Slobodna Bosna 959

www.slobodna-bosna.ba

VLADA FEDERACIJE U PRI^UVI: SRBI PONOVO KRIVI

SRPSKI TU@ITELJ ZA SB

POHAPSI]EMO SVEUPRKOS TOMISLAVU NIKOLI]U

ISPRAVNA-oglasi sedmica-953:ISPRAVNA-oglasi.qxd 10.2.2015 14:14 Page 1

FEDERALNA PAT POZICIJA KOALICIONA „TROJKA“ PRED RASPADOMSukob DF-a i HDZ-a oko srpskih pozicija unovoj Vladi Federacije BiH paralizirao jenastavak pregovora i ugrozio opstanakkoalicione „trojke“: Slobodna Bosna otkriva{ta stoji u pozadini sukoba Kom{i}a iôvi}a, i analizira ko }e biti odgovoran zakrah federalne vlasti

OBRAÛN SARAJEVSKEMAFIJE U ISTANBULU SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI] (II)Nakon {to je prvog dana svjedo~enja naOsnovnom sudu u Pri{tini [EJLA JUGO-TURKOVI] govorila o tajnim vezamanjezinog biv{eg {efa, ali i bliskog prijateljaFAHRUDINA RADONÎ]A i optuènogNASERA KELMENDIJA, u nastavku jesu|enja svjedokinja iz Sarajeva odgovaralana pitanja ameri~kog tuìtelja ANDREWAHUGHESA o RAMIZU DELALI]U ]ELI:biv{a je novinarka AVAZA ispri~ala za{to suse u Turskoj sukobili Ramiz Delali} i bra}aGA[I, koje je tajne dokumente skrivao ]eloi za{to je od navodno kompromitiraju}edokumentacije strahovao Radon~i}

BH. BIZNIS ANTEMARKOVI]A(RUKO)VODSTVO ZA PROPASTFirma posljednjeg jugoslovenskogpremijera ANTE MARKOVI]A, „Tehel“,specijalizirana za gradnju hidroelektrana,uglavnom se bavila stanogradnjom. Tehelje izgradio prvi apartmanski objekat naBjela{nici, a u strogom centru Sarajevaizgradio je tri poslovno-stambene zgrade,gdje je kvadratni metar stambenogprostora prodavan po cijeni od 5.000 KM.Ubrzo nakon smrti Ante Markovi}a njegovafirma doìvjela je sudbinu zemlje ~iji jepremijer bio – raspala se i propala, anasljednicima su ostala dugovanja

I PAD JE SLETPRIÂ O RANJENOJ STRANCINa ~elu bosanskohercegova~kog SDP-anikada nije bila osoba nebo{nja~ke nacio -nalnosti; da li }e se to promijeniti, {ta seuop{te de{ava u ovoj stranci, ali i {ta }ede{avati na narednom Kongresu, dozna je -mo od na{eg saradnika

SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNENAD BO[NJACIMAOTVARANJE SREBRENICE I [TRBACABruno Vekari}, postupaju}i tuìlac upredmetu Srebrenica i [trpci i zamjenikglavnog tuìoca za ratne zlo~ine, zaSlobodnu Bosnu govori za{to se u Srbijitek sada „otvaraju“ zlo~ini po~injeni uSrebrenici, opstrukcijama i pritiscima kojeTuìla{tvo trpi od predsjednika TomislavaNikoli}a, prijetnjama koje stiù odpatriotskog bloka i (ne)spremnosti Srbijeda se suo~i sa zlo~inima u Srebrenici i[trpcima

KADROVSKA SLIKADEMOKRATSKE FRONTEODABRAO MORRIS POWERNakon {to je Demokratska fronta postavilaSAMERA RE[IDATA, najprije za predsjed nikaKantonalnog odbora u Sarajevu, a onda i zaministra kulture i sporta u Vladi Sarajevskogkantona, ~ak su se i najl ojal niji ~lanovi testranke zapitali ~ime je biv{i turisti~ki vodi~ ivlasnik agencije „Sol Azur“ zadu io @ELJKAKOM[I]A; „misteriju“ je rije{io strana~ki lider,pred oktobarske izbo re, kada je priznao da jeRe{idat izbor nje go vog prijatelja MORRISAPOWERA, ali nije objasnio kako je taj kontro -verzni diplo mata, ~ija je karijera u OHR-uneslavno okon~ana, postao jedan od naj utje -cajnih ~lanova DF-a, koji je Kom{i}a zbli io i sBAKIROM ALISPAHI]EM

NOVE SNSD-ove AFERE POVLAÊNJE DODIKOVIH KUMOVA NA REZERVNE POLO@AJE RANKO [KRBI] i MILE RADI[I], kumovipredsjednika RS-a MILORADA DODIKA,ovih dana su se zbog kriminalnih radnjimorali povu}i, jedan sa ambasadorskogmjesta u Srbiji a drugi iz RS-a izbjegava-ju}i zatvorsku kaznu; na{a novinarka otkri-va na koji na~in Dodik {titi svoje kumove iko }e biti postavljen za ambasadora BiH uBeogradu

26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

20

24

26

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

36

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 26.3.2015 1:31

SLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.4

GOLI I BOSI]

Lider SDS-aMladen Bosi}pozvao gra|aneda ne pla}ajuRTV pretplatuDopredsjedavaju}i Predstavni~kogdoma Parlamenta BiH i predsjednikSDS-a Mladen Bosi} smatra dagra|ani ne trebaju pla}ati RTVtaksu jer je Radio-televizijaRepublike Srpske, jedan od javnihemitera, “strana~ki javni servisSaveza nezavisnihsocijaldemokrata “. “Zbog toga nije pravedno daostali gra|ani koji nisu ~lanoviSNSD-a pla}aju RTV taksu”,rekao je Bosi}, obe}av{i dazastupnici SDS-a ne}e glasati zaprijedlog da se za jo{ {est mjeseciproduì odluka o ubiranju RTVtakse putem telekom operatera. Aran`man o ubiranju pretplateputem telekoma isti~e 26. aprila iako se do tog datuma ne obnoviugovor ili se ne prona|e nekodrugo rje{enje, javnim servsimaprijeti finansijski kolaps.

(M.A.)

Iako broji posljednje dane tehni~kogmandata, federalni premijer NNermin Nik{i}povukao je na posljednjoj sjednici VladeFBiH potez koji bi ga u svakoj zakonskiure|enoj dràvi stajao kaznene prijave.Nik{i} je, naime, u srijedu, 25. marta, udogovoru sa svojim strana~kim kolegama,ministrima iz SDP-a, na dnevni red sjednicefederalne Vlade stavio odluku Op}inskogsuda u Sarajevu o ponovnom imenovanjuDragana Luka~a na du`nost direktoraFederalne uprave policije (FUP). Kako je,me|utim, ~ak i studentima prava (apremijer je nekakav diplomirani pravnik)znano da se sudske odluke ne smijukomentirati i politi~ki osporavati, nego semoraju provesti, Nermin Nik{i} se poku{aosakriti iza „kolektivne odgovornosti“. Takoje inicirao da se o Rje{enju o imenovanjuDragana Luka~a za direktora FUP-a, koje jedoneseno na temelju sudske odluke, izjasnicijela federalna Vlada, a potom je prijedlog,o~ekivano, ve}inom glasova odba~en.

Rje{enje o (re)imenovanju DraganaLuka~a na du`nost direktora federalnepolicije Op}inski sud u Sarajevu donio jejo{ 13. marta, i tada je federalnoj Vladinaloèno da odmah provede odluku ~lanovaNezavisnog odbora. Sudska odluka, ipak,nije izvr{ena, nego je premijer Nik{i} 19.marta sazvao hitnu sjednicu VladeFederacije BiH na kojoj je donesen„Odgovor na Rje{enje“. Potom je Op}inskisud u Sarajevu 23. marta donio Rje{enje oizvr{enju, odnosno, zatraìo hitnoimenovanje Luka~a, ali je premijer Nik{i},uz pomo} njemu odanih federalnihministara, odbio da postupi po nare|enju.Budu}i da je u posljednjem Rje{enjupredsjednik Vlade FBiH upozoren da }e, uslu~aju nepo{tivanja sudske odluke, kaoodgovorna osoba morati platiti kaznu od5.000 KM, ostaje da se vidi ho}e li NerminNik{i} zbog nezakonitih odluka platiti izsvog dèpa, ili iz federalnog prora~una.

S. Mijatovi}

TEHNIČKE GREŠKE U TEHNIČKOM MANDATU

MINI MARKET

PRIZNAJEM SAMO SUD SVOJE PARTIJERje{enje o imenovanju Dragana Luka~a premijer Nermin Nik{i} je stavio na dnevni red sjed-nice Vlade FBiH, nakon ~ega je prijedlog, o~ekivano, odba~en

Nermin Nikšić odbio provestisudsku odluku o imenovanjuDragana Lukača za direktora

federalne policije

Mladen Bosi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.3.2015 2:46

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI]


ODBIO JER NIJE DOBIO

Lider SBB-aFahrudinRadon~i} tvrdida je odbiopoziv da sudjeluje u formiranju vlasti Predsjednik Saveza za boljubudu}nost BiH Fahrudin Radon~i}rekao je da je SBB odbio da kaonajja~a stranka BiH iz opozicijesudjeluje u formiranju vlasti, jer znada “SDA i DF nemaju demokratskikapacitet da naprave efikasnuvlast”.Nije valjda da Radon~i} i daljevjeruje kako demokratski kapacitetda napravi efikasnu vlast imajuSBB i SDP, jer tre}a kombinacijanaprosto ne postoji. Koaliciju SBB-ai SDP-a ve} smo vidjeli na djelu2012. godine i ba{ se i nisuproslavili.A ostaje nejasno i ko je i kadapozvao SBB da sudjeluje uformiranju vlast nakon izbora 2014.godine, a {to je Radon~i} navodnoodbio. Da bi se poziv odbio,prethodno mora biti upu}en, akoliko nam je poznato, SBBFahrudina Rado~i}a takav pozivnikada nije dobio ni iz SDA ni iz DF-a…

(S.B.)

MINI MARKET

Sjednica ParlamentaFederacije BiH

SRCE U GRLUFahrudin Radon~i}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 26.3.2015 2:46

ČETVRTAK,19. MART

DUBRAVKO ÂMPARA, dràvnituìtelj, uputio dvojicu policajaca da istraè iizuzmu inkriminirane tekstove u Avazu,odnosno Avazovom Expressu. Nisam ba{toliko lo{, a nisam ni dobar sa Dudomâmparom da bih ga mogao ubijediti da je to,u najmanju ruku, neinteligentan, nepametan~in. Od tog medijskog sme}a, Radon~i}evogtrasha svako se normalan i priseban navrijeme distancirao. Ima jedna zgodna pri~aod koje se sva{ta moè napraviti ako nekogho}e{ kompromitirati, ole{iti. Zvalo menenakon neke tv emisije, na Pinku mislim, dabudem na after partyju; sekunda mi nijetrebala da prokljuvim da tu meni mjesto nije.Dràvni tuìtelj Dubravko âmpara je o~ito,iz samo uvjer enja ili osje}aja nadmo}i,napravio krivi korak, a to u vu~ija vremenazna biti jako, jako te{ko ka`njeno. Kadaodlu~im da odem negdje me|u bandite,nesolidan i neuredan svijet, to sigurno ne}ebiti milje koji tvore Lajla Torlak, SenadZaimovi}, Neven Kulenovi} i ostale cvje}keparazitsk -krvopijskog profila.

PETAK, 20. MART

Realno gledano, slom, izborni debaklvlasti Alijanse za promjene, jedne ~udne,prili~no neprirodne, ali obe}avaju}e, i {to jenajva`nije (u tom trenutku) nekorumpiranevlasti po~eo je u prolje}e 2002. godine, kadaje tada opoziciona SDA organiziralamasovne bora~ke prosvjede u Sarajevu,pred zgradom zajedni~kih institucija. Na

urlanje, poziv na lin~ hiljada ozloje|enih iideolo{ki/strana~ki izdresiranih boraca,tada{nji {ef dràvne vlasti ZLATKOLAGUMD@IJA je emotivno reagirao: „„Ovuzgradu (Skup{tinu BiH) nisu uspjeli zapaliti~etnici, pa ne}ete ni vi!“

„Lagumdìja izjedna~io ratne heroje sa~etnicima“, vri{talo je danima sa naslovnihstrana SDA-ovskog batina{kog biltenaDnevnog avaza; bio je to kraj te vlasti, {to}e nekoliko mjeseci kasnije, na izborima,biti i formalizirano...

Nekoliko godina kasnije, ozloje|eni,obespravljeni borci u nezadrìvom PTS-pe -o vskom stampedu zapalili su VladuFederacije. Niko nije odgovarao za to te{kokrivi~no djelo, premda su po~initelji jakodobro poznati nadle`nim organima gonjenja.Kolovo|a i podstreka~ bio je DDèvad Ra|o,nekada{nji oficir/ potpo ru~ nik JNA, kasnijebrigadir ABiH, rasho dovan i penzionisan u35-oj godini ìvota, poslanik Radon~i}evogSBB-a u Skup{tini Kantona Sarajevo.

Prosvjedi ratnih vojnih invalida u Zagrebu,vi{emjese~ni desni~arski uli~arski performanskoji bitno ubrzava nervozu i usporavanormalizaciju dru{tva u susjednoj dràvi,elemantarni je pu~isti~ki, dakle nelegalni, ~inru{enja legitimne vlasti u susjednoj dràvi.Svako malo prosvjednike u uzvratnimposjetama obilazi i teto{i predsjednicaHrvatske KOLINDA GRA BAR KITAR -OVI]. (Znatel’ pri~u o \uri Glogo{kom, i jasam je tek onomad ~uo“, od kolege novinaraDRAGE HEDLA; o neustra{ivom branitelju,kasnije darov itom, prepredenom manipu -latoru, trgovcu vlastitom tragedijom).

Podsjeti me to na jednu morbidnu ratnuepizodu: ratni vojni invalidi iz RepublikeSrpske, njih nekoliko hiljada traìli su na


DUBRAVKO ČAMPARA,državni tužitelj, uputio dvojicupolicajaca da istraže i izuzmuinkriminirane tekstove uAvazu, odnosno AvazovomExpressu. Nisam baš tolikološ, a nisam ni dobar saDudom Čamparom da bih gamogao ubijediti da je to, u naj-manju ruku, neinteligentan,nepametan čin. Od tog medij -skog smeća, Radončićevogtrasha svako se normalan ipriseban na vrijeme distanci-rao. Ima jedna zgodna pričaod koje se svašta moženapraviti ako nekog hoćeškompromitirati, olešiti. Zvalomene nakon neke tv emisije,na Pinku mislim, da budem naafter partyju; sekunda mi nijetrebala da prokljuvim da tumeni mjesto nije. Državnitužitelj Dubravko Čampara jeočito, iz samo uvjer enja iliosjećaja nadmoći, napraviokrivi korak, a to u vučija vre-mena zna biti jako, jako teškokažnjeno

RASPRODAJA [EGEHaustorska strategija gospodina Kom{i}a

Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 2:45

ulici pravdu, socijalnu za{titu, „dostojan -stvo“. U ime vlasti RS-a obratila im se prvadama tog entiteta BILJANA PLAV[I]:„Dragi moji invalidi, drago mi je da vasvidim u ovolikom broju“...

SUBOTA, 21. MART

Nadam se da je NENAD JANKOVI]prodajom svoje knjige pokrpio sve ra~unekoje je ostao duàn u Beogradu. U dana{njojemisiji na RTS-u doktor Karajli} brbljaneselektivno, samoubila~ki. Pi{e doktor Nele,za koga nije ustanovljeno da li je zavr{io i{taosim gimnazije, iz Beograda sam sebi pismo:“Dete moje”, pi{e stari kenjac Karajli} sebikad je imao sedam godina, ““tvoja najve}agre{ka je {to si ro|en u Sarajevu. Da si ro|enu New Yorku, bio bi Iggy Pop, da si ro|en uLondonu, zvao bi se David Bowie, ali eto ti siro|en u Sarajevu.” A da je ro|en u Drvaru,gdje je ro|en njegov tata-babo SSr|an, koji jetokom rata u Sarajevu uìvao svaku vrstupa`nje kom{ija, studenata, poznanika, to bi,generalno gledano, bilo ohrabruju}e. Problems tim Nenadom Jankovi}em je malecak, alibolan: rije~ je o nekreativnom, neprodu -ktivnom tambura{u.

NEDJELJA, 22. MART

Prebogat, gust, uzbudljiv sportski dankoji je po~eo jutro{njim damatur{kinevjerojatnim obra~unima najboljih svjet -skih skija{ica, TTine Maze i AAnne Feninger,potom skija{a MMarcela Hirschera i FFelixaNeurethera, nastavio se vite{kim pobjedo -nosnim porazom Slovenca PPetera Prevcana leta~kim nadmetanjima u rodnoj muPlanici i na kraju za{e}eren veli~anstvenimnogometnim „El Clasicom“ u Barceloni,prekinuo sam tek jednom, mogu}e i dvaputa. Gledao sam, naime, sa rado{}u,uzbu|enjem i skru{eno{}u na Hrvatskojteleviziji izbor fra IVICE PETENJAKA zabiskupa Kr~ke biskupije. Te katoli~keprocesije znaju ponekad biti dosadnije iduè od „na{ih“ beskrajnih teravija; teàkje problem i izazov za sve vjerske zajednicekako izbje}i sakralizaciju, odnosnokanonizaciju banalnosti. (Nekad je negdjefra Petenjak kazao da ja i nisam ba{ tolikolo{ ~ovjek koliko se ~ini na prvi pogled.)

Na dana{njoj sve~anosti, pored svihvatikansko-hrvatsko-bosanskih uglednika,nazo~e i tata i mama biskupa Petenjaka. ““A{ta o~ekujete od va{eg sina?”, pita jednatelevizija tatu, koji je stigao iz \akova.Kaè tata i tu me za sva vremena na svojustranu svrsta: ““O~ekujem da bude normalani da nikad nikom ni{ta naào ne u~ini.”Klima glavom i podràva supruga, mamarecentnog biskupa. Nikad na Pagu nisambio, ali ako me iznevjeri moj agnosti~kirefleks, eto me brè-bolje da mi biskup

Petenjak prou~i Fatihu.

PONEDJELJAK, 23. MART

U briljantnom dokumentarnom filmu“Pedeset godina argumenata” veliki, uz CClintaEastwooda najstariji i najva`niji ìvu}ireditelj MARTIN SCORSESE pravi pri~u opedeset godina postojanja medijske biblije,New York Review Booka. Malo je prostorada bi se u najkra}im crtama prepri~alo kako jeNRB kreirao i utjecao na najva`nije dru{tvenei kulturne doga|aje, ne samo u Americi, u tihjubilarnih 50 godina. U jednoj sceni, hajdemoje nasumice uzeti, èstoko se sva|aju,{ezdesetih godina pro{log stolje}a, tadanajva`niji pisac u SAD-u NNorman Mailer iprelijepa ènska aktivistica SSusan Sontag. Isve je u Scorseseovom filmu uzbudljivo,opominju}e i ta~no, plasti~an primjer je kakoje VVaclav Havel, dugogodi{nji suradnik NewYork Review Booka, dobio najva`niju bitku usvojoj domovini ê{koj i poru~io sa balkona:“Nikoga ne}emo hapsiti i ni{ta ne}emozabranjivati”. I, naàlost, Scorseseov film sezavr{ava ovdje, u na{em dvori{tu. Narator,dok gori Vije}nica, govori: “Stra{ankulturocid po~inile su srpske nadNacionalnom bibliotekom BiH koju suzapalili.Gra|ani Sarajeva u kolonama suspa{avali knjige i kulturno blago. Prilikomspa{avanja knjiga iz Nacionalne bibliotekeubijena je Aida Buturovi}.” [ta god ko mislioi pri~ao, taj dio na{e povijesti pro{ao je krozruke stotine producenata, tehni~ara,pomo}nih radnika u enormno zahtjevnojprodukciji. [to se mene ti~e, vi{estruko jeva`nije, a i ta~nije, {ta o paljenju Vije}nice imiliona knjiga u njoj misli Martin Scorsese,nego {ta ne misli EEmir Kusturica i njegovodru{tvo iz }o{ka.

UTORAK, 24. MART

Ispostavilo se, sre}om, da napada~ naELIJA TAUBERA, va`nu i dragocjenujavnu i znanstvenu li~nost u Sarajevu, nijepo~inio nikakav antisemita, nego je rije~ o„policiji odranije poznatom kriminalcu“,po~initelju niza krivi~nih djela, poredostalih i poku{aja ubojstva. Motiv jeimovinsko-pravne naravi, opet pona vljam,na svu sre}u. Kako neko ko je takoklasificiran nije iza re{etaka, negoslobodno hoda i zavodi svoju pravdubuzdovanima, odgovor duguju, prije svega,pravosudne institucije. U dva, u tri dana uSarajevu je po~injeno sedam-osamozbiljnih razbojni{tava, pucnjava, ranja -vanja, „prostrijelnih rana“, „iznuda“ i ~egasve ve} ne; policija je ve}inu tih zlo~ina,zapravo sve, rasvijetlila. Nije nimalo uredu da neko ustrijeli NISKU KARKELJUu njegovom kafi}u; nije, me|utim, tako|erprihvatljivo da je Karkelja nakon svih

zlodjela koje je po~inio slobodan gra|anin.„\e si, haveru“, presrete me danas na

ulici poznanik, nesta{an i plahovit,osu|enik za najteà mogu}a krivi~na djela,koji jednu teretnu kaznu izdràva u zatvoru„poluotvorenog tipa“ na Igmanu. „„Tu sam,|e }u biti“, poku{avam se izvu}i. „„Manema te, buraz, ko turpije u zatvoru“...

SRIJEDA, 25. MART

Gledao sam neki dan na jednoj televizijireportaù, lijepo upakarinu, gledljivu,edukativnu reportaù o funkcioniranjuHidroelekrane u Jablanici; taj red, preda -nost, posve}enost, spartanska discip lina,odgovornost, pamet je ~udesna. Negdjetokom rata, ‘93 godine, u vrijeme kad jedoktor RRedò Bajrovi} ve} odavno smjestiofamiliju u Tursku, dvoje mojih kolega su izvedra neba, padobranski upali u direkcijuHidroelektrane u Jablanici. Ne znam kolikoje pristojno, diskretno ili indiskretno, alimoram to ispri~ati. Direktor Hidroelektraneu Jablanici testirao je znanje novinara SB oelementarnim, skoro dje~ijim ~injenicama ostruji, ~isto da bi znao pri~a li savanturistima ili ozbiljnim istraìva~ima.

“[ta je napon?”, pitao je direktorHidroelektrane, recimo da se zvao ]osi}, amo`da i nije. Moja kolegica to nije znala, alije znao kolega koji je bezuspje{no poku{aoprije rata studirati elektrotehniku isamouvjereno odgovorio: ““Napon je razlikakapaciteta.” Doti~ni direktor, hala mu vjera,otjera kolegicu koja ne zna, a zadrì kolegukoji zna {ta je napon. To bi trebao bitiobrazac, matrica za svaku vrstu novinarskog,javnog anga`mana. Brbljaju dva danalogoreji~nim frazetinama dvojica nao~itihneradnika EMIR SULJAGI], budu}i domi -nistar odbrane (za kojeg ne znam je li sluìoikakvu vojsku ikad), i REUF BAJROVI] uime DF-a kako su zafrkani, zeznuti,prevareni od svih, od Izetbegovi}a, ôvi}apa nadalje. Bezveze mi pade na pametmo`da i va`no pitanje, da li je onaj ko je ukadrovskoj kriàljci, premetaljci ReufaBajrovi}a predloìo za ministra energetike ufederalnoj Vladi, dakle struje, upitaoprofesora doktora specijaliziranog za ljudskaprava zna li {ta je napon. Sve je meniporedano, jasno mi je i poznato na kakvim setankim kadrovskim granama odràva SDA ine dvojim o politi~koj filozofiji koju je ukoalicijiski brod unio DDragan ôvi}. Ostajesamo jedan problem: za{to je DF na tajnacionalisti~ki izazov odgovorio prizemno,neadekvatno? Valjda razlika potencijala! �

P.S. Ovaj tekst nov~ano je pomogao Glavniodbor SDA BiH, kao i kantonalni odbori SDA;

prema tome tekst ne odraàva ve}inskomi{ljenje urednika i novinara Slobodne

Bosne, i treba ga smatrati ishitrenim ~inomautora, sa ciljem da uskome{a odnose u

Vladi FBiH.


Heftarica-A:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 2:45

Prema podacima Centralne bankeBosne i Hercegovine, mjesec februar ucjelini karakteri{e rast deviznih rezervikoji iznosi 48,02 mil. KM, odnosnoprocentualno izra eno 0,62% (krajfebruara u odnosu na kraj januara). Ufebruaru je ostvaren pozitivan saldoprodaje i kupovine KM prema komerci-jalnim bankama koji iznosi 52,79 mil.KM. U februaru je za potrebeservisiranja spoljnog javnog dugaukupno pla}eno 25,58 mil. KM(podatak Odjeljenja za servisiranjejavnog duga BiH).

Ukupne devizne rezerve po~etkomfebruara nastavljaju trend pada izprethodnog perioda i 06.02. dostiù nivood 7.736,35 mil KM, {to predstavljaminimum deviznih rezervi u posmatra-nom mjesecu. Nakon toga, ukupne

devizne rezerve, uz dnevne oscilacije,biljeè rast sve do kraja mjeseca kadadostiù nivo 7.843,09 (28.02.) {topredstavlja maksimum deviznih rezerviu mjesecu februaru.

U februaru ukupne devizne rezerve

su se u prosjeku kretale oko 7.783,17mil. ekv. KM, {to je za 72,55 mil. KMmanje nego u prethodnom mjesecu.

Kretanje ukupnih deviznih rezervitokom posmatranog mjeseca je prika-zano na grafikonu.

