Slobodna Bosna 22.08.2013

I

www.slobodna-bosna.ba

BH. WATERGATE: SLOM NAJMO]NIJEG AMERI^KOG ^OVJEKA

ISPRAVNA-oglasi sedmica-875:ISPRAVNA-oglasi.qxd 20.8.2013 13:21 Page 1

ISTRAGA PROTIV GORANAZUPCANEZAKONITA HAP[ENJA,PRA]ENJA, PRISLU[KIVANJA Desetak dana nakon {to je „SB“ objavilada je direktor SIPA-e GORAN ZUBACnezakonito izdao nalog za pra}enjedràvnog zastupnika [EMSUDINAMEHMEDOVI]A, trojica policijskihinspektora koji su odbili nare|enjedirektora saslu{ani su u Tuìteljstvu BiH;dok su operativci SIPA-e davali iskaz uTuìteljstvu BiH, me|u njihovim je{efovima nastala pometnja

TE[ANJSKE ILUZIJEPUKLA TIKVAVlasnik te{anjske firme “Koteks” i biv{i ~lanSDA HARIS SEJDI] tvrdi da se njegovoime nalazi na listi za odstrel koju je sa~inio[EMSUDINA MEHMEDOVI], dràvniparlamentarac i potpredsjednik SDA.Doju~era{nji prvi saradnici Sejdi} iMehmedovi} postali su otvoreni neprijatelji.I dok Sejdi} tvrdi kako mu je zbog sukobasa Mehmedovi}em ugroèn ìvot, aposlovanje firme dovedeno u pitanje,Mehmedovi} optuùje Sejdi}a da mu jeon montirao prijave SIPA-i, od skrivanja oru`ja do ratnih zlo~ina

TAJNA OD KOJE SE NEMO@E POBJE]I ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-aNAPRASNO NAPUSTIO BiH James J. Tillman, direktorMe|unarodnog programa Ministarstvapravde SAD-a za obuku i pomo} ukriminalisti~kim istragama (ICITAP) u Bosni i Hercegovini, napustio je BiH podnejasnim okolnostima. I dok jedni tvrdekako su ameri~ke federalne policijske vlastipritvorile Tillmana, drugi izvori navode kakoTillman ne samo da nije pritvoren, nego

nije ni privo|en, niti je suspendovan samjesta direktora ICITAP programa u BiH

DA TI MOZAK STANENE]U LIJEKA, NI LJEKARE Politi~ko-jaranske veze i vezice uvijek subile „najja~a“ preporuka u profesionalnomanga`manu i napredovanju ljekara imedicinskog osoblja Klini~kog centraUniverziteta Sarajevo. Najkriti~nije stanje jena Klinici za neurohirurgiju, gdje seposljednji u nizu nesporazuma izme|umenad`menta Klini~kog centra i dr.Kemala Dizdarevi}a desio 22. jula, kada jegeneralni direktor Klini~kog centra dr.Damir Aganovi} odlu~io da na Kliniku zaneurohirurgiju uvede svojevrsnu prinudnuupravu

GDJE SU UTEMELJITELJIREPUBLIKE SRPSKELIDERI “RASUTI PO CELOM SVETU” Uprkos tome {to svi ratni lideri RepublikeSrpske i SDS-a tvrde da su ponosni nanaslije|e koje }e ostaviti pokoljenjima,skoro niko od SRPSKIH PRVOBORACA i~lanova njihovih porodica ne ìvi u “olakoobe}anoj” dràvi Srpskoj BiH; na{a nov-inarka istraìla je gdje danas ìveutemeljitelji Republike Srpske

ALMIR ÊHAJI] BATKO (2)DRUGA STRANA PRIÊ Nakon potresne ispovijesti voditelja,glumca-amatera, stomatologa i direktoraNVO “Otvorena mreà” ALMIRAÊHAJI]A BATKA, koju smo objavili u

pro{lom broju “SB”, na{oj redakciji javilo senekoliko ~italaca koji tvrde kako im êhaji}ve} godinama duguje desetine hiljadamaraka, te da njegovo (pre)zaduìvanjenema nikakve veze s kamatarima i bole{}uk}erke; istraìli smo drugu, nepoznatu,stranu pri~e o Batku-humanitarcu

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nedim HASI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

24

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 22.8.2013 0:34

SLOBODNA BOSNA I 22.8.2013.4

„SA MAMOM“ BEZ MAME

Mira Furlan„oblatila“ film u kojem igranaslovnu uloguPoznata hrvatska glumica Mira Furlanizazvala je zaprepa{tenje me|u~lanovima ekipe filma „Sa mamom“ bh.reditelja Faruka Lon~arevi}a, koji jepremijerno prikazan 21. avgusta uokviru Takmi~arskog programa 19.Sarajevo Film Festivala. U izjavama iintervjuima brojnim predstavnicimamedija nakon projekcije filma,Furlanova se nije libila otvorenokritikovati scenaristu i rediteljaLon~arevi}a, u ~ijem novom ostvarenjutuma~i jednu od glavnih uloga.Lon~arevi} joj je, prema njenimrije~ima, obe}ao da }e njena uloga ufilmu biti vode}a, ali je u montaì„izrezao“ skoro 60 posto snimljenogmaterijala tako da Mira Furlan, kakokaè, uop}e „nije mogla prepoznati filmkoji je snimila“?! Glumica je izme|uostalog novinarima rekla i kako je vrlorazo~arana odre|enim izmjenama kojesu napravljene u scenariju filma, te da„finalni proizvod“ ni izbliza nepredstavlja ono {to je ona o~ekivala.Naàlost, nisu samo Miri Furlaniznevjerena o~ekivanja: ve}ina novinarakoji prate SFF sloìli su se kako jeLon~arevi}ev film jedan od najslabijihkoji su prikazani u ovogodi{njemTakmi~arskom programu. (M.R.)

Nakon posljednjeg sastanka odrànog uMostaru, dodatno je splasnuo po~etnioptimizam lidera SDA SSulejmana Tihi}a dabi najprije u bilateralnim pregovorima sliderom HDZ-a DDraganom ôvi}em, apotom i s liderom SNSD-a MMiloradomDodikom, mogao razrije{iti enigmu okopresude „Sejdi} i Finci“. Nekoliko danapred mostarski sastanak sa ôvi}em, Tihi}je slavodobitno izjavio da je s ôvi}emprakti~no dogovorio rje{enje presude„Sejdi} i Finci“, i to na najpovoljnijimogu}i na~in: bez uspostave tre}e izbornejednice i bez primjene asimetri~nihizbornih rje{enja.Tihi} je pojasnio da bi obaprincipa bila ispo{tovana ako bi se ~lanoviPredsjedni{tva BiH ubudu}e birali naposredan na~in - iz reda izabranihzastupnika u Parlamentu BiH.

No, dogovor Tihi}a i ôvi}a, ~ak i da jepostignut, ne zna~i prakti~no ni{ta bezpristanka klju~nog partnera iz RepublikeSrpske, MMilorada Dodika. U svim ranijimjavnim istupima, Dodik je ponavljao da jeRepublika Srpska ve} prona{la rje{enje zapresudu „Sejdi} i Finci“- ~lan Pred sjed -ni{tva BiH iz RS-a birao bi se kao i do sada,dakle na izravan na~in, pri ~emu bi se izUstava izbrisala nacionalna odrednicapredloènog kandidata. Dodiku je posvenebitno na koji }e se na~in birati ~lanPredsjedni{tva BiH iz RS-a, jer }e usvakom slu~aju biti izabran Srbin. No,svjestan je ~injenice da hrvatske partijenikada ne}e pristati na izravan izbor dva~lana Predsjedni{tva iz Federacije BiH,zbog straha od ponavljanja „slu~aja

Kom{i}“, kao i ~injenice da bo{nja~kepartije ne}e pristati na asimetri~na izbornarje{enja. Problem se moè razrije{iti nasamo jedan na~in: da Dodik odustane odizravnog izbora i da se sva tri ~lanaPredsjedni{tva BiH biraju na istovjetanna~in - iz reda zastupnika u ParlamentuBiH.

Ali, taj ustupak Dodik ne}e napravitibesplatno, dapa~e, on traì da se u istompaketu razije{i i problem dràvne i vojneimovine i to na na~in da se sva imovina,suprotno odluci Ustavnog suda BiH, uknjiìna entitete! Naravno da Tihi} nije niti moèpristati na Dodikov ultimatum, ako ni zbog~ega drugog a ono zbog ~injenice da zatakva rje{enja SDA ne bi mogla osigurative}insku podr{ku u Parlamentu BiH.

Sve su prilike da }e se Tihi}eva aktuelnapoliti~ka inicijativa okon~ati neslavno, naistovjetan na~in kako je ~etiri godine ranijeokon~ao famozni Prudski sporazum, ~iji suklju~ni akteri tako|er bili Tihi}, ôvi} iDodik. Rje{enje presude „Sejdi} i Finci“nije mogu}e prona}i sve dok trajeme|usobni rat bo{nja~kih lidera, prije svihTihi}a i LLagumdìje, koji u bilateralnimpregovorima s ôvi}em i Dodikom nemajunikakve {anse. Dodik i ôvi} o~ekuju da }eim onaj drugi bo{nja~ki lider s kojim nepregovaraju uvijek dati „bolju ponudu“.Dodiku je to ve} po{lo za rukom prijenekoliko mjeseci kada je od uzdrmanoglidera SDP-a Zlatka Lagumdìje dobio„bolju ponudu“ od one koju mu je davaoTihi}.

(A. Metiljevi})

Čović od Lagumdžijeočekuje „bolju ponudu“

KRAH TIHIĆEVE INICIJATIVE

MINI MARKET

KORAK NAPRIJED, NAZAD DVATihi} i ôvi} nisu uspjeli prona}i rje{enjeza slu~aj Sejdi}-Finci

Mira Furlan

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 21.8.2013 23:41

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


PRESUDA „SEJDI] I AHMI]“

Zasluge za otkrivanje oru`jau Te{nju pripadaju Harisu Sejdi}u i MuharemuAhmi}u?Iako u SIPA-i jo{ uvijek kriju u kojoj jefazi istraga o pronalasku velike koli~inevojnog naoruànja u selu Kalo{evi}ikod Te{nja, Te{njaci otvoreno pri~aju koje inspektorima Dràvne agencije zaistrage i za{titu otkrio lokaciju na kojojje arsenal zakopan. Tako se kao prvi nalisti osumnji~enih na{ao te{anjskibiznismen Haris Sejdi}, vlasnikkompanije Koteks, koji je ve} duèvrijeme u sukobu sa zastupnikom SDAu Parlamentu BiH [emsudinomMehmedovi}em. Sejdi} je, navodno,informaciju o naoruànju koje jezakopano 2002. dobio od MuharemaAhmi}a, ratnog komandanta 377.pousorske ljute vite{ke brigade ArmijeBiH, i poratnog pripadnika VojskeFederacije. No, budu}i da je Ahmi}jedan od najistaknutijih ~lanova SBB-au Te{nju, njegova uloga u najnovijojaferi sa skrivenim oru`jem nijeproblematizirana. (S.M.)

MINI MARKET

SFF 2013. na crvenom tepihu

Muharem Ahmi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 21.8.2013 23:42

Veli neki dan rediteljica JJasmila @bani} u intrervjuunekim doma}im novinama: ““Mi kao dru{tvo, nismoiskomunicirali odre|ene pojave u na{em dru{tvu”.

Imao sam pametnijeg posla toga dana (nedjelja je bila), alisam se angaìrao da saznam {ta je rediteljica htjela re}isvojim pozivom na “iskomuniciranje”. Pored mene je pro-letjelo prvih {est golova koje je istoga toga dana, te ve~eri,zapravo Barcelona utrpala Levanteu, tek sam nekakouhvatio na televiziji kada je na teren utr~ao nedokazanibrazilski genije NNeimar, a nekoliko minuta kasnije iza{aoargentinski mag LLeonard Messi. Volio bih da sam vidio

kako ta dvojica latinameri~kih ~arobnjaka iskomunicirajunekakav gol, ili barem stoprocentnu {ansu.

Ostavimo po strani taj sarajevski, bezmalo kanoniz ir a-ni prigodni~arski filmski novogovor (project manageri,kastinzi, fondovi, idi mi, do|i mi folovi), taj rogobatno,neuko sro~eni apel iskomuniciranje prevodim, po na{ki,kao razborit i istinoljubiv poziv na razgovor, dijalog,polemi~an, neugodan, ali u kona~nici ljekovit i produkti-van. Stvar sa famoznom “sarajevskom {kolom filma”stoji, katastrofalno, poraàvaju}e. Estetski najprije, eti~kinakon toga. Nijedno va`no pitanje niti jedan bosansko-hercegova~ki film nije postavio, a kamoli da je artisti~ki,kreativno, odgovorno stao iza svog umjetni~kog djela;razlozi su prepoznatljivi - konformisti~ki, egoisti~ni,

pohlepni, sitnosopstveni~ki. U osnovi se radi o zdruènojsolidarnoj nemo}i, dogovornoj amneziji. Kakav bi se nez-aboravan dokumentarac mogao snimiti, uzgred budire~eno, o jezivoj plja~ki koju je izvr{ila uzurpatorskafamilija GGani} nad imovinom nesretne obiteljiKova~evi}? A ko }e to snimiti, koga to uop}e interesira,za{to bi to u bilo kome smislu bila inspirativna “filmas-ka materija”? Obitelj Gani}, bez trunke gri`nje savjesti iprimisli da je ne{to sporno u njihovoj vertikalnoj socijal-noj pokretljivosti, mar{ira, jedno po jedno, “crvenim tepi-hom” i ba{ ih briga. Do~ekuje ih tamo, na ulazu u

Narodno pozori{te, direktor Sarajevskog festivalaMirsad Purivatra. ““Kada sam ja zavr{io fakultet, zaposliosam se”, ispovijeda se onomad u nekim novinamaPurivatra; tu mi otkaè entuzijazam za daljim ~itanjemtog novinarskog trasha. Nikakav fakultet nigdje nijePurivatra zavr{io, {to je u osnovi neva`no, irelevantno,sve dok ne tvrdi da jeste.

Ni{ta ne bi trebalo biti sporno u tom etabliranjunovope~enih tajkuna u rado vi|enu socijalnu elitu;ni{ta se nama u Bosni i Hercegovini nije desilo {to

nije obiljeìlo, negdje vi{e, negdje manje, sve zemlje idràve koje su pro{le tranzicijsku golgotu. Nekom se tomoè svi|ati i ne svi|ati, ali to je, fatalisti~ki gledano,


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Nije, barem ja mislim da je tako, odvažno i hrabro u regionalnom pro-gramu Sarajevo film festivala prikazivati oštre, jetke kritike rumun-skih, turskih, srpskih… redatelja koji se bave stvarnošću u svojimdržavama; bolno je i traumatično to što Bosna i Hercegovina nemaravnopravan umjetničko-filmski ekvivalent. Čime se zadnjih pet-šestgodina bavi “dečko koji je obećavao”, reditelj Pjer Žalica? Glupostimai vjerojatno obilno plaćenim ublehaškim besposlicama, efemernimfenomenima poput “Plavog orkestra”, ili apologetskim dokumentarci-ma o besprizornom prevarantu, voditelju, humanisti i stomatologuAlmiru Čehajiću Batku

KRIVOTVORENJE BANALNOSTIPi{e: SENAD AVDI]

Jedan bauk kru i Bosnom i Herceg

Iluzije:Iluzije.qxd 22.8.2013 2:46

tako, skoro je nemogu}e na te procese utjecati. (Pre)ostali su tek izolirani, koliko-toliko, oslobo|eni individual-

ci unutar atomiziranog prostora za javno ispoljavanje i angaìran,aktivan odnos prema, ugrubo re~eno, “stvarnosti”. Bilo binepravedno, a pogotovo neta~no i neodgovorno, tvrditi da su fil-madìje, ove na{e bosanskohercegova~ke, suodgovorne za bilo {takvarno, {tetno: njihov crimen je druge prirode: sadrì se u netalen-tu, konformizmu, oportunisti~kom “snalaènju”. I sve je dobro, isve je okej, samo ne talasati, ne postavljati glupa pitanja nasve~arskim presicama, ne vu}i vraga za rep…

Nije, barem ja mislim da je tako, odva`no i hrabro u regionalnomprogramu Sarajevo film festivala prikazivati o{tre, jetke kritikerumunskih, turskih, srpskih… redatelja koji se bave stvarno{}u u

svojim dràvama; bolno je i traumati~no to {to Bosna i Hercegovina nema

ravnopravan umjetni~ko-filmski ekvivalent. îme se zadnjih pet-{estgodina bavi “de~ko koji je obe}avao”, reditelj PPjer @alica? Glupostima ivjerojatno obilno pla}enim ubleha{kim besposlicama, efemernimfenomenima poput “Plavog orkestra”, ili apologetskim dokumentarcimao besprizornom prevarantu, voditelju, humanisti i stomatologu AAlmiruêhaji}u Batku. Nakon svih (i uprkos njima) materijalnih dokaza da je@alicin makro i finansijski za{titnik AAdemir Kenovi} ma{tovit prevaranti probisvijet, njega se titulira kao “uglednog redatelja”.

Cijela ta scena, filmsko-producentska, kojom vr{ljaju uljezi,amateri, hoh{tapleri, neznalice, zlo}udna je najvi{e zbog toga{to agresivno i honorirano ostavlja privid da u Bosni i

Hercegovini, kao dru{tvu i dràvi, te~e med i mlijeko; osim u vri-jeme kada se Sarajevo film festival “uglavi” izme|u dva bajrama;tada je, kaù, mogu}e da poteku rukavci èstokih pi}a… �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

ÛDO BH KINEMATOGRAFIJEObitelj Gani} na okupu

ÛDO BH. KINEMATOGRAFIJEObitelj Gani} na okupu

egovinom - bauk dogovornog oportunizma


ÊTVRTAK, 15. AUGUSTUmro je danas SMILJKO [AGOLJ,

novinar i profesor novinarstva naSveu~ili{tu u Mostaru. Svakakvih se svinja -rija, pizdarija, ideolo{kih nepodop{tina, odradikalne partizan{tine do eksremneusta(v){tine profesor [agolj nabrbljao uposljednjih 40 godina. O njemu sudecenijama kruìla, uglavnom usmena,predanja, manje, ili vi{e efektna, koja je,naravno, te{ko provjeriti.

Vjerujem samo onom {to sam osobno~uo i li~no vidio; vozio mene Smiljko[agolj jednom ku}i u bijelom „golfu dvici“,godinu-dvije pred rat. A na retrovizoru musve~ano oka~ena zastavica Fudbalskogkluba Partizan. „„Smiljko“, upozoravam gaja iz pozicije neizlije~enog „hajdukovca“negdje na Dolac Malti, „„{to }e ti ovazastavica u autu“! „ [ta treba?!“, ljutnu se[agolj, „„da stavim zastavicu Crvenezvezde“?!

PETAK, 16. AUGUSTBio sam pro{le godine, a ove sam

propustio veliko narodno veselje uêvljanovi}ima, bodljevinu bikova, {atore,derneke, trgovinu. Kaè mi danas prijatelj,tradicionalni hodo~asnik êvljanovi}a, daje na jednom od milion {atora pod kojim sepjevalo, kr{ilo, pilo, stajao natpis: ZA BRA -NJE NO PJEVAÎCU PIPKATI MA SNIMPRSTIMA!

[to ti je higijena, ~ovje~e!

SUBOTA, 17. AUGUSTNekoliko sam puta pogledao trku na

~etiri stotine metara sa preponama naSvjetskom atletskom prvenstvu u Moskvi.Pa`ljivo, koliko mogu, registriram sportskukarijeru de~ka koji se zove EMIR BEKRI],atleti~ara iz Srbije. Prije vi{e od 30 godinajedan podjednako fizi~ki mo}an atleti~ar saex-yu prostora, Slovenac ROK KOPITARprobio je „zvu~ni zid“ - istr~ao trku ispodpedeset sekundi i bio peti-{esti naOlimpijadi u Moskvi.

Dakle, pa`ljivo sam analizirao kakoovaj de~ko, Bekri} tr~i taj krug od 400metara; fenomenalno! Skoro sekundu brènego {to je ikada u ìvotu tr~ao.Odu{evljena je Srbija, pla~u od radosti tataAtif i mama MMirjana, sve je kako treba imora biti; ako se ovako nastavi, ekspanzijadatovitih ljudi koji se zovu Emir, Srbija biuskoro mogla postati jedan od potentnijihemirata...

NEDJELJA, 18. AUGUST Iza stra{nog, alarmiraju}eg poziva na

ubistvo dr. RE[ADA HAFIZOVI]A,profesora Fakulteta islamskih nauka, iponu|ene (nabavne) cijene za taj sve~aniteroristi~ki akt, stoje islamski anarhisti,pravovjernici okupljeni oko „mu sli man -

skog omladinskog“ ~asopisa SAFF. Treba litu brutalnu prijetnju shvatiti ozbiljno, ili jetreba minimizirati, stvar je procjenenadle`nih policijskih struktura.

Moj je sud da tu, nabrijanu, èstoku,radikalnu, su{tinski nepismenu balavurdijukoja se „maskirno“ krije iza SAFFA, unajmanju ruku ne bi trebalo potcijeniti.Osobito njihov destruktivni potencijal.Sva{ta se tu nakupilo, razli~itih se socio-psiholo{kih „uzoraka“ navuklo na taj„ultimativni, beskompromisni islam“.

Za razliku od njih, zadrtih radikala, jasam ponekad i tolerantan, umijem saslu{atinjihove razloge, motive, svjetonazore.Nemam {ta dodati, a ni oduzeti feno me -nalnoj definiciji najve}eg beo grad skogrockera CCaneta, lidera Partibrejkersa:„Muslimane koji se skidaju sa droge ialkohola kod nas zovu REHABIJE“

PONEDJELJAK, 19. AUGUSTTrebao sam, a kaù mi zemljaci - morao

sam, neizostavno, pro{le nedjelje skoknutina otvaranje dàmije na Planoj. Kako bih,

vele, uveli~ao tu sve~anost. U zadnji ~assam odustao, jer mi je ultimativni prijatelj izemljak,, rodom iz Ljubinja, ne{to maloranije opri~ao tegobne, mu~ne dojmovekoje je ponio sa sobom nekoliko dananakon otvaranja dàmije u toj isto~no -hercego va~koj kasabi. „Kada se razi{aodijasporski dàmat, oko dàmije je ostalosamo zmijsko jebali{te.“

Dàmija u Planoj tradicionalno se ve}dva-tri stolje}a zove „Avdi}a dàmijom“;jedan moj predak nije bio uskogrudibezbo`nik, nije dangubio nego je bioozbiljan, smjeran vjernik i nemali imetakuloìo u njenu izgradnju.

Pro{le godine, u dana{nji dan, ni danranije, ni dan kasnije, dobio sam s po sve to -

m autora MIRKA KOVAÂ, prera|enoizdanje njegove knjige „Gubili{te“. „„Pro -ma tram dje~aka s bijelom mrenom na oku ikr~agom vode u ruci“, pi{e Mirko oiskustvu putovanja u autobusu izme|uBile}e i Trebinja. „„Na{a varo{ (Bile}a, op.ja) nije na granici Crne Gore i Hercegovine,ve} na granici sna i jave“, boànstvenodefinira taj duhovno-geostrate{ki teritorijKova~.

E, tako je „dje~ak sa bijelom mrenomna oku“, dakle ja, otputovao nekog davnogljeta u posjetu rodbini na Planu,grozomornim, klaustrofobi~nim „Centro -trans ovim“ autobusom. Na nekoj divljoj,navrat- nanos izmi{ljenoj stanici iza Stoca(Domanovi}i, Berkovi}i...?), u autobus jeu{la kr{na hercegova~ka djevoj~ica, kojimjesec starija, ili mla|a od mene i sjela domene. Na usko pripijenoj majici pisalo je:PETING. „„Dobra ti majica“, zapodjenem jaudvara~ko druènje. „„Poslao mi ujak izNjema~ke“, rezervirano }e mi odbrusitikra sotica. „A koliko je tebi godina“,nastavim znatièljno. „„SEDAMLES“, velimoj hercegova~ki curetak.

UTORAK, 20. AUGUST„A, Boga ti“, pita me prijateljica,

trebala bi biti upu}ena u kakvu-takvu su {ti -nu, ali joj nijedan regionalni spektakluk nepromakne „„koliko je visok onaj NINORASPUDI]?“ „Nemam pojma, ali mislimda je visok nekih dva i po- tri metra“. „Ma,vidim ja da je puno vi{i od NEDEUKRADEN.“ Na{ se cijeli anga`man,navodno kriti~ka naracija, sveo na tajestradno - zabavni nivo/razinu.

SRIJEDA, 21. AUGUSTNe}u ljudima da prisjedam na muku, ali

dosta su podijeljena mi{ljenja oko novogfilmskog ostvarenja FARUKA LON AR E -VI]A: jedni tvrde da je film lo{, drugi se neslaù - kaù da je uàsan. Dok se nedogovore te {kole mi{ljenja, citirat }unajve}eg bh. reìsera HAJRUDINA [IBUKRVAVCA: „ Ogromna je patnja napraviti(i) lo{ film, a kamoli dobar.“


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica-874b:ISPRAVNA-oglasi.qxd 5.8.2013 15:06 Page 4


KO NE SLU[A PJESMU,SLU[AT ]E OLUJU

Kom{i} ponoviostav da se ratniciljevi ne moguostvariti mirnimputem^lan Predsjedni{tva BiH Neboj{aRadmanovi} sugerirao je svom kolegi@eljku Kom{i}u da “opozove svojpoziv na naoruàvanje i da time pokaèda nije ozbiljno mislio”, kada je nedavnoizjavio da }e “svako kome je stalo dodràve uzeti oru`je i braniti dràvu uko-liko bi se Republika Srpska poklu{alaotcijepiti”.Kom{i} se ponovo oglasio i, suprotnoRadmanovi}evoj preporuci, dodatnopojasnio i u~vrstio svoj raniji stav da“nema niti }e biti nasilnog ili mirnogotcjepljenja RS-a”. “Kao {to je meni jasno da nemanasilnog ili ’mirnog’ ukidanjaRepublike Srpske, pogotovo mimovolje ljudi koji ìve u RS-u, nadam seda su kona~no i politi~ari iz SNSD-ashvatili teìnu pri~a o otcjepljenjuRS.” Kom{i} u saop}enju kaè da je naglasrekao ono {to svi znaju i ~ega se svipla{e u ovoj zemlji - da je neodgovornomisliti kako se ratni ciljevi mogu ostvaritimirnim putem. (A.M.)

MINI MARKET

Ministartvo finansija i trezora BiH udnevnim novinama objavilo je oglas oprodaji rabljenih vozila me|u kojima je iskupocjeni Audi A8, u kojem sudopredsjedavaju}i Vije}a ministar iministar finansija i trezora BiH NNikola[piri} i njegov voza~ JJovo Stevandi}doìvili saobra}ajnu nesre}u u Drvaru

po~etkom decembra pro{le godine. NaAudiju je po~injena totalna materijalna{teta, a ni [piri} ni njegov voza~Stevandi} ne snose ni krivi~nu, nidisciplinsku odgovornost jer policija urodnom gradu ministra [piri}a jo{ uvijeknije utvrdila ko je odgovoran za te{kusaobra}ajnu nesre}u. (M.F.)

