uskladitidatume. Nekoliko godina sam traìoizdava~a i na kraju, zahvaljuju}i Preporoduu Hrvatskoj i Beharu, kona~no smo je

objavili. Svaka promocija koju smo do sadaorganizovali bila je pred prepunimdvoranama i primijetio sam da to ljude ovatematika zaista interesira. Uvijek mi traèda ~itam vi{e od jedne pri~e, koliko samplanirao“, kaè Aga~evi}. „„Mislim da jeova knjiga mo`da i najva`nije {to sam dosada uradio. Ja sam prvenstveno dramskipisac, ali evo, èlio sam se oprobati i upisanju pripovijetki i sretan sam jer je dosada to nai{lo na jako dobre reakcije.“

Ako bismo govorili o nekoj zajedni~kojniti koja je utkana u svih dvanaestAga~evi}evih pri~a, to bi vjerovatno bilamisao urednika izdanja Filipa MurselaBegovi}a: „„Nema ~istih identiteta u zemljiu kojoj je vazda bilo ispreplitanja.“

„To je ono {to svi mi, Bosanci iHercegovci, nosimo u sebi, kada govorimoo kom{iluku. To je ono {to je najsna`nijekarakteriziralo ìvot u Bosni i Herce -govini“, kaè Rusmir Aga~evi}. „„Nekada segovorilo o bratstvu i jedinstvu, ali to jezapravo pri~a o kom{iluku, razli~itimidentitetima koji se neizbje`no prepli}u,bez obzira na ime ili porijeklo, i ~ine na{eìvote. Desetlje}ima smo ìvjeli jednipored drugih i po{tivali sve obi~aje,tradicije, praznike, druìli se u ~ar{ijama imahalama i pomagali se me|usobno. Umojoj knjizi nema imena i prezimenanekoga ko je na ove prostore donio zlo. Zloje zlo i samo tako se moè zvati, a ovaknjiga govori o ljudima koji su jednidrugima nesebi~no pomagali u vremenuzla. I drago mi je kada vidim da ljudi imajutako emotivne reakcije na pri~e koje samnapisao.“

Danas, naàlost, u Travniku vi{e nemaJevreja. Donedavno je postojao jevrejskitempl, a sada je ostalo samo groblje nakojem su posljednje po~ivali{te prona{litravni~ki A{kenazi i Sefardi. Ostale su i(snovo)pri~e koje }e, zahvaljuju}i ovojknjizi, mo`da zapamtiti i narednegeneracije... �


RUSMIR AGAÊVI]

�

Siroma{ni ljudi imaju najljep{e snove.U njima se kruh pe~e u {poretu, miri{izrelim ìtom po kojem se propinje `drebadi ima tvrdu ispucalu koru kao dlan ~estitiho~eva.

I u njima se kajmak na skuhanommlijeku uvijek pu{i, ùt i tako tvrd da ponjemu razdragan vrabac moè gaziti.

I u njima su tepsije pune krupnogpirin~a na maslu s debelom koko{i.

I duboki tanjur guste ~orbe s velikomlimenom ka{ikom.

I mala }asa sluzavog pekmeza od{ljiva neoguljenih, rukom ubranih.

I barem krnjav fildàn slatkog {erbeta.Uri i Mazalta bili su siroma{ni kao

{umske vjeverice na snijegu.Kao sitni poljski mi{evi u gradu, kao

spori jeèvi u kamenolomu.âk nisu ni najobi~nije prezime imali.Bili su kao noktima izrezbaren par od

prepe~enog staklenog {e}era.Ona je bila nje`na poput badem-grane

i imala je crne usne kaokrv na zrnu soli.Golu`drav i krakat kao da se na

zvijezde porezao Uri je imao purpurniosmijeh koji mu nije nikada skliznuo s

lica izbrazdanog èravicama sunca,solju snjegova, znojem voda mrzlih i

otkosima vjetrova zalutalih.Njeni su tabani bili zeleni od korijenja

gorkih trava. Kao da je satkana od srebra i pepela,

ogrnuta baldahinom tuge i grimizompatnje, prtila je ìvotnu stazu zauvijek

se drè}i za ruku sina Ezre...

(Odlomak iz pripovijetke Uri, Ezra iMazalta, prvonagra|ene na natje~aju zakratku pri~u „Simha Kabiljo“ naFestivalu „Bejahad 2012“)

URI, EZRA I MAZALTA

Siromašni ljudi imaju najljepšesnove...

SEFARDSKO NASLIJEÐE:Iza Jevreja je u Travnikuostalo bezbroj značajnihuspomena, ali i građevina,fabrika, poput prve bh.tvornice šibica Alkalaj icomp. Dolac koju je osno-vao Isak Salom, uTravniku poznat kao „šeš-beš Babo“

BEJAHAD 2012. U ZAGREBUKnjièvnik Predrag Matvejevi} uru~ujenagradu Aga~evi}u za najbolju pri~u


Ujesen 1979. na II programu RadioSarajeva pokrenuta je emisijaPrimus, {to je bila skra}enica od:Pri~a i muzika subotom. Godinu ipo kasnije, oko emisije se

sakupila grupa saradnika koja }e dobitipetnaestominutni blok nazvan Top listanadrealista, iz ~ega }e kasnije nastati pokretnazvan Novi primitivizam. Sve {to }e ubosanskohercegova~koj popularnoj kulturibiti bitno u narednih desetak godina sretalose u uskim hodnicima dvospratne zgrade uulici Danijela Ozme, i u podrumu kafaneSan, ~ije ime definitivno oslikava njezinsadr`aj, ali je za one koji ovo ~itaju bolje danisu nikada vidjeli njezin enterijer. Elem,po~etkom sljede}e godine navr{ava setrideset godina od snimanja i izlaska dvanajva`nija albuma rock and rolla u novijojpovijesti Sarajeva: Das ist Walter -Zabranjenog pu{enja kojeg je objaviozagreba~ki Jugoton, i Mitovi i legende okralju Elvisu grupe Elvis J. Kurtovich &His Meteors, u izdanju Zalo`be kaset inplo{~ Radio Televizije Ljubljana. Neki odglavnih protagonista te pri~e koja je obojilanadolaze}e decenije otvorili su svoje srce.

PODVU^ENO @UTIM“Prva slika koja mi pada na pamet kad

razgovaramo o Walteru je ona kad ja svojuopremu snosim s Ko{eva na rukama tamonegdje kod Katedrale, gdje je bio studioPa{e Ferovi}a”, govori SSejo Sexon,utemeljitelj, autor i kasniji frontmanZabranjenog pu{enja: “Oznojen, kucam izvonim pola sata na vrata puna cedulja nakojima pi{e: Otpu{ten si! Nikad vi{e stobom!, i onda sam shvatio da su stihovipjesme grupe AC/DC - “It’s a way to thetop/ if you wanna rock and roll”, na{li svojeprave junake, koje sam ja prona{ao u

obli`njem Express restoranu, kako urednotamane svoje velike pive. Mislim da je upri~i o tim albumima, definitivno,najva`nija ljubav, da se radi o bliskimljudima koji sli~no misle, a nemaju velikao~ekivanja, i da se, u krajnjem, ni{ta nije

dogodilo i da nisu uspjeli, negdje u sebiznaju da je to bilo iskreno, da su tadanastale neke neponovljive hemije.”

No, iako su tada postojali kako tehni~ki,tako i proizvodni, {to zna~i materijalniuvjeti da te plo~e iza|u u Sarajevu, to se


SEKVENCE IZ KOKUZLUKA

Svako kome išta znači rock and roll na ovim prostorima na svoj će način obilježititrideset godina promocije albuma “Das Ist Walter” i “Mitovi i legende o

kralju Elvisu”; naravno, govorimo o grupama “Zabranjeno pušenje” i “Elvis J. Kurtovich”, a naš saradnik ulazi i u “suštinu”

MITOVI I LEGENDE OPUŠENJU I ELVISU

Pi{e: AHMED BURI] Foto: ARHIV “OSLOBO\ENJA”,

ARHIV “SB”

SEJO SEXON: “I Walter i Mitovi su tehnički neispravne ploče”

elvis i pusenje:TEKST osnova.qxd 19.12.2013 0:41

nije desilo. Sarajevo je uvijek znalo(u)gu{iti svoje talente, pa je Walter iza{ao uzagreba~kom Jugotonu, a Mitovi uLjubljani. Sexon nudi svoje vi|enje: “Taj‘unutra{nji’ faktor je uvijek postojao uSarajevu. I kasnije se to doga|alo da sugrupe kao {to su i Letu {tuke i Skroz, i jo{puno bendova, morale po afirmaciju oti}i uZagreb ili Ljubljanu da bi na{le svojemjesto pod suncem u Sarajevu. Izgleda dagrad u kojem pozdrav ‘gdje si, legendo’podrazumijeva ~injenicu da se statuszvijezde i legende ne priznaje. I uvijek siimao te neke obavje{tajno komesarsketipove koji su tekstove ‘podvla~ili ùtim’ inisu ti dali naprijed. Nama se dogodilo danikako nismo mogli do}i na neku velikuscenu, jer je ‘Neko’ uvijek stopirao da, neznam, budemo predgrupa nekom ‘ve}em’ uDomu mladih ili u velikoj Skenderiji,

nismo mogli dobiti ni da budemo predgrupaIdolima. I onda smo se okrenuli nastupimana toj, uslovno kazano, studentskoj sceni uKUK-u, na Filozofskom, u AG-u, uSteleksu, i na taj na~in sebi probijali put.Ljudi su ~uvali svoje guzice, odnosnostolice, i na{a je sudbina bila da tek od1987. snimamo i objavljujemo u Sarajevu.”