Kretanje ukupnih deviznih rezervi u februaru 2015. godine

Depoziti stanovni{tva su nastaviliraniji trend kontinuiranog rasta i ufebruaru su dostigli novu rekordnuvrijednost od 9,256 milijardi KM,odnosno narasli su po me|ugodi{njojstopi od 9,6%. Primje}uje se da su svidepoziti od Bobar banke, koje jeAgencija za osiguranje depozita isplatila{tedi{ama, ponovo vra}eni u drugebanke, te nije do{lo do smanjenjadepozita nakon ovih isplata. Namjese~nom nivou, depoziti su porasli za98 miliona, a pri tome su depoziti u KMrasli znatno vi{e (porast 73 miliona KM),u odnosu na devizne depozite (porast

25 miliona KM). U pogledu ro~nestrukture, dugoro~ni depoziti su narasliza samo 23 miliona KM, dok su depozitisa kra}om ro~no{}u i oni koji se koristeza teku}e transakcije porasli za 75miliona KM. Stoga, uprkos stalnomporastu depozita, banke ipak ne dobijajustabilne izvore finansiranja za svojekreditne aktivnosti, jer je ve}ina rastadepozita skoncentrisano u kategorijamadepozita sa kratkim rokom dospije}a.

Depoziti nefinansijskih preduze}aponovno biljeè mjese~ni pad od 59miliona KM i na kraju februara imaju nivood 3,421 milijardu KM. U proteklih godinu

dana je do{lo do znakovite promjenetrenda, jer se u februaru 2014. bilje io rastdepozita u ovom sektoru od 9,6%, dok suu posljednja dva mjeseca (januar i februar2015.) me|ugodi{nje stope rastanegativne (djelimi~an razlog je isklju -~ivanje depozita u Bobar banci, s obziromna to da je ova banka u likvidaciji). U tokufebruara transakcioni ra~uni kodnefinansijskih preduze}a su pretrpili vrlozna~ajno smanjenje od 98 miliona KMkoja su, vjerovatno, vezana za pla}anjadospjelih obaveza po razli~itim osno -vama, dok je vrijednost u kategoriji ostalihdepozita narasla za 39 miliona KM.



PEÊ ÎÂ RAKIJU

PredsjednikSrbije TomislavNikoli} lansiraona trì{te vlastitu rakijupod nazivom “tomova~a” Predsjednik Srbije TomislavNikoli} ozbiljno se bacio naproizvodnju rakije, za koju mu jestaklara u Para}inu napravila prvuseriju fla{a. Dizajn fla{a je primjerenvlasniku: fla{e su reljefnog izgleda,imaju {ajka~u po sredini, a ispodgrli}a je slovo „T“ kao prvo slovobrenda pod nazivom „tomova~a“. Fla{e sa {ajka~om i slovom „T“danima su bile enigma za ve}inuzaposlenih u tvornici stakla uPara}inu, koja je prozvela prvu seri-ju od 10.000 fla{a. Nikoli} je za izradu stakleneambalaè naru~io poseban alat izinostranstva, a navodno je samo za“pripremne radove” platio vi{e od30.000 eura. Predsjednik Srbije svoju rakiju „tomo-va~u“ ve} dulje vremena slu i na dr av -nim prijemima a uskoro }e se njegovarakija na}i i u trgovinama diljem Srbije.U Zavodu za intelektualnu svojinuSrbije ve} je zaveden ìg “tomo-va~a”, a u toku je i postupak zaza{titu “Tomine doma}e” i “PraveTomine” rakije.

MINI MARKET

Bosna i Hercegovina uskoro bi moglastaviti katanac na vrata Ambasade uWashingtonu, Stalne misije pri UN-u uNew Yorku te Glavnog konzulata BiH uChicagu.

Vrtoglavi rast dolara doveo je do togada su pojedini slu`benici i nièrangiranediplomate u New Yorku, Washingtonu iChicagu posljednjih mjeseci gotovo dove-deni u stanje socijalne potrebe, kukajuna{e diplomate preko bare, poku{avaju}inamaknuti dodatni novac iz dràvnogbudèta kako bi pokrili manjak nastao ras-tom dolara.

U Ministarstvu finansija i trezora BiHtvrde da ne mogu ni{ta u~initi jer MIPnikada nije dostavio Vije}u ministaraPrijedlog odluke o visini osnovice zaobra~un plata u diplomatsko-konzularnimpredstavni{tvima.

Mo`da bi rje{enje trebalo potraìti nadrugoj strani - u smanjenju broju diplo-matsko-konzularnog osoblja. Vi{ak osobljatrebao bi se vratiti u BiH jer i ovdje mogu,ali za mnogo manje pare, isto tako ni{tane raditi kao i u Washingtonu, New Yorkui Chicagu…

(S.B.)

MIP, KLJUČ, KATANAC

Diplomate BiH u SAD-u,zbog vrtoglavog rasta

dolara, spali na prosjačkištap

Iako novi saziv Vije}a ministara BiH jo{uvijek nije formiran, ve} se uvelikospekulira tko }e biti budu}i direktorObavje{tajno-sigurnosne agencije (OSA),budu}i da je AAlmiru Dùvi mandat istekaojo{ u ljeto pro{le godine. Za sada je, naime,najve}a nepoznanica kako }e trirukovode}e pozicije: direktora, njegovogzamjenika i glavnog inspektora OSA-e bitinacionalno podijeljene, odnosno, ho}e li na~elnu funkciju do}i hrvatski ili bo{nja~kikandidat. Kako je, me|utim, za direktorskomjesto u OSA-i ve}i interes pokazala SDA,navodno je ve} kontaktiran bo{nja~ki oficirza vezu s Ha{kim tribunalom AAmir Ahmi},tako|er biv{i obavje{tajac. Premda bi seAhmi} uskoro trebao trajno vratiti u BiH,spekulira se kako je jo{ uvijek nezvani~nuponudu odbio, iz samo njemu poznatihrazloga. Direktorsku bi funkciju u OSA-i,istodobno, vrlo rado preuzeo OOsmanMehmedagi}, nekada{nji pratilac AAlijeIzetbegovi}a, ali pod uvjetom da njegovizbor aminuju i „strani partneri“.

(S.M.)

OSINJE GNIJEZDO

SDA i HDZ ratuju za preuzimanje OSA-e

KRAJMANDATAAlmir Dùvo

NASPIJO[JEDNUTomislavNikoli}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.3.2015 2:48

PRO ET CONTRA


BUNOZA LIMUNADA

Interno glasiloEP HZHB,Vjesnik, preplavljenoslikama izvr{nedirektorice Ivane Bunoza Premda je zvani~ni nazivinformativnog glasilaElektroprivrede Hrvatske zajedniceHerceg Bosne Vjesnik, uposlenicitog javnog poduze}a ve} duèvrijeme {aljivo komentiraju kako bise interne novine, zapravo, trebalezvati Glorija. Na tu su ideju do{li,revnosno prate}i broj objavljenihfotografija izvr{ne direktorice zaekonomske poslove Ivane Bunoza,kojoj samopromocija, o~evidno, nijestrana. Pa makar o njezinim radnimaktivnostima ~itale samo radnekolege.

(S.M.)

MINI MARKET

ASIM MUJKI]Profesor FPN-a

NEMi{ljenja sam da treba upra-vo suprotno. Treba ih gurnu-ti jo{ dublje neka se koprca-ju i mrcvare u politi~komprostoru kojeg su sami svo-jim djelovanjem obesmislilisvima nama.

SLAVICAJOSIPOVI]

Zastupnica Koalicije HNS-a u federalnom

Parlamentu

DA/NE@elja mi je da dogovorenikoalicioni partneri naprave uovom tjednu vladu FBiH iVije}e ministara BiH. Ukoliko se to ne desi morat}emo raditi na novoj parla-mentarnoj ve}ini.

IVANA MARI]Politi~ka analiti~arka

NENe, jer u trenutnoj podjelivlasti ne postoji nijedna drugatrojka koja bi se brè ili lak{edogovorila, naprotiv, sigurnobi jo{ duè trajalo. A i neèlimo da se neko od ove troj -ke, koja nas ve} 5 mjesecizavla~i s formiranjem vlasti,izvu~e od odgovornosti.

ZORAN KRE[I]Novinar Ve~ernjeg lista

DA/NEKrajnje je degutantno proma-trati {ibicarski odnos stranakaprema gra|anima koji su ihbirali. Proteklo je skoro polagodine od izbora i odavno supro{li rokovi za ustroj vlasti. Sdruge pak strane, ako }e sesljede}e ~etiri godine ovestranke ovako natezati oko

reformi, onda je ipak bolje i}iu rekonstrukciju jo{ neposto-je}e koalicije.

TANJA TOPI]Politi~ka analiti~arka

NENe mislim da bi stvaranjenove parlamentane ve}ine asamim tim formiranje izvr{nevlasti bilo rje{enje. Problemleì negdje drugo, u na{emmentalitetu, i zapravo politi ~kepartije nemaju tu vrstu odgo-vornosti prema gra|a nima nitiim je primarni cilj borba za nji-hovo op{te do bro, ve} jo{ uvi-jek zastupaju etnonacionalnepartikularne interese.

MILO[ [OLAJAProfesor FPN-a u Banjoj Luci

NEParlamentarna ve}ina kodnas ne}e donijeti rezultat jernema politi~kog konsenzusa.U su{tini sve su to samo per-sonalne kombinacije koje nemogu donijeti rezultat.

Da li bi trebalo okupitinovu parlamentarnu

većinu koja će formiratinovu izvršnu vlast?

Priredila: Ma{a ]osi}

SLIKU SVOJULJUBIMIvana Bunoza

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 26.3.2015 2:48

Mada se situacija „na terenu“mijenja iz sata u sat, kakotrenutno stvari stoje, mnogo jeve}a {ansa da federalnakoaliciona trojka, SDA, HDZ i

DF, u narednih desetak dana proglasibankrot nego da uspje{no privede krajukonstituiranje izvr{ne vlasti u FederacijiBiH. Tokom proteklih sedam dana, otkakoje federalni ~elnik DF-a MMilan Dunovi}povukao suglasnost na predloèni sastavVlade, nije odràn niti jedan oficijelnisastanak na kome bi koalicioni partneri, aprije svih HDZ i DF, rije{ili me|usobnenesuglasice nastale oko izbora ministara izreda srpskog naroda. Lider HDZ-a DDraganôvi} dosljedno se pridràva vlastitogarogantnog stava da ne pregovara s~elnikom DF-a @@eljkom Kom{i}em.Odri~u}i mu status ravnopravnog koali cio -nog partnera i tretiraju}i ga kao politi~kiprivjesak SDA, ôvi} je sistematski, odprvog dana pregovora, omalovaàvaoKom{i}a poku{avaju}i ga okrenuti protivsuradnje sa SDA i HDZ-om.

UZMI ILI OSTAVINema sumnje da je u tome dobrim

dijelom uspio i ako u narednim danimaFederacija BiH ne dobije izvr{nu vlast,najve}e „zasluge“ za takav ishodnesumnjivo }e pripasti lideru HDZ-aDraganu ôvi}u. Posve je o~ito da ôvi}ima na umu neke druge koalicione

kombinacije i da ne}e pretjerano àliti akopregovori federalne trojke okon~ajukrahom.

Kao {to je poznato, pregovori okouspostave federalne Vlade zapeli su zbogsamo jednog ministarskog kandidata.Suprotno ranijem dogovoru, ôvi} je uz pethrvatskih ministarskih kandidata predloìoi jednog iz reda srpskog naroda, mada jekoalicionim partnerima desetak dana ranijerekao da }e {estog ministarskog kandidatapredloìti iz reda Ostalih. [tavi{e,koalicionim partnerima nije ni najavio ovupromjenu, nego ih je doveo pred svr{en ~in:uzmi ili ostavi. Kom{i}, koji ve} duljevremena jedva suspreè bijes predôvi}evom arogancijom, uzvratio je istommjerom: kandidirao je tri ministarskakandidata iz reda srspkog naroda,zahtijevaju}i od ôvi}a da ispo{tujedogovor i da umjesto predloènogministarskog kandidata iz reda srpskognaroda (ZZora Dujmovi}) kandidira ministraiz reda Ostalih. Tako se u novoj VladiFederacije BiH pojavio „vi{ak“ srpskihministarskih kandidata, pri ~emu ni HDZ niDF ne pokazuju volju da nastali problemrije{e me|usobnim dogovorom.

DF-ov STRAH OD PREGLASAVANJARije~ je o nerazumnom inatu, koji

ôvi} ~ak i ne poku{ava prikriti i na nekina~in opravdati („HDZ ne}e odustati odZore Dujmovi} i ta~ka“), za razliku odKom{i}a, koji svoj zahtjev za triministarska kandidata iz reda srpskognaroda poku{ava opravdati nastojanjemDF-a da se za{titi od mogu}eg


FEDERALNA PAT POZICIJA

Pi{e: ASIM METLJEVI]

Sukob DF-a i HDZ-a oko srpskih pozicija u novoj Vladi Federacije BiH paraliziraoje nastavak pregovora i ugrozio opstanak koalicione „trojke“: Slobodna Bosna

otkriva šta stoji u pozadini sukoba Komšića i Čovića, i analizira ko će biti odgovoran za krah federalne vlasti

ÔVI] PRISILIO KOM[I]A DABIRA DOSTOJANSTVO ILI VLAST.IZABRAT ]E DOSTOJANSTVO...

Kom{i} ne pristaje na ulogu koalicionog privjeska koju mu je

namijenio Dragan ôvi}

SUDBONOSNA ODLUKAPredsjedni{tvo Demokratske fronte odlu~it}e sudbinu federalne trojke

asim:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 1:17

preglasavanja u Vladi Federacije BiH.Demokratska fronta se naime pribojava da}e HDZ istrajati u zahtjevu da se odluke nasjednicama federalne Vlade donoseprostom ve}inom, ali uz obaveznu podr{kumakar jednog ministra iz sva trikonstitutivna naroda, i da je to stvarnorazlog zbog kojeg ôvi} tvrdokornoinsistira da u federalnoj Vladi imenuje sveministre iz reda hrvatskog i jednog ministraiz reda srpskog naroda.

Mada je Kom{i}ev strah potpunoneosnovan, jer je nezamislivo da bi SDAikada mogla pristati na uvo|enje etni~kogglasanja u izvr{noj vlasti, on ipak neodustaje od zahtjeva da „za svaki slu~aj“kontrolira sve ministre iz reda srpskognaroda. Jednako kao i ôvi}, ni lider DF-a


KOALICIONA „TROJKA“ PRED RASPADOM

Lider HDZ-a Dragan ôvi} previdio jerealnu mogu}nost da se kriza s formira -njem vlasti „prevlada“ na na~in da aktue -lna fedarelna Vlada premijera Nik{i}anastavi s radom do daljeg i da se novisaziv Vije}a ministara BiH konstituira bezsudjelovanja HDZ-a!

SDA se protivi takvom scenariju,poku{ava izgraditi odnose povjerenjaunutar federalne koalicione trojke, no akobude prisiljena spa{avati golu koù, ne}eimati drugog izbora. �

UVOD U ÊTVEROGODI[NJI HAOS

Vijeće ministara bez HDZ-a!!!

��


ne pomi{lja odustati od ovog zahtjeva.Kom{i} je izloèn sna`nom pritiskupartijske baze koja mu spo~itava da jetokom dosada{njih pregovora bio previ{epopustljiv i da je na~inio previ{e ustupakakoalicionim partnerima. Taj je prigovordobrim dijelom utemeljen, barem kada jerije~ o formiranju Vije}a ministara BiH u

kome }e DF simboli~no participirati sasamo jednom ministarskom i jednomzamjeni~kom pozicijom.

USTUPCI NA [TETU DF-a înjenice su neumoljive: na proteklim

parlamentarnim izborima, DF je osvojioneuporedivo vi{e glasova od HDZ-a, no

kod raspodjele vlasti na dràvnoj razini,proporcija je upravo obrnuta: HDZ seizborio za tri ministarske i ~etirizamjeni~ke pozicije, dok je DF-u pripalajedna ministarska i jedna zamjeni~kapozicija.

U najmanju ruku, Kom{i} je o~ekivaoda koalicioni partneri cijene ovaj ustupak ida kod formiranja federalne Vlade pokaùvi{e razumijevanja i spremnosti nakompromis. No, ôvi} je o~ito krivoprocijenio da }e Kom{i} biti jednakopopustljiv i kod formiranja federalne Vlade.

No, pravi problem federalne koalicionetrojke ne krije se u raspodjeli ministarskihmjesta koja o~ito nije uskla|ena s izbornimrezultatima, nego prvenstveno upomanjkanju me|usobnog povjerenja, pa~ak i elementarnog uzajamnog po{tovanja iuvaàvanja koalicionih partnera. ôvi}obilato zloupotrebljava ~injenicu da se vlastna federalnoj razini ne moè formirati bezHDZ-a, dok Kom{i} ne moè pristati naponiàvaju}i tretman u koalicionoj trojki,na tretman nepoèljnog uljeza i pukogpoliti~kog privjeska SDA, kako ga odredatretiraju du`nosnici HDZ-a predvo|eniôvi}em. Demokratska fronta i njen liderKom{i} ne pristaju na tu ulogu, ~ak i pocijenu da naredne ~etiri godine provedu uopozicionim klupama. Radije }e izgubitivlast nego dostojanstvo.

Nasuprot tome, ôvi} ide na sveuvjeren da ne postoji koaliciona kombi -nacija u kojoj }e HDZ dobiti ni{ta.

U takvom rasporedu snaga, kompromisje malo vjerovatan i zato je krah koalicionetrojke mnogo izvjesniji od uspjeha. �

Demokratska fronta @eljka Kom{i}aprili~no je nespretno reagirala na HDZ-ovu provokaciju s kandidaturom ministraiz reda srpskog naroda. Iako traì sve triministarske pozicije iz reda Srba,Kom{i}ev DF je kandidirao dvaministarska kandidata srpskenacionalnosti, jednog kandidata iz redaBo{njaka i jednog iz reda Ostalih. Naime,ministarski kandidat DF-a MilanMandilovi} samo prije nekoliko mjesecina parlamentarnim izborima izjasnio sekao Ostali i prili~no je neozbiljno ineodgovorno ovog uglednog sarajevskogljekara valjati u blatu me|ustrana~ketrgovine.

U slu~aju da HDZ, nekim ~udom,odustane od kandidature Zore Dujmovi} iponudi kandidata iz reda Ostalih, pojaviobi se novi problem: manjak srpskihodnosno vi{ak ministarskih kandidata izreda Ostalih! �


FEDERALNA PAT POZICIJA

�

ZBRKA S NACIONALNOM STRUKTUROM

Od „viška“ Srba do „viška“ Ostalih

Lider HDZ-a Dragan ôvi} ne miri se s~injenicm da u vlasti na dràvnoj razinine}e bit njegovog „strate{kog partnera“ ipoliti~kog istomi{ljenika Milorada Dodika.Zato je uslovio izbor Vije}a ministaraizborom Vlade Federacije BiH, nadaju}i seda }e dogovor federalne trojke okon~atineuspjehom (ali bez otisaka njegovihprstiju!) i da }e cijeli proces uspostavevlasti biti vra}en na po~etak.

ôvi} nije pretjerano odu{evljen novimpristupom Evropske unije prema BiH kojise prvenstveno ogleda u promjenipoliti~kih prioriteta. O tome rje~ito svjedo~inedavno usvojena rezolucija Hrvatskognarodog sabora u Mostaru, u kojoj se,nasuprot stavu Evropske unije, ponovo uprvi plan isti~u sporna politi~ka pitanja,upravo ona oko kojih postoji visokasuglasnost ôvi}a i Dodika.�

NEDOSANJANI SAN

Čović se još nada koaliciji s DodikomREZERVNAKOALICIJA

Lider HDZ-aDragan ôvi} jo{

vjeruje da }e uvlast uvestistrate{kog

partneraMilorada

Dodika

Milan Mandilovi}


Titov omladinac i biznismen NNijazSkenderagi}, o ~ijim je po slov -no-privatizacijskim, a zapravokriminalnim, akroba cija ma na{list iscrpno pisao, u subotu

nave~er, 21. marta, u ulici Husrefa Redì}au sarajevskom naselju Ciglane jalija{ki jenasrnuo i verbalno napao predstavnikaeta`nih stanova ove zgrade NNikolu Bili}a.

„Ako me ne prestane{ cinkariti, ni samne zna{ {ta }e ti se desiti. Dobro se pripazi“,priprijetio je Skenderagi} Bili}u, ponoviv{iprijetnju vi{e puta. Poznati novinar Bili}bio je {okiran ovakvim krajnje primitivnimobra}anjem Skenderagi}a, kojem jeodgovorio sljede}im rije~ima: „„Sram tebilo! Zbog tvog prisvajanja krova ipro{irenja stana doìvio sam brojne

neprijatnosti od ostalih kom{ija kojismatraju da si sve to uradio uz mojusaglasnost i pristanak, i da si me potkupioparama. Ti si do{ao u sukob sa zakonom.“

Doajenu novinarstva Bili}u na pamet nepada da zbog ozbiljnih prijetnji koje mu jeuputio Skenderagi} traì policijsku za{titu.„Ovo su vu~ija vremena. Po Sarajevu sepuca kao na Divljem zapadu, a automobiligore li gore... Ako mi se kojim slu~ajemipak ne{to neplanirano desi, adresanaru~ioca je poznata“, kaè Bili}.

Na{ list je prije ne{to vi{e od dvijegodine pisao da je Skenderagi} bezsaglasnosti eta`nih vlasnika, na bahat,drzak na~in, skoro udvostru~io kvadraturusvog stana (i)legalno prisvojiv{i oko 45kvadratnih metara ravnog krova uvrijednosti oko 60 hiljada KM. Svojukvadratnu ekspanziju Skenderagi} jebezuspje{no poku{ao opravdati „sa na -

cijom“ krova kako bi sprije~io daljeproki{njavanje. A u svom pro{irenom dijelustana Skenderagi} je ugradio i kamin da gaplamen vatre i pucketanje drva u furunipodsjeti na rodni kraj, selo kod âjni~a.

Upravitelj Sarajevostana pokrenuo jepostupak za uklanjanje podignutogobjekta i vra}anje krova u prvobitnostanje. U sarajevskoj Op}ini Centar uSlu`bi za prostorno ure|enje predmet jezaveden prije dvije i po godine. Ume|uvremenu Skenderagi} je istojop}inskoj Slu`bi uputio zahtjev zalegalizaciju, a koji je navodno nestao uplamenu nakon pro{logodi{njihdemonstracija i paljevina. Tako Op}inaCentar nastavlja lukavu taktikuodugovla~enja, rezervisanu samo zaodabrane pojedince, kako bi njihovokr{enje zakona oti{lo u zaborav izastaru. �


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MARIO ILIÎ]

Skender-beg od tranzicije svoju nelegalnu stambenu ekspanziju brani svim sredstvima

Pobješnjeli tajkun Nijaz Skenderagić primitivnovrijeđao i prijetio doajenu bh. novinarstva

Nikoli Noki Biliću!!!

PRIMITIVIZAM I REVAN[IZAM Bahati skorojevi} Nijaz Skenderagi}

prijeti, vrije|a i ucjenjuje susjedaNikolu Bili}a, profesionalnog i

moralnog autoriteta u Sarajevu i BiH

Skandal:Skandal.qxd 26.3.2015 0:03

Kako se i dalo pretpostaviti nakonnjezinog debitnog nastupa, [[ejlaJugo-TTurkovi} je i drugog danasvjedo~enja protiv NNasera Kel -men dija na Osnovnom sudu u

Pri{tini nastavila s te{kim optu`bama nara~un svog biv{eg poslodavca, ali i bliskogprijatelja FFahrudina Radon~i}a. Ameri~ki jetuìtelj AAndrew Hughes u utorak, 17. marta,ispitivao svjedokinju o intervjuu koji jepotkraj 2003. radila s RRamizom Delali}em]elom, ~ije je ubojstvo, kako se navodi uoptu`nici, dogovoreno ~etiri godinekasnije, na tajnom sastanku u Hotelu RadonPlaza, u organizaciji Kelmendija iRadon~i}a. Potvr|uju}i da je s Delali}emrazgovarala u Istanbulu, gdje je onpobjegao od sarajevske policije, nekada{njaje novinarka tabloida Express naglasila daje intervju objavljen na udarnim stranamaDnevnog avaza, ali se nije mogla sjetiti dali je to bilo nekoliko tjedana ili mjeseciposlije njezinog povratka u Sarajevo.