JOVO NANOVO

Vozač Nikole Špirića zadužionovi Audi, skuplji od onog

koji je slupao u Drvaru

Izgleda da je kona~no rije{ena misterijajednog od najkontroverznijih likovaposlijeratne BiH, MMorrisa Powera. OvajIrac bosanskohercegova~kog porijekla,prema tvrdnjama na{eg izvora, zapravo jeMuris Palo. Morris ili Muris imao je jakeveze u OHR-u, gdje je radio u kancelariji zapovratak i rekonstrukciju, a navodno je biouvezan i u britansku obavje{tajnu mreù na

Balkanu. Imao je veze i vezice kako uzvani~nim politi~ko-policijskim i oba vje -{tajnim krugovima tako i u poslovnim.Ina~e, prema tvrdnjama na{eg izvora, Paloje odrastao u kom{iluku aktuelnog ~lanaPredsjedni{tva BiH @@eljka Kom{i}a, azajedno su se prije rata bavili pado bran -stvom.

(M.F.)

IRAC POWER, BOSANAC PALO

Iza imena irskog državljaninaMorrisa Powera krije se

Bosanac Muris Palo

Morris Power (u sredini)

@eljko Kom{i}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 21.8.2013 23:45

PRO ET CONTRA


SDP IMA U PLANU I LANU

Lana Mikuli}, k}i federalnogminstra pravdeZorana Mikuli}a,o~ekujezaposlenje ufederalnim institucijama Na listi kandidata koji su, poslijepolaganja pismenog ispita, ispunili sveuvjete za volontiranje u federalnomMinistarstvu za pitanja branitelja, na{lase i Lana Mikuli}. Mlada je profesoricaengleskog jezika i knjièvnostirangirana na 15 mjestu, me|u 23kandidata koji su zadovoljili kriterije, alinije poznato da li je angaìrana. Kako jeme|utim Lana Mikuli} k}erkafederalnog ministra pravde ZoranaMikuli}a, dok se na ~elu Ministarstvaza pitanja branitelja nalazi njegovstrana~ki kolega iz SDP-a ZukanHelez, ne treba sumnjati da }e se zaovu profesoricu engleskog jezika na}ineko zaposlenje. (S.M.)

MINI MARKET

VESO VEGAR

PotparolHDZ-a 1990

DAMi{ljenja sam da je to dobarmodel kako se moè provestiodluka Evropskog suda zaljudska prava a istovremenobiti po~etak ustavne reformeBiH.

ALMIR TERZI]

Novinar„Oslobo|enja“

DA/NEUkoliko bi se osiguralo da se~lanovi Predsjedni{tva birajuiz oba eniteta posredno, to bibilo jedno od rje{enja koje bivodilo ka napretku u rje{enjupitanja provedbe presudeEvropskog suda za ljudskaprava. Dalje uvo|enjeasimetri~nih rje{enja nijedobro za BiH.

HANKA VAJZOVI]

Profesoricana FPN-u

DA/NEîni se da je demokratskijeiza}i na izbore, a ne da se ~lanPredsjedni{tva bira izParlamenta. Ako nema drugogna~ina da se postigne dogovori da se neki procesi pokrenu,onda sam za to da se birajuposredno, iz Parlamenta.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DASmatram da bi se me|u ljudimakoji dospiju u parlamentarneklupe ipak mogla isprofiliratiosoba koja bi mogla ovu zemljupovesti kona~no naprijed, jerina~e prijete nam veliki problemi.

EMIR KADRI]

DirektorStudentskogcentra

DASlaèm se da se ~lanoviPredsjedni{tva birajuposredno, iz Parlamenta,zbog toga {to se jedino takomogu provesti presudeme|unarodnog suda.

BESIMA BORI]

Zastupnica ufederalnomParlamentu

DA/NEMi{ljenja sam da jedemokratskiji pristup direktnihizbora. No, prijedlog da se~lanovi Predsjedni{tva birajuposredno, iz Parlamenta, nijelo{iji. Najlo{ija varijanta bila bikad bismo imali asimetri~narje{enja u dva entiteta.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Slažete li se sa prijedlogom dase članovi Predsjedništva BiH

biraju posredno, iz Parlamenta?

Priredila: Ma{a ]osi}

Zoran Mikuli}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 21.8.2013 23:44

[ef Posebnog odjela za organiziranikriminal, privredni kriminal ikorupciju Tuìteljstva BiH BBoòMihajlovi} saslu{ao je trojicuinspektora Dràvne agencije za

istrage i za{titu (SIPA) koji su odbilinare|enje direktora GGorana Zupca da bezsudskog naloga prate [[emsudina Meh me -dovi}a. Iako u Tuìteljstvu BiH nisu èljelikomentirati informaciju Federalne tele vi -zije o saslu{anju operativaca SIPA-e,nezvani~no doznajemo da su tuìteljuMihajlovi}u prezentirani ~vrsti dokazi onezakonitom radu direktora Zupca. Prijepetnaest dana smo, podsjetimo, objavili da


ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Desetak dana nakon štoje „SB“ objavila da jedirektor SIPA-e GORANZUBAC nezakonito izdaonalog za praćenjedržavnog zastupnikaŠEMSUDINA MEHMEDOVIĆA, trojica policijskih inspektora koji su odbili naređenjedirektora saslušani su uTužiteljstvu BiH; dok suoperativci SIPA-e davaliiskaz u Tužiteljstvu BiH,među njihovim je šefovi-ma nastala pometnja

Tuìtelj Boò Mihajlovi} i poslije saslu{anja inspektoraSIPA-e smatra da nema dovoljno dokaza za otvaranje

istrage protiv njihovog {efa Gorana Zupca

GORAN ZUBAC PLANIRAOHAP[ENJE GLAVNOG DR@AVNOG

TU@ITELJA GORANA SALIHOVI]A?!

POLICAJAC PROTIVTU@ITELJSTVADirektor SIPA-e GoranZubac naredio je svojimoperativcima da uhapseglavnog dràvnog tuìteljaGorana Salihovi}a akootkriju bilo kakav kontaktizme|u njega i [emsudinaMehmedovi}a

sipa suza:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 19:22

je Goran Zubac, nakon {to je TuìteljstvoBiH 19. jula odbilo zahtjev za odre|ivanjepritvora uhap{enom dràvnom zastupniku[emsudinu Mehmedovi}u, naloìo inspek -to rima SIPA-e da ga prate i nadziru 24 sata.No, kako za provo|enje posebnih istra`nihradnji direktor Zubac nije prethodnopribavio sudski nalog, inspektori su odbilinjegovo nare|enje, a potom uredno sa~inilislu`bene zabilje{ke. Tada je otkriveno da je,pored zastupnika SDA u Parlamentu BiH[emsudina Mehmedovi}a, direktor SIPA-eGoran Zubac naredio da se prati, a mogu}ei prislu{kuje, i glavni dràvni tuìtelj GGoranSalihovi}, sa kojim je otvoreno zaratio prijemjesec dana?!

PRIVATNE ISTRAGE DIREKTORA SIPA-eI mada su trojica inspektora SIPA-e

Boù Mihajlovi}a detaljno upoznali stajnim, (polu)privatnim istragama direktoraZupca i zabrinjavaju}im kr{enjemzakonskih ovlasti, reakcija dràvnogtuìtelja za njih je bila posve neo~ekivana.

Unato~ ~injenici da su mu operativci SIPA-ereferirali kako je odmetnuti direktor Zubacplanirao uhapsiti ~ak i glavnog dràvnogtuìtelja Gorana Salihovi}a, samo da jeotkriven bilo kakav kontakt, fizi~ki ilitelefonski, izme|u njega i [emsudinaMehmedovi}a, Boò Mihajlovi} je nakonsaslu{anja kazao kako nema dovoljno~vrstih indicija za pokretanje istrage,insinuiraju}i da se iskazi policajaca svodena rekla-kazala. Neobja{njiva lako}a sakojom je Mihajlovi}, barem za sada,odbacio te{ke optu`be na ra~un Zupca,samo je, me|utim, za naivne inspektoreSIPA-e bila iznena|uju}a. U proteklih jegodinu-dvije dana, prisjetimo se, tuìteljBoò Mihajlovi} kao {ef Posebnog odjelaza organizirani kriminal i korupciju,jednako „principijelno“ ignorirao vi{epolicijskih i obavje{tajnih izvje{}a okorumpiranosti svog nekada{njeg {efa,biv{eg glavnog dràvnog tuìtelja MMilorada

13

NEZAKONITA HAP[ENJA, PRA]ENJA, PRISLU[KIVANJA

��

22.8.2013. I SLOBODNA BOSNA

PREBACIVANJE KRIVNJE:Zubac i Hrgić su, navod-no, u strahu od mogućihsankcija, pokušali svukrivnju svaliti naDivkovića, ali im je šefCentra za istraživanje ratnih zločina jasnostavio do znanja kakoneće prihvatiti ulogu„žrtvenog janjeta“

KOGA SE I ÊGAPLA[I GORANSALIHOVI]Unato~ te{kimoptu`bama iz SIPA-e,na odgovor {efaTuìteljstva BiH jo{se uvijek ~eka

ÎME JEAN\ELKO HRGI]ZASLU@IO PRIZNANJENa~elnikKriminalisti~ko-istra`nog odjelaSIPA-e je desna rukadirektora Zupca


Bara{ina, kao i prijave protiv kolege OOlegaâvke, protiv kojih su, tako|er, obu sta vlje -ne sve istrage.

Prema informacijama Slobodne Bosneiz izvora bliskih SIPA-i, nakon {to jedirektor Goran Zubac doznao da suslu`bene zabilje{ke trojice inspektoradospjele u Tuìteljstvo BiH, me|u~elnicima te policijske agencije nastala jeprava pometnja. Na jednoj su se strani na{liGoran Zubac i njegov najbliì suradnikAn|elko Hrgi}, na~elnik Kriminalisti~ko-istra`nog odjela, a na drugoj IIvica Divkovi},

koji rukovodi Centrom za istraìvanje ratnihzlo~ina. Zubac i Hrgi} su, navodno, u strahuod mogu}ih sankcija, poku{ali svu krivnjusvaliti na Divkovi}a, ali im je {ef Centra zaistraìvanje ratnih zlo~ina koji je formalnobio zaduèn za istragu protiv Mehmedovi}ajasno stavio do znanja kako ne}e prihvatitiulogu „`rtvenog janjeta“. U {to, dakako,uop}e ne treba sumnjati, budu}i da se IvicaDivkovi} jo{ kao komesar MUP-aTuzlanskog kantona, a kasnije i kao {efRegionalnog ureda SIPA-e u Tuzli, navol{eban na~in izvukao iz brojnih afera koje

su obiljeìle njegovu policijsku karijeru.Trojcu Zubac - Hrgi} - Divkovi}, koji sukreirali cijelu „aferu Mehmedovi}“,svakako treba dodati i kompromitiranoginspektora u Centru za istraìvanje ratnihzlo~ina MMarija Kapetanovi}a.

KAZNENE I DISCIPLINSKE PRIJAVENakon {to je po diktatu direktora Gorana

Zupca zavr{io istragu protiv ratnogna~elnika policije u Te{nju [emsudinaMehmedovi}a, osumnji~enog za protu prav -no zatvaranje i maltretiranje srpskih civila,Kapetanovi} i ne krije da ima ambicijenaslijediti Hrgi}a na funkciji {efa Kriminal -isti ~ko-istra`nog odjela. înjenica da jeprotiv njega Odjelu za unutarnju kontrolu dosada podneseno desetak disciplinskih prijavaMarija Kapetanovi}a, o~evidno, uop}e nezabrinjava, budu}i da i protiv njegovihpretpostavljenih Gorana Zupca i An|elkaHrgi}a postoje kaznene prijave uTuìteljstvu BiH. Uporedo s istragom koju jetuìteljica VVesna Ili} otvorila zbog sumnji daje direktor SIPA-e Goran Zubaca 1992. ubiojednog bo{nja~kog civila na Ilidì, Posebniodjel za ratne zlo~ine Tuìteljstva BiH vodi iistragu o ratnom zlo~inu nad Srbima koji seiste godine dogodio u Livnu.

Prema infor ma cij ama do kojih je do{la„SB“ tada je u Livno iz zatvora Vojnepolicije HVO-a u Ljubu{kom dovedenodvanaest srpskih civila koji su uhap{eni uHrvatskoj, gdje su ìvjeli i radili do rata,nakon ~ega su svi mu~ki likvidirani. Tijela`rtava su prije desetak godina ekshumirana uokolici Livna, kada je i zvani~no otvorenaistraga protiv vi{e lokalnih vojnih i policijskihdu`nosnika. Izme|u ostalih, na listi osumnji -~e nih na{ao se i aktualni na~elnik Krimi -nalisti~ko-istra`nog odjela SIPA-e An|elkoHrgi}, navodno jer je kao pripadnik policijeu Livnu sudjelovao u prikrivanju togzlo~ina. �


ISTRAGA PROTIV GORANA ZUPCA

�

Da su Goran Zubac iAn|elko Hrgi} u proteklihgodinu i pol dana potpunoprivatizirali najva`niju dràvnupolicijsku agenciju i da ra~unepolaù samo svojim politi~kimpokroviteljima, dokazuje iapsurdna pozicija zamjenikadirektora SIPA-e Marka Do mi n -ko vi}a. Premda bi trebao bitiravnopravan partner GoranuZupcu, istina je da je njegov

zamjenik Dominkovi} ve} skorogodinu dana izoliran u svomuredu, da ga direktor i nepoziva na sastanke, da nemauvida niti u jednu va`nijupolicijsku istragu... Zubac se~ak pobrinuo da, kada odlazina godi{nji odmor ili duàslu`bena putovanja, svojeovlasti prenese na nekog odnajbliìh suradnika, kako bisprije~io Dominkovi}a da, ma -

kar i na nekoliko dana,preuzme rukovo|enje SIPA-om.

Sigurno je, me|utim, dadirektor Goran Zubac ne bimogao iza}i izvan institu cio na -lnih okvira, hapsiti i pratiti svojepoliti~ke protivnike, da mu unezakonitim poslovima nijezdu{no asistirao njegov po mo -}nik An|elko Hrgi}. Hrgi} je,dodajmo, u posljednjih deset

godina, koliko radi u SIPA-i,postao jedan od najimu}nijihlivanjskih policajaca. Preuredioje staru obiteljsku ku}u, sinukupio jo{ jednu u Livnu, k}erkidarovao poslovni prostor, azetu posao u Upravi zaindirektno oporezivanje. Cijelaobitelj Hrgi} ljeti odmara naotoku Viru kod Zadra, gdje jeAn|elko Hrgi} tako|er kupioku}u. �

PRIVATIZACIJA POLICIJE

Goran Zubac potpuno razvlastio svog zamjenikaMarka Dominkovića

(NE)OÊKIVANA REAKCIJATU@ITELJA MIHAJLOVI]ABoò Mihajlovi} s kolegamaMiroslavom Markovi}em i DianomKajmakovi}


„Znam da u dràvnoj Agenciji za istragei za{titu (SIPA) postoji slu`bena zabilje{kai slu`bena izjava lica koja su posvjedo~ilada je [emsudin Mehmedovi} rekao da,

ukoliko se njemu ne{to desi, postojinjegova lista za odstrel. Na toj listi nalazese imena tuìtelja, istraìtelja, a na njoj je imoje ime“, kaè na po~etku na{egrazgovora HHaris Sejdi}, vlasnik te{anjskefirme Koteks i biv{i ~lan SDA, koji se prijevi{e od godinu dana sukobio sa svojimpoliti~kim mentorom [[emsudinom Meh -

me dovi}em, dràvnim parlamentarcem i~lanom rukovodstva SDA.

DR@AVNI NEPRIJATELJPrema Sejdi}evim navodima, Meh me -

dovi} u svojim javnim istupima apostrofirada postoje firme i pojedinci koji munavodno rade o glavi, a me|u njima su on


TE[ANJSKE ILUZIJE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

MO]NI PRIVREDNIK KOJI JE“OCINKARIO“MEHMEDOVI]A

HEROJ I/LI ZLOÎNAC[emsudin Mehmedovi}, poslanik u dràvnom Parlamentu ipotpredsjednik SDA, obna{ao je mnoge odgovorne du`nostii suo~io se sa brojnim (ne)opravdnim optu`bama

tesanj:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 16:44

i njegova firma „Koteks“. „„PremaMehmedovi}u, ja sam dràvni neprijatelj, ado prije godinu dana odli~no smosura|ivali. Razi{li smo se, ali to nije razlogda mi kriminalci posljednjih nekolikomjeseci ‘obilaze’ oko ku}e, da primamla`ne prijave o postavljenim bombama, dokon sjedi s najpoznatijim kriminalcima uregionu“, kaè Sejdi} koji je zabrinut zasvoju i sigurnost svoje porodice.

Niko, pa ni sam Sejdi}, ne moè sasigurno{}u re}i kada je i zbog ~ega po~eosukob izme|u njega i Mehmedovi}a, ali„ratne sjekire“ otkopane su polovinomaprila pro{le godine kada je organizovanakriminalna grupa u ~ijem sastavu su biliAmer Tarabar, EElvir i AAlmir Merdi},

poznatiji kao KKurta, verbalno i fizi~kiprijetila i sukobila se sa SSalihom [i{i}em,vlasnikom i direktorom firme EurolineTe{anj, kojem su tada nanesene te{ketjelesne povrede. Ova kriminalna grupapoku{ala je likvidirati i SSabahudinaSinanovi}a, direktora firme HS Putevi, atelefonski su prijetili Harisu Sejdi}u iuznemiravali ga. I dok Sejdi} navodi kakomu je zbog sukoba sa Mehmedovi}emugroèn ìvot, a poslovanje firme dovedenou pitanje, Mehmedovi} optuùje upravoSejdi}a da mu je on “napakovao” prijaveSIPA-i, od skivanja oru`ja do ratnihzlo~ina.

PUT BEZ POVRATKA„Imao sam 15 godina kada je rat po~eo

i o ratnim zlo~inima ne znam mnogo. [to seti~e naoruànja koje su pripadnici SIPA-epo~etkom jula prona{li na podru~ju selaKalo{evi}i, mogu re}i samo to da ja nisambio ni u policijskim, ni u vojnim, ni uobavje{tajnim strukturama. Nemam nibager niti kamion pogodan za transportnaoruànja. Ho}u re}i, o tom naoruànjuznao sam samo ono {to se pri~alo po ~ar{iji,a prema tim pri~ama ono je bilo na mij -enjeno ilegalnom trì{tu“, kaè Sejdi}.

Prije definitivnog razlaza sa Meh me do -

vi}em, Haris Sejdi} je ~etiri godine bioposlanik u Skup{tini Zeni~ko-dobojskogkantona. Prema Sejdi}evim navodima,poslanici SDA nisu radili po instrukcijamaKantonalnog odbora SDA nego isklju~ivopo instrukcijama [emsudina Meh me do -vi}a.

„On je govorio {ta i kako da se radi,koje ta~ke dnevnog reda da pro|u, a {ta dase obara... A to smo radili da bismo njemudràli rejting i da bi imao utjecaj u stranci.To se najbolje pokazalo prilikomodràvanja Kongresa SDA krajem maja2009. godine. On nije prisustvovaoKongresu, ali prema nepisanim napucimami smo glasali za Sulejmana Tihi}a. Njemuje bilo bitno da osigura mjesto pot pred -sjednika i zahvaljuju}i meni i nama od petkandidata on je bio na ~etvrtom mjestu pobroju o glasova“, kaè Sejdi}. Dodaje da jedvije godine kasnije saznao da jeMehmedovi} no} uo~i odràvanjaKongresa i BBakiru Izetbegovi}u iSulejmanu Tihi}u poslao SMS porukeidenti~nog sadràja: „[[efe, ne brinite ni{ta,sutra pobje|ujemo sigurno!“

Nakon Kongresa SDA uslijedile supripreme za op}e izbore, koji su odràni uoktobru 2010. godine. Haris Sejdi}, kao~ovjek od povjerenja [emsudina


PUKLA TIKVA

��

Haris Sejdi}: “Sukob izme|u mene idugogodi{njeg prijatelja [emsudinaMehmedovi}a ja nisam pokrenuo!“

Vlasnik tešanjskefirme “Koteks” i bivši

član SDA HARISSEJDIĆ tvrdi da se

njegovo ime nalazi nalisti za odstrel koju jesačinio ŠEMSUDINA

MEHMEDOVIĆ,državni parlamentaraci potpredsjednik SDA.

Dojučerašnji prvisaradnici Sejdić i

Mehmedović postali suotvoreni neprijatelji.

I dok Sejdić tvrdi kakomu je zbog sukoba sa

Mehmedovićemugrožen život, a poslo-vanje firme dovedeno

u pitanje, Mehmedovićoptužuje Sejdića damu je on montirao prijave SIPA-i, od

skrivanja oružja doratnih zločina

MLAD I (NADO)BUDANHaris Sejdi}, privatnik koji sene boji politi~kih mo}nika


Mehmedovi}a, dobio je partijski zadatak dabude na ~elu njegovog izbornog {taba.Mehmedovi} je bio nosilac liste SDA zaParlament BiH. „„Dok sam ja u stranci,nema {ta da se brine{“, navodno je Sejdi}urekao Mehmedovi} obe}avaju}i munavodno mjesto ministra unutra{njih po -slova u Vladi ZE-DO kantona. Slijedila jepredizborna kampanja, obilazak vjerskihslu`benika, pred stavnika Islamske za jed -nice, pre di zbo r ni skupovi, (ne) for ma lnisastanci...

„Lagao sam bira~e skupa s njim, hodao,jeo, pio... Nije tajna da smo ‘ulijetali’ tamogdje treba, 500, 1.000 maraka. Nije me stid,mislio sam i danas mislim da sam ~iniodobro. Problem je to {to je taj ~ovjek sve {toje ra|eno za SDA, iskoristio samo iisklju~ivo za vlastitu promociju“, tvrdi Sejdi}koji je iz uskog kruga Meh me do vi} evihsaradnika udaljen nakon odràvanja op}ihizbora. „„Pet do deset dana nakon izboraosjetio sam da se odnosi hlade, a u decembrusu po~ele ~udne pri~e. Navodno da samdobar, ali preambiciozan, da sam nemoralan,da ho}u slagati, da volim ène... A o momeventualnom u~e{}u u izvr{noj vlasti vi{enije bilo ni govora“, kaè Sejdi}. Tvrdi da jeu vi{e navrata, bezuspje{no, poku{avaorazgovarati sa Mehmedovi}em, a licem ulice sreli su se krajm jula 2011. godine.

„Do kada ti misli{ pljuvati po meni?,bilo je prvo pitanje koje mi jeMehmedovi} postavio, na {ta sam mu jaodgovorio da ja o njemu ni{ta ne pri~am,ali da on po meni pljuje gdje god sepojavi i sve sam mu nabrojao. Taj

razgovor zaklju~io sam izjavom da gacijenim i po{tujem, ali da imam svojedostojanstvo i da ga se ne bojim, a akonastavi {iriti laì i tra~eve, to ne}e bitidobro ni za njega, ni za mene“, kaèSejdi}. �


TE[ANJSKE ILUZIJE

�

Krajem jula ove godine Harisu Sejdi}u ufirmu „Kopeks“ stigla su dva preporu~enapisma. Sejdi} je zvani~no pozvan naslu`beni razgovor u SDA da da izjavu. „Upetak, 2. augusta, oti{ao sam u SDA gdjesu me do~ekali Alija Ogi} i Aida Salki}.Re~eno mi je da je zbog sukoba izme|umene i Mehmedovi}a situacija u Te{njunapeta, da su ljudi podijeljeni i da trpiugled stranke, te da je za nedjeljuzakazana sjednica Izvr{nog odbora SDAna kojoj }e se raspravljati o momisklju~enju iz stranke. Ja sam ih pitaoza{to se ne raspravlja o isklju~enjuMehmedovi}a koji na sav glas pri~a

protiv Bakira Izetbegovi}a i SulejmanaTihi}am i nanosi {tetu ugledu stranke.Nisu mi odgovorili, ali opet su me optuìlida sam ja odao lokaciju skrivenognaoruànja u selu Kalo{evi}i. Kada samim dokazao da s tim nemam nikakveveze, na red su do{li ratni zlo~ini. Nisamimao ni vremena ni strpljenja da se vi{eubje|ujem pa sam napustio prostorijestranke a dva dana kasnije zvani~no sami isklju~en iz SDA“, obja{njava Haris Sejdi}navode}i kako Mehmedovi} prijeti ne samonjemu li~no nego i njegovim saradnicima iprijateljima, a poku{ava ugroziti i njegoveposlove. �

ISKLJUÊNJE IZ SDA

Neprijateljstvo koje narušava„bezbjednosne prilike u Tešnju“


Po~etkom marta ove godineodràna su tri poslovna foruma,jedan u Kataru i dva u Emiratima,na kojima je privredna delegacijaBiH po prvi put nastupila

„organizovano i pripremljeno“. Tako je,naime, ustvrdio {ef bh. diplomatije ZZlatkoLagumdìja, hvale}i se da je posjeta Katarui Emiratima pripremana puna dva mjesecau tijesnoj suradnji s privrednim komorama idrugim nadle`nim institucijama BiH.

„Do{li smo organizovani i pripremljeni.Nismo vi{e seoski tim pa da svi idemo ‘naloptu’. Ovo je za na{e doma}ine stra{na

promjena“, pohvalio se Lagumdìja uDnevnom avazu.

No, pet mjeseci nakon posjete Kataru iEmiratima, pokazalo se da je Lagumdìja,najblaè re~eno, pretjerao s pohvalama navlastiti ra~un. Ne samo da od arapskihinvestitora jo{ uvijek nema ni traga ni glasa,nego je tek prije nekoliko dana, pet mjesecinakon odrànih poslovnih foruma u Dohi,Abu Dabiju i Dubaiju, Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa BiH uputilojavni poziv zainteresiranim privrednimdru{tvima u BiH da dostave razvojneprojekte koje }e potom ovo Ministarstvopredstaviti investitorima iz Katara i Emirata!

Bilo bi logi~no da je takav poziv upu}enprije poslovnih foruma u Kataru i

Emiratima kako privredna delegacija BiHne bi na ovim forumima nastupila „kaoseoski tim“.

înjenica da je javni poziv za dostavuprojekata upu}en tek pet mjeseci nakon {tosu odràni poslovni forumi u Kataru iEmiratima, upu}uje na dva mogu}azaklju~ka: ili je privredna delegacija BiH,predvo|ena Lagumdìjom, otputovala „kaoseoski tim“ - bez pripremljenihinvesticijskih projekata, ili je pak izloìlanedovoljno atraktivne i neuvjerljivoobrazloène projekte na koje arapskiinvestitori jednostavno nisu „zatrzali“, pa jeMinistarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH pozvaloprivrednike da dostave nove projekte. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Mršav rezultat privrednih foruma u Kataru i Emiratima

Pet mjeseci nakon što su održani privredniforumi u Kataru i Emiratima, BiH traži projekte

koje će predstaviti arapskim investitorima

“POPRAVNI” KOD ARAPSKIH INVESTITORABiH tek prikuplja projekte zainvestitore iz Emirata i Katara

Skandal:Skandal.qxd 21.8.2013 16:54

James J. Tillman, direktor Me|u na rod -nog programa Minista rs tva pravdeSAD-a za obuku i pomo} ukriminalisti~kim istragama (ICITAP)u Bosni i Hercegovini, pro{le nedjelje

napustio je BiH. To je, barem za sada, jedinasigurna, provjerena i ta~na informacija. Dokneki izvori, naime, tvrde da je Tillmanpro{le nedjelje sarajevski aerodromnapustio u pratnji agenata Federal BureauInvestigationa (FBI), te da je po dolasku uSAD pritvoren, zbog te{kih optu`bi zakorupciju, njemu bliski saradnici kaù da tajdugogodi{nji supervizor svih policijskihagencija u BiH nije ni uhap{en nisuspendovan sa mjesta direktora ICI TA P -a.