Jer, zanimljivo je da su isti ljudizatvarali vrata Diskotona, ve} tada stasaleizdava~ke ku}e, grupama kao {to su Jutro(kasnije Bijelo dugme), Elvisu, Pu{enju iPlavom orkestru. No, bili su i neki koji suriskirali, i koji su znali “sti}i i ute}i i nabitnu mjestu postojati”. Ljudi poput BBoreKonti}a, dana{njeg direktora sarajevskogMediacentra, novinara i slobodno se moèkazati gurua cjelokupne scene. On, u duhu~injenice da su najve}i obi~no i naj skro m -niji, iz tog vremena izvla~i jednu anegdotu

u kojoj se vide entuzijazam i stanjehroni~nog kokuzluka u kojem su se nalazilitada{nji (anti)heroji scene: “Zabranjenopu{enje je dugo vremena imalo snimljendemo, ali je trebalo na}i na~ina da se toprofesionalno snimi. Ja sam u to vrijemekoristio dva velika termina na RadioSarajevu za snimanje priloga za Primus.êtvrtkom i petkom po tri sata od 7 do 10nave~e. Obi~no sam ranije snimao rockprevode i Top listu, tako da u petak ostanevremena za zavr{nu montaù. I sad ne znamkako, ali jedne sam ve~eri trebao snimitirazgovor sa MMi}om Vuka{inovi}em u istovrijeme kada su i Nadrealisti snimali svojih15 minuta. Mi}a je, ina~e, poznat kao‘nagodan gospodin’, tako da nije bioproblem da prvo sa~eka dok oni zavr{e paonda da snimimo njega. To se snimanjeoduìlo i kad je sve bilo gotovo i dalje smosvi bili na okupu i gdje bi nego u prvukafanu. Tada je odmah uz Radio Sarajevo(u to vrijeme u Danijela Ozme ulici) biootvoren i novi restoran Maèstik, saplemenitom idejom da bude onako ugodnomjesto za ve~ere i tihe razgovore. Jedinamana je bila {to se nalazio neposrednopored zgrade Radija, tako da su gospodanovinari vrlo brzo pokvarili koncept. Ali, toje druga pri~a. Ubje|ujemo mi tako Mi}uda poslu{a demo kasetu Zabranjenogpu{enja i pomogne da se snimi plo~a.Dodu{e nije ga trebalo puno ni ubje|ivati,on je odmah rekao da }e u~initi sve da tostigne gdje treba, ali nekako smo osje}alipotrebu da u to ime popijemo par tura pi}a.Svi su na standardnim kafama ili pivamaosim Mi}e, koji najprirodnije poru~ujeviski. Pitam ja, kasnije, onako diskretno,ima li iko para i prema njihovim vi{e negoljubaznim odgovorima zaklju~ujem da sustandardno {vorc. Ja sam kod sebe imaoneki ostatak od plate, ali ne ba{ dovoljno.Pogledam okolo po restoranu i ugledampoznat lik SSude Hadìomerovi}a, tadazaposlenog u radijskom marketingu. Kud}u, {ta }u, pri|em i upitam da li bi mogaopomo}i jednu krajnje humanitarnu akcijupla}anja na{eg ra~una. Trebalo je znatiSudu koji je uvijek imao gard vrhunskog{armera pa da odgovor uop{te ne iznenadi:Kolega, koliko je potrebno. Trebala jeotprilike jedna tre}ina od recimo 70 hiljadaili miliona dinara, ko bi se danas sjetio.”

Jer, sarajevsko subotnje srednjo{kolskojutro po~etkom osamdesetih je izgledalo,otprilike, ovako: na park u Dìdìkovcupada sunce i probija se kroz prozoreroditeljskog stana na prvom spratu, a titraì{ crnu tipku na radiokasetofonuGrundig C 6000, gdje je uredno pode{enafrekvencija II programa. Nikada ti nijeuspjelo da se probudi{ ta~no u 8, na po~etakemisije, i ve} bi te stigao umiljati glas~ovjeka koji se zvao Boro Konti}. Desetakgodina kasnije, on }e postati tvoj prvi


PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E

��

ELVIS J. KURTOVICH: “Pušenju je Bregajednom rekao da nemaju osjećaj za lijepo”


urednik na Omladinskom programu RadioSarajeva, sada ve} u zbog Olimpijadenapravljenoj zgradi na Alipa{inom polju.Tada su sve te pjesme ve} bile evergreeni isvi smo mislili da znamo ko je Selena, {taje rekao Babo Atif kad je oti{ao od ku}e, daje tada{nja predsjednica Savezne vladeMilka Planinc, zapravo, MMargaret Thatcheriz pjesme Maggie’s Farm, a da je ]izaWizard ljuta zajebancija sa dinosaurusimarocka koji su ne znaju}i {ta bi od sebepo~eli praviti i rock opere. Danas, tridesetgodina od tih doga|aja, neki od tihprotagonista su jo{ u r’n’r poslu, neki naradiju, neki vi{e nisu s nama, a oni koji jesupostali su legende. Istina, niko nije postaoWalter, niti se on ikada vratio, ali to jepoliti~ka, i tu`nija strana ove pri~e koju}emo ovdje napustiti. Ipak, rije~ je ovelikom jubileju.

BREGIN OSJE]AJ ZA LIJEPOOna veselija, koja nikada ne}e

potamnjeti izgleda ovako. U sarajevskomnaselju Ko{evo, ta~nije u ulici FuadaMidì}a, izrastala je generacija koja jeosnovno obrazovanje zavr{avala uglavnomu {koli Ahmet Fetahagi} i nastavljala ga uDrugoj gimnaziji Ognjen Prica, kako setada zvani~no zvala ta srednja {kola.Zabranjeno pu{enje se isprva zvaloPseudobluz bend i nije bilo nikakve sumnjeda se furaju na Buldoèr, grupu koja jesvoju inspiraciju crpila iz vlastitog ludila, sjedne strane, a s druge neumorno slu{ala

velikog FFranka Zappu. Prva pjesma koju susnimili zvala se Penzioneri na more iduzimi, a njihova karijera je stopirana zagodinu dana 1981., zbog kolektivnogodlaska u JNA. Muzi~ki i estetski, Pu{enjedanas zvu~i ne{to “sirovije”, i mo`da zanijansu iskrenije, dok je Elvisov albumiskri~aviji i zabavniji. Velike zasluge za ovoprvo pripadaju dobrom duhu sarajevskerock scene neponovljivom Asterixu,Mahmutu “Pa{i” Ferovi}u. Sam EElvis J.Kurtovi} (alias Mirko Srdi}), danas urednikpopularne emisije Ta~no u 12 i 5 s Elvisomna Radio Sarajevu, sebe naziva biv{omzvijezdom koja ne putuje i nastupa, tovrijeme danas ozna~ava ovako: “Oni(Pu{enje) su stalno pjevali o tamnijoj stranidru{tva: robija{ima, marginalcima, jalija {i -ma, imali su i neke pjesme o rudarima itako, dok je kod nas preovladavala veselijaslika svijeta, da se pjeva o kokama,

~arobnjacima u igrama na sre}u i tim nekimstvarima. Druga stvar po kojoj se razlikujenastanak te dvije plo~e je da smo miintervercijom sina ~ovjeka koji se zvaoVajo Milo{evi}, a koji je bio predstavnikizdava~ke ku}e ZKP RTV Ljubljana - sin jebio punker - do{li u razmatranje da u|emou njihov izdava~ki program nakon {to suoni shvatili da ne smiju ostati po strani kadje u pitanju rock and roll. U tu svrhu suodlu~ili potpisati ugovor sa ~etiri benda:ljubljanskim elektro-pop sastavomVideosex, frakcijom legendarnog new-wave banda [arlo akrobata koji se tadazvao Katarina II, a kasnije }e postati poznatkao Ekaterina Velika, zatim hard&heavygrupom metalaca iz Ni{a nazvanom Kerberi nama. Jednom je u stanu mojih roditelja

zazvonio telefon, digao sam slu{alicu iza~uo glas starijeg gospodina koji je nanepravilnom na{em jeziku rekao - ‘da rabigovoriti s gospodom ElvisomKulenovi}em’. Ja sam odmah bio u folu dase neko zajebava, a onda je glas stidljivoprogovorio da je pri telefonu JJure Robe`niki da èli potpisati ugovor. Onda sam se i jamalo uozbiljio.”