JA SAM RAMIZ, DRAGO MI JE„Niko nije znao gdje se Ramiz Delali}

krije i razgovor sa njim je za svakog

novinara bila ekskluzivna pri~a. U to samvrijeme bila veoma mlada, puna entu zi -jazma, èljela sam da donosim {to vi{eekskluzivnih vijesti. Kada me prijatelj pitaoèlim li uraditi intervju s Delali}em, nisamse dvoumila, odmah sam prihvatila“, kazalaje ona. Obja{njavaju}i pod kakvim seokolnostima sastala s Ramizom Dela li}em,

svjedokinja je u poprili~no konfuznomiskazu, koji je vi{e nalikovao lo{emfilmskom scenariju nego ozbiljnomsvjedo~enju, navela da joj „posrednik“ nijeèlio otkriti gdje se bjegunac nalazi, ve} sudogovorili da je on automobilom odveze doZagreba. „„U Zagrebu su me do~ekali drugiljudi s pripremljenom avionskom kartom,


OBRAÛN SARAJEVSKE MAFIJE U ISTANBULU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Foto: MILUTIN STOJÊVI]

��

Nakon što je prvog dana svjedočenja na Osnovnom sudu u Prištini ŠEJLA JUGO-TURKOVIĆ govorila o tajnim vezama njezinog bivšeg šefa, ali i bliskog prijatelja

FAHRUDINA RADONČIĆA i optuženog NASERA KELMENDIJA, u nastavku jesuđenja svjedokinja iz Sarajeva odgovorala na pitanja američkog tužitelja

ANDREWA HUGHESA o RAMIZU DELALIĆU ĆELI: bivša je novinarka AVAZAispričala zašto su se u Turskoj sukobili Ramiz Delalić i braća GAŠI, koje je tajnedokumente skrivao Ćelo i zašto je od navodno kompromitirajuće dokumentacije

strahovao Radončić

[EJLINI MONOLOZI

„Ramiz Delali} mi je pokazao dokumente da jeFahrudin Radon~i} u ratu sara|ivao s neprijateljima

i otkrio da je, zajedno sa Seferom Halilovi}em,pripremao dràvni udar“

EKSKLUZIVNO IZ PRI[TINE

BITKA ZA AQUUNaser Kelmendi je poslao bra}u Ga{i u

Tursku kako bi natjerali Ramiza Delali}a daim proda neko} popularnu diskoteku

sejla nastavak:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 0:04


SVJEDO^ENJE [EJLE JUGO-TURKOVI] (II)

KOSOVKA DJEVOJKA[ejla Jugo-Turkovi} je cijeli pro{li tjedan provela u sudnici Osnovnog suda u Pri{tini,svjedo~e}i protiv Nasera Kelmendija iFahrudina Radon~i}a


ali su rekli su da ne smijem gledati gdjeidem, sve dok mi oni ne kaù. Onda samsaznala da letim u Istanbul gdje sam, premanjihovim uputama, trebala do}i do jednetelefonske govornice i ~ekati da me nekonazove. Tako sam i uradila, nakon ~ega jeuslijedio telefonski poziv- re~eno mi je daodem u obli`nji restoran, sjednem i ~ekam.Pri{ao mi je ~ovjek, nisam ga odmahprepoznala, i pitao me da li sam bacilamobilni telefon. Odgovorila sam da nisam,ali da }u ga njemu predati. Tada sepredstavio i rekao: Ja sam Ramiz, drago mije“, ispri~ala je [ejla Jugo-Turkovi},dodaju}i kako se u Istanbulu zadràla duènego {to je planirala, jer je, u me|u -vremenu, do{lo do èstokog okr{aja izme|uRamiza Delali}a ]ele i MMuhameda AlijaGa{ija. „„[ta ste tih dana radili s RamizomDelali}em“, pitao je svjedokinju tuìteljAndrew Hughes. Potom je reagirao BBesnikBerisha, odvjetnik Nasera Kelmendija,konstatiraju}i da je [ejla Jugo-Turkovi} ve}kazala da je s ]elom radila intervju. No,tada se u raspravu uklju~ilapredsjedavaju}a sutkinja AAnna AdamskaGallant.

„Ne vjerujem da je radila intervju petdana, mo`da je radila ne{to drugo?!“,cini~no je komentirala poljska sutkinja, alise svjedokinja nije dala zbuniti.

[ejla Jugo-Turkovi} je izjavila kako se sRamizom Delali}em sastala u restoranuHotela Bosna u Istanbulu, ali je intervjuprekinuo Muhamed Ali Ga{i, koji se naistom mjestu pojavio sa svojih pet-{estkompanjona. Ona je nakon iznenadnogGa{ijevog dolaska sjela za susjedni stol, alije jasno ~ula dok su se sva|ali. Napomenulaje i da je ]elo Delali} bio zabrinut, jer se

pla{io da bi Ga{i mogao otkriti policijinjegovo skrovi{te. „„Jasno sam ~ulaMuhameda Alija Ga{ija kada je rekaoRamizu Delali}u da je do{ao da razgovarasa njim o preuzimanju diskoteke i hotelaAqua u Sarajevu, oko toga su se prepirali.Delali} je rekao Ga{iju da to ne}e dozvolitii da je Aquu prodao svom prijatelju BahrijiKa~aporu.“

Na pitanje tuìtelja kako je Ga{ireagirao kada je Delali} odbrusio da mune}e dati Aquu, [ejla Jugo-Turkovi} jedodala da on (Ga{i) tada spomenuo NaseraKelmendija i zaprijetio ]eli: „„Vidjet }emo!Dogovorio sam s Naserom da preuzmemodiskoteku, zato sam i do{ao ovdje.“

Nakon {to je Ga{i oti{ao iz restoranaDelali} je, prema tvrdnjama [ejle Jugo-Turkovi} nazvao Bahriju Ka~apora iupozorio ga da Ga{i i Kelmendi ho}e da muuzmu njegovu diskoteku, jer dobro posluje.„Onda je zvao druge ljude, traìo je Ga{ijevbroj telefona. Bili smo u autu i vozio menatrag u moj hotel kada ga je nazvao NaserKelmendi. Upozorio je ]elu da se ne igra sanjima, da mu moè za sat vremena poslatiKurde da ga likvidiraju. Delali} je po~eopsovati i onda je rekao Kelmendiju: Slu{ajNasere, j... mi se i za tebe i za tvoje Kurde.Po{alji hiljadu njih ako ho}e{, ali sa mnomse ne}e{ za...ti..“

SUKOB S BRA]OM GA[IU me|uvremenu je, nastavila je dalje

svjedokinja, Ramiz Delali} ]elo saznao ukojem je hotelu Muhamed Ali Ga{i odsjeo.Nazvao je AAmira Pa{i}a Fa}u i rekao mu:„Samo se naka{lji ako je Ga{i u sobi.“Nakon razgovora s Fa}om, ona je shvatilada idu u hotel gdje se nalaze bra}a Ga{i.Delali} je rekao da ostane u automobilu i dase ni{ta ne brine.

Njezin se „sugovornik“, prisjetila se[ejla Jugo-Turkovi}, u hotelu zadràopetnaestak minuta, a onda je istr~ao izzgrade, i to poàrnim stepenicama. Tada jeugledala AAziza Ga{ija kako tr~i u donjemrublju i poku{ava pobje}i, ali je naletiodirektno na njihov automobil i Delali} ga jeudario. „„Po~ela sam da vri{tim i da mugovorim - ho}e{ li da ubije{ ovog ~ovjeka?On je odgovorio da ga nije vidio, mada jebilo jasno da je lagao. Delali} mi je rekao ida je u hotelu prebio Muhameda AlijaGa{ija, koji je pozivao u pomo}, prije nego{to mu je pobjegao kroz otvor za ve{. ]elomi je otkrio i da ga je Ljubi{a Buha zvani


�

OBRAÛN SARAJEVSKE MAFIJE U ISTANBULU

RATNE I PORATNE VEZEDa li se Fahrudin Radon~i} pla{ioda }e ga Ramiz Delali} ]eloucjenjivati kompromitiraju}imdokumentima

NE OKRE]I SE, BRATEMuhamed Ali Ga{i je od ]ele Delali}a pobjegaokroz otvor za prljavi ve{, a njegov brat Aziz je iz

hotela izjurio u donjem rublju


ûme htio udaviti ìcom u Istanbulu.Nakon {to nije uspio, pobjegao je uAmbasadu Jugoslavije.“

[ejlu Jugo-Turkovi} je, poslije okr{aja sbra}om Ga{i, navodno zbog njezinesigurnosti, Ramiz Delali} smjestio u ku}usvojih prijatelja, kod kojih je boravila svedo 28. decembra, kada se vratila u Sarajevo.Tekst je, me|utim, napisala tek poslijenekoliko tjedana ili mjeseci - ni sama,naime, nije bila sigurna, ali isklju~ivo oDelali}evom ìvotu u „egzilu.“

„Nakon {to sam objavila tekst, po~eli suproblemi s Muhamedom Alijem Ga{ijem,prijetio mi je kada bi me sreo na ulici.Govorio mi je da sam ljubavnica RamizaDelali}a, jednom je iza{ao iz automobila,uhvatio me za ruku i rekao da vi{e nesmijem o njemu pisati.“ No, ona jenastavila pisati, sve dok joj, kako kaè,Fahrudin Radon~i} i Naser Kelmendi nisuzabranili.

[ejla Jugo-Turkovi} je svjedo~e}i predsucima EULEX-a na Kosovu kazala dasvog {efa, tada{njeg vlasnika AvazaFahrudina Radon~i}a, nije obavijestila danamjerava uraditi intervju s RamizomDelali}em, jer se pla{ila da bi on mogaoposlati drugog novinara. „„Zbog toga nisamuzela putni nalog iz redakcije, nego vlastitinovac, i to nije bilo ni{ta neobi~no. Znalasam, tako|er, da je Radon~i} mrzioDelali}a ali, s druge strane, on je ~ovjekkoji voli i novac. Bila sam sigurna da }eobjaviti ekskluzivni intervju s ]elom akoga uspijem uraditi“, poja{njavala je [ejlaJugo-Turkovi}. Na pitanje tuìteljaHughesa da li je Fahrudin Radon~i}pregledao intervju prije nego {to jeobjavljen, ona je odgovorila potvrdno. Nainzistiranje Kelmendijeve obrane, ali i~lanova Sudskog vije}a, da otkrije imeprijatelja koji je posredovao u dogovoranjususreta s Delali}em, svjedokinja je nakoncu nevoljko kazala da je to bio FFarukHalilovi} zvani PPa{a.

O KOSOVCIMA NA KOSOVU Budu}i da je tuìtelja Andrewa Hughesa

zanimalo da li joj je Ramiz Delali} ]elopokazivao povjerljiva dokumenta, [ejlaJugo-Turkovi} je ispri~ala da je to bila ratnadokumentacija o ulozi Fahrudina Radon -~i}a. „„Nije mi dozvolio da ih pa`ljivo pro -~itam, ali iz onog {to sam uspjela vidjeti,Radon~i} je sara|ivao s neprijateljima,odno sno sa Srbima i radio je zaKontraobavje{tajnu slu`bu JNA. Delali} mije rekao da su Fahrudin Radon~i} i SeferHalilovi} poku{ali izvr{iti dràvni udar, dasu ga konstantno zvali i da su se ~esto sanjim sastajali. Sefer Halilovi} mu je prijetioda }e ga napasti policija, da }e biti ubijen,ubje|ivao je ]elu kako je on meta, a svezato da ga pridobije na svoju stranu.“ �


SVJEDOÊNJE [EJLE JUGO-TURKOVI] (II)

Kompromitiraju}e je dokumente,napomenula je svjedokinja, kod RamizaDelali}a vidjela nakon njegovog povratka uSarajevo, 2004. godine, kada je sTuìteljstvom sklopio nagodbu da ne}e bitiuhap{en.

„Dokumenti su bili vezani za rat u BiH,to su bili zvani~ni dopisi MUP-a i tada{njeSlu`be dràvne bezbjednosti, u kojima jepisalo da Radon~i} sara|uje s ne prija -teljem. Na dokumentima je bilo i Radon -~i}evo kodno ime [}epo, pod kojim jesara|ivao s KOS-om. Bilo je je o~ito da suSefer Halilovi} i Fahrudin Radon~i}poku{ali da preuzmu Predsjedni{tvo BiH ida su se èljeli rije{iti Alije Izetbegovi}a.“Ramiz Delali} ]elo, me|utim, nije svjedokinjidao dokumentaciju jer je, dodala je ona,pretpostavljao da bi je pokazala nekada{njem{efu.

„Nisam ni{ta rekla Radon~i}u, aliznam da se on pla{io da }e ga Delali}ucjenjivati dokumentima i da bi tomoglo na{koditi njegovom ugledu“,istakla je [ejla Jugo-Turkovi}, navode}i daje iste dokumente posjedovao i jedansarajevski advokat. Identitet odvjetnika,ipak, nije èljela otkriti, pravdaju}i se kakoje povezan sa njom i njezinim suprugomZijadom Turkovi}em.

U nastavku je ispitivanja tuìteljponovno pitao svjedokinju da li joj je Ramiz

Delali} detaljnije pri~ao o sadràju ratnedokumentacije koju je ~uvao. „Stalno jegovorio da Fahrudin Radon~i} i SeferHalilovi} ho}e da mu namjeste. Delali}se vi{e ljutio na Radon~i}a nego naHalilovi}a, jer je vjerovao da je Fahrobio mozak svih operacija“, zaklju~ila jesvjedokinja [ejla Jugo-Turkovi}. �

NAKNADNA PAMET

Delalić je tvrdio da su SeferHalilović i Radončić KOS-ovci kojižele srušiti Izetbegovića

KO JE KOME “NAMJESTIO”Ramiz Delali} je tvrdio da mu je biv{ikomandant Sefer Halilovi} govorioda }e biti ubijen

DR@AVNI NEPRIJATELJBiv{eg je {efa FahrudinaRadon~i}a svjedokinja [ejlaJugo-Turkovi} optuìla da je uratu spremao dràvni udar


Posljednji predsjednik Saveznogizvr{nog vije}a SFR Jugoslavije,odnosno premijer posljednjeVlade zajedni~ke nam dràveAnte Markovi} preminuo je 28.

novembra 2011. godine u Zagrebu. Uposljednjoj deceniji svog ìvota ovajKonji~anin vratio se u rodnu BiH gdje jepokrenuo ambiciozne poslovne projekte.Nasljednicima, menadèrima i „poslo -

vnim“ partnerima Markovi}a trebalo jemanje od ~etiri godine da nekada uspje{nufirmu dovedu do propasti.

KO ZNA, NJEMU DVANo, krenimo redom. Ante Markovi} se u

Sarajevu prvi put pojavio 2003. godinenakon svjedo~enja u Haagu, a primio ga jetada{nji federalni premijer AAhmetHadìpa{i}, koji mu je ponudio savjetni~kianga`man u federalnoj Vladi, a pomo} jeobe}ao i tada{nji predsjedavaju}i Vije}aministara BiH AAdnan Terzi}. Markovi} sezahvalio na ponudi i pomo}i, ali je najavio

druga~iju vrstu anga`mana u BiH inakon nekoliko mjeseci registrirao je uSarajevu privatnu firmu Tehel d.o.o. Nakonosnivanja Tehela, Markovi} je „ugasio“svoju dotada{nju konsultantsku firmu uGracu, osnovanu po~etkom 1992. godine, iod marta 2004. godine, do posljednjeg danaìvota, ìvio je na relaciji Zagreb -Sarajevo. Firmu Tehel Markovi} je osnovaos ambicijom da sudjeluje u izgradnji novihelektroenergetskih objekata u BiH, a samnaziv firme je skra}enica za termo ihidroelektrane. Prvobitan plan Markovi}abila je izgradnja hidrocentrala u Ustikolini,


BH. BIZNIS ANTE MARKOVI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Firma posljednjeg jugoslovenskog premijera ANTE MARKOVIĆA, „Tehel“, speci-jalizirana za gradnju hidroelektrana, uglavnom se bavila stanogradnjom. Tehel je

izgradio prvi apartmanski objekat na Bjelašnici, a u strogom centru Sarajevaizgradio je tri poslovno-stambene zgrade, gdje je kvadratni metar stambenog

prostora prodavan po cijeni od 5.000 KM. Ubrzo nakon smrti Ante Markovića nje-gova firma doživjela je sudbinu zemlje čiji je premijer bio – raspala se i propala, a

nasljednicima su ostala dugovanja

POSLOVNA KULA OD KARATA

TRUD UZALUDAnte Markovi}rijetko sepojavljivao najavnim mjestima, a radne dane provodio jena gradili{tima ili u uredu, ali to njegovu firmu nije spasilo propasti o~emu svjedo~i i dokument Centralne banke BiH o blokadi svih ra~unafirme Tehel

ante:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 0:33

Vranduku, Vrhpolju, Glavati~evu i Konjicu,a strani i doma}i investitori u te projektebili su spremni uloìti dvije milijarde KM.Od plana pravljenja BiH regionalnomenergetskom silom nije bilo ni{ta pa seTehel 2005. godine pojavio na tenderu

Op}ine Konjic za izgradnju 29 minielektrana. Tehelova ponuda bila jeubjedljivo najpovoljnija, no posao je dobiladrugorangirana kompanija na tenderu -slovena~ki Turboin{titut u partnerstvu sElektroprivredom BiH. Markovi} se àlio

na odluku tenderske komisije i dok je ~ekaoishod spora, odlu~io je dio raspoloìvogkapitala investirati u krajnje rizi~an posao -izgradnju prvog apartmanskog objekta naBjela{nici veli~ine 5.000 kvadratnihmetara. Tehelov objekat na Bjela{nici tik dohotela Mar{al izgra|en je za nepunugodinu, a svih 30-ak apartmana Tehel jeuspio prodati u rekordnom roku. Nakonvrlo uspjele poslovne avanture naBjela{nici, Markovi} je s jo{ ve}imambicijama krenuo u stanogradnju. Prvu~etverokatnu luksuznu poslovno-stambenuzgradu u centru Sarajeva, nadomakkulturno-sportskog centra Skenderije, ukoju je investirano 7 miliona KM, izgradioje do konca 2008. godine. Godinu danakasnije na istoj lokaciji po~eo je izgradnjujo{ dvije sli~ne stambene zgrade sa potridesetak stanova. Neposredno pred smrtMarkovi}a zavr{en je i posljednji od tristambeno-poslovna objekta u centru gradakoji je dobio ime „Markovi}ev kvadrant“.

Rije~ je o komfornim stanovima, spodzemnom garaòm, a kvadratni metar uovim zgradama s PDV-om ko{tao je 5.100KM.

U me|uvremenu Tehel se po~eo baviti iposlom zbog kojeg je i osnovan -izgradnjom hidrocentrala. Naime, krajem2005. godine Tehel je po~eo izgradnjusedam mini hidroelektrana: tri centrale narijeci Biloj, dvije na Kozicki, te po jednojna Prusa~koj rijeci i Tre{anici. Navodno,bila je ugovorena i gradnja jo{ 13 minihidroelektrana, od ~ega se deset nalazilo naprostoru Republike Srpske.

UMJETNICI U ZADU@IVANJUZa razliku od stanogradnje, vrlo je

upitno da li je i koliko Markovi}eva firmaTehel profitirala na izgradnji minihidroelektrana. Bilo kako bilo, za ìvotaAnte Markovi}a firma Tehel nije imalafinansijskih problema. Iako je samMarkovi} rijetko govorio o investitorimakoji su finansijski podràvali njegoveposlovne poduhvate, ~injenica jeste da mupara nije falilo. Markovi} se tokomsedmogodi{njeg boravka u glavnom graduBiH rijetko odvajao od svojih prijatelja,nekada{njih partijskih kolega iz Savezareformskih snaga, glumca JJosipaPejakovi}a koji se jedno vrijemepredstavljao kao njegov glasnogovornik, i


(RUKO)VODSTVO ZA PROPAST

��

„Ljudi koji su vodili firmu Tehel i vrtili se oko Ante Markovi}a bili su umjetnici u zaduìvanju,

a petnaestak dana nakon njegove smrti, sve se to razbjeàlo“

HAJDEMO U PLANINEFirma Ante Markovi}a

prva je izgradila objekatapartmantskog tipa na

Bjela{nici

(EPI)CENTARTehel je u centru

Sarajeva, u neposrednojblizini Skenderije,

izgradio tri luksuznastambeno-poslovna

objekta


biznimena koji se bavio i politikomDèvada Haznadara, koji su ga oslovljavalis „predsjedni~e“. Haznadar je Banja -lu~anin, koji je prije rata bio vlasnik firmeDomet, a zarad neispla}enih potraìvanjavodio je sudski spor sa MMiloradomMihajlovi}em, vlasnikom austrijske firmeHigat i tajnim pregovara~em RRadovanaKaradì}a. Krajem 2001. godine Haznadarje podnio ostavku na mjesto poslanika uNarodnoj skup{tini RS-a uz obja{njenje da

ako nije, kao poslanik, uspio za{tititi svojaprava, kako da za{titi prava svojih bira~a iostalih gra|ana.

„Nakon smrti Ante Markovi}a, firmaTehel raspala se kao kula od karata“, rije~isu jednog od bh. poslovnih partnera AnteMarkovi}a i firme Tehel.

Naime, nakon smrti Markovi}a,~lanovi njegove uè porodice, prvenstvenonjegova k}erka SSanda Markovi} Latkovi},kod sarajevskih advokata raspitivali su seo firmi Tehel odnosno o njihovim pravimai obavezama u tom pogledu. Za sada nijepoznato da li je porodica Markovi}angaòvala nekog od sarajevskihadvokata. Kada je rije~ o nasljedstvu, izaAnte Markovi}a su, istina, ostaladugovanja, ali i golemi kapital investiran ustanove i mini hidroelektrane. Premaizvodu iz Centralne banke BiH iz majapro{le godine firma Tehel imala je 18bankovnih ra~una otvorenih kod 10komercijalnih banka. Od tog broja {estra~una, koji su bili otvoreni u Novoj banci,Raiffeisen banci, UniCredit banci, HVBCentral Profit Banci i LG Gospodarskojbanci, uga{eno je. Preostalih 12 bankovnihra~una firme Tehel je blokirano, aUniCredit banci firma je ostala du`na 1,7miliona KM. Navodno, ista banka je poosnovi dugovanja izvr{ila pljenidbuimovine Tehela ~iji su vlasnici ~lanovuuè obitelji Ante Markovi}a, suprugaMarija, k}erka Sanda, sin GGoran i izvjesniFadil Spiljak, vlasnik firme SPILJAK-STSiz Konjica koja je izvodila radove zaTehel, pa je po tom osnovu Fadil Spiljaku{ao u vlasni~ku strukturu firme. �

SLOBODNA BOSNA I 26.3.2015.

BH. BIZNIS ANTE MARKOVI]A

�

Ante Markovi} bio je naviknut na ìvotna visokoj nozi. Iako je boravio i radio uSarajevu, vikendom je odlazio u Zagreb,gdje mu je ìvjela porodica. Tapute{estvija nisu pretjerano zamaralavreme{nog Markovi}a s obzirom da jeposljednjem jugoslavenskom premijeru ususret iza{la hrvatska aviokompanijaCroatia Aerlines s kojom je putovao u

Zagreb i vra}ao se u Sarajevo. A uSarajevu je najprije ìvio u hotelu Grandda bi se nakon otvaranja „preselio“ uobnovljeni hotel Evropa u starom djelugrada. Po uzoru na vlasnika Tehela,sli~no se pona{ao i menad`ment, a takvorasipni{tvo, tvrdi na{ sagovornik, nije semoglo pokriti poslovanjem i profitomfirme. �

NAVIKNUT NA LUKSUZ

Marković je u Sarajevu „stanovao“u hotelu “Grand”, a zatim u hotelu„Evropa“

22

“KAPITALNI” KAPITAL:Kada je riječ o nasljedstvu, iza AnteMarkovića su, istina, ostala dugovanja, ali igolemi kapital investiranu stanove i mini hidroelektrane

RADNIK, POLITIÂR, ÛDOTVORACPosljednji jugoslavenski premijer AnteMarkovi} ostat }e upam}en po hrabrimekonomskim reformama kojima je poku{aozaustaviti raspad Jugoslavije

U DRU[TVU MO]NIHPremijer SFRJ Ante

Markovi} i predsjednikSAD-a George H.W. Bush


Posljednji, izvanredni KongresSocijaldemokratske partije je idefinitivno potvrdio da i nakonodlaska biv{ega {efa ZZlatkaLagumdìje u toj ranjenoj stranci

djeluju dvije suprotstavljene frakcije. Jednupredvodi aktualni ~elnik NNermin Nik{i},dok se za onu tzv. tuzlansku i ne moè ba{kazati tko je stvarni kolovo|a, iako je SSelimBe{lagi} nekako najgromoglasniji, makar}e mnogi kazati kako je stvarni autoritet testruje DDenis Be}irovi}, mla|ahni zastupniku dràvnome Parlamentu. Be{lagi} je,podsje}amo, izgubio izbornu utrku odNik{i}a za svega nekoliko glasova, ali,navodno zbog starosne dobi, i nema vi{eliderskih ambicija.

DRAMATI^NO PISMOMe|utim, “tuzlanski” oportunisti~ki

sindrom se od izvanrednoga Kongresaprili~nom brzinom i snagom rasprostranioi po drugim podru`nicama SDP-a, tako dasu naru{eni odnosi unutar SDP-apoprimili obrise ozbiljnoga frakcijskogasukoba i gotovo da vi{e i nema smislabaratati samo sa pojmom tuzlanskefrakcije, jer su “pobunjenici” sve grlatiji ikonkretniji i u Sarajevu, Zenici, Maglaju,Biha}u. Dokaz tomu je i prili~nodramati~no pismo kojeg su nedavnonezadovoljnici nakon famoznoga skupa uLukavcu poslali predsjedniku SDP-aNerminu Nik{i}u. Na dopisivanju se nijestalo, a kako vrh SDP-a nije udovoljionjihovim zahtjevima, poglavito oodràvanju Kongresa koncem lipnja,pokrenuta je {ira predizborna kampanjakoja ovih dana izlazi iz ilegale.

Kako smo doznali iz vrlo pouzdanogaizvora, koji je i ~lan Predsjedni{tva SDP-a u Sarajevu, uskoro se o~ekuje ve}eokupljanje sada{njih i biv{ih ~lanovaSDP-a koji su bili protivnici biv{ega vo|ete stranke Zlatka Lagumdìje, a sada su,zapravo, i protivnici aktualnoga lideraSDP-a Nermina Nik{i}a. Radi se o ve}

poznatim nezadovoljnicima koji su senedavno okupili u Lukavcu kod Tuzle ikoji su uputili i pismo Nik{i}u, sa brojnimzahtjevima, od kojih je najva`niji bio onajza odràvanje Kongresa koncem lipnjaove godine. Nije tajna da }e DenisBe}irovi} po svoj prilici biti i kandidat zanovoga lidera SDP-a, me|utim vrlo jezanimljivo kako se u zadnje vrijeme me|uprotivnicima Nermina Nik{i}a izrodila iopcija da budu}i {ef SDP-a bude hrvatske,ili srpske nacionalnosti. To se smatra iklju~nim adutom za spas multinacionalnevjerodo stojnosti te stranke, na ~ijem ~elunikada nije bila osoba nebo{nja~kenacionalnosti.

Dakle, u Sarajevu se okupljaju tinezadovoljnici, koji su ~ak u jednomtrenutku ozbiljno razmi{ljali da osnuju inovu stranku. Me|utim, prevladao je stavda se ipak ide na Kongres u listopadu i dase poku{a sru{ititi Nermin Nik{i} i izaberenovi izbavitelj srozanoga SDP-a. S obziromda je do Kongresa ostalo jo{ oko {est,sedam mjeseci nesporno je da }e dvijestruje u SDP-u ve} po~eti sa bespo{tednomborbom za naklonost svakoga ~lanastranke. Podsje}amo, na izvanrednomKongresu je izmijenjen Statut SDP-a inovoga strana~koga {efa }e birati ~lanstvoa ne Kongres. Zbog toga se u SDP-ui krenulo u sre|ivanje registra~lanstva stranke.