Tre}a je verzija da je James Tillman uMinistarstvo pravde SAD-a pozvan kako bidao iskaz jer ga je lokalna slu`benicaICITAP-a EElvira Kavazovi}, ~iji je suprugdjelatnik federalnog MUP-a, optuìla zaseksualno uznemiravanje. Osim ElvireKavazovi}, na{i izvori spominju i Tillman -ovu bliskost sa SSusan Ninom Carroll, vi{improgram savjetnikom pri ICITAP-u BiH.Bilo, kako bilo, vi{e go di {nji najmo}niji,najutjecajniji „ameri~ki ~ovjek u BiH“zavr{io je svoju uzbudljivu pustolovinu una{oj zemlji.

POLICIJSKI SUPERVIZOR, KADROVIK ILI [PIJUN

I mada je sasvim izvjesno da je Tillmannaprasno povu~en iz BiH, pod nejasnimokolnostima, sagovornici koji ga poznajuo{tro demantuju navode o seksualnom


TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

James J. Tillman, direktor Međunarodnog programaMinistarstva pravde SAD-a za obuku i pomoć u kriminalističkim istragama (ICITAP) u Bosni i

Hercegovini, napustio je BiH pod nejasnim okolnostima.I dok jedni tvrde kako su američke federalne policijske

vlasti pritvorile Tillmana, drugi izvori navode kakoTillman ne samo da nije pritvoren, nego nije ni

privođen, niti je suspendovan sa mjesta direktoraICITAP programa u BiH

BOSANSKIWATERGATE

KRAJ NAJVA@NIJEGAMERI^KOG “IGRAÂ U BiH“

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

“Seksualno uznemiravanje“ je formalni povod zbog kojegje ameri~ka administracija uklonila svemo}nog Tillmana;u su{tini se kriju njegove te{ke korupcijske afere sa

uglednim bh. politi~arima!?

��

tillmann:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 22:26

21

ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-a NAPRASNO NAPUSTIO BiH


SB PRVA OTKRIVA

KORUPCIJA,SEX SKANDALI,

[PIJUNA@A


uznemiravanju kolegica. „„Tillman je natronedjeljnom godi{njem odmoru i trenutnoboravi na Floridi kod svoje sestre. Po{to jestrastveni ljubitelj motora Harley-David -son, u pro{li petak boravio je na godi{njemokupljanju vlasnika Harley-Davidsona“,tvrdi na{ izvor, koji je `elio ostatianoniman. On dodaje kako su odsustvoTillmana iskoristile odre|ene para policij -ske i paraobavje{tajne strukture koje supustile pri~u o njegovom hap{enju kako biga diskreditirali. Isti izvor tako|e jedemantovao da je bilo bilo kakvihseksualnih napada. „„Poznajem i Tillmana iElviru Kavazovi}. Oni rade skupa, uskosura|uju, ali to je sve“, obja{njava ovajsagovornik. I pored svih poku{aja nismouspjeli stupiti u kontakt s ElviromKavazovi}, jer se ona sa porodicom nalazina godi{njem odmoru u Crnoj Gori.

Dakle, jedino {to je sigurno jeste da jeJames Tillman napustio Bosnu i Herce gov i -nu, a da li }e se vratiti u na{u zemlju u kojojje proveo punih petnaest godina, ostaje tekda se vidi. Prema informacijama do kojihsmo uspjeli do}i, James J. Tillman u BiH


TAJNA OD KOJE SE NE MO@E POBJE]I

�

KONTROVERZE: Dok neki izvori, naime, tvrde da je Tillman prošle nedjelje sarajevs-ki aerodrom napustio u pratnji agenata Federal Bureau Investigationa (FBI), te da jepo dolasku u SAD pritvoren, zbog teških optužbi za korupciju, njemu bliski saradnicikažu da taj dugogodišnji supervizor svih policijskih agencija u BiH nije ni uhapšen ni

suspendovan sa mjesta direktora ICITAP-a

KO SE GRLI, TAJ SE VOLIJames Tillman bio je rado vi|en gost u kabinetudirektora Grani~ne policije Vinka Duman~i}a

SPECIJALNI TRETMANMinistar sigurnosti FahrudinRadon~i} obra}ao je posebnupa`nju na to {ta }e i kako }e re}i predJamesom Tillmanom


stigao je odmah nakon Daytona, saameri~kom kompanijom MPRI, u sklopuprograma vojne pomo}i tada{njoj VojsciFederacije BiH „Opremi i obu~i“. Nakontoga, Tillman koji je, barem zvani~no, po

profesiji policajac, mada se godinamasumnja da je istovremeno i prikriveniobavje{tajac, po~inje da u ulozi savjetnikaradi za ICITAP, gdje je dogurao dodirektora programa za BiH. Posljednjih

trinaest godina Tillman se bavio reformompolicije u BiH - taj mu je status doniogolemi uticaj na policijske agencije, ~ak suga zvali kadrovikom iz sjene. Izme|uostalog, u~estvovao je i u programucertifikacije policajaca. Prema navodimana{ih izvora, Tillman se debelo mije{ao ukadrovsku politiku unutar policijskihagencija BiH i otvoreno je proteìrao nekeod svojih pulena. Nesumnjivo, Tillman jebio va`na figura i neupitan autoritetprema kojem su direktori dràvneAgencije za istrage i za{titu (SIPA),Grani~ne policije i Direkcije zakoordinaciju policijskih tijela BiHosje}ali strahopo{tovanje.

Tillman je ~esto dolazio u konflikt sasvojim sunarodnjacima, pri~a se kako jesvojevremeno èstoko zaratio sa biv{im

{efom Misije UN-a u BiH, ameri~kimgeneralom JJacquesom Paulom Kleinom, jerje smatrao da je optu`nica protiv navodnihatentatora na federalnog doministra policijepoliti~ki montirana.

DRU@ENJA S DUMANÎ]EM I ZUPCEM„Tillman je bio prisutan na svim

slu`benim i privatnim manifestacijamakoje su organizovali rukovodioci poli -cijskih agencija u BiH. Ne{to poputnezaobilaznog dekora“, prisje}a se jedanod na{ih sagovornika te dodaje kako jeTillman, pored poslovnih, razvio i jakeprijateljske veze sa direktorom Grani~nepolicije VVinkom Duman~i}em, direkto -rom SIPA-e GGoranom Zubcem i direk to -rom Slu`be za odnose sa strancima BiHDraganom Mekti}em. Bio je ~est gost naDuman~i}evom imanju u selu Rakitnokod Posu{ja, a Zubac mu je organizovaoprijeme u manastiru Tvrdo{ kod Trebinja.

„Tillman je organizirao stru~nausavr{avanja policijskih slu`benika, uglav -nom rukovodilaca u SAD-u“, tvrdi na{sagovornik te navodi kako je i to jedan odrazloga zbog kojeg su rukovode}i ljudi bh.policijskih agencija bili u vi{e negodobrim odnosima sa AmerikancomTillmanom. �


ZA[TO JE DIREKTOR ICITAP-a NAPRASNO NAPUSTIO BiH

Navodno bi James J. Tillman zvani~nomogao biti optuèn za seksualno napast -vo vanje, premda se sumnja da je klju~nirazlog za diskreditaciju njegova ne -odmjerenost i nekriti~nost, pa mogu}e ikorumpiranost. Tillman se u posljednjihgodinu, dvije dana druìo sa ~elnim ljudima

dràvnih i obavje{tajnih institucija:ministrom sigurnosti Fahrudinom Ra -don~i}em, direktorom SIPA-e GoranomZubcem, direktorom Grani~ne policijeVinkom Duman~i}em i nizom drugihnièrangiranih policijskih i obavje{tajnihdu`nosnika BiH. �

ZAKONSKI OKVIR

Zid šutnje koji svima odgovara

SVEPRISUTNI: „Tillman je bio prisutan na svimslužbenim i privatnimmanifestacijama koje suorganizovali rukovodiocipolicijskih agencija u BiH. Nešto poput nezaobilaznog dekora“

NEOSPORNI AUTORITETDirektor FUP-a Dragan Luka~ sa svojimkolegama i svojim “ameri~kim” kolegomJamesom Tillmanom

SIPOM NASIPUGovor JamesaTillmana savelikom pa`njompratili suministarsigurnostiFahrudinRadon~i} idirektor SIPA-eGoran Zubac



DA TI MOZAK STANE

Političko-jaranske veze i vezice uvijek su bile „najjača“ preporuka u profesional-nom angažmanu i napredovanju ljekara i medicinskog osoblja Kliničkog centra

Univerziteta Sarajevo. Najkritičnije stanje je na Klinici za neurohirurgiju, gdje seposljednji u nizu nesporazuma između menadžmenta Kliničkog centra i dr.

Kemala Dizdarevića desio 22. jula, kada je generalni direktor Kliničkog centra dr.Damir Aganović odlučio da na Kliniku za neurohirurgiju uvede svojevrsnu

prinudnu upravu

EURO-NEURO SLU^AJ DR. DIZDAREVI]A

klinika:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 21:54

Kliniku za neurohirurgiju Kli ni -~kog centra Univerziteta Sa ra -jevo, kako nezvani~no sa zna je mo,uskoro bi mogla napustiti trojicaneurohirurga. Naime, hirurzi EEdin

Hajdarpa{i}, HHaso Sefo i MMersad Baru~ijapregovaraju sa direktoricom Op}e bolnice„Prim. dr. Abdulah Naka{“ SSebijom SekomIzetbegovi} o mogu}em „transferu“ u tuzdravstvenu instituciju. Na prelazak u Op}ubolnicu, iako po sis te ma tizaciji ta bolnica nematercijarni nivo zdravstvene za{tite, lije~ni~kitrojac navodno se odlu~io zbog lo{eg stanja naKlinici za neurohirurgiju, ali i Klini~komcentru uop}e. Navodno, Hajdarpa{i} i Sefo ve}su napustili Klini~ki centar, a bitan detalj jesteda su sva trojica spomenutih neuro hirurgapoliti~ki skloni SDA.

Nije nikakva tajna da su politi~ko-jaranske veze i vezice uvijek bile „najja~a“preporuka u profesionalnom anga`manu inapredovanju ljekara i medicinskog osobljaKlini~kog centra, obrazovne i zdravstveneinstitucije koja je, po svemu sude}i, pala naniske grane. Najkriti~nije stanje je naKlinici za neurohirurgiju gdje se vodipravna, ali i svaka druga bitka, izme|ubiv{eg i aktuelnog menad`menta Klini~kogcentra i dr. KKemala Dizdarevi}a. Posljednjiu nizu nesporazuma izme|u menad`mentaKlini~kog centra i Dizdarevi}a desio se uponedjeljak, 22. jula, kada je Direktorhirur{kih disciplina prof.dr. HHaris Tanovi}na jutarnjem sastanku rekao da je generalnidirektor Klini~kog centra prof.dr. DDamirAganovi} odlu~io da tom Klinikom dodaljnjeg rukovode torakalni hirurg AAdemirHadìsmajlovi}, otorinac AAdnan Kapidì} ineurohirurg EEldin Burazerovi}. Kako nitijedan od pomenutih nema kvalifikacije daprema Pravilniku Klini~kog centra obavljatu du`nost, Dizdarevi} je putem svogadvokata SSulejmana Hadìbegovi}a najaviopodno{nje krivi~nih prijava protiv odgo vo -

rnih. Prema navodu advokata Hadì be go -vi}a, generalni direktor Klini ~ kog centraAganovi} i rukovodilac prav nog sektoraKlini~kog centra SSafet Ha dàgi} su vje{toizbjegli provo|enje punomo}ne sudskepresude i to tako {to su Dizdarevi}u u dvanavrata ponudili anekse na ugovor o radu iz2009. godine, koji je Sud svojompunomo}nom presudom poni{tio.

PRAVNA BITKA„Ovo se desilo i pored na{eg ukazivanja

da takva praksa nije zakonita i da se nemoè nuditi aneks na poni{teni ugovor. Prviput to su uradili 3. aprila 2013., drugi putdva dana kasnije. Prvim aneksom Dizda -rev i}u su nezakonito ponudili mjesto {efaKlinike, dok su mu drugim nezako nitimaneksom ponudili mjesto {efa Klinike i {efaIntenzivne njege na tri godine“, kaèadvokat Hadìbegovi}. On dodaje kako jepravni tim Dizdarevi}a u me|uvremenupokrenuo postupak izvr{enja presude, akrajem maja 2013. godine donesena jeodluka Suda o izvr{enju. Zbog „nepo slu { -no sti“ Dizdarevi}a, direktor Aganovi}


NE]U LIJEKA, NI LJEKARE

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

��

Dr. Kemal Dizdarevi} davnozapo~etu pravnu bitku sa biv{im, ali isada{njim menad`mentom Klini~kog

centra vodit }e do kraja

NEUROHIRURG VJERUJE U PRAVDUKemal Dizdarevi} putem svojih advokata ve} godinama poku{ava ispraviti nanesenu munepravdu na {ta se ne osvr}e politi~ki podoban i politi~ki etaboliran menad`met Klini~kogcentra

BOLNICA NA KRAJU GRADAKlini~kom centru Univerziteta Sarajevonedostaju osnovna sredstva za rad


pravnim manipulacijama ukida nezakonitianeks na poni{teni ugovor iz 2009. godine isvoju raniju odluku o imenovanju, a putemprotokola Klini~kog centra Aganovi} je 1.juna 2013. godine poslao novu odluku ukojoj je konstatovao da se Dizdarevi} vra}ana ugovor o radu iz 2006. godine.„Me|utim, prof. Dizdarevi}a niko nijeobavijestio {ta je namjera ovakve odluke,niti je dopunio odluku, tako da je on bioprimoran da obavlja poslove {efa Klinike upravnom vakuumu, te je i pored stalnogupozoravanja da je ovakva situacijanezakonita, radio te poslove, {to je men ad` -ment Klini~kog centra jednostavnoignorisao. Prvog jula Dizdarevi}u jeispla}ena pla}a po koeficijentu {efa Klinikeiako je upozorio rukovodioca pravnogsektora Klini~kog centra Safeta Hadàgi}a dana osnovu tada{njeg statusa, u koji ga jenezakonito doveo menad`ment, a nakonodluke direktora Aganovi}a od 1. juna, uop}ene moè dobiti platu jer kriteriji iz njegovogugovora o radu iz 2006. godine vi{e nisuprimjenjivi“, tvrdi advokat Hadìbegovi}.

TUÂ BEZ POBJEDNIKAMe|utim, kada je Dizdarevi} u aprilu

po~eo da (ne)zakonito obna{a du`nost {efaKlinike za neurohirurgiju, ~ak {estneurohirurga napustilo je svoja radnamjesta pod razli~itim izgovorima. Sapovratkom Dizdarevi}a na mjesto {efa nijese sloìo kolegij ljekara ove klinike koji suposlali dopis Aganovi}u u kojem su naveli

da to ne}e prihvatiti zbog ranijih lo{ihiskustava s Dizdarevi}em. Slijedilo jeanonimno pismo na jedanaest strana

upu}eno na vi{e adresa, od Ministarstvazdravstva Kantona Sarajevo, prekoZavoda zdravstvenog osiguranja, do{efova klinika Klini~kog centra. Navodnosu ga sastavila trojica neurohirurga, aanonimna prijava mo`da bi i nai{la narazumijevanje u odre|enim medicinskim,pa i politi~kim krugovima, da se kojimslu~ajem temeljila na profesionalnim iljudskim manama dr. Dizderavi}a, a netra~evima o njegovom privatnom iporodi~nom ìvotu..

Nakon (ne)zvani~nih pregovoravo|enih izme|u pobunjenih neurohirurga idirektora hirur{kih disciplina HarisaTanovi}a, ve}ina ih se vratila na posao.Slijedio je novi incident koji se desiopolovinom maja kada je dr. IIbrahimOmerhodì} optuìo Dizdarevi}a da ga jefizi~ki napao tokom jutarnje vizite.Dizdarevi} je o{tro dementovao ove navoderekav{i da on i Omerhodì} nisu bili sami uviziti i da postoje brojne svjedoci koji }epotvrditi da nikakvog incidenta nije bilo.Omerhodì} je izjavio da je do{lo doincidenta, te da je bio zadràn naopservaciji, odnosno posmatranju, jer senije osje}ao dobro. Internevisala je ipolicija koja jo{ uvijek nije pokrenulapostupak protiv Dizdarevi}a zbognavodnog fizi~kog napada, niti je podnijelaprijavu protiv Omerhodì}a zbog mogu}egla`nog prijavljivanja. �

SLOBODNA BOSNA I 22.8.2013.

DA TI MOZAK STANE

�

Na na{e pitanje da li menad`mentOp}e bolnice pregovara o mogu}emprelasku neurohirurga iz Klini~kog centra utu zdravstvenu ustanovu, dobili smosljede}i odgovor. „Za svaki prijemosoblja mi moramo dobiti saglasnostosniva~a, Ministarstva zdravstva Kan -to na Sarajevo i finansijera, Zavodazdravstvenog osiguranja Kantona Sara -jevo. Istina je da nam se svakodnevnoobra}aju ljekari speci jalisti svih profila,kao i medicinski tehni~ari, sa èljom dapre|u u Op}u bolnicu i nastave svojrad. Sa odre|enim brojem navedenihsmo i razgovarali. [to se ti~e prelaskaneuro hirurga, ni{ta nije konkre ti zir -ano“, stoji u odgovoru Op}e bol nice koji jepotpisala Jasmina Du~i}. Sli~no pitanjepostavili smo i nadle`nima u Klini~komcentru, ali nikakav odgovor nismodobili. �

(PRE)UZIMANJE KADROVA

Ljekari i medicinsko osoblje traženovi posao u Općoj bolnici

26

MUKE PO DIREKTORUDirektor Klini~kog centra Damir Aganovi} razvu~en je izme|u sopstvenih èlja, ambicija istrana~ke poslu{nosti

VELIKI PLANOVISebija Seka Izetbegovi}, direktorica Op}e bolnice


Nakon dvije tre}ine odsluènekazne MMom~ilo Kraji{nik, biv{ipredsjednik Skup{tine RepublikeSrpske, 1. septembra }e po odluciTheodora Merona, predsjednika

Ha{kog tribunala, iza}i na slobodu.Mladen Bosi}, lider SDS-a, otvorio mu jevrata ove stranke, jer je Kraji{nik, poBosi}evoj ocjeni, dao veliku `rtvu zastvaranje Republike Srpske, tako {to jeproveo 13 godina u zatvorima u Haagu iLondonu. Za Kraji{nikov dolazak u toku suvelike pripreme. Iako na{i izvori tvrde da jeBosi}ev poziv Kraji{niku da se priklju~iSDS-u bio kurtoazan jer aktuelni liderSDS-a ne trpi konkurenciju, Bosi} se, kakosaznajemo, zauzeo da Kraji{nikov povratakbude na visokom nivou. Kod MiloradaDodika je lobirao da ustupi avion VladeRS-a koji }e Kraji{nika dovesti u BanjuLuku i da ga na aerodromu do~ekaju pred-stavnici Vlade RS-a. Na Palama, kako saz-najemo, brat Mom~ila Kraji{nika, poznatitajkun Mirko Kraji{nik, za bratov povratakpriprema veliku fe{tu sa vatrometom.

Ukoliko Kraji{nik prihvati poziv iodlu~i da se politi~ki aktivira, bi}e jedan odrijetkih osniva~a SDS-a i Karadì}evih sab-oraca koji su ostali da ìve i djeluju utvorevini koju su stvarali na krvi desetinahiljada gra|ana BiH.

Mom~ilova supruga MMilanka umrla je1992. godine poslije te{ke bolesti, a brigu oMom~ilovoj djeci nakon njegovog odlaska uHaag vodio je brat MMirko, koji je ina~e bizni-som godinama vezan za Beograd.Kraji{nikova djeca su me|u rijetkim ~lanovi-ma porodica visokih funkcionera SDS-a kojisu nakon rata ostala ìvjeti na Palama.

Njegova dva sina, MMilo{ i NNjego{, sa stricemMirkom Kraji{nikom vode porodi~ni biznis.Rije~ je o benzinskoj pumpi na ulasku u

Pale, koju je Mom~ilo Kraji{nik po~eo gradi-ti dok je bio na vlasti. Njegova k}erka MMilica,diplomirani ekonomista, ve} nekoliko godinaradi u Centralnoj banci BiH u Sarajevu.

Kraji{nik je u pismu britanskom pravo-su|u, u kojem je obrazlagao da ne prestavljarizik za dru{tvo ukoliko bude ranijeoslobo|en, naveo i da je u zatvoru usavr{avaoengleski jezik, angaòvao se u grupi zaprou~avanje Biblije i odràvao fizi~ku kondi-ciju u gimnasti~koj sali, te da “nakon izlaskana slobodu namjerava da se vrati svojoj ku}ina Pale i da radi u firmi svoje djece koja pos-jeduju benzinsku pumpu”

IMOVINA STEÊNA NA RATNOM[VERCU

Sude}i po dnevnicima RRatka Mladi}a,Kraji{nik nakon izlasak na slobodu moèda ìvi gdje god ho}e jer se u vrijeme rata uBiH pobrinuo da materijalno obezbijedi isvoje praunuke. Podsjetimo da je Mladi} usvom dnevniku, o ~emu je SB pisala,optuìo Mom~ila Kraji{nika da je u Gr~kuodnio 2,5 miliona dolara.

“Mom~ilo Kraji{nik i njegov brat Mirkoprebacili su 2,5 miliona dolara u bankuErgos Atina. Otvoren je ra~un na imeKraji{nik - Konstantinopolis. Novac je poKraji{nikovom nalogu iz Gr~ke preba~en uBugarsku, a potom je njime pla}eno gorivokoje je prodato u Srbiji… Kupljeno je 1.600tona dizela i 1.200 tona motornog benzina,koje su Kraji{nik i Proti} uvezli u Srbiju,prodali, pri ~emu su oprali novac! Zara|eninovac Kraji{nik, Proti} i Perovi}, uz pomo}Branka Ostoji}a (biv{eg potpredsjednikavlade RS-a, op. a.), prebacili su u @enevu”,pi{e Mladi}. Isto tako je, uz pomo} gener-ala \\uki}a, uvezeno 1.260 tona dizela.

Dogovoreno je da se kao dar VRS-u ustupi200 tona. Ali, Kraji{nikov brat, Karadì}evbrat LLuka, Jovan Tintor, Tintorov voza~ i{ef DB-a iz Trebinja uzimaju 150 tona, pro-daju i dijele novac, a 50 tona od obe}anih200 daju VRS-u, pi{e Mladi}.

Kako su biv{i prvaci SDS-a razvijali


GDJE SU UTEMELJITELJI REPUBLIKE SRPSKE

Pi{e: MIRHA DEDI]

Uprkos tome što svi ratni lideri Republike Srpske iSDS-a tvrde da su ponosni na naslijeđe koje ćeostaviti pokoljenjima, skoro niko od SRPSKIH

PRVOBORACA i članova njihovih porodica ne živi u“olako obećanoj” državi Srpskoj BiH; naša novinarka

istražila je gdje danas žive utemeljitelji Republike Srpske

HVALI PALE/BANJU LUKU,DR@I SE BEOGRADA

osnivaci sds-a:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 21:51

{verc, tako su se i ku}ili po Srbiji. Ve}ina njihje kupila luksuzne stanove u Beogradu u kojesu odmah nakon rata preselili sa porodicama.

Ratko Mladi} je stan na Banovom Brdudobio kao visoki oficir JNA. Nakon smjenesa mjesta na~elnika Glavnog {taba VRSMladi} odlazi u Beograd, u kojem se godi-nama kasnije i skrivao od Ha{kog tribunala.Njegova supruga BBosa i sin DDarko, vlasnik

firme koja se bavi prodajom kompjuterskeopreme, nikada nisu razmi{ljali omogu}nosti da ìve u tvorevini koju jeRatko stvarao. Nakon petnaest godina skri-vanja 26. maja. 2011. uhap{en je u seluLazarovu pokraj Zrenjanina, gdje se skri-vao u ku}i svojih ro|aka, te je priveden naSud u Beogradu odakle je izru~en ICTY-ju.Sumnja se da je Mladi}a sve vrijeme skri-

vanja ustvari {titio srbijanski vojni vrh.Radovan Karadì} je odmah nakon rata

kupio stan na Novom Beogradu, u kojempovremeno boravi njegov sin AAleksandar saporodicom. K}erka Sonja ìvi na Palama,gdje kao ljekar radi u Domu zdravlja. Prijedvije godine ponovo je zaplovila u politi~kevode, ovaj put kao ~lanica uèg rukovodst-va SDS-a na Palama. Tvrdi da njen otac sa


LIDERI “RASUTI PO CELOM SVETU”

��

Dragan Kalini} se u Beogradu bavi prodajom lijekova,Mladi}ev sin prodaje kompjutersku opremu, Kraji{nik

drì pumpu na Palama

BEOGRAD UTOÎ[TE ZA SDS-ovePOLITIÂRE I NJIHOVE PORODICEVe}ina ratnih utemeljitelja SDS-a, njihovih porodica itajkuna ne ìve u Republici Srpskoj ve} u srbijanskojprijestolnici, gdje su stambeno obezbije|eni


simpatijama gleda na njen politi~kianga`man. Bra}a Radovana Karadì}aIvan i RRaco ìve u Obrenovcu poredBeograda, dok se Luka ve} duì niz godinau Beogradu bavi privatnim biznisom.Karadì} se do 1997. godine, iako sepovukao iz politike, nalazio na Palama, aonda je 1999. godine nestao i sve potrageza njim pokazale su se bezuspje{nim. Kadaje uhap{en, 21. jula 2008. godine, otkrivenoje da je sve vrijeme tokom skrivanja ustvarikoristio la`ne dokumente i identitetDragana Dabi}a, bavio se alternativnommedicinom i zara|ivao novac u privatnojordinaciji u Beogradu. Ostale su otvorenesumnje da se Karadì} krio uz podr{ku

tada{njeg bezbjednosnog i obavje{tajnogvrha Srbije.

Biljana Plav{i} tako|e ima stan uBeogradu. Plav{i}eva planira da ostatakìvota provede u srbijanskoj prijestolnici, ito na Vra~aru, gdje stan ima i njen bratZdravko. Plav{i}eva ina~e u Beogradu ìvisasvim uobi~ajeno. Ujutru rano po dva sata{eta u Kara|orevom parku, redovno ide uposjetu bratu i u hram Svetog Save, alive}inu vremena boravi u svom stanu.

Drugi ratni potpredsjednik RepublikeSrpske tokom rata i jedan od osniva~aSDS-a NNikola Koljevi} nakon rata bio jeprorektor Univerziteta u Isto~nomSarajevu, a ìvot je okon~ao 16. januara

1997. godine na Palama gdje je izvr{iosamoubistvo. Njegov sin, poznati scenaristaSr|an Koljevi} ve} petnaest godina samajkom ìvi u centru Beograda u stanu kojimu je prije smrti obezbijedio otac.

Dio najekstremnijeg dijela ministarskog“kadra” SDS-a, poput MMi ro slava Toholja,biv{eg mnistra informisanja, VVeliboraOstoji}a, Karadì}evog ministra nauke iobrazovanja i ministra informisanja, AAlekseBuhe, Karadì}evog ministra inostranihposlova, zbog straha od ha{kih optu`nica,sigurno uto~i{te su na{li s druge straneDrine. Sva trojica su se odmah nakon rata

u BiH preselili u Beograd. Toholj se sasuprugom MMirom 1998. godine uselio u


GDJE SU UTEMELJITELJI REPUBLIKE SRPSKE

Vladimir Luki}, biv{i premi-jer RS-a, osta}e upam}en ponaftnoj aferi u kojoj je budètRS trajno o{te}en za nekolikomiliona maraka. Novac zakupovinu nafte povjeren jetada{njem potpredsjednikuVlade Branku Ostoji}u. Odmahnakon rata Luki} je postaodekan tek oformljenogArhitektonsko-gra|evinskogfakulteta u Banjoj Luci.Zli jezicikaù da je dr Luki} osnovaoovaj fakultet samo zato da bisebi obezbijedio posao. Ustru~noj javnosti preovla|ujemi{ljenje da Arhitektonsko-gradevinski fakultet Srpskojuop{te nije bio neophodan. Odaprila 2008. godine Luki} jezaposlen i kao tehni~ki direktorInstituta za gra|evinarstvo uBanjoj Luci.