Da, bio je to “onaj” Jure Robe`nik,ikona slovena~kog jazza i zabavne glazbe,koji }e u povijesti ostati zapisan i po tome{to je “otkrio” jo{ jednog velemajstora,istina u potpuno drugom ànru - kraljaromske muzike [[abana Bajramovi}a. “Mismo dobili neki za ta doba pristojan avans isto sati studija, u kojem nas je vlasnikodmah ‘ubijedio’ da nam producent netreba i da }e on sve to ‘burazeru da naduvau finalu, da }e da zvu~i opasno’. Kako su setanjili sati studija, mi smo shva}ali da namse tanji i zvuk pa smo insistirali da radiproducent GGoran Vejvoda, ali nismo ba{puno uspjeli u tome”, nastavlja Elvis.Njima (Pu{enju) je recimo jednom GGoranBregovi} rekao da nemaju osje}aj za lijepo.A nama je MMilan Mladenovi} iz Ekatarine

52

SEKVENCE IZ KOKUZLUKA

�

Elvis J. Kurtovich: “Kad smo ve} kodove latentne zafrkancije s Bregom, evo jo{jedne anegdote. Kako je Pu{enje dugosnimalo taj svoj album kod Pa{e Ferovi}a,tako se znalo dogoditi da neko ko je tuostavio opremu do|e iskati nazad {to jenjegovo, a da bend koji tu snima ba{ i nezna {ta je ~ije. I dolazi tako jednom Brega ustudio po neki svoj magnetofon, i ho}e daga odnese u pola snimanja. I onda NeleKarajli} i njegov brat Drale Bregi ska~u okonogu - ’nemoj treba nam, ovo - ono’, pa ga

na kraju i izmole da on to ostavi. Uotvorenom pismu posljednjem jugo sla -venskom dinosauru koje je na{ tada{njimenadèr Malcolm Muharem objavio uDùboksu je bio i na{ poziv na muzi~kidvoboj, i to ne na na{em terenu gdje bi onsigurno pobijedio, nego u Londonu me|uljudima koji znaju {ta je muzika. Za sudijusmo izabrali nikog drugog nego Mi}uVuka{inovi}a, koji je svjetski ~ovjek, ìvio jeu Londonu i kao takav zna sve tajne ismicalice ovoga posla.” �

LATENTNE ZAFRKANCIJE

Pozivi na muzičke dvoboje predljudima koji znaju šta je muzika


PONOSNI ZAUVIJEK: Danas se može reći da ti ljudikoji su uradili te ploče, i mi koji smo ih slušali,možemo biti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroničnog kokuzluka i iskrene ljubavi


posudio gitaru, jer na{a nije bila dovoljnodobra za snimanje, a MMargita Stefanovi}nam je svirala i klavijature.”

I tako, nikad kraja Mitovima iLegendama o Elvisu i Pu{enju. Danas semoè re}i da ti ljudi koji su uradili teplo~e, i mi koji smo ih slu{ali, moèmobiti ponosni na te uratke nastale u stanjuhroni~nog kokuzluka i iskrene ljubavi.Ba{ kao {to kaè Sexon: “Obje te plo~esu potpuno tehni~ki neispravne. Recimo,kod njih ima{ situaciju da na ve}inialbuma nema ~inele i fusa, ~ak ima ipjesma Djevojka bez ~inela.” A oni subili u takvom stanju, na sirupu Sanosankoji kokuzi uzimaju kad misle da sedrogiraju, pa nisu ni ~uli da nemabubnjeva. Ali, to potvr|uje onuNjego{evu “da boj ne bije svijetlo oru`je,nego srce u junaka. To su dvije sli~neplo~e i te{ko ih je upore|ivati, a ono {toih veè je ljubav”.

I za kraj, kralj Elvis: “Njihov jematerijal bolji i kao demo, i kao finalniproizvod. Zato i mogu re}i da je Das IstWalter bolja plo~a, jer je bolje snimljena.Oni su imali puno vi{e sati snimanja kodPa{e Ferovi}a, ali fol je u tome {to smomi, ipak, bolje svirali. Jer, oni su sviralineku komplikovanu muziku koju ba{ inisu znali.” Danas, trideset godinakasnije, treba se samo sjetiti. I pustiti

Abida, Anarchy all over Ba{~ar{ija, Kadse babo vrati ku}i pijan ili Supermena, iznati da je nekada postojalo vrijeme ukojem se nije moglo srediti da plati{, ili

da te neko ‘pogura’ pa da postane{zvijezda. Danas, u vremenu bez pravihzvijezda Walter i Mitovi jo{ uvijek sjajenepotamnjenim sjajem. �


PRVIH 30 GODINA JE NAJLJEP[E

Iskrene ~estitke za katoli~ki Boì} uèlji da ga provedete u zdravlju, miru i blagostanju

Bosna i Hercegovina

Federacija Bosne i Hercegovine

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Ministarstvo rada i socijalne politike

www.sarajevo.ba


Imati tijelo savr{enih proporcijaimperativ je za sve koji èle biti diomodne industrije, ali i mnogo vi{e odtoga. Vjerovatno ne postoji djevo j -ka/èna koja bar jednom nije poèljela

da izgleda kao „Viktorijin an|eo“, a onerijetke sretnice koje su na dobrom putu da utome i uspiju, ~eka ìvot prepun odricanja —od rigoroznih dijeta, do iscrpljuju}ihvje`banja u teretani i po nekoliko satidnevno. Sli~no je i sa ja~im spolom, iakosu, barem ako je vjerovati psiholozima,mu{karci generalno ipak malo manje„opsjednuti“ fizi~kim izgledom.

Ako èlite izgledati privla~no, zauvijekzaboravite na ~okoladu, poru~uju namsvakodnevno u medijima razni nutr icio -nisti, fitness treneri i profesionalni modeli.Ali, {ta se doga|a onda kada se ljudi zavama okre}u na ulici iz sasvim drugihrazloga?

LUTKE SA „GRE[KOM“Na ovo pitanje poku{ala je odgovoriti

{vicarska kompanija Pro Infirmis krozkampanju ~iji su glavni akteri osobe sate{kim fizi~kim hendikepima. U izlogeradnji centralne ciri{ke ulice Bahnhof -strasse, poznate po luksuznim brendovima,postavili su lutke kreirane prema „ne savr {e -nim“ tijelima petoro ljudi, te{kih invalida, upovodu obiljeàvanja Me|u narodnog danaosoba s invaliditetom. Jedna mlada èna uinvalidskim kolicima, druga sa te{komskoliozom, mu{karac sa deformitetimaudova, tako|er u kolicima, bili su, me|uostalima, modeli prema kojima sunapravljene lutke. Radnici u butiku obuklisu ih u skupa, „markirana“ odijela i

elegantne ve~ernje toalete i postavili uizloge. Prolaznici u Cirihu bili su nemaloiznena|eni ovakvim prizorom: u ~udu suposmatrali lutke sa „gre{kom“, neki su sesmijali, pa ~ak i izrugivali, a drugi, opet,stidljivo skretali pogled ustranu i ùrnoprolazili pored izloga, poku{avaju}i daizgledaju kao da ih se sve to skupa nimalone ti~e.

O kampanji pod motom „Jer ko jesavr{en? Pribliì se.“ snimljen je i kratki,~etvorominutni film koji je reìrao AAlainGsponer, jedan od najpoznatijih {vicarskihfilmskih autora. U filmu je zabiljeèn itrenutak kada svaki od modela podiè~ar{af i otkriva „svoju“ lutku, pa`ljivoizra|enu, jedinstvenu skulpturu kreiranu sciljem potpunog dru{tvenog prihva}anjaosoba s invaliditetom kao ljudi „od krvi imesa“, ~ije su èlje, nadanja i strahovi istikao kod bilo kojeg ~ovjeka na planeti.

„Stvarno je poseban osje}aj vidjeti sebeovako, pogotovo kada vam je obi~no te{koda se pogledate u ogledalu“, kaè jednaèna u filmu.

Od 2. decembra, kada je postavljen naservisu YouTube, video Pro Infirmisa imapreko osam miliona pregleda. O kampanji,koja je doìvjela izvanredan uspjeh, pisalisu i izvje{tavali brojni svjetski mediji, odtelevizije RTL do britanskog Guardiana iDaily Maila...

Jedan od modela prema kojima sunapravljene ciri{ke lutke iz izloga je mladinjema~ki glumac bosanskohercegova~kogporijekla EErwin Aljuki} (36). Erwin bolujeod te{kog deformiteta, takozvane bolestikrhkih kostiju. Visok je metar i 35centimetara i kre}e se uz pomo} invalidskihkolica.

„Nismo o~ekivali da }e kampanjadoìvjeti ovakav uspjeh. To je sada ve}

iza{lo iz okvira nacionalne kampanje, kakoje prvobitno bila zami{ljena, i pre{lo na


ERWIN ALJUKI]

Pi{e: MAJA RADEVI]

“U invalidskim kolicima moète biti i glumac, i maneken, i sve {to

poèlite - za{to ne?“

Kampanjom posvećenom osobama s invaliditetom švicarska kompanija„PRO INFIRMIS“ izazvala je ogroman interes javnosti i svjetskih medija, a njihovkratki film na YouTubeu za samo dvije sedmice vidjelo je više od osam miliona

ljudi; jedan od glavnih aktera ovog izvrsnog projekta je 36-godišnji ERWIN ALJUKIĆ, jedini profesionalni glumac s teškim invaliditetom u Njemačkoj,

koji za „SB“ govori o pomenutoj kampanji, svom životu i radu...

ERWIN ZVANI HRABROST

KAO I SVI DRUGI LJUDIErwin Aljuki} ispred izloga sa svojomlutkom u Bahnhof strasse u Cirihu

ermin aljukic:TEKST osnova.qxd 18.12.2013 22:41

internacionalni nivo. O Pro Infirmisovomprojektu pi{e se i govori {irom svijeta i svismo sretni zbog toga“, kaè Erwin na

po~etku na{eg razgovora. Ovo nije prvi put da Aljuki} sara|uje sa

Pro Infirmisom. I ranije je ova kompanija

poklanjala posebnu pa`nju osobama sainvaliditetom, a njihova osnovna ideja jeprihvatanje ìvota sa svim njegovimrazli~itostima.