RANJENI LAGUMD@IJAProtivnici Nermina Nik{i}a

smatraju kako }e, zapravo, ba{ on,sa svojim odanim suradnicimapoku{ati laìrati i sele tiratibroj ~lanova a time izastu pnike na Kon -gresu. Borbu za~lanstvo }e, dakle,voditi i Nik {i}eviprotivnici, ko jivjeruju da imapuno vi{e ~la -no va SDP-anego {to sesada èli pred -staviti, a koji su

neza do voljni dosa da {njom stra na~kompolitikom. Bit }e to vrbovanje svakoga~lana. Po nekim izvorima, sada{nje~elni{tvo SDP-a je ve} izgubilo utjecaj uTuzli, iako na tom podru~ju strana~ku bazuvode JJasmin Imamovi}, ~lanPredsjedni{tva SDP-a i gradona~elnikTuzle, te predsjednik @O SDP-a i jo{ uvijekaktualni ministar prometa i veza EEnverBijedi}. Naime, nakon nedavne pobune uLukavcu i pisma Nerminu Nik{i}u, nasjednici @O SDP-a nije pro{ao prijedlogEnvera Bijedi}a da se @O SDP-a ogradi od

24

I PAD JE SLET

Pi{e: ANTUN MRKONJI] Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Na čelu bosanskohercegovačkog SDP-a nikada nije bila osoba nebošnjačkenacionalnosti; da li će se to promijeniti, šta se uopšte dešava u ovoj stranci, ali i šta će dešavati na narednom Kongresu, doznajemo od našeg saradnika

IZME\U DVIJE VATRESDP BiH


Jasmin Imamovi}

SDP:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 1:00

pisma i da se dadne podr{ka Nik{i}u. To setuma~i kako svojevrsna pobjeda protivni -~ke, tzv. tuzlanske frakcije u SDP-u.

Zbog svega }e najavljeno masovnookupljanje nezadovoljnih ~lanova SDP-au Sarajevu biti veoma zanimljivo. Bit }e to“ba~ena rukavica” Nerminu Nik{i}u, kojise u zadnje vrijeme, zapravo, nalaziizme|u dvije vatre. Osim {to mu zavratom pu{u potpisnici pisma, Nik{i}navodno na suprotnoj strani ima i biv{ega{efa i “prijatelja” Zlatka Lagumdìju.Kako se pri~a po sarajevskim kuloarima,nepred vidivi i ranjeni Lagumdìja postrani vrlo budno motri razra~unavanjaunutar SDP-a i vreba svoju prigodu danapakira Nik{i}u “malu osvetu” za svojumarginalizaciju.

Lagumdìja je pred svoj odlazak uredioposeban ured u zgradi SDP-a kao zapo~asnoga predsjednika, ali u njega nenavra}a jer je shvatio da je u strancinepoèljan. Posebno ga je slomila ~injenicada nije pozvan na posljednju sjednicuGlavnoga odbora SDP-a. Kako njegoveambicije nikada i nisu utihnule, ZlatkoLagumdìja navodno sa svojim odanimsuradnicima, LLidijom Kora}, MMarinomIvani{evi}em, DDamirom Hadì}em, pa iSvetozarom Pudari}em, razra|uje strategijuèstokoga kontraudara. S obzirom da jenerealno o~ekivati da Lagumdìju “pobu -nje nici” prihvate kao saveznika, njemuvjerojatno preostaje jedino da lukavo sastrane prati me|usobno istrebljivanje pa daonda usko~i izme|u izmu~enih frakcija ipoku{a prigrabiti mogu}i plijen. �


PRIÂ O RANJENOJ STRANCI

Pismo vrhu SDP-a izme|u ostalih supotpisali: Denis Be}irovi}, SelimBe{lagi}, Zoran Jovanovi}, MehmedBradari}, Mirsad Me{i}, NijazSkenderagi}, Besima Bori}, FeridBuljuba{i}... Oni traè da se odmahprekine sa politikom odugovla~enja iusporavanja provo|enja sveobuhvatnihreformi u SDP-u, zatim da se najkasnijedo 15. svibnja ove godine odrèunutarstrana~ki izbori na kojima }e bitiizabrani novi predsjednici i rukovodstvaop}inskih, kantonalnih/regionalnihorganizacija. Mo`da i najva`nije,“pobunjenici” traè da se zbog te{kogstanja u stranci najkasnije do 30. lipnjaodrè unutarstrana~ki izbori, na kojima}e biti izabran novi predsjednik kao iredovni Kongres. Ovaj zahtjev je

rukovodstvo SDP-a odbacilo i potvrdiloranije odluke strana~kih tijela da seredovni Kongres odrì u listopadu ovegodine. Svakako je vrijedno jo{ podsjetitida se traì da se istinski i konkretnozapo~ne ozbiljna demokratizacija ikorjenite reforme s ciljem ozdravljenjastranke te da se odmah prekine sazapo~etom praksom nepotrebnogkompliciranja reevidencije ~lanstva SDP-aBiH. Na koncu se upozorava da vrh SDP-amora najozbiljnije shvatiti va`nu ~injenicuda je gotovo polovina delegata naVanrednom kongresu SDP-a podràlapredsjedni~kog kandidata SelimaBe{lagi}a, te da politika reformi idemokratizacije koju je on sa suradnicimazagovarao ima podr{ku velikog broja~lanova SDP-a u Bosni i Hercegovini. �

SELIM, TO TI VELIM

Bešlagić ima podršku velikog brojačlanova SDP-a u Bosni i Herce go vi ni

Nerealno je o~ekivati da Zlatka Lagumdìju“pobunjenici” u SDP-uprihvate kao saveznika

SelimBe{lagi}

NEKAD’ BRA]ADenis Be}irovi} i Zlatko Lagumdìja

NEKAD’ BRA]ADenis Be}irovi} i Zlatko Lagumdìja

SDP:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 1:01

Nakon {to je pro{le nedjelje uSrbiji po nalogu Tuìla{tvo zaratne zlo~ine uhap{eno osamosoba koje su u~estvovale uubistvu oko hiljadu Srebreni~ana

u skladi{tu poljoprivredne zadruge uKravici, napadi na tuìla{tvo od stranedesni~arskih, tzv. patriotskih snaga pa ~ak idijela dràvnog vrha ne prestaju.

“Zbog otvaranja predmeta Srebrenica i[trpci, glavni tuìtej Vuk~evi} i ja radimo uatmosferi lin~a i svakodnevno se okre}emoda nas neko ne napadne”, kaè za na{ listBruno Vekari}, zamjenik glavnog tuìocaza ratne zlo~ine u Srbiji.

� Gospodine Vekari}u, za{to je teksada, dvadeset godina nakon zlo~ina, Srbijaotvorila slu~aj Srebrenica?

Postoji vi{e razloga zbog ~ega je ba{sada Tuìla{tvo otvorilo taj slu~aj. Prvi jezato {to smo tek 2013. potpisali Protokol osaradnji sa na{im kolegama i prijateljima izTuìla{tva u BiH. Oni su tu odigrali jed-nako va`nu ulogu u ovom predmetu kao imi. Zahvaljuju}i njihovom radu u nekimpredmetima iz BiH koji tretiraju zlo~ine uSrebrenici, uspeli smo da dobijemo prvo-bitnu gra|u. Druga stvar koja je jako va`na

za ovaj predmet su presude koje su donetetek sada u januaru u Haagu, kao {to jeslu~aj „Vujadin Popovi} i drugi“ . Nama suveoma zna~ajni podaci iz tih presuda iizjave svedoka. Iznesene su zna~ajne stvarikoje }e nama biti potrebne u predmetu.Tre}i razlog je odabir ekipe koja je radila naovom predmetu. Vuk~evi} je i u ovompredmetu, kao i u [trpcima, ukazao povere -nje zamenicima Mioljubu Vitorovi}u imeni. Sastavili smo sjajan zajedni~kiistra`ni tim sa predstavnicima MUP-a. Tosu hrabri, nekompromitovani uglavnommladi pripadnici policije koji su dali velikidoprinos da re{imo ovaj slu~aj. Uspeli smozahvaljuju}i saradnji sa Bosnom i uzpomo} i arhiva Tuìla{tva Tribunala uHaagu.

NAPRAVILI SMO NOVI TIM OD POVJERLJIVIH LJUDI

� Za zlo~in u [trpcima optuèni suuhap{eni tek kada je do{lo do promjena uMUP-u Srbije, sve do tada su postojaleopstrukcije pripadnika MUP-a. Da li je biloopstrukcija i kad je pitanju hap{enje osum-nji~enih za zlo~in u Srebrenici?

Ta~no je za [trpce da je bilo opstrukcije.Neki policajci su u to vreme u fioku stavilipredmet i po njemu nisu ni{ta radili. Namasu jo{ 2012. dostavljena imena zaSrebrenicu, ali bez oznake predmeta. IzTuìla{tva BiH dobili smo upit da li se tiljudi nalaze na teritoriji Srbije. Imali smo

65 imena za razne predmete. To smoproverili i odgovorili da oni uglavnom jesuovde u Srbiji. Novi pristup u policiji,odlu~an i energi~an, u èlji da se zlo~in re{ia ne zata{ka, pristup da se ne udvarajuratnim zlo~incima, ve} uporno preska~uprepreke da bi otkrili zlo~ince, doneo jerezultat. Ljudi rade po zakonu i stvarno su,kako se to ovde kaè, rasturili predmetzajedno sa nama koji smo to vodili. Isaradnja sa Sarajevom nikada nije bilabolja. Na [trpcima se pokazalo da to sjajnofunkcioni{e. Bukvalno smo napravilizajedni~ki tim izme|u dva dràvnatuìla{tva i policije. Niko gre{ku nijenapravio. Isti dan su lica uhap{ena u BiH iSrbiji. Tuìoci Salihovi} i Vuk~evi} su uoba slu~aja sve vreme bili na liniji, odpo~etka do kraja. Moram da odampriznanje kolegama iz Bosne koji su na tompredmetu radili dugo i uspeli da nampripreme teren. Tako da u slu~ajuSrebrenica nema ni{ta misti~no, nitizavereni~ki.

� Ne bih se sloìla s Vama da nemani{ta misti~no. Tuìla{tvo Srbije ve} sedamdana krije imena uhap{enih za zlo~in uSrebrenici. Evo, ho}ete li nam Vi otkriti kosu oni?

Ne mogu da vam to kaèm jer bih na tajna~in ugrozio njihovo pravo na odbranu. Tuimate razne ljude koji su bili uspe{nibiznismeni i ono {to je nama dalo jednonovo obele`je Srebrenice. Osim {to je to


SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNE NAD BO[NJACIMA

Razgovarala: MIRHA DEDI]Foto: MILUTIN STOJÊVI],

MARIO ILIÎ]

za Slobodnu Bosnu govori zašto se u Srbiji tek sada „otvaraju“ zločini počinjeniu Srebrenici, opstrukcijama i pritiscima koje Tužilaštvo trpi od predsjednika

Tomislava Nikolića, prijetnjama koje stižu od patriotskog bloka i (ne)spremnostiSrbije da se suoči sa zločinima u Srebrenici i Štrpcima

INTERVIEW

BRUNO VEKARIĆ postupajući tužilac u predmetu Srebrenica iŠtrpci i zamjenik glavnog tužioca za ratne zločine

“Predsjednik Tomislav Nikoli}oteàva nam posao i vr{i

opstrukcije u otvaranju predmetakao {to su [trpci i Srebrenica”

��

INTERVJU-bruno vekaric:INTERVJU - osnova.qxd 26.3.2015 0:06


OTVARANJE SREBRENICE I [TRBACA

NEGIRANJE ZLO^INA USREBRENICI

“Reakcije Crvenih beretki i brojnihnacionalisti~kih i ekstremisti~kih centara bile suda smo tu`ilac Vuk~evi} i ja izdajnici. Rekao bihda se u Srbiji pravi jedan veliki front negiranjazlo~ina u Srebrenici”


najve}i zlo~in nakon Drugog svetskog ratau Evropi, pokazalo se da je i plja~ka bitanelement ovog zlo~ina. Mi imamo podatkeda su ljudima oduzete stotine hiljadamaraka. Ljudi su sa sobom nosiliu{te|evinu kada su napu{tali svoje domove,ali su pre likvidacije oplja~kani. Plja~kuovakvih razmera jo{ nisam video.

� Kako to da su imena uhap{enih zazlo~in u [trpcima bila poznata isti dan?

Nismo mi kao Tuìla{tvo to objavili, ve}je saop{tenje stiglo od kolega iz MUP-a.Dok traje istraga i dok se optu`nica nepodigne, ne praktikujemo da objavljujemoimena. Na isti na~in postupaju i kolege uTuìla{tvu BiH. Imena }e se saznati ~impodignemo optu`nicu.

� Kako }e se u optu`nici kvalifikovatiubistvo preko hiljadu Bo{njaka u skladi{tuKravici, kao ratni zlo~in ili genocid?

Kvalifikovali smo to kao ratni zlo~inprotiv civilnog stanovni{tva. To je najboljiput da utvrdimo ovaj zlo~in i pobedimo usudskom postupku. Genocidna namera sete{ko dokazuje, posebno na ovom nivoukomande koji je zastupljen u predmetuSrebrenica - Kravice.

� Da li je ta~no da je Aleksa Golijanin,jedan od uhap{enih, priveden i saslu{an2012. godine po ovom predmetu uBeogradu i da je tek sada, tri godine nakontoga, uhap{en?

On je tada po zakonu o me|unarodnojpravnoj pomo}i dao izjavu na{im dràvnimorganima. To je sve {to mogu da kaèm.

� Svi uhap{eni u Srbiji za ovaj zlo~in suiz Centra za obuku Jahorina?

Da, re~ je o Specijalnoj brigadi policijeMUP-a Republike Srpske, odnosno pripad -nicima Centra za obuku Jahorina.

IZ TRIBUNALA NISMO DOBILI DOKAZEPROTIV TOME KOVAÂ

� Na{ list je dobio potvrdu iz Tuìla{tvaBiH da se vodi istraga protiv TomislavaKova~a, koji je u vrijeme ovog zlo~ina biozamjenik ministra unutra{njih poslova RS-a,i koji je izdao nare|enje Ljubi{iBorov~aninu, komandantu zdruènih snagajedinica MUP-a RS-a, da se u to vrijemeupu}uje u Bratunac. Borov~anin je zau~e{}e u ovom zlo~inu u Haagu osu|en na17 godina zatvora. Vodi li Va{e tuìla{tvoistragu protiv Tomislava Kova~a?

Sve protiv kojih smo imali dokaze, adostupni su nam, li{ili smo slobode. Zanekima jo{ tragamo. Mi tretiramo zlo~in uKravicama. Ja ne mogu da kaèm ko je jo{,osim uhap{enih, u tom zlo~inu u~estvovao.Ha{ki tribunal tako|e Kova~a nije obuhva-tio za ove zlo~ine. Imate Borov~anina koji

je ispod njega u komandnom lancu.

� Dakle, uglavnom se rukovodite do -ku mentima koje vam je Ha{ki tribunaldostavio?

Najve}i deo smo uradili sami. Tribunal iSarajevo su nam mnogo pomogli.USarajevu su vo|eni predmeti za Srebrenicu imnoga imena se tu prepli}u. Ti slu~ajevi subili na{a polazna ta~ka. Smisao te saradnjeje da se niko ne moè da sakrije sa drugestrane granice. I ovo je tek po~etak. Postojijo{ nekoliko osumnji~enih na slobodi zakojima tragamo koji bi tako|e uskorotrebalo da budu uhap{eni.

� Na kakve ste reakcije nai{li kada stepro{le nedjelje zvani~no “otvorili” Sre bre -nicu u Srbiji?

Reakcije Crvenih beretki i brojnihnacionalisti~kih i ekstremisti~kih centarabile su da smo tuìlac Vuk~evi} i jaizdajnici. Rekao bih da se pravi jedan velikifront negiranja zlo~ina u Srebrenici.Vide}ete to kada se saznaju imena i ko su tiljudi. Oni nisu bezna~ajni. To su fakti~ki

sada najvi{e pozicionirani ljudi koji su prehap{enja bili na slobodi, a kojima nijepresu|eno ni u Haagu, ni pred Sudom BiH.Mislim da je to veliki uspeh, naro~ito kadagovorimo o okolnostima koje nisu povoljneza ambijent u kome se suo~avamo spro{lo{}u.

� Imate li podr{ku aktulne vlasti u Srbijiza ovo {to radite?

Premijer Vu~i} je rekao „Gospodo,radite svoj posao.“ To je ne{to najbolje {tojedan politi~ar moè da izjavi u odnosu napravosu|e. S druge strane, pogledajte kojimje pritiscima izloèn Vladimir Vuk~evi} odstrane predsednika Tomislava Nikoli}a.Kritikuje ga gotovo svaki dan, iako je topravosudna stvar.

� Tuìlac Vuk~evi} izgleda je najve}akost u grlu Tomislava Nikoli}a. PredsjednikSrbije ne propu{ta posljednjih dana medij-sku priliku da o{tro napadne tuìoca.Pojedini Nikoli}evi politi~ki prijateljipodràvaju takve optu`be, iz intelektualnihkrugova stiù ocjene da njegove otrovnestrelice na Vuk~evi}ev ra~un prelaze grani-cu dobrog ukusa, dok opozicija navodi da je{ef dràve prekr{io Ustav i pogazio nezavis-nost pravosu|a?

Kada smo otvorili masovnu grobnicuRudnica kod Ra{ke gde su prona|eni ubije-ni Albanci, predsednik Nikoli} prekomedija to komentarisao na neprikladanna~in. Na dan kada smo podigli optu`nicuza [trpce napao je tuìoca Vuk~evi}a nadràvnoj televiziji, rekao mu je da ne moèda kopa i da pazi {ta radi, kao i da nije nika-da zaboravio Vuk~evi}evu raniju izjavu “danije bilo takvih kao {to je on, ne bi bilo nipotrebe da postoji tuìlac za ratne zlo~ine”.Imali smo direktan pritisak od predsjednikaNikoli}a kojeg su sve nevladine organiza-


�

BRUTALNA PLJAČKASREBRENIČANA:“Osim što je to najvećizločin nakon Drugog svet-skog rata u Evropi, poka -zalo se da je i pljačkabitan element ovog zloč i -na. Mi imamo podatke dasu ljudima oduzete stotinehiljada maraka”

SRBIJA TU@I ZA ZLOÎNE NAD BO[NJACIMA

TOMINE PRIJETNJE “Kada su uhap{enioptuèni za [trpceTomislav Nikoli} je napaotuìoca Vuk~evi}a i rekaomu je da ne moè dakopa po Srbiji”


cije i stru~na javnost u Beogradu za to osu-dili. I Ekspertska misija Evropske komisijetako|e je apostrofirala ovakve pritiske kaonedopustive. Strukovno udruènje, Udru e -nje tuìoca Srbije izdalo je deklaraciju okotih pritisaka na nas, oglasili su se i saop{ten-jem vezano za napade na mene koji su bilipre tri meseca. Postojala je namera da setuìoc Vuk~evi} po{alje u prevremenupenziju, odnosno pre isticanja mandata kojije do kraja 2015. godine. Me|utim, od togase odustalo. Mislim da je tu dosta doprineouticaj me|unarodnog faktora, a s drugestrane, mudrost i racionalnost AleksandraVu~i}a.

VUKÊVI] I JA OPTU@ENI SMO ZA [PIJUNA@U

� Vama su prije tri mjeseca stizalejezive SMS poruke u kojima se vama i va{ojporodici prijeti smr}u. Prijetnje su po~ele dastiù kada je poslanik vladaju}e Srpskenapredne stranke Milovan Drecunpoku{avo da ospori Va{ legitimitet, tvrde}ida ste na funkciju izabrani nelegalno. Da liste i dalje izloèni prijetnjama, s obzirom daste u me|uvremenu otvorili dva, za Srbiju,vrlo osjetljiva predmeta?

Trenutno se protiv Vuk~evi}a i menevodi vi{e postupaka u Srbiji. Optuèni smoza {pijunaù, za nedostatak legitimiteta, zanedisciplinu... Sve je to pritisak onih koji nedele isti sistem vrednosti sa nama. Svi tinapadi dovode nas u situaciju da radimo uatmosferi lin~a, da se na ulici okre}emo danas neko ne napadne, ukoliko ne idemo samorem telohranitelja. Ko stoji iza pretnji jo{nije ustanovljeno iako mnogi mogu da kaùimena onih koji nam ugroàvaju bezbed-nost. Ti napadi su neosnovani i uzrokovanisu predmetima koje radimo: Srebrenicom,[trpcima, bra}om Biti}i, generalom@ivanovi}em i drugim. Ali to je sastavnideo na{eg posla. Sa tim se valja boriti a nezbog takvih napada kukati.

� Za{to su uhap{eni za monstruoznizlo~in u [trpcima nedavno pu{teni na slobo-du?

Sud je tako odlu~io. I u BiH su tako|epu{teni iz pritvora pa su po àlbi vra}eni.Sud kaè da nema vi{e razloga za pritvor.Nama to ne olak{ava posao, jer imamosvedoke koje treba ~uvati. Kada su optuènina slobodi, i svedoci reaguju. Sudskaodluka je dramati~na, ali {ta da radimo, sudje sud.

� Vi{i sud u Beogradu vratio Vam jeoptu`nicu za [trpce dva puta jer je bilapovr{na. O ~emu se zapravo radi?

Optu`nica jo{ nije potvr|ena. Sada je naizja{njenju kod odbrane. Problem je nastaooko definisanja komandnog kadra i forma-cije koja je po~inila zlo~in. Mi smo upotre-

bili utvr|ene ~injenice iz predmeta u CrnojGori, gde je su|eno i presu|eno Neboj{iRanisavljevi}u. To nam Vi{i sud uBeogradu nije prihvatio i vratio nam je natakozvano preciziranje. Postojali su i nekiformalni razlozi, zbog kojih ranijeoptu`nice nisu vra}ane, ova jeste, ali to jelegitimno pravo suda.

� Vi ste rekli da su [trpci povezani sanajvi{im vrhom Vojske RS-a...

Sam Milan Luki} je bio alfa i omegade{avanja u Vi{egradu, a vidite da smo sa kole-

gama iz BiH uspeli da do|emo do komandnogkadra koji je bio direktno povezan sa Glavnim{tabom generala Ratka Mladi}a. To smo uradi-li zajedno, kolege iz Sarajeva i mi, pa`ljivograde}i predmet [trpci od Haga, Norve{ke,Bosne, Australije do Beograda.

� Kada o~ekujete podizanje optu`nicaza [trpce i za Srebrenicu?

Optu`nica za [trpce je precizirana imislim da }e biti potvr|ena vrlo brzo, a zaSrebrenicu je o~ekujem onda kada se zavr{iistraga.�


OTVARANJE SREBRENICE I [TRBACA

� Da li u Srbiji postoji spremnostza suo~avanje sa zlo~inom uSrebrenici?

Da. Mislim da je ova akcija pokazalada, uz sve te{ko}e, Srbija po{tujesrebreni~ke `rtve. Sudski postupak ieventualne osu|uju}e presude su najboljasatisfakcija `rtvama. Kada smo podiglioptu`nicu protiv [korpiona, postojao jesnimak i imali smo situaciju „jedan krozjedan“, a sada za Srebrenicu mnogi ljudi uSrbiji nisu spremni da veruju da jepo~injen takav zlo~in. Iako je broj `rtava uSrebrenici odavno prezentiran i potvr|en,~esto se vr{i neka licitacija o broju `rtavau smislu negiranja Srebrenice. Mislim daje zato veoma va`na dana{nja izjavapredsednika Republike Srpske MiloradaDodika o Srebrenici, gde nagla{ava da

„Srebrenica nije bila borba za srpstvo,nego najve}i udarac srpstvu i kukavi~luk.“Vest o hap{enju u Srbiji je objavljena u 64zemlje sveta, u vi{e hiljada ~lanaka iliinformacija. Zanimljivo je da je odIndonezije, Malezije, Ju`ne Afrike doAmerike i Australije pozdravljena akcijatuìla{tava Srbije i Bosne i Hercegovine.Srebrenica je, naàlost, jedan krvavi brendi jecaj `rtava i danas bolno odjekuje. Kadasu izvedena hap{enja za Srebrenicu, to jebila prva vest u hrvatskim i bosanskimmedijima. Indikativno je da je Javni servisSrbije - RTS, to objavila tek u desetomminutu. To je meni stra{no zasmetalo. Kodnas se vest koja je uzdrmala planetu, takostidljivo objavi. Imamo tu razne stvari kojisamo potvr|uju da radimo u veoma te{kimuslovima i pod velikim pritiscima.�

TU@ILA[TVO POD PRITISCIMA

“Srebrenica je jedan krvavi brend ijecaj žrtava i danas bolno odjekuje”

DODIKOVO PRIZNANJE ZLOÎNA

U SREBRENICI “Mnogi ljudi u Srbiji nisu

spremni da veruju da jepo~injen takav zlo~in,

zato je veoma va`na izjava predsjednika

RS-a Milorada Dodika o

Srebrenici”


Tuìla{tvo Srbije za ratne zlo~ine ve}sedam dana krije imena uhap{enihkoji su strijeljali oko hiljaduBo{njaka 13. i 14. jula 1995. godineu poljoprivrednoj zadruzi Kravice,

koja se nalazi na putu Bratunac-Konjevi}Polje. Njihova imena ne mogu se saznati ni uTuìla{tvu BiH. BBoris Grube{i}, portparolTuìla{tva BiH, za na{ list kaè da nam tuinformaciju ni u kom slu~aju ne moè dati jersu akciju hap{enja izvele kolege iz srbijan-skog tuìla{tva i da su oni jedina adresa kojojtreba da se obratimo.

Kako na{ list saznaje od povjerljivogizvora iz MUP-a Srbije, za zlo~in nadSrebreni~anima uhap{eni su VVidoslav Vasi},rodom iz Prnjavora, DDragomir Parovi} izNevesinja, JJovan Petrovi} iz Rasto{nice kodZvornika, BBoro Mileti} iz Bosanske Dubice,Aleksandar Da~evi} iz âjni~a i MMilivojeBatinica iz Sarajeva. S njima su istog danauhap{eni i NNedeljko Milidragovi}, zvani“Ne|o Kasapin” i AAleksandar Golijanin izSarajeva, o kojima je na{ list pisao u pro{lombroju.