I biv{i Karadì}ev premijerRajko Kasagi} skrasio se u

visokom {kolstvu: predajeposlovno pravo i me|unarodnoposlovno pravo na ekonomskimfakultetima u Banjoj Luci iBr~kom. Gotovo pet godina bioje bez posla. U potrazi zaposlom obijao je mnoge

pragove po Banjaluci i {ire.Nakon doktorata u Ni{u dobio jeposao vanrednog profesora naEkonomskom fakultetu.

”Kada se kod nas nekobavi politikom, pa se ondapovu~e, svi ga izbjegavaju jersmatraju da je korumpiran.Tako se i za mene pri~alo daimam silne milione, pilanu naKipru i {ta jo{ sve ne. Anemam ni{ta. @ivim od plate,u predratnom stanu i vozim15 godina star jugo”, jadao seKasagi}.

Kasagi} je na premijerskojfunkciji jedva opstao {estmjeseci. Uz veliku medijskupompu dirigovanu sa Pala,progla{en je izdajnikom i otjeransa premijerske stolice koja jepovjerena anonimnom magistruiz Bosanske Krupe GojkuKli~kovi}u. Kli~kovi} }e ostatiupam}en po brojnim kamenima

temeljcima za nikad sagra|eneobjekte koje je u predve~erjeprvih poslijeratnih izbora postavl-jao {irom Republike Srpske,sklonosti alkoholu i zabavamauz prostitutke iz no}nih barova.Ipak, bio je premijer najduè odsvih svojih ranijih kolega, svedok tu funkciju nije, 1998.godine, predao opozicionaruMiloradu Dodiku. Kli~kovi}u jepred Sudom BIH, zajedno saMladenom Drlja~om, biv{impredsjednikom Vojnog suda uJasenici, su|eno za ratnezlo~ine iz 1992. godine kada jebio predsjednik Ratnog vije}atakozvane srpske op{tineBosanska Krupa.Tuìla{tvo BiHim nije uspjelo dokazati nesumn-jivu krivicu. Kli~kovi}, kojeg logo-ra{i pamte kao gospodara ìvotai smrti u Bosanskoj Krupi, legal-no je pro{le godine izabran zana~elnika Krupe na Uni. �

BIV[I PREMIJERI - UNIVERZITETSKI PROFESORI

Vladimir Lukić i Rajko Kasagić nakon rata su uz teškumuku postali profesori na fakultetima

NA BRANIKUOTAD@BINE:Gojko Kli~kovi}

�

ODBOR ZA DOÊKDjeca Mom~ila Kraji{nika Milica, Milo{ i Njego{ ODBOR ZA DOÊKDjeca Mom~ila Kraji{nika Milica, Milo{ i Njego{

BIZNIS MLADI]A U BEOGRADU Darko, sin Ratka Mladi}a, u Beogradu imaprivatnu firmu


dopisni{tvo Oslobo|enja u centru Beogradau Takovskoj ulici, u kojem i danas ìvi.Vlasnik je izdava~ke ku}i IGAM, koja jeizdala sva djela Radovana Karadì}a nasta-la u vrijeme njegovog skrivanja od Ha{kogtribunala.

Aleksa Buha tako|er je vlasnik velikogstana u u uèm centru Beograda, uMolerovoj ulici, u kojem ìvi sa suprugom,a u Banju Luku dolazi samo na sjedniceSenata RS-a. Velibor Ostoji}, predsjednikIzvr{nog odbora Srpske demokratskestranke i bliski saradnik RadovanaKaradì}a, koji je bio osumnji~en zazlo~ine po~injene na podru~ju op{tineFo~a, nakon rata je pobjegao u Uìce, gdjeje ìvio sve do 2009. godine kada je pre-minuo.

Branko Ostoji}, nekada{nji potpredsjed-nik Vlade RS-a, kojem je u ratu povjerenakupovina nafte koja nikad nije stigla u RS,tako|er ìvi u Beogradu. Vlasnik je fabrikemonta`nih ku}a Nobel kompani, a u centruBeograda zaposjeo je poslovni prostorUdruènja filmskih umjetnika Srbije.Obogatio se pred rat preko firme Nordkemi, koja se bavila prodajom boja i lakovau Sarajevu. Na njega je tokom rata bio reg-istrovan Centreks, firma preko koje jetokom rata i u prvim poratnim godinamai{ao sav uvoz cigareta i naftnih derivata uRepubliku Srpsku. Ostoji}, ina~e blizak pri-jatelj i sponzor porodice Karadì}, vlasnikje vile u Beogradu. U glavnom gradu Srbijese protiv njega vodi sudski spor zbog pre-vare velikog broja Sarajlije koji su od njegau Beogradu kupile monta`ne ku}e u kojenikada nisu uselili.

U Beogradu su se na privatnom biznisu(uvozu nafte) obogatili i MMom~ilo Mandi},biv{i ministar pravde RS-a, kao i TTomoKova~, biv{i ministar policije RS-a a u

posljednjih petnaestak godina vlasnik kon-ditorske fabrike Aleksandrija.

BURAN @IVOT DRAGANA KALINI]ADragan Kalini} ve} 15 godina ìvi u

Beogradu, gdje se bavi uvozom lijekova imedicinske opreme. Kalini} je sarajevskiljekar koji je tokom rata obavljao du`nostministra zdravlja, a poslije rata je u dvamandata bio predsjednik Narodne skup{tineRS-a. Od 1998, pa sve dok ga zajedno sastotinjak kolega iz SDS 2004. godine nijesmijenio tada{nji visoki predstavnik u BiHPaddy Ashdown, bio je predsjednik SDS-a.U posljednje vrijeme pa`nju javnosti je vi{eskretao burnim privatnim ìvotom,razvodom od novinarke VVojne Travanj iènidbom sa 30 godina mla|om Beo gra -|ankom AAnom Lazuki}, nego politi~kimdjelovanjem. Srpska demokratska strankaisklju~ila ga je iz svog ~lanstva prije dvijegodine jer je podrivao jedinstvo stranke.

Vojislav Maksimovi}, jedan od osniva~aSDS-a koji je mu~io i maltretirao Bo{njakepo Fo~i, nakon rata je ~esto boravi u Novom

Sadu.Ha{ki tribunal je mimoi{ao Mak si mo -vi}a, kao uostalom i desetine njemu sli~nihpropagandista najve}ih zlo~ina po~injenih uproteklom ratu u BiH. Prije pet godina vlastiRS-a su odlikovale akademika VojislavaMaksimovi}a Ordenom bratstva i jedinstva, aRadovan Karadì} ga je darivao OrdenomRepublike Srpske sa lentom. Maksimovi} jedesetak godina bio profesor univerziteta uIsto~nom Sarajevu. Nakon penzionisanja ìviu Beogradu.

Biv{i Karadì}ev premijer i hercego-va~ki biznismen DDu{an Kozi} tako|e senakon rata oprobao u privatnom biznisu uBeogradu. Izbor Kozi}a za premijera prati-la je velika polemika; protiv njega sepobunio regionalni odbor SDS-aHercegovine gdje su Kozi}a, zbog {vercacigaretama, nazivali “Mister Marlboro”, alije na sjednici Narodne Skup{tine Karadì}njegov izbor uslovio pitanjem vlastitogpredsjedni~kog kredibiliteta pa su bun-tovnici ustuknuli. Kozi} posljednjih neko-liko godina ìvi u Trebinju, gdje je zajednosa Eparhijom zahumsko hercegova~kom,na ~ijem ~elu je vladika GGrigorije, postaove}inski vlasnik Poljoprivrednog kombina-ta Agrokop iz Trebinja. Me|utim, ova firmaje zbog dugovanja od {est miliona KMnedavno oti{la pod ste~aj.

Trebinjski Agrokop je bio najve}i proiz-vo|a~ gro`|a u Republici Srpskoj idoma}im vinarijama godi{nje je ispo ru~ i -vao oko 150 vagona gro`|a. Pored toga,bavio se i proizvodnjom vo}a, duhana, ìta,te otkupom ljekovitog bilja. Dok je bio uvlasni{tvu dràve, Agrokop je ispunjavaosve obaveze prema radnicima, dob av lja -~ima i dràvi. Nakon privatizacije situacijase promijenila. Iako je broj radnika pre-polovljen a proizvodnja gro`|a udvo stru -~ena, zbog brojnih sumnjivih poslova inestalih nekoliko miliona maraka firma jeoti{la u ste~aj. Uprkos brojnim optu`bamaiznesenim u javnosti istra`ni organi nikadanisu utvrdili ko je odgovoran za stvaranjeogromnih gubitaka i uni{tavanje preduze}a.

Osniva~i Republike Srpske, ljudi koji su~inili njeno politi~ko i vojno rukovodstvo,osu|eni su za najteè ratne zlo~ine nadBo{njacima i Hrvatima ili im se jo{ sudipred Me|unarodnim sudom u Haagu. Kaonajistaknutiji ~lan politi~kog rukovodstvabosanskih Srba, Karadì} se smatra najod-govornijim kako za izbijanje rata tako i zabrojne zlo~ine koji su u to doba na podru~juBiH pod srpskom kontrolom po~injeni nadBo{njacima i Hrvatima.

Ve}ina utemeljitelja SDS-a ve} godina-ma nije politi~ki aktivna i oti{li su u istori-ju. Ono po ~emu }e biti upam}eni jeste dasu donosili odluke koje su u rezultiraledesetinama hiljada ubijenih, stotinama hil-jada prognanih, genocidom po~injenim uSrebrenici i spaljenom zemljom u kojojve}ina njih danas ne ìvi. �


LIDERI “RASUTI PO CELOM SVETU”

SIGURNI NA PALAMA Porodica Radovana Karadì}a jedna je od rijetkih koja je ostala da ìvi u RS-u

Dragan i Ana Kalini}


Lice AAlmira êhaji}a Batka ovihdana moète vidjeti na naslovnimstranama ve}ine bosansko -hercegov a~kih medija. Popularnisarajevski voditelj, glumac-amater,

stomatolog i direktor humanitarnenevladine organizacije “Otvorena mreà”pa`nju javnosti (i novinara) ovog putaprivukao je zahvaljuju}i dokumentarnom

filmu Rob reditelja PPjera @alice, koji jepremijerno prikazan u okviru Takm i ~ar -skog dokumentarnog programa 19.Sarajevo Film Festivala.

PREVARENA @IRANTICAU pro{lom broju Slobodne Bosne

objavili smo dio êhaji}eve potresne pri~ena osnovu koje je @alica snimio pomenutifilm. Podsjetimo, u filmu Batko govori otome kako se zbog te{ke bolesti i operacijesvoje k}erke koja je, naàlost, kasnijepreminula, zaduìo kod sarajevskih

kamatara, nakon ~ega mu se ìvot, kakokaè, “pretvorio u pakao”. êhaji} je odkamatara navodno posudio 50.000 KM. Zasamo nekoliko mjeseci taj dug je, premanjegovim rije~ima, narastao na 300.000maraka.

„Moja k}erka imala je te{ku uro|enusr~anu manu, koja je gotovo i hirur{kineizlje~iva. Dijagnozu smo dobili 1999., atakva operacija ko{ta izme|u 50 i 100.000KM. Ali, s obzirom da je Asja imala nekekomplikacije, sve je ko{talo puno vi{e.Uglavnom, uspio sam sakupiti potrebni


ALMIR ÊHAJI] BATKO (2)

Nakon potresne ispovijesti voditelja, glumca-amatera, stomatologa i direktoraNVO “Otvorena mreža” ALMIRA ČEHAJIĆA BATKA, koju smo objavili u prošlombroju “SB”, našoj redakciji javilo se nekoliko čitalaca koji tvrde kako im Čehajićveć godinama duguje desetine hiljada maraka, te da njegovo (pre)zaduživanje

nema nikakve veze s kamatarima i bolešću kćerke; istražili smo drugu, nepoznatu, stranu priče o Batku-humanitarcu

Pi{e: MAJA RADEVI]

OPA, BATKO - HUMANISTA, ILIVRHUNSKI MANIPULATOR

BATKOVE NEKRETNINEU SARAJEVULuksuzna ku}a na “malomDedinju” u naselju Bojnik

batko2:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 21:56

novac za njen transport avionom uNjema~ku i operaciju uz pomo} ljudi kojesam smatrao dragim prijateljima. I desila sedivna stvar: moja k}erka je preìvjela,po~ela je da se oporavlja, da napreduje…Me|utim, u isto vrijeme, svi ti moji‘prijatelji’ po~eli su da me zovu izahtijevaju da im hitno vratim novac kojisam posudio. Bilo je to toliko surovo,brutalno, odvratno, da sam mislio samo otome kako da im {to prije vratim te pare.Nekako su mi bogohulili: eto ti, ima{ sadzdravo dijete, ali nam duguje{ novac.Naàlost, moja k}erka je umrla nedugonakon toga i ja sam, u svoj toj nesre}i ibijesu, posudio novac od kamatara, misle}ida sam svemogu} i da }u mo}i vratiti tajdug. I tu je nastao pakao“, ispri~ao jeêhaji}.

Nakon njegove pri~e koju smo objavili,javila nam se Sarajka LL. (identitet poznatredakciji, op.a.), koja nam je ispri~ala kakoprotiv êhaji}a ve} godinama vodi sudskispor. Razlog je kredit od 40.000 KM za kojimu je ona, kako kaè, bila ìrant.

“Moj suprug i Batko su dugogodi{nji

prijatelji. Kada je prije nekoliko godinatraìo da mu budem ìrant za kredit, nismouop{te razmi{ljali i bez oklijevanja smopristali. Nisam mogla ni slutiti {ta }e sedesiti”, pri~a L.

Prema njenim rije~ima, êhaji} kreditnije vra}ao, pa je banka po~ela teretiti njukao ìranta.

“U po~etku je govorio kako sam muspasila ìvot, kako on ne bi bio nigdje danije mogao podi}i taj kredit… Ali kada jeprestao da otpla}uje rate kredita, nazvalasam ga da pitam {ta se de{ava. Po~eo jeizmi{ljati nekakve izgovore, a ubrzo nakontoga potpuno je prestao da mi se javlja natelefon i promijenio je broj. Sada vi{e


DRUGA STRANA PRIÊ

��

Batko nije duàn samo bezdu{nim kamatarima, nego iprijateljima, poznanicima, bankama...

Foto: Milutin Stoj~evi}

U DUGOVIMA DO GRLAPrijatelji, poznanici, banke tvrde da im êhaji} duguje desetine hiljada maraka

Foto: Mario Ili~i}


uop{te ne mogu ni da do|em do njega, aako bih i uspjela, mislim da od toga ne bibilo neke velike koristi”, kaè na{asagovornica i dodaje da je tek nakon svega{to se dogodilo saznala kako êhaji} jo{nekim svojim (biv{im) prijateljima dugujenovac. ““Moj slu~aj je odavno na sudu.Tuìla sam ga, ali znate kako to ide…Proces se odugovla~i unedogled. Prekosvoje pravne zastupnice saznala sam daBatko samo od Otvorene mreè mjese~nozara|uje 8.000 maraka! I onda ovih dana~itam u medijima kako se predstavlja kaonekakav siromah, koji maltene nema {ta dajede?!”, ogor~eno govori L. ““Ne èlim dame pogre{no shvatite: nije mi namjera daga ‘blatim’, na kraju, nekada smo biliprijatelji, ali ovo je jednostavno kap koja jeprelila ~a{u. Iskreno mi je ào zbogtragedije sa k}erkom koja mu se dogodila ivjerujem da nema gore stvari koju ~ovjekmoè doìvjeti od toga. Ali ovo nema vezes tim. Svi mi, njegovi prijatelji, bili smospremni da mu pomognemo bezrazmi{ljanja, a sada nam on to ovakovra}a”, zaklju~uje na{a sagovornica.

NEOTPLA]ENI KREDITI U BANKAMA

Ona nije jedina koju je êhaji} navodnoprevario za desetine hiljada maraka. Kakosaznajemo, na Op}inskom sudu u Sarajevuprotiv êhaji}a se vodi spor koji supokrenuli sinovi pokojnog \\ure Luki}a saIlidè. êhaji}, koji ina~e i sam ìvi naIlidì, ta~nije u naselju Bojnik,svojevremeno je ponudio Luki}u da mubude posrednik u prodaji ku}e. Kupo pro -dajna cijena ku}e bila je 170.000 KM.Nakon {to je prodao ku}u, êhaji} jeLuki}u isplatio samo 13.000 eura, odnosno26.000 KM. Ostatak novca \uro Luki}nikada nije vidio. U poku{aju da do|e do

svog novca, Luki} je jo{ 2004. godineKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevupodnio prijavu protiv êhaji}a zbogkaznenog djela prevare. No, kako tvrdedobro upu}eni izvori “SB”, prijava se“kiselila” u ladicama Tuìla{tva godinamazahvaljuju}i êhaji}evim dobrim vezamasa pojedinim predstavnicima pravosudnihinstitucija. Godine 2009., pet godina nakon{to je Luki} podnio prijavu, podnijeta jeurgencija sa zahtjevom za hitnije rje{avanjepredmeta, ali ni to nije imalo efekta i slu~ajdo danas nije rije{en. êhaji} je Luki}evuku}u navodno (pro)dao izvjesnom MMuji[abaniji, kao kompenzaciju za novac kojimu je dugovao odranije. Osim kazneneprijave, \uro Luki} pokrenuo je i gra|anskuparnicu protiv êhaji}a i [abanije. Luki} jeu me|uvremenu umro i sada spor vode

njegovi sinovi koji ìve u inostranstvu. Pored toga {to je, prema vlastitom

priznanju, dugovao desetine hiljada marakalokalnim kamatarima (Batko u filmu nespominje imena, ali navodno se najvi{ezaduìo kod bra}e MMuhameda Alija i AAzizaGa{ija, op.a.), Almir êhaji} tako|er jepoznati vi{egodi{nji du`nik i u sarajevskimbankama. Kako nezvani~no saznajemo,êhaji}a u jednoj od komercijalnih banakave} nekoliko godina “proganjaju” zbogneotpla}enih kredita, a ukupna suma zakoju se zaduìo iznosi preko stotinu hiljadakonvertibilnih maraka.

Za razliku od onih koji ga opisuju kaoplemenitog ~ovjeka ~ija humanost nepoznaje granice, na{i sagovornici, koji zasada insistiraju na anonimnosti, kaù da sudobro upoznali drugo lice Almira êhaji}aBatka. Uprkos tome {to se àli kako su mu{to du`nici, {to banke zaplijenili gotovo svuimovinu, êhaji} u naseljima Ilidà iBojnik posjeduje dvije ku}e. Ku}u uPejtonu na Ilidì, gdje se nalazi i njegovaprivatna stomatolo{ka ordinacija, trenutnonavodno prodaje, a sa suprugom ìvi uluksuznoj ku}i u Bojniku, u dijelu gradakoji stanovnici nazivaju ‘sarajevskoDedinje’.

“Ne osporavamo da je Otvorena mreàsigurno pomogla nekim ljudima, ali to jeprije svega zahvaljuju}i donacijama ljudi iz~itave Bosne i Hercegovine koji seodazivaju humanitarnim akcijama. Sadruge strane, Batko je, naàlost, velikimanipulator i ~ovjek koji dobro zna {ta jesamopromocija. Vjerovatno je zato i pristaoda snimi ovakav dokumentarac, jer bilo kodrugi na njegovom mjestu ne bi imaoobraza da to radi”, kaè jedan odsagovornika “SB”. �


ALMIR ÊHAJI] BATKO (2)

�

KU]A U ILID@ANSKOM NASELJU PEJTONêhaji}eva ku}a sa ordinacijom nalazi se odmah pored ku}e glumca Enisa Be{lagi}a

U razgovoru za „Slobodnu Bosnu“,Almir êhaji} Batko rekao je da NVOOtvorena mreà ima ugovore zatransplantacije organa sa ~etiri svjetskeklinike, te da su sa svakom od tih klinikauspjeli ugovoriti da cijena jednetransplantacije bude 22.000 eura.

„Trenutno u bolnici u Tibingenu leìpetoro Bosanaca i Hercegovaca - zasvakog od njih faktura lije~enja je po200.000 eura“, kazao nam je êhaji}. Nana{e pitanje kako jedna nevladinaorganizacija moè sklapati ugovore sa

klini~kim centrima za transplantacijeorgana, êhaji} je odgovorio da moè, alisa potpisom nadle`nog ministra zdravstva.U federalnom Ministarstvu zdravstvakazali su nam da je ovo Ministarstvo dosada dalo podr{ku Otvorenoj mreìisklju~ivo u edukativne svrhe, te da nikadanisu sklopili bilo kakav drugi ugovor snjima. [to se ti~e pomenute klinike unjema~kom Tibingenu, Ministarstvozdravstva FBiH ve} godinama ima ugovorsa ovom klinikom za lije~enje bh.pacijenata. �

(NE)OPRAVDANO PRISVAJANJE ZASLUGA

Ima li „Otvorena mreža“ važećeugovore sa svjetskim klinikama?

Foto: Mario Ili~i}



Dopisnica “SB” koja godinama živi i radi u Kairu u uzbudljivom dnevniku, koji jepisala posljednjih sedam dana, ispisuje

osobne impresije iz egipatske prijestonice

EGIPATSKI KRUG SMRTIPAKAO U

DŽEHENEMU

kairski haiku medina:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 22:59

Srijeda, 14. augustPolicija je rano jutros krenula sa

~i{}enjem Trgova Rab’a i Nahda. Javili suvijest na mobilne telefone. Sve je savr{enopokriveno kamerama, pozvani su novinari ifotoreporteri. Sve ide uìvo. Tu je i vojska,koja je dovukla te{ku mehanizaciju,poru~uju na razglas da se nema {ta kriti,izvr{avaju nalog vlade, traè da se mirnonapuste trgovi, svi }e biti pu{teni da odu, a nabilo kakvo kori{tenje sile, bit }e uzvra}enosilom. Nevoljno po~inje izlaziti kolona ènasa djecom, sve natrpane torbama. Imali subesplatnu hranu, pla}ao im se svaki sat“mirnog prosvjeda” po 200 egipatskih funti,o ~emu su neke ve} progovorile.

Nisu pro{la ni tri sata od po~etka akcije,a BBC, CCN, Al Jazeera i Guardian ve}izvje{tavaju razme}u}i se brojkama mrtvihiz minute u minutu, dok “mirni demon-stranti” uop}e ne izgledaju bezazleno. Kat -ar ska Al Jazeera, naklonjena “Bratstvu”, sapredumi{ljajem javlja o 2.200 {ehida, preko10.000 ranjenih “mu~enika”, a dok nastajemoj tekst, ve} ~ujem izvje{}e da je 5.000“preselilo Allahu i neka bude osvetaNjegova!”. To poru~uju iz Muslimanskogabratstva. Marketing ove organizacije, kojise pokazao kao najbolji, sastoji se u tome

da sebe prikaù {to ve}im `rtvama, a ujed-no diù moral svojih ljudi na ulicama, izvankampa. Progla{eno je vanredno stanje iuveden policijski sat.

êtvrtak, 15. august Pretpostavljam da danas slijedi naredna

epizoda, dok televizija Hayat javlja da suispod bine na Rab’a trgu prona|ena 24tijela `rtava koja su morsijevci mu~ili i nakraju ubili. Prona|eni su i snimci kako suprolazili njihovi ljudi koji su se “ogrije{ili”,te kako su ih “{erijatski” ka`njavali sje~omglave, ruke, prstiju. Za ove islamiste jesasvim opravdano i legitimno uzeti pu{ku,toljagu, kamenicu, noève, sablje, pa iza}ina ulicu i dijeliti svoju pravdu.

Gledam i hanumu imenom AAzza ElGarf, jedna od ~etiri ène iz biv{ega parla-menta, koja tvrdi da je narodni ustanak 30.juna, kao i podr{ka generalu EEl Sisiju samomontaà koju je prikazala sada{nja vlada.Ne mogu se suzdràti jer sam li~no prisust -vo vala tim demonstracijama. @ena o~itoima problema sa zdravljem. U me|uvre-menu se {irom zemlje pale i sa zemljomsravnjuju koptske crkve.

Petak, 16. augustUz zgradu u kojoj ìvim nalazi se jedna

od najja~ih salafisti~ka dàmija, koja nosiime hazreti HHamze, brata MMuham -medovoga oca. Lokalni imam redovito

vazi i dovi, traè}i smrt onih muslimanakoji nisu sa Muslimanskim bratstvom.Proklinje El Sisija i sve njegove pristalice“kafirima” naziva. Kaè da }e svi protivni-ci Bratstva vrlo skoro goriti u dèhennemu!

Klanja se dùma, pa zatim dènnazanamaz, ali ljudi su u Naamu ve} tolikopodijeljeni da je jedan tabor u dàmiji saimamom, a drugi na ulici. Poslije molitvepo~inju provokacije, koje su nakratko smir-ili vojni helikopteri, da bih kasnije gledalatri velike grupe, jednu za drugom, podmotom “mar{evi srd`be”, “krv za krv”.

Subota, 17. augustBorim se sa „vjetrenja~ama“. To traje

ve} duè, a i bez takvih Faceboook napadaod na{ih ljudi, koji me prozivaju “novinar -kom u slu`bi {ejtana, koju treba likvidirati”,jer nisam izabrala “pravu” stranu, a to je“morsijevska”, svakako sam u gr~u, stresu,mentalno prenapregnuta… Pritisak mi je“sky high“ i vje~ito mi puca po neki kapilaru oku.

Izdvajam zadnju poruku, koju upu}ujeneka SSabina Kreso, Sun~ana Strana, kojaporu~uje kao i „moj kom{ija“, ali hiljadamakilometara daleko od Kaira: „Allahu dovimda imate smrt i toliko puta i mnogostrukovi{e da vam va{e zlo vrati jo{ na dunjalukui da vas na dno dèhennema baci zajedno sageneralima vojske egipatske i policije i svihsatelita i saveznika. Amin!“ Klanjati se


KAIRSKI DNEVNIK DOPISNICE „SB“

Pi{e: MEDINA D@ANBEGOVI] MOHAMED (KAIRO)


Allahu, a osje}ati mr`nju prema drugima iru`nu smrt im èljeti veoma je ~udno. âknije stvar toliko ni u razumijevanju, kolikou “{krtosti” srca i uma, da budu prijem~ivi,za bilo {ta {to se imalo kosi sa njihovom,odavno utemeljenom dogmom, koju samooni nazivaju islamom... Poznato mi je da setakvi vrlo brzo sna|u ~im se pritjeraju u}o{ak bilo kakvim znanjem, ili po~nu dovi-ti za ne~iju nesre}u, ili smi{ljati novehadise!

A Kairo je i danas popri{te sukoba,mada mi se ~ini da intenzitet jenjava.

Nedjelja, 18. augustU atmosferi prenapetih ìvaca, vijesti iz

sata u sat, gdje je pucnjava, ko je ubijen, koje ranjen, dok slike okrvavljenih ljudi iliizmrcvarenih tijela postaju kao „dobardan“, nasmija me komentar jednogaEgip}anina, koji moli Sisija da ubrzo ukinepolicijski sat jer mu èna stalno sjedi predtelevizijom i ni{ta ne radi.