„Bilo mi je zaista drago kada su meponovo zvali da u~estvujem, jer svakasaradnja s njima je ne{to zaista posebno“,pri~a Erwin. „„Prvi put sam bio angaìran unjihovoj kampanji 2001. godine i tada smoradili plakate na kojima smo pozirali kaoprofesionalni manekeni, koji su na velikimbillboardima bili postavljeni po cijeloj[vicarskoj. Onda su me ponovo angaòvali2008. kada je bilo Evropski prvenstvo unogometu u [vicarskoj i Austriji -fotografisali smo se u dresovima dràvnereprezentacije. Jako mi se svi|a na~in na


KOME TREBA SAVR[ENSTVO

��

JER NIKO NIJE SAVR[ENKompanija Pro Infirmis ukazuje na problemdru{tvenog prihva}anja osoba sa invaliditetom


koji oni poku{avaju skrenuti pa`njujavnosti na probleme ljudi s invaliditetom, aposebno na percepciju koju prema njimaima okolina i dru{tvo u kojem ìve. Velikisu profesionalci, kreativni, inovativni, itako je bilo i sa ovom kampanjom“, isti~ena{ sagovornik.

Reakcije na kampanju uglavnom supozitivne, ali ima i onih koji cijelu ovupri~u vide malo druga~ije. Erwin kaè da je~ak i njegov najbolji prijatelj negativnoprokomentarisao to {to su savr{ene lutke izizloga pretvorene u ljude s fizi~kimnedostacima:

„Njegova kritika me je u po~etkuzaboljela, ali onda sam malo razmislio otome i shvatio da se i kritike moraju prihva -ti ti. Imate ljude kojima se to ne svi|a i to jesasvim normalno. Ne moète o~ekivati da}e se ono {to radite svakome svi|ati imorate znati kako da se nosite i snegativnim reakcijama.“

Erwin je jedini profesionalni glumac sate{kim invaliditetom u Njema~koj. Punihtrinaest godina - od 1998. do 2011. - glumioje u jednoj od najpopularnijih inajdugovje~nijih njema~kih TV serija,Marienhof. Kaè da je ulogu u ovojtelenoveli dobio potpuno neo~ekivano, a toje umnogome odredilo njegovu budu}nost.

„Glumom sam se po~eo amaterskibaviti jo{ u gimnaziji, gdje sam bio ~landramske grupe i to je bila neka ‘podloga‘ zabudu}i rad. Producenti serije su u jednomtrenutku èljeli da angaùju mladog glumcas invaliditetom, obilazili su {kole kako binekog prona{li i tako su, izme|u ostalog,do{li i u moju {kolu. Sekretarica {kole im jerekla za mene i tako je to krenulo...“

Marienhof je bila jedna od najgledanijihnjema~kih serija, Erwinu je donijela injegove prve „fanove“, ali i brojne druge

anga`mane. Danas se s osmijehom prisje}akako su njegove kolege iz serije reagovalikada su ga prvi put vidjeli: „„Bili su pomaloupla{eni, suzdràni, nisu ba{ bili na~istokako da se postave prema meni... Ali takoje otprilike svaki put kada se tek sretnem snekim. Ljudi su pomalo nesigurni, ne znajuda li trebam pomo} ili ne... Kasnije, kadame upoznaju, shvate da sam u su{tini istikao i oni, bez obzira na invaliditet. To jeujedno i poruka kampanje koju sam radioza Pro Infirmis - normalno je da ljudi zaziruod ne~ega s ~im nikada nisu imali dodir, pa~ak i da osjete strah. Ali onda vide naprimjeru drugih da to nije nikakavproblem.“

SARAJEVSKE ULICEErwinova „sre}a u nesre}i“ je u tome

{to je ro|en u Njema~koj gdje je, kakokaè, osobama s invaliditetom svakodnevni

ìvot ipak mnogo jednostavniji nego,recimo, u Bosni i Hercegovini.. „Sje}am sepro{le godine, kada sam do{ao u Sarajevo,negdje na relaciji od Ba{~ar{ije do BBICentra sam i nekako mogao da se kre}em ukolicima, a poslije je gotovo nemogu}e beztu|e pomo}i...“, pri~a Erwin. „„Imao samosje}aj kao da sam jedina osoba uinvalidskim kolicima u Sarajevu mada,naravno, znam da nije tako. Te{ko je,trotoari su neprilago|eni ili su automobiliparkirani na njima, tako da se prakti~no nemoète normalno kretati, a o ulazima uzgrade da i ne govorim...“

Erwin ~esto posje}uje Bosnu iHercegovinu. U Tuzli ìvi cijela njegovaporodica, a posebno voli do}i u Sarajevo.„Oboàvam Sarajevo, za mene je to zaista~aroban grad“, kaè. „„Volio bih samo da jebosanskohercegova~ko dru{tvo malo vi{esenzibilizirano prema osobama s invali di -tetom, jer vidi se da ljudi nekako nisunavikli na to. Vi{e onako, gledaju sa stranei ne usu|uju se, ili ne znaju kako da pri|u...Mislim da je moj zadatak da im topokaèm, a ~ini mi se da dosta odgovo -rnosti u tom smislu snose i mediji, kojinekako ‘{krto’ izvje{tavaju o problemimasa kojima se osobe poput menesvakodnevno susre}u. Valjda to nisumedijski dovoljno atraktivne teme, alizaista je te{ko kada se ne moète ~ak ninormalno kretati gradskim ulicama.“

Pro{log ljeta Aljuki} je bio angaìran ina projektu za podr{ku djeci sa inva lidi -tetom ~iji roditelji nisu njema~ki dràvljani.Kaè kako bi jako volio kada bi sekampanja poput one u Cirihu realizovala i uBosni i Hercegovini.

„Neko }e vjerovatno re}i da je to maloprevi{e hrabro za Bosnu, ali mislim da bibilo zaista fenomenalno napraviti takone{to i izazvati jedan mali dru{tveni potres.Mo`da bi to doprinijelo da se neke stvaripromijene i pobolj{aju“, zaklju~uje ErwinAljuki}. �


ERWIN ALJUKI]

�

PLAKATIMA PROTIVPREDRASUDAErwin u kampanji Pro Infirmisa iz 2001.

JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,kaè jedna od u~esnica kampanje

JEDINSTVENESKULPTURE“Poseban je osje}ajvidjeti sebe ovako”,kaè jedna od u~esnica kampanje

REAKCIJE PROLAZNIKAJedni su za~u|eni,drugi se smiju, tre}istidljivo okre}uglavu...



KULT MARKETMAJKE

Majke u TvorniciOdnedavnose napolicamaglazbenihprodavnicanalazidvostrukoizdanjekultnogvinkova~kog

banda Majke koji nosi naziv Majke uTvornici. Goran Bare i de~ki iz bandaodlu~ili su se objaviti ukupno 45pjesama, snimljenih na prvompovratni~kom koncertu u kultnomzagreba~kom klubu 9. oùjka 2007. uzagreba~koj Tvornici kulture.

BILLIE JOE ARMSTRONG &NORAH JONES

ForeverlySamonaizgled radise o spojunespojivog.Naime, BillieJoeArmstrongpo vokaciji jepunker, aNorah Jones

je nje`na country-jazz pjeva~ica,poznata i kao k}er velikog indijskogmajstora sitara Ravi Shankara koji jepreminuo to~no prije godinu dana. Billiei Norah su snimili zajedni~ki country-folkalbum pod nazivom Foreverly.

WITHERSCAPE

The InheritanceVijest izoblasti “te{kemetalurgije”glasi: grupaWitherscapeobjavila jestudijskialbum podnazivom TheInheritance.

Neobi~an band od samo dva ~lana ~ine{vedski multiinstrumentalisti DanSwanö i Ragnar Widerberg. Dan jeodsvirao klavijature i bubnjeve iotpjevao sve vokale, dok je Ragnar naalbumu odsvirao solo, ritam i bas gitaru.

Prije to~no pet godina u emisijiNedjeljom u dva kod AAleksandra Stankovi}agostovali su alfa i omega grupe Let 3 DamirMartinovi} Mrle i ZZoran Prodanovi} Prlja.Sve se nekako poklopilo objavljivanjemvulgarne naslovnice i jo{ vulgarnijihpjesama na albumu Bombardiranje Srbije iâ~ka. Stankovi} je nakon performansa ukojem su rije~ki glazbenici lansirali ~epoveiz stra`njica po studiju, bio prisiljen po prviputa prekinuti emisiju, zbog kako je rekao,bezbroj puta se ispri~avaju}i, neprimjerenogsadràja za to doba dana na javnoj televiziji.Naravno, taj ispad ili ako vi{e volite rije~performans, nije ni{ta neuobi~ajno kada surije~ki rockeri u pitanju.

Od samog osnutka banda 1987. dodanas band je postao za{titni znak gradaRijeke, ali i sinonim za skandale, bizarnostii vulgarnosti, koji su sastavni dio njihovihpjesama i imagea. Sjetimo se samootkrivanja bron~anog, ~etiri metra visokogspomenika Babin k.... 2001. u svim ve}imhrvatskim gradovima, ali i nastupa nakojima su se momci iz banda skidali dogola i izazivali {ok i nevjericu kod publike.