OBUKA ZA STRIJELJANJE NA JAHORINIMilidragovi} je bio komandant Druge ~ete

Specijalne brigade policije RS-a, ~ije jesjedi{te bilo u Centru za obuku na Jahorini. Ustrijeljanju je u~estvovala i Prva ~eta, kojomje komandovao, tako|er uhap{eni AleksandarGolijanin.

Milidragovi} je uhap{en u Beogradu, gdjese preselio nakon rata. U posljednje vrijemebio je vlasnik mesare. Prije rata bio je mesar,pa policajac na Sokocu i Sarajevu.

Uhap{eni Milivoje Batinica trener je iosniva~ prvoliga{kog kluba malog fudbalaSAS iz Zrenjanina. U ovom gradu ìvi dvade-setak godina i ima svoju firmu. Svi uhap{eniimali su i dràvljanstvo Srbije i svi su tokomrata kao dezerteri (izuzev Milidragovi}a)pro{li kroz centar za obuku Jahorina. Na ~eluCentra bio je DDu{ko Jevi} zvani SStaljin, kojije bio pomo}nik komandanta Specijalnebrigade policije, a komandiri dviju ~eta, odkojih je svaka imala oko 100 ljudi, bili suMendeljev \uri} i NNe|o Ikoni}.

U istrazi protiv uhap{enih bi}e kori{teneizjave trojice za{ti}enih svjedoka iz Haaga

(pripadnika Prve ~ete) i dvojice Bo{njaka,koji su preìvjeli strijeljanje u hangaruKravica.

Ko su uhap{eni za Srebrenicu za na{ listgovori TTomo Kova~, ratni zamjenik ministraMUP-a RS-a, koji je i sam ovih dana prozvanda je odgovoran za zlo~in u Kravici.

“Srbija je 1995. godine donijela odluku dasve dezertere u Srbiji pohvata i preda ih RS-u.Svi oni su pohap{eni u Srbiji i predati. Sobzirom da vojska nije imala dovoljno svojihkampova, mi smo na Jahorini u hoteluJahorina imali jedan kamp za obuku gdje smoobu~avali na{ rezervni sastav. Tu je bilodesetak starih specijalaca koji su vr{ili obukudezertera. Me|u njima su bili Du{ko Jevi},\uri} Mendeljev, Ne|o Milidragovi}.Tidezerteri iz Centra za obuku Jahorina su poodluci Ljubi{e Borov~anina u julu 1995.godine dobili zadatak da obezbje|uju putnukomunikaciju 30 kilometara od Srebrenicezato {to jedan dio srebreni~ke divizije nijehtio koordinirati. Naime, pola divizije od 4-5hiljada ljudi ostalo je bez komande. Ljudi suse obezglavljeni kretali s pu{kama od HanPijeska do Zvornika. Ti dezerteri su podkomandom Meneta \uri}a, Du{ka Jevi}ana{li neobu~eni na tom stra{nom mjestu.

Glavni incident u Kravici napravili su pri-padnici {ekovljanske specijalne jedinice. Koje od njih {ta po~inio pokaza}e se krozsu|enje, ali Haag je najdetaljnije obradio koje {ta radio u Kravicama. Najdirektiniji inajve}i krivac za taj zlo~in je vojna bezbjed-nost na ~elu sa Ljubi{om Bearom.”

Kova~ tvrdi da nema njegove odgovo r -nosti za zlo~in nad Srebreni~anima u Kravici.

“Nema normalnog Srbina koji ne}e re}i

da je zlo~in u Srebrenici ne{to najgore {to senama moglo desiti. U ha{kom tuìla{tvu se odprvog dana vodila istraga protiv mene jer samu to vrijeme bio jedan od najvi{ihrukovodilaca RS-a. Tokom cijelog rata sambio prvi operativac policije RS-a, me|utimkroz sve istrage Tribunal nije mogao daprona|e moju odgovornost. Ja sam uTribunalu pet dana svjedo~io na zatvorenojsjednica o istrazi koju sam vodio vezano zaSrebrenicu 1995. godine. Dayton se nijemogao odràti dok se nije zavr{ila istragavezana za Srebrenicu. Radio sam je zajednosa Jovicom Stani{i}em, na~elnikom DB-aSrbije. Morali smo da odgovorimo nanekoliko pitanja. Prije svega na pitanje da li jeu Srebrenici bilo u~e{}a snaga Srbije, jer bi todiskreditovalo Slobodana Milo{evi}a uDaytonu, zatim da li je bilo odluke vrhovnekomande za Srebrenicu, tre}e, da li je VladaRS-a donosila odluke vezano za pogubljenjemuslimana i posljednje — ko je to uradio. Jasam dao istrazi odgovore na ta pitanja krozsvjedo~enje u Haagu, gdje se govorilo oodgovornosti svih visokopo zic ioniranihgenerala i oficira koji su u tome u~estvovali.

NAREDBA RATKA MLADI]AOdluku o napadu na Srebrenicu donio je

sam general Ratko Mladi}. Kada su traènepolicijske jedinice od mene koje }eu~estvovati u toj akciji, ja nisam htio da ihdam Radovanu Karadì}u, ne zato {to samznao {ta }e se desiti ve} zato {to nisam htio dau~estvujem u Mladi}evoj Pirovoj pobjedi uza{ti}enoj zoni Srebrenica. Ja sam tadapobjegao s Pala. Karadì} je kao predsjednikRS-a izdao naredbu da se izdvoje dvijejedinice specijalne jedinice koju je svojomrukom potpisao u moje ime. Tribunal zna daja nisam potpisao taj dokument. Zna to ituìlac u Sarajevu Ibro Buli}, koji protivmene u Tuìla{tvu BiH ve} godinama vodiistragu.

U momentu kada je Ljubi{a Beara traìoda policija da vod za strijeljanje u nekojdrugoj fazi, ja za to saznajem i nare|ujempoliciji da se izvla~i iz njihovih komandi.Sistem veze Tuzlanskog korpusa je uhvatio tajsnimak gdje Beara kaè da ja, naziva mezlotvorom, ne dam ljudima da idu. Ja,saznav{i za to, prekidam pretpo~injavanjepolicije Beari i to je sve jasno dokazano uTribunalu”, zaklju~uje Tomislav Kova~. �


HAP[ENJA ZA MASOVNO STRIJELJANJE

Pi{e: MIRHA DEDI]

“Slobodna Bosna” otkriva imena uhapšenih koji su učestvovali u strijeljanju oko1.000 Bošnjaka iz Srebrenice u hangaru Kravica i donosi komentar Tome Kovača,

ratnog zamjenika ministra MUP-a RS-a, na sumnje da je i on umiješan u ovajzločin nad Srebreničanima

EKSKLUZIVNOONI SU UHAP[ENI ZA SREBRENICU

tomo kovac:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 0:01

Vrtoglavi uspon SSamera Re{idata,vlasnika turisti~ke agencije SolAzur iz Sarajeva, u najuìpartijski vrh Demokratske fronte@eljka Kom{i}a i njegovo

imenovanje za ministra kulture i sporta uVladi Kantona Sarajevo izazvalo je brojne(i burne) reakcije, poglavito u sarajevskimkulturnim i sportskim krugovima. Ve} jesama najava Re{idatove kandidature naministarsku funkciju izazvala {ok izaprepa{tenje, prvenstveno me|u kulturnimdjelatnicima. Na okruglom stolu o temi Kootima likovnu umjetnost umjetnicima?, kojije odràn 19. marta u sarajevskoj galerijiCollegium Artisticum, ~lanovi Udruènjalikovnih umjetnika uputili su inicijativuDF-u da povuku kandidaturu Re{idata, uz(opravdano) obrazloènje kako je rije~ oosobi koja nema apsolutno nikakvogiskustva u radu u oblasti kulture, a jo{manje sporta, ne ra~unaju}i stupidniKaraoke show, svojedobno emitiran naFederalnoj televiziji, u ~ijoj je realizaciji,navodno, sudjelovao. U Demokratskoj

fronti su, me|utim, ostali gluhi na apelelikovnjaka, pa je tako Re{idat ipak postaonovi kantonalni ministar kulture i sporta.

SAMER NAM JE POST,O FORA,

KANTONALNI MINISTARSamer Re{idat je ro|en 1971. godine. U

svojoj slu`benoj biografiji naveo je da jeosnovnu i srednju {kolu zavr{io u Sarajevu,te da je studirao u Jordanu. Kada je studirao,{ta je studirao i da li je eventualno zavr{iostudij, Re{idat nije otkrio. U Demokratskufrontu @eljka Kom{i}a uklju~io se po~etkom2013., kada je imenovan najprije za vr{iocadu`nosti predsjednika sarajevskogKantonalnog odbora, a potom je njegovapredsjedni~ka pozicija i zvani~no potvr|ena.Nedugo nakon {to se do tada politi~kineaktivni „radnik u oblasti turizma“ i biv{ivodi~ na srednjo{kolskim ekskurzijamaodlu~io angaìrati u Demokratskoj fronti,Re{idat je postao jedan od najbliìhKom{i}evih povjerenika i „uzdanica“. U istovrijeme kada je izabran za predsjednikasarajevskog Kantonalnog odbora, u DF-u supo~eli sve vi{e rasti konflikti izme|u~lanova op}inskih odbora ove stranke uStarom Gradu, Novom Sarajevu i NovomGradu, a glavni razlog bio je taj {to su stariji


KADROVSKA SLIKA DEMOKRATSKE FRONTE

Pi{u: MAJA RADEVI] i SUZANA MIJATOVI]

Foto: MARIO ILIÎ]

Nakon što je Demokratska fronta postavila SAMERA REŠIDATA, najprije za pred-sjednika Kantonalnog odbora u Sarajevu, a onda i za ministra kulture i sporta u

Vladi Sarajevskog kantona, čak su se i najlojalniji članovi te stranke zapitali čimeje bivši turistički vodič i vlasnik agencije „Sol Azur“ zadužio ŽELJKA KOMŠIĆA;„misteriju“ je riješio stranački lider, pred oktobarske izbore, kada je priznao da jeRešidat izbor njegovog prijatelja MORRISA POWERA, ali nije objasnio kako je tajkontroverzni diplomata, čija je karijera u OHR-u neslavno okončana, postao jedan

od najutjecajnih članova DF-a, koji je Komšića zbližio i s BAKIROMALISPAHIĆEM

POSLJEDNJA BITKA NADEMOKRATSKOJ FRONTI

Kako je propali diplomata MorrisPower/Muris Palo postao glavni

kadrovik Demokratske fronte @eljka Kom{i}a?!

[PIJUNI SU ME\U NAMAMorris Power ili Muris Palo, propalibosansko-irski diplomata i prijatelj @eljkaKom{i}a, posredovao je u zbliàvanju~elnika DF-a s rashodovanim bo{nja~kimobavje{tajcima Bakirom Alispahi}em iEnverom Mujezinovi}em

samer residat:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:59

~lanovi stranke smatrali da ih „nove nade,nove snage“, koje je Kom{i} na velika vratauveo u DF, svjesno sputavaju i spre~avaju dase aktivnije uklju~e u rad stranke. Jedan odglavnih „kamena spoticanja“ izme|u starijihi mla|ih ~lanova partije bio je upravo SamerRe{idat. Brojni ~lanovi DF-a po~eli su seotvoreno pitati ~ime je Re{idat zasluìotoliko Kom{i}evo povjerenje? Misteriju jenedugo nakon toga „razotkrio“ sam @eljkoKom{i}, kada je na jednom od sastanakaDemokratske fronte, odrànom uo~ioktobarskih izbora pro{le godine, svojimpartijskim kolegama kazao da je za ulazakSamera Re{idata u stranku zasluàn nikodrugi do MMorris Power, nekada{njidiplomata angaìran u Uredu visokogpredstavnika, biv{i {ef OHR-ove Kancelarijeza povratak i rekonstrukciju (RRTF).

Morris Power ili MMuris Palo, kako seneko} zvao, rodio se i {kolovao u Sarajevu,a u BiH se vratio nakon rata, kao irskidràvljanin i jedan od najkontroverznijih„diplomata“. Najve}i je uticaj imao uvrijeme mandata biv{eg visokog


ODABRAO MORRIS POWER

��

OD TURISTI^KOG VODIÂDO MINISTRA KULTUREJedini “kulturni doga|aj” u ~ijoj jeorganizaciji sudjelovao SamerRe{idat navodno je stupidniKaraoke show


predstavnika me|unarodne zajednice u BiHPaddyja Ashdowna. Za vrijeme Ash down -ove „vladavine“, Power je bio jedan odklju~nih ljudi u sarajevskom uredu OHR-a,zaduèn primarno za kadrovske pre (ras po -djele) u kantonalnim institu cija ma, ali i za„poticanje“ procesa privatizacije tamo gdjeje to bilo potrebno i „uskla|ivanje“ brojnihtenderskih procedura. Kako je SlobodnaBosna pisala jo{ 2009. godine, Power seprvi put pojavio u Bosni i Hercegovinineposredno nakon pada Srebrenice 1995.,kada je do{ao u Tuzlu kao djelatnikMe|unarodnog komiteta Crvenogkrsta/krià (ICRC). Njegovo ime ponovo je„isplivalo“ 2000. godine, kada dolazi namjesto {efa RRTF-a za sarajevsku regiju.Po~etkom 2004., pod nikada razja{njenim

okolnostima DDonald Hays, prvi zamjenikvisokog predstavnika, zahvalio se nauslugama Morrisu Poweru, koji je spremando~ekao otkaz: u svojstvu konsultantaPower po~inje raditi za EEdina i NNijaza[abanovi}a, 50-postotne vlasnike bosan -sko-malezijske tvrtke Bosmal. MorrisPower/Muris Palo je izvjesno vrijeme radioi u famoznom Antikorupcijskom timuOHR-a, koji je formirao tako|er biv{i za -mjenik visokog predstavnika, ameri~kidiplomata RRaffy Gregorian, ali bez ikakvoguspjeha.

KOM[I] I POWER, DVA BRATA RO\ENAU vrijeme dok je bio uposlenik OHR-a,

Powerova rije~ bila je odlu~uju}a uimenovanju politi~kih kadrova u Sarajevu,od na~elnika op}ina do ministara, pa je utom periodu svojom naklono{}uumnogome zaduìo i biv{e sarajevskeop}inske na~elnike — od @eljka Kom{i}a,koji je tada bio na funkciji na~elnikaOp}ine Novo Sarajevo, preko FFehima[kalji}a iz Starog Grada, do na~elnikaOp}ine Ilidà HHuseina Mahmutovi}a.Svoju poziciju u OHR-u kao jednog odklju~nih ljudi od povjerenja PaddyjaAshdowna Power je mudro koristiogodinama bri`ljivo grade}i mreùkontakata sa lokalnim politi~arima ibiznismenima. Bio je blizak s nekada{njimsarajevskim kantonalnim premijerom iaktualnim mandatarom Vije}a ministaraBiH DDenisom Zvizdi}em, s glavnimdràvnim tuìteljem GGoranom Salihovi}emse sprijateljio jo{ dok je ovaj biopredsjednik Op}inskog suda u Sarajevu,hvalio se dobrim vezama u policijskim iobavje{tajnim strukturama. Zanimljivo je,

KADROVSKA SLIKA DEMOKRATSKE FRONTE

�

Potpredsjednica Demokratske fronte inovoizabrana ministrica za rad, socijalnupolitiku, raseljene osobe i izbjeglice uVladi Kantona Sarajevo Karolina Kara~i}je supruga Smaje Kara~i}a,dugogodi{njeg generalnog tajnikaRukometnog saveza BiH. U politi~kim jekrugovima Karolina Kara~i} bila posvenepoznata, sve do ljeta pro{le godine,kada se po~ela spominjati kao mogu}akandidatkinja DF-a za hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH. I mada je KarolinaKara~i}, unato~ skromnom politi~komiskustvu, brzo zadobila povjerenjestrana~kih kolega u DF-u, upu}eniji tvrdeda je za njezin nagli uspon u karijeri (sradnog mjesta rukovoditeljice odjela uTriglav osiguranju „lansirana“ je ravno uministarsku fotelju), ipak, najzaslu`nijinjezin suprug Smajo Kara~i}. Kara~i} je,me|utim, proteklih godina bio bliìkadrovima SDA, prije svih BakiruAlispahi}u, uz ~iju je pomo} ratne 1993. inapustio BiH. Do tada rezervni policajac uCentru slu`bi bezbjednosti Sarajevo,Smajo Kara~i} po nalogu BakiraAlispahi}a odlazi u Ambasadu BiH u

Be~u, gdje }e potom obavljati povjerljiveposlove, uglavnom na relaciji Austrija -Hrvatska. Zvani~no je Kara~i} bioangaìran na prikupljanju ratne logistike,nezvani~no su ga zvali „torbar“, jer je odBe~a do Zagreba prenosio golemekoli~ine ke{a, koje je direktor TWRA Fatihal Hassanein slao Hasanu êngi}u.Bakir Alispahi} i Smajo Kara~i} }esuradnju nastaviti i u poratnim godinama,u Rukometnom savezu BiH, nakon {to jepolicajac Alispahi} izabran zapredsjednika Skup{tine. �

IZA SVAKE USPJE[NE @ENE STOJI MU[KARAC

Za nagli politički usponpotpredsjed nice DF-a KarolineKaračić najzaslužniji je njezinsuprug Smajo Karačić


@eljko Kom{i} je u nekoliko navrata, pred svojim prijateljimai strana~kim kolegama, izjavljivao da je njemu Morris Power

„kao ro|eni brat“

POJAÂNJE IZ AMERIKEReuf Bajrovi}, budu}i federalniministar industrije

KarolinaKara~i}


tako|er, da se Morris Power na autoritetOHR-a nastavio pozivati i nakon {to jeprestao svaki njegov diplomatskianga`man. Na koncu se Ured visokogpredstavnika u BiH morao zvani~noograditi od Powera, ali je on tada ve} na{aodobro pla}eni konzultanski posao u jednojbanjolu~koj banci. Kada je raskrinkan i ubankarskim krugovima, poku{ao sepribliìti vlasniku Avaza FahrudinuRadon~i}u, ali njihova suradnja nije dugopotrajala.

No, da Power nije politi~ki igra~ ~ije jevrijeme pro{lo, dokazuje upravo njegovsada{nji utjecaj na odnose u Demokratskojfronti i posebno na odluke predsjednika@eljka Kom{i}a, koji je navodno u nekolikonavrata pred svojim prijateljima istrana~kim kolegama izjavljivao da jenjemu Morris Power „kao ro|eni brat“?! Ume|uvremenu je, kako doznajemo,„bosansko-irski“ diplomata u Sarajevuosnovao tvrtku, koja se navodno bavigra|evinskim poslovima.

ALISPAHI] NAPADA FRONTALNO Problemi me|u ~lanstvom DF-a

kulminirali su uo~i pro{logodi{njihoktobarskih izbora. Tako je i SSifet Podì},generalni sekretar i ~lan Predsjedni{tva DF-a,javno na sjednici kritizirao mla|e kolege,me|u ostalima i Re{idata, zbog njihovenekooperativnosti sa ostalim ~lanovimapartije. Pri tome je Morris Power upredizbornoj kampanji DF-a bio aktivnisudionik i prvi Kom{i}ev kadrovik zaduènza organizaciju strana~kih skupova. A s

obzirom da Samer Re{idat uìva velikuPowerovu naklonost (veè ih dugogodi{njeprijateljstvo), ministarska funkcija u VladiKantona Sarajevo Re{idatu je bilaosigurana mjesecima unaprijed. Novoi za -branom ministru kulture i sporta KS i{la jena ruku i ~injenica da Kom{i} po svakucijenu insistira na tome da „treba pruìti{ansu mladima“ (Re{idat je, premda ima 44godine, valjda jo{ uvijek „podmladak“), alii objektivni nedostatak kadra u DF-u koji bibio iole kvalificiran za poziciju ministrakulture i sporta.

Prema informacijama iz krugova bliskihnajuèm strana~kom vodstvu, upravo jeMorris Power najzaslu`niji i za zbliàvanje@eljka Kom{i}a i EEmira Suljagi}a s BBakiromAlispahi}em, (po)ra tnim ministrom policije idirektorom bo{nja~ke tajne slu`be AID-a, aodskora profesorom na sarajevskomFakultetu za kriminalistiku. Alispahi} je,naime, nakon pro{logodi{njeg razlaza sastrana~kim kolegama iz SDA ostao bezpoliti~kog zale|a, {to nikako ne ide u prilognjegovim poslovnim interesima, ali iinteresima njegovih „na mjes nika“, ponajvi{e

Envera Mujezinovi}a. Budu}i da jeAlispahi}ev dugogodi{nji najbliì {pijunMujezinovi} za mandata odlaze}e VladeFederacije BiH preuzeo punu kontrolu nadnamjenskom industrijom, dok je njegov sinHaris Alispahi} postavljen u Nadzorni odbortvornice Igman iz Konjica, posve su jasninjihovi motivi da se „inflitriraju“ u redoveDF-a, koji je predloìo novog federalnogministra industrije - RReufa Bajrovi}a. BakirAlispahi}, pored toga, nastoji da po svakucijenu sa~uva kontrolu nad federalnompolicijom, gdje je ranije na du`nostna~elnika Kriminalisti~kog odjeljenjainstalirao EEdina Vranja, kako bi zaustaviove} otvorene istrage o utro{ku milijunskihsredstava koja je Vlada FBiH uplatila nara~un tvornice Pretis u Vogo{}i, dok je napoziciji direktora bio njegov kadar HHajrudinPezo. �


ODABRAO MORRIS POWER

Prema spekulacijama iz strana~kihkrugova, Samer Re{idat je vi|enije DF-ovce „zaduìo“ i velikodu{nim ponudamaza besplatna ljetovanja na atraktivnimturisti~kim destinacijama, a da ministar isam voli ’partijati’, dokazuju i fotografijeobjavljene na njegovom Facebookprofilu. I dok se vlasnik Sol Azura hvalisvojim dostignu}ima u oblasti turizma iraznim titulama „najmenadèra“, ako

izuzmemo pomenute ~lanove Udruènjalikovnih umjetnika BiH, kulturni i sportskiradnici „i{~u|avaju“ se izboru ministrakoji }e im u naredne ~etiri godine krojitisudbinu uglavnom kroz ironi~ne opaskena dru{tvenim mreàma. Molbu da namkomentiraju Re{idatov izbor za ministraposlali smo na adrese desetak kulturnihdjelatnika iz Sarajeva, ali nam niko odnjih nije odgovorio. �

[UTNJA JE ZLATO

Niko od sarajevskih umjetnika niježelio komentirati izbor novog kantonalnog ministra kulture

Samer Re{idat je u svojoj biografiji naveo da je studirao uJordanu. Kada je studirao, {ta je studirao i da li je

eventualno zavr{io studij, Re{idat nije otkrio.


Ambasador BiH u Srbiji i kumMilorada Dodika Ranko [krbi}podnio je ostavku na ovo mjestojer je znao da }e ga Predsjedni{tvoBiH dan kasnije smijeniti zbog

brojnih malverzacija i korupciona{kihskandala u koje je upleten.

[krbi} je od svog prinudnog povla~enjapoku{ao da napravi predstavu, pa je izjavioda se na ovaj ~in odlu~io jer se ne slaè sapolitikom BiH prema Srbiji. “Ne èlim dabudem eksponent takve politike u Bosni iHercegovini, a jo{ manje da provodim takozacrtanu politiku prema Srbiji”, kaè[krbi}.

DODIK U BEOGRADU BIO VIDNO NERVOZAN

Dan prije povla~enja Milorad Dodik,predsjednik RS-a, na{ao se sa [krbi}em ubeogradskoj ambasadi i dogovorio svedetalje povla~enja i obrazloènja ovog ~inajavnosti. Nakon toga Dodik je prisustvovaoobiljeàvanju {esnaestogodi{njice NATOudara na Srbiju. Dodik je stajao u prvomredu u Nemanjinoj ulici, u kojem se nalaziogotovo kompletan dràvni vrh Srbije. Iakoje bio rame uz rame sa premijeromAleksandrom Vu~i}em Dodik nije mogaosakriti svoju nervozu koju je po svemusude}i izazvalo prinudno povla~enje nje-govog kuma iz Beograda.

Tuìla{tvo Srbije u posjedu je svihdokumenta koji terete Ranka [krbi}a da jekao ministar zdravlja organizovao i izveoposlove kojima su Republika Srpska iSrbija o{te}ene za 9,5 miliona eura. Tedokumente srbijanskom tuìla{tvu dostavioje i o njima svjedo~io MMladen Bosi}, pred-sjednik SDS-a.

S obzirom da je ostao bez diplomatskogimuniteta opozicija u RS-u se nada da }ebiv{i ministar zdravlja kona~no datiodgovore na sva pitanja vezana za


NOVE SNSD-ove AFERE

RANKO ŠKRBIĆ i MILE RADIŠIĆ, kumovi predsjednika RS-a MILORADA DODIKA, ovih dana su se zbog kriminalnih radnji morali povući, jedan sa

ambasadorskog mjesta u Srbiji a drugi iz RS-a izbjegavajući zatvorsku kaznu;naša novinarka otkriva na koji način Dodik štiti svoje kumove i ko će biti

postavljen za ambasadora BiH u Beogradu

DODIKOVA BITKA ZA KUMOVE -[KRBI]A I RADI[I]A

Pi{e: MIRHA DEDI] BIJEG U BEOGRAD Dodikov kum Mile Radi{i}

od zatvorske kaznepobjegao je u Beograd

dodikovi kumovi:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 1:21

malverzacije i afere koje su potresalezdravstvo RS-a, a koje se veù za njegovoime.