Koliko para, toliko igre, uvijek je bilo.Uprkos tome {to slu{amo ksenofobi~nepri~e o silovanjima, davljenjima, plja ~ka -ma, ubijanjima, kidnapiranjima, Bratstvu,„Al Kaidi“ i „Hamasu“, zbog ~ega jezavladao strah, u boljim dijelovima Kairamogu se na}i takva mjesta da ~ovjek nepovjeruje da se nalazi na istoj planeti. Sve

je nepredvidivo u zemlji sunca i piramida,drevnih a vje~nih faraona, koji i danaspostoje, samo pod drugim imenima.

Stalno nailazim da je problem egi-patskoga dru{tva u percepciji onoga {topi{e u Svetoj knjizi, ~esto jedinoj od svihknjiga koju ~itaju i u~e. Lijepa vijest je dasu dràvne i javne institucije u Kairu danasopet otvorene.

Ponedjeljak, 19. augustNe mogu ni sebi ni drugima objasniti

za{to pobunjenici izvode djecu na demon-stracije?

Me|u uhap{enim pobunjenicima ima idràvljana Bosne i Hercegovine. Ipak, namoju radost, to nisu na{i gra|ani, ali jesu„bra}a“ stranci, koji posjeduju na{edokumente. Jednom sam takve bradonje ukratkim hla~ama zatekla u Ambasadi BiH uKairu. [ta su ~ekali? Podnosili su zahtjevza bosanskohercegova~ko dràvljanstvo.Smori{e me sa prijetnjama, i to “na{i mus-limani”. Kao {to je u BiH „bitno bitiBo{njak“,tako je za „izvorne muslimane“ uEgiptu „bitno biti morsijevac“!

Utorak, 20. augustDanas su udarne dvije vijesti. Jedna o

uhi}enju glavnoga imama Muslimanskogabratstva u svijetu, MMohammeda Badija, a

druga o osloba|anju HHosnija Mubaraka poglavnim optu`bama, koje se navodno nisumogle dokazati u vremenu od dvije i pogodine koliko je proveo u zatvoru. To bimoglo izazvati dodatne konflikte, ali nijeni{ta neo~ekivano.

Mediji opet laù. Gledam kako seobjavljuju fotografije sa senzacionalnimnatpisima: ^lanovi pokreta Muslimanskabra}a i Morsijeve pristalice bjeè od suzav-ca i gumenih metaka pred policijom, aslika, koja je ovoga puta stvarno iz Kaira,pokazuje Bratstvo na Oct. mostu i niko nebjeì, nema suzavaca, to su zapaljenegume...

Srijeda, 21. augustUhap{en je jo{ jedan ~lan Bratstva.

Policija je jutros uhvatila SSafwati Hegazijablizu Libije, unato~ njegovome maskiranju,brijanju. Hri{}ani su opet na udaruislamista, ali treba staviti u kontekst da suto i svi ostali, iole razumni, ili bar kontra-Morsi Egip}ani. Stranci }e jo{ ovu zemljuzaobilaziti, mnogi Egip}ani gledati daodavde bjeè... Dràva Masr se obra~unavasa vlastitom stvarno{}u. Moja prijateljica,Masreya kako zovu Egip}anke, kaè dasam luda {to ne bjeìm iz ove divne,nesretne zemlje u kojoj bukti neobjavljenigra|ansko-vjerski rat... �


NE IDEM IZ OVOG GRADA


Bio je EEmir Halimi} u drugoj po -lovini osamdesetih godina jedanod najve}ih talenata sarajevskeko{arke. Nedugo nakon {to jeDraèn Petrovi} u dresu Cibone

postigao 112 poena protiv tada{nje SmeltOlimpije iz Ljubljane, Halimi} je, kao junior,“unakazio” OKK Radivoj Kora} iz Vogo{}esa stotinu i dva, tri poena u njihovoj mreìci.

I uz PPeru Risti}a vaìo je za ko{arka{a sa“najmekanijom” rukom u Sarajevu. Ali, kose sada toga sje}a? A i ako se sje}a, to se,jednostavno, vi{e “ne pika”. Ali se itekako“pika” to {to je Halimi}, kao selektorkadetske reprezentacije Bosne i Herceg -ovine, proteklog vikenda, obezbijedio na{ojdràvi u~e{}e na Evropskom prvenstvu U-16sljede}e godine. Podsjetimo, u Sarajevu jeodràno ko{arka{ko Evropsko prvenstvo B-divizije, a na{a selekcija osvojila je drugomjesto. ““Od januara sam u pogonu, a napoziciji selektora naslijedio sam svogprijatelja iz igra~kih dana u Bosni Gordana

Firi}a. Zahvaljuju}i Ko{arka{kom savezuBiH, koji mi je omogu}io uslove, obi{ao sam~etiri grada u na{oj dràvi, gdje su se okupiladjeca iz tih regiona. Prvo sam bio u Tuzli, pau Mostaru, te u Lakta{ima i u Kaknju. Na timokupljanjima pojavilo se oko stotinu idvadeset klinaca iz cijele Bosne iHercegovine. Poslije toga smo imali[estoaprilski turnir u Sarajevu, na koji jedo{lo njih dvadesetak. To je ve} bio ozbiljan‘filter‘. Poslije toga, po~etkom maja, bio jejedan turnir u Travniku, gdje je do{lo opetnjih dvadesetak, novih, kada se iskri stal izo -vala ekipa od dvadeset i ~etiri klinca. Jako je


NAPRIJED NA[I

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

DENIS RUVI], KSBiH

EMIR HALIMIĆŠEFKOŠARKAŠKIHKLINACA

Bosanskohercegova~ka ko{arka ima svijetlu budu}nost!

hala:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 23:49

bitno da su to djeca iz ~itave BiH kao i da sepro{irila baza. Dolazim na sva takmi~enja iimam odli~nu saradnju sa klubovima”, tvrdiEmir Halimi} na po~etku na{eg razgovora.

MAKSINA [KOLA KO[ARKE� Ko od momaka iz kadetske repre -

zentacije na{e dràve igra u ino stranstvu? Samo DDamir Hadì}, koji je u Riminiju

kod GGordana Firi}a, i NNedim \edovi}, kojije u Barceloni.

� A da li ste nekog od njih upoznali u[koli ko{arke GEN, koju ste osnovalizajedno sa Firi}em i sa jo{ jednim od Va{ih saigra~a, Nenadom Markovi}em?

Nikog od njih koje sada vodim - nisam.

Zato {to se mi baziramo na radu sa najmanjimuzrastima. Dakle, sa klincima koji su ro|eni uperiodu od 2000. do 2004. godine. I imamojednu grupu koja je malo starija, me|utim,niko nije uspio u}i u kadetsku selekciju BiH.To je trenutno [kola ko{arke koja okupljamalu djecu kako bi zavoljela sport. A onda}emo postepeno, iz godine u godinu,poja~avati na{ rad. Stvorili smo nekolikoekipa, koje }e se u predstoje}oj sezonitakmi~iti sa svojim vr{njacima. Radimo, trudi-mo se, borimo se, da stvorimo, mo`da je pre-tenciozno re}i, budu}e ko{arka{ke zvijezde.

� Kada sam Vas gledao prvi put natreningu imali ste godina koliko sada imajuklinci koje vodite. U ~emu je razlikaizme|u Vas tada i njih sada?

Razlika je u sistemu, koji je tada bio

druga~iji. Od organizacije klubova iorganizacije takmi~enja u {kolama. Kada samja po~injao, to je bila 1982., postojala jeBosnina liga. Utakmice su se igrale vikendomu Skenderiji, a u~estvovale su sve {kole kojese prijave. Redovno je dolazio legendarnitrener Bosninih omladinskih pogona MMladenOstoji} Makso i pravio spiskove. Da bipo~etkom septembra organizovao prvookupljanje, na koje bi do{lo stotinjak dje~aka,a onda bi on napravio selekciju.

� Mladen Ostoji} odgojio je, u pravomsmislu, mnoge generacije poznatih sara jev -skih ko{arka{a. Spomenu}u ovom prilikomsamo Vas, Nenada Markovi}a, SamiraAvdi}a, Predraga Danilovi}a i DèvadaAlihodì}a. Koliko se trenerski pristuppromijenio, na ~emu je tada insistirao


BOSANSKA KO[ARKA[KA BAJKA

��

Poznajete li Nikolu Bili}a? Za one kojisu dali negativan odgovor, recimo da jeBili} doajen bosanskohercegova~kognovinarstva. I vi{edecenijski konferansijena sportskim doga|ajima organizovanim uSarajevu. E, sada, neka vam nekako krozu{i do mozga dopre bar{unasti, melodi~ni,ali ipak sugestivni bas-bariton, glas kakavima Nikola Bili}. Pa, ~itajte: 4. JasminJakupovi}, 5. Amin Sijer~i}, 6. DamirHadì}, 7. Atif Durak, 8. \or|e Aleksi}, 9.Amar Gegi}, 10. Nedim \edovi}, 11.Fahrudin Mangafi}, 12. Enis Memi}, 13.Boè Gali}, 14. Emir Ahmedi} i 15. AlijaPiri}. Kadetska reprezentacija BiH! U

osnovnom tekstu spomenuli smo gdjeigraju Aleksi}, \edovi} i Hadì}. A ostali?Durak, Gegi}, Mangafi}, Memi} i Piri} usarajevskim Sparsima, Jakupovi} uSlobodi iz Tuzle, Sijer~i} u Gora`du, Gali}u [irokom i Ahmedi} u Bosni. Napripremama su bili i Filip Ivankovi} izViteza, te Ljubo Zadro iz [irokog. Neko je,jednostavno, pred po~etak Evropskogprvenstva morao otpasti, jer mjesta je bilosamo za njih dvanaest. Ipak, sve vrijemesu bili uz ekipu. Bilans: sedam pobjeda iporaz u finalu. Od Danaca, koje su ve}dobili u prvoj fazi takmi~enja. Nevr majnd,kazali bi mudri Anglosaksonci. �

BUDU]NOST BiH

Zapamtite njihova imena, to subuduće zvijezde!

Nakon juniorske prošle,ove godine se i kadetskakošarkaška reprezentaci-

ja Bosne i Hercegovineplasirala u A-diviziju

starog kontinenta; EMIRHALIMIĆ, selektor

kadetske košarkaškereprezentacije BiH, u

otvorenom razgovoru zanaš magazin, između

ostalog, govori kako našidječaci-košarkaši vole

svoju državu i bore se zanjenu čast i ugled

RADOST KADETAMladi ko{arka{i BiHznali su proslaviti ulazaku A-diviziju


Ostoji}, a na ~emu Vi sada?Kod Ostoji}a se jako puno treniralo.

Usmjeravao nas je ne samo da budemopravi sportisti, nego da budemo i dobriu~enici. On je obilazio {kole koje smo mipoha|ali. Nije bilo gore zabrane nego kadMakso kaè: “Ne moè{ sedam dana do}i natrening, zato {to ima{ keca iz matematike.”Prije svega, razvijali smo se u tom smjeru.Da budemo zdrave li~nosti i kvalitetni ljudikoji }e sutra zasnovati svoje porodice. A i usportu nas je jako puno usmjeravao.Prvenstveno, stvarao nam je radne navike.Govorio nam je da bez treninga ne moèmoni{ta napraviti. Ve} sa trinaest, ~etrnaestgodina trenirali smo svaki dan. A onda i dvaputa dnevno. Sve se to moglo sti}i.

� Pro{le godine Nenad Markovi} jejuniorsku reprezentaciju uveo u A-diviziju,a ove godine smo tu i opstali. Prije nekolikodana ste i Vi sa svojom ekipom u{li u A-diviziju. No, donedavno uop{te nismo niimali omladinskih reprezentativnih pogona,~ak ni danas nemamo U-20 selekciju. Ipak,klinci opet nekako “izranjaju”...

Moram se ovom prilikom zahvalitisekretaru Ko{arka{kog saveza BiH HarunuMahmutovi}u. Jer, otkako je on do{ao na tomjesto u Savezu su se desile drasti~nepromjene. Stvarno nemam razloga da

nekome podilazim. Ali, ovo su ozbiljnepozitivne promjene! Ako se ovako nastavi,mislim da se ne trebamo sekirati za bu -du}nost bosanskohercegova~ke ko{arke.Ubije|en sam da je zavr{ena ta pri~a o djecikoja ne èle da igraju za svoju domovinu.Ho}e tamo, ho}e vamo, te igra}e zaHrvatsku, te za Srbiju, Sloveniju... Ali,moramo biti svjesni da nekada nismo imaliuslove, nismo toj djeci imali {ta ponuditi,pa su roditelji svoju djecu èljeli vidjeti udresovima Srbije ili Hrvatske. Ne trebamose ljutiti na njih. Ve} drugu godinu nam izMrkonji} Grada dolazi kadetskireprezentativac BiH \\or|e Aleksi}. De~koigra za prvi tim Mrkonji} Grada. Njegovi

roditelji su uzeli odmor i ~itavo Prvenstvosu bili u Sarajevu, navijali i govorili nam dasu ih djeca iz tog grada pitala da li }e ikadamo}i igrati za Bosnu i Hercegovinu. Zamene je to velika stvar, ogroman uspjeh!

� Dakle, postepeno se mijenja odnosroditelja prema reprezentaciji BiH.

Naravno! Pro{le godine sam tri, ~etiriputa i{ao u [iroki Brijeg i razgovarao sroditeljima mladih ko{arka{a i sjedio sa~elnicima kluba. Me|utim, ljudima su rukebile vezane. Jer, Ko{arka{ki savez BiH nijeimao omladinske selekcije, a roditelji sumorali poslati negdje svoju djecu. Ali, sadase situacija promijenila. Pro{le i ovegodine, pripremaju}i kadete, bili smo i uSrbiji, i u Crnoj Gori, Sloveniji. Odgovornotvrdim da na{a djeca imaju najbolje usloveza rad! Iako svi mi u Savezu radimo iz~istog entuzijazma.

SVIJETLA BUDU]NOST� Ko je jo{ u Va{em stru~nom timu?To su ljudi koji su sve vrijeme bili uz

mene i bez njih ovakav uspjeh ne bi biomogu}. Treneri OOzren Seleskovi} i BBorisDìdi}, koji je nekada igrao zareprezentaciju Hrvatske, za fizi~kupripremu bio je zaduèn AAlmir Bejdi}, afizioterapeut je @@eljko Vukasovi}.


NAPRIJED NA[I

�

Emir Halimi} ro|en je 1970.u Sarajevu. Zavr{io je Osnovnu{kolu Miljenko Cvitkovi}, a potomi II gimnaziju. U rodnom gradu,dakako. Pro{ao je sve selekcijeu Ko{arka{kom klubu Bosna. Nesje}a se prve utakmice za A timBosne. Mo`da je to bilo protivRabotni~kog u Skoplju. Godinudana proveo je u opkoljenomSarajevu, a onda, preko piste, papreko Zagreba, stigao naEvropsko prvenstvo 1993., uNjema~koj. Igrao je i pet godinau Turskoj, pa dvije godineponovo u Bosni, te po jednugodinu u Ma|arskoj i Francuskoj,a onda jo{ dvije u Ma|arskoj. Bioje i ~lan Slavije iz Isto~nogSarajeva. êtiri mjeseca pro{legodine trenirao je Bosnu.Pozicija selektora kadetskereprezentacije BiH drugi mu jetrenerski posao u ivotu. ImaFIBA-inu licencu za taj poziv. @iviu Sarajevu, sa suprugom Majomi k}erkom Emom. �

ZA RAJU - HALA

Član prve košarkaške reprezentacije BiH

BRUKA DRŽAVE: Ne volimse miješati u finansijskestvari. Ali, koliko vidim,Košarkaški savez BiHnema nikakvu podrškudržave, što je sramotno!Kako niko ne prepoznaježelju i volju te djece?

NE LJUTI SE, ÔVJEÊEmir Halimi}, selektor kadetskereprezentacije BiH, u akciji


� Iskreno, u ~emu je najve}a snagareprezentacije koju Vi vodite?

Pro{la su dvadeset i ~etiri sata od kadasmo se rastali (razgovor snimljen 20.augusta, u 11 sati, op.a.) i vjerujte da mi ve}ti dje~aci fale. Bio je takav uìtak raditi snjima da vam ja to ne mogu opisati. U istovrijeme s nama su bile i djevojke iz U-18reprezentacije BiH, koje trenutno uMi{kolcu u Ma|arskoj na Evropskomprvenstvu igraju fenomenalno. I djevojkesu iz ~itave BiH. Sara|ivali su, druìli se,bodrili jedni druge na utakmicama... Ma,nemam rije~i! A to {ta su meni priredili zaro|endan... Igrali smo 10. augusta protivDanske i pobijedili u posljednjoj sekundi.Nisam mogao dobiti bolji poklon. I jo{,poslije ve~ere, dobijam tortu sa bakljom.Onda dolaze i cure, pa pjevaju svizajedno!

� Koliko su trajale pripreme?Od 1. jula. U Sarajevu smo bili smje{teni

u Hotelu Hollywood na Ilidì. Djeci ni{ta nijefalilo. Ljudi iz tog hotela su isto tako zaslu`niza na{ uspjeh, kao i izvrsni navija~i. I ovomprilikom zahvalio bih im se. Bili smo i najakim turnirima u Tivtu i Slovenj Gradecu.Uklju~uju}i i utakmicu na Prvenstvu,Sloveniju smo dobili ~etiri puta!

� A na kojoj poziciji smo najja~i?

Vrlina ovog tima i ove reprezentacije jeda u svakoj utakmici neko drugi “bljesne”.Nosilac igre i onaj koji se nametnuo odsvog prvog pojavljivanja, na [esto april -skom turniru, je NNedim \edovi}.Fascinantan de~ko u svakom pogledu.Impresionirao me svojim pona{anjem,odgovorno{}u. Ili, recimo, ovaj mali, BBoèGali}. “êtvorka”. Prve dvije utakmiceuop{te nije igrao. I uvedem ga u tre}ojutakmici, a on ima double-double: desetpoena, jedanaest skokova. Pa, EEmirAhmedi}, koji igra na poziciji ~etiri/pet,mo`da je tehni~ki na{ najslabije potkovanigra~. Me|utim, ima ogromno srce i svenadomjesti! \\or|e Aleksi}, naprimjer, igrana poziciji broj 1. Toliko je iskusan da nijeni ~udo {to ve} igra u prvom timu svogkluba. EEnis Memi}, ““~etvorka”, protivDanske ima double-double: petnaestpoena, jedanaest skokova. U ovom timubarem ~etiri, pet igra~a ima velikuperspektivu.

� Koliko }e ih mo}i igrati sljede}egodine u A diviziji?

Samo AAmar Gegi}.

� Da li }ete Vi ostati na toj poziciji? Zavisi od Ko{arka{kog saveza BiH.

� Koliko Vam nedostatak novca posao~ini teìm?

Ne volim se mije{ati u finansijskestvari. Ali, koliko vidim, Ko{arka{ki savezBiH nema nikakvu podr{ku dràve, {to jesramotno! Kako niko ne prepoznaje èlju ivolju te djece? Pa, oni se druè, vole, igrajuzajedno, i, ponavljam, iz ~itave su BiH! I toje jedina ~itava i istinita pri~a! A HarunMahmutovi} se bori koliko moè. Volio bihda znam u kojim smo sportovima i u kojimkategorijama me|u {esnaest u Evropi.

� U fudbalu su seniori visoko na FIFAlisti, ali nikada nismo bili ni na evropskomni na svjetskom prvenstvu. I {to{ta se ovdjene prepoznaje. No, kako }e pro}i seniorskareprezentacija BiH na predstoje}emEvropskom prvenstvu u Sloveniji?

Nadam se da }e biti me|u osamnajboljih, kao {to smo mi bili 1993., naEvropskom prvenstvu u Münchenu.

� Imate li ambicije da jednog danavodite seniorski tim BiH?

Da ja vodim?! Sada?

� Ma ne, nekada?Pa, to je kruna karijere! Svako ko se

bavi ovim poslom ima ambiciju da vodinacionalni tim. Pogotovo svoje dràve! �


BOSANSKA KO[ARKA[KA BAJKA


Kad bi na ovom svijetu bilo nekepravde, dobri pisci bi ìvjeli dvaputa. Jednom, da napi{u ono {toza ìvota trebaju, a drugi put daìve punim plu}ima, i eventualno

dotjeraju, “poprave” ili izmijene tekstovekoje su za prvog ìvota napisali. Ovakvih isli~nih misli moè se na}i u knjigamavelikog broja pisaca, ali malom broju njihje uspjelo da ta “dva ìvota” spoje u jedan,tako literarno veli~anstven i intelektualnoblistav kakav je bio ìvot MMirka Kova~a:srpskog, crnogorskog i hrvatskog pisca,kako se danas (pogre{no) biljeì, kao {to jeve}ina vremena koje ìvimo pogre{na usvojoj osnovnoj intenciji.

INCIDENT ILI PROVI\ENJEMirko Kova~ bio je pisac na{eg svijeta,

mo`da i ponajbolji kojeg smo u zadnjihpedesetak godina imali. Jer, kad ~ovjekpo{teno sra~una - ako se takav ra~un uop}etreba izvoditi - izvan jaranskih kafanskih(samo)zaljubljivanja i razo~arenja ibeskrajnih (a uglavnom besmislenih)feljtona kojima se, uglavnom otkriva (jadni)karakter njihovih pisaca - zna~ajnijega ne ive}ega na ovim jezicima nije bilo ododlaska njegovog prijatelja DDanila Ki{a. Aotada je ve} skoro ~etvrt stolje}a.

Ro|en u Petrovi}ima kod Bile}e (“imali i{ta gore od Bile}e ljeti, ima, Bile}azimi”, zapisao je jednom veliki majstor), odoca doma}ina pustolovnoga duha, i majkekoja je bila slaboga zdravlja, “pa me jedojila i odgojila èna koju sam smatraodrugom majkom, BBadema Avdi}“, zaranaje upoznao teàk ìvot. “Kasnije se naljutila{to sam je ‘metno u knjigu’, zna{ kakav jena{ svijet”, melanholi~no je dodao.Petrovi}i su, ina~e, sura Hercegovina,danas zapu{teno, skoro divlje selo, za kojeje “vlasnik” socijalisti~ke Crne Gorenarodni heroj BBlaò Jovanovi}, rekao da je“jedino u njega u Crnu Goru do{lacivilizacija”. Kako do{la, tako i oti{la, reklobi se, ba{ kao i Mirko Kova~, koji je nakon

osnovnoga {kolovanja u Trebinju, odlu~iopotraìti svoje mjesto pod suncem uBeogradu, koji je tada, krajem pedesetihgodina pro{log stolje}a, bio neka vrstahobotnice koja je usisavala sve dobro i lo{esa svih ju`noslovenskih strana, ali bila iudobna, prijestoni~ka, ku}a za one ~iji setalent prepoznaje. Jedan anegdotalni mit iztoga vremena glasi da je na drugoj godinistudija dramaturgije rekao: “Ja sad pi{emroman, iako nijedan dosad nisam pro~itao!”

Bila je to, naravno, la`, jer je “na{svijet”, ~esto zlurad pa ne~ije znanje, rad italent naj~e{}e svodi na incident iliprovi|enje. “Ne”, rekao mi je jednom za{tonije zavr{io fakultet “ve} su mi se igraledrame, imao sam dosta napisanog, a valjaloje i pla}ati tro{kove.” I tako stao u red onihvelikana, poput TThomasa Manna iliMiroslava Krleè, koji su pokazali da“formalno” obrazovanje nema puno veze satim zna{ li ili ne zna{ pisati.

Ba{ zbog toga {to je znao na{ svijet takav,prijek, naopak, zao i neuk, bilo je fascinantnopoznavati i voljeti Mirka Kova~a. On sam,bio je duboko skroman i zadràn oko va`nihsu{tinskih stvari, a u svakodnevnojkomunikaciji najprijatniji i najbolji mogu}isagovornik: “Sve }e to izgorjeti”, rekao je jo{na po~etku ratu u neadaptiranoj sobi od 26kvadrata gdje je sa suprugom BBobomizbjegao iz MMilo{evi}evog Beograda,prethodno upozoren od jednog “prijatelja”,pozicioniranog u vrhu tada{nje obavje{tajneslu`be. I nastavio: “Milo{evi} ne zna ni{ta, onne zna ‘de je Bosna. Ali }e je razru{iti, jer imaopsesivnu misiju da ‘spasi Srbe’.” Kakojednostavno precizno? I koliko smo svi mi, i“dobri” i “lo{i”, i pravi i kvazi intelektualcipotro{ili vremena i papira da kaèmo upravoto {to je Mirko tako jednostavno pisao igovorio. Jer, znao je osnovnu tajnu: dobraliteratura zavisi samo od toga koliko uspje{nokoristi{ jezik. A Mirko, ~ovjek s granice, znaoje kakvo je jezik bogatstvo. Ali, i mrak.

[ARMANTAN I INTELIGENTANVe} za prvu knjigu Gubili{te stigla ga je

etiketa da {iri “crnu sliku svijeta”. Iakostalno osporavan i onemogu}avan u radu,

Mirko Kova~ se nakon odseljenja uHrvatsku - gdje se u potpunosti “vratio”ijekavici nije di~io nekakvomdisidentskom pro{lo{}u (anticipiran iopisan u romanu Drugi ìvot) ili jepoku{avao naplatiti. @ivio je svoj ìvotdaleko od na{ih malih zavidnih isamopromotivnih (ne)kultura u kojima seìvi progla{avaju najve}ima, najve}iìvima, a svi smo skupa nesretni brodlu|aka koji plovi neznano gdje, dok na{asudbina neizbje`no hrli u katastrofu. Sve toje znao Mirko Kova~, i onako {armantan iinteligentan biljeìo. I stvorio “Mediteranje za mene preplitanje kultura. Nijedovoljno biti mediteranac, nego se moraporaditi na tome da se usvaja ono {to namta kultura nudi, sve te razlike kojeoplemenjuju. Bit mediteranskog shvatanjakulture jest ne zatvarati se u svoje maleokvire, nego ploviti morima kad smo ve}imali sre}u da nas ta mora zapljuskuju.Imati sve to {to imamo, od islama dorimskih ostataka, a ne znati iz toga uzimati,onda to zna~i bijeg u tmurni, o~ajni svijetnacionalizma”, zapisao je jednom ovajpravi vitez, umjetnik za kojeg, bez obzirakoliki ste format, poèlite da ste napisalineke stvari koje je on objavio. BezWikipedije (bibliografiju s nje prepisujusamo nab(ij)e|eni frflja~i koji si utvarajuda su obrazovani), Mirko Kova~ je napisaoRane Luke Me{trovi}a, @ivot MalvineTrifkovi}, Vrata od Utrobe, NebeskeZaru~nike, Kristalne re{etke, Grad uzrcalu, scenarije za filmove Mali vojnici,Lisice, Pad Italije, Okupacija u 26 slika,eseje Evropska trule`, Elita gora od rulje, ipoeziju Razvalina, gdje se, na kraju nakontolikih proznih knjiga, ipak otkrio. MirkoKova~, za koga je jo{ te{ko povjerovati daga vi{e nema, bio je (hercegova~ki)pjesnik, aristokratska du{a koja se na{la udinarskom vrtlogu krvi, zlo~ina i krivogsrastanja i iz toga “izvukao” neke odnajboljih redova ikada ovdje napisanih. Onsam, bio je slab na pjesnike, na UUjevi}a,kojeg je cijelog znao napamet i ~estogovorio: “S ranom u tom srcu, tamnu iduboku, s tajnom u tom trudnu i prokletu


IN MEMORIAM

Umro je MIRKO KOVAČ, literarno veličanstven i intelektualno blistav, NAŠpisac; od VELIKOG MIRKA opraštamo se svi zajedno, uz tekst našeg saradnika i

dio intervjua koji je naša novinarka s njim uradila 2008. godine

DVA ŽIVOTA U JEDNOMMirko Kova~ bio je pisac na{eg svijeta, mo`da i

ponajbolji kojeg smo u zadnjih pedesetak godina imaliPi{e: AHMED BURI]

mirko kovac:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 21:49

MIRKO KOVA^ (1938. - 2013.)


