Slobodna Bosna 830

KONJI^KI KLUB BRA]E NIK[I]: DVA BRATA RO\ENA, NERMIN I MIRSAD

www.slobodna-bosna.ba

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

STRANA^KI I KADROVSKIPOSLOVI U AUTOCESTAMA SDP-ova baza i nadogradnja

Izvr{ni direktor Javnog poduze}aAutoceste FBiH MIRSAD NIK[I], koji jena tu du`nost imenovan po preporucibrata, federalnog premijera NERMINANIK[I]A, nastavio je s zapo{ljavanjem iostalih ~lanova obitelji; dok je MIRSADNIK[I] u proteklih godinu dana bez javnog natje~aja zaposlio dvojicu ro|aka ijo{ dvadeset radnika, direktor JP AutocesteFBiH ENSAD KARI] se “pobrinuo“ dafirma BS TELECOM dobije posao natenderu za zatvoreni sistem naplatecestarine

ORU@ANE SNAGE BiHNa kvarove razbrojs, lezi!

Dok vojnici Oruànih snaga BiH nemaju{ta da jedu, u politi~kim krugovima pravese nove sheme generalskog kora, apoliti~ko potkusurivanje reformu odbranedovelo je u }orsokak. Najavljene “rotacije“na klju~nim pozicijama unutar Oruànihsnaga BiH zadnji su korak u opstrukcijireforme odbrane i vra}anju na pozicije prije2004. godine. Na{ novinar istraìo je kakoje, po mnogima, najuspje{nija reforma upostdejtonskoj BiH na pragu da doìvipotpuni kolaps

RASPRODAJA DRINEI nakon genocida - ekocid

Ugovoru koji je potpisan izme|u zvani~nikaVlade RS-a i predstavnika njema~kogenergetskog koncerna RWE o izgradnji~etiri hidroelektrane na Drini javno se

usprotiviona~elnik op{tineFo~a ZDRAVKOKRSMANOVI];on za na{ listotkriva {ta sekrije iza ovogspornogugovora, zbog~ega seMILORADDODIK gr~evitobori da on bude

realizovan i ko mu ovih dana prijetilikvidacijom

NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED UFEDERACIJI BiH (I)

Za{to je sporan model “jedanud`benik, jedan predmet”

Na podru~juFederacije BiHod ove {kolskegodine u~enicidevetih razredaosnovnih {kolakupuju samojedan ud`benikza jedan pred-met. SlobodnaBosna pi{e otome kako jefederalnoMinistarstvoobrazovanja potpuno ignoriralo dobijeneprigovore i isklju~ilo svaku mogu}nostotvaranja rasprave o primjedbama na prihva}ene ud`benike vrlo upitnog kvaliteta

AKADEMIJA LIKOVNIHUMJETNOSTI SARAJEVOPrvih 40 godina

Tridesetog oktobra navr{it }e se ta~no~etiri decenije otkako je u Sarajevusve~ano otvorena Akademija likovnihumjetnosti; “SB“ donosi pri~u o osniva~ima,profesorima i studentima Akademije kojisu, svako na svoj na~in, dali pe~atsarajevskoj likovnoj sceni

ITEKAKO OSTVARENIUMJETNIKPozaji}eve sarajevske godine

MLADEN POZAJI] bio je kompozitor,dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac,pijanista, zagreba~ko-evropski |ak, ljudina,Sarajlija; umro je prije trideset i tri godine,ali njegovo djelo trajna je vrijednost, iHrvatske gdje je ro|en i BiH gdje jeostvario uistinu veliku karijeru

4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

16

34

38

52

50

54

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 3.10.2012 23:52

SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.4

SDP-ov POZLATAK

Lidija Limovnova partijskanada SDP-a îni se kako je recept za napredovanjeu SDP-ovoj partijskoj hijerarhijijednostavan - va`no je zvati se Lidija.Tu je sre}u imala i Lidija Limov,k}erka istaknutog SDP-ovca TomislavaLimova, prijeratnog trì{nog inspektorau âpljini, poslijeratnog doministraunutarnjih poslova Federacije BiH ijednog od najnepoznatijih bh.diplomata. Naime, nakon {to je napro{lim izborima bila kandidat SDP-ana listi u rodnoj âpljini, Lidija Limov,ina~e potpredsjednica Foruma mladihSDP-a BiH, organizacije koja se ve}odavno u {ali naziva pozlatak, postalaje kandidatkinja ove stranke za Vije}esarajevske Op}ine Stari Grad. âpljinaje o~ito premala za kapaciteteambiciozne obitelji Limov pa su sepreselili u Sarajevo kako bi tu nastaviligraditi svoju politi~ku karijeru. MladaSKOJ-evka Lidija zavr{ila je studij nafakultetu u Mostaru i nedugo potomdobila posao u Gradskoj upravi. Ali ne uâpljini ili Mostaru, nego u Sarajevu.Gdje su njene sposobnosti do{le dopunog izraàja. Sli~no kao i o~eve kojise po povratku iz diplomatije uhljebio uZgradi zajedni~kih institucija uSarajevu. (N.H.)

Naredne sedmice trebalo bi se kona~noznati ime osobe koja }e na mjestu glavnogrevizora RS-a zamijeniti BBo{ka Čeku, kojije ovu funkciju obavljao dugih sedamgodina.

Prema informacijama koje je SlobodnaBosna dobila u Slu`bi za glavnu revizijuRS-a, za glavnog revizora RS konkurisaloje 17 kandidata. Ko god da bude izabran, uČekinu fotelju }e sjesti tek krajemnovembra, jer je procedura takva da sesamo primopredaja du`nosti obavlja dvamjeseca.

Ipak, od 17 ve} su se izdvojila trojicakandidata o ~ijim se imenima najvi{eraspravlja.

Prvi je DDragan Mikerevi}, predsjednikUdruènja revizora RS-a. Mikerevi} jedoktor ekonomskih nauka, biv{i premijerRS-a i biv{i ~lan PDP-a. Iako je ume|uvremenu skinuo partijski dres, dobroupu}eni izvori kaù da mu to ne}e bitidovoljno da zasjedne u fotelju glavnogrevizora. Naime, biv{i premijer imanegativan medijski publicitet zbog imovine~ije je porijeklo poprili~no misteriozno.Posjeduje pola uèg centra Doboja, a inebrojenu koli~inu poslovnih prostora istanova po Banjoj Luci.

Drugo ime u uèm izboru je javnostinepoznati DDu{ko [njegota. Slobodna Bosnadoznaje da je [njegota blizak vladaju}emreìmu, te da je povremeni suradnikMinistarstva finansija RS-a. Tako|er jeprofesor na banjalu~kom Ekonomskomfakultetu.

Nesumnjivo, najve}e {anse od raspisi-v a nja konkursa daju se JJovi Raduki}u,

aktuelnom pomo}niku ministra finansijaRS-a za fiskalni sistem i biv{em finan -sijskom policajcu, umije{anom u mnog o -brojne skandale. Raduki}a je svojev remenozbog reketiranja policiji prijavio i ba -njalu~ki privrednik JJovo Vidovi}, biv{ivlasnik Urbanisti~kog zavoda RS-a.

Ovaj slu~aj desio se 2008. godine, aVidovi} je tada tvrdio da mu je Raduki},tada{nji SDS-ov kadar, traìo stotinuhiljada maraka kako bi mu odobrioreprogram duga na preduze}e koje je kupio.Tada je postojala zakonska mogu}nost daprivrednici koji kupuju preduze}a u velikimporeskim dugovima mogu dobiti repro -gram, pod uslovom da obnove preduze}e.Vidovi} je tvrdio da Raduki} radi poprincipu da od svakog privrednika kojizatraì reprogram za sebe traì izme|udeset i 15 posto od odobrenog reprograma.

U cijelu pri~u uklju~io se tada{njipremijer RS-a MMilorad Dodik, koji jeVidovi}u omogu}io pomenuti reprogram.Dodu{e, u drugom mandatu, Dodik je tomistom Vidovi}u, opet preko Raduki}a (kojije pre{ao u SNSD) i sli~nih, raznimpritiscima, koja su kupljena preduze}adovela pod ste~aj, oduzeo skoro svuimovinu, pa i Urbanisti~ki zavod RS-a, kojije Vlada otkupila od Vidovi}a.

Za pretpostaviti je da svi kandidatiimaju sli~ne kvalifikacije. Kako glavnogrevizora biraju tri pripadnika skup{tinskeve}ine (SNSD) i dva ~lana opozicije,pitanje je samo koji od njih 17 }e bitilojalniji aktuelnoj vlasti u friziranjurevizorskih izvje{taja.

(N. Dikli})

Ko će naslijediti Boška ČekuIZBOR PRVOG REVIZORA RS-a

MINI MARKET

ODLAZAK CIJENJENOG REVIZORANa mjestu glavnog revizora RS-a

Bo{ko êko bio je punih sedam godina

ODLAZAK CIJENJENOG REVIZORANa mjestu glavnog revizora RS-a

Bo{ko êko bio je punih sedam godina

Lidija Limov

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 4.10.2012 0:38

FOTO NEDJELJE MARIO ILIÎ]


D@OMBA D@ET

Upitan turisti~kiaran`man RS-a iKuvajta zbogneuslovne pistena aerodromuMahovljani Stanovnici RS-a masovno su pohrliliovih dana na banjalu~ki aerodrom darezerviraju karte direktno za Kuvajt.Presjedanja, za sada, kako je najavljenonema. Mo`da zvu~i kao {ala, ali nije.Potpredsjednik RS-a Enes Suljkanovi}i ambasador Kuvajta u BiH MohamedFadel Kalaf dogovorili su ovaj turisti~ko-poslovni anga`man te najavili da }e setim povodom odràvati i seminari kakobi Kuvaj}ani upoznali prirodne ljepoteBiH i RS-a. S obzirom da su dva visoka zvani~nikadogovorili i izradu programa zapokretanje ovog kapitalnog projekta, zapretpostaviti je da }e u njima koncipirati{ta }e stanovnici RS-a, ~iji jeSuljkanovi} potpredsjednik, raditi uKuvajtu sa prosje~nom pla}om od 400eura. Bjeàti iz dràve i kopati “crnozlato” na “crno” ili, s obzirom i naodli~ne povijesne odnose RS-a iKuvajta, mo`da samo i}i u posjeturodbini… Sav taj funkcionalni i strukturalni projekatpropada zbog jedne sitnice. Naime,jasno je da ambasador Kuvajta ne moraznati kakav je banjalu~ki aerodrom, alitrebao bi potpredsjednik entitetaSuljkanovi}. Sa banjalu~kog aerodromane moè poletjeti nijedan ove}i avion, ada Vlada RS-a nije urgirala sainterventnih milion maraka po~etkomgodine i pokrpala rupe na onoj jednojpisti, aerodrom bi bio zatvoren jer neispunjava ni osnovne preduslove. âk bibilo upitno gdje bi se spu{tala zra~naflota entitetske vlade, za koju se vi{e i nezna koliko ima helikoptera. S obzirom dabi ovaj detalj mogao zako~iti “iznimnodobre odnose RS-a i Kuvajta”,Suljkanovi} bi mogao sugerirati da se saizletni~kim putovanjima sa~eka dok sene izgradi novi i moderniji aerodrom naSokocu i Trebinju, koji Vlada RS-auùrbano pravi godinama. (N. D.)

MINI MARKET

Obnovljena sarajevska Vijećnica

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 4.10.2012 0:38

Na pro{lonedjeljnom sastanku Partije evropskihsocijaldemokrata odrànom u Briselu predsjednikSocijaldemokratske partije BiH ZZlatko Lagumdìja

izabran je u Predsjedni{tvo ove, nakon demokr{}ana,druge najve}e politi~ke grupacije u Evropi. Lagumdìjinizbor “predstavlja podstrek politi~koj jednakosti“,navedeno je, uz ostalo, u saop}enju SDP-a BiH koje jepratilo ovu vijest. Ne znam {ta ovo ta~no zna~i, alidovoljno je glupo da se i ne namjeravam truditi daproniknem u nepostoje}i podstreka~ki smisao “je -dnakosti“.

Na istoj sjednici, na istu presti`nu du`nost unutar oveasocijacije koja okuplja {irok spektar ljevi~arskih partija,socijaliste, socijaldemokrate, laburiste, izabran je i BBorisTadi}, doskora{nji predsjednik Srbije i lider Demokratskestranke Srbije. Tadi} je tom prilikom kazao da “kroz ovupoziciju kao dràva moèmo uticati u politi~kimstrukturama na evropskom kontinentu“.

Gotovo u isto vrijeme,istoga dana, dok su Tadi}aevropske kolege iz sestrinskih partija u Briselu hvalile,tap{ale, u zvijezde kovale..., drugi ~ovjek njegovestranke, gradona~elnik Beograda, zeznut, nesmiljen,prora~unat, hladnokrvan tehnokrata-oceubica, organi -zirao je najdemokratskiji zamislivi strana~ki pu~. U Kra -g ujevcu je proteklog vikenda \\ilas okupio stotineuglednih i utjecajnih ~lanova Demokratske stranke ipredo~io im svoj program, “mapu puta“ za svrgavanjepredsjednika Borisa Tadi}a i vlastito preuzimanjeliderstva u DS-u.

Tadi}ev poraz od TTomislava Nikoli}a na predsje -dni~kim izborima, kojem je prethodio slom njegove De -mokratske stranke na parlamentarnim izborima i upostizbornim koaliranjima, otvorio je gomilu godinamamedijski tabuiziranih tema, ogolio je nebrojene falinke,strukturalne manjkavosti, proma{aje, nedosljednostinagomilane tokom ne ba{ kratke, nego vi{egodi{nje“epizode“ tokom koje je Srbijom vladala Demokratskastranka i njen lider Boris Tadi}.

Tadi} je, tvrde njegovi kriti~ari (“mangupi unutarvlastitih redova“, koji }e mu, sve su prilike, do}i glave uzpo{tovanje strana~ke procedure), bio sjajan dràvnik,rijetko efikasan i uspje{an na me|unarodnom planu,me|utim, u pitanjima unutra{nje politike bio je potpunodruga~iji. Ispoljavao je “vrline“ rigidnog autokrate, kojije, vanustavno i vaninstitucionalno, tokom osam godinakoliko je bio na ~elu Srbije, uveo/zaveo najprijepolupredsjedni~ki, a kasnije gvozdeni predsjedni~kisistem upravljanja dràvom. Izvr{nu vlast, Vladu Srbije icjelokupan dràvni aparat podredio je Demokratskojstranci, a stranku je, tvrde njegovi strana~ki drugari, unajve}oj mogu}oj mjeri privatizirao, prilagodio sebi. Suskim krugom ljudi od povjerenja, prijatelja i poslu{nikaunutar stranke, bez ikakve demokratske, partijsko-statutarne provjere donosio je, ili nije donosio, izbje -gavao, drsko, preko koljena, te{ke odluke o jo{ teìmpitanjima. Koalicijske partnere je bagatelisao, kao

demokratski dekor, a ne kao u budu}nosti ljute, po prirodipotkupljive i neiskrene ru{itelje. Nije demokratski refo -rmirao stranku, pa je bilo bespredmetno o~ekivati damoè su{tinski reformirati dràvu, a kamoli dubinskirestrukturirati srbijansko dru{tvo...

Uistom danu, dakle, u kojem je u evropskoj strana~koj“Ligi prvaka“, u Briselu, Tadi} izborom uknjiìopobjedu na gostuju}em terenu, kod ku}e je, na

doma}em terenu, u Kragujevcu gotovo svrgnut sa vlasti.Kada }e Tadi} biti detroniziran unutar stranke kojoj je, jo{uvijek nominalno na ~elu, kako }e to tehni~ki iproceduralno biti izvedeno, pitanje je na koje Tadi} nemanikakav, a Dragan \ilas i njegova strana~ka frakcijaimaju precizan i predvidiv odgovor: najkasnije za mjesecdana na plenumu Demokratske stranke.

Boris Tadi} mene, niti nas, op}enito, na~elno ne bitrebao zanimati, on je, u najboljem slu~aju zgodan,ilustrativan i pou~an regionalni, tranzicijski epi-fenomen, izvana gladac, iznutra jadac. Priznao bi on


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Kao što ni Boris Tadić, omamljen još jednim “velikim priznanjemSrbiji“, njegovim izborom u rukovodstvo moderne, evropske KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, u odsustvu,smijenio Dragan Ðilas, tako ni Lagumdžija nije znao da ga je samoodsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mu pripremili predstavnici najnovije parlamentarne većine

TADI], LAGUMD@IJA, SANADER: EVROPSKI PUT U TOPLU NEIZVJESNOST

Pi{e: SENAD AVDI]

Primjer Ive Sanadera je alarmantan, ali izvjestan: ~im u

Iluzije:Iluzije.qxd 4.10.2012 3:11

Crnu Goru pravno, ali ne emocionalno, jer mu je tata LLjubomir,akademik iz posve}ene loè DDobrice ]osi}a, na ~elu odbora zagu{enje crnogorske samostalnosti.

Uostalom, i najja~a evropska strana~ka internacionala, dem -okr{}anska, imala je godinama svog regionalnog favorita, hr -vatskog faustovskog {armera IIvu Sanadera. Elokventan, u~tiv,privrèn (demo)kr{}anskom sistemu vrijednosti, Sanader je biosavr{en, uvaàvan, kooperativan sugovornik - idealan partner dau Hrvctsku instalira evropske civilizacijske, a preispoljno pravneste~evine. îm je “dragi Ivo“, uz nemalo samoodricanja iautokratske karizme, nametnuo i implementirao neko evropskopoglavlje koje zahtijeva vladavinu prava, bio je uhap{en ioptuèn po najmanje pet-{est osnova... Tvrdi da su ga izdali svi,krtice u stranci, sitne du{e u Vladi, prevrtljivi, nedosljednipartneri u me|unarodnoj zajednici, AAngela Merkel i njeni“pla}enici“.

Zlatko Lagumdìja, nakon {to je pro{le nedjelje napravioprekookenski diplomatski, uglavnom sitnosopstveni~ki, a pra -gmati~no krupnoprofiterski |ir od New Yorka, maratonske

sjednice Generalne skup{tine UN-a do Brisela, gdje je izabran uPredsjedni{tvo evropskih socijademokrata, morao se na samomulasku u Bosnu i Hercegovinu suo~iti sa surovom realno{}u -prizemljiti se na Aerodromu Sarajevo. Tu ga je, ne tvrdim negopretpostavljam, do~ekao direktor Aerodroma, stabilni SDP-ovkadar i uredni plati{a svih kafanskih derneka IIvica Veli~an, koji jeod Lagumdìje poku{avao sakriti istinu.

Kao {to ni Boris Tadi}, omamljen jo{ jednim “velikimpriznanjem Srbiji“, njegovim izborom u rukovodstvo moderne,evropske KOMINTERNE u Briselu, nije imao pojma da li ga je, uodsustvu, smijenio DDragan \ilas, tako ni Lagumdìja nije znao daga je samo odsustvo iz zemlje spasilo od smjene koju su mupripremili predstavnici najnovije parlamentarne ve}ine.

Za dva-tri dana se u Bosni i Hercegovini odràvaju lokalni,op}inski izbori; bit }e to va`na, jedini mogu}a demokratskaprovjera postoje}e vlasti koja se ve} dvije godine pona{a i djeluje,legitimno, izbornom voljom, dodu{e, nadmeno, oholo, bezobrazno,neuvi|avno. Rezultati vlasti se stavljaju na stol, ovdje i sada, nemaNerw Yorka, ne postoji Brisel, koji na lokalu mogu obmanutigra|ane, bira~e, njihovu izbornu volju.

Lokalni izbori, pored ostalog, trebali bi posluìti kao provjerajesu li prethodno izabrane vlasti odgovorile zahtjevima gra|ana.Socijaldemokratska partija BiH na prethodnim izborima je obe}ala,i dobila, ne ba{ uvjerljivo, odrije{ene ruke od gra|ana da demontirakriminalnu bagru, plja~ka{e, tranzicijske kleptomane, uzurpatorejavnih dobara svake vrste; zadatak ni teàk ni lak, ovisi o famoznojpoliti~koj podr{ci i gra|anskoj odlu~nosti.

Mo`da grije{im, posljednja propu{tena prilika LagumdìjinogSDP-a bio je radikalan, nemilosrdan, moralno principijelan, pravnoutemeljen obra~un sa stra{nim korupcijskim naslije|em.Kohabitacija, koja se u modernoj politi~koj teoriji smatra i tretirakao oblik politi~ke kulture, u politi~koj praksi Bosne i Hercegovineje ~in “aktivnog sau~estvovanja u djelu“.

Bilo, kako bilo, dvojica od trojice lidera postjugoslavenskogprostora, Ivo Sanader i Boris Tadi}, su, prvi zakonski, drugistrana~ki prizemljeni, {to voljom gra|ana, {to aklamacijomstrana~kog bira~kog puka. U Bosni i Hercegovini, odnosno njenojvladaju}oj (jo{ uvijek) stranci, ta vrsta demokratskog preporoda,bosanskog prolje}a, u kasnu jesen je nemogu}a!

Iz vi{e razloga, od kojih je nu`no tek jedan-dva uzgrednonatuknuti, skicirati, ome|iti: tehnokratsko-birokratske solidarnosti.

Lagumdìja, moralno kazneno ranjiv i fizi~ki zdravstveno,prepustio je “terensku inicijativu“, ~as SSulejmanu Tihi}u, ~asFahrudinu Radon~i}u. Nije Lagumdìja izmislio paralelne fin -ansijske potro{a~e doniranih sredstava, nego je to obavilo nekolikoprobranih familija - Izetbegovi}i, Čengi}i..., iz tih para su se tokomrata finansirali i Radon~i} i Lagumdìja.

Ima ~edna, neorealisti~ka pri~a/pjesmica, nastala u sarajevskomnaselju Gorica, to ~ak ni genijalni italijanski redatelj FFederico

Felini ne bi umio izma{tati; prema{tovito je to za autora “8,5.“Nadam, se da me g-din Dervo Sejdi}, “o{te}ena strana“ unacionalisti~kom prebrojavanju, postrojavanju ne}e krivo shvatiti(ja sam ro|en u svijetu Cigana!), a za biv{eg ìtelja tog naseljaEmira Kusturicu me ba{ briga: mali Rom izlazi iz kupatila i krozsuze pjeva u prisustvu mame, neformalnu crnogorsku himnu : ““Nepomaè voda, majko“...

Misli lokalno, ne djeluj nikako, ako ni{ta prije toga nisiraspetljao; Brisel dolazi na koncu, da provjeri kako je, poredostalog, direktor Klini~kog centra u Sarajevu FFaris Gavran -

kapetovi} pronevjerio desetine miliona maraka? I za{to nije u }uzinego u Zavodu za javno zdravtsvo Kantona Sarajevo? I kako je tajkriminalac iz pro{le vlasti dobio jo{ “budètniji“ i jo{ unosnijiposao u novoj, reformiranoj dràvno podsticanoj nomenklaturi?Kako je zahtjevan posao izgradnje autocesta stavljen u rukepohlepnoj porodici iz Konjica? Je li smisao nasrtaja na Bh Telecomu tome da se promijeni rukovodstvo te javne “zlatne koke“, ili dase ona departizira?

Za po~etak, od mene-toliko, iz oblasti javnog zdravstva,prometa i komunikacija... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

m uredi{ dràvu po evropskim standardima, prvi }e{ biti uhap{en!

TRI BODA NA STRANI, NI[TA KOD KU]EZlatko Lagumdìja i Boris Tadi}


ÊTVRTAK, 27. SEPTEMBARDanas je na Ilidì sve~ano, da sve~anije

ne moè biti, otvoren Univerzitet SSST(Sarajevo School Scinence and Tehno -logy), ~iji je osniva~ i vlasnik prof. EJUPGANI]. Gani} je podsjetio da je odosnivanja u ovaj Univerzitet uloìo {estmiliona eura. Odakle biv{em ~lanuPredsjedni{tva BiH, kasnije (pot)pre d -sjedniku Federacije BiH, {est miliona eura,ne bi trebala biti poslovna tajna: ostalo muod ogromne zarade njegovih knjiga-bestselera o “mehanici fluida“ {tampanih uSAD-u. Gani}eve knjige, samo neupu}eni izlonamjerni to ne (pri)znaju, decenijamane silaze sa vrha najpro davanijih knjiga uameri~kim knjiàrama. Pro{le ga je godineza dlaku pre{i{ao JJames Patterson sasvojim petpara~kim knjiìcama o psih -ologu AAlexu Crossu; Patterson je zaradio90 miliona dolara, a Gani} samo koji dolarmanje. Godinu dana ranije Gani}eviukori~eni fluidi u mrtvoj trci za prsa su napolicama prestigli Isijavanje StephenaKinga...

Jo{ jedan pisac nau~no-popularnihbestselera golemi novac od prodaje knjigauloìo je u univerzitetsku edukacijubudu}ih pokoljenja. Biv{i direktor GRAS-aIBRAHIM JUSUFRANI], vlasnik Univer -ziteta u Travniku. Njegova neprolaznaknjiga Sistem i metod finansiranja kaofaktor optimalnog razvoja javnog gradskogsaobra}aja ni nakon trideset godina ne gubina aktuelnosti, uzbudljivosti i, naravno,~itanosti, o ~emu svjedo~e svi relevantnibox-officei. Jusufrani}eva knjiga nezaobi-l a zno je {tivo u gradskom prevozu, metro -ima, pa ~ak i taxijima na cijeloj planeti. IJusufrani} je ogromnu zaradu, kao i Gani},najprije uloìo u svoj porodi~ni dvorac uSarajevu, a ostatak u nau~no-edukacijskouzdizanje generacija koje dolaze.

Andrej Nikolaidis u prepametnom isavr{eno organiziranom programskomromanu Parezija-Odlaganje pi{e kako je“prvobitna akumulacija kapitala jasnoeufemizam za op{tu plja~ku“. Usljed toga“danas tajkunski portparoli, bri`ljivoraspore|eni na strate{ka mjesta, isti~u kakosu se bogati obogatili zato {to su bilisposobniji. Nisu, obogatili su se zato {to subili privilegovani. Otud i njihov prezirprema ideji jednakosti - jer nejednakostiduguju sve {to imaju”.

Filozof SSlavoj @ièk u pogovoruParezije pi{e kako bi, da ima pravde usvijetu, “Nikolaidisov roman trebao bitibests eler, ve}i od romana Jamesa Patte -rsona ili Johna Grishama“. A mo`da ~ak iod bestseler-skripti Ejupa Gani}a iurnebesnih zgoda i nezgoda u gradskomprije vozu, ovjekovje~enih u djelima Ibra -hima Jusufrani}a...

PETAK, 28. SEPTEMBARNa snimanju emisije “REFLEX” u

studiju OBN-a o nasilju u fudbals ko/no -gometnim arenama, upoznajem se sa DI-N OM BEGI]EM, predsjednikom Kanto-n alnog fudbalskog saveza i ~lanomKomiteta za normalizaciju FS/NS BiH.“Nisam vidio naslovnu stranicu nove ‘SB’,koga ste stavili?”, pita Begi}. ““Nema koganema, zbog ~ega?” “Vi{e me ljudi zvalo dame optuì kako sam ih ja metnuo u‘neprimjereno dru{tvo’“, àli se on. ““Jesu lisvi bili u zatvoru, ili su jo{ uvijek tamo, iliima poneko ko je u bjekstvu?”, zaklju~imovu temu potpitanjem.

SUBOTA, 29. SEPTEMBARBeogradska Politika objavljuje dijelove

knjige Izmi{ljeni ìvot u kojoj je sadrànae-mail prepiska odli~nog, pokojnog,srpskog pisca MMilana Oklopdì}a (MikeOklopa) i redatelja GGorana Markovi}a.Oklopdì} prenosi prijatelju pismo koje je1991. dobio od oboàvateljski njegoveliterature: ““Mika, hvala vam {to ste na{uadolescenciju u~inili pametnijom, iduhovitijom... {to ste nam dali toliko snova,neke lude nade i vjere u na{ na~in razmi -{ljanja...” U potpisu „generacija klinceza1975-1976, Bosna, Bugojno“.

Neki dan, 21 godinu kasnije, “klince -zama” u Bugojnu “ludu nadu i vjeru” uprosperitet, ekonomiju, bolju budu}nost,budio je intelektualac i publicista FFahrudinRadon~i}...

NEDJELJA, 30. SEPTEMBARBiv{i hrvatski premijer IVO SANA -

DER iskoristio je rijetke trenutke kada nije

u sudnici zagreba~kog @upanijskog suda dagostuje na Hrvatskoj televiziji kod AAceStankovi}a. Sanader za svoju politi~ku,obiteljsku i osobnu kalvariju optuùje MMla -dena Baji}a, glavnog dràvnog odvjetnika.“Sa Baji}em sam bio ku}ni prijatelj,dolazio mi je doma i poklonio dvije slike asada me optuùje zbog istih tih slika.”Mada se Sanader, s razlogom, ubraja me|uiznimno inteligentne ljude, ovim ba{ i nepokazuje da je to u potpunosti ba{ tako.Kada ti tuìtelj dolazi u ku}nu posjetu,

nikad ne smije{ biti siguran da ne dolazi“po slu`benoj du`nosti”, odnosno “uinteresu istrage”. Kako bi Baji} znao zaSanaderovu impresivnu kolekciju umje -tnina da se u nju neposredno, na licinommjestu, nije uvjerio.

Samo budale i skorojevi}i me|u politi -~arima i novinarima pristaju na policijskupratnju: koliko te god policajac {titio, umnogo ve}oj mjeri te “operativno pokriva”,narodski - {meka.

PONEDJELJAK, 1. OKTOBARDe{ava se jutros rano. U srcu Starog

grada u Sarajevu ustakljeni predizbornipano sa aktuelnim na~elnikom op}ine,IBRAHIMOM HAD@IBAJRI]EM, kan -dida tom Saveza za bolju budu}nost za istutu du`nost. Preko Hadìbajri}a izlijepljenadva manja plakata. Pribliìm se, naplakatima fotografija NNasera Kelmendija i“njegova” poruka: SA VAMA SAM. Prilazistariji ~ovjek sa fotoaparatom, uslika,potom skine Kelmendija, pa ponovo uslika.Za svaki slu~aj se ubrzano udaljim samjesta doga|aja: uslika li mene nepoznati“fotoamater”, nema vode koja me moèoprati da nisam “nepoznati po~initelj”.

UTORAK, 2. OKTOBAROtkako su postali najprije gospodarski,

kasnije strana~ki, a jo{ kasnije dràvni~imbenici, imam nepremostiv problem darazumijem o ~emu pri~aju bra}a LLijanovi}kada govore u “boljitku”. Nemu{ti, kvrg a -vih, hercegova~kih re~enica, dvosmi sleno-trosmisleni, Lijanovi}i su potpuno ne~itki,lingvisti~ki i leksi~ki neprohodni.

A mo`da ima nekog |avla u herceg o -va~koj po{alici: Kako se zovu Tarzanovadjeca? LIJANOVI]I!

SRIJEDA, 30. OKTOBARJe li BAKIR IZETBEGOVI] pro{le

nedjelje trebao i smio u Generalnoj Skup -{tini UN-a, pored {to je prisutnima poèlio“dobro jutro”, pozdraviti ih i sa „Eselamualejkum“? Čitam danas reakcije politi~ara inevladinog sektora na Izetbegovi}evonjujor{ko “selamanje”, kad u redakciju u|edragi gost - arhitekta BORO SPASOJEVI].

Bio Boro u ratu na visokoj funkciji usarajevskoj Op}ini Centar. Na vidnimmjestima u Op}ini neko je (a znam i ko -Nihad Halilbegovi}, {ef Sekretarijata zanarodnu odbranu) istakao papir na kojem seapelovalo - nare|ivalo: “NAZIVAJTESELAM, [IRITE ISLAM”. I ulazi takoBori u kancelariju Stranka, nazove selam({ire}i islam), Boro uljudno otpozdravi(odselami), zavr{e posao zbog kojeg jestranka do{la. ““Hvala vam, gospodine, jasam Pero”, veli na opro{taju Stranka.“Nema na ~emu, ja sam Boro”, zavali se odsmijeha nakon zahvaljivanja Boro...


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 3.10.2012 21:41 Page 2


SKANDALOZNO! [OKANTNO!

BakirHadìomerovi}tuìo FTV Novinar i urednik magazina 60 minutaFederalne televizije, BakirHadìomerovi} podnio je tu`bu protivsvoje mati~ne ku}e. Kako stoji u tu`bikoja je po~etkom ove sedmice uru~ena~elnicima FTV na o~itovanje,Hadìomerovi} tvrdi da je nezakonitosmijenjen sa du`nosti koje je obavljaona FTV. Odre|ena je i sutkinja koja }evoditi ovaj slu~aj. Rije~ je, {to je veomaznakovito, o vi{estruko kompromitiranojLejli Fazlagi}, poznatoj kao veomanaklonjenoj SDP-u, ba{ kao {to je to iBakir Hadìomerovi}. Koji jeInformativni program FTV-a u protekledvije godine, sve dok nije smijenjen,pretvorio u megafon ove partije. Uodvjetni~ko-pravosudnim krugovimapostoje dvije percepcije lika i djelasutkinje Op}inskog suda u SarajevuLejle Fazlagi}. Dok je jedni vide kaoapsolutnu neznalicu, drugi je smatrajute{ko korumpiranom sutkinjom. Naàlost sarajevskog op}inskogpravosudnog aparata, vjerovatno su upravu i jedni i drugi. Kako saznaje SB,odvjetnici Federalne televizije traìt }eizuze}e sutkinje Fazlagi} iz ovogslu~aja, ba{ zbog dokazane bliskosti sa~elni{tvom SDP-a. Naime, Fazlagi}kaje bila sutkinja u procesu koji su protivSlobodne Bosne pokrenula trojica(tada{njih) ~elnika SDP-a, ZlatkoLagumdìja, Damir Hadì} i @eljkoKom{i}. Nedugo nakon osu|uju}epresude protiv SB Fazlagi}kin

MINI MARKET

êtiri gradske sarajevske op}ine -Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i NoviGrad - popri{te su vjerovatno najskuplje inajè{}e izborne kampanje u cijeloj BiH.Ulog je velik, rije~ je o mnogoljudnimop}inama s vi{e od 300 hiljada stanov -nika, koje konstituiraju Gradsko vije}e ibiraju gradona~elnika Sarajeva.

U op}ini Stari Grad dominiraju dvijepartije - SDA i SBB, u Centru najve}eizglede imaju kandidati SDP-a i SBB-a, au Novom Sarajevu kandidati SDA i SDP-a.Izuzetak je samo op}ina Novi Grad ukojoj sve tri partije - SDA, SDP i SBB -imaju u dlaku jednake {anse za trijumf.

Prevagu u ovoj op}ini mogli bidonijeti glasa~i onih partije koje nemajusvoje kandidate za op}inskog na~elnika,poput Stranke za BiH, koja je svoje

pristalice pozvala da glasaju za kandidataSDA SSemira Efendi}a. (A.M.)

SNAGA (S)BiH

Stranka za BiH pozvalapristalice u Novom Gradu

da glasaju za kandidata SDASemira Efendića

Kantonalno tuìteljstvo u Sarajevuotvorilo je nedavno istragu protiv smijenj e -nog sarajevskog ministra policije MMuh a -meda Budimli}a, zbog sumnje da je o{tetioprora~un za 90.000 KM?! Kako nezv ani~nodoznajemo, odlaze}i se ministar policijetereti da je u MUP-u Kantona Sarajevozaposlio dva svoja savjetnika: EEmiraJesenkovi}a i LLejlu Karahasanovi}-MMumi -novi} premda je znao da ne ispunja vajuzakonske uvjete. Iako su, naime, sta-lno zaposleni kao ministrovi savjetnici, niteniski trener Jesenkovi} ni Karahas anovi}-Muminovi} nisu imali najmanje pet godinaradnog staà na poslovima pom o}nika

direktora u organima uprave, kako nalaùzakonski propisi. No, ~injenica da je kan-tonalni prora~un (samo u slu~aju nezakoni-tog zapo{ljavanja savjetnika) osiro ma{io za90.000 KM Muhamedu Budi mli}u nijepredstavljala smetnju da posljednje danesvog ministarskog mandata iskoristi kakobi potro{io jo{ koju tisu}u maraka. Tako jeBudimli} potpisao putne naloge tajnikuMUP-a Kantona Sarajevo EEdinu Zahiragi}ui zamjeniku komandira Spec ijalne jediniceIlhanu [abi}u, koji su po ministrovomnalogu oti{li u Njema~ku, na Sajam sig-urnosti u Essenu.

(S.M.)

SINEKURE BEZ PROCEDURE

Smijenjeni ministar MUP-a KS Muhamed

Budimlić oštetio proračun za 90.000 KM

Zlatko Lagumdìja iBakir Hadìomerovi}Zlatko Lagumdìja iBakir Hadìomerovi}

Semir Efendi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 4.10.2012 0:42

PRO ET CONTRA


(nevjen~ani) suprug Goran Ceri}, kaokadar SDP-a, imenovan je na mjestodirektora sarajevske direkcije BH Po{te.

(N.H.)

[I]KI BRODOLOM

JasminImamovi} izvrije|an napredizbornomskupu u [i}komBrodu Predizborni skup SDP-a Tuzla u mjes-noj zajednici [i}ki Brod prekinut jenakon {to su gra|ani izvi`dali aktuelnogna~elnika i kandidata SDP-a za novimandat Jasmina Imamovi}a.Prema tvrdnjama mje{tana [i}kogBroda, nakon {to je zvi`ducima i povici-ma negodovanja otjeran sa govornice,Imamovi} je napustio skup, pre{aopreko livade, sjeo u automobil i oti{ao.Jedan od gra|ana je na skupu skinuokapu SDP-a sa svoje glave i zapalio je,potvrdili su stanovnici [i}kog Broda za Bportal.ba.“Jedan od stanovnika je zapalio imajicu SDP-a. Do{la je i policija,odvela ih ustranu, ali je narod po~eonegodovati, pa su ih pustili. ôvjekje lijepo objasnio da je zapalio svojukapu koju ima od ranije i da nikoganije ugrozio”, kaè Senail Aj{i}, pred-sjednik Zbora gra|ana [i}kog Broda,koji je bio prisutan na skupu.Aj{i} navodi da je sam Imamovi}isprovocirao stanovnike [i}kog Broda.“Vjerovatno bi bio poneki zvi`duk imalo negodovanja, ali kada jeImamovi} rekao da su njemu svigra|ani Tuzle isti, onda je atmosferapostala usijana. Zvi`duci inegodovanje primorali su ga da si|es bine. Svi u [i}kom Brodu znaju dami Imamovi}u nismo ’isti’, jer godi-nama u na{oj mjesnoj zajednici ni{tanije ura|eno, nemamo grijanja,imamo katastrofalne puteve i najzao stalija smo mjesna zajednica”,kazao je Aj{i} zaBportal.ba.

MINI MARKET

ALEKSANDARHR[UM

Voditelj iurednik talkshowa“Zabranjeniforum”

NEMi{ljenja sam da politika u BiHnije politika jednog ~ovjeka.Koga nema bez njega se moèu bilo kom segmentu dru{tva,pa tako i politi~kom. Smatramda to nije ni na koji na~inpoliti~ki opravdano.

DARKO BRKANPredsjednik

UG Za{to ne

DAMislim da je u~e{}e SDP-a uvlasti na dràvnom nivou ukoaliciji koje je formirana bezjasnog programa i ciljeva bilogre{ka samo po sebi. S drugestrane, name}e se zaklju~akda je upravo ta pozicija bila

jedan od glavnih, ako ne iglavni razlog za u~e{}e SDP-au vlasti, te bi napu{tanje istebio logi~an slijed doga|ajanakon eventualne smjene.

EMIR KADRI]DirektorStude nt-skog centra

NENe vjerujem da }e SDPnapustiti vlast na dràvnojrazini jer nisam siguran da }edo}i do smjene ZlatkaLagumdìje.