“Ranko [krbi} je podnio ostavku jer jeznao da }e biti opozvan i da }e gaPredsjedni{tvo BiH opozvati. Ono {todeprimiraju}e jeste {to istra`ni organi ni uRS-u ni u BiH jo{ uvijek nisu postupili pobrojnim aferama ~iji je glavni akter upravoRanko [krbi}, koji je uni{tio zdravstvenisistem Republike Srpske. On je nanio inemjerljivu {tetu gra|anima RepublikeSrpske koji imaju katastrofalnuzdravstvenu za{titu. Mi o~ekujemo da sadakada [krbi} nema imunitet da Srbija ubrzaistragu po prijavi koju je predsjednik SDS-aMladen Bosi} podnio srbijanskomtuìla{tvu. S obzirom da tu ima elemenatame|unarodnog organizovog kriminala,takav predmet je u nadle`nostu SIPA-e iTuìla{tva Bosne u Hercegovine, tako da sei od njih o~ekuje da postupe po tom istompredmetu. Ranka [krbi}a prate mnogedruge afere. Vidimo je da je svoj mandatvi{e provodio u Banjoj Luci nego uBeogradu. Ja se pitam da li je on imaosaglasnost za tako ~este dolaske u BiH. Onje vi{e nadgledao radove na Klini~kom cen-

tru u Banjoj Luci nego {to je radio svojposao u beogradskoj ambasadi. [krbi}nikada nije trebao ni biti postavljen na tomjesto. Pravni tim SDS-a pripremio je novedokaze koji ukazuju da je [krbi} bioumije{an u jo{ jednu vi{emilionsku aferu,zbog ~ega }emo podnijeti jo{ jednukrivi~nu prijavu protiv [krbi}a”, kaè zana{ list AAleksandra Pandurevi}, zastupnicaSDS-a u Parlamentu BiH.

Ranko [krbi}, sada ve} biv{i ambasadoru Beogradu i kum predsjednika RS-aMilorada Dodika, zdravstvo RS-a za dvamandata zaduìo za vi{e od pola milijardemaraka. ôvjek koji je uni{tio zdravstvenisistem ovog entiteta i doveo ga u bezi-zlaznu situaciju iz zgrade Vlade RS-aiza{ao je kao najbogatiji ministar otkad vladaRS-a postoji. Vi{emilionsko bogatstvo,stanovi u Be~u, vila na Mediteranu,limuzine, dio su imidà [krbi}a diplomate.

Kako na{ list saznaje, na [krbi}evomjesto bi}e postavljen LLazar Mirki},poslanik SDS-a u pro{lom sazivu Skup{tineRS-a i vlasnik kompanije Agreks iz Donjih@abara kod Br~kog. Mirki} je najve}i pera -dar u BiH a ima i nekoliko farmi u Srbiji.Jedna od njih se nalazi pored Ba~ke

Palanke, a druga u selu Kru{~i}u poredKule. Ovu farmu Mirki} je kupio odRodoljuba Dra{kovi}a, brata VVukaDra{kovi}a, vlasnika kompanije SwisslionTakovo. Farma koka nosilja u Kru{~i}unalazi se u {est hala i pripada firmi Animalkomerc, ~ija je direktorica AAnkica Mirki},k}erka Lazara Mirki}a. S obzirom na to daima veliko iskustvo u privredi, smatra se dabi Mirki} mogao doprinijeti boljoj ekonom-skoj saradnji Srbije i Bosne i Hercegovine.

DODIKOV KUM RADI[I] BJEGUNACPRED ZAKONOM

Dok je Dodik smi{ljao kako da njegovkum [krbi} ode nekompromitovan izBeograda, istovremeno je vodio bitku kakoda drugog kuma MMileta Radi{i}a, koji setako|er nalazi u Beogradu, po{tedihap{enja.

Presuda Miletu Radi{i}u i njegovoizbjega vanje zatvorske kazne vrhunac suafere koja traje ve} godinama. MileRadi{i} nalazi se u Beogradu, odakle jeporu~io da se ne}e vratiti u Bosnu iHercegovinu sve dok se banjalu~kiOsnovni sud ne izjasni o njegovom zahtje-vu da mu se ponovo odgodi izdràvanjezatvorske kazne.

Mile Radi{i}, banjalu~ki tajkun i kumMilorada Dodika, dobio je tri godine robijezbog malverzacija sa akcijama Medicinskeelektronike.

Tako je Radi{i} od „uglednog privredni-ka“, kako ga je reìm RS-a slavio do pre-sude, postao „nepoèljni kriminalac“, od


POVLAÊNJE DODIKOVIH KUMOVA NA REZERVNE POLO@AJE

��

[krbi}a }e u Beogradu zamijenitikadar SDS-a Lazar Mirki}, najve}i

peradar u BiH i Srbiji

GROBAR ZDRAVSTVARS-a NAPU[TA DIPLOMATIJU

Milorad Dodik nije uspiozadràti svog kuma Ranka

[krbi}a na mjestuambasadora u Beogradu


kojeg svi peru ruke. Grad Banja Lukablokirao je ra~une Radi{i}evoj firmi Grandtrade, zato {to nije izmirio obaveze premagradskom budètu, koje iznose preko mili -on maraka.

Radi{i}, ustvari, nije jo{ uvijek isplatiozemlji{te koje mu je Grad Banja Luka pot-puno nezakonito dodijelio u „Picinomparku“ prije 11 godina. To samo potvr|ujeda mu je zemlji{te trebalo biti oduzeto i danije ni trebao do}i u priliku da na njemugradi objekat vrijedan 250 miliona maraka.Me|utim, SNSD-ova vlast, i na lokalnom ina republi~kom nivou, bila je ~vrsto izaRadi{i}a i po~inila niz kriminalnih radnjikako bi za{titili njegove, odnosno svojeinterese.

Vrhovni sud Republike Srpske je u junupro{le godine potvrdio presudubanjalu~kog Okru`nog suda kojom je MileRadi{i} u slu~aju “Medicinska elektronika”osu|en na tri godine zatvora.Vrhovni sudtada je potvrdio i odluku Okru`nog sudaprema kojoj je Radi{i} trebalo da vrati 2,8miliona akcija “Medicinske elektronike” uvlasni{tvo Republike Srpske. Radi{i} jeprogla{en krivim zbog krivi~nog djelazloupotrebe slu`benog poloàja iliovla{tenja i krivi~no djelo manipulacijecijenama i {irenja la`nih informacija.Sudski proces u slu~aju “Medicinska elek-

tronika” trajao je ~etiri godine.Radi{i} je mjesecima uspijevao da

izbjeg ne odlazak u zatvor. Jedan od razlogakoje je Radi{i} navodio za odga|anjezatvorske kazne jeste i gradnja zgrade namjestu biv{eg Picinog parka. Prije petnaes-tak dana Radi{i} je kao osu|eno lice pre{aogranicu BiH i Srbije i pobjegao u Beograd,odakle poru~uje da nema namjeru da sevrati u Banju Luku.

“Iluzorno je bilo o~ekivati da Radi{i}ode u zatvor. Iz zatvora ne moè zavr{itizgradu. Ako nju ne zavr{i do kraja juna,

gubi pola miliona mjese~no koje bi dobioza kiriju od Telekoma, a za 15 godina to jeoko 100 miliona KM. Kaù da ta zgradavrijedi oko 200 miliona KM. OdakleRadi{i}u toliki novac? Do tolikog novcase ne dolazi bez pomo}i politike. Dabudem iskrena, s obzirom na to gdjeìvimo, meni je jedino ~udno kako jeRadi{i} uop{te osu|en i uvjerena sam dasu mnogi u strahu od onog {to bi onmogao otkriti. Iz tog ugla, vrlo su zanim -ljive poruke koje je poslao. Prvo, odabraoje za obra}anje BN TV, omraènuDodikovu televiziju i s te televizije zapri-jetio da }e prozvati “neke krugove”. Menije to zvu~alo kao poruka doju~era{njimprijateljima:’’Ako krenete dalje, idete samnom!’’ Da imamo pravnu dràvu, kao{to nemamo, nakon ove izjave, glavnituìlac bi lijepo oti{ao u Beograd,saslu{ao {ta to zna Radi{i} i ponudio mustatus svjedoka-saradnika”, kaèAleksandra Pandurevi}.

Interpol sa sjedi{tem u Sarajevu poslaoje dopis beogradskom Interpolu da jeRadi{i} lice koje se potraùje. Me|utim, uInterpolu u Beogradu niko ne èli da potvr-di da je do njih takav dopis stigao. Sumnjase da je Radi{i}u, koji ina~e ima srbijanskodràvljanstvo, ovakvu vrstu za{tite obezbi-jedio kum Milorad Dodik. �


NOVE SNSD-ove AFERE

� Lazar Mirki}


Rusija je, sude}i prema brojnimanalizama, sve utjecajnija naBalkanu. Osnovni razlog zaja~anje ovog uticaja leì u sukobuza prevlast sa Europskom unijom

(EU) i Amerikom, no ono {to Ruse drì sta-bilnim na Balkanu je stepen korupcije kojavlada regionom. ““U srcu uticaja Kremlja naregion nisu kulturne veze, nije slovenskasolidarnost niti pravoslavlje. Su{tina je une~em puno manje otmjenom”, pi{e ovihdana u svojoj analizi IIvan Krastev, poli-

tolog iz Bugarske. ““Korupcija povezujeljude, a na Balkanu ona povezuje opasneljude. Ve}ina balkanskih oligarha imajuveze u Rusiji. Ruska vanjska politika }eprona}i na~in da se okoristi tim vezama.”

Analiti~arka Deutsche Wellea VericaSpasovska nalazi da je Putinova strategijana Balkanu izuzetno pametna. ““Rusijakoristi katastrofalnu ekonomsku situaciju uregionu u svoju korist… Zapad se pla{iinvesticija na Balkanu zbog korumpiraneadministracije, {{to za Rusiju nije problem”,smatra Spasovska koja upozorava da jejedini na~in za EU da zaustavi ovaj pritisakda se otvori {to vi{e prema Balkanu. ““No,ve}ina zemalja ~lanica ne èli dalje

pro{irenje. Istovremeno, komplikovanizahtjevi iz Brisela prema ovom regionu~ine gra|ane sve vi{e euroskepti~nima, {tosvakako ide na ruku Rusiji. Europska unija,posebno Njema~ka kao lider u europskimintegracijama, nema drugog izbora nego dasvim srcem preuzme Sizifov diplomatskizadatak i radi sa Balkanom”, pi{eSpasovska dodaju}i kako Brisel morapruìti ekonomski mnogo vi{e zemljamaregiona ako èle umanjiti uticaj Moskve.

GR^KO-RUSKI STILGodinama Rusi ulaù na Balkanu te su

danas sveprisutni u naftnoj industriji,bankama, osiguravaju}im dru{tvima, hote-


RUSI NA BALKANU

Uticaj Rusije na Balkanu sve češće je tema sastanaka međunarodnih zvaničnika.Analitičari kažu da bi naš region mogao postati, još jednom, bojno polje između

Zapada i Rusije. I Moskva i Brisel su uključili sve što im je na raspolaganju -ekonomiju, diplomatiju, politiku i propagandu. Naša novinarka analizira poteze i

jedne i druge strane, te sagledava moguća rješenja

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

nidzara:TEKST osnova.qxd 26.3.2015 2:33

lima, infrastrukturnim projektima. Samo uCrnoj Gori posjeduju - prema nekimanaliza ma - ~ak 40 posto nekretnina. [iren-je ruskog uticaja nije novost, ali ono {to jealarmiralo Zapad jeste mogu}nost pribli -àvanja Gr~ke Rusiji ukoliko Grci ipakodlu~e da iza|u iz eurozone. Nestabilnost uregioni moè navesti ostale zemlje da spastraè u Rusiji radije nego u EU. Najvi{e tobrine Njema~ku. U tamo{njim medijima suanalize o ruskom uticaju na Balkanu, kao ivezama Gr~ke i Rusije, gotovo svakodnev-na tema. U jednoj od analiza, utjecajnidnevni list Frankfurt Allgemeine Zeitungpi{e kako }e se Gr~ka u slu~aju izlaska izeurozone neminovno pribliìti Rusiji, {to }eotvoriti prostor za dodatno ja~anje ruskoguticaja na Balkan. ““Gr~ka }e traìti novepartnere, a Rusija }e svakako biti prva.Rusija ima novac, svoje interese naBalkanu, a postoji i kulturolo{ka bliskostizme|u dve pravoslavne zemlje”, pi{e FAZkoji upozorava da bi to bio novi i veliki pro -blem prevashodno za NATO. ““Alijansa biimala vi{e problema da oja~a poziciju naistoku Europe, ako se Atina iz nekog razlo-

ga usprotivi”, zaklju~uju.Rusija zaista u posljednjim mjesecima

intenzivno gleda ka Gr~koj, traè}i prilikuza ulaganja u pristani{tima i firmama koje}e se privatizirati. Na taj na~in Rusija {irisvoj uticaj cijelim Balkanom i EU-om jersu im najva`nije veze koje uspiju uspo sta -viti u zemljama koje su ve} ~lanice Unije.Na prvom mjestu Bugarska, Gr~ka i Hrva t -ska. U Bugarskoj su ruske investicije uskoro svim najva`nijim oblastima ìvotabitno uticale i na tamo{nju politiku. Rusi suprisutni preko velike naftne kompanijeLukoil, te u bankama i osiguravaju}im ku -}ama. Tako Rusija omogu}ava sebi uticajna finansijski sektor u ovoj zemlji. Premapodacima Bugarske nacionalne banke,tokom pro{le godine Rusija je u ovu zemljuuloìla oko 805 miliona eura. Najva`nijiulaga~i su bili Lukoil, Gazprom i PrometSteel. Na sli~an na~in su u{li u Hrvatsku.

Uticajem na finansijski sektor zemalja ~lan-ica EU-a, Rusija osigurava sebi glas uodlukama koje se donose u Briselu.

Analiti~ari tvrde da je Balkan, uz Ukra -jinu, trenutno “bojno polje” Rusije i EU-a.Kako je Srbija najblià Rusiji, tako je ifokus EU-a ~esto vi{e na ovoj zemlji negona ostalima u regionu. Ono {to Briselu uovom trenutku daje prednost jeste ~injenicada Rusija ima ne samo politi~kih nego iekono mskih pote{ko}a, ali ~ini se jo{ uvijekne dovoljno da oslabi svoj uticaj u regiji. USrbiji je Rusija tokom 2013. godine uloìlaoko 45 miliona eura, a najva`nija ulaganjadolaze kroz Gazprom, te kroz Sberbanku,koja je sada prisutna u cijelom regionu.

Da EU brine ruski uticaj, svjedo~e rije~iFederice Mogherini, visoke predstavnice zavanjsku politiku EU-a, prilikom jedne odposjeta Sarajevu pro{le godine kada je reklakako je o~igledno postojanje tenzija izme|u


BORBA ISTOKA I ZAPADA

��

KORUMPIRANI POLITIČARI ČINE BALKANLAKOM METOM

PA@NJA PONOVO USMJERENA NA BALKANNjema~ka kancelarka Angela Merkel

OSLANJANJE NA MAJÎCU RUSIJUPrijateljski odnosi sa Vladimirom Putinomglavni su politi~ki adut predsjednika RS-a

Milorada Dodika


dvije sile. ““Bila bi dobra ideja da se Zapa -dni Balkan zadrì van te dinamike i takvograzmi{ljanja, i o~ekujem od svih u ruskomrukovodstvu da na to gledaju na isti na~in”,poru~ila je. Europska unija se ustvari pla{ida bi nakon Ukrajine Rusija mogla iskoris-titi Balkan za destabilizaciju politi~kesituacije u Europi, te da bi mogla pomo}ira|anju nekih novih sukoba. Kao dvijemogu}e zone opasnosti vide Kosovo, od -nosno Srbiju i Republiku Srpsku. Na neda -vno odrànoj konferenciji na UniverzitetuOxford govorilo se o vezama MMiloradaDodika sa Rusijom, te su u~esnici - me|ukojima su bili akademici, ali i novinari ipredstavnici me|unarodnih institucija -ukazali da su te veze potencijalno opasne zastabilnost.

Ruski utjecaj na Balkanu zabrinuo je iAmeriku. Glas Amerike pro{le sedmicedonosi tekst u kojem citiraju dràvnogtajnika JJohna Kerryja koji je upozorio kakose napetost izme|u Zapada i Rusije reflek-

tira na Balkan. ““Bilo da se radi o Srbiji,Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji ili sli~nimmjestima, svi su oni na liniji vatre”, rekaoje Kerry pred Senatom. I ameri~kianaliti~ari upozoravaju kako Rusiji naBalkanu u korist ide rasprostranjena korup-cija i slabe institucije, te kao jedino rje{enjenude ubrzan proces euroatlantskih inte-gracija. Jedan od znakova da je ovo budu}ikurs je i odluka o stupanju na snagu Spora -zu ma za stabilnost i pridruìvanje za BiH,uprkos realnom stanju koje govori da na{azemlja nije odmakla ni korak u reformamakoje su neophodne.

O uticaju Rusije na Balkan razgovaralose pro{le sedmice i na London School ofEconomics gdje je otvoreno postavljenopitanje da li }e ova regija postati uskoronovo bojno polje izme|u Zapada i Rusije.U~esnici, uglavnom akademici koji se baveizu~avanjem EU-a, Balkana i Rusije,zaklju~ili su kako je jedini razlog zaponovni dolazak Rusije u regiju borba saEU-om i NATO-om. ““Za razliku od na~ina{irenja uticaja u bliskom susjedstvu, u ovojregiji je krajnji cilj ne da ugroze NATO iEU {irenje, nego da oja~aju uticaj u zemlja-ma koje su ili ve} ~lanice ili to èle postati,a kako bi kroz njih imali uticaj na formiran-je politike na Zapadu”, jedan je odzaklju~aka konferencije na LSE. ““Rusijamo da nema dugoro~nu viziju, ali suodli~ni takti~ki igra~i, za razliku od svojih

protivnika, te donose brze odluke ipona{aju se fleksibilno. Kremlj ne vjerujelokalnim elitama, ali ne oslanjaju se na pov-jerenje, nego na novac i prisilu. Na Balkanukoji je ophrvan krizom, koji je bremenit kli-jentilizmom i blokadama dràve, novac jetaj koji igra najva`niju ulogu. [to jenajva`nije, da investicije u region na|u svojput da se vrate liderima u Kremlju, kojivladaju Rusijom i posjeduju je”, navodi sedalje.

MOSKVA NA MORUNajvi{e otpora sada Rusija ima u Crnoj

Gori koja je deklarativno podràla odluku

EU-a o sankcijama zbog situacije uUkrajini. Crna Gora se nada da }e joj nagra-da biti NATO ~lanstvo. No, to se odmahodrazilo na ovu malu zemlju koju su nekizapadni mediji donedavno nazivali “Mos -kvom na moru”. Vi{e od decenije, Rusi suulagali u sve oblasti ìvota u Crnoj Gori,prije svega u nekretnine. Pro{le godine ba{ta oblast biljeì veliki pad u ulaganjimagdje su cijene u 2014. godinu, premacrnogorskoj agenciji za statistiku Monstat,pale za 16,1 posto u odnosu na 2013. Prijesvega pale su cijene stanova u Budvi, omil-jenoj destinaciji Rusa u Crnoj Gori, gdje jeprosje~na cijena nekretnina pala za 44


RUSI NA BALKANU

�

Ruski uticaj u BiH ne ogleda se samokroz ulaganja i veze sa liderima, naro~itoonima iz RS-a. Rusija od kraja rata naova-mo ima glas u Vije}u za implementacijumira (PIC), te su nerijetko imali odlu~uju}uulogu u dono{enju odluka. Upu}eni tvrdeda je Rusija jedan od glavnih razloganereagovanja me|unarodne zajednice nabrojne probleme tokom pro{lih godina, teda u PIC-u otvoreno zastupaju stavove

Milorada Dodika. Opasnost ruskog uticajanaro~ito zabrinjava Njema~ku i VelikuBritaniju, tvrde analiti~ari, te je to jedan odrazloga {to su obje zemlje pokrenulediplomatsku ofanzivu sa ciljem da priblièBiH Uniji. Planovi Britanije i Njema~ke zasada imaju veliku podr{ku Amerike. Uovom svjetlu mnogi vide i “novu” britan-sko-njema~ku inicijativu koja ima podr{kuEU-a i Washingtona. �

BiH I RUSIJA

Bosna na “vatrenoj liniji”

NAS I RUSA...Vi{e od decenije, Rusi su ulagali u sve oblasti ìvota u Crnoj Gori,

prije svega u nekretnine. Pro{le godine ba{ ta oblast biljeì veliki pad uulaganjima gdje su cijene u 2014. godinu, prema crnogorskoj agenciji za

statistiku Monstat, pale za 16,1 posto u odnosu na 2013.

NJE@NO PRIJATELJSTVO DVA LIDERAPredizborni plakat SNSD-a


posto. No, generalno, Crna Gora biljeì padu trgovini nekretninama. Samo 225 stam-benih jedinica prodato je tokom zadnja trimjeseca 2014. godine, a prosje~na cijena jebila 1.083 eura po kvadratnom metru.Istovremeno, oko 50 posto turista u ovojzemlji su Rusi i Ukrajinci. Procjene pakkaù da ~ak 28 posto njih nisu tradicionalnituristi nego tajkuni koji su kupili posjede izemlju.

Naravno, {irenju ruskog uticaja naBalkanu doprinijela je i kriza u Ukrajini.Zapadne sile su se koncentrisale na ovajregion, ostavljaju}i sve ostalo po strani, {toRusija, ali i neke druge zemlje poput Turskeili Saudijske Arabije, nisu propustile.Rusija jeste na Balkanu najvi{e uloìla u

ekonomiju ali su, da bi {irili svoj uticaj,uloìli puno i u propagandu. Tako naro~itosrbijanski mediji obiluju tekstovima o pozi -tiv nim stranama ìvota i politike u Rusiji, aoglasio se i EEmir Kusturica, i to u Politici,podsje}aju}i na veze sa “majkom Rusi -jom”. Istovremeno, Rusija je uloìla novacu internet portal na srpskom jeziku Fakti, anajavljen je i dolazak ruske televizijeRussia Today. Ruski akademici i analiti~arisu sve prisutniji u srbijanskim medijima.Rusija stoji i iza lista i portala Geopolitikakoji ure|uje Milo{evi}ev propagandista,ratni urednik dràvne televizije MMiloradVu~eli}. On pak negira da Rusija ima i{tasa ovim medijem, ali je iz sadràja jasan jakruski uticaj, koji je tako|er vrlo primjetan u

listu Nova srpska politi~ka misao. Ba{ ovimediji ogledalo su trenutnih nesporazumana relaciji Srbija - Rusija, a koji su potaknu-ti prije svega kontaktima AAleksandraVu~i}a sa konsultantskom firmom neka-da{njeg britanskog premijera TTonyjaBlaira. Uredni{tvo lista je 17. marta uputilootvoreno pismo i zahtjev za pristup infor-macijama u vezi s Blairovim anga`manomkao konsultanta Vlade Srbije pitaju}i ko jedonio tu odluku, ko je potpisao dokument oangaòvanju, te koliko }e to biti pla}eno ina koji na~in. Odgovor jo{ nisu dobili.

FENOMEN “PUTINOLOGIJE”Analiti~ari u Njema~koj upozoravaju na

ra|anje novog fenomena koji nazivaju“putinologija”. SStefan Meister iz Vije}a zavanjske poslove Njema~ke, tvrdi da Zapadu ovom trenutku mora da se koncentri{e nasamoodbranu jer dolazi faza koja moè biti,smatra, teà od hladnog rata. On kao jedanod osnovnih problema vidi nepredvidljivostPutinovih poteza. ““âk ni kancelarkaMerkel koja ima redovne kontakte s njimne moè da predvidi koliko daleko je Putinspreman i}i u konfliktima sa Zapadom”,tvrdi ovaj ekspert. AAngela Merkel je pakjavno govorila o uticaju Rusije, te je reklada ne namjerava popustiti pod pritiscima. UNjema~koj naro~itu opasnost vide u veza-ma izme|u Moskve i Beograda, ali i BanjeLuke. Njema~ki mediji pi{u kako Putinnamjerava napraviti takav pritisak naBalkan da zemlje regiona ili odustanu od~lanstva ili, kada postanu dio Unije, buduruski izaslanici. Na ruku im ide dokumentkoji je sastavilo Vije}e za vanjske poslove uMoskvi i u kojem stoji da je Balkan “kojiima tradicionalne veze sa Rusijom” vaànstrate{ki partner. ““Ne smijemo prestati sainvesticijama u regionu. Moramo tro{itinovac na infrastrukturu i na ljude koji videRusiju kao alternativu zapadnim silama”,navodi se u ovom dokumentu.

Ivan Krastev se slaè da bi Balkanmogao postati sljede}a ta~ka sukobaizme|u EU-a i Rusije. ““Rusija svakako nefantazira o tome da Bosna ili Albanijapostanu njene interesne sfere i niko naBalkanu sigurno ne sanja da bude dioEuroazijske unije. Jo{ uvijek je Europskaunija najva`niji trgovinski partner regiona”,pi{e Krastev upozoravaju}i: ““Ko nt ro liranakriza na Balkanu bi dala Rusiji pravi klju~za pregovore. To bi moglo prisiliti mnogeeuropske vlade da okrenu le|a Ukrajini, teu~initi da Unija izgubi ~ak i privid garantasigurnosti.” Krastev tako|er upozorava da“Rusija ovim zemljama ne moè ponuditinikakav ekonomski model koji djeluje, nitineki politi~ki. Ne moè ~ak ni unijetidovoljno ke{a. Dijeliti ogor~enje premane~emu nije isto {to i imati zajedni~ku per-spektivu.” �

26.3.2015. I SLOBODNA BOSNA43

BORBA ISTOKA I ZAPADA

ZABRINUTA FEDERICA MOGHERINIBrisel se pla{i da bi Rusija mogla iskoristitiBalkan za destabilizaciju EU

ENERGETSKA ZAVISNOSTRusija je jedini isporu~ilac plina za Balkan


Dok je bio aktivan igra~ zvali su ga“rukometni car”, a tako se zove iknjiga o njemu napisana u Srbiji.Veselin Vujovi} danas je nakormilu Rukometnog kluba Prvo

plinarsko dru{tvo Zagreb i nije “trenerskicar”, ali bi mogao biti. Samo treba jo{ malovremena i malo vi{e kuna. Ne, nije PPDZagreb bez novca, ali je finansijskimmiljama daleko od Barcelone, rukometnoggiganta kojeg su kao protivnika u~etvrtfinalu Lige prvaka dobili u utorak, naizvla~enju u Be~u. Igra~i i stru~ni {tab PPDZagreba ovu informaciju su dobili uautobusu, kada su bili na putu premama|arskom Veszprému, gdje se trenutnoigra Final Four rukometne SEHA lige.