MIRKO KOVA^Duboko skroman izadr`an oko va`nihsu{tinskih stvari



IN MEMORIAM

Na 8. knjièvnim susretimaCum grano salis u Tuzli, {estogseptembra, dodijeljena jenagrada Me{a Selimovi} zanajbolji roman objavljen u 2007.godini na govornom podru~juBosne i Hercegovine, Srbije,Hrvatske i Crne Gore.Ovogodi{nju nagraduzasluèno je dobio knjièvnikMirko Kova~ za svoj izuzetniroman Grad u zrcalu.

� Kakve je emocije kodVas izazvala nagrada zanajbolji roman Me{aSelimovi}, posebno imaju}i uvidu da ste Me{u i li~nopoznavali? Da li ste ovihdana prizvali u sje}anje nekadruènja i razgovore s njim?

Izazvala je nostalgiju, ondazadovoljstvo {to ta nagradadolazi iz Bosne, posebno izTuzle. Postoji jo{ jedna nagradaMe{a Selimovi} koja sedodjeljuje u Beogradu. Ove

godine tu je nagradu dobiosrpski pisac Dragan Veliki}.Bio je u konkurenciji i zabosanskoga Me{u. Te nagradeistog imena potpuno surazli~ite, rekao bih suprotne,vjerovatno su i propozicijedruk~ije. Ne bih volio kad bi metakva nagrada, kao {to jebeogradski Me{a, zadesila, izprostog razloga {to su jeproteklih te{kih godina dobijalipisci poput Noga i njemu sli~nihpisaca, mra~nih srpskihnacionalista. To Me{a nijezasluìo iz prostog razloga {toje bio kao osoba vrlo tolerantan,kao ~ovjek ugodan, a njegovizbor kojoj }e knjièvnostipripadati jest njegovo pravokoje treba po{tovati. Sa Me{omnisam toliko prijateljevao da bihznao anegdote, ali jedan mi jedoìvljaj ostao u sje}anju.Sjedio sam s njim u kafanibeogradsko hotela Metropol, jo{je neko bio s nama, ne moguse sjetiti ko, kada nam je pri{aoneki na{ ~ovjek, gost hotela, bioje iz Sandàka, a ìvio je uIstanbulu. Uljudno se i ponizno

predstavio, odmah je izustionapamet ~itave pasuse izDervi{a, zakratko je sjeo, anakon toga silnog laskanjavelikom piscu, napao ga i rekaomu kako ga nije sramota {to jeizdao svoju vjeru, tradiciju,kulturu i opredijelio se kaosrpski pisac. Me{a je to svesaslu{ao i mirno rekao: “Akovam je sada lak{e, slobodni ste,moète oti}i.”

� Ova nagrada je jo{jedan u nizu Va{ih uspjeha(NIN-ova, Andri}eva,Herderova nagrada...), a zauspjehe ste napisali da su zaVas nepodno{ljivo i te{kobreme koje Vam je donijelovi{e nevolja nego sva silnaosporavanja i uvrede koje stepodnijeli bave}i se pisanjem.Koje su Vam pokude i kojekrize u karijeri najteè padale,kojih se najìvlje sje}ate i {tadanas mislite o timdoga|ajima?

Kada ste hvaljeni inagra|ivani, onda se traì nekazahvalnost, uljudna i pristojna

rije~, a tu se ne mogu izbje}i ineki kli{eji, one ustaljene frazei konvencije ~ega se uvijekbojim. Op}e mjesto - to jene{to nepodno{ljivo. Ne volimba{ ni sve te fe{te okonagra|enog, kao {to ne volimrituale, obrede. Katkad sam ipraznovjeran, pribojavam seda nakon pohvale dolazinekako sudbinski pokuda, amo`da i ne{to jo{ neugodnije.Kad dobijam neku nagradu,kad ~ujem pohvalu, meneobuzimaju strepnje. Ne znam{to je to, otkuda to dolazi, alije tako. Istina, posljednjihgodina to me pro{lo, pa sesada pribojavam da nijeposrijedi ona stara~kaambicioznost. Kako je divnorekao moj omiljeni pisacWitold Gombrowicz “Nemani{ta stra{nije od starog~ovjeka, a ambicioznog.” A {tose kriza ti~e, one su sesmjenjivale, ali ne samo suspjesima, nego opet skrizama. Me|utim, mislim dasu krize za pisca poticajne.Ako ste pametni, izvla~itekorist od njih. Ako im seprepustite - propadate. Ja samsvoje krize rasplitao sam sasobom, vrlo rijetko na javnojsceni, a ponajmanje u kafani ialkoholu. Ne bih rekao da mije literatura bila terapija, ali mije pomagala. Krize su biledoista te{ke sedamdesetihgodina, ali sam pisao i pisao, akruna toga bili su romaniRuganje s du{om i Vrata odutrobe. Nakon predaha iuspjeha s romanima, dolazidruga polovina osamdesetihgodina - ne ponovilo se. To jevrijeme bujanja srpskognacionalizma, pripreme za rat,rasap jednog dru{tva i jednedràve. I napokon, po~etakdevedesetih i bijeg iz Beogradai to u godinama kada se te{koodlu~iti da se sve promijeni izosnove. I ja to ~inim. Mijenjamsve. Mijenjam grad, dràvu,donekle i jezik, reformiramsamog sebe, preure|ujemsvoje knjige, distanciram se odmnogih prijatelja itd. Dakle, akoho}emo po{teno, sve samekrize koje su se smjenjivale. �

NOSTALGIJA ZBOG BOSNE

Iz intervjua koji je “Slobodna Bosna”objavila prije pet godina

Razgovarala: ADISA BA[I]

HVALJEN INAGRA\IVANKrize je rasplitaosam sa sobom


bi}u/Sa zvijezdom na ~elu/Sa iskrom uoku/Gazi stazom varke, mrtvi Ujevi}u.”

Zbogom, druè. Malo me je i sram {topi{em ove retke, jer sada }e se svi opra{tati,i svi u superlativima i svi koristiti priliku dase “uporede”, ne bi li na njih “pre{lo” maloveli~ine. Ja ti èlim samo zahvaliti {to si mezagrlio, a slu~aj je htio da mi je oba ta putabilo te{ko u ìvotu. Samo: Hvala! I ni{tavi{e. Jer, u ovakvim trenucima nije pristojnoiznositi neke detalje, o tome {ta smo ti, PeroBunti} i ja ono jutro u Evropi pri~ali sve doiza ru~ka, {ta si mi rekao o nekim kolegamakoji te obasipaju “ljubavnim” mailovima, {tao tome gdje ~ovjek treba ìvjeti. Ti si biogospodin umjetnik i neke stvari ponije}e{ sasobom tamo gdje svi idemo. Jer, svi smo miimali nesre}u da su nam se otvorila Vrata odutrobe i da smo vidjeli mrak ovoga svijeta,koji si ti svojim postojanjem osvijetlio.

I neka ti je laka zemlja koju si samizabrao. Zbog toga nikada ne}e{ biti manjena{. I manje veliki. �


MIRKO KOVA^ (1938. - 2013.)

BILO JE LIJEPO DRUŽITI SE S MIRKOM: Baš zbog toga što je znao naš svijet takav,prijek, naopak, zao i neuk, bilo je fascinantno poznavati i voljeti Mirka Kovača. Onsam, bio je duboko skroman i zadržan oko važnih suštinskih stvari, a u svakodnevnojkomunikaciji najprijatniji i najbolji mogući sagovornik


Za svoj prvi veliki nastup predsarajevskom publikom AAna Ru c -ner, zajedno sa svojim timom,pa`ljivo je sedmicama osmi {lja -vala repertoar. Na kraju, na{lo se

tu pone{to za sva~iji ukus, a s obzirom da sekoncert de{ava u vrijeme trajanja 19.Sarajevo Film Festivala, fokus je ovog putabio na filmskoj muzici. Uz najpoznatijesvjetske filmske teme, u koncertni repertoaruvr{tena je i muzika iz bosansko hercego -va~ kih filmova Nafaka i Kod amidè Idriza,te ~uvena muzi~ka tema iz Otpisanih. Sahrvatskom ~elisticom svjetskog glasarazgovarali smo uo~i gala koncerta AnaRucner & prijatelji koji je, uz sponzorstvokompanije Eronet, zakazan 23. avgust udvorani Bosanskog kulturnog centra. Otome kakva je Ana zvijezda govori i~injenica da je koncert organiziran podvisokim pokroviteljstvom predsj eda -vaju}eg Predsjedni{tva BiH @@eljka Ko -m{i}a i predsjednika Republike Hrvatskedr. IIve Josipovi}a. A da produkcija bude navrhunskom nivou, pobrinuo se organizator iproducent koncerta, agencija Croatiastudio.Iako joj mnogobrojne obaveze i probe predkoncert nisu ostavljale mnogo prostora,Ana je ipak rado izdvojila vrijeme za na{e~itatelje.

� Razgovaramo dok traju zavr{nepripreme uo~i gala koncerta “Ana Rucner

& prijatelji” 23. avgusta u Bosanskomkulturnom centru. Za po~etak, moète linam re}i sa kakvim emocijama do~ekujetenastup pred sarajevskom publikom?

Sa velikim veseljem, ponosom irado{}u, na isti na~in kao {to sam se ipripremala za ovaj koncert. Nastojat }upodijeliti tu divnu emociju sa Va{ompublikom!

KAO DINAMIÂN FILM� Nastupate zajedno sa Sarajevskim

guda~kim ansamblom, a u repertoarkoncerta uvrstili ste filmske teme?

Da, ovog puta odlu~ili smo se isklju~ivoza filmske teme, jer nastupamo u ambijentuSarajevo Film Festivala, tako da je tonekako bilo najprikladnije. Poku{at }u da to

slikovito objasnim: koncert }e biti njeànpoput najfinijeg cvijeta, a istovremeno }epoprimiti i karakter divlje ma~ke! Recimo,kao jedan dinami~an film.

� Jeste li sami birali filmsku muzikukoju }ete izvoditi?

Glazbu sam birala zajedno sa svojimproducentom i menadèrom @@eljkomKozinom. Naravno, kao umjetnica, imalasam apsolutno pravo glasa, ali isto takovolim poslu{ati dobar savjet i prihvatiti ga.Nije bilo lako izabrati skladbe jer zaista imapuno prekrasnih filmskih tema, ali mislimda smo napravili dobar izbor.

� Violon~elo, guda~i, saz,harmonika… - koliko je bilo zahtjevnospojiti sve te instrumente u jednufunkcionalnu cjelinu?

To treba pitati stru~njake koji su seprihvatili ovog izazova, a to su JJulio Mari},Mahir Sarihodì} i \\elo Jusi}, koji }eujedno i dirigirati cijelim koncertom. Akomene pitate za mi{ljenje, sjajno su posloìliaran`mane i uspjeli su svima dati ravno -prav nost na pravi na~in!

� Violon~elo kao instrument uposljednjih desetak godina doìvio je,slobodno moèmo re}i, pravu renesansu nasvjetskoj muzi~koj sceni, kroz Va{e inastupe Va{ih kolega kao {to su 2Cellos,finski bend Apocalyptica… Kako totuma~ite?

Mo`da }u sada zvu~ati pomalosubjektivno, ali violon~elo je oduvijek bio


ANA RUCNER

Razgovarala: MAJA RADEVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Poznata hrvatska čelistica ANA RUCNER (30), uoči svog prvog velikog sara-jevskog koncerta 23. avgusta u Bosanskom kulturnom centru, za naš magazingovorila je o svom profesionalnom uspjehu, nastupima, specifičnom muzičkom

stilu i renesansi violončela na svjetskoj muzičkoj sceni

INTERVIEW

ANA RUCNER čelistica iz Hrvatske

Volim se igrati razli~itim stilovima, ali prije svega slu{am

svoju publiku

ANINA MISIJA: Kada jeriječ o mom današnjemstilu, moram reći kako jemožda najveći utjecajimao Lalo Schifrin, skla-datelj, pijanist i dirigent,tvorac filmskih hitovapoput Mission Impossible,s kojim sam imala prilikusurađivati još prije desetak godina ��

INTERVJU-ana ruchner:INTERVJU - osnova.qxd 21.8.2013 21:47


^ELISTICA SVJETSKOG GLASA

SVJETSKI POZNATA INSTRUMENTALISTICA“Svoj glazbeni stil po~ela sam graditi na klasi~noj glazbi,koja mi je i dalje primarna”, ka`e Ana Rucner


poseban instrument. Ali isto tako i violina,viola... Trenutno je mo`da violon~elo vi{e uprvom planu zbog uspjeha spomenutihumjetnika. Ali svakako, to je jedan posebaninstrument, koji vam kao umjetniku otvaravelike mogu}nosti i daje mnogo emocija.

� Va{ stil temelji se na mje{aviniklasi~ne, moderne i etnolo{ke muzike. Je lito zapravo i „recept“ kako najlak{e pribliìtiklasi~ne instrumente i muziku publicidanas, a posebno mladim generacijama?

Glazbu pribliàvamo publici tako da juslu{amo, jer publika je ta koja umjetnikudaje do znanja {to voli i {to èli ~uti.Osobno pratim glazbene trendove, ali ipozorno slu{am svoju publiku. Oni su ti kojisu bitni, oni koji prihva}aju ili ne.

� Poznati ste po scenski i vizualno vrlo

atraktivnim nastupima. Koliko pa`njepoklanjate tom segmentu i koliko je scenskinastup tako|er bitan za uspjeh u muzi~komsvijetu?

Usudila bih se re}i da je bitan jednakokao i kvaliteta glazbe. Jedno vu~e drugo. Apublika, ba{ kao i sam umjetnik, zasluùjunajbolje.

INSPIRACIJE I UTICAJI� Va{ muzi~ki stil kriti~ari ve}inom

svrstavaju u crossover glazbu, kakvu izvodei violinistica Vanessa Mae i pijanistMaksim Mrvica. Slaète li se s tim i kakobiste Vi opisali vlastiti stil?

Crossover ili kroz stilove... moète tozvati kako god èlite. Svoj glazbeni stilpo~ela sam graditi na klasi~noj glazbi, kojami je i dalje primarna. S vremenom samzavoljela razne kombinacije, od etnolo{kihdo klupskih varijanti. A kako mi jeviolon~elo primarno, onda se stalno igramraznim stilovima i volim kombinirati, jersmatram da ima dosta prostora za to.


ANA RUCNER

�

Zagrep~anka Ana Rucner (30) odraslaje u obitelji uglednih klasi~nih muzi~ara.Majka Snjeàna je solo violon~elisticaHrvatskog narodnog kazali{ta u Zagrebu,a otac Dragan solo violist u Zagreba~kojfilharmoniji. Anin brat Mario tako|er jeviolist. Godine 1998. Snjeàna i Dragan sadjecom osnivaju poznati guda~ki KvartetRucner. Na svoj muzi~ki put Ana je krenulau sedmoj godini, kada po~inje poha|atiglazbeno u~ili{te Elly Ba{i} u Zagrebu, uklasi profesorice Dobrile Berkovi}-Magdaleni}. Deset godina kasnije,upisuje studij na Muzi~koj akademiji uZagrebu, gdje studira u klasi profesora@eljka [vagli}a i Kre{imira Lazara.Tokom {kolovanja Ana je poha|ala brojne

muzi~ke seminare i sara|ivala s vrhunskimprofesorima, poput Menahema Meira,Gustava Neive Tavaresa, DmitrijaMillera, Davida Grigoriana, VladimiraPerlina... Jo{ kao srednjo{kolka postala jegostuju}a ~lanica Mariborske filharmonije(1999. - 2003.), gdje je stekla ne pro cje nji -vo muzi~ko iskustvo.

Ve} u to vrijeme Ana po~inje graditi svojprepoznatljiv, nov i moderan muzi~ki stil,kako bi pribliìla klasi~nu muziku i mla|ojpublici. Upravo taj stil, kao i repertoar koji setemelji na mje{avini klasi~ne, moderne ietno muzike, ~ine Anu jedinstvenom iprepoznatljivom instrumentalisticom. Re zul -tat su mnogobrojni uspje{ni solisti~ki nastupi{irom Evrope i svijeta. �

CRTICE IZ BIOGRAFIJE UMJETNICE

Dijete iz obitelji klasičnih muzičara

ZAKUNI SE, LJUBAVI: Ne smatram da moj brakizaziva neku posebnupažnju. Možda je bilo takoprije devet godina, kadasmo se Vlado i ja tekupoznali, ali danas višene. Svoj privatni životnastojim držati dalje odjavnosti i posla kojim sebavim

48

LJUBAV NE POZNAJE GRANICEAna Rucner sa suprugom VladomKalemberom

OSOBEN MUZI^KI STILJo{ kao srednjo{kolkaAna je svirala uMariborskoj filharmoniji isara|ivala s vrhunskim profesorima


� Dolazite iz glazbene obitelji, u brakuste s muzi~arom Vladom Kalemberom.Koliko su Va{i roditelji i suprug imaliutjecaja na Va{ muzi~ki izraz, traìte liponekad savjete od njih?

Roditelji su imali veliki utjecaj na mojeobrazovanje. Moja majka SSnjeàna je

tako|er ~elistica i solistica u zagreba~komHrvatskom narodnom kazali{tu, a otacDragan je violist i solist u Zagreba~kojfilharmoniji. Kada sam postepeno po~elaizlaziti iz okvira klasi~ne glazbe, podràlisu me, uvijek me podsje}aju}i kako stalnomoram vje`bati i nikad se ne opustiti. A {tose VVlade ti~e, ja sam njega nagovarala da

otpjeva sa mnom duet!

� Ko su ljudi koji Vas inspiriraju umuzici, a od koga ste tokom Va{e karijeremo`da najvi{e nau~ili?

Najvi{e sam nau~ila od svoje majkeSnjeàne, ali i od mnogih profesora skojima sam radila na raznim usa vr{a va nji -ma. Kada je rije~ o mom dana{njem stilu inekom osobenom muzi~kom izrazu, moramre}i kako je mo`da najve}i utjecaj imaoLalo Schifrin, skladatelj, pijanist i dirigent,tvorac filmskih hitova poput MissionImpossible, s kojim sam imala prilikusura|ivati jo{ prije desetak godina.

� Va{ privatni ìvot - ta~nije, veza ibrak sa Vladom Kalemberom - u medijimau regionu izaziva podjednaku pa`nju kao ikoncerti i nastupi. Predstavlja li Vam toponekad optere}enje?

Ne smatram da moj brak izaziva nekuposebnu pa`nju. Mo`da je bilo tako prijedevet godina, kada smo se Vlado i ja tekupoznali - novinarima je bila naj za nim lji vi -ja ta razlika u godinama - ali danas vi{e ne.Ali ne smeta mi, neka pi{u, to je njihovposao. Svoj privatni ìvot nastojim dràtidalje od javnosti i posla kojim se bavim.

� Za kraj, vratimo se na sarajevskikoncert: pored Vas, kao specijalni gostinastupaju Halid Be{li}, Lejla Jusi} i GoranKaran, dirigira \elo Jusi}… Kao {to smorekli na po~etku, vrlo neobi~an spoj, ali iekipa koja, po svemu sude}i, garantujevrhunski ugo|aj za publiku?

Apsolutno! Svi }emo dati svoj maksi -mum i od srca poku{ati tu ve~er u~initizabavnom, iskrenom ilijepom. �


ÊLISTICA SVJETSKOG GLASA

� Tokom Va{ih nastupa u Kini prijenekoliko godina, menadèrica Vam jebila pokojna Mira Poljo, ina~e Sarajka ipoznata sportska menadèrica. Moète lise prisjetiti kako je uop}e do{lo do tesaradnje i po ~emu pamtite rad sa njom?

Moju Miru te{ko mogu preàliti. Kratkosmo se poznavale, ali vrlo intenzivno

druìle i sura|ivale. Mira je bila velikiprijatelj mog supruga, pa je tim vi{e imala iposeban odnos prema meni, kao i japrema njoj. Bila je pravi zmaj i veliki borac!Jako sam ju voljela i zaista sam mislila da}emo napraviti ~uda, {to i jesmo, u vrlokratkom vremenu. Nikada ju ne}uzaboraviti, bila je jedinstvena. �

SARADNJA SA MIROM POLJO

„Mira je bila zmaj i veliki borac,nikada je neću zaboraviti“

MAESTRO I VIOLINAAna s dirigentom \elomJusi}em u Sarajevu

49


UStocu je jo{ 1931. oformljenorkestar Gradske limene gla z -be/muzike. U periodu do po sljed -njeg rata funkcionisao je podokriljem SIZ-a za kulturu i bio

jedan od dijamanata u stola~koj kulturnojkruni. Desilo se {ta se desilo, i Orkestar je,kao uostalom i sve drugo, prekinuo svojrad. Instrumenti su, kako se pri~a, prodati ustaro èljezo, a prostorije Dru{tva suuni{tene.

STIMULANS I MOTIV“Aprila 2006. grupa entuzijasta, biv{ih

muzi~ara i prijetelja Orkestra je naobnoviteljskoj skup{tini ponovo pokrenula

rad Orkestra, {to je u to vrijeme u graduprimljeno sa nevjericom i ocijenjeno kaouzaludan poku{aj.

Objektivno je i bilo tako. Bez ijednoginstrumenta, stru~nog kadra, prostorija zarad i apsolutno nikakvih finansijskihsredstava krenuti u jedan tako skupiprojekat bilo je u sferi nau~ne fantastike”,tvrdi AAlen Turkovi}, v.d. predsjednikaUdruènja gra|ana Gradska limenaglazba/muzika Stolac: “Prvi predsjednikobnovljenog Orkestra, rahmetli JJusufElezovi}, za probe je ustupio prostorije usvom preduze}u, a budu}i da je krozme|unarodni Tutti projekat petnaestakdjece iz Stoca savladalo prve korake usviranju i dobilo instrumente na kori{tenje,uz jedan broj ‘starih muzi~ara’, krenulo sesa probama. Alfa i omega, tubist DDèmal

Tucakovi}, potom TTahir Ja{arbegovi},Zijad Selimi}, dr. NNino Papac, MMiro Ragu`,Neboj{a Bulut, MMensud Medar, AArminkoPremilovac, AAle Puzi}, HHalko Elezovi} sasvojim kolegama i djecom iz Tutti projektasvoj prvi javni nastup imali su 2007.,povodom 1. maja, {to je bila udarna vijestna BHT-u.”

Svoj instrumentarij Orkestar jedopunjavao uz pomo} prijatelja iz Grenad -erk orpsa iz norve{kog Trondheima, teprijatelja iz Francuske kao i kroz projekteraznih me|unarodnih organizacija. “Do las -kom profesora ZZvonka Kneèvi}a zadirigenta, rad Orkestra je podignut na jedanvi{i nivo i oformljena je mala {kola muzike


STOLA^KI DUVAÎ I PUHAÎ

Oni su svirali himne Bosne i Hercegovine i Grčkeneposredno prije utakmice koju su u martu ovegodine odigrale te dvije reprezentacije, u okviru kvalifikacija za “Svjetsko prvenstvo”, kada ih je iimala priliku upoznati šira bosanskohercegovačkajavnost; o radu, postojanju i bivstvovanju OrkestraGRADSKE LIMENE GLAZBE/MUZIKE STOLAC za“Slobodnu Bosnu” govore ALEN TURKOVIĆ, v.d.predsjednika Udruženja građana “Gradska limena

glazba/muzika Stolac”, i ZVONKO KNEŽEVIĆ, dirigent i umjetnički voditelj ovog orkestra

OBIČANORKESTAR UNEOBIČNIMUSLOVIMA

GRADSKA LIMENAGLAZBA/MUZIKA STOLAC:

[EST GODINA RANIJEOrkestar Gradske limene glazbe/muzikeStolac na otvaranju prvog Festivala kratkogfilma u njihovom graduPi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: MARIO ILIÎ], ARHIV “GLGMS”-a

stolac:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 21:45

iz koje crpimo kadrove, po{to je velikafluktuacija mladih ljudi koji sa zavr{etkomsrednje {kole odlaze u ve}e centre nadaljnje {kolovanje. Pri Osnovnoj {koli uStocu postoji Nià muzi~ka {kola, koja imaodsjeke gitare i klavira, ali su nastupiOrkestra najve}i stimulans i motiv za mladeljude da se priklju~e i oplemene svojkulturni habitus, savladavaju}i note i ~arisviranja nekog instrumenta. Probe, ina~e,odràvamo u ku}i dr. SSenada Meh me d -

ba{i}a, kome dugujemo ogromnu za hval n -ost za ustupljeni prostor, a po~etkom ulaskau novu sezonu nadamo se preseljenju unove prostorije, koje su trenutno u faziobnove i koje }e nam op}ina Stolac dati nakori{tenje. To }e uvelike podi}i radOrkestra na vi{i nivo i omogu}iti kakohorizontalno, tako i vertikalno organi za -cijsko ja~anje u svakom pogledu”,obja{njava Alen Turkovi}.

Zvonko Kneèvi} je, dakle, dirigent, ali

i umjetni~ki voditelj Orkestra Gradskalimena glazba/muzika Stolac. Ro|en je uZenici. Kao dijete je nau~io svirati klarinetu Zeni~koj limenoj glazbi. “To mo`daobja{njava i moju povezanost i razu -mijevanje sa ovim orkestrom, jer sampotekao iz sli~ne sredine i miljea”, veliKneèvi}. Srednju muzi~ku {kolu iMuzi~ku akademiju zavr{io je u Sarajevu,gdje je prvo po~eo raditi kao profesor uSrednjoj muzi~koj {koli, a onda i kao


NJIHOV GRAD I NJIHOV RAD

��

Alen Turkovi}: @elimo biti primjer uspje{nosti, kohezije ireaktor pozitivne energije u {to ve}oj domeni svog djelovanja


klarinetist u Simfonijskom orkestrutada{nje Radio-televizije Sarajevo. Za sveto vrijeme aktivno je radio sa amaterima uvi{e sarajevskih kulturno-umjetni~kihdru{tava. Trenutno ìvi u Metkovi}u i radikao direktor Osnovne glazbene {koleMetkovi}. Pa vozari u Stolac, da bi vodioprobe Orkestra. Nije to tako daleko, madanije taj Stolac ba{ ni tako usput. Ali, kad~uje zvuke duva~a, ni{ta mu nije te{ko. “Jasam profesionalac i samim tim mi ni{ta nebi trebalo biti te{ko, ali odmah }u se idemantirati, pa }u re}i da sam, druè}i se saovim ljudima, ~esto i ve}i amater od njihsamih, jer imaju tako sna`nu volju ientuzijazam koji prenose na mene, tako dai ja moram uloìti svoj maksimum znanja ienergije”, isti~e Kneèvi}.