EP K..... do vjere/Thank You Lord,zapravo je “zati{je pred buru”, pred dugoo~ekivani dugosviraju}i album, kojeg Let 3nije objavio jo{ od 2005. godine. Albumkoji predstavaljamo je zapravo kompilacijaneobjavljenih pjesama, a upakirana je kaoDVD, mp3 i izdanje na vinilu. Albumsadrì osam kompozicija, a otvara gapjesma Oma|ijaj me. “Bozan zvoni, [ukiprdi, HU Hu HU, Jadre sere na gradele, Hi

Hi Hi, Do|e ôban pa pobere...” Oni kojirevnosnije prate politi~ke prilike, znat }ekako su “akteri” u ovoj pjesmi kardinalBozani} i garnitura HDZ-ovih politi~arakoji su ~inili prethodnu hrvatsku Vladu.

I ostatak EP-a s pjesmama Klistir,Kiklop i Mona ne odudara od uobi~ajenihsadràja i tema, prepunih kontroverznihtematika i vulgarnih sadràja, upakiranih uodgovaraju}e ambijentalne aran`mane sprimjesama rocka. Naravno, Let 3 ne moèa da se ne dotakne katoli~ke crkve uHrvatskoj, te je pjesma Hvala tebi Kristenamijenjena upravo njima. EP K..... dovjere/Thank You Lord, kontroverznihrije~kih glazbenika zatvara èstoka pjesmaNiotkuda. (M. Ili~i})

MUZIKA

“K..... do vjere/Thank You Lord” grupe LET 3 (EP)

Roditeljska pažnja!

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Riot Jazz Brass Band: Corn on the cob2. IAMDYNAMITE: Stereo3. Keziah Jones: Afronewave4. The Bryan Ferry Orchestra:

Love is the drug5. Metronomy: I’m Aquarius6. Capital Cities:

Safe and Sound (Nu Logic rmx)7. John Newman: Cheating8. Hooverphonic: Harmless Shapes9. Dreadzone ft. Mick Jones:

Too Late (Cenzo Townsend radio mix)10. Disclosure ft. Sasha Keable:

Voices (PA radio edit)

OPSKURNO I BRUTALNOIako nisu objavili studijski album punih osam godina, rije~ki Let 3 novim EP-ijem ponovno su {okirali javnost

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.12.2013 16:45

Standing Up je ameri~ki igrani film koji jereìrao te za koji je scenario napisao DD.J.Caruso, a koji se bazira na BBrock Coleovojpri~i iz 1987. pod nazivom Koze. FilmStanding Up je tako|er znan i pod naslovomOtok koza.

Ova drama u fokusu svoje pri~e ima zaglavne aktere djecu. Glavni likovi su Howie,tuma~i ga CChandler Canterbury, koji imajedanaest godina i Grace, glumi ju AAnnaliseBasso, koja ima dvanaest godina. Radnja filmase odvija 1984. godine. Ovo je pri~a kako djecazlostavljaju djecu. Naime, njih dvoje doìvezlostavljanje od strane grupe svojih vr{njaka skojima su skupa u ljetnom kampu. I jedno idrugo ta djeca su skinuli do gola te ostavilibespomo}ne na malom otoku. Njih dvoje,umjesto da se vrate u kamp i suo~e se s daljnjimponiàvanjem, odlu~uju da pobjegnu drugdje.Slijedi tri dana njihove zajedni~ke odiseje punesuosje}ajnosti, straha, ljutnje, stida, hrabrosti,odva`nosti, dostojanstva, ljubavi.

Ovo je film o ranom sazrijevanju, oodrastanju, prisilnom brèm sazrijevanju.Standing Up je iznimno dobar, zanimljiv,zabavan i, prije svega, pou~an film za sveuzraste. Pri~a je to o onima koji se ne uklapajuu masu. Ovo je pri~a o zlostavljanju najmla|ihi idealna je za razmi{ljanje ili otvaranjediskusije na temu napu{tanja, dostojanstva,suosje}anja te veoma bitne borbe za samogsebe, kad jedino sam sebi moè{ pomo}i i nasebe se osloniti. Karakteri djece u scenariju sujako dobro ispisani, dok zamjerka ide za malopojednostavljeno prikazivanje roditelja.Zanimljive su i podteme ove pri~e, tipa “grijesidobrih”, lo{e stvari u kojima u~estvuju dvojedobre djece. Te stvari, gledaju}i samo na njih,pojedina~no su “krive”, kao {to je npr. upad utu|u ku}u, kra|a odje}e, no ako se sagleda {iraslika, shvatit }emo da su bili prisiljeni, ispro vo -cirani da spa{avaju}i se u~ine i ne{to {to

zapravo, da nije tih okolnosti, ne bi. Zanimljivoje kako to {to se desilo toj djeci vo|e kampatuma~e. Njima to nije uàsno niti stra{no,{tovi{e, to je ~ak jedna od njihovih metoda, zadobro te djece. Bizarno. Sre}a {to je to barjedan od roditelja shvatio, dodu{e tek nakon {toje njegovo dijete pretrpjelo odobreno zlo sta -vlja nje od strane druge djece, te {to brè odveodijete iz takvog okruènja. Sjetimo se divnihfilmova koji se doti~u djece i odrastanja, prijesvega 400 udaraca Francoisa Truffauta, Nula izvladanja Jeana Vigoa, Kes Kena Loacha,Sje}a{ li se Dolly Bell Emira Kusturice,Moonrise Kingdom Wesa Andersona...Smatram filmove koji se bave ovomzna~ajnom temom iznimno bitnim, umjetni~kiopravdanim, kriti~ki orijentiranim i dru{tvenokorisnim. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETZVIJEZDE GLEDAJU SNEBA

Carol ReedZvijezdegledaju sneba je crno-bijeli filmCarola Reedaiz 1939.godine.

Scenarij je napisao J.B. Williams natemelju istoimenog romana A.J.Cronina. David Fenwick napu{ta svojerudarsko selo i odlazi na {kolovanje. Ufilmu glume veoma voljeni glumci togfilmskog razdoblja: M. Lockwood i M.Redgrave. Film je svojevremenoprivukao veliku pa`nju.

Ocjena: 4

ZA SVE JE KRIV JUDA

Davide FerrarioZa sve je krivJuda jezanimljiv,recentnitalijanski filmiz 2009.godine.

Scenario i reìju potpisuje DavideFerrario. Pri~a o avangardnojkazali{noj reìserki, direktoru zatvora,sve}eniku, te dvadesetak zatvorenika.Pri~a o prihva}anju poziva da se uzsudjelovanje zatvorenika na scenupostavi Uskr{nja pasija. To }e nekimapromijeniti ìvot.

Ocjena: 4

SLJEPO]A

FernandMeirelles

Sljepo}a jesuvremenibrazilskifilm koji jereìraoFernandMeirelles,za koji je

scenarij napisao Don McKellar premaromanu Josea Saramaga. U gradu sedogodi slu~aj misterioznog sljepila.Zaraèni su izolirani. Uskoro nastajekaos. Tu je i supruga doktora kojaskriva ~injenicu da ona jedina vidi.

Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Hobit: Smaugova pusto{(Peter Jackson)

2. Snje`no kraljevstvo(Chris Buck i Jennifer Lee)

3. A Madea Christmas (Tyler Perry)4. Igre gladi: Plamen

(Francis Lawrence)5. Thor: Svijet tame (Alan Taylor)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Turbo (David Soren,DreamWorks Animation)

2. [trumpfovi 2(Raja Gosnell, Sony Pictures)

3. Malavita (Luc Besson, EuropaCorp)4. Ovo je kraj (Evan Goldberg i Seth

Rogen, Columbia Pictures)5. Jobs (Joshua Michael Stern,

Open Road Films)

Pobjeći negdje...

“OTOK KOZA”Ovo je pri~a kako djeca zlostavljaju djecu

Film “Standing Up” (SAD, 2013.); scenarij i režija: D.J. Caruso

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.12.2013 16:47


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOIzlo`ba dje~ijih radova 165 osmijeha,Zavoda za specijalno obrazovanje i odgojdjece Mjedenica, otvorena je 18. decembrau 19 sati u galeriji Facta, u ulici HamdijeKre{evljakovi}a 7c u Sarajevu. “Pridruìtenam se i zajedno vratimo osmijeh na lica{ti}enika Mjedenice, kupovinom suvenira”.

U velikoj galeriji Bosanskog kulturnogcentra u Tuzli otvorena je izlo`ba slikaFikreta Ibri~i}a. Ro|en je u Tuzli 1942.,gdje je i zavr{io Gra|evinsko-tehni~ku{kolu, a slikarstvom se bavi od 1961.godine. @ivi i radi u Tuzli, u svom ateljeukoji je smje{ten u objektu Pasa`.

“Bo{nja~ki institut ima i ove godine ~astobjaviti da }e na prijemu za prijatelje isaradnike Instituta, 19. decembra 2013.,dodijeliti stipendiju Adil Zulfikarpa{i} za{kolsku 2013/2014. studentu Univerziteta uBiha}u”. Ovom prilikom bi}e otvorenaizlo`ba Gizdava nit iz Etnolo{ke zbirkeBo{nja~kog instituta, autorice LebibeDèko.

Istog dana, u 19 sati u sarajevskomPozori{tu mladih, odrà}e se javno ~itanjeproznih i dramskih fragmenata Hi}aje o[ejtanu Elisa Bekta{a. “Bekta{ svojimsatiri~nim Hi}ajama suprotstavlja ikontrapunktira tradicionalni sistemvjerovanja i obi~aja ’u nas’ i savremenikvaziurbani duh koji danas knjièvno,dru{tveno i politi~ki oblikuje ~ar{iju”. Hi}aje}e ~itati, i izvoditi, glumci Pozori{ta mladihNermin Tuli} i Edhem Husi}.

Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarnodru{tvo La Benevolencija poziva 23.decembra u 18 sati u Galeriju Novi hram uSarajevu, na otvaranje izlo`be BrankeJadri}: Slikanje na svili i nakit. BrankaJadri} je ro|ena u Sarajevu, a trenutno ìviu Austinu, u SAD-u.

“Jo{ nas ~etrdeset dana dijeli od velikogkoncerta ameri~kog metal benda IcedEarth, koji }e se odràti 26. januara 2014.u sarajevskom klubu Cinemas (’Sloga’); bit}e to nezaboravan heavy metal spektakl, ukojem }e u~estvovati i australijski ElmStreet i ameri~ki Warbringer”, saop{tili sunam organizatori u utorak. �

“U organizaciji dru{tva umjetnikaMostara i Kluba Boemi otvorena jeizlo`ba dokumentarne gra|e NelsonMandela Madiba - ~ovjek za sva

vremena, autora ZZlatka Serdarevi}a.Autora je za ovu postavku inspiriralodjelo Mandele, koji se cijelog ìvotaborio za ljudska prava i slobode”,preuzimamo informaciju, kao i izjavu,sa portala: www.bljesak.info.

“Mandela je ljudska i politi~kagromada, ~ovjek koji je za ogromnezasluge na polju borbe protiv aparthejda imirnog uvo|enja tranzicije uJu`noafri~koj Republici svrstan me|udvadeset i pet najuspje{nijih politi~kihlidera svijeta”, rekao je Zlatko Serdarevi}:“Uostalom, to je potvr|eno i na njegovojsahrani, kojoj je prisustvovalo stotinjakdràvnika iz cijelog svijeta. Madiba jedvadeset i sedam godina leào u zatvoru`rtvuju}i svoju slobodu za slobodu svoganaroda. To mogu samo li~nosti izuzetnesnage i volje. Ono {to ga je najvi{e krasilojeste ~injenica da je postupao bezosvetoljubivosti. Izbjegavao je gra|an skirat i `rtve za uzvi{ene cilje ve.”

Prije sedam godina Centar za mir imultietni~ku suradnju Mostar Mandelije dodijelio nagradu Peace Connection.

ÐURICA ŠTULA, gitarista i bas gitarista banjalučke grupe “Sopot”

\URICA [TULA“Na{ novi album sadrìdevet muzi~kih hibrida”

ZLATKO SERDAREVIĆ, autor izložbe “NelsonMandela Madiba - čovjek za sva vremena”

Mandela, politi~ka gromada!

Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.12.2013 21:12


� Upravo je objavljen singl Svijet za nasgrupe Univerzitet Angele Merkel iz Tuzle, zakoji ste napisali muziku i tekst...

Da, a pjesma je snimana u studiju \\anijaPervana u Sarajevu, dok je mastering ra|en uSloveniji u studiju Tat Purusha Supersoul.Muziku i tekst sam, dakle, napisao ja, dokprodukciju potpisuje \\ani Pervan. U.A.Msu: VVedran Sijer~i} - vokal, AAmel Tahirovi} -bas, DDamir Ahmetovi} - saksofon, a ja sviramgitaru i klavir. Osnovani smo u Tuzli u prolje}eove godine, a zbog jedinstvene potrebe da seoslobodimo hira, primitivizma i prostaklukakoji nas svakodnevno nagriza.

� Kada }ete objaviti prvistudijski album?

Na{ prvijenac je u fazipripreme, a radni naziv albumaje Nemogu}i patriotizam.Trebali bismo ga objavititokom naredne godine.

� Kako biste ànrovskisvrstali U.A.M.?

[to se ti~e samog ànra, toje neka vrsta elektro pop-punka,na teme dana{njice i proble mat -

ike dru{tva, me|utim, sa jednom vrstom emocije,koja u sebi ima malu dozu nostalgi~nosti. @elimoskrenuti pa`nju da se ne radi ni o kakvoj vrstipatetike, ve} isklju~ivo o tome da, kada je vlast upitanju, svaka je ista, svaka se lati pendreka akoje primorana na to. Svjedoci smo tihdemokratskih dru{tava {irom svijeta. Upravo sena taj na~in poku{ava napraviti paralela, ali i re}ida je i zapad sa dana{njom elitom itekako uticaona smjer doga|anja u BiH, na Balkanu, takoda doza sentimenta u soundu jeste prirodan slijedstvari. U stvaranju neukih i agresivnih generacijana{li smo jednu vrstu light motiva. Pjesma Svijetza nas je do sada nai{la na razli~ite kritike, ali meraduje to {to nam se javljaju radio stanice iz Pule,

Banje Luke, pa i [vedske,[panjolske, gdje je jednaemisija krenula sa ovompjesmom, uz poruku kakoanimirati narode u BiH. Mislimda to i jeste su{tina, ali svjesnismo i da }e ova pjesma te{kona}i put do svih.

Ne znam koliko je bitnogovoriti o tome, ali bit -no je onoliko koliko je èlja zanormalnim dru{tvom ne opho -dna. �

ADIS SELIMOVIĆ, gitarista i klavirista grupe “U.A.M.” iz Tuzle

Tre}i studijski album grupeSopot koji se zove Sopotnik,“lansiran” je 18. decembra izstudija na svoje prvo putovanjeEnergetskim morem. ““Albumsadrì devet muzi~kih hibrida,pjesama nastalih mije{anjemelektro rocka sa dru m ’n ’ bas s -om, reggaeom, dubom. Svenumere snimljene su i fina lizi -rane u Digital Boyler Studiju uBanjaluci tokom ove godine,osim bonus pjesme, koja je2012. snimljena u Studiju MC-aPavarotti u Mostaru. Album jeobjavila novoosnovana izda v -a~ka ku}a Koliba, koja ovom prilikom predstavlja svoje prvoizdanje”, saop{tava \\urica [tula, gitarista i bas gitaristabanjalu~ke grupe Sopot.

Pored njega, u grupi su i PPetar Topalovi} (vokali, sintovi iprogramiranje), MMilan A}imovi} (sintovi i prate}i vokali), DDejanSavi} (gitara) i SSa{a Predojevi} (bubnjevi). Na zvani~niminternet stranicama i dru{tvenim mreàma benda i izdava~a,

ljubitelji Sopota mogupremijerno preslu{ati kompletanalbum, te pogledati nedavnonajavljeni video spot za pjesmuEnergetsko more. ““Reìju imontaù spota potpisuju Milo{Gojkovi} i Sta{a Tomi} izBeograda. S obzirom na svjetskitrend digitalizacije muzike,fanovi svoj CD Sopotnik moguda naru~e na zvani~noj internetstranici Kolibe, dok }e digitalnoizdanje za evropsko i svjetskotrì{te biti dostupno u prodajipo~etkom idu}e godine, na svimzna~ajnim internet prodav ni ca -

ma, kao {to su Amazon, iTunes, Beatport”, veli [tula.Prve koncertne premijere zakazane su za 27. decembar u Klubu

studenata Banjaluka i dan kasnije u klubu Fluc u Be~u. Nakon togaslijedi Sopotnik Turneja 2014, u okviru koje }e bend svirati u svimve}im regionalnim i evropskim centrima. “Ukrcajte se naSopotnik, zaplovite Energetskim morem, kroz Beskona~nost Ereinformacija, dok se va{i Snovi pretvaraju u Ideju...”

@elja za normalnim dru{tvom

Zaplovite “Energetskim morem”

Grupa Univerzitet Angele Merkel

Grupa Sopot

Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.12.2013 21:13


1. Kako Bosanski kulturni centar radi zimi?Svojom dosljednom kulturnom i umjetni~komorijentacijom te brojem i kvalitetom programa radi kaoreprezentativna kulturna ustanova u Sarajevu, u kojoj seodràvaju ekskluzivni doma}i i me|unarodni programi.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Da usprkos svemu ustraju u nadi u sveono {to je pozitivno u nama i oko nas.

17. S kimbiste voljeliotplesatitango? Ne znamplesatitango.

15. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih zatvarao institucijekulture i umjetnosti nipodràvao segregaciju uobrazovnim ustanovama.

19. Tange ili badi}? Prednost dajemklasi~noj varijanti.

5. [ta nemorate imatiu friìderu? Kajmak.

7. [ta obavezno nosite na plaù? Nov~anik, da bih ve}inu vremenamogao provesti u obli`njem caffe baru.

11. Koliko ima istine uizreci: “Ako i jesmo bra}a,kese nam nisu sestre?”U svakoj mudroj izreci imaistine.

13. [ta obla~ite kada èlite izgledati moderno?Ka~ket i {al.

2. A ljeti?Sukladno latinskojizreci: “Festina lente”.

4. Kako se osje}ate u Sarajevu? Kao autohtoni stanovnik gradaSarajeva, osje}am se svoj na svome.

16. Opi{iteSeju Sexonau tri rije~i? Kreativan,principijela,duhovit.

20. A begova ili {kembe ~orba? Begova ~orba.

18. Osoba kojaVam ide naganglije? Umi{ljene ibeskrupulozneneznalice.

14. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup? U sustavuop}eprihva}enihvrijednosti bolje je bitilijep i pametan.