HANKA VAJZOVI]Profesor na FPN-u

DA/NEU SDP-u ima toliko toganepredvidivog. Te{ko je kazati{ta }e se desiti. Ne vidim razlogza{to bi ljudi koji su iz SDP-anapustili vlast nakon smjeneLagumdìje, a sa druge strane

su podlo`ni {efu partije pa semoè o~ekivati da ih povu~e.

BAKIR NAKA[DirektorOp}e bolnice

NEVjerujem da ne}e do}i dosmjene Zlatka Lagumdìje, asamim tim smatram da SDPne}e napustiti dosada{nje part-nerstvo gdje ga ima i u kojemobliku ga ima.

ESAD HRVAÎ]Advokat

NENe vjerujem da }e SDP napustiti vlast jer }eiskoristiti sve mogu}emehanizme i sve mogu}ena~ine da ostane u vlasti kakona dràvnom tako i nakantonalnim nivoima.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Vjerujete li da će nakon smjeneLagumdžije SDP napustiti vlast

na državnoj razini?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 4.10.2012 0:43


PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA

Slobodna Bosna došla je u posjed obimne dokumentacije koja svjedoči kako jefederalni premijer Nermin Nikšić prekrajao statut Autocesta kako bi svog brata

Mirsada imenovao na direktorsku funkciju

Foto: Milutin Stoj~evi}

PREMIJER NIK[I] ZBOGBRATA PROMIJENIO STATUT

JP AUTOCESTE FBiH

KOMPROMITIRAJU]I DOKAZIOdluku o imenovanju Mirsada Nik{i}a

potpisao je njegov brat federalni premijer Nermin Nik{i} (faksimil lijevo)koji je prethodno isposlovao promjenu

statuta JP Autoceste (faksimil desno)

KOMPROMITIRAJU]I DOKAZIOdluku o imenovanju Mirsada Nik{i}a

potpisao je njegov brat federalni premijer Nermin Nik{i} (faksimil lijevo)koji je prethodno isposlovao promjenu

statuta JP Autoceste (faksimil desno)

Asim:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:56

Vi{e od godinu dana Centralnaizborna komisija BiH priku -pljala je “dokazni materijal“ zautvr|ivanje vi{e nego o~ig l -ednog sukoba interesa u kojem

se nalazi federalni premijer NNerminNik{i}. Istina, CIK je reagirao munjevitona vijest objavljenu u javnim glasilimakrajem jula pro{le godine u kojoj senavodi da je federalna Vlada na ~elu spremijerom Nerminom Nik{i}em imeno -vala novu upravu u JP Autoceste Fe -deracije BiH i da je na jednu od ~etiridirektorske funkcije u tom preduze}uimenovala MMirsada Nik{i}a, brata pre -mijera Nermina Nik{i}a.

Iako je rije~ o {kolskom primjeru sukobainteresa koji se niti moè argum entiranoodbraniti niti se treba posebno dokazivati,uslijedila je duga, skoro jedno godi{njaprepisaka u kojoj je federalna Vlada na svena~ine poku{avala prona}i rupu u zakonu iosporiti postojanje sukoba interesa. Naju v -jerljiviji “argument“ u svoju odbranuprona{li su u ~injenici da federalni premijerNermin Nik{i} nije predsjedavao sjednicomna kojoj je njegov brat Mirsad Nik{i}imenovan na direktorsku poziciju u fed e -ralnom javnom preduze}u, {to je valjdatrebalo uvjeriti ~lanove CIK-a da je premijerNik{i} u cijeloj pri~i posve nevin i potpuno~ist pred Zakonom o sukobu interesa.

No, istraga CIK-a je otkrila ne samo toda je premijer Nik{i} aktivno sudjelovao uimenovanju svog brata Mirsada na direk -

torsku funkciju u javnom preduze}u, negoje prethodno, pripremaju}i teren za ovoimenovanje, napravio puno ozbiljniji iopasniji zakonski karambol za koji bi usvakoj ure|enoj dràvi morao krivi~noodgovarati. Po izravnom nalogu premijeraNik{i}a, selektivno je promijenjen StatutJavnog preduze}a Autoceste FederacijeBiH, i to u njegovom najosjetljivijem dijeluu kojem su propisane stru~ne propozicije zaizbor direktora u ovom preduze}u.

PREKRAJANJE STATUTAStatutom ovoj javnog preduze}a (~lan

25. stav 2) izri~ito je propisano da zadirektora ovog javnog preduze}a moè bitiimenovano lice koje pored op}ih, zakonompropsanih uvjeta, ispunjava i dodatna dvauvjeta - da je diplomarani inìnjer gra|ev i -


KAKO JE PREMIJER NIK[I] “STVARAO USLOVE” ZA IMENOVANJE SVOG BRATA

Na ~elo Autocesta postavljen dvojac Nik{i}-Kari} bezijednog dana iskustva u cestogradnji!

LAI^KA UPRAVANa ~elu JP Autocestenalaze se SDP-ovi kadrovibez stru~nog znanja iradnog iskustva

Foto: Mario Ili~i}

Pi{e: ASIM METILJEVI]

��


ne i da ima najmanje osam godina radnogiskustva na istim ili sli~nim poslovima, od~ega najmanje pet godina na rukovodnimposlovima.

Budu}i da Mirsad Nik{i} ne ispunjavani prvi ni drugi preduvjet, njegov mo}nibrat, federalni premijer Nermin Nik{i},problem je rije{io na vrlo jednostavanna~in: dao je nalog da se Statut preduze}apromijeni i prilagodi uvjetima kojeispunjava njegov brat Mirsad!

Tako je u novom Statutu, po nalogupremijera Nik{i}a, propisano da direktorAutocesta moè ali i ne mora nu`no bitiinìnjer gra|evine, a nije neophodno ni daima bilo kakvo iskustvo u gra|evinskomsektoru, a pogotovo ne petogodi{nje radnoiskustvo “na istim ili sli~nim poslovima“.

Tako je federalni premijer NerminNik{i} raskr~io put kako bi na direktorskupoziciju u JP Autoceste imenovao svogbrata Mirsada, diplomiranog inìnjerama{instva, koji nema niti jednog dana

radnog iskustva na “istim ili sli~nimposlovima“! Prema raspoloìvoj dokum e -ntaciji, Mirsad Nik{i} je diplomuma{inskog inìnjera stekao dosta kasno, naisteku tre}e decenije ìvota: ro|en je 1964.godine a diplomirao je 29 godina kasnije -8. oktobra 1993. godine - i to na odsjeku“Mehani~ka obrada drveta“. Prije imenov a -nja za direktora u JP Autoceste FBiH radioje u privatnoj revizorskoj ku}i Revicon, u

vlasni{tvu nekolicine istaknutih funkcio -nera SDP-a.

IZVJESNE SANKCIJEKada je bio u opoziciji, aktuelni federalni

premijer Nermin Nik{i} besko mpromisno sezalagao za dosljedno tuma ~enje i primjenuZakona o sukobu interesa. Svojevremeno jei svog prethodnika na ~elu federalne Vlade,

Mustafu Mujezinovi}a, optuìvao za sukobinteresa jer je “na mjesto premijera do{ao samjesta savjetnika u Razvojnoj banciFederacije BiH, i to ga mjesto ~eka pookon~anju mandata“. âk je zamjerio CIK-u{to svojevremeno nije kaznio sve ministre uprethodnoj Vladi Federacije BiH koji su,prema Nik{i}evom tuma~enju, bili u sukobuinteresa “jer su sudjelovali u radu Skup{tineRazvojne banke FBiH“.

Nakon preuzimanja premijerskog man -data, Nik{i} je naglo podigao prag tolerancijesukoba interesa. Na jevne prozivke zaimenovanje brata Mirsada na direktorskufunkciju u javnom preduze}u, cini~no jeuzvratio da “ne bi bilo normalno da neko zato{to je moj, ili va{, ili bilo ~iji brat, zbog togane moè da radi ili ima ugroèna prava“.

Poku{ao je premijer biti i duhovit: ““Damoj brat kojim slu~ajem nema posao, vibiste me optuìli da kada ne vodim ra~unao bratu, kako }u voditi ra~una o Federaciji.“

U pomo} mu je prisko~io i vrh SDP-akoji se oglasio posebnim saop}enjem.

“Činjenica da je neko srodnik iliprijatelj nekome iz SDP-a ne moè bitiprepreka za njegovo predlaganje zaobavljanje odre|ene pozicije ukoliko posje -duje potrebne kvalifikacije i iskusta zaobavljanje tog posla“, stoji pored ostalog usaop}enju SDP-a.

Ukoliko pak ne posjeduje potrebnekvalifikacije i iskustva za obavljanje togposla, SDP }e ve} na}i na~ina da uklonitakvu vrstu prepreka, o ~emu najjasnijesvjedo~i ciljana promjena Statuta JPAutocesta Federacije BiH. �


PRAVNA DIVERZIJA U AUTOCESTAMA

Ciljanim promjenama Statuta JP Auto -cesta FBiH, omogu}en je izbor MirsadaNik{i}a na funkciju izvr{nog direk toraAutoc esta za upravljanje i odràvanje, alijednako tako i izbor generalnog direktoraAutocesta Ensara Kari}a, koji tako|erprema odredbama ranijeg Statuta ne bimogao konkurirati za direktorsku funkciju u

Autocestama. Kari} je naime diplomiraniekonomista, a sve vrijeme nakon okon~ a -nja studija radio je kao berzanski broker. Sproblemom izgradnje, upravlj anja iodràvanja autoc esta prvi put se susreokada je na preporuku svog prijateljaMirsada Nik{i}a izabran za generalnogdirektora JP Autocesta FBiH! �

GRA\EVINSKI LAICI NA ÊLU AUTOCESTA

Nikišić i Karić nemaju ni danaradnog iskustva u građevini

Federalni premijer Nermin Nik{i}prekr{io je 9. ~lan Zakona o sukobuinteresa koji se odnosi na zabranjenianga`man bliskih srodnika izabranihzvani~nika u privatnim preduze}ima kojaposluju s dràvom ili pak u javnimpreduze}ima u vlasni{tvu dràve. Gener a -lno, sukob interesa postoji u svimsituacijama u kojima izabrani du`nosniciimaju privatni interes “koji uti~e na

zakonitost, objektivnost, otvorenost inepristrasnost u obna{anju javne funkcije“.

U ~lanu 16. Zakona o sukobu interesa,kojim su propisane sankcije, decidiranopi{e da }e izabrani du`nosnik koji prekr{i9. ~lan Zakona biti ka`njen nov~ano - urasponu od 1.000 do 10.000 KM, ali izabranom kandidiranja na bilo kojudràvnu funkciju u narednom ~etverog o -di{njem mandatnom periodu. �

KRAJ POLITI^KE KARIJERE

Bez državne funkcije do 2018. godine

BAHATA VLAST: Istraga CIK-a je otkrila ne samo to daje premijer Nikšić aktivno sudjelovao u imenovanjusvog brata Mirsada na direk torsku funkciju u javnompreduzeću, nego je prethodno, pripremajući teren zaovo imenovanje, napravio puno ozbiljniji i opasnijizakonski karambol

NEDOKAZANI SUKOB INTERESAAktuelni federalni premijer Nermin Nik{i}optuìvao je svoj prethodnika MustafuMujezinovi}a za sukob interesa

Foto: Milutin Stoj~evi}

�


Izvr{ni direktor za upravljanje iodràvanje u Javnom poduze}u Auto -ceste FBiH Mirsad Nik{i}, kojem jejedina referenca za imenovanje na ovufunkciju bila preporuka ro|enog brata

- federalnog premijera NNermina Nik{i}a,nastavio je u istom maniru s zapo{lja -vanjem i ostalih ~lanova obitelji. Tako jedirektor Mirsad, pretpostavlja se ukonzultacijama sa starijim bratom premije -rom Nerminom Nik{i}em, u poduze}uAutoceste FBiH bez javnog natje~ajanedavno zaposlio dvojicu ro|aka, AAmera iEsada Paji}a, koji su raspore|eni na radnamjesta u naplatnim ku}icama. Poreddvojice ro|aka, po nalogu Mirsada Nik{i}a,za rad u naplatnim ku}icama na autocestiJo{anica - Kakanj zaposleno je jo{ sedam -naest radnika, od kojih se nijedan nijeprijavio na javni natje~aj. Dodaju li senjima po jedan gra|evinski i saobra}ajniinènjer, te jedan “izvr{ilac na odràvanju“,koji su do posla do{li na isti na~in, ispadada je Mirsad Nik{i} od augusta pro{legodine, kada je postavljen za izvr{nogdirektora, u JP Autoceste FBiH bez javnognatje~aja zaposlio ~ak 22 radnika?!

KAKO JE OPREMA ZA NAPLATU CESTARINE POSKUPJELA

ZA 1,2 MILIJUNA KM Zapo{ljavanje novih radnika po prepo -

ruci strana~kih kolega, ili po obiteljskim izavi~ajnim vezama, nije i jedini primjernezakonitog poslovanja menad`menta JPAutoceste FBiH. SDP-ov direktor EEnsadKari} i njegov najbliì suradnik MirsadNik{i} su prema istim, strana~kim krite -rijima, pro{le godine odabrali pobjedn ika


STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

JP AUTOCESTE FBiHIzvršni direktor Javnog poduzeća Autoceste FBiH MIRSAD NIKŠIĆ, koji je na tudužnost imenovan po preporuci brata, federalnog premijera NERMINA NIKŠIĆA,nastavio je s zapošljavanjem i ostalih članova obitelji; dok je MIRSAD NIKŠIĆ u

proteklih godinu dana bez javnog natječaja zaposlio dvojicu rođaka i još dvadesetradnika, direktor JP Autoceste FBiH ENSAD KARIĆ se “pobrinuo“ da firma BS

TELECOM dobije posao na tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine

NEPOTIZAM I FAVORIZIRANJESDP-ovih KOMPANIJA

Niksic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 22:53

na tenderu za zatvoreni sistem naplatecestarine na dionici autoceste Jo{anica -Kakanj, koji je u rad pu{ten sredinom juna2012. Taj je posao, kao {to je poznato,dobio Institut Mihajlo Pupin iz Beograda, usuradnji sa sarajevskom tvrtkom BSTelecom, {to je sve ostale sudionike natenderu natjeralo da se `ale Uredu zarazmatranje `albi BiH, ali bez rezultata.

Prvi me|unarodni javni tender zanabavku zatvorenog sistema naplatecestarine raspisan je po~etkom 2010., ali jeponi{ten iz formalnih razloga. Nekolikomjeseci kasnije ogla{en je novi tender nakoji se javilo pet konzorcija, s tim da sunajbolje ponude dali Institut Mihajlo Pupin,zajedno sa sarajevskim Energoinvestom islovenska tvrtka Traffic Desing izLjubljane, ~iji je bosanski partner bilatvrtka MKS iz Sarajeva. No, kako je cijenabila samo jedan od kriterija pri bodovanjuponu|a~a, ~lanovi Komisije su smatrali daje, iako za 900.000 KM skuplja, najbolja


SDP-ova BAZA I NADOGRADNJA

KAKO JE NA[TIMAN TENDER ZA ZATVORENI SISTEM NAPLATE CESTARINEDirektori javnih poduze}a Elektroprivreda BiH i Autoceste FBiH Elvedin Grabovica i Ensad Kari} dogovorili su sve detalje kako bi posao dobila sarajevska tvrtka BS Telecom i Institut Mihajlo Pupin iz Beograda

KAKO JE NA[TIMAN TENDER ZA ZATVORENI SISTEM NAPLATE CESTARINEDirektori javnih poduze}a Elektroprivreda BiH i Autoceste FBiH Elvedin Grabovica i Ensad Kari} dogovorili su sve detalje kako bi posao dobila sarajevska tvrtka BS Telecom i Institut Mihajlo Pupin iz Beograda

��


ponuda Traffic Desinga. U pore|enju sInstitutom Mihajlo Pupin i Energoinvestom,~ija je cijena zatvorenog sistema naplatecestarine iznosila oko 3,6 milijuna maraka,ali su traìli avans u iznosu od 15 posto irok za izvo|enje radova od tri mjeseca,slovenska je tvrtka jam~ila da }e posaozavr{iti za dva mjeseca ({to je JP AutocesteFBiH donosilo ve}e prihode) i bez avansa.Uz to su predstavnici Traffic Desinga ranijeinstalirali sistem naplate cestarine uJo{anici, dok su za novi posao nudili petgodina garancije, {to je u kona~nicipresudilo da njihova ponuda bude odabranakao najbolja. Kako je, me|utim, InstitutMihajlo Pupin podnio àlbu, tender jeponi{ten, uslijedilo je ponavljanjekompletne procedure, sve dok srbijanskatvrtka prije godinu dana nije dobila traèniposao, ali ovoga puta s novim bosanskimpartnerom.

Umjesto Energoinvesta, aùrni su seSrbijanci na tender prijavili s firmom BSTelecom i u o{troj konkurenciji dobiliposao, iako je njihova ponuda, u odnosu nagodinu dana ranije, porasla za vi{e od 1,2milijuna KM?! Prema zvani~nim inform a -cijama iz JP Autoceste FBiH ponudakonzorcija Institut Mihajlo Pupin izBeograda i BS Telecom iz Sarajeva iznosilaje 4,8 milijuna KM, bez PDV-a. U tu jecijenu ura~unata nabavka, instaliranje ipovezivanje u zatvoreni sistem neophodneopreme, obuka uposlenika, odràvanjesistema u naredne tri godine i rezervnidijelovi.

ULOGA ELVEDINA GRABOVICEI mada nije poznato koju su cijenu

ponudili ostali konzorciji; TelopticSarajevo i Telegra iz Hrvatske, OptimaMostar i Grenobloise d’Electronique izFrancuske, UNIS Telecom i SC Croatia izSplita, te slovenski Traffic Desing i MKS iz

Sarajeva, ~injenica je da su se predstavnicisvih tvrtki àlili jer su listom eliminiranizbog navodnih pogre{ki u formalnom dijelupretkvalifikacija. Znakovito je, tako|er, daje u pretkvalifikacijskom postupku isteformalne pogre{ke imao i odabranikonzorcij ({to je u àlbama jasno i preciznonazna~eno), ali se Institutu Mihajlo Pupin iBS Telecomu “progledalo kroz prste“ ponalogu direktora JP Autoceste FBiH EnsadaKari}a i njegovog intimusa EElvedinaGrabovice, aktualnog direktora Elektropri -vrede BiH, koji je ranije imao istog

poslodavca kao njegove kolege iz BSTelecoma?

BS Telecom je, podsjetimo, privatnainformati~ka tvrtka koja je osnovana kaosarajevska firma-k}erka kompanije Stromiz Praga, ~iji su vlasnici MMiodrag [krbi},Mirko Jel~i}, Nihad Hurem i SSulejmanJahi}, svi bliski prijatelji lidera SDP-aZlatka Lagumdìje. Direktor BS Telecomaje EEmir Hurem, bliì ro|ak jednog odsuvlasnika Stroma Nihada Hurema, dok sena ~elu druge Stromove firme-k}erke uBiH alternativnog telekom operatera T3

ranije nalazio Lagumdìjin asistent Elve -din Grabovica. Ranije smo pisali da tvrtkeBS Telecom i T3 nisu u BiH ostvarilezna~ajnije poslovne rezultate, sve do prijegodinu dana, kada su po~eli sklapatimilijunske ugovore s BH Telecomom,dakako po preporuci SDP-ovih namjesnikau upravi te kompanije. Slobodna Bosna jeu martu ove godine dokumentirala kako su~lan Nadzornog odbora BH TelecomaKemal Ka~apor i ~lanica Uprave DDènanaMura~evi} (koje je na te funkcijeimenovao SDP) namje{tali unosne tenderefirmi BS Telecom. No, u slu~aju odabira“najboljeg“ ponu|a~a na pro{logodi{njemtenderu za zatvoreni sistem naplatecestarine presudnu je ulogu imao ElvedinGrabovica, koji je s direktorom JPAutoceste FBiH Ensadom Kari}emdogovarao sve detalje miliju nskogugovora. �


STRANA^KI I KADROVSKI POSLOVI U AUTOCESTAMA

Na sve dosada{nje javne konkurse zaprijem radnika u naplatnim ku}icama, naadresu JP Autoceste FBiH pristizalo je i ponekoliko stotina prijava za svako radnomjesto. Budu}i da se za ovo namje{tenjetraìla srednja stru~na sprema - ekono mska{kola ili gimnazija, a da je pla}a u rangudràvnih slu`benika s zavr{enim fakultetom(preko 1.000 KM), jasno je koliko jenezaposlenih mladih ljudi prièljkivalo taj

posao. No, rijetki su sretnici poput AlenaFazli}a, Mirze Kape, Kenana [ahovi}a,Lejle Barut, Aldina Suljevi}a, NisveteA{}erije, Adisa Mehmedi}a, Elme Cer -nice, Almira âv~i}a, Miralema Cokoje,Amera @uni}a, Almedine Buze, Belme[ahin ovi}, Adisa Tuzlaka, Admira De -vi}a, Kenana @igi}a i Amara êlebi}a,koji su posao dobili bez problema, napreporuku Mirsada Nik{i}a. �

PRAVA PREPORUKA ZLATA VRIJEDI

Posao na naplatnim kućicama dobija se samo uz podršku direktora Nikšića

POSAO ZA BS TELECOM: SDP-ov direktor Ensad Karić injegov najbliži suradnik Mirsad Nikšić su prema istim,stranačkim krite rijima, prošle godine odabrali pobjedn ikana tenderu za zatvoreni sistem naplate cestarine

KAD BRA]A NIK[I]KADROVIRAJU

Zahvaljuju}i Mirsadu iNerminu Nik{i}u posao u

Autocestama su bez javnogkonkursa dobila 22 radnika

KAD BRA]A NIK[I]KADROVIRAJU

Zahvaljuju}i Mirsadu iNerminu Nik{i}u posao u

Autocestama su bez javnogkonkursa dobila 22 radnika

�


Bh. dijaspora je sa velikim olak -{anjem do~ekala odluku Ustav -nog suda BiH, donesenu na zaht-jev za preispitivanje odredbi bh.zakona o dràvljanstvu koji mu je

uputio predsjedatelj Predsjedni{tva BiHBakir Izetbegovi}. Rije~ je o poni{tenjuspornih odredbi prema kojima su se bh.gra|ani u inozemstvu u dràvama s kojimaBiH nema potpisane me|usobne ugovoremorali odre}i jednoga od dràvljanstava.Procjene govore da {irom svijeta ìvi vi{eod 1,3 miliona bh. gra|ana, a oko 60.000bh. gra|ana su bili prisiljeni odre}i se svogi uzeti dràvljanstva Njema~ke, Austrije iLuksemburga.

SPAS U ZADNJI ÂS Dvojno dràvljanstvo u bh. zakono-

davstvu, prema ~lanu 17. Zakona o dràvlj -anstvu, uvjetuje se bilateralnim ugovorimaizme|u zemalja, a BiH do sada ima pot-pisane ugovore sa Srbijom, [vedskom iHrvatskom. Ustavni sud BiH je pro{le sed-mice donio Rje{enje kojim je utvrdio daodredbe ~lana 17. i ~lana 39. stav 1. Zakonao dràvljanstvu BiH prestaju vaìti, a odlu-ka stupa na snagu od dana njegovogobjavljivanja u „Slu`benom glasniku Bosnei Hercegovine“, te otklonio zakonsku, aliprotivustavnu opasnost da bh. dràvljaniostanu bez dràvljanstva ukoliko imaju idràvljanstvo zemlje s kojom BiH nemasklopljen bilateralni sporazum. NNedimAdemovi}, profesor ustavnog prava, kaèda iako odluku Ustavnog suda BiH trebaitekako pozdraviti, ostaju praznine uzakonu, jer trenutno nema odredbi o dvoj -nom dràvljanstvu, a u ustavu se to pitanjereguli{e. ““Zna~aj ove odluke bio bi ve}i dane znamo da Ustavni sud BiH nije ni{tadrugo uradio nego postupao po svojimpravilni~kim odredbama (~lan 63. stav 5.)koje mu nalaù da protivustavne odredbestavi van pravne snage ukoliko nadle`ni

organ ne postupi po odluci Ustavnog sudaBiH i dovede u ustavni sklad spornezakonske norme”, dodaje Ademovi}.

OBAVEZE PARLAMENTARNESKUP[TINE BiH

Podsjetimo, Ustavni sud BiH je prijegodinu dana citirane odredbe Zakona odràvljanstvu nazvao protivustavnim, tetraìo njihovo uskla|ivanje, ali Parlam-e ntarna skup{tina BiH se oglu{ila o ovunaredbu ustavnosudske vlasti i odlukuostavila neizvr{enu. Sre}om, Ustavni sudBiH ima na raspolaganju adekvatno sredstvosamoza{tite, ali sada se opravdano postavljapitanje da li je stavljanjem van snage spornihnormi rije{eno pitanje dvojnog dràvljanst-ava. Profesor Ademovi} obja{njava: “ČllanI/7.d) Ustava BiH jasno propisuje da dràvlj -ani Bosne i Herceg ovine mogu imatidràvlj anstvo druge dràve, pod uslovom da

postoji bilateralni ugovor izme|u BiH i tedràve kojim se to pitanje ure|uje… Svi ioleobrazovani pravnici znaju da su ustavneodredbe najvi{e rangirane odredbe, kojecjelokupna javna vlast mora po{tovati. Takoje i sa ~lanom I/7.d) Ustava BiH, koji jeostao da visi nad glavama bh. dràvljana sadvojnim dràvljanstvima i samo se ~eka vri-jeme ‘us tavne lojalnosti’ pa da opet iskrsneproblem. Upravo zbog toga, dovode}i ovuodredbu u odnos sa odlukom Ustavnog sudaBiH, jasno je da Parlamentarna skup{tinaBiH ima pozitivnu obavezu da ustavnuodredbu zakonski razradi.” On dodaje daParlam entarna skup{tina, koja je jedinanadle`na za ovo pitanje, ne smije ponavljatigre{ku koju je ve} u~inila, nego morapo{tovati ograni ~enja koja joj je sud namet-nuo u svojoj odluci. Jer, nadle`nosti se usvakom pravnom sistemu tuma~e ne samokao prava, ve} i kao obaveze. �


[TA DONOSI ODLUKA USTAVNOG SUDA BiH

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]

Proglašavajući protivustavnim sporne odredbe bh. zakona o državljanstvu,Ustavni sud BiH je za sada uklonio opasnost da bh. državljani ostanu bez

državljanstva ukoliko imaju i drugo, ali to neće biti dovoljno

DUGO ÊKANA ODLUKA

Parlamentarna skup{tina BiH, ipak, mora donijeti nove odredbeZakona o dràvljanstvu BiH ili razraditi donesenu ustavnu odredbu

PRAZNINA KOJA SE MORA POPUNITIParlamentarna skup{tina BiH }e morati donijeti nove odrednice Zakona o dràvljanstvu BiH ilirazraditi donesenu ustavnu odredbu

Odluka:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:54

Inspektori Dràvne agencije za istrage iza{titu (SIPA) pro{log su tjedna ponalogu Tuìteljstva BiH priveli HHatuBe{lagi} iz Doboja, vlasnicu idirektoricu tvrtke Jabot BT, ~ije se

sjedi{te nalazi u ma|arskom gradu Harkanj.[ezdesetdvogodi{nja Be{lagi}ka uhap{enaje u nastavku operacije Boss, kao pripa -dnica zlo~ina~ke organizacije AAnesa Sadi-k o vi}a, koji se zajedno s ocem KKasimom,bratom AAdisom, ro|acima IIsmetom i DDami -rom Sadikovi}em i poslov nim partneromJasminom Kasumovi}em u pritvoru nalaziod 13. septembra. Hata Be{lagi} sesumnji~i da je preko firme Jabot BTsa~injavala fiktivne fakture s la`nimsadràjima o vrijednosti i koli~ini robe kojusu Sadikovi}i uvozili iz Ma|arske i Italije,~ime je dràvni prora~un o{tetila zamilijune maraka. Podsjetimo da se, premaprvim nalazima istrage, Anes i KasimSadikovi} terete da su kao vlasnici vi{etvrtki: Sa Tours, Holland shop, Janus, Ekosan i Bosnaexpres, samo u posljednjih polagodine utajili najmanje 3,5 milijuna KM.

PRIJATELJSTVO S ZIJADOM TURKOVI]EM

I mada se o~ekivalo da }e u nastavkuakcije Boss, nakon Sadikovi}a, biti uha -p{en i njihov financijski guru KKemal Ča -u{evi}, biv{i direktor Uprave za indirektnooporezivanje (UIO) BiH jo{ se uvijeknalazi na slobodi, unato~ ~vrstim dokazimada je godinama prikrivao carinske i poreznemalverzacije najve}ih uvoznika tekstila.Kemal Čau{evi} je, kao {to je poznato, namjesto direktora UIO-a imenovan 2004., itu je funkciju obavljao sve do februara2011., kada je tri godine po isteku mandata,kona~no smijenjen. No, informacije onjegovim bliskim vezama s kriminalnimmiljeom (ve} smo pisali da je Kemala

Čau{evi}a i Anesa Sadikovi}a upoznaoRamiz Delali} ]elo) Tuìteljstvo BiHposjeduje najmanje tri godine, ali je zahv a -ljuju}i jakoj politi~koj podr{ci SDA irazgranatim vezama u policijskim, pravo -sudnim i medijskim krugovima, Čau{evi}bio iznad zakona. Slobodna Bosna iz izvorabliskih Tuìteljstvu BiH doznaje kako se,osim materijalnih dokaza koji se odnose navi{emilijunski kriminal u Upravi zaindirektno oporezivanje (procje njuje se dasu samo Sadikovi}u carinskim i poreznimprevarama utajili oko 300 milijuna KM),ime Kemala Čau{evi}a pojavljuje i uistragama protiv drugih zlo~ina~kihorganiz acija, od ZZijada Turkov i}a (Tuìt e -ljstvo raspolaè snimcima njihovih ~estihprijateljskih telefonskih “}askanja“) doNasera Kelmendija. Stoga je posve izvje -sno da bi procesuiranje Kemala Čau{evi}a,ukoliko se Tuìteljstvo BiH kona~ni poza -bavi tom krupnom zvjerkom, razotkrilojednu od najve}ih korupcijskih afera u BiH~iji su akteri, uz poznate likove iz podz e -mlja, i mnogi “ugledni“ gra|ani - privr e -dnici, politi~ari, pa ~ak i pojedini dràvnituìtelji?!

“Molim Tuìla{tvo BiH da uhapsiKemala Čau{evi}a“, poru~io je na konfe -renciji za novinare (u srijedu, 3. oktobra)Mehmedalija Osmi}, predsjednik Samosta -lnog sindikata UIO. Kao jedan od rijetkihuposlenika Uprave koji je godinama javnoupozoravao na kriminalno poslovanjenekada{njeg direktora, ovaj inspektor zareviziju i kontrolu otkriva da je prve dokazeprotiv Čau{evi}a predao Tuìteljstvu BiHjo{ koncem augusta 2010. ““Tada{njemglavnom tuìocu Miloradu Bara{inu sampredo~io dokument o kriminalu te{kom 157miliona KM. U Tuìla{tvu BiH sam davaoizjavu ~etiri sata, sve sam rekao - ko vr{ikrivi~na djela, na koji na~in, kakva je ulogaKemala Čau{evi}a“, obja{njava Osmi},napomi nju}i kako su se on i njegove kolegeiz Sindikata Tuìteljstvu BiH obra}ali i

naknadno, kako bi dostavili nove dokaze.Na na{e pitanje da li se me|u dokaznimmaterijalom na{la i dokumentacija ocarinskim prevarama i utaji poreza u tvrtk -ama ~iji su vlasnici Anes i Kasim Sa -dikovi}, Mehmedalija Osmi} je odgo voriopotvrdno.

“OVAJ KAMION, NE DIRAJ!““Odgovorno tvrdim da su za sedam

godina, koliko je na ~elu UIO bio KemalČau{evi}, izgubljene stotine miliona, amo`da i milijarda KM. Ljudi uop{te nisusvjesni {ta se radilo, to je najve}i kriminal uposlijeratnoj BiH. Da samo znate koliko jeputa na grani~nim prelazima izgovoreno:Ovoga ne diraj! Ljudi su morali tako raditiu strahu da ne ostanu bez posla“, kaèOsmi} i podsje}a kako je on sam, zbogjavnih istupa, bio izloèn fizi~kim napa -dima, prijetnjama, uvredama... ““Oni suna{li kriminalce koji su poku{ali silovatimoju k}erku. I zato sam morao svoje dijeteizmjestiti iz BiH. Tuìla{tvu sam rekao daispitaju za{to se prije dvije godine ubio IleDragi{i}, tada{nji {ef Odsjeka za kontroluvelikih poreskih obveznika, koji je biopo{ten ~ovjek, veliki vjernik. Prije nego {toje izvr{io samoubistvo, Dragi{i} je bio nasastanku u kabinetu Kemala Čau{evi}a,zajedno s njegovim pomo}nikom Hajrudi -nom Lagumdìjom i jednim tuìocemTuìla{tva BiH koji, kako mi je kasnijere~eno, na sastanak nije do{ao slu`beno“,podsje}a Osmi}. Iako smo inzistirali daotkrije ime dràvnog tuìtelja koji je bio naneformalnom sastanku kod Čau{evi}a,Osmi} nije èlio odgovoriti, uz poja{njenjekako je o svemu obavijestio TuìteljstvoBiH.

Anes i njegov otac Kasim Sadikovi}nisu, me|utim, jedini veletrgovci tekstilomkoje je Kemal Čau{evi} godinama {titio ibez ~ije pomo}i oni, zasigurno, ne bi steklimilijunski imetak. Dugogodi{nji je direktorUprave za indirektno oporezivanje, upor e -


ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Iako se očekivalo da će u nastavku operacije BOSS koju Tužiteljstvo BiH provodiveć dvadesetak dana, nakon hapšenja pet članova obitelji SADIKOVIĆ i njihovih

poslovnih partnera, biti priveden i KEMAL ČAUŠEVIĆ, bivši je direktor Uprave zaindirektno oporezivanje još uvijek na slobodi; “SB“ otkriva zašto istraga o

najvećoj korupcijskoj aferi u poslijeratnoj BiH u čijem se središtu nalazi Čauševićni poslije dvije godine i nebrojenih materijalnih dokaza nije završena

KEMAL ÂU[EVI] - FINANCIJSKIGURU KRIMINALNOG PODZEMLJA

��

Kemo:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:17


ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ÂU[EVI]A

Kemal âu{evi} je godinama prikrivao carinske iporezne utaje Nasera Kelmendija, Nasera Ori}a,

Anesa i Kasima Sadikovi}a, Sedineta Side Kari}a...

PARTIJSKI POSLU[NIK IPLA]ENIK MAFIJE

Kemal âu{evi} je za direktora UIO postavljen iz kadrovske baze

Hasana êngi}a, ali je uz strana~keveze ubrzano stvarao kontakte i

unutar kriminalnog miljea


do sa Sadikovi}ima, bio u stalnim konta -ktima i sa Sadikovi}evom konkur encijom -Sedinetom Kari}em Sidom, vlasnikom idirektorom firme Sidoil iz Srebrenika, kojije na Sudu BiH zbog porezne utaje u iznosuod 2,6 milijuna KM u prolje}e 2010.pravomo}no osu|en na pet godina zatvora,kao i sa Sidinim biv{im poslovnim par -tnerom DDraganom Staji}em zvanimSijalica. Staji} se, podsjetimo, nakon Kari -}evog hap{enja razi{ao sa nekada{njim

{efom i s novim suradnicima nastavio sastarim poslom.

Prema informacijama Slobodne Bosne,tajni ortak Dragana Staji}a u poslovimauvoza tekstila iz Turske i Ma|arske tada jepostao NNaser Ori}. Kako bi kamufliralizajedni~ke poslove, Staji} i Ori} su uvozorganizirali preko firme Mode Tesami izBr~kog, ~iji je nominalni vlasnik izvjesniSanel Salki} zvani BBiber. Tako zapo~inje iposlovna suradnja Nasera Ori}a i Kemala

Čau{evi}a, koji }e biv{eg zapovjednikaArmije BiH iz Srebrenice, ba{ kao i AnesaSadikovi}a godinama ranije, uvesti u svetajne carinskih malverzacija. Prema tvr -dnjama uposlenika Uprave za indirektnooporezivanje BiH, Čau{evi}a i Ori}eva~esta druènja bila su posve javna stvar -sastajali su se u restoranima, kafi}ima, pa~ak i u direktorovom uredu, gdje je NaserOri} dolazio u pratnji EEkrema Leki}a.

TAJNI POSLOVI NASERA ORI]A U tom je smislu biv{i direktor Uprave za

indirektno oporezivanje s debelim zale|emu SDA, i{ao dotle da je Naseru Ori}usugerirao kako }e popuniti carinske dok u -mente (da na fakture ne stavlja enormnoniske cijene, kako ne bi pobudio sumnjecarinika) i obrasce za obra~un PDV-a.Čau{evi} je upu}ivao Ori}a i preko kojih }egrani~nih prijelaza uvoziti robu, odnosno,traìo od njega da ga na vrijeme obavje{tavao dolasku kamiona. Istodobno je slu`be -nicima Uprave za indirektno opor ezivanjenare|ivao da ne smiju obavljati kontroluOri}evih kamiona, ve} samo carinskedokumentacije. U Upravi je poznat slu~ajkada je zbog Ori}evih kamiona bez poslaumalo ostao carinik AAhmed [erifovi}.Jednako je tako zata{kan slu~aj od prije trigodine kada su slu`benici Carinskeispostave u Sarajevu privremeno oduzelipo{iljku robe u vlasni{tvu Nasera Ori}a iEkrema Leki}a, a nakon {to su posumnjali uiskazanu vrijednost, budu}i da su vlasnicinaveli nerealno niske cijene. “Nesporazum“je, me|utim, rije{en za nekoliko dana,poslije intervencije direktora Čau{evi}a,koji je naloìo povrat robe vlasnicima.

24

ISTRAGA U UPRAVI ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE

U kaznenim prijavama koje su preds t -avnici Samostalnog sindikata Upra ve zaindirektno oporezivanje BiH proteklihgodina podnijeli protiv direktora, Kemalâu{evi} se, osim za brojne malverzacije,tereti i zbog nezakonitog prijema nadesetke uposlenika. U tome su âu{evi}upomagali Milomir Prorok zvani Proka izRudog i Almir Kadi} iz Sarajeva, koji susvako radno mjesto napla}ivali od deset do15.000 KM, ovisno od poloàja u UIO. Uzposredovanje Proroka zapo{lja vani su biv{islu`benici Carine Republike Srpske,izme|u ostalih, nekada{nji {ef grani~nogprijelaza Uvac Milenko Cero vi}, njegov

kolega Miroslav Cerovi}, Sla|an Mika -vica, Dragomir Mandi}, Miroslav Bovan imnogi drugi koji su zaposleni prije javnognatje~aja. No, nisu svi slu`benici Uprave zaindirektno oporezivanje dobili posao nakon{to su iske{irali ve}e svote novca. Brojni sui oni koji su se, poput Anvara Tihi}a, sinapredsjednika SDA Sulejmana Tihi}a (ume|uvremenu se Tihi}-mla|i zaposlio uMinistarstvu sigurnosti BiH) zaposlili popoliti~koj preporuci, {to je tako|er jedan odrazloga za{to su ministri iz SDA u Vije}uministara BiH tri godine branili Kemalaâu{evi}a i opstruirali izbor njegovognasljednika. �

ÎME JE ÂU[EVI] ZADU@IO SDA

Kemal Čaušević je u UIO zaposliosina Sulejmana Tihića, ostalislužbenici radno mjesto plaćaliizmeđu deset i 15.000 KM

SLOBODNA BOSNA I 4.10.2012.