“Naprosto, moj put je uvijek bio najteì, aposlije toga, na neki na~in, i najsla|i. Ovoje nevjerovatna prilika da publika uHrvatskoj vidi, mo`da, budu}eg prvakaEvrope. Kaèm mo`da, jer sam na po~etkusezone Barcelonu smatrao glavnimfavoritom za osvajanje Lige {ampiona, alisada vi{e ne smatram. Ne bi bilo ni sportskini eti~ki da sada razmi{ljam kako }e mojbiv{i klub biti prvak Evrope, a igra dvijeutakmice protiv nas. U autobusu smo biliodu{evljeni kada smo ~uli da igramo protivnjih. Sve ekipe koje smo mogli dobiti u~etvrtfinalu su jako te{ki protivnici. IKielce i Kiel i Veszprém i Barcelona. Pa,ako smo ve} morali da dobijemo nekog odnjih, neka to onda bude najve}i mogu}isportski magnet, a to je Barcelona. Prvuutakmicu igramo ku}i, u Areni, za kojumislim da bi bila puna i da prima 40.000gledalaca. Moji igra~i }e do te utakmice biti

u polusnu, jedva ~ekaju da istr~e na teren.Drago mi je da }u u Barceloni vidjeti nekesvoje prijatelje, ali i da }e mladi rukometa{iZagreba igrati protiv svojih, hajde dakaèmo, doskora{njih idola”, rekao je zaSlobodnu Bosnu u utorak nave~e, izVeszpréma, Veselin Vujovi}, za mnogenajbolji lijevi bek u rukometnoj istoriji, a zaneke i najve}i rukometa{ svih vremena.

KIN\E U@IVO ZA U@IVANJE� Ono {to je sigurno jeste da }e Vas

srda~no do~ekati u Blaugrani, dvorani ukojoj igra Barcelona, ba{ kao MirzuDeliba{i}a kada bi dolazio u Madridmnogo, mnogo godina nakon {to jeokon~ao karijeru...

Kada ste ve} spomenuli takvog ~ovjeka,takvu legendu, mogu da kaèm da sam kaosportista sretan {to sam ìvio u njegovovrijeme, {to sam mogao da ga gledam uìvo


RO\EN DA BUDE [AMPION

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]Foto: ARHIV “SB”, “PPD ZAGREB”

CRNOGORAC KOJI JE ZALUDIO HRVATSKU

“Ostao je onaj na{ balkanski {arm, ona ljubav iemocija, mogu}nost improvizacije, koje nam niko ne

moè oduzeti”

VESELIN VUJOVI]

Nekada najbolji rukometaš na svijetu, Crnogorac VESELINVUJOVIĆ, danas je uspješan trener,a njegov “PPD ZAGREB” u apriluće, u četvrtfinalu rukometne “Lige prvaka”, igrati protiv najboljeg sastava današnjice -“Barcelone”; za naš magazin, o svojoj karijeri i velikim uspjesima,govori iz Veszpréma, gdje njegovtim igra u završnici takmičenja u “SSEHA ligi”

veselin vujovic:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:57

i da uìvam. Takav sportista i takav ~ovjeknikad se vi{e ne}e roditi!

� Sad zaboravismo na Blaugranu.Dobro, slijedi Vam aplauz dobrodo{lice.Dva su Xaviera Pascuala treneri uBarceloni: jedan trenira ko{arka{ku, a drugirukometnu sekciju ovog kluba.

Da, to sam komenatrisao neko ve~e,kada su u Beogradu igrali Zvezda iBarcelona, u ko{arka{koj Euroligi. Oni sumalo nacionalisti i ponosni su na to {to dvaKatalonca vode dvije sekcije Barcelone. Ajo{ kad je Fudbalski klub vodio PPepGuardiola, niko sretniji od njih. Sada je nanjegovom mjestu LLuis Enrique, koji je maloporemetio tu njihovu hijerarhiju. Znatekako je... Biti trener Barcelone velika je~ast i privilegija. I garancija da }e{ osvojitibarem neku od titula koje su u igri. Tamo sete{ko postaje trener, ali se te{ko i odlazi satog mjesta. Ja sam ranije gajio velikeambicije i smatrao da }u jednog danamo`da i dobiti {ansu da budem trenerBarcelone. Ali, moja karijera je uvijek bilamalo turbulentna, zbog moje naravi. Ipak,mislim da sam dovoljno sazrio da to moguda kontroli{em.

� Dakle, preduslovi za treneraBarcelone postoje. Idemo dalje: “Nijezato {to sam igrao u Barci, no zaista bihvolio ove sezone nakon Kiela i Parizanekako jo{ i Barcelonu ‘namlatiti‘“,izjavili ste Jutarnjem listu. Pa, ho}ete li imoète li?

Ne mogu re}i da ho}emo, ali mogu re}ida - moèmo. Dovoljno smo hrabri i kadrida se uhvatimo s njima u ko{tac. Dvije suutakmice, prednost Barcelone je u svakomslu~aju velika, ali... Protiv nas su favoriti napapiru bili i Paris-Saint Germain i Kiel, pasmo s njima iza{li na kraj. Bilo bi dobro zanas, za ove momke, za mene kao trenera, zaklub, da se utakmica u Zagrebu pobijedi.Od trenutka kada smo dobili informaciju dasmo izvukli Barcelonu najavilo mi sesigurno stotinu prijatelja iz Crne Gore i izSrbije.

� Valja ih nahraniti...Ha, ha, ha... Mislim da }e u Zagreb do}i

tri, ~etiri autobusa.

� Da samo izgovorim imena bekovaBarcelone: Rutenka, Karabati}, Lazarov.Kako im se suprotstaviti?

A znate li kakve ja bekove imam?

� Recimo da znam...Ovi moji ve} pi{u istoriju, a pred njima

je budu}nost. Ta tri beka koja ste spomenulina blagom su zalasku karijere, a ovi mojitek treba da zakora~e na velika vratarukometne scene.

� Naprosto sam se morao prisjetiti dasu prije trideset godina u Metaloplasticibekovi bili Zlatko Portner, JovicaCvetkovi} i Vi. U reprezentaciji Jugosla -vije, recimo, Vi, âslav Grubi} iCvetkovi}, ili Zlatan Sara~evi}. Biste linamlatili trojac Barcelone koji samspomenuo da imate njihovu sada{nju snagui godine?

Prvo bi im dali pet, {est golova fore, pabi ih tek onda namlatili. Uop{te nemadileme ko bi iza{ao kao pobjednik. Imenakoja ste nabrojili bila su i ostala strah itrepet. Naàlost, godine nikom ne pra{taju.Ostaju samo neka sje}anja. Ja stvarnosmatram da su i danas najbolji rukometa{isa Balkana. Me|utim, mnogo je u~inio tajneki gospodin “euro” da se na{i sportistiodlu~uju {to prije oti}i vani. Da smonekako ostali u zajedni~koj dràvi, mislimda bi zemlje iz Evropske unije aplicirale dabudu dio nas.

� Zagreba~la Arena }e, 9. ili 10. aprila,jo{ uvijek se ne zna ta~an datum, biti puna.A mo`da i mreà Bosanca Danijela [ari}a,koji brani u Barceloni?

Eh, DDanijel [ari}... To je mom~ina,oboàvam ga! Ja sam prvi koji ga je pozvaou juniorsku i seniorsku reprezentacijuSrbije i Crne Gore. S njim imam fantasti~anodnos.

NE TREBAJU MI ZETOVI, VE] LAVOVI� Do Barcelone ste stigli preko

danskog Koldinga, revan{ u Danskojodigran je u nedjelju. Imali ste pet golovarazlike iz prvog susreta u Zagrebu i vrlohrabro odigrali na gostovanju i sa~uvaliprednost.

Prije svega èlim da kaèm da meni netrebaju igra~i koje bih ja uzeo da mi buduzetovi, onako fine, vaspitane. Meni trebaju

lavovi, trebaju mi borci... Svaka ekipaogledalo je svog trenera, njegovogkaraktera. Primio sam puno komplimenatazbog ~vrstine i agresivnosti u igri Zagreba.Pa, mi smo primili najmanji broj golova uLigi {ampiona ove sezone, {to jenevjerovatan podatak! Ostao je onaj na{balkanski {arm, ona ljubav i emocija,mogu}nost improvizacije, koje nam niko nemoè oduzeti. Govorim o kompletnomBalkanu. A, {to se ti~e Koldinga... Njihovtrener je pet dana spremao napad na onuna{u duboku odbranu 4-2, 5-1 i jadnik nijeznao gdje udara kada smo postavili odbranu6-0. Kaè: ‘Ja sam to gledao na videu.’ A janjemu odgovorim - e, pa, mi to ne radimopreko videa.

� Jeste li razgovarali s jednim odtrenera u Koldingu, nekada{njim desnimkrilom bosanskohercegova~ke reprezenta -cije Bilalom [umanom?

Kao da ne! Upravo se BBilal divio tojna{oj mogu}nosti improvizacije. Pri~alismo na temu koliko smo mi vispreni, kakose brzo adaptiramo, a da kod njih sve to idepuno teè i na neki na~in je mehani~kinapravljeno.

� Ba{ negdje u vrijeme kada mibudemo zavr{avali ovaj broj SlobodneBosne, PPD Zagreb }e na Final Fouru kojise igra u Veszprému po~eti svoju utakmicuprotiv Tatrana iz Pre{ova. Ako pobijediteidete na doma}ina. Ali, o tome }emo u~etvrtak. Sada{nji Vardar, drugoplasiranuekipu u regularnom dijelu ove sezoneSEHA lige, Vi ste utemeljili.

Najve}a snaga Vardara iz Skoplja jenavija~ka grupa Komiti, koja na jedanfreneti~an na~in izraàva podr{ku svomklubu. To se grani~i sa ludilom i fantazijom.Igrati u takvoj atmosferi nije lako nikome.


KADA AS OSTANE - AS

��

PORED, ALI NA KLUPI “ZAGREBA”Veselin Vujovi} je ekipu najboljeg hrvatskog

rukometnog kluba preuzeo po~etkom ove sezone


S druge strane, dobili su nov~anu potporu,rusku finansijsku injekciju, doveli sukvalitetne igra~e, imaju fantasti~ne usloveza rad, to nema Pariz, po{teno da Vamkaèm. Jako su dobar i organizovan klub,koji }e u svakom slu~aju pokazati svojekvalitete i u narednih nekoliko sezona.

� PPD Zagreb je dokazao da moè datii 45 golova u jednoj utakmici, ali i da vamgolman moè imati 21 odbranu. IvanStevanovi} je odli~an golman, mo`da jesada i u najboljim godinama. Srednji bekSandro Obranovi} je nasljednik DomagojaDuvnjaka. A na Va{oj poziciji igraju Ton~iVal~i}, Stipe Mandalini}, DomagojPavlovi} i Du{ko êlica. Kako se odlu~iteko }e igrati?

Ovo je vrlo te{ko i diskutabilno pitanje.Ve} sutra moram odlu~iti koja trojica sene}e skidati. Ne}u spavati ~itavu no}. Kadnekom moram da kaèm da ne}e igrati,najradije bih crk’o. Ja njih po pet putapitam da li se mo`da neko osje}a lo{e.Samo da bi mi malo olak{ali odluku.Postoji li ijedan igra~ koji ne bi volio igratiprotiv Barcelone? Ne postoji! Znam dasvakom igra~u, njegovoj familiji,prijateljima, te{ko pada odluka trenera dane}e igrati. Jer, ipak se ti, na neki na~in,igra{ sa ljudskim sudbinama, karijerama...Na sre}u, ja se ne igram sa ljudskimsudbinama, tome prilazim na jedan ozbiljani emotivan na~in, i trudim se da budempo{ten kao da su moja djeca.

� Kako Vas slu{a onaj na{ repreze -ntativac Du{ko êlica?

Ma, DDu{ko êlica je jedna nevi|enabaraba. Znate kako je... Zagreb je bioetni~ki ~ista ekipa sve dok u taj klub nisudo{li Du{ko êlica i Veselin Vujovi}. Tojkulturi i fino}i koju neosporno imaju Hrvatinaprosto je falilo tog nekog crnogorskog ibosanskog {meka, koji bi malo zamutiokafu da bi ona onda imala drugi izgled i

ukus. îni mi se da smo Du{ko i ja todonijeli u Zagreb. Iz te zdrave cjelinejednostavno mora iza}i ne{to dobro.

“KRATAK FITILJ” I VARNICE� Isto, vrlo va`na karika u PPD-u je i

Zlatan Sara~evi}, Va{ aktuelni pomo}nik, ive} odavno prijatelj, ali i kolega izreprezentacije Jugoslavije.

Zlaja je sjajan saradnik. Nema dlake na

jeziku i uvijek kaè ono {to misli. Bezobzira da li je to dobro, ili lo{e po mene. Onje tipi~an Bosanac, iako godinama ìvi uHrvatskoj. Kada ne{to ide lo{e, uvijek znanapraviti neku {alu, iz koje mi moèmoizvu}i i poneku pouku, a ne samo nasmijatise. Jako dobro zna da izanalizira na{eigra~e, prije svega. Ja ih, ~ini mi se,idealizujem, a on im nalazi lo{e osobine.Mi smo, ~ini mi se, dobar tandem. A SSara~

46

RO\EN DA BUDE [AMPION

�

Ko zna kakva bi bila sudbina VeselinaVujovi}a da se 1979. sa svog rodnogCetinja preselio u Sarajevo. I izrukometnog kluba Lov}en pre{ao uRukometni klub @eljezni~ar. Ali, Vujovi} jeu Crnoj Gori paralelno trenirao i ko{arku,igrao je na poziciji krila, i imao je poziv dapre|e u Ko{arka{ki klub Bosna, koja je tegodina osvojila Kup {ampiona. Pa jeodlu~io ìvjeti u [apcu i igrati zaRukometni klub Metaloplastika.

U devet sezona, koliko je igrao za tajklub, dva puta je osvojio Kup {ampiona,1985. i 1986. godine. Sa reprezentacijomJugoslavije, pak, bio je olimpijski (1984.) isvjetski prvak (1986.). Od 1988. do 1993.igrao je za Barcelonu, sa kojom je istotako bio prvak Evrope, a onda jo{ sezonuza, tako|e {panski, Granollers (osvojioKup EHF-a), u kojem 1994. okon~avaigra~ku karijeru. I odmah uplivava utrenerske vode. Vodio je Metaloplastiku,Lov}en, Partizan, Ciduad Real, Vardar,bio je selektor svih selekcijareprezentacije Srbije i Crne Gore, a radioje i u Kataru i u Ujedinjenim ArapskimEmiratima. Aktuelni je trener PPD

Zagreba. Igrao je na poziciji lijevog beka i u

drugoj polovini osamdesetih godina bio jenajbolji rukometa{ na svijetu. A 1986.izabran je i za sportistu godine uJugoslaviji. Ro|en je 18. januara 1961.godine. �

VUJA SA CETINJA

Umjesto u Sarajevo, pravo u Šabac, na...


OD [APCA DO ZAGREBA[ampionska generacija Metaloplastike (lijevo); slavni crnogorski rukometa{ je i odli~an stru~njak


i jako dobro skenira protivnike.

� Jeste li u kontaktu sa Va{imnekada{njim saigra~em iz reprezentacije iMetaloplastike Jasminom Mrkonjom?

Redovno! To je sjajan tip. Ove godine}u do}i u njegov Rukometni kamp naVla{i}u.

� Sjetite li se, ponekad, one fantasti~ne,jugoslovenske rukometne lige?

Naravno! Mogu nabrojiti sve klubovekoji su se takmi~ili i sve igra~e. Jugovi} izKa}a, @eljezni~ar iz Sarajeva i @elezni~ariz Ni{a, Sloga iz Doboja... Neko ve~e smose podsje}ali, prepri~avali smo nekeanegdote iz ‘male’ Skenderije, kada biigrali protiv @elje. Pa nas navija~i satribina mole da damo bodove @elji, a mi

naravno igramo maksimalno angaòvano.Tada samo ~uje{: ‘[ta }e vam bodovi, nemorete ih dràti u zamrziva~u, ne trebajuvam za sljede}u sezonu?’ Ili, {etamoBa{~ar{ijom, a raja nas zove na kafu. Nemoèmo, kaèmo im, imamo utakmicu, aoni }e: ‘Ma kakvu, ba, utakmicu, sjedite‘vamo, vi ste ve} dobili kad ste do{li.’ Falimi to!

� Kako je bilo igrati protiv @elje uSkenderiji? Jednom je bilo varnica izme|uVas, “kratkog fitilja”, i legendarnog pivotaRusmira Caneta Delahmetovi}a, ali je svesmirio golman Mirko Ba{i}...

Protiv @elje je u Skenderiji uvijek bilonezahvalno igrati. Bila je to skupinastra{nih momaka i igra~a! CCane Delahme -tovi}, GGoran Peri}, pa onda VVukas, JJefto

Peri{i}, MMijatovi}, AAdnan Dizdar,Jovanovi}... Nikada Metaloplastika nijeoti{la u Sarajevo sa sigurno{}u da }e dobitiutakmicu. A ja kad bih se sjetio koliko samvarnica imao u karijeri, onda bi to varni~ilodo sutra. Na terenu sam bio nezgodan. Ali,rukomet je mu{ki sport. Sport kontakta.Sport ~vrstine. I neminovno je da do|e dovarnica. Da sam se odlu~io za odbojku,vjerovatno ne bih varni~io. Ma, zahvalansam ja svemu {to mi je rukomet dao. I {tosam upoznao ljude poput CanetaDelahmetovi}a. Na to sam ponosan!

� Dok ste igrali za Barcelonu bili stenajbolji na svijetu. Koga god od svojihkolega pitam ko je najve}i lijevi bek uistoriji, postoji konsenzus: Vi. A ko je poVama?

Ja! Ha, ha, ha...

� A, ko je najve}i igra~ uop{te?Vidite... Neko }e re}i da je to BBali},

neko DDu{ebajev, neko }e re}i da sam to ja.Ali, kada do|ete u poziciju da budete me|uprvih deset u svijetu u ne~emu, onda semoè re}i da ste uspjeli u ìvotu. A, da lisam prvi ili deseti, meni je to najmanjeva`no.

� Kako komentari{ete nastupereprezentacija BiH i Hrvatske naprethodnom Svjetskom prvenstvu uKataru?

Hrvatska je razo~arala, a Bosna je, ~inimi se... Da ne kaèm - malo ma~ku gove|aglava. Vi{e ste radili i pri~ali o tome kakoste napravili uspjeh i oti{li na Svjetskoprvenstvo, nego {to ste se koncentrisali da uKataru napravite dobar rezultat. Otprilikekao i fudbalska reprezentacija BiH, ali iHrvatske, u Brazilu. �


KADA AS OSTANE - AS

PRECIZNI [UTEVIDok je igrao, od Veselina Vujovi}a

se niko nije mogao odbraniti


„Dobro je da ga nisam zadavila kad samga rodila. Sad mi je drago, jer on je jedinidokaz onoga {ta sam preìvjela“, rekla je1993. godine biolo{ka majka AAlena Muhi}a,djeteta koje je ro|eno kao plod ratnogsilovanja i ~ija potresna pri~a je ispri~ana udokumentarno-igranom filmu Stupicanevidljivog djeteta, reditelja [[emsudinaGegi}a. Alenova biolo{ka majka AA. i njegovbiolo{ki otac RRadmilo Vukovi} prije rata subili radne kolege. Radili su zajedno urudniku u Miljevini, malom mjestu poredFo~e, u ratu zloglasnom po Karamanovojku}i, logoru za silovanje bo{nja~kih èna idjevoj~ica, me|u kojima su najmla|e `rtveimale tek ~etrnaest godina. Alenovu majkusilovao je Radmilo Vukovi}. Dijete je rodila1993. u gora`danskoj ratnoj bolnici, iodmah po ro|enju ga je napustila.

OSUDE I [APUTANJAO sudbini Alena Muhi}a, koji danas sa

svojim usvojiteljima ìvi u Gora`du, Gegi}je jo{ prije deset godina snimio doku men -tarac Dje~ak iz ratnog filma.

„Tada sam se dogovorio sa njim da

nakon {to postane punoljetan, i ako to budeèlio, moèmo napraviti nastavak pri~e“,kaè Gegi}. „„Sve ove godine smo bili ukontaktu, a negdje u martu pro{le godineAlen mi je rekao da bi volio prona}i svojebiolo{ke roditelje. Rekao je kako nemasnage da se u sve to upusti sam i da bi volioda ga na tom njegovom ‘putovanju’ pratikamera, jer je mislio da bi mu tako bilolak{e da se nosi sa eventualnim razo ~a -renjem.“ Zajedno sa rediteljem Gegi}em injegovim saradnicima, Alen je krenuo upotragu za biolo{kim roditeljima koja je

prikazana u filmu Stupica nevidljivogdjeteta. Film je premijerno prikazan 23.marta u velikoj sali gora`danskog Centra zakulturu. Zbog velikog interesovanjapublike te ve~eri organizovane su dvijeprojekcije, a izuzetno emotivne reakcijegledalaca „zatekle“ su i samu ekipu fima:„Znali smo da }e publika reagovatiemotivno, ali ovako ne{to nismo o~ekivali.I to nam zaista jeste najve}e priznanje - {tosu Gora`dani, Alenovi sugra|ani, prepo -znali tragediju, ali i nevjerovatnu hrabrostkoja odlikuje ovog mladi}a.“


NEVIDLJIVA DJECA

Pi{e: MAJA RADEVI]

ALENOVBILJEGRO\ENJA

U Goraždu je prije neko-liko dana premijernoprikazan dokumentarno-igrani film „STUPICANEVIDLJIVOG DJETETA“autora ŠEMSUDINAGEGIĆA, potresna priča opotrazi mladića ALENAMUHIĆA za biološkimroditeljima - ocem RADMILOM, osuđenim ratnim zločincem, imajkom koja je žrtvasilovanja; Gegićevo novoostvarenje jedna je odonih priča koje u ovojzemlji moraju bitiispričane, ali i koja neizb-ježno izaziva kontroverzei brojne moralne dileme

alen muhic:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:52

U malom gradu u kojem je rastao, Alenasu u djetinjstvu ~esto nazivali „~etni~kimkopiletom“. [kolski drugovi i kom{ije umahali upu}ivali su mu prijeke poglede,

{aputali i osu|ivali, govorili da djetetovimvenama te~e krv dèlata, koji su u Gora`dupo~inili neke od najstra{nijih ratnihzlo~ina... Alen se s tim nosio kako je znao i

umio i vjerovatno samo on zna kako je biloìvjeti sa takvim „biljegom“. Danas 23-godi{nji mladi} odlu~io je prona}i ocasilovatelja i majku `rtvu, kako bi kona~nostavio ta~ku na tu uàsnu pro{lost na kojunije imao nikakvog uticaja, ali je, naàlost,umnogome odredila njegov ìvot.

Potraga za roditeljima, naàlost, nijeurodila plodom. Uz pomo} autora isaradnika na filmu, Alen je saznao njihoveadrese, ali su vrata ku}a u kojima danasìve njegova majka i njegov otac za njegaostala zatvorena. Nijedno od njih nije seèljelo vidjeti s Alenom. ôvjek koji jesilovao njegovu majku, Radmilo Vukovi},jo{ uvijek ima ku}u u Miljevini, koju je uvrijeme snimanja filma stavio na prodaju.Vukovi} je pred Sudom BiH prvobitno bioosu|en na pet i po godina zatvora zbogsilovanja Alenove majke. DNKvje{ta~enjem je dokazano da je on otacdjeteta. Na Apelacionom sudu presuda muje smanjena na samo godinu i po danazatvora zahvaljuju}i svjedocima koji su nasudu govorili u njegovu korist, ali posebnoVukovi}evoj pismenoj izjavi u kojoj jepriznao da je Muhi} njegov sin i obavezaose da }e se susresti sa Alenom, ukoliko onto od njega ikada bude zatraìo. „„Kada smotek po~eli snimati film, Vukovi} je najprijepristao da se vidi sa Alenom, ali onda sepredomislio. Rekao je da on nije njegovodijete“, kaè Gegi}. Odbijanje biolo{kogoca da ga vidi za Alena je bio jedan odnajteìh trenutaka tokom snimanja filma.„âk sam razmi{ljao da prekinemsnimanje, jer bilo je momenata koje nisammogao psihi~ki da podnesem, posebno uMiljevini kada sam saznao da Radmilone}e da mi iza|e u susret, iako se obavezaona to“, kaè Alen.

Biolo{ku majku Alen tako|er nijemogao upoznati, jer je ona za{ti}enisvjedok u sudskom procesu. No, ekipafilma uspjela je do}i do ~lanova njenenajbliè porodice koji su pristali daispri~aju cijelu pri~u o njegovom porijeklupremda im je, kako kaè Gegi}, bilo veomate{ko da se „otvore“ i govore o tome.