KULTURNI [TIHGradska limena glazba/muzika Stolac

danas broji oko {ezdeset ~lanova, svihdobnih i socijalnih grupa. “Ponosni smo nato {to na{i ~lanovi, pogotovo mladi, svosvoje slobodno vrijeme u gradu provode udruènju, ~ime doprinose da na{ gradpolagano vra}a sjaj kulturnog sredi{taHercegovine. Trenutno se u Stocu vr{isveobuhvatna, velika obnova kulturnognaslije|a, ali mi se ~ini da su samo zgradekulturno naslije|e i da je fundamentalnakultura, kao uostalom i svugdje drugo,ba~ena na margine interesa {ire zajednice”,kaè Turkovi}, nekada, u ono doba i onihpara, rock idol mladih Sto~ana. Te seprisje}a i prijeratnih nastupa Gradskelimene glazbe/muzike: “Uglavnom su tobili nastupi povodom praznika i smotrepuha~ih orkestara {irom biv{e dràve.Sje}am se emocija koje su takvi nastupiizazivali, jer su sredini koja ih je imaladavali neki kulturni {tih. Muzikaoplemenjuje, a djelovati u jednom orkestruje nemogu}e ako nema{ naviku da slu{a{druge. Tako, i samo tako, jedan orkestarmoè svirati dobru muziku. Mo`da tasinhronizovanost i funkcionalnost moè bitiparadigma i za ostale segmente u dru{tvu.Ne znam, ~ini mi se da je tako. Posljednjinastup, rat je ve} po~eo, bio je 28. aprila1992., kada je ukopan rahmetli EEmirBuzaljko, stub stola~kog kuturnog ìvota,po zanimanju arhitekt, a po vokaciji slikar,muzi~ar, pjesnik i esejist. U to hudo vrijemena njegovoj sahrani iza Orkestra je i{ao~itav grad. Toga se najvi{e sje}am. Rekohda imamo malu {kolu muzike i da odatlecrpimo nove kadrove. Ta djeca, naravno,nemaju zvani~ni papir, ali su iz na{egorkestra sestre AAzra i AAlma Dizdar, danasna Muzi~koj akademiji u Sarajevu, za {toipak zasluge pripadaju njihovim ro di te -ljima, koji su ih godinama vozili u Muzi~ku{kolu u Mostar. Danas je u Orkestru iklarinetista EEmina Puzi}, koja tako|epoha|a Muzi~ku u Mostaru i na takmi~enju

u Gora`du je u svojoj kategoriji progla{enanajboljom u FBiH.”

Sestre Dizdar spomenuo je i ZvonkoKneèvi}, kada smo ga upitali da li se dosada pojavio takav talenat da je nastavio{kolovanje negdje u BiH, Hrvatskoj ili unekoj tre}oj zemlji: “Dvije na{e ~laniceorkestra, Azra i Alma Dizdar, trenutnostudiraju violinu na Muzi~koj akademiji uSarajevu. Azra je u Orkestru nau~ila sviratisaksofon, a Alma klarinet. Za njihov uspjehsu najvi{e zaslu`ne one same i Muzi~ka{kola u Mostaru koju su zavr{ile, alisigurno da je i njihovo vi{egodi{njesudjelovanje u radu Orkestra bio dodatnipoticaj da se nastave profesionalno bavitimuzikom.” Dirigent i umjetni~ki voditeljOrkestra ne slaè se s nama da je Gradskalimena glazba/muzika po svemu neobi~an

orkestar: “Mislim upravo suprotno, da jeOrkestar potpuno obi~an a da su neobi~neokolnosti u kojima ovaj orkestar radi i da suneobi~ni ljudi koji smatraju ovaj orkestarneobi~nim. [ta je neobi~no u tome da seljudi vole druìti, dolaziti redovno naprobe, vje`bati i svirati zajedno? Upravo ihkarakteri{e to {to samo èle biti obi~anorkestar. Limena glazba u Stocu nijenikakvo ~udo. Ona je dio kulture Stoca ve}nekoliko desetlje}a i upravo se zbogtradicije, podr{ke i simpatija gra|ana Stocauspjela ponovo aktivirati i odràti uprkosnepovjerenju i te{kim materijalnimuvjetima.”

NAJMLA\I ORKESTAR U BiHA, koliko puta sedmi~no odràvaju

probe i kako se, uop{te, postaje ~lanom


STOLA^KI DUVAÎ I PUHAÎ

�

Do sada je Orkestar Gradske limeneglazbe/muzike imao veliki broj zna~ajnihnastupa. “Otvaranje turisti~ke sezone uBiH 2009. u Bijeljini, Dani evropskognaslije|a - Sarajevo, Kid’s Festival, ~etriputa svirali smo na prijemu za diplomatskikor koji prire|uju ambasade skandinavskihzemalja smje{tene u Sarajevu, potomBa{~ar{ijske no}i dva puta, prijem zadiplomatski kor prilikom otvaranja[vicarske ambasade, Trebinjsko ljeto triputa, Ma{kare u Metkovi}u i u âpljini,smotre u Zenici i u Travniku itd. Naravno,poseban je doìvljaj bio nastup u Zenici,

prije utakmice BiH-Gr~ka u martu ovegodine, u okviru kvalifikacija za Svjetskoprvenstvo, kada smo svirali himne na{edràve i Gr~ke. Sve se uklopilo, odli~annastup. Fenomenalan rezultat i jednauspomena za cijeli ìvot za sve one mladeljude koji svoje slobodno vrijeme koriste zajednu dobru stvar. Naàlost, od nastupaprije me~a sa Slova~kom 6. septembra zasada nema ni{ta, iako vr{imo napore dagrupa muzi~ara sa instrumentima dajepodr{ku na{im reprezentativcima satribina Bilinog polja”, naglasio je AlenTurkovi}. �

USPOMENA ZA CIJELI @IVOT

“Poseban je doživljaj bio nastup uZenici, prije utakmice BiH - Grčka”

PONOSNI I SRETNIGLGSM svirao je himneBiH i Gr~ke na Bilinompolju u martu ove godine


Orkestra, jo{ pitamo Zvonka Kneèvi}a:“Redovno odràvamo probe dva putasedmi~no. Kada imamo neki nastup onda i~e{}e, a kada se radi o izuzetno va`nimnastupima, kao {to je bio u Zenici nautakmici izme|u BiH i Gr~ke, gdje jeOrkestar svirao nacionalne himne, onda inekoliko dana zaredom. A ~lanom Orkestrase postaje tako {to svake godine primamonove ~lanove. To su naj~e{}e djeca kojaimaju èlju da nau~e svirati nekiinstrument. Za njih odabiremo instrumentprema njihovim afinitetima i potrebamaOrkestra. Za sada ih ve}inu ja u~im sviratisve instrumente, jer ve} godinama radim saamaterima i imam dovoljno iskustva istru~nog znanja. Nakon svakog dobrognastupa ili priloga u nekom od medija namadolazi sve vi{e djece. Ovo je dosta teàk,spor i mukotrpan na~in rada, i sigurno bi iOrkestar bio jo{ kvalitetniji i brojniji dadjeca mogu i}i u muzi~ku {kolu i svirati uorkestru kao u Travniku, Zenici, Metkovi}ui drugdje. Ipak je ovo dobar primjer da se i

u teìm okolnostima moè biti uzoranamaterski orkestar, koji svojim ent uz ij a -zmom, radom i kvalitetnim nastupima

zasluùje da se o njemu pi{e. U Stocupostoji Muzi~ka {kola u sklopu Osnovne{kole, ali, naàlost, malih kapaciteta i osimklavira i gitare nema mogu}nosti u~enjadrugih instrumenata, pogotovo duva~kih,koji su i najpotrebniji orkestru. Tri na{e~lanice, LLana, MMaris i SSara, koje uMuzi~koj {koli u~e svirati klavir, uOrkestru su nau~ile svirati trubu, trombon iklarinet.”

“Na{e su ambicije da imamo {to vi{enastupa u Bosni i Hercegovini i {ire, i dakad, ako Bog da, preselimo u nove pro sto -rije, oja~amo organizacijsku strukturu istvorimo stabilan i respektabilan orkestarna regionalnom nivou. Da predstavimo svojgrad i svoj rad {to je ~e{}e mogu}e i da usvoje aktivnosti uklju~imo {to ve}i brojdjece i mladih ljudi - i danas smo najmla|iorkestar u BiH - te da budemo primjeruspje{nosti, kohezije i reaktor pozitivneenergije u {to ve}oj domeni svogdjelovanja. Trenutno radimo na planiranjunastupa za novu sezonu i o~ekujemo poziveza nastupe na Sarajevskoj zimi, Ba{ ~ar -{ijskim no}ima, Trebinjskom ljetu, prije -mima u organizaciji Norve{ke ambasade,Ambasade [vicarske, a èlja nam je iu~ini}emo sve da budemo dio Kid’sFestivala, i barem jo{ jednog nastupa na{ihfudbalera prije njihovog odlaska u Brazil”,nada se Alen Turkovi}. Odnosno, nema se{ta nadati, zasluìo je, i on i “njegovi”, pa}e se to sigurno i desiti. Zamolio nas je i daapostrofiramo kako imaju veliku podr{kuAmbasade Kraljevine Norve{ke u BiH injene ekselencije VVibeke Lilloe. Evo,apostrofiramo.

“‘Limena glazba/muzika’, svejedno,Stolac, njegovala je ono {to je svakiSto~anin osje}ao kao svoju li~nu kartu”,napisa jedan na jednoj stranici. Dodajmo daje svaki Sto~anin i danas njeguje kao svojuli~nu kartu. Ili, osobnu. Kao da je tova`no... �

53

NJIHOV GRAD I NJIHOV RAD


DUVAÎ SA BREGAVEAlen Turkovi}, predsjednikUG-a Gradska limena glaz-ba/muzika Stolac

SAD I NEKADZvonko Kneèvi} (slika gore, prvi zdesna) dirigent je i umjetni~ki voditelj Orkestra; prijeratni ~lanovi GLGMS-a (slika dolje), koji je osnovan 1931. godine


Ro|en u Maroku, AAbdelkader Benalije u Holandiju doselio kao dje~ak.Porijeklom iz emigrantske po ro di -ce, od ranog djetinjstva jepoku{avao razumjeti svoje mjesto

u holandskom dru{tvu, ali je i istraìvao svojodnos prema Maroku. O tome kaè:„Odrastao sam u vrlo siroma{nom miljeu,nalik na radni~ke porodice iz pedesetih. Radi{mnogo da bi zadovoljio osnovne potrebe.Nema buròaskih luksuza, uìtaka, lagodnosti.Zapadnja~ka ideja uspjeha nije bila za nas,nego je bila rezervisana za neke druge ljude,za vi{u srednju klasu. Mi smo mogli raditi isanjati o nekom eventualnom povratku usvoju zemlju. Moja porodica je bila vrlotradicionalna, ne posebno religiozna, alisvjesna svoje razli~itosti i odlu~na da turazli~itost sa~uva. Meni samom vjera nije biladovoljna za samoodre|enje, mene je formiralai holandska knjièvnost, jednako kao imaternji berberski jezik koji smo govorili kodku}e a koji je u to vrijeme bio zabranjen uMaroku. Imao sam mnogo razloga da seosje}am ~udnim stvorom. îtanje naholandskom me vrlo rano nagnalo narazmi{ljanje o prirodi jezika, je li on samosredstvo ili polje stvaranja. Knjige koje ~itamonas neprimjetno obiljeè, obi~no zaboravimo inajosnovniju radnju neke knjige, ali ta knjiganas oblikuje i ostaje u nama zauvijek. Akoumije{ detaljno prepri~ati {ta si ~itao“, kaè sasmijehom Abdelkader, „„to uglavnom zna~i dati je promakla su{tina. îtanje zna~i bitiotvoren da ~uje{ ono {to ti knjiga govori namanje o~igledan na~in.“

VELIKE OPASNE LA@I O OÊVIMAKnjièvnost je za njega bila put

emancipacije, put sticanja samosvijesti isamoostvarenja. U pisanju mu se nametnulatema dijaspore, a roman Glas moje majke,


KNJI@EVNIK, NOVINAR, DIJASPORAC

Pi{e: ADISA BA[I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Holandski književnik marokanskog porijekla ABDELKADER BENALI (37) boraviovih dana u našoj zemlji gdje je predstavio bh. izdanje svog romana „Glas mojemajke“ o životu, tragediji i tajni jedne dijasporske porodice; za naš list Benali

govori o bolnom i važnom odnosu dijaspore i matice, o komplikovanom položajumuškaraca u savremenom društvu te o nužnom progovaranju o porodičnim

tabuima i zakopanim tajnama

DIJASPORA IMA KOMPLEKS DOKAZIVANJA

IZME\U DVA SVIJETA„Kvalitetan odnos sa dijasporom iziskuje mnogo napora i truda sa obje strane, amarokanska inteligencija jako cijeni to {to moje kolege i ja u inostranstvu pi{emo“, kaè knjièvnik Abdelkader Benali

adisa marokanac:TEKST osnova.qxd 21.8.2013 19:08

koji se ovih dana pojavio u izdanjuBuybooka, govori o marokanskoj porodici,roditeljima i dva sin~i}a, koji iz Holandijeodlaze na odmor u domovinu. Romanpo~inje tako {to jedan od sinova, danasodrasli ~ovjek, odlazi u posjetu roditeljima.I sam je postao roditelj, ali od te uloge bjeì.Uspje{ni fotograf, on se vra}a da na maj~inzahtjev na|e stare slike posljednjeg fatalnogskoka u more svoga brata, dje~aka koji jeèlio ponoviti nekada{nje o~evo herojstvo idokazati da kao ravnopravan ~lan pripadamarokanskoj zajednici. Mali skaka~ je tadasmrtno stradao, a porodica ostala zauvijekobiljeèna tragedijom, koju dodatno oteàvajedno otkri}e... Pojavljuje se pukotina uo~evoj pri~i o hrabrom skoku sa litice kojimje nekad zadivio selo.

O odnosu marokanske dijaspore imatice, Benali kaè: „„Mi imamo vrlo jakusvijest, posebno me|u marokanskominteligencijom, o va`nosti dijaspore. Tatema je prisutna u knjièvnosti, pop kulturi,imamo mno{tvo pjesama koje govore oìvotu Marokanaca izvan Maroka. Za svojudijasporu imamo ~ak i ime, Marokancisvijeta. Dijaspora ulaè jako puno novca uzemlju, predstavlja Maroko u inos tra ns tv u...Apsolutno svaka maro kan ska porodica imanekog u inostranstvu i ta osoba joj jeuglavnom vrlo vaàn izvor novca, kao nekipojas za spasavanje. Marokanaci uinostranstvu posmatraju domovinu samnogo nostalgije i mitologizacije, va`noim je da budu prepoznati kao Marokanci,ali ~esto previ|aju neke lo{e stvari uzemlji.“

OTPOR BEZNA\U JE DRAGOCJENOSTMaroko je, prema Benalijevim rije~ima,

zemlja kolektivne kulture. On za sebe kaèda je odrastao u Holandiji gdje se apsolutnopodsti~e individualizam i definisanje li~nog

stava, {to je u potpunoj suprotnosti samarokanskom tradicijom gdje je svijestzajedni~ka stvar, a individua je samo dio{ire slike. „„Ljudi se u Maroku uvijekidentifikuju kao dio neke grupe. îni mi seda je i u Bosni vrlo sli~no. Zbog toga osobakoja je odgojena na zapadu moè u Marokuza pet minuta zaratiti sa najbliòmrodbinom, prijateljima, poznanicima... Jasam veliki individualac, volim samo}u,

povla~enje, svoj sud i mi{ljenje. To je uvelikom kontrastu sa kulturom iz kojepoti~em. Mnogo Marokanaca to osjeti, aliih malo o tome pi{e. Nas nekoliko iz ovenovije generacije pisaca tematiziramo tunapetost izme|u dva svijeta u kojimaìvimo i marokanska inteligencija je to {tomi radimo sama prepoznala kao ne{tova`no. Ja sam naprimjer vrlo prisutan uMaroku, bio sam pro{log mjeseca tamodvaput, idem opet za dvije sedmice, paonda idu}e godine... Pozivaju me, stalnoimam ~itanja. Kad neka moja knjigaiza|e, odmah se pojavi i tamo, prisutansam u medijama, mnogo me ima natamo{njoj kulturnoj sceni.“ Odnosdijaspore i matice je, smatra Benali, jo{uvijek nedovoljno istraèna tema, akvalitetan odnos sa dijasporom iziskuje

mnogo napora i truda sa obje strane.Maroko se, prema njegovom mi{ljenju,

trenutno ubrzano mijenja, po~inju se ~utirazli~iti glasovi, dru{tvo je otvorenije zarazli~ite stavove... Benali svoj doprinosvidi u tome da se i sam svojim glasomuklju~i u taj va`ni dijalog. Na{ sagovorniksmatra da je situacija u Bosni i Marokusli~na po tome {to mnogo mladih ljudivaninstitucionalno radi sjajne stvari: „„Onisu svjesni i korupcije i kriminala i svihte{ko}a, ali traè alternative kroz dru{tvenemreè, umjetnost, radionice... Ta vrstaotpora bezna|u je vrlo dragocjena. Sli~noje, me|utim, i u Holandiji, i tamo jo{ uvijekpostoji mnogo stvari kojima sesvakodnevno treba odupirati, protiv kojihse treba buniti.“

Zanimljivo je bilo njegovo obja{njenjekoje su to pojave protiv kojih se treba bunitiu Maroku, a {ta je kost u grlu Holandiji. Ono tome kaè: „„Problem u Holandiji jenatjerati ljude da shvate da se dijalog odvijaizme|u dvoje jednakih. Borim se protiv tognjihovog pogleda s visine, traìm da budemravnopravan sagovornik, obja{njavam kakoni ja nikoga ne gledam s visine. Ne volimda me se svrstava u bilo koju sektu, a tavrsta partikulacije i svekoliko sekta{enje jedanas velika opasnost. Sve je iscjepkano,~ovjek se posmatra kao Bliskoisto~njak,Afrikanac, ovaj ili onaj... Koja god da sigrupa mora{ nau~iti da prihvata{ drugeljude i da se okani{ egoizma, eto pogledajte{ta se de{ava u Siriji. Tamo sam ìviomjesec dana 2007., to je divna zemlja kojaje imala neki oblik suìvota kr{}ana, {iija,sunita i drugih, manjih vjerskih zajednica.Postojala je ravnoteà koja je sadizgubljena. Njen reìm je bez sumnje biodiktatura, moji prijatelji su hap{eni,prebijani, vladala je nesloboda, ali sad tamoimate balkanski scenario bez nade u skororazrje{enje.“

Maroko pak ima drugu vrstu problema.Tamo je po Benalijevom mi{ljenju glavnizadatak stalno propitivati vlast, biti nastrani promjena. „„Maroko“, smatra mladipisac, „„ima mnogo korupcije, kriminala, aliima i novca, talenta, pameti. Postojeproblemi zbog kojih se vrijedi neprekidnobuniti i zbog kojih osjetim da je va`no dabudem i tamo. Da marokanskim piscimapomognem da lak{e dolaze u Evropu iobratno, da evropski pisci odlaze vi{e uMaroko. Mo`da je to dio mog dijasporskogkompleksa i èlje za dokazivanjem, ali je usvakom slu~aju dio moje emancipacije.“Iako ìvi u ure|enoj dràvi i dobrim


��

Ako pobjegne{ kad zagusti, gubi{ pravo na svojesvjedo~enje i svoju verziju doga|aja

RODITELJSKI PONOS:„Moj otac, po zanimanjumesar, kao pisca me jeozbiljno shvatio tek kadsam uspio da ga u svomnovom autu provozam pokvartu“

GOSTOVANJE ABDELKADERA BENALIJA U BiH

MAROKANSKA KULTURA KOLEKTIVA“Osoba koja je odgojena na zapadu uindividualisti~kom duhu moè u Marokuza pet minuta zaratiti sa najbliòmrodbinom, prijateljima, poznanicima...”


uvjetima, Benali ba{tini dramati~neporodi~ne pri~e o porazima, gubicima iponovnom po~injanju. Zato se temagubitka djeteta na{la i u njegovom romanu.O svom odnosu prema zaboravu, ho land -sko-marokanski autor kaè: „„Ja svojuporodicu zovem velikim uni{tiva~empam}enja. Ti ljudi namjerno i neprekidnozaboravljaju stvari, ne èle da se sje}aju nitida govore o siroma{tvu, naprimjer. Ja samgeneracija koja je odrasla u blagostanju, alièlim znati sve i o toj drugoj strani ìvota,ja kao pisac èlim katalogizirati bijedu,upoznati svaku njenu nijansu, saznati {tovi{e o ìvotima mojih roditelja i ro|aka kojisu tako inspirativni. To su nekad tu`ne,nekad ~udne pri~e, ali o njima se ne pri~a.Ponekad neko izleti preda mnom i onda ihja gnjavim, zapitkujem, cijedim i otkrivamte nevjerovatne pri~e. Pretpostavljam da jeisto i ovdje sa ratnim iskustvom, ljudiobi~no ne èle terapiju nego zaborav kojiim daje utisak da se zlo nije ni dogodilo.“

PISAC JE SVJEDOKNa komentar da se veliki broj ratnih

pri~a zapravo ~esto ponavlja, i u privatnoj iu javnoj sferi, Benali obja{njava: „„To jepotreba za katarzom, ali ja sam vi{ezainteresovan za onu vrstu pri~a koje ljudinamjerno èle zaboraviti. Ja sam se 2006.zatekao u Libanonu, u Bejrutu, za vrijemejednomjese~ne opsade kad je nastupiosukob izraelske vojske i Hezbolaha. Mnogoljudi je bjeàlo iz grada, bilo je opasno, ~ulasu se detoniranja bomba{a samoubica.Zapad je pomagao probranim gra|anima dapobjegnu. Pitao sam prijatelje umjetnike,kulturnjake, koji su imali dva paso{a imogu}nost da odu za{to je ne iskoriste.Rekli su mi da }e rat uskoro biti zavr{en ida }e neko trebati ispri~ati {ta se desilo.Odlaskom ne gubi{ rat, ali gubi{ pravo napri~u {ta se desilo, kako je bilo. To mi jebilo otkrovenje. Shvatio sam da pisacupravo to radi, da je pisac svjedok.“

Na pitanje koliko je pouzdano i vrijednoto umjetni~ko svjedo~enje, te u ~emu jenjegov zna~aj, na{ sagovornik odgovara:„Na umjetnost ne moè{ staviti cijenu i zatoje moramo za{tititi unutar ove kulture ukojoj sve drugo ima cijenu iskazivu brojem.Umjetnost je jedina objektivna mjera,jedino unutar nje kultura moè ne korum -pirano govoriti o sebi samoj. Zato jeumjetnost toliko va`na i zato se toliko trudeoslabiti je oni koji èle da je svijetkvantitativno mjerljiv. Zato se smanjujubudèti za kulturu, ona se po~inje smatrativi{kom. A danas je u Holandiji umjetnostpotrebnija nego ikad, bez nje postajemoplo{ni, zagledani sami u sebe, nesvjesnimana... Umjetnost ne smije biti urezervatima, niti treba biti elitisti~ka. Onaje neodvojiva od ìvota.“ �


KNJI@EVNIK, NOVINAR, DIJASPORAC

�

U romanu Glas moje majkenajprije se sti~e dojam da seskoro opravdava pona{anje ocakoji ~vrstom rukom vodi porodicua strahopo{tovanje izaziva silomi nekada{njim mladi}kimkuraènjem - skokom sa vrloopasne stijene zahvaljuju}i ko -jem se nekad davno pozicioniraokao alfa mu`jak. Kako romanodmi~e, otkrivamo da sa tompri~om ne{to nije u redu, a likma~o oca se po~inje nezaustavljivouru{avati. Komentari{u}i taj preokret uromanu, Benali kaè: „Moja generacija jeodrasla sa o~evima koji su osje}ali datrebaju biti predvodnici i za{titnici, a~esto su bili nezaposleni i samogluharili okolo. Slika i poloàj mu{karcasu se pred mojim o~ima drasti~nomijenjali.“

Na pitanje kako se sa promijenjenomslikom muèvnosti u dana{njem dru{tvupromijenio i sam pojam muèvnog, Benaliodgovara: „Moj sljede}i roman je oma~o tipu, kik-bokseru koji gubi snagu,prestaje biti dobar borac. Danas semaskulinost propituje i zaista je naku{nji. Vi i dalje imate u filmovima slikusna`nih junaka, tobo` je jo{ uvijek nacijeni nekada{nje shvatanje mu{kosti, aona se zapravo nepovratno izmijenila.Mo} i snaga koji su ranije pripisivanimu{karcima, danas imaju drugo lice.Svijetom vladaju {treberi poput SteveaJobsa, Billa Gatesa ili MarkaZuckerberga, njihove izume koristimo u

svakodnevnom ìvotu. Naj -glu plja stvar koju mu{karacmoè uraditi je povjerovati ufantazije o ma~o mu{karcu,vjerovati u snagu oru`ja,prisustvovati ubijanju. Dru -{tvo danas zna da je ostalajo{ samo fantazija o takvommu{karcu, a da bi ustvarnosti takvo pona{anjebilo budala{tina.

Odrastao sam uz oca mesarakoji nas je tukao kad nismo bilidovoljno mu{kar~ine, kad bismopokazali emocije. S njim se nikad nijerazgovaralo direktno, sve va`ne stvarisu mu govorene preko majke. Umladosti mi je on bio uzor kakavmu{karac treba biti. Vremenom setakav uzor mu{kosti za mene uru{io.Svog oca posmatram dvadeset i petgodina, razmi{ljam o njemu i sigurno gadanas bolje razumijem nego on samogasebe.“

Iako tradicionalna, Benalijeva porodicaje vrlo ponosna na njegov knjièvni uspjeh,prevedene knjige, nagrade... Abdelkaderkroz smijeh pri~a kako je otac kona~noozbiljno shvatio njegovu karijeru: „Tata jeprihvatio moj uspjeh kad sam prije~etiri godine kupio auto i provozao ga unjemu oko kvarta. On je ocjenjivaomoju vo`nju, bio je to vrlo intimantrenutak i na kraju je bio zadovoljan.Osje}ao sam se kao da sam tek tadapro{ao inicijaciju u svijet odraslih i uo~evim o~ima postao mu{karac.“ �

SVIJET SU PREUZELI [TREBERI

Mačo muškarac danas postoji samokao holivudska fantazija

SA PROMOCIJE BH. IZDANJABosanski prevod romana Glas moje majkeobjavila je izdava~ka ku}a Buybook



KULT MARKETAN\ELKO JURKAS

Cellos - Velikiprasak

Iako Luka [uli} iStjepan Hauser,poznatiji kao 2Cellos, nisuizumitelji novogpravca u kojemviolon~elo sviramainstream, ipaksu to uradili prvina na{improstorima. Sadkad su dostigli

zvjezdani status sasvim je logi~no da}e se o njima pisati knjige. U prodaji jeslu`bena biografija 2 Cellos podnazivom 2 Cellos - Veliki prasak, autoraAn|elka Jurkasa.

FRANOLI]&]ULAP

BujrumRije~ je odrugomzajedni~komprojektu ouda{aDraènaFranoli}a iudaraljka{aKamenka]ulapa. Nakon

2009. i albuma êsme red je do{ao nanovi projekt jednostavno nazvanBujrum. Album sadrì jedanaestpjesama-obrada starih tradicionalnihbosanskih sevdalinki, a na albumu senalazi i legendarna pjesma Stade secvije}e rosom kititi.

BILL RYDER-JONES

A Bad WindBlows in My Heart

Lo{ vjetar pu{e umoje srce, nazivje novog albumaglazbenezvijezde unastajanju BillaRydera-Jonesa.Od kad se

pojavio s albumom If iz 2011. do danasRyder-Jones je napravio dvasoundtracka i to za filmove A LeaveTaking i Piggy. A Bad Wind Blows in MyHeart je alternativni rock album kojisadrì jedanaest pjesama.

Iako ve} u poodmaklim godinama IIggyPop se ne predaje. Pravim imenom JJamesNewell Osterberg, Iggy se smatra kumompunk rocka. U samostalnoj glazbenojkarijeri taj je karizmati~ni pjeva~ snimio{esnaest studijskih albuma, od kojih jenajsvjeìji Apres, objavljen pro{le godine.