SVI KEMINI PRIJATELJIBiv{i direktor UIO Kemal âu{evi} bio je na platnom spisku Nasera Ori}a, Nasera Kelmendija, Sedineta Side Kari}a, u isto vrijeme nije prekidaoprijateljstvo s Zijadom Turkovi}em (lijevo)

�


Naser Ori} je traìo Čau{evi}evu pomo} i uprolje}e 2010., kako bi umanjio iznoscarinjenja robe iz Ma|arske. I mada je za“usluge“ Naseru Ori}u, Ekremu Leki}u iDraganu Staji}u dobijao izda{an “honorar“,Kemal Čau{evi} prema njima nije bio niizbliza susretljiv kao prema Kasimu i AnesuSadikovi}u, odnosno Sidi Kari}u, na ~ijemje tajnom platnom spisku tako|er biogodinama.

KADAR HASANA ÊNGI]ASa Sadikovi}ima se Čau{evi} ~esto

sastajao po ekskluzivnim banjalu~kimrestoranima, nakon ~ega bi slu`benicimaUprave za indirektno oporezivanje davaoupute po kojim }e cijenama cariniti njihovurobu. Čau{evi}eve nekada{nje kolege danasotkrivaju kako je cijena po kojoj jecarinjena roba u vlasni{tvu Sadikovi}a bilanajnià mogu}a, {to jasno upu}uje kakav sutretman kod direktora uìvali novoprido{litajkuni iz Prijepolja.

Na popisu kriminalaca koji su godinamabili pod izravnom za{titom korumpiranogdirektora UIO Kemala Čau{evi}a nalaziose, dakako, i odbjegli narko-boss NaserKelmendi. Dvojici Nasera - Kelmendiju iOri}u, Čau{evi} je omogu}avao da ve}ekoli~ine cigareta Marlboro i alkoholnih pi}aporijeklom iz Srbije, Cipra i drugih dràva uBiH uvoze na temelju krivotvorenih ca -

rinskih deklaracija, prema kojima su uvozilivo}e i povr}e. Kelmendijeve su po{iljke, upravilu, carinjene na Terminalu Halilovi}i uSarajevu, a nerijetko je postupak na licumjesta nadgledao sam Čau{evi}. Kada sejedan carinik odvaìo da upozori direktorakako priloèna carinska dokumentacija neodgovara visokotarifnoj robi koja jezate~ena na kamionu, Čau{evi} mu je uzprijetnje naredio da propusti po{iljku. Sakoliko je pa`nje i odgovornosti KemalČau{evi} pazio na uvoz robe NaseraKelmendija najbolje ilustrira podatak da je,u situacijama kada je bio sprije~en da budeosobno prisutan, na carinski terminal slaosvog voza~a EEdina ]anu, u kojeg je ina~eimao ogromno povjerenje?!

Do 2004. godine skromni dràvnislu`benik u federalnom Ministarstvufinancija, koji je u Upravu za indirektnooporezivanje imenovan iz kadrovske bazeHasana Čengi}a, Kemal Čau{evi} je nakonsedam godina direktorskog mandata postaovlasnik caffea Epoha u najstroèm centruSarajeva i nekoliko stanova. Navodno senamjerava oku{ati i u privatnom biznisu,budu}i da se spekulira kako je po~eokupovati dionice u pojedinim tvrtkama. �


ZLOÎNA^KA ORGANIZACIJA KEMALA ÂU[EVI]A

Na te{ke optu`be koje su protiv njegasvojedobno iznijeli ~lanovi Sindikata UIO,raniji direktor Kemal âu{evi} odgovorio jekontraoptu`bama, proglas iv{i Mehmeda -liju Osmi}a srpskim {pijunom, koji ponalogu srbijanske tajne slu`be BIA-epodriva institucije BiH. âk je nabavio itajni “dokument“ s logom BIA-e (?), inavodnim {ifriranim izvje{}ima “{pijuna“Osmi}a. “Nakon {to sam ga tuìo zaklevetu i zatraìo 100.000 KM od{tete,Kemal âu{evi} je na Osnovnom suduu Banjoj Luci priznao da je Emsadu]osi}u platio 4.000 KM da napravi la`nidokument“, kaè Osmi}. Iako je banjal u -~ki Osnovni sud kasnije presudio uOsmi}evu korist i naloìo âu{evi}u damu zbog povrede ugleda i ~asti isplatiti pettisu}a KM, biv{i direktor UIO do krajasu|enja nije odustajao od prizemnihspletki i podvala. Tako je, izme|u ostalog,uvjeravao suce da }e od {efa kabinetadirektora srbijanske BIA-e donijeti potvrduda je Mehmedalija Osmi} srpski {pijun,ba{ kao da tajne slu`be izdaju “potvrde o{pijuniranju“?! �

KAKO JE OSMI] POSTAO SRPSKI [PIJUN

Čaušević mora predsjednikuSindikata Mehmedaliji Osmićuplatiti 5.000 KM zbog klevete

KAFI] KAO NAGRADANakon zavr{etka direktorskog mandata

âu{evi} je u centru Sarajeva kupio caffe Epoha i vi{e stanova

KAFI] KAO NAGRADANakon zavr{etka direktorskog mandata

âu{evi} je u centru Sarajeva kupio caffe Epoha i vi{e stanova

MEHMEDALIJA OSMI]“Molim Tuìla{tvo BiH da uhapsi Kemalaâu{evi}a“


O~ekivano, Socijaldemokratskapa r tija (SDP) za na~elnika naj -mn ogoljudnije sarajevske op}ineNovi Grad kandidovala je aktu -elnog na~elnika AAnera [umana,

koji je na~elni~ku palicu novogradskeop}ine preuzeo od DDamira Hadì}a,ministra prometa i komunikacija BiH.[uman je, razumljivo, nastavio tamo gdje jeHadì} stao, a zahvaljuju}i spomenutomSDP-ovom dvojcu u proteklih 10-ak godinarealizovani su mnogi, naj~e{}e nezakonitigraditeljsko-poslovni neimarski poduhvati.

No, jedan, mo`da najve}i, ipak nije:propala je izgradnja objekta ASA Holdingakoja je iznjedrila aferu “reket“, bezzakonskih posljedica po njene aktere. Velikiprojekat ASA Holdinga vrijedan tridesetakmiliona KM nije realizovan jer je tada{njidirektor ove kompanije NNihad Imamovi}odbio prihvatiti pravila igre koja je postaviona~elnik Hadì} - odbio je platiti 2,2 mili onamaraka koje je za sebe i/ili SDP traìoHadì} i njegov kompanjon, gra|evinskipoduzetnik HHusein Hasibovi}. Mnogo drugipoduzetnici i privrednici vjerovatno jesuprihvatili nepisane zakone na~elnika zapribavljanje adekvatnih urbanisti~kih igra|evinskih dozvola za podizanje svojihobjekata. To je valjda bio i jedan od razlogazbog kojeg im je dopu{tena gradnja objekatatamo gdje im nije mjesto, odnosno tamo gdjenisu trebali i nisu smjeli biti izgra|eni.

Me|u objektima koji su izgra|eni napodru~ju novogradske op}ine, a ~ija izgr-a d nja nije bila predvi|ena regulacionim iprostornim planom su tr`ni centar Merk a -tor, benzinske pumpe Brki} petrol i Imzit,stambeni objekat OKI, proizvodna halaDom, te poslovni objekti na potezu odnaselja Rajlovac do naselja Brije{}e, me|ukojima su benzinska pumpa Imzit, FISVitez i Mercedesov prodajni salon. Me|unabrojanim objektima dvije su Imzitovebenzinske pumpe koje je trebao kupitiTurkoil. Na ~elu sa “kontroverznim“ bizn -i smenom. Benzinska pumpa Imzit uLuka vi~koj ulici u podno`ju brda Mojmiloizgra|ena je na zemlji{tu koje su op}inske

vlasti 1989. godine otkupile od prvobitnihvlasnika. Osim {to je to zemlji{te bilodefinisano kao vodoza{titna zona, bilo jepredvi|eno i pro{irenje saobra}ajnice.Prilikom otkupa zemlji{ta, vlasniku ku}ekoja se sada nalazi u krugu Imzitovepumpe op}inske vlasti dozvolile sukori{}enje objekta do izgradnje, odnosnopro{irenja saobra}ajnice. Kako saobra} -ajnica nikada ne}e biti izgra|ena, takovlasnik “tvr doglavo“ odbija napustiti svojobjekat. Ni to nije smetalo biv{emna~elniku Hadì}u i op}inskim vlastima daImzitu za izgradnju pumpe izdaju igra|evinsku i urbanisti~ku dozvolu, odn -osno saglasnost u kojima se nigdje ne


REKET ZA ÔVJEKA

“SB“ bira desetak najljepših i najskupljih objekata u Općini Novi Grad koje sutokom posljednjih desetak godina bespravno sagrađeni uz podršku dvojice

SDP-ovih načelnika, Damira Hadžića i Anera Šumana

Prvi reket SDP-a Damir Hadì} Nole dobiodostojnog nasljednika u Aneru [umanu

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Mercedesov auto salon Tr`ni centar Mercator

SDP-ov “TENISER”Damir Hadì} biv{i

na~elnik Op}ine Novi gradi aktuelni minsitar prometa

i komunikacija BiH

SDP-ov “TENISER”Damir Hadì} biv{i

na~elnik Op}ine Novi gradi aktuelni minsitar prometa

i komunikacija BiH

Damir:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:19

spominje i hotel koji se nalazi u sklopubenzinske pumpe.

Tokom mandata Damira Hadì}a u istojulici, Lukavi~ka cesta, izgra|en je istambeni objekat OKI koji navodno neposjeduje svu potrebnu dokumentaciju jerdo kraja nisu dovedeni poslovi oko izmjeneprostornog plana. Zbog istog “problema“papire ne posjeduje ni benzinska pumpaBrki} petrol.

Kad smo ve} kod neimarskih podu -hvata, jedan od ve}ih bila je izgradnjatr`nog centra Mercator u naselju Alpa{inoPolje, C faza. Iako taj objekat nije“uplaniran“, nadle`ne op}inske slu`be zamandata Damira Hadì}a izdale su dozvoluza izgradnju i urbanisti~ku saglasnost.Podsje}anja radi, na mjestu gdje se danasnalazi Mercatorov tr`ni centar nalazile suse objekti uslu`ne djelatnosti koje vlasnici

nisu mogli zadràti jer su objekti biliprivremenog karaktera. Svi ti objektiprivremenog karaktera poru{eni su radiizgradnje Mercatora, me|utim, vlasnikukolonjene buregdìnce nije se mirio sazakonitim uklanjanjem njegovog objektaradi (ne)zakonite izgradnje tr`nog centra.Upornom buregdìji je na~elnik Hadì}, uzmalu pomo} prijatelja iz Mercatora, rije{ioproblem dodijeliv{i mu poslovni prostortrajnog karaktera u naselju Alpa{ino Polje.

Tako|er, svi objekti sagra|eni na potezuod Rajlovca do Brije{}a, sa desne straneizme|u postoje}e saobra}ajnice i pruge,me|u kojima su najupe~atljiviji Mercede -sov salon, FIS Vitez i (jo{ jedna) Imzitpumpa navodno nisu nikada smjeli bitiizgra|eni. Iako svi posjeduju gra|evinske iurbanisti~ke dozvole i saglasnosti, planomje bila zabranjena gradnja na tom prostoru

radi pro{irenja postoje}e saobra}ajnice -ulaza u grad Sarajevo.

Stopama svog prethodnika nastavio je iaktuelni na~elnik Op}ine Novi Grad Aner[uman. Tako je tokom ovoga ljeta za samo~etiri mjeseca u ulici Harisa Čampare niklaproizvodna hala Dom, ime ~ijeg vlasnikanismo uspjeli saznati. Ova hala povr{inenekoliko hiljada kvadratnih metara nav o -dno posjeduje sve op}inske dozvole, {to sene moè re}i za vlasnike stambenihobjekata u blizini hale. Naime, ~etrdesetakvlasnika privatnih stambenih ku}a odop}inskih vlasti traìlo je legalizacijubespravno izgra|enih objekata. Svi suodbijeni uz obja{njenje da se ne moèmijenjati prostorni plan kojim je navedenopodru~je bilo predvi|eno za izgradnju{etali{ta, a koje bi predstavljalo “plu}agrada Sarajeva“. �


D@UNGLA NA ASFALTU

Poslovni objektImzit Rajlovac

Fis Vitez Rajlovac

Benzinska pumpa Brki} Petrol

Poslovno-stambeni kompleks Oki

Proizvodni pogon Dom

Hotel ImzitHotel Imzit

Damir:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:19

Sude}i po saop}enjima MIP-a BiH, {efbh. diplomatije ZZlatko Lagumdìjabio je centralna figura minulog zasj -

edanja Generalne skup{tine Ujedinjenihnaroda u New Yorku. Neumorni {ef bh.diplomatije, tokom trodnevnog boravka uNew Yorku, sudjelovao je u radu Generalneskup{tine UN-a, ali je uporedo uspio orga-nizirati barem stotinjak bilateralnih sastana-ka s va`nim dilomatskim figurama svijeta.

Lagumdìja se, izme|u ostalih, sastao isa ministrima vanjskih poslova KraljevineBahrein, Sultanata Oman i UjedinjenihArapskih Emirata, s kojima je, kako stoji usaop}enju MIP-a, “razgovarao o mogu}n o -stima za unapre|enje ekonomske saradnjeBiH i pomenutih zemalja, povezivanjuprivrednih komora, kao i o konkretniminvesticionim projektima u BiH u nared-nom periodu”.

Na marginama zasjedanja Generalneskup{tine Ujedinjenih naroda dr. Lagu m -dìja se sastao i sa ministrom vanjskihposlova Savezne Republike Njema~keGuidom Westerwelleom, kojeg je upoznaosa aktuelnim politi~kim de{avanjima uBiH, kao i sa prioritetima vanjske politikena{e zemlje u narednom periodu.

Tako|er, MIP javlja da se Lagumdìjasastao i sa glavnim rabinom sinagoge ParkEast u New Yorku i osniva~em i predsjed-nikom Fondacije “Prigovor savjesti“ AArth u -rom Schneierom “kojeg je upoznao saaktuelnim politi~kim de{avanjima u Bosni iHercegovini a tokom susreta razmijenjenasu mi{ljenja o de{avanjima na Bliskomistoku, uklju~uju}i i pitanja Irana, Iraka iodnosa Palestine i Izraela i borbe protivterorizma”.

Lagumdìja se susreo i sa dràvnimsekretarom Sjedinjenih Ameri~kih DràvaHillary Clinton, s kojom je razgovarao oaktuelnoj situaciji u na{oj zemlji a “tokomrazgovora je istaknuto da SjedinjeneAmeri~ke Dràve daju punu podr{ku Bosnii Hercegovini kao jedinstvenoj i integ -risanoj dràvi na njenom ubrzanom putu kaevroatlantskim integracijama”.

MIP javlja da se Lagumdìja sastao i sageneralnim sekretarom OIC-a EEkmeleddi -nom Ihsanogluom, sa kojim je razgovarao oaktivnostima Organizacije islamskekonfere ncije “a u odvojenim susretima raz-govarao je i sa ministrima vanjskih poslovadràva koje }e u naredne dvije godine pred-sjedavati Evropskom Unijom - RepublikaKipar, Irska, Republika Litvanija iRepublika Gr~ka”.

Na marginama zasjedanja Generalneskup{tine UN-a Lagumdìja se sastao i saministrom vanjskih poslova RepublikeSrbije IIvanom Mrki}em, zatim s ministri-com vanjskih poslova Islamske Republike

Pakistan HHinom Rabbani Khar kao i saministrom vanjskih poslova Republike IrakHoshiyarom Zebarijem “sa kojim je razgo-varao o u~e{}u bosanskohercegova~kihfirmi na ira~kom trì{tu”.

Brojna saop}enja MIP-a ilustrirana sufotografijama na kojim se {ef bh. diplomati-je rukuju s uvaènim sugovornicima.

Svjedoci tvrde su brojni susretiLagumdìje trajali u prosjeku 30-aksekundi, da su organizirani spontano, uhodnicima i pred ulaznim vratima, gdjeje Lagumdìja neumorno stajao i vrebaopriliku da se rukuje s poznatim li~nosti-ma. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: EMIR HOD@I]

Šef bh. diplomatije Zlatko Lagumdžija održao stotinjak “bilateralnih sastanaka” u New Yorku, koji

su u prosjeku trajali 30-ak sekundi

Slučajne susrete i rukovanja s diplomatama “slučajni prolaznik” Lagumdžija pretvorio u bilateralne susrete

BRZINSKA RAZMJENA MI[LJENJA[ef bh. diplomatije punih trideset sekundi razgovarao je s ameri~kim dràvnim sekretaromHillary Clinton

Skandal:Skandal.qxd 3.10.2012 21:55 Page 20

Ve} godinama brojne nevladineorganizacije, strani i doma}i stru -~njaci daju prijedloge za novaustavna rje{enja. Naj~e{}e ti prijed-lozi ni ne do|u do onih koji mogu

zaista promijeniti Ustav i ostaju tek mrtvoslovo na papiru, ponekad predmet akadem-skih i stru~nih analiza u okviru projekata kojefinansira me|unarodna zajednica.

Svoje prijedloge dale su i neke politi~kepartije, a nedavno im se pridruìla i Na{astranka, koja nema predstavnike na nivouvlasti na kojem mogu uticati na ustavnepromjene. Ipak, oni su zatraìli od profeso-ra dr. EEdina [ar~evi}a da uradi “Projekcijunovog ustavnog modela”. Nakon {to je pro-fesor, koji ve} dugi niz godina ìvi i radi uNjema~koj, napravio Projekciju, Inicijativamladih za ljudska prava, nevladina organi-zacija, primje}uju}i nedostatak otvorenediskusija o ovoj temi, organizovala je neko-liko tribina kako bi ~uli mi{ljenje javnosti.Odziv je, sude}i barem prema tribini uSarajevu, bio skroman.

Profesor [ar~evi} je dao skup pravila,pojmova i principa prema kojima bi, sma-tra, trebalo usmjeriti ustavno pravo BiH dabi se do{lo do rje{enja koja bi zadovoljilasve gra|ane. On je kroz 13 teza razradiomodel za dalje razmatranje. Pri tomenapominje da mu cilj nije bio izradakonkretnog ustavnog teksta, ili prijedlogaza promjenu postoje}eg ustava, nego da jerije~ o ““poku{aju da se bh. javnost senzibi-

lizira za vrijednosti gra|anskog dru{tva, zaracionalnu organizaciju dràvne vlasti uteritorijalnoj i organizacionoj komponenti i,kona~no, rije~ je o poku{aju da se ukaè naustavna rje{enja koja povezuju ustavnimodel sa socijalnim napretkom premadru{tvenom blagostanju”.

Profesor [ar~evi} smatra da je ulogaakademske zajednice u procesu ustavnihpromjena da ““ponudi znanstvene orijentire ida insistira na primjeni znanstvenih stan-dard, te da eventualno ukaè na relevantnauporednopravna rje{enja”. Ipak, kako dugoìvi i radi van granica BiH, tvrdi da nemauvida ““u èlje i mogu}nosti bosanskoherce-gova~ke akademske zajednice”.

Pitanje ustavnih promjena odavno serazmatra unutar akademske zajednice uBiH, najvi{e u Sarajevu. Objavljeno je vi{epublikacija i radova, me|u kojima i brojnakoje potpisuje profesor [ar~evi}, ali i mla|ieksperti kao {to su NNedim Ademovi} iliFaris Vehabovi}, koji se aktivno bave ovimpitanjem, mada {iroka javnost ima maloprilike da ~uje njihove stavove.

[ar~evi} vidi i zna~aj nevladinog sekto-ra ““u stvaranju pritiska na institucije i poli-ti~are ili, eventualno, u podizanju svijesti ouzajamnoj vezi socijalnog napretka sauravnoteènim ustavnim modelom”.

Najve}a prepreka za ustavne promjenedo sada je bila nemogu}nost usagla{avanjapoliti~ara koji odlu~uju i o ovom pitanju.Do sada su se bezbroj puta sastajali,naj~e{}e na inicijativu me|unarodne zajed-nice, i razmatrali razne opcije, no nijednanije dobila potrebnu podr{ku. Brojni anali-

ti~ari smatraju da je najozbiljniji poku{ajbio onaj iz 2006. godine sa takozvanimaprilskim paketom, ~ije usvajanje je propa-lo zbog nepostojanja potrebne parlamen-tarne ve}ine, koja bi omogu}ila promjene.Uslijedio je butmirski paket, koji, tako|er,nije donio ni{ta novo.

[ar~evi} kaè da mu se ~ini kako ipakpostoji spremnost na promjene ustava, ““aline i spremnost da se prihvati jedinstvenstandard, posebno ne op{teprihva}enijavnopravni standardi”.

“Privremena zajedni~ka komisija obadoma za provo|enje presude Sejdi}/Finci jeuspjela artikulirati politi~ke stavove oustavnim promjenama. Iz njih se vidi dapostoji spremnost na promjene, ali se vide imentalne blokade, odnosno, nespremnostda se cijeli sistem prilagodi standardimapravne dràve, federalizma, socijalnedràve i bezrezervne za{tite ljudskih prava.Na takvim premisama ne}e do}i do stvara-nja pravnog okvira koji bi podstakao razvojBiH”, kaè [ar~evi}.

USTAVNI PAKET-ARAN@MANI Podsje}anja radi, Veliko vije}e

Evropskog suda za ljudska prava je udecembru 2009. godine u predmetu Sejdi}-Finci protiv BiH donijelo obavezuju}u pre-sudu prema kojoj je utvr|eno da odre|enidijelovi Ustava koji se ti~u Doma narodaParlamentarne skup{tine BiH i Predsje -dni{tva BiH nisu u skladu sa Evropskomkonvencijom za ljudska prava. Odnosno,postoje}i ustav ne dozvoljava da gra|aniBiH koji ne pripadaju jednoj od tri konstitu-


USTAVNE REFORME

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

Prije mjesec dana u javnosti se pojavio još jedan u nizu prijedloga za promjeneUstava BiH; riječ je o Projekciji Ustava BiH koja je urađena na zahtjev jedne

političke partije, Naše stranke, koja za sada nije u mogućnosti da navede one kojiodlučuju da i razmotre ove ideje; Prof. EDIN ŠARČEVIĆ, autor “Projekcije novog

ustavnog modela”, govori o (ne)postojanju političkog konsenzusa da se uopćeinterveniše u ustavnu materiju

USTAV PUN ZEMLJE I ZEMLJA BEZ USTAVA

Prof. Edin [ar~evi}: “Svaka zajednica ljudi koja postojikao dràva ima ustav kakav zasluùje“

Nidzara:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 23:56

tivne grupe (Bo{njaci, Srbi i Hrvati) budubirani u ove institucije. Evropa je zahtijevalaizmjene koje do danas nisu napravljene.

Da bi se krenulo u promjene ustava,[ar~evi} upozorava kako je prvo potrebnopromijeniti ““socijalnu psihologiju, a naosnovu nje cijeli ustavni sistem koji biuspostavio uravnoteèn model gra|anskerepublike sa federalizmom regija”.

“Odluke se moraju donositi racionalno ibez straha, demokratija i produkcija socijal-nih animoziteta u situaciji koja ra~una sarezultatima rata nisu produktivan spoj zaustavne promjene”, kaè.

Ukoliko se pak postoje}i Ustav nepromijeni, BiH }e biti u zaostatku u odnosu


DAYTONSKI, APRILSKI, BUTMIRSKI PAKETI

Bosna i Hercegovina ima Ustav koji jedio mirovnog sporazuma sklopljenog kra-jem 1995. godine na engleskom jeziku. Dodanas niti sporazum, pa ni Ustav, nisuzvani~no prevedeni niti su objavljeni uslu`benim novinama. Prevod koji koristiUstavni sud BiH je sa~inio Ured visokogpredstavnika (OHR), odnosno tamo{njiprevodioci me|u kojima su rijetki bili kvali-fikovani za prevod takve vrste dokumenta.

Stru~njaci, uglavnom me|unarodni,koji su izu~avali postoje}i ustav smatra-ju da je nefunkcionalan, odnosno daonemogu}ava normalnom funkcionisa-nje dràve. Jedna od najve}ih zamjerkije {to ni je koncipiran tako daomogu}ava postojanje dràve koja }eobezbijediti jednaka prava za sve njenegra|ane nego se vlast dijeli izme|uetni~kih grupa. �

[TA FALI DAYTONU

Ustav zagubljen u prevodu

PRIJEDLOG ZA RAZMI[LJANJEProfesor Edin [ar~evi} javnosti je predstavio

“Projekciju novog ustavnog modela“, u kojoj jedao skup pravila, pojmova i principa prema

kojima bi se trebalo usmjeriti ustavno pravo u BiH

PRIJEDLOG ZA RAZMI[LJANJEProfesor Edin [ar~evi} javnosti je predstavio

“Projekciju novog ustavnog modela“, u kojoj jedao skup pravila, pojmova i principa prema

kojima bi se trebalo usmjeriti ustavno pravo u BiH

��


na cijeli region ““u svim, apsolutno svimsegmentima socijalnog razvoja”.

“Ali, i to je bolje od socijalnih sukoba i,eventualno, rata. Svaka zajednica ljudi kojapostoji kao dràva ima ustav i ustavnimodel kakav zasluùje.””

DEPOLITIZACIJA PRAVOSU\AProfesor [ar~evi}, kao i brojni drugi

stru~njaci, upozorava i na komplikovanuorganizaciju sudova u BiH. U svojoj pro-jekciji on navodi kao problem nepostojanjejednog vrhovnog suda, te upu}uje narje{enja koja bi trebala dovesti do ujed-na~avanja ustroja sudova po entitetima,uspostavljanja stru~nih sudova za pojedineoblasti, te ukidanje entitetskih ustavnihsudova i uspostavljanje jednog ustavnogsuda.

“U okviru postoje}eg modela, bilo bineophodno uvesti jedan vrhovni sud zaBiH, jednu kontrolnu instancu unutar SudaBiH i reformisati sastav, izbor i rad

Visokog sudskog i tuìla~kog vije}a usmislu osiguranja politi~ke neovisnosti~lanova, u smislu proboja kriterija stru -~nosti i suspenzije svake vrste nacionaliz-ma i politi~ke ovisnosti ~lanova“, tvrdi[ar~evi} dodaju}i da to sada nije slu~aj.„Ovakve promjene bi morale osigurati dapoliti~ka klasa ne moè upravljati sudskimprocesom i utvr|ivanjem pravde, odnosno,da se jednak standard pravde primjenjuje nanosioce visokih i srednjih politi~kih funkci-ja, kao i na nezaposlene gra|ane, mesare ilidezorijentirane kriminogene strukture sulice.“

Trenutno BiH ima tri ustavna suda - dvaentitetska i jedan na nivou dràve. Javnostgodinama kritikuje na~in kako se birajusudije za ove sudove, s obzirom da su nekiod njih prije dolaska na tu funkciju biliaktivni politi~ari. [ar~evi} kaè da nijedannije izabran van propisanih procedura, alismatra da je problem u nejasno defini -sanom pravilu koje odre|uje da ustavnesudije moraju biti ugledni pravnici.

“Kako nije standardiziran pojampravni~kog ugleda, ne moè biti isklju~enoda je u BiH pravni~ki ugled jednak zbirupoliti~kih funkcija. U Njema~koj bi se podtim svakako mislilo na broj objavljenihekspertiza, na pravna mi{ljenja koja su

usvojena u jurisdikciji, na citiranost stru~ -nih radova ili na sudijsku karijeru. No,

njema~ki pravni standardi nisu referentni zaBiH, kao {to nije ni model neke druge par-lamentarne republike ili monarhije u Evropiili regiji. Pitam se, za{to bi bilo druk~ije saizborom sudija ustavnih sudova? To je jo{jedan specifikum ~iju problemati~nost trebaprocjenjivati s obzirom na problemati~nostcijelog modela. Sigurno je da su se sudijeustavnih sudova dijelom profilirali kao~uvari etnocentri~nog modela i da umije}etuma~enja ustava povremeno prevode uumije}e izigravanja pravde u korist za{titekonstitutivno-narodne raspodjele bosan-skog teritorija i organa vlasti.”

“Podsjeti}u samo na izdvojena mi{lje-nja u odlukama o konstiutivnosti naroda dabi se znalo na {ta mislim ili npr. na jednusramotnu odluku Ustavnog suda BiH oustavnosti Zakona o izvr{enju budètaRepublike Srpske za 2011. Ali, to je rezul-tat ustavnog modela u cjelini. Ako ve} pri-hvatate problemati~an ustavni model,morate prihvatiti i njegove konkretneposljedice.”

Napominje i kako su mu poznate pravnoneuvjerljive odluke Ustavnog suda BiH, te“nekoliko nepismenih izdvojenih mi{lje-nja”, no kaè da se na osnovu njih ne moèizvesti negativan stav o cjelini jurisdikcijeUstavnog suda BiH.

Naàlost, ~ini se da je spremnost napromjene Ustava samo deklarativna, jo{uvijek. U mno{tvu postoje}ih prijedlo-ga, niko nije na{ao podlogu s kojom bikrenuo u parlamentarnu proceduru akoja bi, u kona~nici, omogu}ila normal-no funkci onisanje dràve. No, mo`da jei korisno imati {to vi{e prijedloga kojibi jednom mogle mo`da biti dobra pod-loga ako na vlast do|u ljudi koji èleozbiljno po~eti razmi{ljati o izgradnjidràve. �


USTAVNE REFORME

Profesor [ar~evi} predlaè ~etiriustavna principa:

� Pravna dràva� Socijalna dràva� Sloèna dràva� Republika

Izme|u ostalog, predlaè teritorijalniustroj koji podrazumijeva ~etiri entiteta idva distrikta. Dva entiteta bi bila na teri-toriju dana{nje RS, dva Federacije(zapadno i isto~nobosanski, te zapadno iisto~noh ercegova~ki), Br~ko bi ostalodistrikt, ali bi se taj status dao i Sarajevukoje bi u tom slu~aju obuhvatalo prijera -tne op}ine koje su ulazile u sastavGrada. Imena entiteta morala bi bitietni~ki neutralna. �

USTAVNI PRINCIPI

Četiri entiteta idva distrikta

POLITIČKA BOLKADA: Najveća prepreka za ustavnepromjene do sada je bila nemogućnost usaglašavanjapolitičara koji odlučuju i o ovom pitanju. Do sada su sebezbroj puta sastajali, najčešće na inicijativu međunarodne zajednice, i razmatrali razne opcije, no nijedna nije dobila potrebnu podršku

VANINSTITUCIONALNIPREGOVORI O USTAVUSvi dosada{nji pregovori politi~kihstranaka o ustavnoj reformizavr{eni su neuspjehom

VANINSTITUCIONALNIPREGOVORI O USTAVUSvi dosada{nji pregovori politi~kihstranaka o ustavnoj reformizavr{eni su neuspjehom

�


Vojnici Oruànih snaga (OS)BiH koji kontroli{u desetakradior elejnih ~vori{ta prijedesetak dana nisu se pojavilina poslu. To je bio jedini na -

~in da se nadle`ni upozore na ~inje nicuda su gladni! Pripa dnici OS BiH, nai -me, u vrijeme obavljanja red ov nih zad -ataka nemaju {ta da jedu, obroci sureducirani mimo svih pravila i propisa,a o kvalitetu da se i ne govori.

GENERALI, SVE VAM JE U [ACIPrema tvrdnjama na{ih izvora,

pripadnici OS BiH prilikom odlaskana zadatke od ku}e sa sobom nosenamirnice za sprem anje obro ka. Aupravo zbog nedostatka hrane iosnovnih sredstava za ìvot i radXI klasa mladih vojnika, i poredtoga {to je primljena u toku2011. godine i zavr{ila obuku,poslana je ku}i i ne nalazi se usastavu OS BiH. Rije~ je o 284vojnika koji su spremni sluìtidomo v ini, kad bi im “dom -ovina“ osigurala mak ar je -dan po{ten obrok dnevno.

Ovi podaci najbolje ilustruju kakvo jezapravo stanje u OS BiH, odnosno u kakavje }orsokak dovedena reforma odbrane kojaje, prema mi{ljenju kako me|unarodnihtako i lokalnih zvani~nika, bila najuspje -{nije provedena, ali ne i zavr{ena, reformau postdejtonskoj BiH. Dakle, Zakon oodbrani BiH usvojen je 2003. godine i ponjemu je formirano dràvno Ministarstvoodbrane (MO) i OS BiH. Imenovanjegenerala 2004. godine, kao jedan odprvih koraka u reformi odbrane, premami{ljenju na{ih sagovornika, nije do -nijelo nikakvo pobolj{anje u reformiodbra ne, a sama imenovanja pratile su


ORU@ANE SNAGE BiH

Dok vojnici Oružanih snaga BiH nemaju šta da jedu, u političkim krugovimaprave se nove sheme generalskog kora, a političko potkusurivanje reformu

odbrane dovelo je u ćorsokak. Najavljene “rotacije“ na ključnim pozicijama unutarOružanih snaga BiH zadnji su korak u opstrukciji reforme odbrane i vraćanju na

pozicije prije 2004. godine. Naš novinar istražio je kako je, po mnogima, najuspješnija reforma u postdejtonskoj BiH na pragu da doživi potpuni kolaps

ODBRANA I POSLJEDNJIDANI REFORMISANE VOJSKEPi{e: MIRSAD FAZLI]

DOZVOL

Vojska:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:59

brojne kontroverze, politi~ka podmetanja ibiranje “podobnih“ kadrova.

Podsjetimo, prvi generali OS BiHpenzionisani 2008. godine bili su: SSifetPodì}, penzionisan, imenovan na mjestoambasadora BiH u Bugarskoj, SSlavkoPulji}, penzionisan, imenovan na mjestoamb asadora u Sloveniji, JJugoslav Brdar,penzi onisan, imenovan za generalnogkonzula u Milanu, Italija, VVlado Dòi},penzionisan, obna{a du`nost glavnogtajnika HDZ-a, NNovak \uki}, osu|en zaratni zlo~in na Tuzlanskoj kapiji u maju1995. kada je ubijen 71 gra|anin Tuzle, iiHajrudin Grabovica, penzioner. Odlaskomu penziju nabrojanih generala postala jevidljiva njihova strana~ka (ne)pripadnost inavodna politi~ka neovisnost. Porednabrojanih, a penzionisanih generala, u taj~in una prije|eni su i jo{ uvijek aktivnigenerali kao {to su MMiladin Miloj~i},na~elnik Zdruènog stoèra OS BiH, tenjegovi zamjenici RRizvo Pleh i AAnto Jele~,zamjenici komandanta Operativne kom -ande OS BiH, MMirko Tep{i} i SSakib Fori},komandant 6. pbr. SStamenko Nova kovi} i

komandant Koma nde za podr{kuOS BiH MMirsad Guti}. Od

generala koji su imeno vani2004., zbog ispu njavanja us -

l ova, u penziju bi uskorotrebali oti}i Miloj~i},Pleh, Jele~, Guti} i No -vakovi}. Sa druge strane,svim gen eralima imenov -anim 2004. godine istekaoje man dat jer se na du`n -ostima nalaze ve} osamgodina. Nez vani~no sesaznaje da im je produ -èno im eno vanje do krajaove godine, ali se ne zna naosnovu ~ega i po kojimzakonskim odredba ma. Ta -ko|er, prema nekim nep -otvr|enim informa cij ama upoliti~kim krugo vima na -pravljena je i nova ka -drovska shema gener alskogkora.

Me|utim, ono ~ega su se pripadnici OSBiH s razlogom pribojavali, najavljenim“rotacijama“ na klju~nim pozicijama unutarOS BiH se i ostvarilo. Odluka o promj e -nama na generalskim pozicijama izazvala

je {ok u OS BiH jer je odlu~eno da se izvr{irotacija na na~in da mjesto na~elnikaZdruènog {taba OS BiH pripadne generaluiz reda hrvatskog naroda, a mjestokomandanta Operativne komande OS BiH,


NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI!

Nezapam}en fenomen reformirane odbrane BiH: Na jednog vojnika dolazi oko {est oficira i podoficira koji

mu komanduju

Svjedoci smo dugogodi{nje agonijeotpu{tenih vojnika iz OS BiH za koju MOBiH sa sebe skida svaku vrstu odgovor -nosti, a zapravo su oni isklju~ivi krivci zasudbinu otpu{tenih vojnika. U to vrijeme uMinistarstvu su bili vrlo revnosni uizbacivanju vojnika na ulicu. Me|utim,krajem pro{le godine uslove za penzi -onis anje je ispunilo 70 pripadnika OSBiH, a oni nisu, niti su zakonski mogli biti,planirani u budètu za ovu godinu. Po{toje nastavljeno sa isplatom njihovih pla}a i

ostalih primanja, svaki mjesec se stvaraoptere}enje na budèt MO BiH od oko130 hiljada KM, {to }e za ovu godinuiznositi preko 1,5 miliona marakaispla}enih, a budètom neplaniranih,sredstava. “Stru ~njaci“ iz MO BiH su na{lisolomo nsko rje{enje i sredstva ispla}ujus konta budèta predvi|enog zaosiguranje ljudi. Op} epoznata ~injenica jeda su pripadnici OS BiH, osim deminera,jedina vojska na svijetu koja nemaosiguranje. �

PENZIONERSKI DANI

OS BiH jedina vojska na svijetu bez osiguranja!

OLITE DA SE OBLATIMO

KOMANDANTZDRU@ENOG [TABA

General Miladin Miloj~i} zaosam godina profesionalnog

anga`mana zaradio blizu pola miliona KM

KOMANDANTZDRU@ENOG [TABA

General Miladin Miloj~i} zaosam godina profesionalnog

anga`mana zaradio blizu pola miliona KM

��


za koje se vjerovalo da }e pripasti generaluiz reda bo{nja~kog naroda, pripalo jegeneralu iz reda srpskog naroda. Bo{njacisu zadràli mjesto komandanta u nebitnojKomandi za podr{ku OS BiH koja se iuskoro treba ugasiti. U razgovoru savisokorangiranim oficirima bo{nja~kenacionalnosti koji vjeruju da je ovakva“rotacija“ jedan od zadnjih koraka opstr u -kcije reforme odbrane i vra}anje OS BiH napozicije prije 2004. godine, vidljiva jenjihova razo~aranost i ogor~enost. Naime,niko od na{ih sagovornika ne moè davjeruje da je general Rizvo Pleh, zamjenikna~elnika Zajedni~kog {taba OS BiH zaoperacije, stavio svoj potpis na takavprijedlog upu}en Ministarstvu odbrane ipitaju se kakva politi~ka trgovina stoji izasvega. A kako reaguju klju~ni oficiri bo -{nja~ke nacionalnosti vidljivo je iz primjerana~elnika Uprave za obavje{tajne poslove isigurnost, brigadira ZZemira Sinanovi}a,koji je odmah podnio zahtjev za penzio -nisanje jer ne èli da u~estvuje u sumnjivimradnjama svojih pretposta vljenih.

ÎN SE ÎNOM IZBIJAPored upitne “rotacije“, najve}i proma -

{aj reforme odbrane, prema mi{ljenju na{ihsagovornika iz OS BiH, bilo bi postavljanjegenerala Ante Jele~a za na~elnika Zdru` e -nog stoèra OS BiH. A sude}i prema onome

{to se moè nezvani~no ~uti, to mjesto ve}je namijenjeno Jele~u jer je on “igra~“zamjenice ministra MMarine Pende{. Ina~e,veliki problem za sve {kolovane iobrazovane Hrvate pripadnike OS BiHjeste {to ne mogu dobiti pozicije i ~inove

jer ne pripadaju tvrdoj liniji okupljenoj okoMarine Pende{ i Jele~a. Istih ili sli~nihproblema imaju i pripadnici druga dvanaroda, a to je posebno izraèno kod Bo -{njaka, jer od 2008. godine u slu`biisklju~ivo napreduju kadrovi bliski SDA,

36

ORU@ANE SNAGE BiH

Po~etkom ove godine raspisan jekonkurs za prijem novih 300 vojnika, nakoji se prijavilo 7.000 kandidata koji supro{li prvu fazu testiranja. Me|utim, daljiproces prijema do sada nije nastavljen.Sa dosada{njom dinamikom iprovo|enjem obuke te{ko da}e biti raspore|eni ujedninice OS BiH prije 2014.godine. Trenutno brojnostanje OS BiH je oko 9.100vojnih i 650 civilnih lica. Unarednoj godini zbog istekaugovora planiran je otpust jo{948 vojnika, tako da }ebrojno stanje vojnika u OSBiH u 2013. godini biti 1.603

vojnika. To svjedo~i o jo{ jednomnevjerovatnom fenomenu reforme odbr a -ne: prostom ra~unicom dolazi se do pod -atka da na jednog vojnika dolazi oko {etoficira i podoficira koji mu komanduju! �

NA PAROVE, RAZBROJS!