12. Da li je {utnja zlato?

“Sve ima svoje doba, i

svaki posao pod nebom

svoje vrijeme... vrijeme

{utnje i vrijeme

govorenja.”

6. Koga biste poveli na pustoostrvo?Ne razmi{ljam o pustom ostrvukao turisti~koj destinaciji.

8. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Vjerojatno profesionalni glazbenik.

by DINO BAJRAMOVIC

MARIJO PEJIĆ,

direktor BKC-a u Sarajevu:

“Već sam kao osnovnoškolac bio direktor”

9. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Ne vjerujem u reinkarnaciju.

Foto: Milutin Stoj~evi}

3. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti direktor, ne~ega?

Ve} sam kao osnovno{kolac bio direktor lista za pionire

i omladinu naselja Grbavica II.

10. Jeste limeteoropata? Jo{ uvijeknisam.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.12.2013 16:48

KLIN ÔRBA

Ova je godina i po~ela tako: ni{ta nismo vidjeli, ~ulase samo pirotehnika i lave` pasa. Desetak minutakasnije, i to je utihnulo. Mogli smo se na miru

povu}i u svoje smogom osvjeène spava}e sobe i sanjatisvoje mrtva~ke snove, znaju}i ko odlu~uje o na{imsutra{njim ìvotima. Magla svuda, svuda oko nas... Budilismo se sa tupom glavoboljom i bez truna nade da }e namnova godina donijeti ikakav boljitak.

Sad, na koncu godine, letimi~na inventura kazuje dase brdo na{ih problema u me|uvremenu vinulo nebu podoblake. Da li smo za sve, kao i obi~no, krivi sami ili su,kao u slu~aju neprovo|enja presude Sejdi}-Finci,po~initelji nepoznati, stvar je ugla iz kojeg se procjenjuje.Za sve je kriv neko nepoznat, uvjeravaju nas stranci (ba{kao i ‘92.), i vjerovati im je, jer oni uvijek i nepogre{ivoznaju na ~emu se dunjaluk okre}e. Dodu{e, bude li izborakrajem naredne godine, mo`da se ipak pokaè da i narodzna prepoznati |avola s kojim je u prethodne ~etiri godinetikve sadio. Ponekad nije zgoreg ({to se i \avolupreporu~uje) spustiti se malo me|u narod pa osluhnuti o~emu oni to zbore i romore. Za razliku od zlonamjernihprislu{kivanja, telefonskih i sli~nih, oslu{kivanje jepoèljno i pametnom katkad spasonosno. Barem je meniprotekle nedjelje pomoglo uklju~ivanje u prosvjednuskupinu pred zgradom Parlamentarne skup{tine BiH dadodatno o svemu re~enom razmislim i donekle korigiramvlastite stavove. Skup se na prvi pogled doista doimaokao protest o~ajnih ljubitelja ìvotinja koji poku{avajusprije~iti usvajanje izmjene Zakona o za{titi i dobrobitiìvotinja kojima su napu{teni psi osu|eni na egzekuciju uroku od petnaest dana po primitku u azil.

Ugrupi u kojoj sam se obrela, me|utim, ubrzo je na

povr{inu isplivalo mno{tvo pitanja i podsje}anja nakrvavu historiju ~ovje~anstva, kao i na metode

kojima je vladaju}a stranka u BiH dosada “rje{avala”probleme. Daleko je od ugodnog podsje}anje da jepraskozorje holokausta obiljeèno nacisti~kim geslom:@idovima i psima ulaz zabranjen! Kao i pitanje:Esdepeovci, ko je slijede}i na redu za eutanaziju? Kao ilicitiranje: Mo`da penzioneri? Ili invalidi i demobiliziraniborci? Ili, mo`da, Sejdi} i Finci, i njihovi sunarodnjaci?!Mo`da svi nezaposleni? Ili svi nekonstitutivni? Potom je

neko uzviknuo: Ljudi, sjetite se ko je strpao glave tzv.alìrske grupe u okrutne ralje Guantanama.

Onda se jedan gospodin do mene obratio onom dosebe: Kao vrhunski psiholog, probaj mi analiziratipsiholo{ki profil veterinara koji }e sutra biti

izvr{itelj ove zakonske odredbe, koji }e svojom rukomusmrtiti hiljadu pasa. Pse ne}e pobiti tamo neki nepismenii nesavjesni {interi, nego ljudi koji su se {kolovali daza{tite zdravlje i ìvote ìvotinja. Kolika je ta |avoljazadrtost da se ustraje na tobo`njem rje{enju problemakojim }e se deseci veterinara pretvoriti u pla}enemasovne ubice pasa? I sve }emo to platiti mi, porezniobveznici, ~ime i sami postajemo sudionici.

U produètku slijedi malo vedrija pri~a, barem za onekoji u ovoj dràvi trenutno vedre i obla~e. Tako izvornooslu{kujem glas naroda koji komentira netom usvojeneIzmjene Zakona o Elektroprenosu po hitnom postupku. E,to ve} pas s maslom ne bi mogao progutati, a kamoliozlogla{eni esdepeovci i njihov Veliki Brat na vlasti.Kako su samo hitri i dovitljivi kad je u pitanju rje{avanjebudètskog deficita, primje}uje jedna mlada smogovka. Idodaje zaklju~ak: Njihovi su ugrizi nemjerljivo opasnijipo zdravlje i egzistenciju gra|ana ove zemlje nego {to suto pse}i. A pritom nisu ni gladni ni èdni ni bolesni, nitisurovo zlostavljani. I potpuno svjesno ~ine sva zlodjela.

Bogami, da sam kojim slu~ajem esdepeovac, pa da samkao takva ove sumra~ne nedjelje oslu{kivalabuntovne smogovce, dobro bih se zabrinula za svoju

fotelju. Ovako sam, tek kao najobi~nija supatnica,definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rje{enjeniti jednog jedinog problema. To je samo pukademonstracija sile ja~ih i nadmo}nijih nad nemo}nima, nadslabijima, u kona~nici, nad nepoèljnima. Ali, kome sve toda se kaè? Da li mo`da nekim nepoznatim po~initeljima?Ili ipak, kao {to to ovi smogovci poku{avaju, da se baremkakav takav bunt usmjeri na dobro poznatu adresu: na onekoje je sila odavno obuzela pa se pona{aju kao da }e vje~noostati na vlasti. Ima onih koji sve njihove poteze pamte te svremena na vrijeme naprave inventuru, makar to bilo i predsame izbore. Samo tad su smogovci ja~i. A njihova presudabi mogla glasiti: Neka ti bude po djelima tvojim! �

Bogami, da sam kojim slučajem esdepeovac, pa da sam kao takva ove sumračne nedjelje osluškivala buntovne smogovce, dobro bih se zabrinula za svoju fotelju. Ovako sam, tek kao najobičnija supa tnica, definitivno shvatila da smrtna presuda nikad nije rješenjeniti jednog jedinog problema

KAD SMOGOVCI UTIHNUPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 18.12.2013 16:49


Audi A3 Limousine: Luksuz u pokretu!

Oko Audijevih modela oduvijek je bilopolemika. Neki tvrde kako automobilikoji izlaze iz tvornice u Ingolstadtu

zapravo ne vrijede ni blizu cijena na trì{tu,dok drugi, zaljubljenici u kromirane“olimpijske krugove” na maski hladnjaka,tvrde kako je Audi mjerilo vrijednosti uautomobilskoj industriji. S ovim drugim slaùse i na{i politi~ari, {to se vidi iz voznihparkova ispred institucija vlasti, ali to je nekasasvim druga pri~a. Ovoga puta ukratkopredstavljamo Audijev model A3 Limousine,njegove karakteristike, izgled i cijene. Ve}na prvi pogled uo~ljive su dizajnerskiprecizne dinami~ke linije, elegancija isportski {tih koji odaje izgled karoserijeAudijeve limuzine. Dizajn je, kako kaù iz tetvrtke, mje{avina izme|u klasi~nog tro dijel -nog koncepta i coupé filozofije. Dizajnerskielement “tornado linije” koji se proteècijelom bo~nom stranom vozila, kreiraprepoznatljivi rub koji reflektira svjetlost.Prevjesi vozila su kratki, s me|uosovinskimrazmakom od 2,64 metra i ukupnomduìnom od 4,46 metara. Sa {irinom od 1,80metara, model A3 Limousine je jedanaestmilimetara {iri i devet milimetara niì od A3

Sportback modela. Stra`nji spojler jeintegriran u poklopac prtlja`nika, a svjetlanagla{avaju vodoravne linije automobila sasvojim {iroko i nisko odrezanim rubovima.Dizajneri Audi A3 Limousine posebnupozornost posvetili su detaljima. Linije ipovr{ine su ~isto dizajnirane, a duga~ki lukse rasteè {irinom vjetrobranskog stakla.

Plo~a s instrumentima sa zaobljenimprednjim dijelom je ugla|ena, a sredi{njakonzola blago je zakrenuta ka voza~u.Elektronski gadgeti su tako|er dojmljivi.Kolo upravlja~a ima tri ili ~etiri kraka, ovisnoo izvedbi, a moète tako|er odabratiupravlja~ s ravnim dnom, vi{enamjenskimtipkama i ru~icama za izmjenu stupnjevaprijenosa. Audi je za A3 Limousine pripremiosna`ne i u~inkovite TFSI i TDI motore.Pritom se mislilo i na udobnost: opcijskiautomatski mjenja~ s dvostrukom spojkomS tronic omogu}uje kra}e prijenosestupnjeva gotovo bez prekida vu~ne sile.Pored prednjeg pogona su vozila na zahtjevdostupna i sa stalnim pogonom na sva ~etirikota~a, popularnim quattrom. Osnovnezna~ajke motora 1.4 TFSI su snaga od 103kW (140 KS) i okretni moment od 250 Nm.