Iggy je ve} u srednjoj {koli postaopopularan kao bubnjar blues banda Iguana.Od imena njegovog prvog banda nastalo jei ime Iggy. Jedna od najzna~ajnijih epizodau duga~koj glazbenoj karijeri Iggyja Popaje svakako osnivanje banda Stooges. Bandje nastao 1967. u Michiganu, nakon {to jeIggy izba~en s koledà. U razdoblju od1969. do 1973. Iggy & Stooges snimili sutri antologijska albuma. Dvije godine nakonalbuma Raw Power band se raspada. Prvoumire basist ZZeke Zettner, a nakon njega injegov nasljednik DDave Alexander. Iggyodlazi na rehabilitaciju, nakon kojezapo~inje solo karijeru.

Kona~no, 2002. Iggy je odlu~ioponovno okupiti The Stoogese, a 2007.objavili su povratni~ki album TheWeirdness. U me|uvremenu, 2010. band jeu{ao u Rock‘n‘Roll Hall of Fame, anedavno su objavili i svoj peti studijskialbum Ready To Die.

Album sadrì deset pjesama, a otvara gaBurn. Prvi dojmovi govore kako se radi ostarom, sirovom punk rock zvuku na kojismo na koncu i navikli. Uz Iggyja tu sububnjar SScott Asheton, basist MMike Watt,gitarist JJames Williamson i saksofonist SSteveMackay koji je zasluàn za izvrsne dionice napjesmi Sex and Money. Ako èlite ~utièstoke psihodeli~ne riffove u izvedbi Iggyja

& The Stoogesa, obvezno poslu{ajte pjesmekratkih naziva Job i Gun. Tu su jo{ i izvrsnepjesme Ready To Die i DD’s.

Pjesma koja produkcijski najvi{epodsje}a na rane radove The Stoogesa jeDirty Deal. Odli~ni album Ready To Diezatvara ne{to laganija pjesma Departed,koja je posve}ena jo{ jednom preminulom~lanu banda, gitaristi RRonu Ashetonu, kojije uz Iggyja bio suosniva~ The Stoogesa. ZaIggy & The Stooges vrijedio bi novi slogan:Tko preìvi svirat }e. (M. Ili~i})

MUZIKA

“Iggy & The Stooges”; album “Ready To Die”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Franz Ferdinand: Love Illumination

2. Visage: Shameless Fashion

3. Bloc Party: Ratchet

4. Shuggie Otis: Special

5. Muse: Panic Station

6. Kings Of Leon: Supersoaker

7. Hot Natured ft. Anabel Englund:

Reverse Skydiving

8. Deap Vally: Baby I can hell

9. Pet Shop Boys: Axis

10. Shy FX ft. Liam Bailey: Soon Come

Povratak punk rock dinosaura

VELIKI IGGYKum punk rocka

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 21.8.2013 16:19

Lovelace je filmska biografska pri~a oìvotu LLinde Lovelace, glumice ~iji je ìvotobiljeìla uloga u kultnom filmu Dubokogrlo. Kroz ovu pri~u saznajemo puno toga osurovosti (porno) industrije, prije svega osurovosti nasilnog, ovisnog izrabljiva~a,njenog supruga CChucka Traynora. Filmprikazuje ìvot Linde Lovelace od kadaotkrije svoju seksualnost, preko ulaska uporno industriju, do njenog mukotrpnogizlaza iz nje.

U porno industriji je bila svegasedamnaest dana, koji su je u na{empovr{nom svijetu obiljeìli za cijeli ìvot,unato~ mnogo bitnijoj ~injenici njene patnje,borbe i, u kona~nici, pobjede. Filmdramatur{ki po~inje svojim krajem, nakon~ega nas vodi, s nekoliko retrospekcija, uperiode koji }e nam pojasniti {to se desilo uìvotu ove djevojke. Mlada glumica AAmandaSeyfried iznimno dobro tuma~i glavnuulogu, koja je manje aktivna, vi{e trpna, dokpodnosi fizi~ko i psihi~ko zlostavljanje svogsupruga ~iju ulogu tuma~i PPeter Sarsgaard.Amanda Seyfried je bila toliko zadovoljnasuradnjom na setu s partnerom da je ~akizjavila da je za nju on jedan od najboljihglumaca na svijetu za suradnju.

Glazbu za film potpisuje SStephen Traskdok je direktor fotografije bio EEric AlanEdwards. Lovelace je premijerno prikazan22. sije~nja 2013. na sjajnom SundanceFilm Festivalu. Ovaj film zasigurno nije uovom trenutku jedan od najboljih prisutnihu svijetu, te mo`da naizgled ne zasluùjebiti na ovoj stranici, namijenjenoj takvima.

No, za ovu odluku postoji itekako bitanrazlog.

Ovaj tekst posve}ujemo svima koji suosjetili raznolike vrste psihi~ke i fizi~ketorture, a u ovom slu~aju naro~ito svimdjevojkama koje su nasiljem, prijetnjama iucjenama natjerane da rade ono {to ne èle.@elimo vam svu ljubav svijeta, a ostalimanikad ni{ta sli~no, prisilno niti u naivnostida im se desi. Snaga i grubost klade valjaju.Um i ljubav caruju. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETMJESEC

BernardoBertolucci

Igrani film velikanaBernarda Bertoluccijaiz 1979. godine.Scenarij za filmpotpisuje mnogoautora: BernardoBertolucci, Franco

Arcalli, Giuseppe Bertolucci, ClarePeploe te George Malko, dok je direktorfotografije Vittorio Storaro. Operna divaCaterina Silveri nakon {to izgubi suprugasa svojim maloljetnim sinom Joeom seli uItaliju, gdje se on «navla~i» na heroin, a sviznamo, nadamo se, da je sivi prah vrag,navu~enima jako drag. Nastoje}i ga izvu}i izovisnosti sva{ta }e se desiti... Ocjena: 4

NESTAO

Costa GavrasFilm jo{ jednogvelikana, CosteGavrasa, iz1982., za kojisu scenarionapisali CostaGavras, John

Nichols i Donald Stewart, a premaknjizi istog naslova, pisca ThomasaHausera. Inspiracija za film potekla jeod pri~e o Charlesu Hormanu. On je,naime, bio ameri~ki novinar koji jenetragom nestao za vrijeme brutalnogpu~a generala Pinocheta u îleugodine 1973. godine. Njegov otac injegova supruga idu u Latinsku Amerikuu nadi da }e ga prona}i. Naàlost,do~ekuje ih preglasna {utnja. Ocjena: 4

NITKOVI

Claire DenisNitkovi je igrani filmClaire Denis iz ovegodine. Scenarij zanjega napisali suskupa Jean-Pol

Fargeau i Claire Denis, dok je funkcijadirektora fotografije pripala AgnesGodard. Kompleksna drama o Marku kojiradi na teretnom brodu, te dobiva pozivod sestre. Posao joj propada, suprug seubio, a k}er je u bolnici nakon {to jesilovana. Zna tko je po~initelj. Od Markase traì da se osveti. Marko upoznajeRafaele, ljubavnicu ~ovjeka za kojegnjegova sestra tvrdi da je krivac i kojemse treba osvetiti. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Butler (Lee Daniels)2. Obitelj Miller (Rawson Marshall

Thurber)3. Elysium (Neill Blomkamp)4. Kick-Ass 2 (Jeff Wadlow)5. Avioni (Klay Hall)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Iron Man 3 (Shane Black, MarvelStudios, Paramount Pictures)

2. Vjen~anje godine (Justin Zackham,Millennium Films)

3. Pain and Gain (Michael Bay,Paramount Pictures)

4. Avanture neustra{ivog Teda (EnriqueGato, Telefonica Producciones, IkiruFilms, Lightbox Entertainment)

5. Croods (Kirk De Micco, ChrisSanders, Twentieth Century Fox)

Plitka dubina

OBILJE@ENA“DUBOKIMGRLOM”Film Lovelace jebiografska pri~a oìvotu Linde Lovelace

Film “Lovelace” (SAD, 2013.), Roba Epsteina i JeffreyjaFriedmana

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 21.8.2013 16:27


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOOdabrano je pet romana, od kojih }e samojedan, odnosno njegov autor, dobitiNagradu Me{a Selimovi}, koja se svakegodine dodjeljuje u okviru Knièvnihsusreta Cum grano salis u Tuzli.Nominovani su: Svetislav Basara(Dugove~nost), Da{a Drndi} (Belladonna),Josip Mlaki} (Planet Friedman), AndrejNikolaidis (Odlaganje, parezija) i MiloradPopovi} (Karnera).

I jo{ ne{to iz Tuzle, u istom kontekstu.“Drugi Sajam knjiga na otvorenom, koji upovodu 13. me|unarodnih knjièvnihsusreta Cum Grano Salis i dodjeleNagrade Me{a Selimovi} organizujuIzdava~ka ku}a Book doo Tuzla iUdruènje izdava~a Haber, ove }e godinebiti odràn od 27. augusta do 6.septembra.

Ne}ete vjerovati, ali ba{ kad smozavr{avali ovu rubriku premijerno je, naSarajevo Film Festivalu i u takmi~arskomprogramu dokumentarnog filma, prikazanfilm Pacijent, autora [irokobrijeàninaZdenka Jurilja. “Film je narativnadokumentarna pri~a o stanju pacijentaprije, za vrijeme i nakon operacije srca”.

I sarajevski City Pub itekako je aktivan uvrijeme Sarajevo Film Festivala. Pa }etako, 22. augusta, menadèri iz Pubaorganizovati koncert uistinu velikognovosadskog benda koji se zove Obojeniprogram. Do sada su objavili osamstudijskih albuma. Sve zainteresovaneo~ekuje vrhunska svirka, garantovano!

Mi, kao {to znate, izlazimo ~etvrtkom, pavam donosimo raspored koncerata naSarajevo Music Stageu od 22. do 24.augusta, dakle do kraja Sarajevo FilmFestivala. Tog 22. augusta svirajuBeogra|ani, Partibrejkersi i Darkwood Dub,dan kasnije vinkova~ke Majke i sarajevskiSkroz, a posljednju no} SFF-a TBF iDje~aci iz Splita.

“Nakon uspje{nog koncerta na Ljetnojpozornici Ilidà, kojim je zapo~etabosanskohercegova~ka turneja ansamblaHalka, ovaj bend koji ~ine muzi~ari iz Fo~e,Prijedora, Tuzle i Sarajeva priprema se zakoncerte koje }e ovog vikenda odràti uTuzli, Bijeljini i Br~kom”, saop{tavaju izAgencije Gramofon. Dakle, Halka 23. uTuzli, 24. u Bijeljini i 25. u Br~kom.

Mislim, mogli smo i mi nazvatiBorisa Baltu, direktora Tuzla FilmFestivala, ali na bljesku i tuzlarijama

imaju njegovu izjavu, nama sasvimdovoljnu za ovaj teksti}. Kombinovano.Hvala im! Zna~i, oko dvije stotinafilmova je pristiglo u direkciju togfestivala. Drugog po redu.

“Pored filmova, koji }e se pri ka -zivati na tri lokacije u gradu - BKCTuzla, Ljetno kino Mladost i kinoKaleidoskop, publika }e biti u prilici dase druì sa reìserima, direktorimafestivala i glumcima, a u ve~ernjim sa -ti ma planirano je odràvanje partyja”,najavljuje Boris Balta: ““Naravno, ovajprojekt ne bi bio mo g u} bez na{ihsponzora, pokrovitelja i prijateljakojima se ovom prilikom za hva lju -jem.”

Trenutno se vr{i selekcija i odabirfilmova za ~etiri kategorije: doku -mentarni, igrani, kratki i animirani film.

Filmovi su pristigli iz Crne Gore,Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvat -ske i Bosne i Hercegovine, a u offprogramu planirano je prikazivanjefilmova autora iz Italije, [vedske,Nizozemske i Indije.

Prilika za druènjeBORIS BALTA, direktor “Tuzla Film Festivala”

MIRELA BUNOZA-ŠARAC, suvlasnicaAgencije “PRimera” iz Mostara

MIRELA BUNOZA-[ARAC“Violon~elisti~ki dvojac 2Cellos,

koji je zaludio svijet, uspjeli smo’uloviti’ pro{le godine u prosincu”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 21.8.2013 22:51


� Po~elo je snimanje novih epizoda TVsitcoma Lud, zbunjen, normalan. Je li obiteljFazlinovi} i dalje disonantna i inkopatibilna, a opetvrlo emotivna i, kad zatreba, susretljiva i bri`na?

Glavni likovi u karakterolo{kom smislu }eostati isti, upravo takvi kakvima ste ih opisali.Me|utim, pored starih karaktera upoznat }emo ineke nove. U tom kontekstu mislim da }egledaoci lako prihvatiti i zavoljeti ômbetovogbrata Kufeta ~iji }e lik, siguran sam, donijetisvjeìnu u ~itavu novu sezonu.

� Kako je Izet Fazlinovi}?@iv, zdrav, vitalan, crveno orijentiran, sklon dobroj ~a{ici iizraèno seksualno potentan.

� Napisali ste nove 24 epizode, pored ve} snimljenih 144.Golemo! Gdje crpite inspiraciju?

Ugovor se potpi{e i onda nema ho}u-ne}u. Epizode,jednostavno, moram zavr{iti, zagrijavam stolicu i radim. Nijelako, od tolikog sjedenja hemeroidi postanu ìvahni irazigrani, ali veliko je olak{anje kada ~ovjek uìva u svom

poslu. A ja stvarno volim da pi{em.

� Film Halimin put reditelja Arsena AntonaOstoji}a, za koji ste napisali scenarij, i dalje nièuspjehe. Sada od Vas svi o~ekuju novi, kvalitetanfilmski scenarij. Optere}uje li Vas ta spoznaja?Halima je uistinu dobila sedamnaest nagrada najedanaest festivala, a neki od zna~ajnih festivalajoj tek predstoje. To je zaista ugodno saznanje, aline i optere}enje da naredni scenarij treba bitibolji. Uvijek se trudim da dam sve od sebe, pa}emo vidjeti.

� Ho}ete li na otkriti temu Va{eg novog scenarija?Rije~ je o filmu Prokletije, koji je ve} u produkciji. Radnja sede{ava na Kosovu uo~i po~etka rata, a scenarij se bavinacionalizmom kao najpogubnijim i najbesmislenijimfenomenom ~ovje~anstva. To je tema kojoj se uvijek i iznovavra}am. Uporedo je u fazi montaè serija Kriza, koju jeproducirala hrvatska RTL i na{a Federalna TV. Rije~ je okomediji u kojoj igraju NNikola Kojo, EEnis Be{lagi}, AAleksandarSeksan, NNaca Dikli} i moja divna Trebinjka MMarija Piki}.

FEÐA ISOVIĆ, scenarista iz Sarajeva

Vi{e slu~ajno nego namjerno vidjesmo daje nedavno Agencija PRimera iz Mostaraorganizovala promociju romana Zebnja,zagreba~kog autora IIvana Michela Antolovi}a.“Zebnja je zanimljiv roman, koji pratiodrastanje mladog ~ovjeka u Hrvatskoj, abudu}i da mladi ljudi u Bosni i Hercegovini, teu cijeloj na{oj regiji prolaze kroz kroz ista ilisli~na unutarnja previranja, mislim da }e se itekako prona}i i da}e ih ovaj roman u najmanju ruku zaintrigirati. Navikli smo namlade autorice i na tzv. chick literaturu, koja je kao model dobroprodavanog romana prispjela sa zapada, no rijetkost je prona}imu{ku ina~icu pri tom neupitne kvalitete”, obja{njava MMirelaBunoza-[arac, suvlasnica Agencije PRimera iz Mostara.

Njena Agencija organizuje i koncert 2Cellos u sarajevskomDomu mladih, 13. septembra: ““Violon~elisti~ki dvojac 2Cellos,koji je zaludio svijet, uspjeli smo ‘uloviti‘ pro{le godine uprosincu, kada smo organizirali njihov koncert u mostarskojKosa~i. Taj koncert bio je po mnogo~emu poseban. Naime,nikada se ranije nije dogodilo u Mostaru da je koncert rasprodanu jednome danu. Osim toga, u Kosa~i se nikada nije odrào

koncert s tako velikom produkcijom. Bilo jezbilja fascinantno, publika je uìvala. Sigurnismo da }e se to ponoviti i u sarajevskom Domumladih. Prodaja ulaznica ide odli~no, u {tonismo ni sumnjali, a poznaju}i sarajevski duh,bit }e to koncert za pam}enje! Zapravo je i na{kontakt s njima povezan sa Sarajevom, jer smonjihovoga managera kontaktirali preko kolega

iz agencije Communis, a uz to smo imali puku sre}u da su usvome rasporedu imali dva slobodna datuma. Sarajevski koncertbit }e posljednji u Europi ove godine, nakon 13. rujna idu preko‘bare‘, u SAD.”

A, predstavljamo i PRimeru: ““Agencija Primera zapravo jejako mlada, postojimo tek dvije godine. Kolegica Snjeàna Deli}i ja smo ju osnovale, a ina~e radimo zajedno na Radiju DobreVibracije u Mostaru. Provodimo dosta vremena zajedno i, kakoto obi~no biva u BiH, uz kavu se rodila ideja jednog jako vru}egljetnog dana. Ideju smo proveli u djelo i bavimo se odnosima sjavno{}u i organizacijom doga|aja. Predane smo poslu nekada iprevi{e, ali obje uìvamo u tome {to radimo i radimo to sa srcem,tako da uspjeh, mislim i nadam se, ne moè izostati.”

Uz kafu se ra|aju ideje

Izet Fazlinovi} je jo{ uvijek zdrav, sklon dobroj~a{ici i izraèno seksualno potentan

2Cellos

Foto: Milutin Stoj~evi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 21.8.2013 22:51


1. Ima li TV1 alternativu? Naziv TV-a govori sve, ali samo nebo je granica.

15. Opi{ite Nikolinu Veljovi} u tri rije~i... Dobar ~ovjek, dama, profesionalac u svom poslu.

19. A, begova ili {kembe ~orba? Nije beg cicija.

21. Poruka~itaocimana{egmagazina?Slu{aj mater!

17. Osobakoja Vam idena ganglije? Balvan.

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Jasmina.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Na birou.

11. Da li je {utnja zlato? Da i rado je se sje}am.

13. Da li jebolje biti lijepi pametan iliruàn i glup? Pod c, ùto.

2. [ta Vam vi{e leì: novinarstvo ili gluma? Za{to se ograni~avati.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Gumene ~izme.

10. Koliko ima istine u izreci: “Ko je sretan ni u hali nije gladan?” Kad je {enluk, nek’ i hala gori.

16. S kim biste voljeli otplesati tango? Uuu... JJohnny Depp.

14. Da imate 15minuta vlasti, {tane biste u~inili? Ne bih prihvatilavlast.

20. Ima lii{ta boljeod Nutelle? Ima, bestilj.

18. Tange ili badi}?

Brazilke.

12. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Sandale i bijele ~arape.

6. [ta obavezno nosite na plaù? Sredstvo protiv parazita.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? Mumtaz Mahal.

by DINO BAJRAMOVIC

MINELA JAŠAR, novinarka i glumica:

“Kad je šenluk, nek’ i hala gori”

9. Jeste li meteoropata? Samo kad se vozim metroom.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Osje}ajno.

Foto: Mario Ili~i}

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 21.8.2013 16:38

KLIN ÔRBA

Bez sve {ale, zna ovaj grad kad ho}e. Zna se umiti,po~e{ljati, nakititi lampionima, buvljacima i uli~nimigra~ima po Ferhadiji i Titovoj. Zna, sam iz sebe,

iznjedriti beskrajno {arenilo karnevalskih dana i no}i. Ba{kao {to i uvaèni gospodin PPurivatra zna, sa smije{nominijaturnim budètom, napraviti veli~anstveni SarajevoFilm Festival. Ili, kao {to svi ostali znaju napravitisporedne kulturne sadràje, bez budèta, tek od mrvicakoje padnu sa SFF trpeze.

Dovoljno je pro}i gradom, u ovom sve~anom tjednu, iuvjeriti se da su se ~ak i uli~ni psi nekud sakrili, da nas nesramote, a ono malo sarajevskih siroma{aka prestalo jeroviti po kontejnerima, barem u epicentru zbivanja. Morase priznati: toliko vedrih dana i no}i nema ni u Londonu.Slegli se u grad turisti iz cijeloga svijeta, u {to odavnospada i na{a umilna dijaspora. Svi jedu, piju, voze setaksijem i vlastitim tabanima veselo {mirglaju sarajevskeplo~nike.

Na Ferhadiji, tek dva prosjaka: jedna diskretnou{an~ena nana i jedna cura na {takama, kojoj jevra`ji heroin odgrizao desnu nogu. Obje izgledaju

uredno, vedro i dostojno radnog mjesta na glavnoj ulicijedne metropole. Pred knjiàrom Svjetlost, gospodinzanimljivog egzoti~nog imidà, namotava na drvene{tapi}e {e}ernu vunu. Fuj, zar i to jo{ neko jede!? -stresam se iz dna du{e. Ne volim {e}er ni u kojem obliku,ali to je moj problem. Sje}a me na davnu bijedu ranogdjetinjstva, kad se {e}er mogao nabaviti iz robnih rezervi,na vre}u, po bagatelnoj cijeni, pa sam za doru~ak jelagusto razmu}eni {e}er s memljivim hljebom, a za ve~eru{e}er posut po istom hljebu. Sre}a, sad u Bosni nema niblizu takve bijede. Tako da, krajnje je vrijeme da i japrebolim svoje davne socijalisti~ke rane i, kao i svakinormalan stvor koji je imao tu sre}u da se ovih dana na|eu Sarajevu, du{om i tijelom uìvam u blagodatima novogporetka.

Uostalom, SFF je vra}en u okrilje kolovoza. Dakle,pao je nakon ramazanskog Bajrama, {to ~ini velikurazliku od prethodnih nekoliko, koji su se odigravali uo~isamog ramazana. Sad, napokon, ovu radost svi zasluùju:

vjernici, ateisti, }evabdìje, taksisti, lopovi i besku}nici,gradona~elnik Sarajeva i svi na{i predsjednici. Oni,napose. Imali su vrlo plodne medijske istupe upredfestivalskim danima. Pa se sve ~udom ~ude ovi mojipajda{i iz dijaspore, vele: {to mi to trpimo, kako to u nasmoè tako da nam etalon svih stvari vje~ito budeIzetbegovi} ili da nas ratoborni KKom{i} uvla~i u svojuverziju krilatice: Udri u gong i prodaj svoje slatki{e.

Ho}emo li mi ikada do}i sebi, i, shodno tome, uzetistvar u svoje ruke? - glasno se pita (sve preda mnom) mojkolega [[evko iz [vedske. Tja! [ta da ti kaèm? Od vas,nadobudnih dijasporaca, ne moè ~ovjek ni na sto~nojpijaci da se opusti i bude svoj na svome. Taman seuzradujem teletu od zlata, kad, evo vas da mu (teletu)gurnete prst u oko i zavirite u zube. Bogati, prijatelju,koga briga, kraj ovolikog obilja radosnih zbivanja, {toPredsjednik svih Bo{njaka uporno zaboravlja HHoracijevprocul negotiis: Blaèn onaj koji daleko od politikesvojim volovima obra|uje djedovske njive.

Koga briga, [evko dragi, {to snimanje filma EEmiraKusturice spada u nadle`nost Izetbegovi}aMla|eg?! Radi mira u dràvi, daj da mu pustimo da

stane |ah na jednu |ah na drugu stranu. On je ina~edràva, a po potrebi je njena suprotnost - javnost. Pa ongordo stane naspram svoje dràve (i Dràvne bolnice isvega {to je dràvno), preobu~e se u puku javnost, teodatle svojim metrom premjerava kulturna zbivanja uBiH. [evko, brate, daj da im pustimo. Zanijelo ih,ponijelo ih.

Nego, bil’ se ti, prijatelju, dohvatio pu{kice, ako ovi izRepublike Srpske krenu da se odvajaju? @ao mi nekako,ovaj Predsjednik @eljko, fin dje~ak, opet tipuje na nas.Nije skontao da mi ve} odavno pjevu{imo: ne ra~unajtena nas, pa, rekoh, mo`da biste ovoga puta vi dijasporci dase malo mijenjamo? Mi se, evo, napokon razrahatili uovoj svojoj dràvici, radosti nam nigdje kraja nema. Ko bisad iznova ratovao kraj ovakve ljepote od ìvota?Pogledaj, pogledaj jo{ jednom: pamti{ li da se Sarajevoikad ovako kupalo u radosnim de{avanjima? Ne pamti{.Ni mi. �

Nego, bil’ se ti, prijatelju, dohvatio puškice, ako ovi iz RepublikeSrpske krenu da se odvajaju? Žao mi nekako, ovaj Predsjednik Željko,fin dječak, opet tipuje na nas. Nije skontao da mi već odavnopjevušimo: ne računajte na nas, pa, rekoh, možda biste ovoga puta vidijasporci da se malo mijenjamo? Mi se, evo, napokon razrahatili uovoj svojoj državici, radosti nam nigdje kraja nema

SARAJEVSKA MODA RADOSTIPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 21.8.2013 16:28


Ah, taj Mercedes: A45 AMG

Da je Mercedes statusni simbol od Albanijedo Njema~ke, imali smo se prilike i samiuvjeriti. Potkraj 80-ih godina pro{loga

stolje}a u ljubu{kom kraju zabilje`eno je kakogotovo svaka ku}a posjeduje Mercedes, bilo dase radilo o kamionu ili limuzini. Bitno je samo dase na vrhu poklopca motora, popularnoj haubi,vidi ni{an, rekli bi Ljubu{aci. Mercedes tog dobai ovaj danas nema smisla uspore|ivati, ali je~injenica kako je to marka automobila koja spravom ~vrsto stoji na tronu automobilskeindustrije.

Ovoga puta za ljubitelje “ni{ana” nahaubi predstavljamo novitet iz luksuzne

serije AMG. Najnoviji model A45 AMGpredstavljen je na poligonu Blister Berg uokolini Hanovera. Naravno, ekspeditivniNijemci htjeli su odmah svima predstavitivozne sposobnosti svoje nove jurilice, asportska staza je za to bila idealna.Unutra{njost novog AMG-a pri~a je za sebe.

U sportskom maniru opremljenomnovom A45 AMG-u dominira nabrijani kokpitna kojem su precizno uokvireni sviinstrumenti. Osim preciznog i mo}nogdizajna, novi AMG se mo`e pohvalitizastra{uju}om snagom motora od ~ak 360konjskih snaga uz obrtni moment od 450

Nm. Mercedes je sru{io jo{ jedan rekord.Naime, specifi~na snaga od 186 konja na1.000 kubika zapremine prevazilazi inajsna`nije sportske automobile. To jeapsolutni rekord kad su u pitanju automobilis ~etiri cilindra. Kad na sve dodamo iautomatski sedmostupanjski mjenja~ AMGSpeedshift i trostupanjsku ESP kontrolustabilnosti, voza~koj radosti nema kraja. Zakraj samo informacija kako }e MercedesBenz A45 AMG s Turbo benzinskimmotorom od 1991 kubi~nih cm i 360 konjskihsnaga u prodaji stajati ne{to iznad 90 tisu}akonvertibilnih maraka. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Mario Ili~i}

Auto:CRNA.qxd 21.8.2013 13:42

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime iprezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:

Za Evropu Godi{nja: 200 EURPolugodi{nja: 100 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos [email protected]

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:

polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan

servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici

www.slobodna-bosna.ba

U[TEDITE NOVAC!PRETPLATITE SE NA ON - LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 22.08.2013

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 22.08.2013