Na jednog vojnika OS BiH dolazišest zapovjednika!


SUMNJIVA UNAPREÐENJA: U izvještaju o radu vojnog povjerenika za 2010. godinu, od 132 pritužbe, 31 odnosila na proces unapre đenja pripadnika OS BiH,

da bi se taj broj u 2011. godini povećao na čak 55 od ukupno 180 pritužbi, što je,ujedno, bio i povod da vojni povjerenik pomno istraži ovo pitanje, uz pokretanje šire

diskusije koja bi rezultirala odgovarajućim prijedlozima i rješenjima

Regruti

�


ponajvi{e biv{i pripadnici 7. muslimanskebrigade.

Kako smo ve} rekli, dosada{njaimenovanja i unapre|enja bila su ura|ena,izuzev nekoliko pojedinaca, po vrlo~udnim “stru~ nim“, ali jasnim politi~kimkrit erijima. A da postoji problem uvo|enju slu`bi i unapre|enju vojnih lica,zvani~no je u svom izvje{taju priznao ivojni povjerenik Parlamentarne skup{tineBiH BBo{ko [iljegovi}. Krajem novembrapro{le godine u Skup{tini BiH odràna jekonferencija o temi: “Proces napre do -vanja pro fesionalnih vojnih lica uOruànim snagama BiH - Jed nake mog u -}nosti za prekategorizaciju i unapr e|enjeuz po{tivanje na~ela transpare ntnosti”.Konferenciju je orga nizovao [iljegovi}evured uz podr{ku Misije OSCE-a u BiH, akao jedan od najva`nijih razloga za njenoorganiziranje naveden je veliki brojpritu`bi koje su upu}ene [iljegovi}u aodnose se na pitanje procesa napre -dovanja u slu`bi u OS BiH. Otvaraju}ikonferenciju Bo{ko [iljeg ovi} je naglasioda se u Izvje{taju o njegovom radu za2010. godinu, od 132 pritu`be, 31odnosila na proces unapre |enja pri -

padnika OS BiH, da bi se taj broj u 2011.godini pove}ao na ~ak 55 od ukupno 180pritu`bi, {to je, ujedno, bio i povod davojni povjerenik pomno istraì ovopitanje, uz pokretanje {ire diskusije kojabi rezultirala odgovaraju}im prijedlozimai rje{enjima.

Uprkos istrazi i pokrenutim diskusijamau 2012. godini, ovaj se broj jo{ vi{epove}ao, tako da je trenutno blokiranproces una pre|enja, a neki slu~ajevi, kaoprimje rice slu~aj pukovnika IIzeta Mahira ikriminalnih radnji koje su pratile njegovounapre|enje }e najvjerojatnije svoj epilogdobiti na sudu. Zanimljivo je da najvi{eàlbi podnose oficiri sa visokim ~inovima,majori, pukovnici i brigadiri. Ne samo popitanju unapre|enja ve} i po pitanjupostavljenja. Kona~no, ovoliki broj àlbikod Vojnog povjerenika evidentan su dokazda ne postoji povjerenje u uspostavljenisistem u MO i OS BiH, posebno u radGeneralnog inspektorata MO BiH, generalaHuseina Tursunovi}a, koji svojim neradomi zata{kavanjem neregulanosti, premami{ljenju na{ih agovornika, nastoji sebiosigurati novu poziciju u generalskomkoru OS BiH. �


NA KVAROVE RAZBROJS, LEZI!

Poja{njenje dosada{njegdijela refor me odbrane dala je ipredsjedavaju}a Zajedni~kekomisije za odbranu i sigurnostDu{anka Majki}. “Reforma jebila uspje {na jedino u tome{to je ‘integrirala’ u sebi trivojne sastavnice, {to je bilonezamislivo do tada.Me|utim, od 2005. godine,kada je usvojen Zakon oodbrani i Zakon o slu`bi uOS BiH, stvari se gotovonisu pomaknule sa mjesta.Oruàne snage BiH ni danasne znaju kolikom imovinomraspolaù, krajnjeneracionalno se tro{eogromna budètskasredstva, slaba je koo r -dinacija, nepotizam ipovrede ljud skih prava suglavna njihova karakte -ristika. Kada se tome dodajunere gularnosti priuni{tavanju naoruànja iminsko-eks plozivnihsredstava, OS BiH supostale mjestosvakodnevnog rada Agencije

za istrage i za{titu. Povredebrojnih proce dura unutar OSBiH, unapre|enja ~asni~kog

kadra “vezom”, nezadov o -ljstvo vojnika, dooficira ioficira ozbiljno upozoravaju

da je naru{en integritet OSBiH. Svakako da je najve}aodgovornost u tome klju~nihljudi u Ministarstvu odbranei Zaje dni~kom stoèru, kojisu upozoreni od straneZajedni~ke komisije zaodbranu i sigurnost PS BiHna lo{e stanje u sektoruodbrane. Pratimo stanje ireagova}emo u skladu sazakonima koji reguli{uparlamentarnu kontrolu nadovim va`nim sektorom“,rekla je Majk i}ka. Naàlost,odgovorni ljudi u MO i OS BiHoglu{ili su se na svaupozorenja i rade po svome,odnosno po diktatima odre -|enih vladaju}ih politi~kihkrugova, kojima pripada iDu{anka Majki}. Interesi surazli~iti, ali se sve svodi nate`nje iz RS-a da se oslabeOS BiH i uspori put ka NATO-u, a iz FBiH da serazgrabi vojna pokretna inepokretna imovina i da se naklju~ne funkcije postavepodobni kadrovi. �

OCJENA PARLAMENTARKE DU[ANKE MAJKI]

Ključni ljudi upozoreni na loše stanje u sektoru odbraneSIGURNA NESIGURNOSTDu{anka Majki},predsjedavaju}aZajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost

SIGURNA NESIGURNOSTDu{anka Majki},predsjedavaju}aZajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost

“PUKOVNIK” ILI POKOJNIKGeneral Rizvo Pleh profesionalnivojnik ili politi~ki pijun

“PUKOVNIK” ILI POKOJNIKGeneral Rizvo Pleh profesionalnivojnik ili politi~ki pijun


“Zustaviti MMilorada Dodika da prodadio Drine njema~koj kompaniji RWE jestvar od istorijskog zna~aja za BiH. Nemoè se Drina posmatrati kao rijekaRepublike Srpske, to je rijeka koja te~e ikroz Kanton Gora`de, pored toga to jeme|ugrani~na rijeka izme|e BiH i Srbije.Pojedinac koji je privremeno na vlasti nemapravo da prodaje prirodni resurs dràveBiH“, kaè za na{ list ZZdravko Krsman o v -i}, na~elnik op{tine Fo~a.

Nakon {to je ukazao na {tetnost ugovorakoji je 26. septembra potpisan u Banjoj Luci,

protiv njega je pokrenuta zakulisna odmazdasa ciljem da pred lokalne izbore budeodstrijeljen. Krsmanovi} tvrdi da iza hajke nanjega stoji politi~ki vrh RS-a kojem je uinteresu da se ugovor, vrijedan 460 milionaKM, o izgradnji ~etiri HE reali zuje.

Nedeljko Pavlovi}, direktor Srbinjeputeva, podnio je pro{le nedjelje prijavu CJBFo~a protiv Krsmanovi}a jer prije pet godina,kao na~elnik Fo~e, nije objavio tender zaasfaltiranje i rekonstrukciju puta. Kada jeKrsmanovi} dokazao da nije bilo potrebe zaobjavljivanja oglasa za tender jer posao nijeprelazio iznos od 93 hiljade KM, Pavlovi} jeu medijima bliskim Miloradu Dodikuplasirao informaciju da mu je Krsmanovi}uputio SMS u kojem mu prijeti smr}u.Krsmanovi} je odmah odgovorio da je to la`,da je sve izreìrano jer je on u vrijeme kadaje Pavlovi} dobio “prijete}i“ SMS gostovaona lokalnom radiju u Fo~i. Krsmanovi} tvrdida uprkos udarima na njega i ozbiljnimprijetnjama likvidacijom ne}e odustati odborbe da se sporni ugovor poni{ti.

NA DRINI - NIJEMCI Vlada RS-a je odlukom da 60 posto

udjela u projektu “Gornja Drina“ ponudinjema~koj kompaniji RWE zapravo prodala60 posto rijeke Drine na podru~ju Fo~e,smatra Krsmanovi}. Izgradnjom ~etirihidroelektrane, Buk Bijela, Fo~a, Paunci iSutjeska, vi{e od 30 kilometra Drine bi}epretvoreno u nekoliko akumulacionih jeze -ra, a nekoliko naselja bi}e potpuno poto -pljeno, tvrdi na~elnik Fo~e.

“Na podru~ju op{tine Fo~a ne bi bilo nimilimetra toka rijeke Drine. Od Ustikolinedo [}epan Polja bila bi samo ~etiri jezera.


RASPRODAJA DRINE

Ugovoru koji je potpisan između zvaničnika VladeRS-a i predstavnika njemačkog energetskog koncernaRWE o izgradnji četiri hidroelektrane na Drini javno

se usprotivio načelnik opštine Foča ZDRAVKO KRSMANOVIĆ; on za naš list otkriva šta se krije iza

ovog spornog ugovora, zbog čega se MILORADDODIK grčevito bori da on bude realizovan i ko mu

ovih dana prijeti likvidacijom

Izgradnjom ~etiri hidroelektrane na Drini vi{e od 30 kilometra Drine bi}e pretvoreno u nekoliko akumu-lacionih jezera, a neka mjesta bi}e potpuno potopljena

Pi{e: MIRHA DEDI]Foto: MARIO ILIÎ]

DO[LA BRANA, ODBRIJEGA DOBRIJEGANjema~ki novackona~no bi trebao“pripitomiti” rijekuDrinu

MILORADDODIK

BACIO JE SVENIZ DRINU

Drina:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 20:56

Kada se proda dio Drine, niko ne}e mo}i utom dijelu rijeke pri}i. Ja samo èlimgra|anima da ukaèm da je prodaja resursadr`ve najve}a izdaja koja se moè desitijednom narodu i da se }utanjem ta izdajalegalizuje. Ja dobijam prijetnje zbog toga{to to javno govorim, ali ja }u pri~ati i ono{to moj politi~ki protivnik misli da mu nesmijem re}i. Ja ovdje u Fo~i dobijamglasove i Srba i Bo{njaka i duàn sam da ihupozorim na katastrofu koja im se sprema“,nagla{ava on.

“Ovaj ugovor nije slu~ajno potpisan uvrijeme preizborne kampanje. Poku{ali suna brzinu da ga potpi{u, pa da se ne zna {taje. Nazvali su ga - ugovorom o strate{kompartnerstvu, a kada ga odmotate vidite da jeto zapravo ve}inska prodaja dijela rijekestrancima i to za vijeke vijekova. Dakle nijeto koncesija na, recimo, 50 ili 100 godina. Uugovoru pi{e da je predmet ugovoraistraìvanje, projektovanje, izgradnja ikori{tenje. Zna~i, oni su prodali Drinukompaniji koja ima ovla{tenja da istraùje iprojektuje {ta god ho}e, a onda da to izgradii koristi za vijeke vijekova. Ne znam dapostoji ve}i idiotizam, zlo~in premavlastitom narodu od toga. Drina na ovimprostorima ima simboli~an zna~aj. Ona jeuvijek bila raskrsnica civilizacija. Dodiksada dolazi i prodaje rijeke, a pri tom nikoganije pitao. Zato je moja poruka svakom~ovjeku koji drì do sebe, svakoj nevladinojorganizaciji, instituciji dràve, svakomstru~ nom i nau~nom radniku, da je na djeluizdaja vlastitih naroda od strane pojedinacakoji neovla{teno to radi koriste}i svojuprivremenu poziciju. Njegov cilj je da


I NAKON GENOCIDA - EKOCID

AKO DODIK ISTRAJAVA NA REFERENDUMU, DOBIT ]E GA U FOÎZdravko Krsmanovi}, na~elnik Fo~e

AKO DODIK ISTRAJAVA NA REFERENDUMU, DOBIT ]E GA U FOÎZdravko Krsmanovi}, na~elnik Fo~e

Komentari{u}i izjavu Milorada Do -dika da ne}e pitati vlast Crne Gore oizgra dnji Hidroelektrana na Drini crno -gorski premijer Igor Luk{i} odgovorioje da i Dodika i RS i Bosnu i Herc e -govinu na takvu vrstu konsultacijaobav ezuju me|unarodne konvencijekoje su potpisali.

“[to se ti~e Milorada Dodika i njego-vih izjava ja mu preporu~ujem da imamalo vi{e po{tovanja u odnosu kada jeposrijedi Crna Gora”, kazao je crnogorskipremijer Luk{i}. �

CRNOGORSKI ODGOVOR PREMIJERA IGORA LUK[I]A

Dodik, htio-nehtio, morapoštovati Crnu Goru

��


rasproda prirodna bogatstva i ponizi svojenarode. Protiv toga se svi moramo boriti.“

Ugovor sa njema~kim koncernom RWEpredstavnici Vlade RS-a su potpisali bezprostornog plana, plana izvodivosti i studijeuticaja na ìvotnu sredinu. Krsmanovi}tvrdi da postoje mehanizmi da se ugovor sanjema~kom kompanijom poni{ti.

CRNOGORSKI USTANAK

“Niko nema prava da prodaje resursedràve a da za to nije pitao gra|ane. Iznadsvih nas stoji Ustav i zakon. Taj ugovor supotpisali pojedinci i mi }emo podnijetiprijave protiv njih zbog zloupotrebe polo -àja. Pored toga, formira}emo udruènjegra|ana za za{titu resursa i raspisati refer-e n dum. Dodik stalno pominje neki refer-e ndum, evo prilike da u RS-u on kona~nobude raspisan! Pitanje }e glasiti - jeste li zarasprodaju prirodnih resursa i da li ste daElektroprivreda u RS-u ide u privatizacijuve}inskog vlasni{tva stranom partneru.Zaklinjemo se da ne}emo privatizovatiElektroprivredu, a ovo je njena privatiza -cija na mala vrata. Ukoliko ElektroprivredaRS-a postane ve}insko vlasni{tvo stranca, utom slu~aju mi gubimo suverenitet. To jestvar ustavne kategorije i mora se rije{itireferendumom. Volju gra|ana izraènu nareferendumu niko ne smije prekr{iti. Za onekoji je ne po{tuju postoje metode prisile“,kaè Krsmanovi}.

Mje{tani sela Paunci i Jo{anice u kojimase namjeravaju graditi HE zabrinuti su zasvoju budu}nost. @itelji srpske i povratnicibo{nja~ke nacionalnosti oformili su Odborprotiv gradnje HE Paunci. IIbrahim Bajr a -ktarevi}, povratnik u selo Paunci, kaè dabi u tom selu bile potopljene mnoge ku}e,najplodnija zemlja, ali i mezarje i pravo -slavno groblje. Bajraktarevi} tvrdi da on injegove kom{ije ne}e dozvoliti da stranciuzmu preko 500 dunuma zemlje koja je unjihovom vlasni{tvu i da ih protjeraju sa

djedovine. “Mi smo do{li na svoje, krenuliispo~etka, sve iznova i nikom ovo nedamo“, kaè Bajraktarevi}.

Iz Crne Gore sa tako|e stigle èstokereakcije na potpisani ugovor o izgradnji HE.Izgradnjom hidroenergetskog objekta naDrini bilo bi potopljeno 12 do 18 kilometarakanjona rijeke Tare. Ovaj kanjon, drugi poveli~ini u svijetu, stavljen je pod za{tituUNESCO-a. Po~etkom 2005. godineSkup{tina Crne Gore usvojila je Deklaracijuo za{titi Tare kojom se trajno zabranjuju bilo

RASPRODAJA DRINE

Krsmanovi} smatra da velikunervozu Dodiku i njegovomSNSD-u izaziva ~injeni ca {to jepotro{en novac od prodajeTelek oma, ali je potro{en i kreditkoji je dobijen od MMF-a.

“Dodik je do{ao u fazu danema alternative. Kako biproduìo jo{ koji dan na vlasti,pribjegava prodaji resursa. Ljudikoji o tome javno govore seu}utkuju raznim metodama.Posebnu nervozu Dodiku sudonijeli izbori u Srbiji. Su{tina je{to je do{lo do politi~kepromjene u Srbiji, a ve}inanjegove imovina je upravo uSrbiji. Na vlasti su Da~i} koji jesocijalista i Toma Nikoli}, zakojeg je Dodik kazao da je’politi~ki poba~aj’, ’idiot koji nemoè voditi lokalnu zajednicu’.

Dakle, to je govorio zapredsjednika Srbije, koji imanajja~u politi~ku partiju u Srbiji ikoji je formirao vladu. Mislim daje on svjestan da je izgubio

podr{ku u Srbiji i da je potpunoizolovao RS. On jo{ odràvaveze sa Rusijom koja, opet,poku{ava da ostvari svojeinterese na Balkanu u sektoru

energetike. Uvijek je uticajBeograda bio veliki na ovimprost orima. Pritiskom nasocijaliste Dodik poku{ava danapravi situaciju u kojoj ga liderikoji su na vlasti u Srbiji ne bidirali. Sada on pritiskom nasocijaliste u RS-u poku{avapreko Da~i}a da za{titi svojuimovinu u Srbiji i svoje privatneinterese. Zbog toga je EmirKusturica na Mokru Gorupozvao Dodika i Da~i}a. Ministarinostranih poslova Izraelatako|e je do{ao s namjerom daih spoji. Dakle, Dodik na svakina~in poku{ava da se pribliìDa~i}u. To je njegov posljednjitrzaj. On para vi{e nema. Sadaje poku{ao da proda Drinu, da bidobio za{titu Njema~ke“, kaèKrsmanovi}. �

BITKA ZA NAKLONOST BEOGRADA

Pritiskom na socijaliste u RS-u Dodik preko Dačićapokušava da zaštiti svoju imovinu u Srbiji


DRINA NE RAZDVAJA NEGO SPAJA

Ivica Daci} i Milorad Dodik

PREDIZBORNI RATPLAKATIMA U FOÎ

Dodikovi SNSD-ovci juri{aju nana~elnika Krsmanovi}a

svim sredstvima

PREDIZBORNI RATPLAKATIMA U FOÎ

Dodikovi SNSD-ovci juri{aju nana~elnika Krsmanovi}a

svim sredstvima

�


kakvi zahvati u kanjonu rijeke. Crna Gora jetim aktom stavila ta~ku na projekat izgradnjehidroelektrane Buk Bijela. Da izgradnja HEna Drini ima direktan uticaj na ìvotnusredinu i za{ti} ena podru~ja, odmah nakonpotpisanog sporazuma u Banjoj Luci crnog o -rsku jav nost upozorila je NNata{a Kova~e vi},koo rdinatorica NVO Green Home. Njoj su seubrzo pridruìli i predstavnici Vlade CrneGore, koji su podsjetili na ESPOO konv e -nciju koju su potpisale BiH i Crna Gora irekli da }e u~initi sve kako bi sprije~iliizgradnju ~etiri hidroelektrane na Drini. Teizjave su izazvale bijes prvog ~ovjekaRepublike Srpske.

“Ne}e nama Podgorica, ni Sarajevozabraniti da gradimo hidroelektrane naDrini jer je to isklju~ivo u nadle`nosti RS-a“,kazao je Milorad Dodik. On je naglasio daCrna Gora nikakvim protestima ilidiplomatskim notama to ne moè sprije~iti.

“Tako se govori kada se bjeì od stva -rnosti. Ovo je dràva koja ima svoj Savjetministara. Kada neko prodaje resurse jednedràve i to ve}inski paket, to predstavljaizdaju. Ne moè voda biti srpska. Ukolikoje to mogu}e na taj na~in uraditi na jednomdijelu zemlje, za{to to onda nije mogu}erecimo uraditi na Neretvi, Trebiàtu ili na

drugim rijekama. Sva ta ~etiri objekta na -mjeravaju se izgraditi na teritoriji op{tineFo~a. Ja sam traìo da se prvo uradi pros -torno-planska dokumentacija. Proces izgr-a d nje te ~etiri HE mora se posmatrati sve -obuhvatno. Na podru~ju Fo~e postoji 17rijeka. Tu su ]ehotina, Bistrica... Mora seintegralno posmatrati kakvi }e uticaji bitina okolinu. To se moè vidjeti samo krozprostorne planove koji idu na javni uvid ijavnu raspravu. Tek kada se usvoje najavnoj raspravi idu u Narodnu Skup{tinuRS-a na usvajanje. BiH je ~lanica SavjetaEvrope i potpisnica evropske direktive ovodama. Zbog toga se Dodik ne moèpona{ati kao da mu je vodu ostavio tata.Ovo, po mom mi{ljenju, predstavlja kupo -vinu politi~ke podr{ke od strane mo}ne silekoja u ovom momentu ima najve}i uticaj uEvropskoj uniji. Dodik vjerovatno trguje nana~in - da}u vam resurs ali me nemojtedirati, ili produìte mi opstanak na vlasti.To ovdje ne}e pro}i“, navodi Krsmanovi}.

Krsmanovi} je sedam godina, od 1985.do 1992., bio zaposlen u ElektroprivrediBiH. Radio je na izgradnji HE Vi{egrad,vodio studijske radnje i projektovanje naHidroelektranama na Drini, te mu jeproblematika oko izgradnje hidroelektrana,kaè, potpuno poznata. Sve ~etiri HE moglasu se, tvrdi, napraviti od polovine novcakoji je dobijen prodajom Telekoma Srpske.

“Predstavnici Vlade RS-a tvrde da jevrijednost tih objekata milijarda KM. To je

la`. Svaku hidroelektranu mogu napravitina{i ljudi. Naro~ito Buk Bijelu, gdje jezavr{ena eksproprijacija, gdje postoji{ljunak i beton za izgradnju. Elektropri -vreda RS-a, mimo svih kra|a i gubitaka namreì, imala je pro{le godine dobit od 30miliona KM. Kada taj iznos pomnoìte sapet koliko traje izgradnja jedne HE, ondavidite da je te objekte mogu}e samofi-n ansirati. Pri tom se oprema za hidro-c entrale, recimo u Siemensu i Toshibi,obi~no otpla}uje strujom koju proizvedete.Za dvije godine, po{to se prikupi svapotrebna dokumentacija, mogla bi po~etiizgradnja objekta. Odmah bi se moglozaposli pet hiljada ljudi. Nema profitab -ilnijih objekata od hidroelektrana. Mojprijedlog svakom ~ovjeku u BiH je ukolikoima i hiljadu maraka najbolje ih je uloìti uakcije Buk Bijele. To je bolje nego u naftuu Kuvajtu. Voda te~e i pravi vam pare.Struja je proizvod koju ~itav svijet traì.Umjesto toga, Dodik napravi zgradu VladeRS-a, svojevrstan stakleni kavez, a za tajnovac mogao je napraviti HE Buk Bijala izaposliti nekoliko hiljada ljudi.“

Na{ sagovornik tvrdi da se ne pla{ihajke koja se vodi protiv njega na najvi{emnivou u Banjoj Luci.

“Prvo je bilo pripremano moje hap{enjepreko pri~e o tenderima koji nisu pro{lizakone BiH. Zamislite, oni iz Banje Lukesjetili se da treba po{tovati zakone BiH“,zaklju~uje na~elnik Krsmanovi}. �

41

I NAKON GENOCIDA - EKOCID

Zdravko Krsmanovi} u razgovoru za“SB“ kaè: Na RTRS-u udarna vijest je bilakako je prijetim smr}u pojedinim ljudima uFo~i. Pravi se atmosfera gangsterskesredine u kojoj je na~elnik kao revolvera{sa Divljeg Zapada, stavio zna~ku i ideljudima, prijeti im i ubija. To {to su menipripremali nije ni{ta novo, samo trebaprepoznati na vrijeme. Sjetite se kako jeubijen na~elnik op{tine u Doboju DraganGavri}. U{ao je ~ovjek u njegovu kanc e -lariju u zgradi op{tine i hladnokrvno gaustrijelio. Sud ga poslije oslobodio krivice.Svi treba da uvidimo da iza toga stojiorganizovana grupa ljudi, koju ja zovemmafija{ka struktura, koja je povezana savrhovima politi~kih partija i ova dràva jezarobljenik tih ljudi. Pored mog hap{enja,planirano je i hap{enje Dragana âvi}a iMi}e Mi}i}a. Dodik je svjestan da ukolikoâvi} pobijedi u Banjoj Luci, Mi}i} uBijeljini, a ja sigurno pobje|ujem u Fo~i, on

gubi vlast. U tom slu~aju ima}e vanredneizbore u RS-u sigurno na prolje}e slijede}egodine. Hap{enja se nisam upla{io jer poprirodi nisam stra{iv ~ovjek. Fo~a je od1992. do 1995. bila klaonica. Poslije ratagrad sa najvi{e optuènih za ratne zlo~ine.Kao na~elnik op{tine morao sam tootvoriti, oprati i pokazati da je to mogu}e.Fo~a je bila crna rupa na Balkanu. Ja samod takve sredine napravio sredinu u kojojhodù sa ahmedijom, kada pro|e krozgrad, mnogi zovu na kafu. Na to samponosan, isto kao {to sam bio kada jemuftija gora`danski dao prilog za hram kojise gradi u Fo~i. To je za mene bila hrabrosti tu sam se prekalio. Ovi u Banjoj Luciznaju da sam tvrd orah i da sa mnom nemogu lako. Hapsiti me bez osnova nemogu. Ukoliko do|u da me hapse, mogusamo dobiti batine“, kaè na krajurazgovora na~elnik op{tine Fo~a ZdravkoKrsmanovi}. �

PREDIZBORNA REPRESIJA

“Pored mene, Dodik namjeravauhapsiti Čavića i Mićića“!

4.10.2012. I SLOBODNA BOSNA

POBJE\UJEM, PONOVOZdravko Krsmanovi}



PANEVROPSKAUNIJA TRA@I OD EU-a JASAN IJEDINSTVEN STAVPREMA BiH “BiH mora ubrzati proces evropskihintegracija i ova tema mora biti glav-na tema bh. vlasti, a ne beskrupuloz-na borba za vlast”, jedan je odzaklju~aka Me|unarodne konferencije“BiH u EU - EU u BiH” odràne pro{logvikenda u Sarajevu u organizacijiPanevropske unije BiH. Konferencija jezavr{ena usvajanjem Deklaracije koja}e biti poslana predstavnicima bh. vlastii evropskih institucija. U Deklaraciji se,izme|u ostalog, od politi~kih elita traì“angaìranje na rje{avanju ekonomskihi socijalnih problema, razvijanje pri-jateljstva i suradnje sa zemljama regije idràvama ~lanicama EU-a”, a odme|unarodne zajednice, posebnodràva ~lanica EU-a, da zauzmu jasan ijedinstven stav prema BiH.“Zahtijevamo da EU i dràve ~laniceiskoriste svoj utjecaj i izvr{e sna`nijipritisak na doma}e politi~ke elite dabi ubrzali ispunjavanje zahtjevaeuroatlantskih integracija, ~ak i pocijenu da OHR koristi bonskeovlasti”, navedeno je u tekstuDeklaracije.

EVROPA NA NOGAMA:PROTESTI UPARIZU, MADRIDU,LISABONU Francuska vlada je predstavilanajo{trije mjere {tednje u posljednjihtrideset godina, ali analiti~ari smatrajuda drasti~no pove}anje poreza u nasto-janju da se smanji deficit za 30 milijardieura ne}e rije{iti probleme s kojim sesuo~ava ova zemlja. U Parizu je zbogmjera {tednje demonstriralo hiljadeljudi, a vijest da }e javni dug [panijedosti}i u 2013. godine 90,5 odsto BDP-a,uz novi budèt koji uklju~uje paketmjera {tednje, izveo je i hiljade gra|anana ulice Madrida. [panija je suo~ena sadrugom recesijom u posljednjih nekolikogodina, a svaki ~etvrti stanovnik je

EVROPA, ODMAH

Prezauzete nastupima na predizbor-nim skupovima, bh. politi~are kao danimalo ne brine {to }e samo tri dana

poslije lokalnih izbora u BiH Evropskakomisija usvojiti godi{nji izvje{taj o na -pretku BiH. Za prethodni, predstavljennovembra pro{le godine, smatralo se da jenajgori do sada, ali, ovaj }e, kako se ~ini,biti jo{ gori. Izvje{taj je, naime, uvijekdetaljan pregled stanja u zemlji prema tzv.kopenhagen{kim kriterijima za ~lanstvo(politi~ki, ekonomski, evropski standardi),i nije nepredvidivo {ta on moè donijeti.Ilustracije radi, BiH je tokom 2010. usvoji-

la tek osam tzv. evropskih zakona, anaredne godine, vjerovali ili ne, samo dva.Po preuzimanju du`nosti u februaru, pred-sjedavaju}i Vije}a ministara BiH VVjekos -lav Bevanda rekao je da je mogu}e (“akozavr{imo budèt na vrijeme”), da BiH uaprilu podnese aplikaciju za status kandi-data za ~lanstvo u EU, a do kraja godinedobije status kandidata. Ni{ta se, me|utim,od toga nije dogodilo, ne samo da nemani{ta od kandidatskog statusa do krajagodine, nego je ~ak upitno moèmo li gadobiti i 2014. godine. Klju~ni uvjet za to jeispunjavanje Mape puta koja je dogovore-

Vijeće ministara je tokom 2010. usvojila tek osam tzv.evropskih zakona, naredne godine samo dva, a na

dnevni red još nije stavilo usvajanje direktive čije biusvajanje omogućilo BiH da koristi sredstva iz

programa Media 2007

Još jedna izgubljena godina za BoSRAMOTNI POKAZATELJI RADADR@AVNOG PARLAMENTADokumentom Evropsko partnerstvo s BiH2008. - 2012. predvi|eno je usvajanje 45zakona. Do sada su usvojena 33, a njih 24su usvojena tokom 2008. i 2009. godine

SRAMOTNI POKAZATELJI RADADR@AVNOG PARLAMENTADokumentom Evropsko partnerstvo s BiH2008. - 2012. predvi|eno je usvajanje 45zakona. Do sada su usvojena 33, a njih 24su usvojena tokom 2008. i 2009. godine

EUROPA:EUROPA.qxd 3.10.2012 15:44


nezaposlen. Vi{e hiljada Portugalacaizi{lo je u pro{lu subotu na uliceLisabona u znak protesta protiv vladinihmjera {tednje uvedenih jer kreditoriuvjetuju pomo}. Portugalska vladapoku{ava pokrenuti ekonomski rast uzemlji koja se bori s recesijom irekordn om nezaposleno{}u od 15,7posto. Vlada predvi|a da }e se recesijanastaviti i u 2013. godini.

KATALONSKI REFERENDUM ONEZAVISNOSTI Parlament {panske pokrajine Katalonije}e sazvati vanredne parlamentarne izborekrajem novembra a potom organiziratirefe rendum o samostalnosti zemlje. Doksu izbori dobili jednoglasnu podr{ku, uslu~aju referendum to nije bio slu~aj, zasu glasala 84 zastupnika, 21 je bio protiv,a 25 suzdrànih. Protiv je bila {panskavladaju}a stranka desnog centra, a kakojo{ nema usugla{ene stavove obudu}nosti Katalonije, suzdràna je bilaSocijalisti~ka stranka. Premijer vladaju}estranke Artur Mas najavio je da }e stran-ka i za izbore i za referendum pripremitiplatformu koja ide u prilog slobodnojdràvi Kataloniji, ali izbjegao je rije~ neza-visnost jer ona implicira ne samo izlazakiz [panije ve} i iz EU-a, {to me|uKataloncima nije popularno.

DEI PRIPREMABRO[URU SODGOVORIMA OUTICAJU ULASKAHRVATSKE U EUDirekcija za evropske integracije BiH radina prikupljanju odgovora u nadle`niminstitucijama na pitanja gra|ana o utica-ju ulaska Hrvatske u EU na ìvotgra|ana BiH, koja se od po~etka augus-ta mogu postavljati na njihovoj webstranici. Do kraja godine }e biti objavlj -eni objedinjeni odgovori u formi on - linebro{ure na web stranici Direkcije.Odgovori na pitanja bit }e ponu|eniobjedinjeno na web stranici, a ne pojedi-na~no, a gra|ani su najvi{e interesapokazali za informacije u vezi s puto-vanjima, pravima koje omogu}ava dvo-jno dràvljanstvo, {kolovanje i trgovina,nakon {to Hrvatska u|e u EU.

na izme|u strana~kih lidera BiH i ~elnikaEU-a krajem juna u Briselu, a {to biomogu}ilo stupanje na snagu SSP-a ipodno{enje kredibilnog zahtjeva za ~lans-tvo. Najva`niji od njih (presuda Sej di}/Fi -nci) nije proveden. Druga va`na stavka izMape puta je i definisanje efikasnog meh-anizma koordinacije o pitanjima EU-a do31. oktobra ove godine. Direkcija zaevropske integracije je pripremila Prije dlogodluke o koordinaciji (izvr{ila konsultacijesa svim nivoima vlasti) te u prijedlogugradila sugestije koje je dobila. U toku supoliti~ke konsultacije, a tu, zapravo, uvijeki nastaje problem. “Zaslu gom” politike seve} uveliko kasnilo i u drugim stvarima: odusvajanja Zakona o sistemu dràvne po -mo}i i popisu stanovni{tva, usvajanjubudèta, pripremi “higijenskog prehram-benog paketa”. Agencija za sigurnost hranei Ured za veterinarstvo pripremili su sazaka{njenjem od dvije godine 4 pravilnikaiz ovog paketa (pra vnog okvira zauspostavu slu`benog lanca kontrole hrane

kako bi izvoz namirnica ìvotinjskog pori-jekla na trì{te EU-a bio mogu}), a to tektreba da usvoji Vije}e ministara. Dok u -mentom Evropsko partnerstvo s BiH 2008.- 2012. predvi|eno je usvajanje 45 zakona,a do sada su usvojena 33. Ve}ina njih, 24,usvojena su tokom 2008. i 2009. godine aonda slijedi potpuni zastoj. Osim zakona opopisu, jedini upu}en sa oznakom E(Prijedlog zakona o izmjenama i dopunamaZakona o kretanju i boravku stranaca i aziluu parlamentarnu procedure) usvojen jepo~etkom maja. A onda je krajem augusta“probijen” rok za prvi uvjet iz Mape puta,provedbu presude “Sejdi}-Finci”. I u medi-jskom sektoru, u izvje{taju o BiH nema se{ta pohvalno navesti, Vije}e ministara jo{ni na dnevni red nije stavilo usvajanjedirektive ~ije bi usvajanje omogu}ilo daprojekti iz BiH mogu povu}i sredstva izPrograma Media. Da paradoks bude ve}i,sve se to de{ava u zemlji u kojoj, premaistraìvanja, 75% gra|ana podràva ulazakBiH u EU. (D. Savi})

Bosnu i Hercegovinu

Foto: Mario Ili~i}

EUROPA:EUROPA.qxd 3.10.2012 15:45


BUSINESS� Crna Gora uputila diplomatsku notu BiH� Katastrofalan izvje{taj o poslovanju EPBiH� Hrvatska se sprema za bescarinski reìm s EU-om � August u znaku negativnih rekorda

Nedavna izjava predsjednika RS-aMilorada Dodika, da “nikakva Crna Gora,ni protestnim niti bilo kakvim notama, ne}esprije~iti izgradnju hidroelektrana u gorn-jem toku Drine”, izazvala je brojne reakci-je u Crnoj Gori. Oglasio se potpredsjednikVlade Crne Gore VVujica Lazovi}, koji sma-tra da je ““Republika Srpska najavom grad-nje hidroelektrana na Drini bez konsultaci-ja sa Crnom Gorom prekr{ila me|unarodnuKonvenciju o prekograni~nom uticaju naìvotnu sredinu”.

Lazovi} kaè da Crna Gora nema ni{taprotiv pomenutog projekta, ve} èli da seupozna sa eventualnim posljedicama kojebi izazvala izgradnja brana.

Lazovi} je iznena|en Dodikovom izja -vom, pozivaju}i nadle`ne me|unarodneorgane na reakciju i za{titu crnog orskihinteresa.

”Mislim da je takvim gestom RSprekr{ila me|unarodnu Konvenciju oprekograni~nom uticaju na ìvotnu sredi -nu, koju su potpisale i BiH i Crna Gora, iiz tog razloga o~ekujemo reakcijume|una rodnog tijela koje se bavipra}enjem po{tovanja tog akta. Podsjeti}u,na{a Piva i Tara ~ine Drinu i zbog toga RSne moè gledati na projekat samo iz svogugla i pratiti samo svoje interese. Gradnja

~etiri hidroelektrane na teritoriji RS-apodrazumijeva i izgradnju hidroelektraneBuk Bijela, a crnogorska skup{tina je jo{2005. godine odlu~ila da se takav projekatstopira zbog mogu}eg potapanja Tare”,rekao je La zovi}.

Espo konvencija obavezuje strane pot-pisnice da pojedina~no ili zajedni~ki preduz-i maju sve pravne, administrativne ili drugemjere koje proisti~u iz tog dokumenta uodnosu na predloène aktivnosti koje moguizazvati zna~ajne prekograni~ne uticaje.

Crna Gora se diplomatskim putemobratila Bosni i Hercegovini s ciljem pod-sje}anja da su obje dràve potpisnice Espokonvencije.

“Na toj liniji zatraìli smo razmjenuprekograni~nih informacija radi odràva-nja konsultacija o mogu}im prekograni~nimuticajima navedenih projekata hidroelek-trana, kao i radi davanja eventualno potreb-nih saglasnosti na odnosne planske doku-mente”, pojasnili su iz resornog ministarst-va. Uz to je zatraèno i dostavljanje infor-macija o provedenoj javnoj raspravi iprezentaciji nacrta studije o procjeni utica-ja na ìvotnu sredinu izgradnje hidroelek-trane Fo~a na rijeci Drini, od 23. avgusta,kao i o nacrtu studije o procjeni uticaja naìvotnu sredinu hidroelektrane Buk Bijela.

Hrvati plaćajunajviši porezna hranu u EU

Prehrambena industrija Hrvatske svelikom zebnjom o~ekuje 1. juli 2013.godine kada }e s pristupanjem u EU nes-tati granice, a s njima i carinske barijerekoje su {titile hrvatske proizvo|a~e odinostrane konkurencije. Uklanjanje carin-skih barijera dodatno }e naglasiti problemprevisoke stope PDV-a u Hrvatskoj od 25posto, {to }e nesumnjivo doprinijeti rastunegativnog trgovinskog bilansa s EU.