Pri niskim optere}enjima motora CODsustav isklju~uje dva cilindra. Taj 1.4-litrenimotor automobilu osigurava kombiniranupotro{nju od 4,7 litara na 100 km. Za onekoji vole brzinu, napominjemo kako je zaubrzanje od 0 do 100 km/h potrebno samo8,4 sekunde, a maksimalna brzinaautomobila s ovim motorom je 213 km/h.Motor 1.8 TFSI razvija snagu od 132 kW(180 KS) i okretni moment od 250 Nm. Tajmotor koristi bogati paket naprednihtehnologija, uklju~uju}i zasebno ubrizga -vanje goriva u komoru za sagorijevanje,odnosno u usisnu granu, uz sportskeperformanse, i ubrzanje od 0 do 100 km/hza svega 7,3 sekunde i maksimalnubrzinu od 232 km/h. Motor 2.0 TDI razvijasnagu od 110 kW (150 KS) i okretnimoment od 320 Nm. On ubrzava od 0 do100 km/h za 8,4 sekunde te stiè domaksimalne brzine od 213 km/h. Njegovakombinirana potro{nja goriva je 4,2 litrena 100 km, {to je ekvivalentno CO2emisijama od 108 grama po kilometru. Uznapomenu kako je za model 8V1CEC A31.6 TDI Ambiente potrebno izdvojiti43.086 KM. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 18.12.2013 16:00

Zaista si Senade Avdi}u, velikom brzi-nom, dobacio do sedam tu`bi koje }e{dobiti, neke ve} i jesi, radi uvreda, laì ikleveta koje si ispisao, malo ti a malo tvojipot~injeni radnici, u poku{aju da ne odgov-ori{ ni na jedan argument koji sam tinapisao, ve} da pokaè{, na djelu, svoj vok-abular, pun uvreda i laì o meni i mojojporodici, kojeg se svaki normalan ~ovjektreba postidjeti. Me|utim, ti si novinar koji jena najgrublji na~in izvrije|ao ~ak i “MajkeSrebrenice”, ~ak i Bakiru Hase~i} - koju su~etnici silovali, pa se od tebe, nakon toga,moè sve o~ekivati kada nisi imao milosti niprema majkama kojima su gotovo svepoubijali ili prema èni kojoj je krvni~ki uzetodostojanstvo.

Znam da ni na jedan moj argumentnema{ valjan odgovor pa su uvrede i laì,koje si o meni i mojoj porodici ispisao uposljednjem broju tvoje novine na 5-6strani ca, jedino {to ti preostaje.

Naravno da si izrekao prizemnu la`kada si napisao da moja sestra i ja upravl-jamo Ministarstvom za bora~ka pitanja KS iradi toga }e{, naravno, dobiti jo{ jednu,osmu, posebnu tu`bu jer, Avdi}u, od mene imoje porodice ne}e{ praviti gladne skoroje-vi}e i stavljati nas u krajnje laàn kontekstradi politi~kih prepucavanja ili radi toga {toti je na moje pisanje ponestalo agrumenata.

Mi smo porodica koja je za RepublikuBiH dala {est {ehida, dvije civilne `rtve rata,jednog ranjenog borca, dva Zlatna ljiljana idvanaest ~lanova na{e porodice je braniloBiH a od nje, zauzvrat, nismo uzimali nistanove u centru Sarajeva, {to ti jesi, nitismo uzimali dràvne blagodati, {to tvojasupruga jeste odlaze}i sa mjesta tvojenovin arke i supruge u ambasadore, niti namje vlast pla}ala privatni biznis, {to tebi jestekada su ti davali novac za osnivanjeSlobodne Bosne, o ~emu si i sam svjedo~io.

Mi ni danas nemamo privatne “bora~ke”stanove, a ko ih je sve uzeo objavi}emojedan dan jer tu ima mnogo “boraca”, nismouzimali ni bora~ke kredite jer su oni ~estodavani strana~kim “borcima”, nismo do2012. godine nikada u{li u to Ministarstvokoje, recimo, mojoj nani, koja je izgubila svotroje djece u agresiji na RBiH, za {esnaestgodina nikada nije dalo niti jednu jedinumarku iako i danas ìvi u stanu bez grijanja.Ti Avdi}u, o jednoj takvoj èni, nikada ne}e{napisati ni jedno slovo jer je tvoj fokus, kadaje u pitanju na{a porodica, usmjeren navrije|anje, verbalno pljuvanje i pisanjenotornih laì.

Tvoja potreba da od Sefera Halilovi}a

pravi{ izdajnika i kojekakvog kosovca, ipored toga {to zna{ da je taj ~ovjek za RBiHdao osam ~lanova svoje porodice i da sumu ama ba{ svi punoljetni ~lanovi porodicebili borci na{e Armije, pa se u svojim pod-metanjima i laìma poziva{ se na izjave~etnika, svjedoka odbrane Franca Kosa -izvr{ioca genocida u Srebrenici, FikretaMuslimovi}a i notornog ubicu, saradnikatajne slu`be i kriminalca Ramiza Delali}a,pokazatelj je koliko je tvoja mr`nja, premaSeferu Halilovi}u i cijeloj njegovoj porodici,omela tvoju mogu}nost normalnog pros -u|ivanja pa si radi te mr`nje izgubio mo}zdravog prosu|ivanja i pre{ao na vokabularkoji zasluùje sudski tretman jer tebe }esedam tu`bi, ukupne vrijednosti od 150.000KM, dobro nau~iti da razmisli{ prije negonapi{e{ klevetu, uvredu ili la` na ra~un bilokoga od nas.

I tebi i Fikretu Muslimovi}u bi}e ukazana“~ast” da za svaku napisanu rije~ sudskiodgovarate. Tamo ponesite dokumente oKOS-u (radi se o odvratnim laìma i pod-metanjima Slu`be koja nas je prvo poku{aubiti a potom opravdati to ubistvo fabrikovanimlaìma i podmetanjima), o Ministarstvu, oKomisijama, a ti Avdi}u ponesi i dokaze zasvaku uvredu koju si o meni napisao jer sam,potpisuju}i protiv tebe sedam tu`bi, shvatioda ne trebam narednu godinu raditi ama ba{ni{ta: ivje}u odli~no na ra~un tvog uli~arskogvokabulara. Mo`da, nakon puta u Brazil, odtvojih para, stignem i na ljetovanje u [panijujer {to ti vi{e o meni pi{e{, meni se sve vi{eapetiti pove}avaju jer je tro{enje tvog novcaposeban uìtak. Vidimo se na sudu. Znam da}e{ sageti glavu. To uvijek uradi{ kada mesretne{. Tako je bilo i ljetos kada si sjedio ukafani SDP-a. Valjda je, ~ak i tebe, sramotakada shvati{ {ta si sve sebi dozvolio.

Semir Halilovi}

6519.12.2013. I SLOBODNA BOSNA

Semir Halilovi} - Uredni{tvu

Prizemna je laž da moja sestra i ja upravljamoMinistarstvom za boračka pitanja KS(“Udarila vila na Halil(ovi}a)”;”Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)

REAGIRANJA

Fuad Ja{arevi} - Uredni{tvu

Institut za istraživanjezločina protiv čovječnostiza izradu monografije o 1. korpusu Armije RBiHdobio je 54.000 KM(“Zavjera ili izdaja”, SB, br. 892)

Na osnovu Zakona o informisanju,molimo vas da, u cilju objektivnoginformisanja javnosti, objavite sljede}e~injenice:

prvo, Institut za istraìvanje zlo~ina protiv~ovje~nosti i me|unarodnog pravaUniverziteta u Sarajevu je, na osnovuSporazuma sa Ministarstvom za bora~kapitanja Kantona Sarajevo, za izradu mono-grafije o 1. korpusu Armije Republike Bosnei Hercegovine, koja je u zavr{noj fazi, dobiosredstva u iznosu od 54.000,00 KM, i koja seodnose na ukupne tro{kove izrade mono-grafije, pri ~emu autorima (~lanovimaistraìva~kog tima) nije ispla}en “predujam”od 54.000,00 KM (od 54.000 KM do sada jeutro{eno 19.075,59 KM);

drugo, informacija o sredstvima, u izno-su od 240.000 KM, Institutu nije poznata;

tre}e, Institut nije prihvatio odluku minis-tra Dàmbasovi}a, niti “aminovanje” minis-tra He}e, kao ni druge pritiske, o imeno-vanju “Stru~nog tima za nastavak izavr{etak izrade monografije 1. korpusaArmije Bosne i Hercegovine”, {to zna~i ni“supervizora cijelog projekta”, o ~emu,pored ostalog, postoji korespondencija upisanoj formi;

~etvrto, istraìva~ki tim, odnosnonau~no-istraìva~ke timove, u ovoj nau~no-istraìva~koj ustanovi, nikada do sada nisuimenovali niti }e imenovati bilo koji dràvniorgan i/ili politi~ke partije, niti bilo koji poje-dinac.

S po{tovanjem,S E K R E T A R

Fuad Ja{arevi}, dipl. iur.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 18.12.2013 20:51

Slobodna Bosna 893

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 893