Hrvatski analiti~ari upozoravaju dakupovna mo} prosje~nog Hrvata godi{njeiznosi 4.808 eura i da je tri puta manja odkupovne mo}i prosje~nog stanovnikaEU-a koja iznosi 14.200 eura. Prosje~niHrvat na hranu pla}a najvi{u stopu porezau EU - 25 posto, dok je prosje~na stopaPDV-a na hranu u ~lanicama EU-a svega11 posto. Za Hrvatsku su posebno va`niprimjeri iz najblièg okruènja: Slovenijaprimjenjuje niù stopu PDV-a na hranuod svega 8,5 posto, a sli~nu poresku poli-tiku primjenjuje i Austrija u kojoj je stopaPDV-a na hranu tako|er niska - 10 posto.Ostane li PDV na hranu 25 posto, Hrvati}e masovno odlaziti u susjedne dràve u{oping, s tom razlikom da }e im uskoropuno privla~nija biti Slovenija nego BiH.

Stoga hrvatski prehrambeni proizv -o|a~i zagovaraju smanjenje stope PDV-ana hranu. Ra~un je jasan: za kilogrammesa po cijeni od 50 kuna, Hrvat za PDVuplati 12,5 kuna, a Slovenac svega 4,5kuna. Naravno da u takvom poslovnomambijentu hrvatski proizvo|a~i u startuzaostaju za konkurencijom iz Slovenije.

Bescarinski reìm, od sredine narednegodine, izme|u Hrvatske i EU neizravno}e pogoditi i BiH, budu}i da Hrvatskaspada u red najva`nijih trgovinskih partn -era na{e dràve. Ako Hrvatska Vladaposlu{a svoje prehrambene proizvo|a~e isnizi stopu PDV-a sa sada{njih 25 postona prosje~nu stopu u EU, dakle na oko 12posto, identi~an potez trebalo bi poduzetii Vije}e ministara BiH, jer bi se u pro-tivnom ovda{nja prehrambena industrijana{la pred potpunim slomom. I s nultomstopom PDV-a prehrambena industrijaBiH nema previ{e izgleda u konkurencijis evropskim prehrambenin divovima, a uslu~aju ostanka sada{nje stope PDV-a od17 posto pala bi kao poko{eno snoplje.

Crnogorci traže uvid u energetske projekte na Drini

Priredio: ASIM METILJEVI]

SUVERENO PRAVOPredsjednik RS-a MIloradDodik nema namjeru konsultirati vlasti Crne Goreoko izgradnje hidroelektranana gornjem toku Drine

BIZNIS:BIZNIS.qxd 3.10.2012 21:44


Uprkos milionskom gubitku ostvarenom u 2010. kao i u prvih{est mjeseci 2011. godine, Elektroprivreda BiH je i u proteklojgodini uredno isplatila regres uposlenim radnicima. Ukupnitro{kovi regresa prema{ili su 6 miliona KM, {to zna~i da pro -sje~na visina regresa u ovoj kompaniji, s 4.941 uposlenim rad-nikom iznosi 1.142 KM po radniku!

Isplata regresa u ovoj kompaniji, prema nalazima federalnihrevizora, “suprotna je propisima”, budu}i da je EPBiH 2010. god-inu i prvu polovinu 2011. godine zavr{ila u gubitku. U 2010. god-ini, gubitak je iznosio 14 miliona KM, a u prvih {est mjeseci pro-tekle godine, kada je ispla}en regres, gubitak je narastao na 16,3miliona KM.

U izvje{taju o pro{logodi{njem poslovanju EPBiH, federalnirevizori su istaknuli da “ne mogu potvrditi da je tro{enje novcabilo racionalno”.

“Ne moè se potvrditi opravdanost isplate naknade regresa zagodi{nji odmor s obzirom na to da je dru{tvo u 2010. godiniiskazalo gubitak od 14,4 miliona KM, a u prvom polugodi{tu2011. godine gubitak je bio 16,3 miliona KM. Isplata naknaderegresa izvr{ena je po odluci direktora iz aprila 2011. godine”,naveli su revizori.

Pojasnili su da po Kolektivnom ugovoru elektroprivrednihdjelatnosti i Pravilniku o radu regres moè biti ispla}en iako jeprethodna poslovna godina zavr{ena sa gubitkom, a na osnovuostvarenog rezultata u prvom polugodi{tu i procjene rezultata dokraja teku}e godine.

“Dru{tvo nije ostvarilo pravo na isplatu regresa jer je u prvompolugodi{tu (2011. godine, op.a.) iskazalo gubitak”, navodi se uizvje{taju, uz napomenu da akti po kojima je ispla}en regres,dakle Kolektivni ugovor i Pravilnik o radu, nisu uskla|eni saOp}im kolektivnim ugovorom po kojem nema regresa ako jegodi na prije zavr{ena sa gubitkom.

U izvje{taju se navodi da su ukupni tro{kovi poslovanjaEPBiH u protekloj godini porasli za 73,3 miliona KM vi{e od

plana, te da je na kraju godine profit kompanije iznosio 1,4 mili -ona KM, {to je za 4,3 miliona KM manje od plana!

Za plate i ostala primanja zaposlenih potro{eno je 187,8 mil-iona KM ili 5,7 miliona KM manje nego 2010. godine, a imala je4.941 zaposlenog.

Revizori su tako|er konstatirali da je po odluci direktoraElvedina Grabovice na ime porezno nepriznatih tro{kova zap osle -nih ispla}eno zna~ajnih 1,7 miliona KM za koje se ne moèpotvrditi da su u svrhu unapre|enja poslovanja. Ti tro{kovi seodnose na zdravstvene usluge, dnevnice, usavr{avanja, ugovore odjelu i ostalo.

Za stimulacije i otpremnine potro{eno je oko 70.800 KM, semi -nare, savjetovanja i simpozije 159.200 KM, stru~no usavr{avanje iosposobljavanje 116.500 KM, a slu`bena putovanja 787.900 KM.

Revizori su zamjerili i zbog zaliha, gdje su starije od godinudana iznosile oko 37,1 milion KM. Naveli su da do stvaranja zast -arjelih zaliha dolazi zbog nabavke materijala iako na skladi{tupostoje zna~ajne zalihe, nabavke koli~ina ve}ih od potreba,nabavke materijala koji se potom ne koriste, {to su nedostaci kojeje potvrdila i interna revizija firme.

U pro{loj je godini investirano 218,5 miliona KM, {to je 60posto manje od plana.

Vrhunac dugotrajnog i krajnjenegativnog trenda u vanjskotrgovinskojrazmjeni BiH zabiljeèn je u augustu ovegodine, kada je pokrivenost uvozaizvozom pala na svega 46,8 posto.Prosje~na pokrivenost uvoza izvozom uprvih osam mjeseci ove godine ne{to jepovoljnija - 51,7 posto, no treba podsjetitida je samo godinu ranije bila ve}a zadesetak procenata.

Drasti~an pad izvoza obja{njava sesmanjenim izvozom elektri~ne energije za60 posto i koksa za 69 posto.

Na drugoj strani, uvoz plina pove}an jeza 54 posto a elektri~ne energije za 30posto!

Grabovica povećao rashode EPBiH za 73miliona KM

Dramatičan pad izvoza i rast uvoza

KATASTROFALANREZULTATUprkos poskupljenjustrije za 15 postoukupni prihod EPBiHpove}an je za manjeod tri posto

BIZNIS:BIZNIS.qxd 3.10.2012 21:45

Njegova posjeta Sarajevu pro{la jegotovo pa neopaèno. Iako po -tpuno nezasluèno jer je jedan odklju~nih ljudi zbog koji se MMichelPlatini, predsjednik UEFA-e,

protekle nedjelje odlu~io na svoj tre}idolazak u BiH. IIvan ]urkovi}, Mostarac poro|enju, Beogra|anin po opredjeljenju,mo`da je i najzaslu`nija osoba {to se Platiniodlu~io aktivno uklju~iti u pospremanjeNogometnog saveza BiH. Izme|u ostalog, i]urkovi} je jedan od onih koji je osmislioprojekat Komiteta za normalizaciju NSBiH~ijim je osnivanjem ukinuta suspenzijaNSBiH, ali isto tako, jedna od osoba koja je“nagovorila“ Platinija da protekle nedjeljedo|e u Sarajevo, obi|e stadion AsimFerhatovi}, sastane se sa predsjedavaju}imVije}a ministara BiH VVjekoslavom Beva n -dom, sve kako bi lobirali za ulaganjenovaca iz budèta u rekonstrukciju bh.nogometnih stadiona, ali i dali podr{ku raduKomiteta pred novembarske izbore uNSBiH.

DECENIJSKO PRIJATELJSTVO

]urkovi} je decenijama veoma blizak spredsjednikom UEFA-e Platinijem, s kojimje tri godine dijelio svla~ionicu u Saint

Etienneu. ““Platini je do{ao ‘79. u Saint-Etienne. Ja sam mu bio kapiten. Bio samprema njemu jako strog, ali pravi~an. On jeto uvijek znao da cijeni“, pri~a o svomprijatelju ]urkovi}. ““Kada je do{ao kodnas bio je jako talentovan, darovit, jedanod najboljih igra~a Francuske. Kod nas sudolazili samo najbolji igra~im pa je tako ion doveden. Njegov dolazak je izazvaomalu pometnju, tim je imao svojuhijerarhiju i nije bio prihva}en od svih saodu{evljenjem. Donio je navike iz jednogmalog kluba, iz Nancyja, ali smo od prvogdana uspostavili dobar odnos. U njemusam vidio nekoga ko je super nadaren i ko}e nam donijeti uspjehe.“ ]urkovi} jeiznimno uticajan u evropskoj nogometnojasocijaciji te figurira kao budu}i ~lanIzvr{nog komiteta krovne kontinentalnenogometne organizacije. U oktobru 2005.godine Michel Platini, u ime francuskeVlade i tada{njeg predsjednika JJacquesaChiraca, uru~io je svom nekada{njemsuigra~u iz Saint Etiennea orden Legiond’Honneur, dakle, Legije ~asti. Ovo jeodlikovanje osmislio NNapoleon 1802.godine i najve}e je priznanje u Francuskoj,a ]urkovi} je jedan od zaslu`nih stranacakoji je uìvao u ovoj privilegiji. ““Kontaktisa Platinijem su nastavljeni i nakon na{ihigra~kih karijera. Michel je zavr{io sigranjem i oti{ao u funkcionere, bio jekopredsjednik Organiz acionog komitetaSvjetskog prvenstva 1998. godine u

Francuskoj. Ja sam tada bio predsjednik IOFS Jugoslavije i boravio sam tamo“, kaè]urkovi}, nastavljaju}i: ““Onda je Platinioti{ao u FIFA-u, u kojoj sam i ja bio, pa uUEFA-u, u kojoj sam tako|er bio... Na{iputevi su se stalno ukr{tali na pozitivanna~in i do dan danas smo veliki prijatelji.“


FRANCUSKA VEZA

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Početkom nedjelje u posjetu Sarajevu i NSBiH stigaoje MICHEL PLATINI, predsjednik UEFA-e u čijoj je

pratnji bio nekadašnji golman VELEŽA, PARTIZANA iSAINT ETIENNEA IVAN ĆURKOVIĆ (69); samo za SBĆurković je govorio o svom prijateljstvu sa Michelom

Platinijem, karijeri u krovnim nogometnim asocijacijama, ideji da zemlje bivše Jugoslavije

zajednički organiziraju EURO...

IVAN ĆURKOVIĆMOSTARAC

“Najbolji prijatelj Michela Platinija godinama je lobiraoza smjene kriminalaca u NSBiH i postavljanje

Ivice Osima na ~elo Komiteta za normalizaciju“

IVAN ]URKOVI]Francuski predsjednikJacques Chirac odlikovaoga je ordenom Legije ~astiza uspjehe u francuskomsportu

IVAN ]URKOVI]Francuski predsjednikJacques Chirac odlikovaoga je ordenom Legije ~astiza uspjehe u francuskomsportu

Sport:TEKST osnova.qxd 4.10.2012 0:25

]urkovi} je nastupao 19 puta za rep-r ezentaciju Jugoslavije izme|u 1963. i1970. godine. Nakon po~etaka u mo -starskom Veleù oti{ao je u beogradskiPartizan, a kasnije i u tada veoma uspje{niSaint Etienne, za koji je igrao izme|u1972. i 1981. godine. To je bilo vrijemeponosa i slave u historiji Les Vertsa.Osvojili su tri naslova prvaka Francuske,tri francuska kupa i igrali sa minhenskimBayernom u finalu Kupa prvaka 1976.godine. ““Saint Etienne je bio tada najboljitim u Francuskoj, mi smo Francuzimavratili ponos. Napravili smo velike rez u -ltate, vratili publiku. Francuzi su s nama

izgubili kompleks niè vrijednosti. Prijetoga je isti tim jednu utakmicu pobje|ivaosa 3-0, da bi slijede}u gubio sa 5-0. Sanama se to promijenilo“, sje}a se ]u r -kovi}. I u igra~kim danima je bio uticajnaosoba, ne samo na terenu nego i u svomklubu. Stoga nije bilo iznena|enje kada se,po povratku u Beograd, brzo uspinjaoljestvama administracije kako bi postaopredsjednik Partizana, predsjednik Olim -pijskog komiteta Srbije i potpre dsjedniktamo{njeg Nogometnog saveza. Sjajnainternetska stranica moforaja biljeì kakoje ro|en 1943. godine u rudarskoj ku}i u[anti}evoj ulici. Otac JJo{ko mu je, pi{u

dalje, bio ““pravi Mostarac i nepo novljivaliska“, radnik u Boksitnim rudnicima,prete~i dana{neg Aluminija. Brat mu je1993. godine poginuo kao pripadnik HVO-a.“Ja sam veleòvac po opredjeljenju, pooriginalu. Proveo sam u Mostaru 20 godinasvog ìvota, ljudi kaù da se tih prvih 20godina najvi{e pamte“, kazao nam je]urkovi} tokom posjete Sarajevu u kojenavrati, kaè, ~esto, na obaveznu kafutokom putovanja ka Mostaru. ““Onda je tekdo{ao Partizan u kojem sam bio kao igra~ ikao funkcioner i naravno Francuska.Dakle, dug period, preko 30 godinaaktivno u sportu.“


PLATINI, ]URKOVI], OSIM

��


Razlog Platinijeve i ]urkovi}eve po -sjete Sarajevu bili su razgovori sa ~elnicimaSaveza o situaciji u bh. nogometu i razvojunogometne infrastrukture. BiH danas imasamo jedan koliko-toliko funk cionalanstadion na kojem se mogu igrati me|u -narodne utakmice, stoga je Platini upitan zaeventualnu pomo} UEFA-e prilikom obn o -ve infrastrukture, s obzirom da u BiH ne manovaca za gradnju stadiona.

RADITE, NE ÊKAJTE SADAKUPrije dolaska u Sarajevo, u Budvi je

odràn sastanak predstavnika nogometnihsaveza zemalja nastalih rapadom biv{eJugos lavije. Kako za sada zajedni~kanogometna liga na ovim prostorima nijerealnost, razgovaralo se o ideji zajedni~kekandi dature za organizaciju EP-a 2020.godine. ““Platini je, imenovanjem zapredsjednika UEFA-e, napravio revolucijuu fudbalu i on moè pomo}i realiziranjuovakve ideje, jer se njegovim dolaskom EPi Liga prvaka po~ela {iriti na istok. Onmoè pomo}i bh. fudbalu, no jasno je da utom iskoraku prvi potez moraju napravitiljudi koji ovdje ìve i vlasti koje o tomeodlu~uju”, kaè ]urkovi}.. Platini je uSarajevu istakao kako se prvenstveno morapokrenuti sama dràva, kako bi UEFAmogla pomo}i u realizaciji projekata.Predsjednik Evropske fudbalske asocijacijenaveo je primjer Zenice u kojoj je,sredstvima UEFA-e, izgra|en treningcentar NS BiH. ““Sama dràva se morapokrenuti kako bi UEFA potpomoglaprojekte. UEFA ima ~etverogodi{nji plan.Primjer je Zenica. Op}ina je samaobezbijedila planove i dozvole, a UEFA jedala sredstva“, rekao je Platini. ““Mi izvanane moèmo dati dovoljno novca da seiznutra uradi posao. Činjenica je da jednavelika fudbalska zemlja kakva je Bosna i

Hercegovina treba da ima jedan odg o -varaju}i stadion. Imamo resurse da vampomognemo, ali i sa va{e strane treba da seradi na tome da na|ete dovoljno novca dagradite stadione. O tome koji }e to stadionbiti, mi ne odlu~ujemo.“ Kazao je i kako jeiznimno zadovoljan na~inom i anga` m -anom zeni~kih vlasti u izgradnji treningcentra. ““Ako smijem dodati, kada je pitanjeo ulaganju u infrastrukturu, pozitivanprimjer je trening centar u Zenici koji jezaista izvrstan. Na~elnik Op}ine Zenica

nam je pruìo ogromnu pomo}, na raznena~ine su nam pomogli i zato smo moglizajedno napraviti onakav centar. Pazite,ovdje se govori o evropskom fudbalu kaobogatom fudbalu. Nisu sve zemlje bogate.Savezima treba pomo} da grade infra -strukturu za fudbal.“ Platini je u Sarajevodoputovao iz Sankt Petersburga, gdje jezasjedao Izvr{ni komitet UEFA-e, u pratnjiAllana Hansena i PPetera Ginjerona, tedirektora nacionalne asocijacije TTheo doraTheodoridisa. Na pitanje o ideji orga nizi -

ranja Eura u 13 zemalja Evrope, {to bi biona~in obiljeàvanja 60 godina postojanjaUEFA-e, a koja je iznesena na sastanku uSankt Petersburgu, Platini je kazao: ““Idejaje da se, povodom 60 godi {njice UEFA-e,organizira Euro u 13 zemalja Evrope.Dakle, ne samo u jugoisto~noj Evropi, negou 13 evropskih gra dova. To je zasada samoideja. Theodoridis }e imati sastanke sapreds tavnicima evropskih saveza i razgo -varati sa njima kako bismo vidjeli da li je todobra ideja. Ali to bi se organiziralo samojednom i nikada vi{e.“

DANAS SE IGRA BOLJEPlatini je govorio i o razlikama u

modernom nogometu u odnosu na vrijemedok je on bio aktivan igra~. Odgovaraju}ina pitanje da li su danas nogometa{i `rtvenogometa kao biznisa kazao je: ““Nogometse naravno razvio, danas ima puno vi{e


FRANCUSKA VEZA

BORBA PROTIV NACIONALIZMA: “Trenutno postojiznačajan problem rasizma na stadionima u svimdijelovima Evrope i slažem se da treba biti veomaoprezan u vezi s tim. A mi ćemo nastaviti da budemoveoma strogi kada su u sankcije u pitanju

�


novca u nogometu nego {to je to bio slu~ajproteklih godina. Isto tako, u moje jevrijeme u nogometu bilo vi{e novca negoprije, tako }e biti i u budu}nosti. Puno jetoga druga~ije, danas se druga~ije `ivi,druga~ije se komunicira, druga~ije setretiraju nogometa{i. Pogledajte kolikosamo novinara prati nogomet. Nekada subili jedan ili dvojica a pogledajte koliko vasdanas ima. To je normalno. Me|utim, kadase igra, nogomet je ostao samo nogomet.To je pri~a bez kraja. Prije 200 godina seigrao nogomet, igrat }e se i za narednih200. I tamo gdje ima novca i gdje ga nema.“Najavio je i daljnu o{tru borbu UEFA-eprotiv rasizma i nacionalizma na stadio -nima. ““Trenutno postoji zna~ajan problemrasizma na stadionima u svim dijelovimaEvrope i sla`em se da treba biti veomaoprezan u vezi s tim. A mi }emo nastavitida budemo veoma strogi kada su u sankcijeu pitanju. Uklju~uju}i i nasilje bilo koje

vrste na stadionu. Mo`da zvu~im kaopolicajac kada tako prijetim, ali to radimsamo za dobrobit nogometa“, kazao je.Pri~ao je i o tome kako mu je te{koodgovoriti na to vidi li u nekom od igra~asvog nasljednika. ““Poku{avao sam u~initisvog sina nasljednikom, ali mi nije uspjelo.Odlu~io se studirati i danas je advokat. Sasinom, dakle, nisam uspio. Ali pazite,uvijek je bilo dobrih igra~a. I prije je bilo ibi}e ih. Danas se zapravo igra punodruga~iji nogomet nego u moje vrijeme.Igra se defanzivnije, vi{e se igra na srediniterena. Imamo razli~ite funkcije u tih desetigra~a na terenu. Ali prate}i nogomet i Liguprvaka u zadnjih deset godina, nogomet jetehni~ki izuzetno napredovao. I danaspostoji zna~ajna orijentacija ka tehnici.Mislim da nogomet nije bio nikada takokvalitetan kao danas.“ �


PLATINI, ]URKOVI], OSIM

BUKVICA BH. VLASTIMA: Činjenica je da jedna velika fudbalska zemljakakva je Bosna iHercegovina treba da ima jedan odgovarajućistadion. Imamo resurseda vam pomognemo, ali isa vaše strane treba da seradi na tome da nađetedovoljno novca da graditestadione

PODR[KA KOMITETUMichel Platini sa ~lanovima i

ambasadorima vrhovnog tijela NSBiH

PODR[KA KOMITETUMichel Platini sa ~lanovima i

ambasadorima vrhovnog tijela NSBiH

STADION ASIM FERHATOVI]Najve}em bh. sportskom objektu

potrebna je temeljita rekonstrukcija

STADION ASIM FERHATOVI]Najve}em bh. sportskom objektu

potrebna je temeljita rekonstrukcija

IVAN ]URKOVI] IDENIJAL PIRI]Prijatelji i rivali iz me~evaPartizana, Dinama,Sarajeva...

IVAN ]URKOVI] IDENIJAL PIRI]Prijatelji i rivali iz me~evaPartizana, Dinama,Sarajeva...


Iako je posljednjih mjeseci itekako bilopovoda za raspravu o kvaliteti {kolskihud`benika, izabranih po novom sistemupravila i procedura, ne samo da javnadebata o tome nije pokrenuta nego su

potpuno zanemareni apeli stru~njaka koji suupozoravali na katastrofalno nizak standardud`benika. Od ove {kolske godine u~enicidevetih razreda osnovnih {kola na podru~juFederacije BiH kupuju samo jedan ud`be -nik za jedan predmet, na ~iji su kvalitet ljudiiz struke imali velike zamjerke. U javnostise, me|utim, stvorio dojam da je ~itava pri~ao novim ud`benicima u su{tini sukob okotoga koja }e izdava~ka ku}a uzeti novac zanjihovo {tampanje. To, me|utim, nije istina iSlobodna Bosna }e u naredna dva brojaponuditi stru~na mi{ljenja i primjedbe nauvedene ud`benika koje su potpuno ignori-rane.

TRANSPARENTNOST NA MA[I]EV NAÎN

Ud`benici za ostale razrede odobreni supo starim pravilima, koja }e vaìti do 2014.godine, a model “jedan ud`benik za jedanpredmet”, uveden od ove {kolske godine,za sada se primjenjuje samo na devetirazred osnovnog obrazovanja. Koordinacijaministara obrazovanja i nauke u FBiH koju~ini {est ministara donijela je takvu odluku


NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1)

Na području FederacijeBiH od ove školskegodine učenici devetihrazreda osnovnih školakupuju samo jedanudžbenik za jedan predmet. Slobodna Bosnapiše o tome kako je federalno Ministarstvoobrazovanja potpunoignoriralo dobijeneprigovore i isključilosvaku mogućnostotvaranja rasprave oprimjedbama naprihvaćene udžbenikevrlo upitnog kvaliteta

Pi{e: DANKA SAVI]Foto: MARIO ILIÎ]

[TA KA@E STRUKAEnisa Kula{in, autorica

ud`benika za geografiju, ~ijirukopis nije odabran, obratila seOSCE-u i drugim organizacijama

upozoravaju}i ih na veomasubjektivan i nepravedan

pristup ocjenjivanju od straneve}ine recenzenata

Udzbenici:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:15

tvrde}i kako }e ud`benici biti jeftiniji, te da}e ih mo}i koristiti vi{e generacija.Federalni ministar obrazovanja i naukeDamir Ma{i}, ~ije je biografija vi{e negooskudna za funkciju koju obna{a, opravdaoje odobravanje uvo|enja jednog ud`benikapotrebom da se smanji zbrka i izbjegnuproblemi u ovoj oblasti. ““Imamo ud`benikei ima}emo koji su odobreni i recenzirani ponovom sistemu pravila i procedura. U pred-nosti su sigurno kvalitetniji ud`benici“,kazao je on. Sredinom pro{log mjeseca napress konferenciji Ma{i} je tvrdio da suprednost dobili ud`benici koji su zado-voljili kriterije “dva kruga recenzenata”, daje postupak recenziranja “unaprije|en” i daje proces bio “transparentan”. I na tome seprakti~no sve zavr{ilo. Evo, primjera tetransparentnosti: za ud`benik fizike zadeveti razred odabran je ud`benik ku}eGrafex d.o.o.Mostar (urednik ud`benika dopro{le godine je bila MMarina Čuljak, supru-ga uposlenika federalnog Ministarstva zaobrazovanje IIvana Čuljka). Ova ku}a godi-nama radi na izdavanju samo jednogud`benika, i to ba{ ud`benika fizike.Umjesto otvaranja rasprave o primjedbamana prihva}ene ud`benike, sve se svelo na toda problem prave izdava~ke ku}e koje su sanovim pravilima ostale bez posla. Jer zbogmonopola koji se ovakvom politikom uvodii, prakti~no, kr{enja Zakona o trì{nojkonkurenciji, te novih pravila u ud`be -ni~koj politici kojima se ugroàva opstanakizdava~kih ku}a i trì{na utakmica, oglasilesu se izdava~ke ku}e. Ma{i} je primjedbeizdava~a nazvao neopravdanim, tvrde}i daje jedini razlog za uvo|enje novog modelabio da se olak{a roditeljima, djeci i nas-tavnicima. Njegovi su istupi izvazvali reak-cije o kojima se pro{log mjeseca govorilo umedijima. Primjera radi, JJasna Kragulj,izvr{na direktorica marketinga Sarajevo

Publishinga, smatra da, ako je ve} imaotako dobre namjere, ministar se trebaopotruditi da se ukine PDV na ud`benike iPDV na {kolski pribor, i time bi doniou{tedu roditeljima.

Komentiraju}i Ma{i}eve istupe na presskonferenciji, u kolumni za internet portalRadio Sarajevo knjièvnik NNenad Veli~ko -vi} konstatira da je u pore|enju s prethod-nim godinama u kojima su ocjenjivani iodabirani ud`benici za devetog odi{njuosnovnu {kolu, aktuelna vlast, s SDP kan-tonalnim ministrima obrazovanja u ve}ini isa SDP federalnim ministrom, ispunilasvoja predizborna obe}anja i uvela red uhaos. ““Me|utim, konferencija na kojoj seDamir Ma{i} populisti~ki razmetao polui s -

tinama reè}i na izdava~e i dodvoravaju}ise roditeljima i sindikatu bila je farsa. Jer danije to bila, obavijestio bi novinare o priro-di i vrsti prigovora zbog koje se sakona~nom odlukom ~ekalo tri mjeseca duènego prethodnih godina. Ponudio bi javnos-ti cjelokupan materijal (TO je ‘transparent-nost’) a ne lukavo sro~eno ‘sao p{tenje’.” Oprigovoru na recenziranje ~itanki koje jeupu}eno Ministarstvu po~etkom jula, na 30stranica, “iz koga bi ~ak i nestru~njaci lakoshvatili da ud`benik s najve}im brojempoklonjenih bodova ne samo da nije najkv -alitetniji nego da je daleko od svakogkvaliteta,” skoro da se ni{ta i ne zna. Čitan-ka je samo jedna od spornih primjera.Autorica ud`benika i nastavnica fizike


ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”

SUMNJIV KVALITETNOVIH UDŽBENIKA ZA

DEVETI RAZRED Da je federalno Ministarstvo obrazovanja èljelo

odabrati kvalitetne ud`benike, onda bi recenzenti zajednosa autorima raspravili primjedbe i jednih i drugih

ZABRINJAVAJU]E MATERIJALNE GRE[KE I NEDOSTACIU ud`beniku geografije za deveti razred nedostaje preko dvadeset nastavnih tema i nastavnih jedinica

��


Fahreta Sijer~i} kaè da je odabraniud`benik Fizike za 9. razred vi{e priru~nikza nastavnika nego ud`benik za u~enikakoji treba odgovoriti svim potrebama kojenalaè koncepcija devetogodi{njeg obrazo-vanja i Konvencija o pravima djeteta. ””Nesamo da osje}am potrebu da govorim onedostacima ud`benika kao autor, nego kaoi roditelj jer smatram da ono {to se sadaponudilo u~enicima ciljano uni{tavanjedjece”, kaè ona.

SVE MANJKAVOSTI UD@BENIKA GEOGRAFIJE

Jedna od autorica ud`benika za predmetgeografija EEnisa Kula{in, ~iji rukopis nijeodabran, tako|er je napisala iscrpan prigo-vor na ud`benik koji su recenzenti pro-glasili najkvalitetnijim ud`benikom geografi-je. Ona se u me|uvremenu obratila OSCE-u i drugim organizacijama upozoravaju}i ihna vrlo zabrinjavaju}i i veoma subjektivan inepravedan pristup ocjenjivanju od straneve}ine recenzenata. U pismu Dru{tvugeografa BiH ona navodi da je ve}inakoristila sopstvene kriterije koji su potpunoneprihvatljivi kako geografskoj nauci tako isavremenoj pedago{koj praksi.

“Kompariranjem rezultata recenziranjakako svoga rukopisa i najbolje ocijenjenogrukopisa, odgovorno tvrdim da je rukopisnekompetentno, neobjektivno i namjernonisko ocijenjen, dok je rukopis koji jepro{ao bez ikakvih osnova dobio vrlovisoke ocjene”, kaè Enisa Kula{in. Ona

ima dvadesetogodi{nje iskustvo u nastavi,autorske i ure|iva~ke anga`mane za neko-liko ud`benika, u~estvovala je na nau~nimskupovima i svjesna je da je tokom tolikogodina uvijek bilo vi{e ili manje propusta,ali da je, ipak, bio o~it stalni napredak usvakom smislu. Ali, ““ono {to se desilo ove

NOVI UD@BENICI ZA DEVETI RAZRED U FEDERACIJI BiH (1)

Nastavni program i kvalitetud`benika godinama su temane samo u BiH nego i u ~itavojregiji, a pad standarda u obra-zovanju nametnuo je potrebuza stvaranjem alternativnenastavne gra|e. To je posebnoslu~aj sa povijesti, koja se kodnas ~esto tuma~i kako komeodgovara. Primjer koji navodi-mo upravo ilustrira potrebu dase u~enici obrazuju koriste}ivi{e izvora: u Sarajevu je, reci-mo, pro{le sedmice predstavlj -eno drugo izdanje 4 sveskaHistorijskih ~itanki za nastavusuvremene povijestijugoisto~ne Evrope, projektana kojem je CDRSEE radiogodinama. îtanke obra|uju~etiri teme: OsmanskoCarstvo, nacije i dràve u jugo-isto~noj Evropi, balkanskeratove, te Drugi svjetski rat.îtav ovaj projekat je pokrenutne da bi konkurirao redovnim

nastavnim planovima, nego izpotrebe da se nastava historijepo~ne sagleda na jedandruga~iji i sveobuhvatniji na~ina doga|aji iz vi{e perspektiva.Nastao je krajem devedesetihkao zajedni~ki projekatpokrenut pod pokroviteljstvomCentra za demokraciju i

pomirenje u jugoisto~nojEvropi iz Soluna (CDRSEE), aunutar njega je bilo angaìranooko 60 stru~njaka historije iz11 zemalja regiona. Cilj mu jebio da dovede do promjena uistraìvanju i nastavi povijestiu svim zemljama Jugoisto~neEvrope. îtanke su objavljene

2005. godine na engleskomjeziku, a od tada se postupnoobjavljuju na razli~itim jezicimajugoisto~ne Evrope. Dosad jeiza{lo gr~ko, srpsko, hrvatsko,albansko, bosansko, makedon-sko, tursko i crnogorsko izda-nje. Seminare u sklopu ovogprojekta do sada je poha|alopreko dvije stotine profesora uBiH, a preko hiljadu u cijelojregiji. Sa objavljivanjem oveknjige koja donosi zbir povijes-nih dokumenata iz 12 zemalja,nastala je kvalitetna dodatnaliteratura za jednu od najkom-pleksnijih oblasti u sferi obra-zovanja. Na prezentaciji uSarajevu najavljen je i po~etakrada na drugom dijelu ovogprojekta, koji }e obuhvatiti peri-od od Drugog svjetskog ratado devedesetih godina pro{logstolje}a. Projekat finansiraEvropska unija. �

SARAJEVSKA PROMOCIJA HISTORIJSKIH ÎTANKI

Seminare u sklopu projekta CDRSEE iz Soluna dosada je pohađalo preko dvije stotine profesora u BiH


UPITAN ODABIRUD@BENIKA ZADEVETI RAZRED Federalno Ministarstvoobrazovanja, na ~ijem je~elu Damir Ma{i},ignoriralo je dobijeneprigovore i isklju~ilosvaku mogu}nostotvaranja rasprave oprimjedbama naprihva}ene ud`benikevrlo upitnog kvaliteta

�


godine, uvo|enjem ‘modela’ — jedan ud` -benik — jedan predmet, dovelo je do neo-prostivih propusta kako pri odabiru recen-zenata za predmet Geografija tako i dopoku{aja zata{kavanja istog od strane nave-denog ministarstva.”

Naime, prethodnih godina su se osobekoje imaju visoke reference mogle prijavitiza posao recenzenta i njihov odabir vr{ilo jefederalno Ministarstvo po{tuju}i i procjenj -uju}i upravo navedene reference. Zaposljednji konkurs federalni ministar jetraìo od kantonalnih ministara da oni pred-loè recenzente za deveti razred. Na ovajna~in, osim {to pravo u~e{}a nisu imalestru~ne osobe iz drugih kantona, veoma jeupitno na osnovu ~ega su uop}e izabranirecenzenti za deveti razred. ““Nakon vlasti-tog istraìvanja referenci recenzenata prekointerneta, do{la sam do vrlo zabrinjavaju}ihpodataka o ve}ini recenzenata. Autor prvo-plasiranog ud`benika je pretpostavljenidvojici recenzenata! Jedan od recenzenataje naveden kao stu~njak ({ta uop}e zna~istru~njak, kakva je to referenca?) za kojegsam prona{la da je upitno da li je zavr{ioPMF u Bosni i Hercegovini, {to zna~i daovaj recenzent nikada nije kao predmetslu{ao geografiju Bosne i Hercegovine.Ovo mo`da i ne bi bilo sporno da se u deve-tom razredu geografija upravo ne baviprou~avanjem Bosne i Hercegovine. “Udrugom slu~aju, ostaje otvoreno pitanje dali jedan od recezenata ima kompromitira-ju}u ratnu biografiju. U prvom zvani~nomprigovoru federalnom Ministarstvu ona jetraìla biografije recenzenata, {to ministarnije u~inio ni nakon javnog istupa u kojemje tvrdio da se u njegovom ministarstvu sveradi javno i transparentno.

U me|uvremenu, kontaktirala je i profe-sore geografije iz dràve i regiona.

“Navedene kolege komparirale su recenzi-rane verzije mog i prvoplasiranog ud`beni-ka, i ne samo da su moj rukopis smatralimnogo vrednijim nego su ostali zgroèniprvoplasiranim rukopi-som kazav{i da on pred-stavlja vulgarizaciju ge o-gra fije.” Odgovor navrlo detaljan prigovorod tridsetak stranica onaje dobila sedam dana poodràvanju press kon-ferencije na kojoj suprvi put saop{teni kona -~ni rezultati konkursa.Stru~na komisija, kojaje pregledala prigovor,tvrdila je da ona nijekompetentna, kao niovla{tena da daje mi{lj e-nje. ““O~igledno dastru~na komisija nijeimala upute od straneministarstva koje ju jeangaòvalo, jer su sviautori prvoplasiranihud`benika dobili nauvid prigovore i moralisu se o njima o~itovati”,tvrdi Enisa Kula{in.Iako zvu~i nevjerovat-no, Komisija koja jepregledala prigovore zaGeografiju odbila jerazmatrati prvoplasiraniud`benik. ““Odgovornotvrdim da }e prvoplasi-rani ud`benik za pred-met Geografija za 9.razred devetogodi{njeosnovne {kole, autoraD. Dàfi} i S. Kule -

novi}, u izdanju izdava~kih ku}a ‘Nam’ i‘Vrijeme’, uni{titi generacije u~enika nakraju devetogodi{njeg obrazovanja”, kaèEnisa Kula{in. Autori se nisu pridràvaliOkvirnog nastavnog plana i programa(ONPIP) za 9. razred iz predmeta geografi-ja, koji je obavezuju}i. Ona dodaje da prvo-plasirani ud`benike sadrì i brojne materi-jalne gre{ke na koje ni jedan od recen-zentskih timova nije ukazao. ““Prob lem je ineuskla|enost sa nastavnim programima iprogramima predhodnih razreda paud`benik vrlo ~esto obra|uje nastavnesadràje koje su u~enici u~ili ~ak i u dru-gom razredu osnovne {kole, ali im se nudei teme, recimo za samostalni rad, koje suzahtjevne i za studenta, recimo, agro -nomije ili hemije.” Osim toga, u ud`b e -niku geografije nedostaje preko 20 nas-tavnih tema i nastavnih jedinica, pominje-mo samo neke od njih: znanje o komplek-snosti geografskog poloàja BiH u ovomdijelu Evrope, njegova va`nost za op}irazvoj kao i perspektivne djelatnostibosanskohercegova~ke privrede, va`nosttri osnovne geografske cjeline BiH zanjen geografsko-saobra}ajni poloàj, nas-tanak reljefa BiH... �


VRLO DISKUTABILNA ODLUKAModel “jedan ud`benik za jedan predmet”, uveden od ove {kolske godine, za sada seprimjenjuje samo na deveti razred osnovnog obrazovanja

ZA[TO JE SPORAN MODEL “JEDAN UD@BENIK, JEDAN PREDMET”


“Na Akademiju ne treba gledati samo sastanovi{ta trenutnih potreba, koje nisumale, nego i kao doprinos afirmaciji na{eRepublike u budu}nosti. Program Aka -demije je prirodno u sklopu na{eg kultu -rnog razvoja i razvijanja odnosa sa drugimlikovnim centrima, zemljama i narodima“,rekao je prof. dr. MMuhamed Karamehme -dovi}, prvi dekan i jedan od osniva~asarajevske Akademije likovnih umjetnosti,u povodu sve~anog otvaranja ALU davnog30. oktobra 1972. godine.

Krajem ovog mjeseca navr{it }e se pune~etiri decenije postojanja i rada ALUSarajevo, kroz koju je do sada pro{ao 2.331student i studentica, diplomiralo njih 1.212,a magistriralo 95 studenata. A kad smo ve}spomenuli profesora Karamehmedovi}a,red je da se prisjetimo i ostalih osniva~aAkademije, eminentnih nau~nih radnika,profesora i kulturnih djelatnika: NNadaPivac, Mersad Berber, Boro Aleksi}, AlijaKu~ukali}, Zdenko Grgi} bili su ujedno iprvi nastavnici Akademije na predmetimacrtanja, kiparstva i istorije umjetnosti. Upripremama za njeno osnivanje, u~estv o -vala je Komisija mati~ara u ~ijem susastavu bili dr. LLjubomir Berberovi} sa

sarajevskog PMF-a, NNedeljko Gvozdenovi}sa ALU Beograd, ZZdenko Kalin, redovniprofesor i dekan ALU u Ljubljani, DDaliborPara} sa Akademije likovnih umjetnosti uZagrebu, te dr. MMidhat [ami}, JJahiel Finci idr. AArif Tanovi} sa Univerziteta u Sarajevu.

JUGOSLAVIJA U MALOMNovoosnovana Akademija najprije je

bila smje{tena u zgradi Pedago{ke akade -mije, a potom seli u zgradu nekada{njeEvangelisti~ke crkve, koju je 1899. projek-t o vao ~uveni arhitekta KKarlo Par`ik.

Nekada{nji studenti prve generacijeALU, profesori NNusret Pa{i}, MMustafaSkopljak i ZZoja Finci, i sami su od{kolovali


AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO

Pi{e: MAJA RADEVI]Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Tridesetog oktobra navršit će se tačno četiri decenije otkako je u Sarajevu svečano otvorenaAkademija likovnih umjetnosti; “SB“ donosi priču oosnivačima, profesorima i studentima Akademijekoji su, svako na svoj način, dali pečat sarajevskojlikovnoj sceni

Akademija:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:07

generacije studenata na Akademiji. Prof e -sora Skopljaka zamolili smo da se vrati uono vrijeme, prije ~etiri decenije, kada jeprvi put kro~io u zgradu Akademije.

“Ja sam prvo studirao dvije godine naPedago{koj akademiji. Čekao sam da seotvori ‘prava’ Akademija likovnih umjet -nosti i kada je po~ela sa radom, upisao samse. Ti prvi mjeseci i godine na Akademijibili su za nas studente, kao i za na{eprofesore, zaista poseban doìvljaj. Imalismo veliku èlju da novoosnovana Akad e -mija na|e svoje mjesto me|u drugimlikovnim akademijama u biv{oj dràvi kojesu ve} imale odre|enu reputaciju i mogure}i da smo u tome u dobroj mjeri i uspjeli,zahvaljuju}i umnogome profesorima kojisu bili najzna~ajnija imena iz oblastigrafike, slikarstva i kiparstva u biv{ojJugoslaviji. Zajedno sa na{im profesorimau~estvovali smo na brojnim izlo`bama i evo, dogurali smo do danas“, pri~aSkopljak.

U vrijeme kada Bosna i Hercegovina jo{nije imala Akademiju likovnih umjetnosti,

najve}i likovni centri u Jugoslaviji bili suBeograd, Zagreb i Ljubljana. Svi oni dopo~etka sedamdesetih godina ve} su seprofilirali u pojedinim oblastima: Ljubljanaje bila prepoznatljiva po grafici, Beograd jebio okrenut slikarstvu, a Zagreb - pomalood oboje...

“Prvi nastavnici sarajevske ALU bili susa teritorija cijele biv{e Jugoslavije i ondase ovdje stvorilo jedno raskri`je svih tihuticaja - razli~ite osobe, poetike, pristupiumjetnosti su se izmije{ali i karakteristikaAkademije, pogotovo u prijeratnomperiodu, bila je upravo ta otvorenost imje{avina razli~itih edukativnih pristupa.Imali smo profesore iz Slovenije, Srbije,Hrvatske, najeminentnija imena iz svihoblasti dolazili su da predaju“, kaè AAmelaHadìmejli}, dekanesa ALU Sarajevo.

Nedugo nakon {to je na Akademijiosnovan Odsjek grafike na kojem su, me|uostalima, predavali DDèvad Hozo, SalimObrali}, Mersad Berber, Halil Tikve{a,postala je prepoznatljiva i sarajevska {kolagrafike, koja je imala svoju osobenost u


PRVIH 40 GODINA

KAKO SMOSTVARALISARAJEVSKULIKOVNUSCENU

RADNA ATMOSFERANajve}i interes studenata je zaodsjeke produktdizajna i grafi~kogdizajna, ali su i“klasi~ni” odsjecigrafike, slikarstva ikiparstva uvijek popunjeni

��


odnosu na druge akademije u regiji i priznataje od istori~ara umjetnosti i kriti~ara ne samou Jugoslaviji, nego i u inostranstvu.Akademija danas ima {est odsjeka: slikar -stvo, kiparstvo, produkt dizajn, grafi~kidizajn, grafika i nastavni~ki odsjek. Prije ratade{avalo se da godi{nje za prijem na ALUkonkuri{e i 200 do 300 studenata iz cijelebiv{e dràve, a primalo se po pet studenatana svaki odsjek. Interes studenata danas jenajve}i za nastavni~ki odsjek, produkt dizajni grafi~ki dizajn. Me|utim, i “klasi~ni“odsjeci slikarstva, kiparstva i grafike, koji idalje primaju samo po pet studenatagodi{nje, uvijek su popunjeni.

“Ve}ina se rukovodi tim da imaju nekihljeb u ruci kad zavr{e studij, a s obziromda ìvimo u takvom vremenu i sredini kojane garantuje da }ete ostvariti nekuegzistenciju, bez obzira ~ime se bavili, to jeveoma te{ko posti}i“, kaè AmelaHadìmejli}. ““Ali kada neko ~vrsto odlu~i iosjeti da èli da se bavi slikarstvom ilivajarstvom, on }e slijediti taj svoj cilj, bez

obzira na sve. Na Akademiji je nastavaindividualna i radi se sa svakim studentomponaosob u odnosu na njegovu likovnost i

osobnost. Takvu vrstu rada, naàlost, na{edru{tvo ne prepoznaje, ne samo u likovnojumjetnosti, nego ni u drugim oblastima.“


AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI SARAJEVO

“Na{ cilj je da povodom 40 godinaobiljeàvanja rada Akademije okupimo najednom mjestu profesore i saradnike saakademija u [irokom Brijegu, Banjoj Luci iTrebinju, kao i dekane i prodekane aka -demija iz Beograda, Zagreba, Ljublja ne,Skoplja, Pri{tine, Splita, Osijeka, sa Cetinja...Svi oni potvrdili su svoj dolazak u Sarajevo iovdje }e proslaviti jubilej zajedno s nama.Planirano je i potpisivanje sporazuma o

saradnji predstavnicima svih pomenutihakademija, a ima}emo i simpozij o temiUmjetni~ka scena i edukacija u poslijeratnomperiodu“, naja vljuje Amela Hadìmejli}.

U sarajevskoj galeriji CollegiumArtisticum 30. oktobra bit }e otvorena ivelika izlo`ba nastavnika, saradnika istudenata Akademije likovnih umjetnosti,koji }e predstaviti djela nastala u proteklihdvanaest godina. �

SVEÂNO OBILJE@AVANJE 40. RO\ENDANA ALU

U Sarajevo dolaze dekani akademija iz Beograda, Zagreba,Ljubljane, Skoplja, Prištine...

BIV[I I SADA[NJI STUDENTI, PROFESORI, DEKANI AKADEMIJE1. Prof. dr. Muhamed Karamehmedovi}, prvi dekan i jedan od osniva~a ALU Sarajevo; 2. Prve generacije studenata; 3. Studenti i profesori zavrijeme rata 1992.-’95. ; 4. Prof. Mladen Kolobari} i Radmila Jovandi} \api}

1 2

3 4

�


Sarajevska Akademija uvijek je bilaotvorena prema studentima iz cijele regije isvijeta, isti~u na{i sagovornici. ““Kod nas nakiparstvu je bilo dosta Dalmatinaca, paonda Crnogorci, Hrvati, ~ak i Slovenci. Svesu to sada uspje{ni umjetnici i profesoriakademija u regiji, u Njema~koj, Franc u -skoj... I svima je ostalo puno srce Sar a -jeva“, kaè Mustafa Skopljak.

RATNE LIKOVNE HRONIKE

Po~etkom 1992. godine profesori istudenti Akademije pripremali su se zaobiljeàvanje velikog jubileja, dvadesetegodi{njice postojanja ALU. Ta {kolskagodina trebala je biti posebna i sve~arska.Ali umjesto sve~anosti, dogodio se rat.

“Na Akademiju su doletjele granate saokolnih brda, obnovljena zgrada bila jedobrano devastirana i desetkovana. Ve}inaradionica, oprema, pribor, laboratorijskirepromaterijal i inventar su o{te}eni iuni{teni“, sje}a se prof. dr. SSadudin Musa-b e govi} koji je, uz MMehmeda Ak{amiju, bio

“ratni“ dekan Akademije. ““Jedan broj nas-t a v n ika i saradnika napustio je, iz razli~itihrazloga, Akademiju i oti{ao iz Sarajeva;drugi, pak, usljed ratnih okolnosti i blokadenisu mogli u}i u grad. Iz istih razloga osulase i studentska baza. Studenti zate~eni umjestima svoga boravka vi{e nisu mogli u}iu Sarajevo, dok su oni u Sarajevu biliangaòvani i u odbrani grada.“

Na samom po~etku rata od geleragranate ubijen je AAlija Ku~ukali}, redovniprofesor na Odsjeku kiparstva (ALU danasdodjeljuje godi{nju nagradu za najuspj e -{nijeg studenta koja nosi njegovo ime,op.a.). U naselju Grbavica ubijen jeapsolvent Akademije na odsjeku produktdizajna EEmir Čengi}.

“Studenti su tih godina znali dolazitipravo s linije na fakultet i uprkos stalnimgranatiranjima, nastava se redovnoodvijala“, sje}a se Skopljak.

“Ja sam u to vrijeme bila apsolvent.Sje}am se da mi je profesor Karameh -medovi} na jednom ispitu postavio dvan a -est pitanja, a ja sam mu na kraju rekla:

‘Razmi{ljam ima li jo{ i{ta da me moètepitati...’. Kaè on meni: ‘A mislila si rat je,pa }e{ se izvu}i, jel?“, sa osmije hom pri~adekanesa Hadìmejli}. Paralelno sa od -vijanjem nastave pod granatama, nast -avnici, saradnici i studenti Akademijeispisivali su likovnu hroniku opkoljenoggrada. Tako su nastale Grafi~ke mapeSarajeva ‘92. do ‘95., koje su uprkosblokadi grada predstavljene u brojnimzemljama svijeta, a pokrenuti su i projektiDuhovnost i destrukcija i Svjedoci post o -janja. Najve}i broj profesora Akademije jeostao u Sarajevu. Me|u njima su bili iDèvad Hozo, Seid Hasanefendi}, IbrahimKrzovi}, Bo{ko Ku}anski, @ivojin Veki},Nusret Pa{i}, Salim Obrali}, MetkaKraigher-Hozo... U pomo} su im stizaliprofesori sa drugih fakulteta i univerziteta,sve dok kadar vremenom nije obnovljen.

TAJKUNI I GOBLENINa{i sagovornici kaù da je u prvim

poslijeratnim godinama, uprkos brojnimproblemima i nedostatku kadra, Akademijamnogo lak{e funkcionisala nego danas.Posljedica je to op}e nebrige predstavnika bh.vlasti prema kulturi i umjetnosti, {to seumnogome odraàva i na rad ove visok o -{kolske institucije. ““Konkretno na kipar stvu,nemamo dovoljno materijala za vje`be. Astudentima koji diplomiraju lak{e je do}i doprve samostalne izlo`be nego na}i stalniposao, naro~ito kiparima i slikarima. Ipak, svise nekako sna|u“, kaè Mustafa Skopljak.

“Mi smo ‘po profesiji‘ entuzijasti inastojimo na{im studentima dati jednu {irunaobrazbu, koja nije isklju~ivo vezana zanjihovo polje djelovanja ili nastojanje dabudu samostalni umjetnici“, isti~e AmelaHadìmejli}. ““Ali jako mi je ào {to mnogiuspjesi na{ih studenata, biv{ih i sada{njih,nikada ne do|u do javnosti, jer to valjdanikome nije zanimljivo, ni politi~arima, nimedijima. Kao {to sam napisala jednomna{em ministru: mi ne igramo fudbal, pamo`da je u tome problem... Na{i umjetnicina izlo`bama u inostranstvu predstavljajudràvu, a to pla}aju iz svog dèpa. @ivimou sredini u kojoj }e likovna umjetnost kaosegment kulture polako po~eti da nestaje“,zaklju~uje Hadìmejli}eva.

Uprkos ne pretjerano optimisti~nimstavovima kada je rije~ o budu}nostilikovne umjetnosti u BiH, sarajevskojAkademiji svakako èlimo jo{ dug iuspje{an ìvot i mnogo budu}ih talento -vanih slikara, kipara, grafi~kih dizajnera...Tajkuni modernog doba, kako re~e profesorSkopljak, vi{e ni goblene ne kupuju,politi~ari jo{ manje. Ipak, mo`da }e nekebudu}e generacije ponovo prepoznativrijednost sarajevske likovne scene, njenihvelikih umjetnika koji su stvarali Akade -miju i budu}ih nara{taja. �

57

PRVIH 40 GODINA


Mustafa Skopljak

Amela Hadìmejli}

U BIBLIOTECI I ARHIVU Vanredni profesor Bojan Hadìhalilovi} sa saradnicamaU BIBLIOTECI I ARHIVU Vanredni profesor Bojan Hadìhalilovi} sa saradnicama


Ili ~udna i nikad predvidiva sudbina, ili~udni putevi Boìji, ili ~udne inercija -lne sile koje mu odredi{e smjer katamnom vilajetu, toliko tamnom da seni ru{evine i bijeda kao logi~an slijed

uàsa naslovljenog: II svjetski rat ni zeruvidjeti mogle nisu, dovuko{e 1947. uSarajevo MMladena Pozaji}a. Zapravo,dovuklo ga je sve od toga pomalo. Ali, prijesvega, u glavni grad Narodne RepublikeBosne i Hercegovine Pozaji}, sa koferompunim tuge i boli, do|e tako {to ga je izZagreba prognala narodnooslobodila~kavlast, koja je dvije godine ranije, pak,prognala silu i nepravdu, te Sarajevu, gdjesu vladali opet ti isti, je li, narodnioslobodioci, u~inila uslugu koja se nikada inikome nije mogla platiti. Posla{e partizaniMladena Pozaji}a u Sarajevo da tu i ostane.I trideset i tri godine nakon smrti. Zauvijek!

STABILNO MJESTO U POGRE[NO VRIJEME

A, {ta je to, uistinu, zgrije{io MladenPozaji} u Zagrebu? Ukratko, napravio jeneoprostivu, krajnje drsku i bezobraznu,maltene fatalnu pogre{ku! Dva djeveranjegove sestre MMelite Lorkovi}, ~uvenehrvatske pijanistice, bili su neki od najb l -iìh saradnika AAnte Paveli}a. Jedan udiplomaciji, BBla`, a drugi, MMladen, kaoministar prvo vanjskih, a onda i unutarnjihposlova u Vladi NDH. I njih dvojica, ali injihov brat, a Melitin mu` RRadoslav, platilisu ìvotima. No, ovaj tre}i, kaù, ni kriv niduàn. Me|utim, i Pozaji} biva ka`njen, papo presudi doputova u Sarajevo. Dodu{e, unjegovoj biografiji, koju smo pro~itali uknjizi objavljenoj povodom {ezdesetegodi{njice postojanja Sarajevske opere,pi{e da je od 1941. do 1945. bio dirigentKamernog hora Radio Zagreba, a neKamernog hora Krugovalne postaje, kakose u te ~etiri godine zvao Paveli}ev radio,

{to se nakon rata nije tako lako pra{talo.Kao {to mu nije opro{teno ni {to je tihgodina bio rektor zagreba~ke Muzi~keakademije. No, nije Pozaji} bio jediniumjetnik koji je djelovao u vrijeme NDH ada je bio ~ist kao suza. Mnogi su i radili istvarali i odu{evljavali, i u Zagrebu i uSarajevu. Neki su ka`njeni, a neki ne.

“Ma{inovo|a vozi Nijemce, bravar radiza njih, pekar pe~e kruh, i sve je tonormalno. A kad pjeva~ zapjeva i dirigentzadirigira to je nacionalna izdaja!? LLovroMata~i} je dirigirao u vrijeme NDH uZagrebu, IIvan [tajcer u Osijeku, a jedinaim je gre{ka bila {to su se u pogre{novrijeme nalazili na odre|enom mjestu. Nataj na~in bili su krivi mnogi. Mata~i} je bio~ak osu|en na smrt, pa pomilovan, da bikasnije napravio svjetsku karijeru. Kad muje TTito napokon dao paso{, HHerbert vonKarajan ustupio mu je svoje mjesto nadirigentskom podiju. I svijet je Lovroosvojio”, govori prvak Sarajevske opereIvica [ari}.

Nedavno je u Zagrebu promovisanaknjiga Melita Lorkovi}: Pozaji }i/Lor ko -

vi}i/Melita i ja, koju je napisao Melitin sinRadovan Lorkovi} i u kojoj se, naravno,prisje}ao i svog ujaka. Čast Meliti, o njoj}emo mo`da pisati nekom drugomprilikom, ali ovaj tekst posve}en je na{emvelikom dirigentu, kompozitoru i pedagoguMladenu Pozaji}u. Kolumnista zagreba -~kog Jutarnjeg lista Miljenko Jergovi}objavio je pretpro{le subote tekst oLorkovi}ima i Pozaji}ima. Najvi{e je pisaoo Mladenu Pozaji}u, koji je bio sarajevskiprijatelj Miljenkovog oca. Prenosimo samodio njegove pri~e: “Pozaji} se sa Sarajevomsavr{eno srodio, bio je ugledan gra|anin,raja (ovako upotrijebljena, rije~ ozna~avadru{tvenog ~ovjeka, univerzalnog drugara iprijatelja, omiljenu li~nost u nekojzajednici...), bio je jedan od onih po kojima}e se pamtiti cijela epoha u kulturnojpovijesti grada. Do{av{i nakon rata poslu`benom rasporedu i po kazni u Sarajevo,da oìvi muzi~ki ìvot i osniva Muzi~kuakademiju, Mladen Pozaji} je proveodobivene naloge i u~inio mnogo vi{e odtoga: bio je dirigent, skladatelj, organizatorglazbenih priredbi, pedagog i pisac. On je


ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK

MLADEN POZAJIĆ bio je kompozitor, dirigent, pedagog, erudita, poliglot, pisac,pijanista, zagrebačko-evropski đak, ljudina, Sarajlija; umro je prije trideset i trigodine, ali njegovo djelo trajna je vrijednost, i Hrvatske gdje je rođen i BiH gdje

je ostvario uistinu veliku karijeru

I POSLIJE MLADENA - POZAJIĆ

Ivan âvlovi}: “Za nas u BiH umjetni~ka djelatnostMladena Pozaji}a je nemjerljiva i fundamentalna“

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] POZAJI] DIRIGENTPremijera opere Morana uNarodnom pozori{tuSarajevu 1955. godine

��

Mladen Pozajic:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:01


POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE

BIO JE RAJAMladena Pozaji}a tokom trideset i dvije godine

njegovog boravka u glavnom gradu BiH prihvatili su svislojevi stanovni{tva, i stari i mladi, i neobrazovani i

visoko obrazovani, i radnici i profesori...

BIO JE RAJAMladena Pozaji}a tokom trideset i dvije godine

njegovog boravka u glavnom gradu BiH prihvatili su svislojevi stanovni{tva, i stari i mladi, i neobrazovani i

visoko obrazovani, i radnici i profesori...


za KKrleìnu enciklopediju sastavljaonatuknice o protagonistima muzi~kogaìvota u toj dalekoj, orijentalnoj pokrajini,o kojoj se, mimo Krleìna kruga, u Zagrebugovorilo s podcjenjivanjem. I uza sve to, sprofesionalne i umjetni~ke strane, bio je tojedan uni{ten, upropa{ten ìvot. Koliko godda je u Sarajevu u~inio, a u~inio je zaistamnogo, Pozaji} je povijesno i politi~kideklasirana li~nost, prosvjetitelj s rubapoznatog svijeta, umjetnik koji nikada nijeostvario svoje talente. Danas se po njemuzove osnovna muzi~ka {kola, u staromedijelu grada, blizu Katoli~ke bogoslovije.Uspomena na njegovo ime ìva je u tomuskom, specijalisti~kom krugu jednoga usebe uru{enog grada, pa se povremenomoè u~initi i da je ìvlja od hrvatske izagreba~ke uspomene na Mladenovusestru, slavnu pijanisticu Melitu Lorkovi}“,napisao je Jergovi}.

[TA JERGOVI] (NE) ZNA O ZAVIÂJU

Dekan sarajevske Muzi~ke akademije,prof.dr. IIvan Čavlovi}, replicira Jergovi}uputem na{eg magazina: “Miljenko Jergovi}govori iz ugla potpunog nepoznavanjaMladena Pozaji}a i iz ugla negiranjanjegove uloge u historiji muzike u BiH. Toje pomalo zlo~esta stru~no-nacionalisti~katvrdnja. Istina jeste da su Mladenu Pozaji}uoduzeta gra|anska prava zbog toga {to jebio rektor Muzi~ke akademije u Zagrebu uvrijeme NDH-a i da je po kazni poslan uSarajevo. U Sarajevo je stigao 8. marta1947., ali gra|anska prava su mu vrlo brzovra}ena. On ostaje u Sarajevu i ostvarujesvoju kompozitorsku, dirigentsku i uop{teumjetni~ku karijeru. Bio je uvaèni prof e -sor, cijenjeni kompozitor i dirigent,korepetitor i umjetni~ki saradnik mnogimbh. umjetnicima, naro~ito solo pjeva~ima,prevodilac operskih libreta za potrebeOpere itd. Djelovao je u Operi Narodnogpozori{ta kao dirigent i korepetitor, jedan jeod osniva~a Udruènja kompozitora BiH,pisac prvog pregleda historije muzike uBiH - zamislite 1947., dakle u godini kadaje stigao u Sarajevo - autor brojnih radioemisija o raznim aspektima muzike i sl.Naprosto, bio je neobi~no uvaàvan kaoumjetnik. Zapravo, nasuprot Jergovi}u,mislim da je Mladen Pozaji} ostvareniumjetnik u sredini koja ga je nesebi~noprimila kao svoga.” O Mladenu Pozaji}upi{e i profesor TTeodor Romani}, nekada{njidekan Muzi~ke akademije u Sarajevu, uautobiografskoj knjizi Muzika u Sarajevu:“Mladena Pozaji}a su neki grijesi iz ratnogperioda izbacili na obale Miljacke. Posje -dovao je reputaciju odli~nog horskogdirigenta te je svoje ranije ste~eno iskustvoprenosio strpljivim i upornim radom.Odgajaju}i Hor Opere poloìo je temelje na

kojima se jo{ dugo poslije njega moglograditi. Dobro {kolovan u teoretskimdisciplinama, spretan kao pijanista-pratilacuìvao je veliki ugled pa i simpatije i uPozori{tu i u gra|anstvu. Solidnim pristu -pom realizaciji povjerenog mu projekta,preciznim radom na probama nije utvr|eneinterpretativne postavke, kre}u}i se kafinalu, znao ni mogao kreativno prenijeti naansambl. Ukratko, nerva za scenu nije imaoi premda je sve bilo postavljeno na svojemjesto ipak je u mnogome izostalo ono radi~ega se dolazi u Pozori{te. Zvuk orkestra,njegovo bogatstvo nije ga stvarala~kiinspiriralo ni ponijelo kao {to je to horskomzvuku uspijevalo.”

Mladen Pozaji} vodio je Odsjek zadirigovanje i kompoziciju od samogosnivanja Muzi~ke akademije, zajedno sprofesorima MMiroslavom [pilerom, Teod o -rom Romani}em i drugima. Na tom odsjekuje predavao sve pripadaju}e predmete izoblasti dirigovanja - dirigov anje, sviranjepartitura, hor, orkestar, studij operskihuloga i sl. “Mladena Pozaji}a po znajem jo{iz vremena studija. Nije mi ni{ta predavao,ali sam ponekad bio pozvan kao student ikasnije mladi asistent, kod VVojinaKomadine i NNade Ludvig-Pe~ar, da zajednopopijemo kavu. Pozaji} je bio galantan inesebi~an ~ovjek, u pravom smislu rije~igospodin, i izvrstan profesor dirigovanja,


ITEKAKO OSTVARENI UMJETNIK

Mladen Pozaji} ro|enje 6. marta 1905. u@upanji. Diplomirao jedvadeset i dvije godinekasnije na Odsjeku zadirigiranje na Muzi~kojakademiji u Zagrebu, dabi u {kolskoj 1927./1928.godini Studije kompozicijepoha|ao u Parizu.

Do 1945. u Zagrebu jedjelovao kao profesor irektor na Muzi~kojakademiji, te kao horskidirigent, vode}i me|uostalim i Kamerni horHrvatskog krugovala. Zbog navodnihgrijeha 1947. po kazni dolazi u Sarajevo.Radio je u Sarajevskoj operi osnovanoj

godinu ranije, a bio je ijedan od osniva~a Muzi~keakademije u Sarajevu. Jo{davno je uvr{ten u rednajzna~ajnijih umjetnika kojisu ikada ìvjeli i radili uSarajevu.

Dobitnik je brojnihpriznanja, nagrada,odlikovanja, pohvala,plaketa, me|u kojima su i[estoaprilska nagradaGrada Sarajeva iDvadesetsedmojulskanagrada SRBiH.Preminuo je od raka

debelog crijeva 28. marta 1979., asahranjen je na zagreba~kom grobljuMirogoj. �

PROFESOR REKTOR

Njemu kazna a nama nagrada

KOJA LI JE OD BROJNIH NAGRADA?Teodor Romani} (desno)uru~uje nagradu MladenuPozaji}u (lijevo)

KOJA LI JE OD BROJNIH NAGRADA?Teodor Romani} (desno)uru~uje nagradu MladenuPozaji}u (lijevo)

�


sviranja partitura, hora. S njim sam nanjegovim kavama, a i izvan tih malihsjedeljki u njegovom kabinetu diskutovao,a zapravo vi{e slu{ao, o svemu u vezi smuzikom, religijom, filozofijom, naprostoìvotom. Bio je u pravom smislu rije~ierudita, poliglot, zagreba~ko-evropski |ak ibilo ga je zadovoljstvo slu{ati i biti unjegovom dru{tvu. Vrlo dobro poznajemnjegovo umije}e dirigovanja, jer jedirigovao Horom Radio Sarajeva u vrijemekada sam kao student pjevao u tom horu iznam da je bio vrhunski horski dirigent.Poznata je historijska ~injenica da je prijeDrugog svjetskog rata osnovao i vodioZagreba~ke madrigaliste, hor koji jekoncertirao ne samo u Hrvatskoj ve} i uEvropi”, obja{njava Čavlovi}.

VELIKI, SVESTRANI RADNIKMladen Pozaji} je u Narodnom

pozori{tu Sarajevo dirigovao od 1947. do1964. godine. “Dirigirao je Pozaji} u vi{eod trideset naslova u tom periodu, i opera ibaleta. Ali, bio je toliki radnik i tolikosvestran da je, naprimjer, poznat poklavirskoj pratnji mnogim pjeva~ima.Recimo, MMilivoju Ba~anovi}u. Zajedno snjim, osnovao je i oktet. Pored anga`manau Sarajevskoj operi, a onda i na Muzi~kojakademiji, imao je vremena da radi i spjeva~ima, i oktetom, i u KUD-u Proleter.Bio sam iznena|en kada je Pozaji} 1970.prihvatio da vodi Proleter, ~iji sam bio ~lan,na gostovanje u Englesku, na takmi~enjeamaterskih horova. I to autobusom, sasjedi{tima bez naslova za glavu. Naàlost,danas na internetu vi{e prostora ima stolariz Selnice nego Mladen Pozaji}“, veli [ari}.

A na pitanje koje su najve}e Pozaji}evezasluge, odgovara nam dekan Muzi~keakademije u Sarajevu: “Ja ga svrstavam ubh. kompozitore jednako, ili ~ak i vi{e,nego u hrvatske. Ve}i dio svog stvaral a -

~kog opusa ostvario je u Sarajevu i BiH. Tozna~i da su njegova djela u fundusukompozitorskih djela BiH, {to je historijskivrlo va`na ~injenica. Kao profesor dirigo -vanja odgojio je nekoliko vrlo zna~ajnihdirigenata u BiH i u socijalisti~kojJugoslaviji. Kao dirigent ostvario je vrlouspje{nu karijeru naro~ito u Operi Na -rodnog pozori{ta Sarajevo, ali je dirigovaoi Sarajevskom filharmonijom, Simfo -nijskim orkestrom Radio Sarajeva, Mos -tarskom filharmonijom i sl. Kao umjetni~kisaradnik ~uvena je njegova pijanisti~kasaradnja s tenorom Milivojem Ba~a -novi}em, sopranisticom LLjiljanom Molnar-Talaji} i drugim bh. umjetnicima. Ve} samrekao, pisac je prvog pregleda historijemuzike u BiH, ali i mnogobrojnih ~lanaka ohistoriji muzike u BiH, autor mnogihemisija o bh. i svjetskoj muzici. Dakle, za -

sluàn je i kao muzi~ki publicista, {to jedanas jedna potpuno zanemarena muzi~kadjelatnost. Uz jo{ nekoliko muzi~kih likovakoji se javljaju u njegovo vrijeme ili malokasnije, Mladen Pozaji} je li~nost koja ~inizna~ajan dio historije muzike u BiH,naravno i Hrvatskoj i socijalisti~kojJugoslaviji. Za nas u BiH njegova umje -tni~ka djelatnost je nemje rljiva i fun -damentalna.”

A, imenom njegovim zove se samoOsnovna muzi~ka {kola u glavnom graduBiH. No, naàlost, nije Mladen Pozaji}jedini vaàn koji je u tom gradu ostao bezulice. Ali, eto... �


POZAJI]EVE SARAJEVSKE GODINE

I PIJANISTA I DIRIGENTNajuspje{niji dio Pozaji}eve

karijere vezan je za Sarajevsku operu i Muzi~ku akademiju u

bosanskohercegova~koj prijestolnici

I PIJANISTA I DIRIGENTNajuspje{niji dio Pozaji}eve

karijere vezan je za Sarajevsku operu i Muzi~ku akademiju u

bosanskohercegova~koj prijestolnici

Plakat za koncert koji je u ~ast Pozaji}u iStahuljaku 2009. odràn u Narodnompozori{tu Sarajevo


Kathrin Schmidt je svoje prvodijete rodila jo{ krajem sedam -desetih, kao studentica psihol o -gije. U tada{njem DDR-u na tose gledalo blagonaklono, mladim

majkama su na raspolaganju bila obdani{ta,porodiljski dopusti, {kole. Kasnije jeslijedilo jo{ ~etvero djece, {to je nijeprevi{e ometalo u knjièvnoj karijeri.Objavljivala je uglavnom poeziju jer nju,

kako kaè, “moè{ smi{ljati dok se vozi{tramvajem, kuha{ ili pere{ pelene“, poezijane traì sjedenje za radnim stolom. Kad sudjeca poodrasla, do{ao je red i na romane.

Nakon pada Berlinskog zida za Kathrin sejako brzo ~ulo i u nekada{njoj ZapadnojNjema~koj, javljali su joj se najboljiizdava~i, po~ele su prve ozbiljne nagrade.


AUTORICA ROMANA “NE]ES UMRIJETI”

Razgovarala: ADISA BA[I]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

KATHRIN SCHMIDT (54), jedna od najuglednijih njemačkih književnicadanašnjice, provela je protekli septembar u Sarajevu radeći na svom novomromanu; za naš list ona govori o svojoj prošloj višestruko nagrađivanoj knjizi“Nećeš umrijeti“, romanu zasnovanom na Kathrininom autentičnom iskustvu

bolesti u kojoj je bila izgubila pamćenje, sposobnost kretanja i moć govora; onaobjašnjava zašto sažaljenje može biti opasno, otkriva kako je to biti istovremeno

književnica, majka petero djece i baka, te opisuje kako je nobelovka Herta Müllerreagovala kad je Kathrin osvojila nagradu za koju su obje bile u konkurenciji

ŽIVOT O KONCUPIŠE ROMANE

Adisa Kathrin:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:03

Od 1998. je odlu~ila da postane slobodniumjetnik i ìvi od pisanja, {to joj je odli~nokrenulo. A onda joj se ìvot uru{io u djeli}usekunde.

KAD PISCU UMRU RIJEÎGodine 2002. doìvjela je pucanje

aneurizme u mozgu: dvije sedmice leàla jeu komi a nakon bu|enja se suo~ila s tim dajoj je desna strana tijela oduzeta, da se nesje}a svog prija{njeg ìvota i da je izgubilamo} govora. Njen oporavak trajao jegodinama, a naposlijetku je napisala i romanzasnovan na svom iskustvu bolesti koji je uNjema~koj postao knjièvna senzacija. Zamanje od dva mjeseca prodat je u 150.000primjeraka, a autorici je donio i presti`nuknjièvnu nagradu “Deutscher Buchpreis“.

Protekli septembar Kathrin Schmidt jeprovela u na{em glavnom gradu narezidencijalnom programu za pisce organi -zacije Sarajevo Open Centre. U Sarajevu jeosamu koristila za pisanje i istraìvala ìvotJevreja, {to je tema njene sljede}e knjige.Tako|er je upoznavala ljude i odu{evljavalase gradom koji ju je (a posebno nov o -gradske stambene ~etvrti) neodoljivopodsjetio na njen Berlin.

� Roman “Ne}e{ umrijeti“ napisali steu tre}em licu, iako vrlo detaljno opisujeteekstremno li~ne i te{ke trenutke oporavkanakon bolesti u kojoj su Vas bili izdali itijelo i pam}enje i jezik. Junakinja romanaHelen po mnogo ~emu li~i na Vas:knjièvnica je, majka petero djece,doìvjela je istu bolest. Gdje je granicaizme|u Vas i nje, izme|u fikcije i stva -rnosti?

Pitanje granice izme|u fikcije i stvarnostibolje je postavljati ljudima koji se bavenaukom o knjièvnosti nego piscima. HHelenzaista u mnogo ~emu li~i na mene, ali jenaprosto bilo {teta ne iskoristiti taj knjièvnipotencijal situacije da ba{ knjièvnica doìviafaziju, potpuno zabo ravljanje jezika kojimora u~iti iznova. Sve {to se u romanu ti~eprocesa medicinskog oporavka, sve to samstvarala na osnovu svog sje}anja. Naravno,kaèm stvarala jer sje}anje nije nikakvaapsolutna istina, nego se ta istina u tokuprocesa pam}enja neprimjetno mijenja.Ostala radnja u romanu, poput naprimjertranseksualne ljubavnice VViole koju Helenima, to je fikcija.

Ja sam najprije napisala tridesetakstranica o svom iskustvu u prvom licu, ali je

to bio izvje{taj o onome {to sam doìvjela.Čim sam posegnula za tre}im licem,junakinja je postala neko koga mogu poslatina put u razne krajeve u kojima ja nisambila, i to je otvorilo velike mogu}nosti.Tako je nastao taj ~udni spoj apsolutnobiografskog i autenti~nog, sa jedne, iapsolutno fikcionalnog, sa druge strane.

� Je li bilo nesporazuma sa publikom ilikritikom, jesu li Vas zbog oznake “autob i -ografsko“ kad se spominje roman previ{eidentificirali sa Helen, ìvopisnom slob o -do umnom gra|ankom DDR-a koja sezapravo kroz svoj oporavak od bolestiprisje}a ìvota kakav je vodila i koji joj seodjednom u~ini tako stranim?

Zbog pri~e o bolesti se ovaj roman isti~ekao autobiografski, ali neke moje ranijeknjige su bile jo{ izrazitije zasnovane namom ìvotu. Naprimjer, moj prvi romanEkspedicija Gunnar- Lennefsen zasnovanje na pri~ama koje mi je pri~ala mojaprabaka sa kojom sam dijelila sobu sve dosvoje ~etrnaeste godine. Ona je bila izIsto~ne Pruske, koja je danas podijeljenaizme|u Poljske i Rusije. Meni je kaodjetetu pri~ala kako su u posljednjim


O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM

� Proveli ste mjesecdana u Sarajevu a i ranije steu jednoj prigodi dolazili uBosnu i Hercegovinu u kra}uposjetu. Kako je protekaoovaj boravak, da li je bilone~eg neo~ekivanog iiznena| uju}eg?

Ako smijem biti iskrena,najve}e iznena|enje su zamene bili ljudi koje samupoznala, ljudi poput vas.îtala sam o Bosni, ali po{tone govorim bosanski, potraìlasam ljude koji }e mi pri~ati osvojoj zemlji, ljude kojimavjerujem. I povjerovala samvam. Nisam mogla ~itatinovine, razumjeti reklame,nemam senz ibilitet darazaznam srpsko, hrvatsko ilibo{nja~ko ime. Bilo bi lijepo

kad bih mogla re}i da je topotpuno neva`no, da etni~ka

pripadnost mog sagovornikane igra nikakvu ulogu, ali

naàlost nije tako. Intenzivno jeiskustvo boraviti u jednojsredini koja je jo{ uvijek tolikooptere}ena etni~kim pitanjima,ali ja }u tek u budu}nostisaznati na koji me je na~in ovoiskustvo obiljeìlo. Sarajevo jeprelijepo. Mahale na brdima,poslovni centar u dolini, ali isocijalisti~ka stambena naseljakoja me jako podsje}aju naDDR, sve to je na mene imaloutisak koji me je, iskrenogovore}i, zaprepastio.Sarajevo mi je trebalo bitistrano i daleko, ali ne, naprotiv!U njemu ima tako dragih ljudi, iu razgovorima sa njima moè{osjetiti tu ~udnu, nje`nu, skorodirljivu ljubav prema domovini.Eto, to mi je iskustvo nepro -cjenjivo. �

POGLED NA GRAD

Sarajevo mi je trebalo biti strano, a ja sam u njemuprepoznala svoj Berlin

Kad se jako primakne{ smrti, shvati{ da ona i nije takostra{na ve} da je prirodna

UTISAK O SARAJEVU Ovo je grad koji njegovi stanovnici uprkos svemu na neki dirljiv na~in jako vole

UTISAK O SARAJEVU Ovo je grad koji njegovi stanovnici uprkos svemu na neki dirljiv na~in jako vole

��


danima rata oni bjeàli pred Rusima a meninije bilo jasno {to }e bjeàti pred Crvenomarmijom kad su to, kako sam u~ila u svojimDDR-ovskim ud`benicima, bili na{i prij a -telji. Prababa se nekad budila no}u, imala jeno}ne more, vri{tala, plakala... Jednom meje u polusnu zamijenila sa mojom majkom ikad sam je pitala {to pla~e, rekla je Masje}a{ se kako smo onda puzale prekozale|enog zaliva? Naravno da o tomenisam ni{ta znala, to je u mojoj porodici biotabu i ja sam po~ela istraìvati. Tako jenastao roman o djevojci koja ìvi sama sasvojom prababom. Kroz tu porodi~nu sagusam pri~ala o ènskoj strani rata. Mu{kiopisi rata su pri~e o pokolju, mene suzanimale ène koje su u to isto ratnovrijeme plele, kuhale, brinule se zaporodicu, ulagale u to ogromnu snagu inikad za to nisu dobile nikakvo priznanje.

� Sami kaète da “Ne}e{ umrijeti“ nijeVa{ najbolji roman, iako je najnagra -|ivaniji. Odlu~e li nekad i neknjièvnifaktori o uspjehu knjige?

Iskreno, ~ovjek ba{ ne treba previ{evjerovati sopstvenoj procjeni koja mu jenajbolja knjiga. Meni je moj drugi romanKraljeva djeca bio dobar i vaàn, zahtjevan,neke komplicirane trouglaste strukture sapri~ama koje kre}u iz tri ta~ke pa sepresijecaju... A ve}i uspjeh postigao jeroman u kojem glavna junakinja tek u~i daponovo govori pa koristi te neke kratkenemu{te re~enice subjekat - predikat-objekat. Čitaocu je tako vjerovatno olak{aloulazak u svijet romana. Tako|er, mo glo jepomo}i i to {to sam “Ne}e{ umrijeti“ pisalanakon {to je proces rehabilitacije ve}odavno bio zavr{en pa u knjizi uprkos“te{ke“ teme ima i humora i lako}e.

DDR JE BILA DR@AVA OD KARTONSKIH KULISA

� Kao i Va{a junakinja, i Vi ste nekadbili principijelna komunistkinja. Da li Vasje tranzicija u ne~emu razo~arala?

Postoji ona izreka: Ako sa dvadeset nisikomunista, onda si bez du{e, ako sa~etrdeset jo{ uvijek jesi komunista, onda sibez pameti. Mislim da u tome ima ne{to. Jasam odrastala u isto~nonjema~koj provin -ciji i nisam imala razloga da sumnjam uono {to su mi govorili, a to je socijalisti~kiput ka komunizmu, {to je bila osnova na{ihìvota. Nije se govorilo o SStaljinovimzlo~inima, a Stasi se pogotovo nijespominjao. Ja nisam bila komunistkinja, jasam bila vjernica komunizma, odgojena utoj vjeri. Tek kad sam oti{la na studij 1976.po~ela sam da otkrivam stvarni svijet. WWolfBiermann, moj omiljeni pjesnik i pjeva~,bio je otjeran iz DDR-a, zabranjeno mu jeda se vrati nakon koncerta na Zapadu. Menije to bilo neshvatljivo, divila sam mu se,

nisam shvatala da se tako ne{to moè desitiu komunizmu. Tada su po~eli prvi talasiprotesta u koje sam ja bila uklju~ena, tadsam po~ela saznavati za Staljinove ~istketridesetih, i tako, od sredine osamdesetihsam se ~vrsto povezala sa DDR-ovskomopozicijom. Tranzicija je naravno donijela ineke gubitke, ào je i meni kad vidim da sezatvaraju neka stara lijepa kina, ili kako segrad mijenja. Ali ja sam bila uàsno sretnakada se rasprslo to stakleno zvono podkojim smo ìvjeli u DDR-u. U svakomslu~aju je bolje ìvjeti u realnom vanjskomsvijetu koji je postao dostupan nego ukartonskim kulisama DDR-a.

� Va{a junakinja se poku{ava sjetitisvoje pro{losti, ali ponekad u toj pro -{losti otkriva jako bolne doga|aje poputmu` evljeve prevare sa njenom najboljomprijateljicom. Ponekad se u~ini da zab o -rav moè biti blagoslov. Va{a zemlja se,sli~no kao i moja, nosi sa stravi~nimtraumama iz pro{losti. Moè li zaborav,bi lo javno ili privatno, ikada biti lje -kovit?

Postoje neizlje~ive traume. Sa nekimaod njih moèmo samo nau~iti da ìvimo ida nas one manje bole. U tome i naprivatnom i na dru{tvenom planu pomaèvrijeme. Ali ne vrijeme i zaborav, negonaprotiv, sje}anje. Svi mi nosimo svojetraume, i ratne generacije kao i one odrasleu mirnodopskom blagostanju. Presudno jesubjektivno osje}anje traume. Ne moè se,dakle, svaka trauma izlije~iti, ali se ve}inatrauma upravo zahvaljuju}i tome {to se radina sje}anju, moè integrirati u nastavakìvota.

� Na jednom mjestu govore}i opoloàju bolesne i nemo}ne osobe govoriteda se saàljenje zna ~initi kao napalm. Čaki dragi ljudi se pred bolesnicima nekadpona{aju ~udno, neprimjereno. Da li se Va{

64

Kathrin Schmidt ro|ena je 1958. uGothi, nekada{nja Isto~na Njema~ka.Zavr{ila je psihologiju i radila najprije kaoasistentica na Univerzitetu u Leipzigu, a odsredine osamdesetih kao dje~ija psiho -loginja u Berlinu. Nakon pada Berlin skogzida dru{tveno se angaùje, radi u novin a -ma, nastavlja da pi{e poeziju. Prvu velikuknjièvnu nagradu Leonce i Lena dobila je

1993. a zatim su slijedile i brojne druge.Pi{e romane i pripovijetke. @ivot joj je visioo koncu 2002. nakon krvarenja u mozguusljed kojeg je bila u komi: desna stranatijela joj je bila oduzeta, bila je izgubila mo}govora. Svoje iskustvo vi{egodi{njegoporavka opisala je u romanu “Ne}e{umrijeti“ za koji je 2009. godine dobilanagradu “Deutscher Buchpreis“. �

BIOGRAFIJA SARAJEVSKE GO[]E

Psihologinja, novinarka, književnica


DOK SU MI DJECAODRASTALA NISAMIMALA VREMENA ZAPROZU: Pjesme nastajudok se voziš tramvajem,dok kuhaš ili perešpelene, naveče ih samoprekucaš na mašini

NA POZIVGOETHE

INSTITUTAKathrin Schmidt

predstavila se bosanskoj publici

odlomcima iz svojih romana i

pri~a, kao i poezijom

AUTORICA ROMANA “NE]ES UMRIJETI”

�


pogled na bolesnike promijenio nakoniskustva koje ste imali?

Saàljenje je kao napalm jer ga nikad nemoè{ saprati, ukloniti sa sebe, ono ostajekao stalni podsjetnik na razlog i izvor togsaàljenja. U isto vrijeme saàljenje jeduboko ljudsko svojstvo. Kako je mogu}e uisto vrijeme i jedno i drugo? Saàljenje jenormalno, ali ne smije se ostati samo nasaàljenju, nego ~ovjeku treba dati prilikuda iza|e iz tog svog poloàja. Te{ko je na}imjeru i ne pretjerati u saàljenju. Nepri -mjerene reakcije na bolest nastajuuglavnom kad se ljudi sa njom nisu sretali.Ako vam niko blizak nije umro, ako nemateto iskustvo, onda vam se smrt ne ~ininimalo normalnom ve} samo zastra{uj u -}om. Toliko zastra{uju}om da joj ne èlitebiti nigdje ni u blizini. Ja se danas zaistavi{e ne bojim smrti. Ona pripada ìvotu, ijako sam zahvalna za tu spoznaju.

� [ta se desilo sa Va{om ambicijom,nakon tako bazi~nog iskustva da je trijumfto {to ~ovjek moè napraviti jedan korak iliponovo dràti olovku u ruci. [ta danas zaVas zna~i uspjeh?

O velikom uspjehu nisam nikadprevi{e razmi{ljala, kao {to i samo pitanjesugeri{e, uspjeh je vrlo relativna stvar. Zamene je uspjeh i}i preko svojih granica.Nekad uspijem da sebe malo nadrastem

kao {to to u~ini i svaki drugi ~ovjek. Zadijete zaostalo u razvoju veliki je uspjehda nau~i da samostalno jede. Uspjeh jetako|er biti u stanju da uvidi{ koliko jeuspjeh relativan.

� Kad je Va{ roman 2009. nagra|envelikom “Deutscher Buchpreis“ u konk u -renciji je bila i Ljulja~ka daha za koju jeHerta Müller dobila Nobelovu nagradu.Postoji li me|u njema~kim knjièvnicamaènska solidarnost, kako se gleda nakonkurenciju?

Hertu “poznajem“ putem njenih knjigajo{ od ranih osamdesetih kad mi je jedanprijatelj donio iz Rumunije njenu knjiguTango pod pritiskom objavljenu nanjema~kom kod izdava~a Kriterion izBukure{ta. On je upoznao mladu, tada jo{nepoznatu Hertu a mene je njena knjigaostavila bez daha, pomislila kako bih i jaèljela da znam tako pisati. Herta jekasnije emigrirala u Njema~ku i upoznalesmo se 1995. kad smo prvi put zajednodobile jednu nagradu, ona glavnu a jaspecijalnu nagradu jednog ènskogumjetni~kog udruènja. Kad sam ja dobilaDeutscher Buchpreis, pri{la je i poljubilame: meni to sve govori. To je jedan lijepizraz kolegijalnosti. Herta je slobo -doumno, veoma otvoreno bi}e. Ona nosiduboke oìljke kakve ja nemam, ali

po{tujem njeno iskustvo i smatram jejednom od najve}ih pisaca. @enska soli -darnost meni nije ne{to strano, mi uBerlinu imamo naprimjer ènsku knji` e -vnu grupu Alphabettinen gdje su mnogeautorice koje imaju {ta re}i. Ipak, to zaNjema~ku nije ba{ tipi~no.

� [ta za Vas zna~i maj~instvo i kakoste uspjeli odgojiti petero djece i ostvaritiuspje{nu knjièvnu karijeru?

Dok su djeca odrastala ja sam “samo“pisala pjesme jer nisam imala vremena zaprozu. Pjesme nastaju dok se vozi{tramvajem, dok kuha{ ili pere{ pelene,nave~e ih samo prekuca{ na ma{ini. Kad sustigle prve velike nagrade, pomislila sam dabi to moglo biti moje osnovno zanimanje,napustila sam posao psihologinje i rad unovinama. Nikad mi nije nedostajalovremena za pisanje, koliko mi jenedostajalo za ~itanje. Ja tako|er imammuà koji porodicu shvata jednako ozbiljnokao i ja, oko djece je radio sa mnombukvalno sve osim dojenja. Pisala sam iprije nego sam rodila svoje petero djece, naznam da li maj~instvo ima veze sa mojimpisanjem. Osim mo`da u jednoj stvari: zbogdiscipline kojoj sam se nau~ila podiù}idjecu, bila sam spremna upustiti se u to dapostanem profesionalni pisac i da ìvim odtoga. �


O GUBITKU JEZIKA, PAM]ENJA I KONTROLE NAD @IVOTOM


Pjesma sa kojom su The Kominas(na urdu jeziku kopile) 2008.iza{li iz anonimnosti zvala seRumi je bio homo (Rumi Was AHomo) i bila je reakcija na

homofobi~ne izjave imama uSjedi njenim Ameri~kim Drà -vama. Iste godine, sami suobjavili album i to u samo2.000 primjeraka, a zvao seDivlje no}i u GuantanamoBayu (Wild Nights in Guanta -namo Bay). Do kraja godinemuzi~ki ~asopisi {irom Ame -rike proglasili su ga za jedanod deset najzna~ajnijih albumakoji su uop}e iza{li te godine.Posljednji veliki hit im jeSharia Law in USA koji po -~inje stihovima: “Ja samantikrist, ja sam islamist...”Odavno su pravi fenomen, okojem su pisali svi veliki mediji,uklju~uju}i The Guardian, TheNew York Times, The New s -week, LA Times, The RollingStone, Al Jazeera, BBC...

MI SAMO SVIRAMO PUNK ROCKIako zahvalni za pa`nju koju dobijaju

od medija, kada ih upoznate potrudit }e seda vam skrenu pa`nju kako im je draèpri~ati o muzici nego o politici, mada ne}enegirati da su njihovi tekstovi, kao i onisami, vrlo dru{tveno angaòvani. ““To je

punk, valjda. Ali, to je lijep naziv punkislam. Na{a muzika je pod uticajem na{ihidola kao {to su Fun-Da-Mental, DeadKennedys, ali i hip-hopa osamdesetih idevedesetih... I da, odgajani smo kaomuslimani, to je vjerovatno uticalo na onoo ~emu i kako pjevamo. Me|utim, mi usu{tini sviramo punk rock”, kaè HHassan

Ali Malik, jedan od trojice~lanova The Kominasa, uzBasima Usmania, basistu ipjeva~a, i AAbdullaha Saeeda,gitaristu. ““Muzika je samomuzika. Ne mogu se na njudodavati religijske veze. Ali,zbog toga kako smo odgojeni ikako izgledamo, taj nazivpunk islam se nekako zalij e -pio na sve {to radimo. Mi sebene doìvljavamo tako, ali ~inise da je to kako nas drugivide, {to nam je OK”, poja -{njava Basim za SlobodnuBosnu: ““Danas je u cijelompokretu samo nekoliko ba n -dova, ali ba{ zbog toga smotako posebni. Bilo nas jepuno u medijima, ali je toodjednom prestalo. Na~in

kako su nas predstavili u nekimmedijima u~inio je da nas ljudi gledajumalo druga~ije nego {to je to u stvarnosti,odnosno da se fokusiraju na ne{to {to namanije u prvom planu, ne na muziku nego naneku poruku koja ide uz sve {to radimo. Izbog toga mo`da neki ljudi jednostavnonisu htjeli da budu dio svega toga, pa suodustali.”

66

ONI SU HARAM

THE KOMINAS je američko-pakistanski punk rockband, jedan od najpoznatijih predstavnika pokreta

kojeg mediji nazivaju “punk islam”; u sklopuFestivala “Steirischer Herbst” gostovali su u Grazu, a

naša saradnica bila je s njima u backstageu

^lanovi grupe “The Kominas“predvodnici su pokreta “punk islam“


ALLAH SAVETHE PUNK!

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI] (Graz)

ISLAM PUNKERI^lanovi grupe The Kominas,muzi~ari bez granica

ISLAM PUNKERI^lanovi grupe The Kominas,muzi~ari bez granica

The Kominas:TEKST osnova.qxd 3.10.2012 21:05

Basim je jedan od osniva~a TheKominasa. Sva tri ~lana su Amerikancipakistanskog porijekla, {to ih, misle, ~inidruga~ijim u okruènju u kojem ìve.“Uvijek smo se osje}ali druga~ijima i zatovaljda sviramo punk rock. Za nas je tona~in da izrazimo svoju razli~itost”, kaèBasim, koji je ujedno jedna od najzn a -~ajnijih li~nosti cijelog pokreta koji se zoveTaqwacore, {to je kovanica od arapskerije~i taqwa - bo`ja milost i imena muzi -~kog pravca - hardcore. Basim je osnovaoThe Kominase zajedno sa nek ada{njim~lanom i prijateljem SShaha nom Khanom, sakojim se upoznao u djetinjstvu, u dàmiji.Kasnije su zajedno studirali i prona{liknjigu Taqwacore Michaela MuhhammadaKnighta, Ameri kanca koji je pre{ao naislam. Knjiga, koja je iza{la 2003., pri~a jeo zami{ljenoj zajednici mla dih muslimana,koji ìve skupa i putuju Amerikom kaomuzi~ari i umjetnici. Na razli~ite na~inebune se protiv tradici onalnog tuma~enjareligije, ali i predrasuda prema muslima -nima u Americi nakon 11. septembra 2001.i teroristi~kih napada. Neki od njih su sufijisa punkerskim krijestama, punkerice uburkama, {ija skinheadsi... Autor knjigetvrdi da se jedna struja sufi islama bazira naindividualnom tuma~enju pristupa religiji.Takav pristup prihvatili su The Kominasi izBostona i pokrenuli band koji danas imasljedbenike {irom Amerike, ali i Europe idalje. Dok razgovaramo, u backstagedolaze ~lanovi Fun-Da-Mentala i grupeGondja Sufi kako bi ih upoznali, {to onismatraju kao veliki kompliment, te imodaju po~ast tako {to sve ostavljaju u tomtrenutku i prilaze da ih pozdrave gotovo sadivljenjem.

Godina 2010. za ovaj band, kao i brojnedruge koji se smatraju sljedbenicima ovognovog talasa u punku, bila je klju~na jer jetada iza{ao dokumentarac Taqwacore:Ro|enje punk islama. I naravno, muzikaThe Kominasa ~ini dobar dio filma.

MI SMO POSEBNI“Sviramo punk, ali tu ima primjesa i

mnogih drugih pravaca. U svakom slu~aju,moèmo re}i da je punk jo{ ìv. Kada smose po~eli upoznavati sa cijelim pokretom,bilo je to samo za nas, za na{ mali krug. Aonda smo po~eli da sviramo, iako je todobilo neki vrlo specifi~an zvuk, boju. Ali,mi punk shvatamo kao na~in na kojiiskazujemo sebe, ono {to jesmo, i na~in nakoji govorimo drugima da je OK bitidruga~iji. Tako mi tuma~imo punk rock iovo {to radimo”, kaè Hassan. Druga~iji suod ve}ine mladih Amerikanaca i zato {to napomen Bosne, odmah reaguju pitanjemkakva je situacija sada kod nas. ““Da, znamoo Bosni. Naàlost, samo iz vijesti i samo oratu. Ali sigurno tamo ima mladih ljudi koji

67

KOPILE JE U MODI


��


sviraju dobru muziku?”, pita Abdullah.Religija, kaù, za njih i dalje jeste bitna,mada imaju svoj pristup svemu. ““Pa, sviimaju neku religiju, valjda. Ako pitatena{eg bubnjara, njemu je to hip-hop. Sviimamo ne{to. Ja sam jako duhovan”, kaèBasim: ““Stalno mislim o Bogu. Ali, religijaje privatna stvar. Svi vjerujemo u ne{to isve moè biti religija. Muzika je isto takoreligija, vrlo je duhovna i traì posve}enost.Svi oni koji do|u na na{ koncert prisustvujuvrlo religioznom ~inu.”

“Mi jesmo religiozni. Tako smo odg o -jeni, ali to praktikujemo na na{ na~in. Ali,rje~nik koji imamo i koristimo je druga~iji ividimo stvari oko nas druga~ije, i to se sveosjeti u na{oj muzici. Ali, ne razlikuje se topuno od bilo kojeg benda na svijetu. Sviimaju neku svoju religiju, ali je muzikaosnova”, kaè Hassan, na {to Basim dodaje:“Za nas je bitno da smo punk, jer punkzna~i biti druga~iji i osje}ati se tako. Imapuno ljudi koji se osje}aju druga~ijima~itav svoj ìvot. Na razne na~ine. Bilo da

pripadaju drugoj rasi, religiji, bilo da suhomoseksualci, transeksualci, neko èli daide u {kolu, neko da bude umjetnik, nekoadvokat, bilo {ta... Te razli~itosti su divne.S druge strane, mi ìvimo u okruènju ukojem vide muslimane kao druga~ije, ilizato {to su to obi~no ljudi azijskogporijekla, ili zato {to su samo druga~iji, alina neki na~in nas gledaju kao manjevrijedne. I to je jako ra{iren trend.” Ipak imje ào {to je pokret sve manji u Americi, alise nadaju da se {iri u Europi. ““@eljeli bismosvirati u Isto~noj Europi. Bili smo naZapadu, u Britaniji, Francuskoj, sada smo uAustriji, ali èlimo jo{ dalje i}i”, veliAbdullah.

Na pitanje da li ipak imaju problem savjerskim vo|ama, odgovaraju da im i nijeprevi{e stalo do toga {ta oni imaju re}i.“Vjerski lideri su ne{to posebno. Ljudimisle da mogu da nam govore {ta da radimoi kako da mislimo, {ta je istina a {ta ne”,kaè Basim, koji na pitanje da li oni svojumuziku i ono {to rade smatraju za halal iliharam, sa osmijehom nesta{nog dje~aka nalicu, odgovara: ““Sve ovo je itekako haram!”Danas su u Americi prave zvijezde, vrlo supoznati u Velikoj Britaniji, dok se na trì{teostalog dijela Evrope tek probijaju. No, uduhu punka i dalje odbijaju status zvijezda,a svoju muziku dijele besplatno puteminterneta. ““Ako imate internet izdanje,molim te stavi na{e linkove da nas ~uju. Iako ne, pozovite ljude da nas slu{aju, dobrismo”, kaè Abdullah. �


Taqwacore je danaszanimljiv ne samo u muzici,nego ga brojni nau~nici,naro~ito u Americi i Britaniji,izu~avaju kao pokret i onjemu predaju nauniverzitetima. Sljedbeniciotvoreno odbacuju tradici -onalno tuma~enje islama,ìve zapad nja~kim ìvotom,manje su ili vi{e religiozni. Nauniverzitetima se izu~ava kao anarho-islam, te se promatraju veze izme|uislama, {erijata, anarhije... Na isti, ili sli~anna~in, izu~avaju se i druge religije. Punkislam ipak ne po~inje od The Kominasa i

ostalih grupa koje danaspostoje. Smatra se da suprvi bandovi nastali krajemsedamdesetih u Americi iBritaniji. Jedan od za~etnikaje grupa Alien Kulture iliFearless Iranian from Hell.Devedesetih su sljedbeniciovog podànra bili i Fun-Da-Mental i Asian Dub

Foun dation. Oni koji se smatrajupripadnicima pokreta tvrde da je islamsam od sebe vi{e buntovni~ki nego {to jeto punk. Jedna od kultnih pjesama pokretanosi naziv Muhammad Was a PunkRocker (Muha med je bio punk rocker). �

ANARHO-ISLAM

Muhamed je bio punk rocker

68

ONI SU HARAM

�

TROJKA S JARANOMU The Kominasu svirajuHassan Ali Malik, BasimUsmani i Abdullah Saeed

TROJKA S JARANOMU The Kominasu svirajuHassan Ali Malik, BasimUsmani i Abdullah Saeed



KULT MARKETPACO DE LUCIA

En VivoConcertos Livein Spain 2010

Jedan odnajve}ihakusti~aradana{njicePaco de Luciaizdao jekoncertni albumEn VivoConcertos.Album sadrì

nastupe s njegove turneje po [panjolskoj.Uz nenadma{nog De Luciju nastupali sunjegovi prijatelji, vrsni poznavateljiFlamenca, Antonio Sanches, AlainPerez i drugi.

VOBLER

VoblerRock bandVobler nastaoje u Sisku2007. godine.Kao {to se i unaslovu dapretpostaviti,momci izVoblera snimilisu istoimeni

prvjenac, na koji su uvrstili deset pjesama,a izdava~ je Aquarius Records. Sisa~kirockeri u mnogo~emu podsje}aju nazvuke Majki s po~etka karijere.

DEW SCENTED

IcarusRije~ je odevetom poredu studijskomalbumu rasnihnjema~kihmetalaca DewScented. Bezpuno pompe inajave plasiralisu novi studijski

materijal Icarus, koji sadrì jedanaestnovih pjesama i traje ~etrdeset i petminuta. Postoje vi{e od {esnaest godina iimaju brojne fan klubove u Europi.

Da je ova godina glazbeno plodonosna,govori i ~injenica da je samo u prvoj polo -vici 2012. objavljeno ili }e do kraja godinebiti promovirano vi{e od 360 studijskihalbuma. Ispade da }e u prosjeku izlazitisvaki dan po jedan album. U cijeloj toj strcida se predstavi {to vi{e kvalitetnih gla z -benih izdanja, nekako se uvijek desi da seneki albumi i presko~e. A jedan od tih“zagubljenih” je i album alternativnihrockera Garbage. Ovoga puta predstavlj a -mo njihov novi studijski album Not YourKind of People. Sedam godina trebalo je~lanovima Garbagea da skupe pjesme i u|uu studio.

Osnovani su 1994. u ameri~koj saveznojdràvi Wisconsin. Iako je nastao prije 22.godine, Garbage je do sada snimio samo petstudijskih albuma. Oni malo stariji sigurnose sje}aju njihovog megahita Stupid Girlkoji je dugo vladao Billboardovomljestvicom. Podatak da su dosada{nja ~etirialbuma prodali u vi{e od 17 milijunaprimjeraka zbilja je impresivan. Tu su jo{ inominacije za dva Grammyja 1998., zanajbolji album i najbolji rock album godine.Garbage je u svojoj duga~koj karijeriosvojio mnoge nagrade, me|u kojimaposebno mjesto zauzima MTV MusicAwards iz 1996. godine. No, vratimo sepredstavljanju albuma Not Your Kind ofPeople.

CD sadrì jedanaest pjesama i trajeskoro {ezdeset minuta. Novi album doistaneodoljivo podsje}a na alternativni rock

zvuk sa najve}ih hitova Stupid Girls i OnlyHappy When the Rains, a otvara ga pjesmaAutomatic Systematic Habit. Odli~na pje -sma uz, za moj ukus, ne{to vi{e near -tikuliranog zujanja. Slijede je solidne BigBright World i Blood for Poppies kojapretendira da postane hit. Radi se o reggaepjesmi sa primjesama rock indie zvuka.Vrijedi izdvojiti i naslovnu Not Kind ofYour People i Beloved Freak, koje su ne{tomirnije i ujedna~enije u odnosu na ostatakalbuma. Uz napomenu da je u BelovedFreak posu|en dio teme KKlausa Nomija,velikog njema~kog kontratenora koji jepreminuo 1983. godine. înjenica jeste daje Garbage snimio solidan album, samo jepitanje kako }e ga prihvatiti njihovapublika, koja je u me|uvremenu ostarila se -dam godina. (M. Ili~i})

MUZIKA

“Not Your Kind of People”, novi album grupe “Garbage”

Sedam dugih godina

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Beck: I just started hating some people today

2. The Dodoz: Ghost3. Urban Cone: We should go to France4. Alex Clare: Too Close 5. Nick Waterhouse: Is That Clear 6. Knife Party: Bonfire7. Theme Park: Milk8. Jake Bugg: Lightning Bolt9. Justice (with Morgan Phalen):

New Lands10. Moullinex: Sunflare

POVRATAK “SME]A”Ameri~ki alternativni rock band

Garbage objavio je peti studijskialbum Not Your Kind of People

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 3.10.2012 22:59

SF triler o vojniku koji putuje krozvrijeme i mora spasiti milijune ljude - iènu koja mu se svi|a! Kapetan ColterStevens (glumi ga JJake Gyllenhaal), ameri -~ki vojnik s odlikovanjima, budi se u sebinepoznatom stanju i okruènju. Nalazi se utijelu njemu nepoznatog ~ovjeka te otkrivada je dio misije kojoj je za cilj prona}ibomba{a koji je postavio bombu u vlak punputnika koji ide prema Chicagu.

Zadatak je neobi~an i nije se s njimnikada prije susreo. On je dio vladinogeksperimenta pod nazivom Source Code(Izvorni kod). Njega {alju vi{e puta upro{lost, u trenutak osam minuta prijeeksplozije bombe u vlaku koja je, kao,neizbje`na. Njegov cilj je kroz nekolikoiscrpljuju}ih povrataka u vrijeme osamminuta od eksplozije do nje same, dadetektira bomba{a koji je najavio novinapad. Nakon toga, vrijeme napada, koji senastoji sprije~iti, se pribliàva. Teza jeste dase pro{lost ne moè popraviti, ali se moèutjecati na budu}nost.

U vlaku se druì s jednom nao~itomdamom u koju se zaljubi i koju krozzadatak, unato~ obja{njenjima da je tonemogu}e, poku{ava spasiti. Da stvar budezanimljivija, glavni lik filma je zapravomrtav. Poginuo je u Afganistanu, ostav{ibez ve}ine tijela. Dio mozga mu je jedini ufunkciji i preko tog dijela znanstveniciuspijevaju da ga {alju u pro{lost.

Film je reìrao sada ve} dokazanizanimljivi filmski autor DDuncan Jones.Poznat je po svom sjajnom, debitantskomfilmu Mjesec, o kojem smo ve} pisali. Da

vas podsjetimo, to je pri~a o usamljenosti.Dok fokus Duncanu nije tehnologija ve}osoba unutar tehnolo{ki razvijenijih mogu -}nosti. Gyllenhaal je pristao biti u filmu ve}nakon pro~itanih petnaest stranica sce -narija, kada je uvidio kako film ima sjajankarakter za okosnicu, te kako je jako dina -mi~an i pozitivan.

Jones Duncan, da zaklju~imo, ne izne-n a |uje svojom dosjetljivo{}u. Jer, gospodinkoji je u~estvovao u njegovom stvaranju jeDavid Bowie. (D. Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETÛVAJ RUBAC, TATJANA

Aki (Olavi)Kaurismaki

Reino jeautomehani~ar ialkoholi~ar u istovrijeme. Valto jeovisnik o kavi iupravo je pobjegao

od svoje dominantne majke. Njih dvojekre}u na put autom. Dvije autostopericeim se priklju~uju. One su zainteresiraneza njih, no oni se jednostavno ne snalaze.

Ocjena. 4

DVA OKA, DVANAEST RUKU

RajaramVankudreShantaram

Crno-bijeli film iz 1958.godine. Adinath, ~uvar uzatvoru, odlu~uje se zadobronamjeran ~in.Poku{ava dokazati da{est zatvorenikaosu|enih na smrt mogupostati dobri ljudi. Onisu sumnji~avi. Nekestvari shvate prilikom

rada na jednoj usamljenoj parceli zemlje.Poslije ètve ima jo{ mnogo posla. Ipokvarenih preprodava~a... Ocjena. 4

GRAD @ENA

Federico FelliniFilm velikanaFederica Fellinijakoji je reìrao film teskupa s PaulomMitchell, BrunellomRondijem iBernardinomZapponijem napisao

scenario. Direktor fotografije je bioGiuseppe Rotunno. Snaporaz je profesor,erotoman koji putuje vlakom. Jednomprilikom zakunja, te sanja da je u hotelugdje se odràva feministi~ki kongres. Kadase probudi, u kupe ulazi upravo èna iznjegovog sna. Ocjena: 4

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Hotel Transylvania (Genndy Tartakovsky)

2. Looper (Rian Johnson) 3. Trouble with the Curve (Robert Lorenz) 4. House at the End of the Street (Mark

Tonderai) 5. Pitch Perfect (Jason Moore)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. 101 Dalmatinac (Hamilton S. Luske, Clyde Geronimi, Wolfgang Reitherman, Walt Disney Pictures/Continental film)

2. Nedodirljivi (Olivier Nakache, Eric Toledano, Quad Productions, Chaocorp; Blitz film i video)

3. Titanic (James Cameron, Paramount, Continental film)

4. Jumanji (Joe Johnston, Columbia Pictures /Blitz film i video)

5. Jako glasno i nevjerojatno blizu(Stephen Daldry, Paramount Pictures, Warner Bros. Pictures/Continental film)

“Source Code” (SAD; 2011.), rediteljaDuncana Jonesa

Kod ljubavi

DINAMI^NO I POZITIVNOGlavnu ulogu u filmu Source Code igra Jake Gyllenhaal

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 3.10.2012 15:49


KULT MARKETAUTOMOBILI

Renault Clio RS

Novi Clio RS 200, performance izvedbaClia 4 koja je upravo predstavljena napari{kom salonu, }e biti dostupnaisklju~ivo s 1,6-litrenim turbobenzinskimmotorom i 6-stupanjskim automatskimmjenja~em s dvije spojke. Ova promjena}e, tvrde u Renaultu, “odvesti uìtak usportskoj vo`nji na novu razinu”.

MOTOCIKLI

Honda

Na Sajmu motocikala u Kelnu, Honda jepredstavila tri noviteta. U pitanju je novi50ccm skuter - NSC 50R, naked klasi~nogizgleda - CB1100 i raid/Dakar ma{inu -CRF 450 Rally. Pored ovih noviteta, na{tandu Honde }e biti izloèna i specijalnaedicija Crosstourer 1200 modela, koji semoè poru~iti sa opcionim DCT mjenja~em.

DESIGN

McLaren P1McLaren je objavio novu seriju slika kojedetaljnije prikazuju izgled zadnjeg pokretnogspojlera i krovnog dijela novog modela P1,nasljednika legendarnog F1. U P1 }e bitiugra|ena pobolj{ana verzija 3,8 litarskogtwin-turbo agregata iz modela MP4-12C saKERS sistemom, {to bi ukupnu snagutrebalo da podigne na oko 800 KS.

Finalna utakmica Svjetskog fudbalskogprvenstva 2006. godine: ZZinedine Zidaneitalijanskog reprezentativca MMarca Mater-a z zija udara glavom u grudni ko{. Ovajdoga|aj je sada ovjekovje~en bronzanomstatuom.

Sve se dogodilo u roku od dvijesekunde. Me|utim, taj doga|aj je ostaoduboko urezan u karijeru francuskogreprezentativca Zinedinea Zidanea. U 110.minuti finalne utakmice (dakle u produ-` ecima) na Svjetskom fudbalskomprvenstvu 2006. godine u Njema~koj,Zidane je glavom u grudni ko{ udarioitalijanskog reprezentativca Marca Matera -zzija. U francuskim medijima se danimagovorilo i pisalo o ovom doga|aju.

U pari{kom umjetni~kom i kulturnomcentru Centre Pompidue }e od srijede(3.10.2012.) biti izloèna bronzana statuakoja jo{ jednom podsje}a na taj doga|aj.Ovo djelo, visoko pet metara, uradio jealìrski umjetnik AAbdel Abdessemed.Organizator izlo`be AAlain Michaud kaè daje ““statua posebna jer odgovara tradiciji, a

to je da se samo izlaù posebni uspjesi”.Statua }e u Centru biti izloèna do januaranaredne godine.

Deveti juli 2006. godine. Olimpijskistadion u Berlinu, 110. minuta finalnogsusreta izme|u Italije i Francuske. Kapitenfrancuske reprezentacije Zinedine Zidane,koji je nakon izvo|enja penala u 17. minutiFrancuze doveo u vodstvo, udara glavnomu grudni ko{ italijanskog reprezentativcaMaterazzija. U tom trenutku je rezultat bio1:1. Kasnije je iza{lo na vidjelo da jeMaterazzi vrije|ao Zidanea.

Italijan je povukao Zidanea za dresnakon ~ega je on rekao: ““Ako èli{ mojdres, onda }e{ ga dobiti poslije utakmice.“Materazzi je na Zidaneove rije~i odgovorio:“Radije }u uzeti onu kurvu, tvoju sestru.“

Zidane je nakon udarca glavom dobiocrveni karton. Francuska je izgubila nakonizvo|enja penala (6:4). Zidane, koji jenakon finalnog susreta na Svjetskomfudbalskom prvenstvu 2006. godine zavr{iokarijeru, nije komentarisao djelo alìrskogumjetnika. (Priredio: N. Hasi})

SPORT

Neobična statua u Parizu

Spomenik Zidaneu iMaterazziju

NEOBI^NA POSTAVKA U PARIZUSje}anje na najpoznatiji detalj finala Svjetskog prvenstva 2006. godine u Njema~koj

72

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 3.10.2012 21:50

Demografski trendovi igraju zna~ajnuulogu u kreiranju javne politike i ekono m -ske strategije u svakoj dràvi. Novinariagencije Anadolija istraìvali su podatke oprosje~nom ìvotnom vijeku stanovnikazapadnog Balkana i saznali da u regijinajduè ìve Albanci, a najkra}e Srbijanci,dok su Bosanci i Hercegovci u srediniljestvice.

Prema posljednjem istraìvanju UN-a,prosje~an ìvotni vijek u Albaniji je 76,4godina. Mu{karci u toj zemlji u prosjekuìve 73,4, a ène 79,7 godina. NakonAlbanije, najduè ìve stanovnici Hrvatskeu kojoj je prosje~an ìvotni vijek 75,7godina. Mu{karci u Hrvatskoj u prosjekuìve 72,3, a ène 79,2 godine. Slijedi Bosnai Hercegovina u kojoj je prosje~an ìvotnivijek 74,9 godina, gdje je, premaposljednjim statisti~kim podacima UN-a,prosje~an ìvotni vijek mu{karaca 72,2, aèna 77,4 godine.

Prosje~an ìvotni vijek u Crnoj Gori je74,5 godina. Crnogorski mu{karci uprosjeku ìve 72,4, a ène 76,8 godina.Sljede}a na listi je Makedonija u kojoj jeprosje~ni ìvotni vijek 74,2 godine,odnosno za mu{karce 71,8, a za ène 76,6godina. Najkra}i ìvotni vijek je registriranu Srbiji, gdje ljudi u prosjeku ìve 74godine, i to mu{karci 71,7, a ène 76,3godine. Od ostalih dràva u regijijugoisto~ne Evrope, najduè ìve Grci s

prosjekom od 79,5 godina, a slijedeSlovenija sa 77,9, Ma|arska sa 73,3,Bugarska sa 73,0, Rumunija sa 72,5 iTurska sa prosje~nom duìnom ìvotnogvijeka od 71,8 godina.

Na svjetskom nivou najduì ìvotnivijek stanovni{tva je zabiljeèn u Japanu iiznosi 82,7 godina. Slijede Hong Kong,Makao, Izrael, Italija, Island, Australija,Singapur, [panija i [vedska. S druge strane,najkra}i ìvotni vijek je zabiljeèn uLesotu, Sijera Leoneu, Zambiji, Svazilandui Mozambiku. Primjera radi, ljudi unajlo{ije rangiranom Mozambiku uprosjeku ìve 39,2 godine. Posmatranoprema spolu, sve zemlje u Evropi biljeèduì ìvotni vijek èna, koji varira od 72,5u Moldaviji i 73,8 u Ukrajini, do 84,5godina u Italiji i 84,2 godina u [pa -niji. Prema nau~nim istraìvanjima, uEvropi }e biti nastavljen rastu}i trendo~ekivanog trajanja ìvota, pa }e tako u2030. prosje~an ìvotni vijek èna dosti}i85,3 godina, a mu{karaca 80 godina. Ina~e,od prvih 20 dràva u svijetu po duìniprosje~nog ìvotnog vijeka deset jeevropskih, {to ovu regiju ~ini podru~jemgdje ljudi najduè ìve. S druge strane, od20 zemalja u kojima je registriran najkra}iìvotni vijek, 19 njih su afri~ke, {to ovajkontinent ~ini mjestom gdje ljudi uprosjeku ìve najkra}e, pi{e AA.

(Priredila: M. Radevi})

Doživjeti stotu...

LIFESTYLE

Balkanci i životni vijek


KULT MARKETBiH

Modni genotipU sarajevskojgalerijiCollegiumArtisticum od2. do 16.oktobraotvorena je

izlo`ba modnog dizajna ULUPUH-ovmodni genotip, prema koncepciji AneLendvaj. Izlo`ba je osmi{ljena u povodu35. godi{njice djelovanja ULUPUH-oveSekcije za oblikovanje odijevanja, a prviput je postavljena u zagreba~koj GalerijiULUPUH u maju ove godine. Upro{irenom izdanju, sa 38 radova 22autora, sada je predstavljena sarajevskojpublici.

EVROPA

DepresijaSvaki desetizaposlenikizostajao je sposla zbogdepresije,pokazalo je

istraìvanje koje je obuhvatilo 7.000osoba u sedam evropskih dràva: VelikojBritaniji, Njema~koj, Italiji, Danskoj,Turskoj, [paniji i Francuskoj. Premarezultatima istraìvanja, Britanci, Nijemci iDanci naj~e{}e izostaju s posla zbogdepresije, a kod 20% svih anketiranihbarem je jednom postavljena dijagnozadepresije.

SAD

Gay djecaKalifornijskiguverner JerryBrown potpisaoje zakon kojimse zabranjujekontroverznaterapija ~iji je cilj

“izlije~iti“ maloljetne homoseksualce.Kalifornija je tako postala prva ameri~kasavezna dràva koja je zabranila praksukoju mnogi smatraju destruktivnom popsihu djeteta, a taj potez je velika pobjedaza borce za prava homoseksualaca, kojikaù da terapija “preobrazbe“ nemamedicinskog utemeljenja, jer se ne radi oporeme}aju.

DEMOGRAFSKI TRENDOVI U regiji u prosjeku najduè ìve

Albanci, najkra}e Srbijanci, dok su stanovnici BiH u sredini ljestvice

DEMOGRAFSKI TRENDOVI U regiji u prosjeku najduè ìve

Albanci, najkra}e Srbijanci, dok su stanovnici BiH u sredini ljestvice

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 3.10.2012 16:13

74

KULT MARKETKINA

Bing Yi

I dok cijeli svijet koristi “made in China“proizvode, ne treba zanemariti ni njihoveljepotice. Bing Yi jedna je od poznatihgoli{avih modela u Kini.

SAD

Natalie Martinez

Amerikanka kubanskih korijena poku{avauspjeti u svijetu modela, a sude}i poeditorijalu koji je snimila za ~asopisMaxim - na dobrom je putu prema vrhu.

KOLUMBIJA

Andrea RinconZavodljiva brineta pozirala je za ~asopisHombre, i zahvaljuju}i svojoj stra`njici, alii ostalim oblinama pribavila pravu maluvojsku fanova.

“To je specifi~an ose}aj, kada zna{ da nisidobrodo{ao.“ Tom re~enicom po~inje filmZovi me kuchu, dokumentarni film o borbihomeseksualnih mu{karaca i èna za njihovaprava u Ugandi. Kuchu, tako sebe nazivajuhomoseksualci u ovoj isto~noafri~koj zemlji.Ameri~ka rediteljica KKatherine Fairfax-Wright i njezina britanska kolegica MMalikaZouhali-Worrall izabrale su taj naziv za film.Ideja je nastala dok su obje kao novinarkeradile u Ugandi.

“ûli smo za borca za prava transse k -sualaca Viktora Mukasa. On je tuìo {efaugandske policije za uznemiravanje od stranepolicije i dobio je proces na sudu“, kaèZouhali-Worrall. ““To nas je fasciniralo, ba{kao i pitanje kako je to mogu}e: sa jednestrane Vlada koja proganja homoseksualce, as druge strane pravosu|e koje je o~iglednodovoljno neovisno da za{titi osnovna pravahomoseksualaca.“

“Ja sam prvi gay u Ugandi koji seotvoreno izja{njava kao homoseksualac. Pozanimanju sam u~itelj“, tako se predstavljaDavid Kato u filmu Zovi me kuchu. Filmgovori o Katu i drugim aktivistima,homoseksualcima. Oni se zajedno bore protivplaniranog zakona koji zahtijeva smrtnukaznu za sve zaraène HIV-om i zatvor zasvakoga tko ne prijavi policiji svojepoznanike-homoseksualce.

Worrall obja{njava da je Kato postaoglavni lik filma. ““David je bio vrlo dobar uslanju poruka preko medija, prije svegame|unarodnih. Tako je uspio pridobiti imedije u Ugandi. Često se ovda{nji medijizainteresiraju za neku temu kojom se ve}bavio neko drugi. Veliki je rizik kada lokalni

mediji prvi otvore neku temu“, kaè ona.Sam protagonist David Kato, me|utim, ne}evidjeti film. U januaru 2011. brutalno jeubijen. Homoseksualci u Ugandi su uvjerenikako je Kato ubijen zato {to je bio hom o -seksualac. I to je dio filma: ubojstvo izaprepa{}enje aktivista jer su izgubili svog~ovjeka na tako okrutan na~in.

Iako je Kato sam postao `rtva, rediteljicaKatherine Fairfax-Wright je bila iznena|enahrabro{}u homoseksualaca. ““Perspektiva rtveje bila dominantna u zapadnim medijima. I mismo imali taj stav tokom snimanja filma. Alina licu mjesta prona{li smo ne{to drugo: ljudekoji su spremni preuzeti sve rizike za boljubudu}nost.“ Ona je iznena|ena i velikimbrojem organizacija za homoseksualce injihova prava, kao i ~injenicom da je ve}inahomoseksualaca vrlo religiozna: ““Njima nijestalo do toga da postanu liberalniji i da seodreknu vjere. Oni èle ìvjeti kao dobrikr{}ani i da ih crkva prihvati.“

U kolovozu pro{le godine parlamentUgande je stavio na led poo{treni nacrtzakona protiv homoseksualaca zbog sve ve}eme|unarodne kritike. Ipak, u prolje}e jerasprava o zakonu ponovo otvorena. Vlasti idalje o{tro postupaju prema ovoj manjini.Prije nekoliko dana je britanski redateljDavid Cecil uhi}en jer je izveo komad, pri~uo jednom homoseksualcu. Nekoliko danakasnije pu{ten je uz kauciju, ali mu i daljeprijete dvije godine zatvora zbog navodnogpodsticanja homoseksualnosti.

To bi se moglo dogoditi i redateljicamafilma Zovi me kuchu, ukoliko film budeslu`beno prikazan u Ugandi.

(Priredio: N. Hasi})

Zovi me - kuchu

CRVENI FENJER

Film o borbi afričkih homoseksualaca


SCENA IZ DOKUMENTARCAPotresna pri~a o diskriminiranim Ugan|anima

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 3.10.2012 21:52

Postoji osnovana sumnja da je dodjelomsredstava Hrvatskog audiovizualnog centra(HAVC) filmskim projektima koji nisu biliprijavljeni na javne pozive, ravnateljHAVC-a HHrvoje Hribar o{tetio ovu insti -tuciju za ukupno 411.000 kuna. Za klju~akje to petomjese~ne kriminalis ti~ke istragezagreba~ke policije, koja je okon~ana prijenekoliko dana - sumnja se kako je Hribarpo~inio tzv. zloporabu u gospodarskomposlovanju, za koju se u Hrvatskoj moèizre}i kazna od jedne do osam godinazatvora, pi{e Jutarnji list.

Paralelno sa zavr{etkom policijskeistrage, kompletan Upravni odbor HAVC-apodnio je ostavku, a prvi je to u~inio {ef UOEnes Midì}.

Policijska istraga, koja je pokrenuta naprolje}e ove godine na temelju nizaanonimnih kaznenih prijava protiv {efaHAVC-a, do{la je do zanimljivih otkri}a.Ve}inu prijava je Dràvno odvjetni{tvoodbacilo. Ali pet slu~ajeva, zaklju~ili su,bilo je utemeljeno. Odvjetni{tvo je zato odOdjela gospodarskog kriminaliteta zagr -eba~ke policije zatraìlo da dodatno pro -vjere njihove navode. Policija je razg -ovarala s brojnim svjedocima, me|u kojimai s ~lanovima Vije}a, autorima i produ -centima tih projekata. Utvrdili su da jeHAVC mimo natje~aja i procedure dodi -jelio sredstva za pet filmskih projekata, iakose uop}e nisu javili na konkretan natje~aj,pa na njemu nisu mogli ni pro}i. Na taj

na~in, smatra policija, Hribar je oveprojekte stavio u povoljniji poloàj priraspodjeli novca. Sve se doga|alo u perioduod 10. juna 2010. do 13. jula 2011. Me|u“spornim“ projektima koji su finansiranimimo natje~aja je i film Vukovar rediteljaVeljka Bulaji}a, ~ijem je producentuispla}eno 175.000 kuna. Bulaji} tvrdi da jesve bilo u skladu sa zakonom, kao i HrvojeHribar, koji cijelu stvar tuma~i kao “jo{jedan politi~ki pritisak na HAVC“. Naime,pojedine li~nosti iz filmskih krugova ihrvatskih medija navode kako su uposljednjih godinu dana sve sna`nijipoku{aji opozicijske struje starijeg kova daHribara diskreditira, a HAVC prikaè kaoleglo klijentelizma. Tome je pogodovalo inekoliko anonimnih kaznenih prijava, pa~ak i anonimna kampanja lecima koji su sedistribuirali po hotelskim sobama gostijufestivala u Puli i Sarajevu, a kojima seupozoravalo na niz navodnih nezakonitostii sukoba interesa u HAVC-u. Iako nijednaod tih anonimnih prijava nije urodilapodizanjem optu`nice, imid` HAVC-a ujavnosti je ozbiljno naru{en.

“U medijima moète pratiti kampanjukoju protiv mene organizira nekoliko biv{ihfilmskih mo}nika i novinara s kojima suinteresno povezani. Sve dok HAVC radizakonito, uz mjerljive rezultate, i dok naspodràva struka, sumnjam da imaju izgl e -da“, zaklju~uje Hrvoje Hribar.

(Priredila: M. Radevi})

Hribar pod istragom

PREKO EX-YU GRANICA

Kako se dijelio novac u HAVC-u


KULT MARKETCETINJE

MarinaAbramovi}

UmjetnicaMarinaAbramovi} icrnogorskizvani~nicipotvrdili surealizaciju

projekta MACCOC (Marina Abramovi}Community Center Obod Cetinje) naCetinju, koji bi trebalo da pretvori biv{ufabriku Obod u internacionalnimultimedijalni umjetni~ki centar.Abramovi}evoj, koja je posjetila Cetinje,uru~eno je 1. oktobra i najvi{e crnogorskodràvno priznanje - Trinaestojulskanagrada za ìvotno djelo, koju je onanazvala “najva`nijom u ìvotu“.

BEOGRAD

BalkanimaEvropski festivalanimiranog filmaBalkanima predstavljaod 2. do 6. oktobra 45filmova u glavnomtakmi~arskom

programu, uz studentsku konkurenciju idvije panorame evropskog filma. Ovegodine zemlja-gost je ê{ka, aorganizatori su posebno najavili dvijepremijere: Metamorphosis bra}e Quay izVelike Britanije i Junod ShinichiroKimure iz Japana.

ÂÂK

Dubok sanIzlo`ba 26.MemorijalaNade`dePetrovi} uâ~ku,otvorena 29.

septembra, kroz temu Dubok san posve}enaje odnosu pojedinca i mo}i u dana{njemsvijetu, ukazuju}i na osje}anja nelagodnosti,obamrlosti i nemo}i nametnuta istorijskim,ekonomskim i politi~kim kontekstom. Svojeradove, izme|u ostalih, predstavili su ToddAyoung i Martha Rosler iz SAD-a, grupaClaire Fontaine iz Francuske i JohanGrimonprez iz Belgije.

HRVOJE HRIBAR“Neki biv{i filmskimo}nici èle da mediskreditiraju“

HRVOJE HRIBAR“Neki biv{i filmskimo}nici èle da mediskreditiraju“

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 3.10.2012 14:07


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Odli~an je dugometra`ni igrani prvjenac Slobodana Maksimovi}akoji se zove Hvala za Sunderland! Pisalismo ve} o tome, pa da vam nedosa|ujemo. Ali, treba{ priznati da kaosopstvenu satisfakciju doìvljava{inofrmaciju koju si dobio iz Portoroà, satamo{njeg Filmskog festivala. Sunderlandje nagra|en ~etiri puta!

Akademska kiparica SnjeànaIdrizovi} i istori~arka umjetnosti AlmaMe{i} pobjednice su Konkursa Prvasamostalna u Zvonu. Sve u organizacijiUdruènja za afirmaciju kulture i umjetnostiZvono iz Sarajeva, sve na osnovu prijavakoje su na njihovu adresu pristigle do 15.septembra i sve kao doprinos afirmacijimladih umjetnika.

Paralelno, a kako druga~ije, u GalerijiMuzi~kog centra Pavarotti i Galeriji KraljiceKatarine Kosa~a u Hrvatskom domuHerceg Stjepan Kosa~a u Mostaruotvorena je izlo`ba fotografija Dvojnost.Autori su bosanskohercegova~ki umjetnikErol ôlakovi} [ehi} i Esttella ôlakovi}Claret, {vicarska umjetnica i pedagog.

Knjièvnici i dramaturginji LjubiciOstoji} 6. oktobra }e biti dodijeljen Zlatnilovorov vijenac za doprinos umjetnostiteatra. Tako je odlu~ila Direkcija FestivalaMESS. Direktor MESS-a Dino Mustafi}kaè: “Iznimna mi je ~ast da seovo najzna~ajnije priznanje moèdodijeliti Ljubici Ostoji}.” A, i zasluìla jeCica!

Prezentacija i otvaranje izlo`beRekonstrukcija zakazani su za subotu, 6.oktobra, u 20.15 sati na Podrum sceniStudentskog pozori{ta u banjalu~kojGospodskoj ulici. Na izlo`bi }e bitiprezentovane maketa i skice budu}egkompleksa scena: Velike i Male scene,scene Masle{ino dvori{te, kao i sceneMe|u krovovima.

Hvala Agenciji FENA za informaciju: “U Biblioteci Guglielmo Marconi, a uorganizaciji Interkulturalne slu`be ibiblioteke grada Rima, 8. oktobra }e bitiotvorena autenti~na izlo`ba fotografijaPejzaì i ljudi, na kojoj }e svoje radovetalijanskoj javnosti predstavitibosanskohercegova~ki fotograf AdnanBubalo.”

Dobra, zapravo odli~na vijest je davrata najve}e knjiàre u Bosni iHercegovini, one u vlasni{tvu TKD[ahinpa{i} u Sarajevu, ne}e biti

zaklju~ana i u vrijeme kada bi trebalabiti {irom otvorena. Tako je bilonajavljeno prije ~etiri mjeseca, a zbogvisokih cijena zakupa na podru~juop{tine Stari Grad.

“Pla}ali smo punu komercijalnucijenu zakupa u op}ini Stari Grad, kojaje iznosila 30 KM po kvadratu, {to jeekonomski nedosti`no za ono ~ime semi bavimo. Ta cijena bi bila razumljivada smo banka ili neki kafi}, ali seknjiàra u svim normalnim sredinamatretira kao objekt od zna~aja za kulturui grad. Shodno tome je pokrenutainicijativa i zahvaljujemo vije}nicima uOV Stari Grad, koji su je jednoglasnopodràli, jer je ova knjiàra jednaozbiljna institucija koja je od zna~aja zagrad i op}inu”, izjavio je za portalKlix.ba Ajdin [ahinpa{i}, zamjenikdirektora TKD [ahinpa{i}: ““Nadamo seda }emo u skorije vrijeme realiziratiposebne uslove zakupa, ~ime bismodugoro~no osigurali poziciju i ostavitiknjiàru tamo gdje jeste i gdje pripada.”

Hajd’ pa makar ne{to ne}e bitizatvoreno u glavnom gradu BiH.

AJDIN ŠAHINPAŠIĆ, zamjenik direktora TKD“Šahinpašić“ iz Sarajeva

Tamo gdje jesmo i gdje pripadamo

ENES ŠKRGO, kustos Muzeja “Rodna kuća IveAndrića” u Travniku

ENES [KRGO“Obiljeàvanje obljetnicero|enja Ive Andri}a Zavi~ajnimuzej Travnik po~eo je jo{ ujanuaru ove godine”

Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.10.2012 21:47


� Bliì se po~etak Zagreb Film Festivala, koji }e ove godinebiti odràn od 14. do 21. oktobra. Jubilarni je, deseti, pa Vam uime redakcije - ~estitam! Ve}ina }e Vam, pretpostavljam,postavljati pitanja vezana za ovogodi{nji Festival, a samo rijetkiono {to je va`nije: kako ste opstali sve ove te{ke, tranzicijske,mukotrpne godine?

Prvo vam se èlim zahvaliti na ~estitkama, ali i na svimdosada{njim objavama u va{em cijenjenom magazinu. Vi stezbilja od po~etka pratili {to se kod nas doga|a. Hvala puno. [tose ti~e pitanja o te{kim godinama. Hm. [to re}i? Istina je da je uposljednje ~etiri godine na{ budèt stalno varirao. Odsmanjivanja javnih sredstava do promjena sponzora i partnerakoji su nas pratili. Sve je zadesila ista sudbina, pa mi se ~inineumjesno da sad mi kukamo.

� Zamoli}u Vas da izdvojite tri doga|aja, ili pet, ako Vam jeba{ te{ko, koja }e po Va{em mi{ljenju obiljeìti ovogodi{njiZFF?

[to }e to~no obiljeìti Festival, to }emo znati nakon njegovogzavr{etka. To uvijek ovisi da li }e sve pro}i kako treba... Uvremenu koje ste spomenuli o~ekuje nas vi{e od 100 filmova izgotovo 40 zemalja svijeta u deset razli~itih programa i na {estlokacija u Gradu Zagrebu. Uz Glavni program, gdje nagra|ujemoprvi ili drugi redateljev uradak i to iz kategorije dugometra`nog,kratkog i dokumentarnog filma te nacionalnog programaKockice, imati }emo nekoliko starih i nekoliko novih programa.

Novitet je program Moj tre}i film, gdje prikazujemo tre}efilmove autora koje na{a publika poznaje s prethodnih festivala.

� Ima li nas igdje u programima ZFF-a?Ako mislite na kinematografiju iz BiH, moj odgovor je - ima!

Jako smo ponosni i sretni {to imamo mogu}nost na na{emfestivalu hrvatskoj publici predstaviti film Djeca, AAide Begi}. Mismo pred nekoliko godina prikazali i film Snijeg, iste autorice,koji je pred na{om publikom ostavio dubok trag i ve} se sada oDjeci dosta pri~a i publika i kritika ga s nestrpljenjem o~ekuje.Tako|er, scenaristica i redateljica Aida Begi} }e nam se pridruìtina Festivalu te }e zajedno s glavnom glumicom MMarijom Piki}predstaviti ovaj izvrstan film.

BORIS T. MATIĆ, direktor “Zagreb Film Festivala”

A ko }e ako ne}e uposlenici Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}a u Travniku 9. oktobraobiljeìti 120. godi{njicu ro|enja na{eg nobelovca? S tim {to bi trebali znati na kojina~in.

“Obiljeàvanje ove obljetnice Zavi~ajni muzej Travnik po~eo je jo{ u januaru 2012.,a vrhunac }e svakako biti od 9. oktobra do 9. novembra ove godine, koliko }e i trajatikulturna manifestacija Andri}evi dani. Tokom ovih mjesec dana u Travniku }e bitiprire|en ~itav niz kulturnih programa, poput knjièvnih ve~eri i predavanja, izlo`bi,promocija knjiga, pozori{nih predstava, znanstvene konferencije... Ve}ina programatematizira knjièvno djelo nobelovca, no pa`nja se posve}uje i savremenimknjièvnim autorima”, najavljuje EEnes [krgo, kustos Muzeja Rodna ku}a Ive Andri}au Travniku.

A, ko su organizatori? ““Manifestaciju i ove godine zajedni~ki organizuju razli~itikulturni i edukativni subjekti iz Travnika, kao {to je Gradska biblioteka, Zavi~ajnimuzej, Hrvatsko amatersko kazali{te, Pozori{te Travnik, Edukacijski fakultet uTravniku i HKD Napredak. Po prvi puta dobili smo namjensku finansijsku potporuOp}ine Travnik, ministarstava kulture Srednjobo sanskog kantona i Federacije,Turisti~ke zajednice SBK”, veli na{ sagovornik, sa kojim smo telefonom razgovaralidok je putovao prema Vi{egradu... ““Institut za slavistiku Univerziteta u Grazu, nakojem je Andri} svojevremeno doktorirao, u Vi{egradu organizuje 5. nau~nisimpozijum posve}en romanu Na Drini }uprija. U prate}em programu simpozijapredstavi}e se moja autorska muzeolo{ka izlo`ba Rogjen u Travniku, nadleàn uSarajevu, odrastao u Vi{egradu. Izlo`ba govori o Ivi Andri}u i ova tri grada ukojima se formirao kao osoba i kao umjetnik”, obja{njava Enes [krgo.

Neumjesno je da kukamo

Sretan ro|endan, gospodine Andri}u!

Cetri oka:Cetri oka.qxd 3.10.2012 21:47


1. Kad }ete izdati album samoljepljivihsli~ica? îm iza|e moja nova romansirana biografija.

15. Opi{ite [erifa Konjevi}a utri rije~i? To nije mogu}e.

19. Tange ili badi}? [ta tange? [ta badi}? Sram vas bilo!

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Oktobar je, po~inje sezona ki{a...

17. Osoba kojavas ìvcira?Ih... osoba.Valjda, osobe?!

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Nekog iz neke nevladine organizacije.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?Million dolara baby.

11. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Ah.... Ima valjda.. U svakoj izreci imapuno istine. Kao u onoj: “U svakoj laìima puno istine.”

13. [ta uradite kad vam preko puta pre|ecrna “Me~ka”? Prepadnem se.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Kako kad. I kako s kim!

2. Da li ste kao mali sanjali da }ete bitiastronaut? Nisam. Sanjala sam da }u biti SSenka Veletanli}.

4. [ta ne morate imati u friìderu? Avokado, rabarabu, limetu i rukolu.

10. Jeste li meteoropata? Zavisi od vremena.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili? Do{la na posao.

18. [ta obla~ite kadaèlite izgledati moderno? Veliku, crnu haljinu.

20. A, begova ili {kembe ~orba? E... to je ve} pristojnije pitanje.

16. S kim bistevoljeli otplesatitango? Sa JJohnomCleeseom.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Sve je bolje od biti naivan.

6. [ta obavezno nosite na plaù?Komplet od {est pe{kira, {lauf sa Nemom, {laufsa Nodijem, ~amac sa Piratima sa Kariba,~amac sa slikom Rorija, masku, peraje, dva-trikompleti}a za presvlaku, pa obavezno grisini,smoki i figurice dinosaura...

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu?Bezbeli ne{to bezveze.

by DINO BAJRAMOVIC

SENKA KURT:“Sanjala sam da ću biti

Senka Veletanlić”

9. Da je danas smak svijeta,{ta biste sutra u~inili?Glasala za Kuglu.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 3.10.2012 16:11

KLIN ÔRBA

Nedavno, ne{to se zanedalo slu`benici jednog saraj-e v skog pravnog lica u poslovima obi~nim. Subjektuustrebalo uvjerenje da jeste taj i taj, da se bavi tim i

tim, i tome sli~no. Te ti njihova “cura za sve” urani donadle`nog organa tzv. lokalne administracije koji takvepapiri}e ovjerava, sa~eka da Ona @ena na miru obavijutarnje kahvenisanje i eglenisanje, a onda se umiljato ilijepo raspita {ta, kad i kako. Ona @ena na sve to ispali~uveno Sutra, koje se koliko sutra pretvori u jo{ ~uvenijeMalo Sutra. Tako, dan po dan, re~enom pravnom licu seùri, priti{}u ga rokovi u va`nom poslu sa poslovi~nopreciznim inozemstvom, te ti na{a cura opet odemoljakati Onu @enu da joj {arne iskanu potvrdicu, na {todobije, sad ve} malo ubu|avjelo Sutraaa… Javit }emovam kad bude gotovo, dovi|enja.

Epilog: jednog novog a po svemu starog jutra, Strankapresretne Onu @enu u dolasku na posao, zaèli joj lijepdan i tutne u {ake Runolist ~okoladu. A ispod Trebevi}a,doista, skoro neo~ekivano, dan bje{e sun~an i lijep.

Kad smo ve} kod cvijetnih nota, gledam po novinama~etverolisnu djetelinu Na{e stranke, rascvjetalu nazajed ni~koj peteljki-sloganu “Mi moèmo”. Ne

razumijem se naro~ito u karte i pripadaju}e im igre, ali mese ove ~etiri dame kandidirane za na~elnice sarajevskihop}ina ve} na prvi pogled (prati ih pjesma i smijeh)doimaju kao sretna dobitna kombinacija. A jo{ kad semalo osluhne (pro~ita) {ta su naumile LLejla, SSabina,Arijana i AAjla nakon utakmice, koja samo {to nije po~ela,bogami se moè zaklju~iti da su im strategije moma~ke.Ba{ su mi onako, kako da kaèm, leèrne i to, ulijevajupovjerenje, poput ~etiri mladi}a ({to) idu s Trebevi}a.Vidim, vladaju velikim narativima: kapitalni projekti,strategije, analize, sinteze, svjetsko a na{e, i tako to.

Da se mene pita, ja bih ba{ ovu integralnu djetelinuodmah rasporedila na probni rad, dakako, uz skromanuvjet da me angaìraju kao savjetnicu. Ne bih ja tu ni~ekala rezultate izborne utakmice, dapa~e, zakonom bihzabranila demokraciju u domovini nam premiloj. Uzemlji u kojoj se doma}i proizvodi (uklju~uju}i i doma}epoliti~are) kupuju srcem a ne zdravim razumom,dominira princip nek’ je moje - moje, al’ ba{ moje. Nekaje samo moje bo{nja~ko, moje srpsko ili moje hrvatsko,makar i ucrvano bilo i duplo skuplje od onog anamonjihovog.

Prema tome, neka Visoki smjesta suspendira izbore naunedogled neodre|eno vrijeme i u paketu imenuje ovemoje cure za na~elnice, a mene za njihovu zajedni~kusavjetnicu volonterku. Da se razumijemo, meni lova netreba - a vala ni slava, samo jo{ da mi je za ovoga ìvotada ba{ ja predloìm, donesem i usvojim Pravilnik orazrezu tarifa mita, korupcije i sli~nih zajebancija.

Eh, to bi mi bilo ìvotno djelo. Postavim table naulazu u sve institucije (za po~etak op}inske, sarazvojnom tendencijom ka vi{im, visokim i

nevidljivim razinama vlasti), a na njima najgolemijimslovima ispisan nadnaslov: [ta Ti moè{, ho}e{ i mora{u~initi za svoju dràvu, samim tim i za svaku njenuop}inu, i u njoj svaku Onu @enu, prije nego {to se usudi{pomisliti da bi Ona ikad, ikako, i{ta, ni{ta, kako god -mogla, znala, htjela u~initi za tebe? Ko si ti, molit }ulijepo, jesi li Amerikanac? Nisi. Pa {ta onda ho}e{ od ovejadne napa}ene zemlje?!

Mr{ tamo! Ho{ potvrdu da postoji{? Ho}e{. Ima, dobit}e{, evo ti tarifa:

Čeka{ jedan dan: to ti je - nema toga, haj bri{i, do|isutra. Al’ da zna{ da }e{ dàbe dolaziti, tj. ako razguljuje{pje{ke... a tramvajem: to ti je kazna plus karta koju nisikupio jest jednako 22 tamo, 22 vamo, eto... Čeka{ ~etiridana, to ti je da Onoj @eni donese{ Ledene kocke, plavakutija sa srebrnim slovima, ve}e pakovanje. Minjonkocke su ti tri i po(l) dana ~ekanja, s tim da ti ostaje daOnoj @eni opere{ prozore, a ona }e ti sama sobom donijetipodvrdu na noge, svojoj ku}i, tako da ima{ {ansu da papirdobije{ i brè ukoliko si brz i vje{t u pranju prozora. Eh,da ti je potvrdicu za dva dana, {to je od sumraka do zorei od zore do sumraka, pa sve to puta nekoliko, cijenako{tanja ti je Bajadera u svim brojevima i veli~inama pluslajbi} Onoj @eni, tako|er u svim brojevima i veli~inama,osim ako si voljan uzeti mjere na licu mjesta.

Ne ide ba{ da vam sve svoje cijenjene savjeteunaprijed otkrivam, ali }u vam ipak otkriti najzanimljivijucaku: va{ je izbor, tj. va{ zagarantirani dobitak, ukolikoimate strpljenja traènu potvrdu sa~ekati do divnogsun~anog dana kad }e BiH sretno i beri}etno postati~lanica EU. Osim potvrde, dobit }ete i vlastiti boks uludari koja je ure|ena po evropskim standardima.Čestitamo! Ukoliko dan prije izgubite strpljenje, pa -hajde dobro, bit }e dovoljan Runolist. �

Šta Ti možeš, hoćeš i moraš učiniti za svoju državu, samim tim i zasvaku njenu općinu, i u njoj svaku Onu Ženu, prije nego što seusudiš pomisliti da bi Ona ikad, ikako, išta, ništa, kako god - mogla,znala, htjela učiniti za tebe?

MIT O MITUPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 3.10.2012 15:46


Dom romskih kraljevaRuku prekr{tenih preko stoma~i}a, koji odaje dobrostoje}eg

~ovjeka, sa slamnatim {e{irom umjesto krune na glavi,stariji gospodin Para{iv sjedi zavaljen na klupi i nadgleda

svoj kom{iluk, svoje carstvo. Nesvakida{nji prizor za ruralnuRumuniju. Uz i niz glavni put i du` pra{njavih bo~nih staza izniklesu nevjerovatne palate. Po fasadama se talasaju balkoni istubovi. Vrhovi krovova, ukra{eni kulama, tornjevima i kupolama,izgledaju kao ukrasne kape za ùrke. Ulicama partolirajuelegantni Mercedesi i BMW-i. Upravo u tom trenutku jedan voza~kamiona, natovarenog svinjama, naglo ko~i i bulji. Para{iv seosmjehuje. To je njegov rodni grad, Buzesku, pozornica najrje|edemografske grupacije u Evropi - bogatih Roma.

Para{iv ne koristi rije~ “Romi”, politi~ki korektan, u~tiv naziv zasvoju etni~ku grupu, koja na romskom zna~i ’ljudi’. Umjesto nje,on i ve}ina njegovih kom{ija, sami sebe nazivaju Ciganima, {to jestari, pogrdni naziv uz koji su odrasli, etiketa koju u njegovojzemlji jo{ uvek koriste mnogi neromi, sinonim za prosjaka,lopova, parazita... Od po~etka 20. vijeka u zemljama engleskoggovornog podru~ja uobi~ajen je izraz gipsy izveden iz rije~iegiptyan, jer se smatralo da Romi poti~u iz Egipta. Lingvisti~kidokazi ukazuju na to da Romi poti~u iz Indije.

“Ja sam 1996. godine sagradio jednu od prvih palata”,kaè Para{iv, pokazuju}i glavom prema svom domu u stilu vile,bajkovitoj predimenzioniranoj gra|evini obloènoj sivim i bijelimmermerom, sa balkonima na svakom }o{ku. Imena njegovedjece, Luigi i Petu, ispisana su na vrhu kule prekrivene listovimakalaja. “Moji sinovi èle da sru{e ovu ku}u i izgrade novu,druga~ijeg oblika; kaù da je ova demode.” Para{iv slijeèramenima. “Ako moji sinovi to èle, onda u redu.”

Sa samo jednim spratom, Para{ivova vila je skromna. Uju`nom dijelu grada, romskom okrugu, namnoìle su seogromne ~etvorospratne palate ukra{ene stubovima. Njihov stilse moè nazvati monumentalnim. Tu su potom i ku}e ukorporativnom stilu, sa zidovima od zakrivljenog refleksivnogstakla; plemi}ki zamak sa grudobranima i balkonima u boji{erbeta, poredanim poput loà u operi; i {vajcarska koliba, sastrmim krovom i patuljcima na trijemu. To je nesputano kitnjastaarhitektura, po ukusu razmetljivih novobogata{a. Sve u svemu,oko stotinu romskih palata je izniklo u ina~e turobnomprovincijskom gradi}u sa 5.000 stanovnika, oko 80 kilometarajugozapadno od prijestonice Bukure{ta. Oko tre}inu populacije~ine Romi. Nisu svi oni bogati, ali je bogatih Roma tu dovoljnoda ovaj grad bude neobi~an i nepobitan simbol njihovogetni~kog ponosa.

Bogati Romi, djeluje kao {tamparska gre{ka, podrugljiva{ala. Mnogi od dva miliona Roma, koliko se procjenjuje da ihima u Rumuniji, {to je oko 10 posto populacije, ìve siroma{noi te{ko, a njihove zajednice nekako opstaju u sirotinjskimgradskim ~etvrtima ili u kartonskim naseljima na obodimagradova. Istu sudbinu imaju i ostali Romi u cijeloj isto~nojEvropi, gdje su ovi nekada{nji polunomadi prezrena nià klasa,specifi~na po siroma{tvu, nedostatku obrazovanja i tvrdoglavojizolovanosti.

Za mnoge ga|e, kako Romi nazivaju nerome, palate Roma izBuzeskua su trn u oku, razmetanje nezasluènim bogatstvom.îni se, me|utim, da romskoj eliti uop{te nije stalo do toga daimpresionira strance. Pa, odakle poti~e sve to bogatstvo? “Odtrgovine metalima”, kaè jednostavno jedan lokalni Rom. �

P U T O K O S V I J E T APriredio: Nedim Hasi}

CRNA:CRNA.qxd 3.10.2012 21:56

Dr. Elvedin Grabovica -Uredni{tvu

Sanjin Borčak nije mojvozač, niti je moj stalni prati-lac, niti uposlenik Javnogpreduzeća ElektroprivredaBiH d.d. Sarajevo

(“U dvije policijske akcije uhap{eni pri-jatelji i radne kolege SDP-ovaca DamiraHadì}a, Anera [umana i ElvedinaGrabovice”, SB, br. 829)

Povodom neta~nih i tendencioznih na vo daiznesenih u Nezavisnoj informa tiv noj reviji“Slobodna Bosna” broj 829, u tekstu podnaslovom “U dvije policijske ak cije uhap{eniprijatelji i radne kolege SDP-ovaca DamiraHad i}a, Anera [umana i Elvedina Grabovice”,autorice Suzane Mijatovi}, zahtijevam da seobjavi sljede}i demanti.

U cilju potpune i istinite informiranostijavnosti, smatram potrebnim ista}i da SanjinBor~ak, uhap{en u policijskoj akciji MUP-aRepublike Srpske, a protiv kojeg, kako jenavedeno u tekstu, Okru`no Tuìla{tvo uIsto~nom Sarajevu vodi istragu za kaznenodjelo iznude i zelena{tva nije moj voza~, niti jemoj stalni pratilac, pa prema tome, nije nitiuposlenik Javnog preduze}a ElektroprivredaBiH d.d. Sarajevo. [tavi{e, isti~em da uop}e nepoznajem Bor~ak Sanjina.

Neistiniti i neta~ni navodi autorice tekstaSuzane Mijatovi} da je uhap{eni Sanjin Bor~akzaposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d. –Sarajevo kao moj voza~, te da je bioangaòvan kao moj stalni pratilac, preds tavljajuudar na moj li~ni i moralni integritet, a {to zaposljedicu ima povredu moga ugleda u javnosti.Dakle, sasvim je jasno da izneseni navodi nisuzasnovani na istinitim informacijama, ve} napretpo stav kama i neprovjerenim informa -cijama, pa budu}i da sam, kao generalnidirektor Javnog predu ze}a Elektroprivreda BiHd.d. Sarajevo, izloèn sudu javnosti, istinesumnjivo predstavljaju povredu mog ugleda.

Osim navedenog, ukazao bih i da autoricateksta Suzana Mijatovi} u tekstu iznosikontradiktorne ~injenice - navod da je SanjinBor~ak uposlenik JP Elektroprivreda BiH d.d.Sarajevo i izjavu uhap{enog Bor~aka da jeuposlenik u caffeu “Prego”, a {to opet jasnoukazuje da autorica nije postupala shodnoprofesionalnim standar dima i obavezi daprethodno provjeri istin itost iznesenih navoda.

Smatram posebno uvredljivim isticanjemoje fotografije u prvom planu u okviru spornog~lanka, a {to bi moglo javnost navesti na za -klju~ak moje povezanosti sa osobama sklonimkriminalnim radnjama i osumnji~enima zaizvr{enje krivi~nih djela.

Dr. Elvedin Grabovica

Goran Simi} - Uredni{tvu

Istom sudu kojem me jeSidran tužio namjeravamda uputim tužbu protivSidrana zbog ugrožavanjaživota mene i moje djece,zbog javno objavljenogpoziva na linč mene lično

(“Sidran vs. Simi}: Ko je kome povrijedio ~ast”, SB, br. 827)

Nimalo me nije iznenadila potreba daknji evnik Abdulah Sidran svoje du{evne bolipoku{ava naplatiti sudskim putem tu iv{i meSudu BiH. Raspored koraka je o~ito pobrkan jero{te}eni mahom prvo poteù tu`bu protiv listakoji je objavio du{ebolni tekst, no to je ipak boljeostaviti advokatima. Do sada su se te naplateza du{evnu bol po tradiciji odvijale na relacijipisac-izdava~, no vjerovatno je uvo|enjemPDV-a knjiàrima do{lo do zastoja pa jefinansijska strategija knji evnika preusmjerenana pisce koji ive u dràvama sa sretnijomekonomijom. To potpuno razumijem jerbosanskohercegova~ki emigranti ionakopopunjavaju jednu tre}inu budèta na{edomovine. To razumijem, ali ne prihvatam. Nepada mi na pamet da tje{im Sidrana sa 3000KM tako da sam odlu~io, ukoliko bh. sudstvoodlu~i da knji evnikovu bol izvaga novcem, da}u radije Sidranovu bol odrobijati i tako namiritidu{evnu bol sa mojom boli iza re{etaka. [tetabi bilo tolike pare staviti u ruke piscu kojemsigurno ne}e pasti na pamet da te pareupotrijebi kao ulog za osnivanje “Dru{tva zaZa{titu lika i djela A. Sidrana“, pogotovo {tosli~na dru{tva ve} postoje nakon rata i uz tosavr{eno finansijski posluju. Isplatiti Sidranu3000 KM bilo bi isto kao isplatiti od{tetuupravniku logora jer ga je logora{ pogre{nopogledao.

Ve} sam negdje u {tampi pomenuo damome tu itelju ne}u dozvoliti da povu~e tu`bujer namjeravam da istom Sudu uputim tu`buprotiv Sidrana zbog ugroàvanja ivota mene imoje djece, zbog javno objavljenog poziva nalin~ mene li~no. Mojim slu~ajem se ne}e bavitiadvokati koji }e pregovarati o cijeni bola naosnovu pasusa iz intervjua datog SlobodnojBosni ve} pozivom na ubistvo.

Ako ni zbog ~ega, kolegi piscu AbdulahuSidranu sam zahvalan {to je reaktualizirao svojtekst iz “Oslobo|enja“ 1993. godine koji samradije prepri~avao nego citirao jer mi godinamastoji kao mu~nina u stomaku. Va`nost togateksta sam minimalizirao godinama smatraju}ida drami mira u BiH ne}e pomo}i mojeposezanje za tamnom stranom ionako najc r -njeg perioda u istoriji BiH u smislu pra{tanja.Kopiju Sidranove kolumne koju su svi

mentalno normalni pisci protuma~ili kao pozivna moje smaknu}e (a puno je ìvih svjedokakoji to mogu potvrditi na Sudu) stavio sam adacta sve dok faksimil nije javno objavljen prijeneki dan zahvaljuju}i memoriji samih novinara.Naravno, samo oni koji su poput mene i mojedjece pro{li sarajevski uàs od 1992. do 1995.mogu izme|u linija Sidranovog teksta shvatitikoju koli~inu bola sam morao u sebi savladatikad sam nakon toga teksta iza ulaznih vratastana stavljao zamrziva~ ili kad sam svojojdje~ici obja{njavao kako da pobjegnu na tavanako za~uju pucnjeve kala{njikova. USidranovom tekstu koji me izjedna~ava saKaradì}em to se ne moè pro~itati jer nije biopri toj pameti da shvati kako je svaka njegovarije~ bila ravna legalizaciji metka nekog ko sesa Sidranovim tekstom u ruci osje}aopozvanim da prolivenu muslimansku krv namirinad sarajevskim Srbinom, makar on biopjesnik, makar on bio nepopravljivi bh. patriota.U tom sarajevskom haosu gubila se glava zapogre{an pogled ako nisi Musliman a Srbi iHrvati su uvijek stajali na repu reda zahumanitarnu pomo}. Sidranu nije bilo napameti da shvati kako se stavio u pozicijuGebelsa pozivaju}i na ujedinjeni patriotskifront pisce i gra|ane, defini{u}i na najopasnijina~in razliku izme|u “~etnika“ i “Srba“. Jo{uvijek mi stoji mu~nina u stomaku zbog toga{to je moj kolega pisac uzeo sebi pravo dapravi distinkciju izme|u svojih i drugih zab o -ravljaju}i da su mu do po~etka bosanskoggra|anskog rata najbolji prijatelji bili oni koji }esvojim u~e{}em legalizovati sve one granatekoje su pobile 11.000 na{ih sugra|ana, odkojih pola njih nije saznalo koje su nacije dok ihnisu sahranili. Kako se moj kolega pisac nijenikada izjasnio kad je na sjeverne granice BiHnagrnula Hrvatska vojska sa ciljem da prisvojiteritorij, ili kad su iz Sarajeva misti~no nestajaliSrbi na putu ka Kazanima? Ja sam tri puta i{aona razgovor sa predsjednikom Izetbegovi}emmole}i ga da ne dozvoli da gubimo multik u -lturnu bitku iznutra kad je dobijamo spolja. Mojkolega pisac je vjerovatno bio skloniji da ~ekaku}i kad }e mu lokalni zlo~inac ]elo poslati pokuriru bocu viskija i konzerve.

Kako ne bih svoje memorije na Sidranovtekst pretvarao u vlastitu grobnicu, taj kom e -ntar iz “Oslobo|enja“ sam poslao na ekspertizustru~njacima koji su potvrdili ono o ~emu sadpri~am.

Naravno, tekst sam poslao Agenciji zaprevo|enje jer mislim da bi ga trebala imatiudruènja i svjetske organizacije koje se bavejavnom rije~ju kao podstreka~em za zlo~in.

Kako rekoh, na po~etku pisma ja se u prvojfazi ve} vidim iza re{etaka. Lijepo bi bilo imatikolegu pisca u }eliji pored mene. U drugoj fazi,nakon {to odrobijam dug od 3000 KM, nisamsiguran da }u biti finansijski sposoban putovatitako daleko da svome kolegi piscu odnesemcigarete.

Goran Simi}, pisac


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 3.10.2012 16:10

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Omot-4:CRNA.qxd 2.10.2012 12:57 Page 78

Slobodna Bosna 830

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 830