„Mnogi sagovornici koji se pojavljuju ufilmu imaju za{titne maske i nismo smjeli

otkriti njihov identitet. Zakon je takav,propisi su takvi i ja to po{tujem, ali kadado|ete u situaciju da svjedocima koji supreìvjeli silovanja u ratu morate staviti


PRIÂ O ALENU MUHI]U

��

[kolski drugovi i kom{ije nazivali su ga „~etni~kim kopiletom“, u mahali su mu upu}ivali prijeke poglede, {aputali i osu|ivali, govorili da

djetetovim venama te~e krv dèlata


masku, onda znate i kako je biti AlenMuhi}“, govori [emsudin Gegi}. „„Zbogtoga smo film i nazvali Stupica nevidljivogdjeteta. U svim tim me|unarodnimorganizacijama i na konferencijama nakojima se govori o takvim temama, djecakoju su rodile silovane ène tituliraju se‘nevidljivom’ djecom. Ima ih na hiljademe|u nama, a mnogi od njih, za razliku odAlena, ne znaju ni{ta o svom porijeklu ivjerovatno nikada ne}e ni saznati.“

U BOLNI^KOJ SOBIDok je Alen tragao za svojim biolo{kim

roditeljima, njegovi usvojitelji, koji mu ijesu „pravi“ roditelji, stajali su na kapijiporodi~ne ku}e i ~ekali da im se sin vrati.„Pa, na kraju, mo`da je i bolje da ih nijena{ao...“, slijeè ramenima Gegi}. A zavrijeme snimanja filma desilo se nekolikosituacija kakve samo ìvot moè„izreìrati“. Prvo, i mo`da najdragocjenijeu cijeloj ovoj pri~i Alenovo je prijateljstvosa glumcem AArminom Omerovi}em, koji jeu filmu sjajno utjelovio Alenov alter ego.Gegi} obja{njava da se za formudokumentarno-igranog filma odlu~ioupravo zbog toga {to njegov glavni lik imadvojni identitet: onaj koji mu je datro|enjem i na koji nije mogao utjecati, teonaj koji mu je pomogla izgraditi njegovaporodica po svemu, osim po krvnomsrodstvu. „„Dramaturgiju filma sampostavio po Freudovoj ideji da u svakom odnas postoji ‘dvostruki {eta~‘. Na to me jenaveo sam Alen kako bi lak{e podnioeventualni susret sa roditeljima, odnosnorazo~arenje ako do tog susreta ne do|e.Tako sam odlu~io da u pri~u uvedem iArmina Omerovi}a, kao Alenovo ‘drugo


NEVIDLJIVA DJECA

�

Film Stupica nevidljivog djeteta dio jeserijala Oral BiHistory koji realizira Institut zaistra ivanje zlo~ina protiv ~ovje~nosti i me|u -narodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

„Mnoge od preko 25.000 silovanihèna u Bosni u periodu 1992.-1995.nemaju snage govoriti o tom ~inu. Mnoginau~ni autoriteti iz oblasti psihologije,sociologije, psihijatrije, historije i drugihnauka izbjegavaju ovu temu. Mnoga djecaro|ena od silovanih majki i ne znaju da sunjihove majke silovane. Od svih zlo~ina

genocida, veo {utnje najdeblji je okozlo~ina silovanja. Vrhunac tog licemjerjaje stvaranje takvih dru{tvenih okolnosti ukojima se `rtva po~inje stidjeti, a oni kojisu krivi po~inju se doìvljavati kao osobeod ~asti i po{tovanja“, kaè direktorInstituta dr. Rasim Muratovi}.

Uz ~lanove Instituta, na filmu su radilisnimatelj Samir Neimarlija, majstor tonaMirsad Tuki}, montaèr Damir Piri}, a ujednoj od uloga pojavljuje se isopranistica Vedrana [imi}. �

KAKO RAZBITI VEO [UTNJE

Serijal „Oral BiHistory“ posvećenžrtvama ratnih zločina

SUZE I OVACIJEAlen Muhi} na premijeri

filma Stupica nevidljivogdjeteta u Gora`du

POTRAGA ZA IDENTITETOMEkipa filma na ~elu sa rediteljem

Gegi}em pratila je Alena na njegovomemotivnom putu traganja za

biolo{kim roditeljima

Foto: Anadolija


ja‘. I ispostavilo se da je to bila ispravnaodluka - njih dvojica su zajedno zaistabriljantno funkcionisali“, kaè Gegi} idodaje: „„Alen je èlio otvoreno re}i: ‘Da, jasam taj, pa ako mislite da trebate da mi

zbog ne~ega sudite, evo me, tu sam predvama.‘ Mislim da je kroz ovaj film i cijeloto iskustvo postao hrabriji, otvoreniji,izgra|eniji kao li~nost.“

Alen je zavr{io Srednju medicinsku

{kolu i danas radi kao medicinski tehni~arna istom odjelu bolnice u kojoj je ro|enprije 23 godine. U jednoj od bolni~kih soba,za vrijeme snimanja filma, glumac ArminOmerovi} sasvim slu~ajno je „nabasao“ naènu koja je te 1993. prvi put vidjela bebuAlena, nakon {to ga je njegova majkanapustila. „„Ja sam tada rodila k}erku. Imalasam mlijeka, a njega nije imao ko da doji. Ionda sam ga ja dojila“, ispri~ala je.

Gegi}evo novo ostvarenje jedna je odonih pri~a koje u ovoj zemlji moraju bitiispri~ane, ali i koja neizbje`no izazivakontroverze i brojne moralne dileme.Sli~no kao u jo{ jednom izvrsnomdokumentarcu, Mila traì Senidu, koji jeprije pet godina snimio hrvatski novinarRobert Tomi} Zuber, Alenova potraga zapravom istinom o njegovom porijeklu nijemu donijela neko veliko olak{anje, nitikatarzu, a bilo je to mo`da i iluzornoo~ekivati. Ostalo je jo{ niz neodgovorenihpitanja na koja }e ovaj mladi} iz Gora`damo`da nekada, bez prisustva kamera ireflektora, prona}i svoje odgovore.

„Alen Muhi} i mi zajedno s njim smo‘iskopali‘ na{u Bosnu, onakvu kakvajeste, Bosnu u kojoj se ljubav i mr`njadijele u dlaku. I u tome je, na kraju,su{tina cijele pri~e“, zaklju~uje [emsudinGegi}. �


PRIÂ O ALENU MUHI]U

Radmilu Vukovi}u sudilo se u perioduod 2006. do 2008. godine po optu`bi zaratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tvapo~injen na podru~ju Op}ine Fo~a.Prvostupanjskom presudom Suda BiHVukovi} je osu|en na pet godina i {estmjeseci zatvora zbog silovanja za{ti}enesvjedokinje A. u ljeto 1992. godine u Fo~i.Na tu presudu obje strane su uloìle àlbekoje je Apelaciono vije}e uvaìlo, tepostupak vratilo na ponovno su|enjenakon kojeg je Vukovi}u kaznapreina~ena na godinu i po zatvora.

Tuìla{tvo BiH teretilo je Vukovi}a daje kao pripadnik Vojske Republike Srpskeu vi{e navrata silovao za{ti}enu

svjedokinju A. Nakon {to je uspjela oti}i izgrada, A. je u februaru 1993. godine rodilamu{ko dijete, koje je odmah napustila.

Prema navodima iz optu`nice,„Vukovi} je 10. juna 1992. godine do{ao uMiljevinu, o{te}enu odveo u privatni stan,a ne u {tab, kako joj je rekao, rastrgao jojodje}u, udarao je i onda, kada je izgubilasvijest, silovao je.“ Poslije ovoga, stoji uoptu`nici, A. je jo{ pet ili {est puta bilaprisiljena da do|e u stan, gdje ju jeVukovi} silovao. �

I@IVLJAVANJE RATNOG ZLOÎNCA

Žrtvu A. Vuković je silovao u višenavrata

RadmiloVukovi}


Za ìvot posve}en religiji i duho -vnosti treba imati ~vrst karakter,umjerenost, skromnost i izraènamoralna na~ela ~ime se, naàlost,danas tek rijetki me|u nama

odlikuju, pa ~ak i oni koji se vole javnopredstavljati „pravim“ vjernicima. U toj itakvoj stvarnosti, svakodnevno preplavljenivijestima iz crnih hronika koje apsolutnodominiraju nad svim drugim sadràjima,smisao za humor je i potreba i lijek, i na~inna koji se - tako kaè i nauka - moguprevazi}i mnoge pote{ko}e. Smijehom ihumorom kroz povijest bavili su se mnogifilozofi, pisci, pjesnici, teoreti~ari,sociolozi... A nedavno je u Bosni iHercegovini objavljeno jedno sasvimposebno izdanje, pa moèmo slobodno re}ii prvo ovakve vrste u svijetu. Fratribosanski u stripu: Na svoj ra~un - na svojna~in naziv je strip-knjige koju su zajednoosmislili fra TTomislav Brkovi}, gvardijanFranjeva~kog samostana Rama-[}it, i

Marko Dje{ka, mladi strip autor, ilustrator ianimator iz Osijeka. „„Jo{ od svojihstudentskih dana po~eo sam biljeìti zgodekoje su vezane za ìvot i djelovanjebosanskih franjevaca. Prvu knjigu o tome,Fratri u zgodama i nezgodama, objavio sam2008. godine i izazvala je veoma pozitivnekritike. Godine 2010. objavljeno je ipro{ireno izdanje, pa onda jo{ jedno... Sadasmo odlu~ili da radimo strip u kojem ima i

starih i nekih novih pri~a i anegdota. Naprojektu smo radili godinu dana,izdava~ je Samostan, a knjigu smo{tampali u tisu}u primjeraka“, kaèfra Brkovi}.

SMIJEM SE, DAKLE, POSTOJIMPrema rije~ima autora, radi se o

knjizi koja na osoben na~in pred -stavlja brojne smije{ne zgode izsvakodnevnog ìvota bosanskih fra -nje vaca. „„Knjigom Fratri bosanski ustripu htio sam u na{ svijet, u ovupreozbiljnu i od nesre}a umornuzemlju, unijeti vi{e smijeha, vedrine,radosti i humora“, kaè fra Tomislav:„Za mene je smijeh sastavni dio ìvota ièlim to prenijeti na druge koliko mogukako bih nam svakodnevnicu u~inio maloljep{om i sretnijom, po uzoru na sv. Franju

Asi{kog kojeg su njegovi suvremenicimo`da smatrali malo ‘~udnim’ ~ovjekom,ali je svojim pona{anjem upravo unosiovedrinu na ove na{e prostore. Sude}i premaprvim kritikama koje smo dobili od~italaca, ~ini mi se da je ova knjiga ispunilasvoju namjenu.“

Uz fra Tomislava i Marka Dje{ku, zanastanak knjige zaslu`ni su i neumorniRamljaci - BBoò Mi{ura koji je zavoliosamostan ‘kao du{u svoju‘ i bio idejniza~etnik cijele ove pri~e, te IIvan Marke{i}koji je, uz uvodni tekst Rideo ergo sum(Smijem se, dakle, postojim), iz dana u danbri`no pratio „ra|anje“ pojedinih tabli


BOSANSKI FRATRI U STRIPU

Iz štampe je upravo izašla knjiga „FRATRI BOSANSKI U STRIPU: NA SVOJRAČUN - NA SVOJ NAČIN“ autora fra TOMISLAVA BRKOVIĆA i MARKA

DJEŠKA, koja kroz formu stripa govori o svakodnevnici bosanskih fratara ineizostavnom humoru po kojem su prepoznatljivi; fra Tomislav Brković, gvardijan Franjevačkog samostana Rama - Šćit, za naš magazin govori

o ovom jedinstvenom izdanju i o tome šta ga je ponukalo da fratre, prvi put u povijesti, prikaže kao strip-junake

TEOLOGIJA SMIJEHAPi{e: MAJA RADEVI]

52

fratri u stripu:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:48

stripa i korigirao jezi~ne i slikovne prikaze.Svoj doprinos knjizi dali su i knjièvnikMiljenko Jergovi} s tekstom Fratri i smijeh,te dizajner i novinar VVladimir [agadin kojije napisao Pogovor. Tekstovi u svetimknjigama i posve}enost Bogu, bez obzira nato o kojoj je religiji rije~, obi~no asocirajuna ozbiljnost, a smijeh je negdje u sasvim„desetom“ planu. „„U monoteisti~kimreligijama, odnosno svetim knjigama,nigdje se ne spominje Bog koji se smije. Jaipak mislim da je Bog malo druga~iji,veseo, pa }e i u Raju mo`da pucati stakla odsmijeha...“, kaè fra Tomislav.

„Gotovo je neshvatljivo da bi Svevi{njisvoju poruku slao ljudima kroz humor ilismijeh ili da bi se ~ovjek pojedinac smio~ak i usuditi (na)smijati Svevi{njemu injegovu svetom naumu. Svi su uvjereni dase ni JJahve, ni AAllah, ni Bog - pa ~ak ni IIsusni njegovi apostoli - uop}e ne smiju i da se,zapravo, i ne znaju (na)smijati“, pi{e uuvodnom tekstu za knjigu Fratri bosanski ustripu Ivan Marke{i}, sociolog religije izZagreba. Me|utim, ve} na prvim stra -nicama Biblije nailazimo na izvanredanprimjer komunikacije smijehom izme|uBoga i ~ovjeka, upu}uje Marke{i}: „Naime,Abrahamova èna SSara, starica u stotojgodini, u kojoj je, kako se navodi u Knjizipostanka (18,12-15), ve} prestalo postojatisve ono ‘{to biva u èna’, na vijest kako je

Jahve obe}ao Abrahamu da }e roditi sina,reagira sasvim ljudski: smije se Jahvi injegovu obe}anju. Iako bi se mogloo~ekivati da }e Jahve, kojeg se smatra

Bogom srd`be, osvete, rata i netolerancije,zbog toga smijeha kazniti Saru i uskratitijoj svoje obe}anje, on to ne ~ini, nego -istina, uvrije|en da mu Sara ne vjeruje i damu se ‘u brk smije’: ‘Jesi, smijala si se!’ -ispunjava dano obe}anje. A to ~ini stoga jerje Sarin smijeh samo potvrdio njega, Jahvu,kao boànstvo koje moè u~initi inemogu}e stvari - od nerotkinje u~initirotkinju. I Sara uistinu rodi sina i nadjenumu ime IIzak, hebrejski Smijeh.“

Bezbrojne su vrste smijeha i bezbrojninjegovi izvori. Smijemo se od radosti, ali iod muke. Smijeh ~uva zdravlje, ~ini~ovjeka svjeìm, opu{ta ga. Smijehrelativizira umi{ljenost, on je jedan odnajve}ih neprijatelja vlastodràca. Iskrensmijeh je priznanje ~ovjekove kona~nosti iizraz radosti postojanja. Zato se u smijehumogu na}i i vjernici i nevjernici jer senijedan od njih u smijehu ne uznosi, govorifra Tomislav Brkovi}: „„I svatko ima svojprepoznatljiv smijeh. On je toliko osoban, aopet i op}eljudski da se po smijehurazlikujemo, da nas on zbliàva, aliponekad i udaljava. [to se sve ne ~ini


NA SVOJ RAÛN - NA SVOJ NAÎN

Fra Tomislav Brkovi}: „U monoteisti~kim religijama i svetim knjigama nigdje se ne spominje Bog koji sesmije; ja ipak mislim da je Bog malo druga~iji, veseo,pa }e i u Raju mo`da pucati stakla od smijeha...“

„Ova knjiga svjedo~i i o stolje}imaizgra|ivanome, mukotrpno ~uvanom iodràvanom suìvotu bosanskih fratara skr{}anima pravoslavcima, zatim smuslimanima i ìdovima, ali i s ljudimabez vjere i druk~ijih svjetonazora. U stripuVu~em prepoznajemo u podno`ju zvonikajednu ènu, muslimanku, u {arenimdimijama, kako poteè uè crkvenogazvona obznanjuju}i time mje{tanima,isklju~ivo muslimanima, da je podne. Timsu ~inom bili iznena|eni i viso~ki franjevcikoji su, po{to je olovski ùpnik ’zavr{io’ ubolnici, do{li obi}i sveti{te i vidjeti da ganije tko obe{~astio, a {to se u to vrijemenije moglo isklju~iti, jer je to bilo vrijemenajè{}ega sukoba Hrvata (katolika) iBo{njaka (muslimana). Iako se mnogimane}e svidjeti moj zaklju~ak, ipak bih èlio

izre}i poruku ovoga stripa: unato~ svimpovijesno uvjetovanim me|ureligijskim i iztoga proizi{lim nacionalnim isvjetonazorskim razlikama, mr`njama iratovima, bosanski fratar, olovski ùpnik,tijekom svoga bolni~kog izbivanjapovjerava crkvu svojim kom{ijamamuslimanima da je ~uvaju i da nastavesvakodnevno zvoniti u podne. îne}i to,olovski muslimani izlaze mu ususret. Aline samo radi ùpnika, nego i radi sebe.Nisu naime - tako barem pokazuje ovajstrip - èljeli ostati bez podnevnoga zvukacrkvenoga zvona. I to stoga, jer su -stolje}ima navikavani - prihvatili zvonjavui jeku crkvenih zvona kao dio svogabo{nja~kog (nacionalnog), ali iislamskoga (religijskog) identiteta“,zapisao je Ivan Marke{i}. �

KOME ZVONA ZVONE

Kako je jedna muslimanka pozivalana podnevnu misu

PORUKE FRA TOMISLAVA„Gdje ìve ljudi bez iskrena osmijeha, gdje

je smijeh zabranjen, ondje vlada mraksebi~nosti i nepodno{enja“

Foto: Mario Ili~i}


smijehom i gdje se sve smijeh ne koristi, {tose sve ne skriva iza smijeha i koliko svevrsta smijeha ima pokazuje nam bezbrojìvotnih situacija, po~ev{i od one kada sebiblijska Sara smijala iza {atora pa dosmijeha bezazlenog djeteta, ili odklaunskoga i glumljenoga smijeha doklerikalnih namje{tenih osmijeha ili ledenihcerenja politi~kih kreatura, od smijeha uskrovitosti sobe, do onoga u dru{tvu nakonsjajno ispri~ana vica. Kako su ugodni ljudikoji se {ale i smiju na svoj ra~un, a kako jeneugodno doìvjeti bestidno ismijavanjekoje ubija i zajedni{tvo i ìvot. Kako jeugodan prijateljski i ljubavni osmijehpotvrde postojanja i gostoprimstva, a kakoteàk cini~ni smijeh zluradosti, o kojemugovore psalmi, smijeh-rugalica iz zborapodrugljivaca. Kako je samo upozo ra -vaju}a i ~esta krilatica o onima koji sezadnji smiju.“

FRATRI I VLASTODR[CIKnjiga Fratri bosanski u stripu: Na svoj

ra~un - na svoj na~in, ipak, mnogo je vi{eod knjige o samo smijehu kao takvom. Onikoji budu ~itali ovu knjigu, kaè IvanMarke{i}, vidjet }e da ona donosi istinitepri~e o svakodnevnom ìvotu pripadnikabosanske franjeva~ke zajednice, o njihovojneposrednoj, neritualiziranoj i nikadapredvidivoj komunikaciji s drugima - i tone samo danas, nego tokom vi{estoljetnogpovijesnog trajanja. Nije to pri~a samo ofratrima u Bosni, nego i o onima naKosovu, u Srbiji, Hrvatskoj, kao i ubosanskoj dijaspori u Evropi i svijetu,nagla{ava Marke{i}: „Stoga se s pravommoè re}i da se iz ove knjige sasvim jasnovidi da je u povijesti bosanskih franjevacasmijeh bio ‘oblik suìvljavanja s onimstanjima koja se ne mogu promijeniti, a skojima se ne mora miriti’ (Kuschel,2012:23). Na~in govora o ‘svetimstvarima’, ‘svetim doga|ajima’ i ‘svetimbi}ima’ pokazuje da su oni svojimdosada{njim vi{estoljetnim djelovanjem ikomuniciranjem s vjernicima i nevje -

rnicima u cijelosti promovirali teologijuhumora.“

Pojedini stripovi objavljeni u knjizinose i odre|ene politi~ke konotacijepredstavljaju}i ìvot franjevaca od periodaneposredno nakon zavr{etka Drugogsvjetskog rata, njihov stav prema„organima reda i mira“ socijalisti~ke vlasti(milicionerima, vojnicima, zatvorskim~uvarima...), pa sve do dana{njedemokratske vlasti, odnosno takozvanihboraca za prava hrvatskog naroda. O tome,

izme|u ostalog, govore stripovi Kogavozi, Ima li Boga?, CeKa, Ne}e{ meubiti?, Meho Maksima kupa, Kofer

kola~a... Gdje je onda, u kojem dru{tvu isistemu, bilo najvi{e smijeha? „„Meni se ~ini

da je najvi{e smijeha bilo u onim najteìm,kriznim vremenima. U ovih {ezdesetakstripova koliko smo napravili, poku{ali smopro}i kroz taj povijesni kontekst od fraAn|ela Zvizdovi}a, koji je za bosanskefranjevce blaènik, a za neke crkvenekrugove ~ak i izdajnik, a tako je bilo i sa fraJosipom Marku{i}em i Udruènjem DobriPastir, i tako je ostalo do dana{njih dana ineda}a koje su obiljeìle zavr{etak pro{logstolje}a“, govori fra Tomislav Brkovi}.

„Posebnu pa`nju zasluùje strip Oni ukojem se prikazuje susret fra JJosipaMarku{i}a, provincijala Bosne Srebrenenakon II svjetskog rata, i jednogalivanjskog seljaka, ~obanina, optere}enogvlastitim, ali i op}im, seoskim brigama


BOSANSKI FRATRI U STRIPU

�


zbog tijeka i rezultata ‘socijalisti~keagrarne reforme’ koju su veoma ‘savjesno’provodili predstavnici socijalisti~ke vlasti.

Spomenuti seljak veoma pedantnoupoznaje provincijala s trenutnom situa -cijom u kojoj se na{ao Franjeva~ki

samostan u Livnu. To~no mu nabraja svenjive i livade koje su ‘oni’ (komunisti,partizani), oduzeli livanjskim fratrima.Znaju}i o ~emu je rije~, fra Josip ga upita:‘A tko su to ‘Oni’?‘ Ne ~ekaju}i ‘ni ~asa’,seljak mu odgovori onako kako je fraJosipu, prema seljakovu mi{ljenju, i trebalou danoj situaciji odgovoriti: ‘Jebo se ti takostar, a ne zna{ tko su oni!‘“, pi{e IvanMarke{i}.

S druge strane, dodaje Marke{i}, odnosbosanskih franjevaca prema novim, tzv.hrvatskim narodnim vlastima - u vremenuod kraja osamdesetih pa sve do dana{njihdana - tekao je od nekriti~kog prihva}anjado djelomi~nog, ali i potpunog odbijanja, o~emu najbolje govori strip ADSL kojiilustruje koliko su bosanski fratri (baremoni stariji) politi~ki (ne)informirani,odnosno koliko su (ne)informirani o tomena koju im se politi~ku liniju najboljepriklju~iti da bi imali „savr{enu vezu“.

Smijeh je raspore|en svima podjed -nako, sveprisutan je, nije ni~ije vlasni{tvo,ali ga nije lagano izraziti rije~ima, a jo{ teèumjetni~ki „posredovati“. Smijeh jezarazan, ali se te{ko moè imitirati,zaklju~uje fra Tomislav: „„Gdje ìve ljudibez iskrena osmijeha, gdje je smijehzabranjen, ondje vlada mrak sebi~nosti inepodno{enja.“ �


NA SVOJ RAÛN - NA SVOJ NAÎN


Pored toga {to je jedan od najve}ihìvu}ih kantautora sa na{ihprostora, ostaviv{i za sobomneizbrisiv glazbeni pe~at, AArsenDedi} je i nevjerojatno duhovit

~ovjek. Sje}am se susreta od prije osamgodina kasno nave~er u jednom odmostarskih restorana u naselju Dum, kadasam ùrio po svjeù Arsenovu fotografijunakon {to ga je u novi ìvot, s novomjetrom, vratila doktorica NNela Sr{en. Arsenje, slave}i ìvot, uz potporu klape izrodnoga [ibenika i nekoliko mostarskih


KAPITALNO IZ “DALLAS RECORDSA”

Tekst i foto: MARIO ILIÎ]

Urednici u diskografskoj kući “Dallas Recrods” odlučili su reizdati album “KANT -AUTOR”, sjajnog ARSENA DEDIĆA, koji je obogaćen novim pjesmama; sada seovo izdanje zove “SUPUTNICI”, kao sjećanje na sarajevski “Diskoton”, propalu

izdavačku kuću koja je prije trideset godina objavila spomenuti album

ARSENOVIGLAZBENISUPUTNICI

56

IZ SVE SNAGEArsen Dedi}, [iben~anin bez predrasuda

arsen:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:42

prijatelja ispijao gemi{t, a na pitanje zarsmije piti alkohol s obzirom na sveokolnosti, kratko je, zbijaju}i {ale na svojra~un, odbrusio: “[ta me briga, svakakonije moja jetra.”

ZRELIJI I INTIMNIJI GLASPri~a o bezvremenskom {ansonjeru i

njegovoj karijeri odnedavno je ponovno usredi{tu pozornosti, od kada su iz DallasRecordsa odlu~ili revitalizirati Arsenovalbum Kantautor, iz 1985. godine objavljenpod markicom sarajevskog Diskotona.Album Suputnici, osim novog imena,sadrì i jo{ nekolicinu izmjena, kako uodabiru pjesama tako i u vizualnom smislu.Umiru}eg leptira s ljudskom figurom spribada~om u srcu sa naslovnice iz 1985.zamijenio je cover s vagonom Hrvatskihèljeznica na relaciji Zapre{i} - Dugo Selo.Prije trideset godina na Arsenovudvostrukom, trinaestom studijskom albumuKantautor nalazile su se dvadeset i dvijekompozicije, dok novi CD Suputnici imapjesmu manje, ali i nekoliko posve novihkompozicija. Suputnici su, zapravo, ne{toizme|u reizdanja i kompilacije, pravialbum za ljubitelje Arsenove {ansone, ali ipotencijalne nove, one koji njegove starijeradove poznaju tek povr{no.

U intervjuu za Slobodnu Bosnu 2009.Arsen je, pri~aju}i o suradnji s njegovimvjen~anim kumom, legendarnim talija n -skim kantautorom GGinom Paolom, izme|uostalog, kazao kako je nemogu}e dakantautor imitira kantautora. Naglasio je ikako postoje tzv. vrijednosno utjecajnikantautori poput BBrela, CCasha i CCohena.Upravo je album Suputnici poveznicaArsena Dedi}a sa svjetskim kantautorskimautoritetima. Arsen je prepjevao Hurt,izvorno pjesmu TTrenta Reznora, koju suprvi 1994. objavili Nine Inch Nalesi, a kojuje slavnom u~inio JJohnny Cash, uvrstiv{i jena album American IV: The Man ComesAround. Arsenova obrada nosi naziv Rana,i jedna od novih pjesama na albumu.

Jasno je kako je primjetna razlikaizme|u starih pjesama i ostatka albuma.Nakon trideset godina Arsenov je glaszreliji i intimniji. Arsenove Suputnikeotvara “stara” kompozicija Nema sretneljubavi, koju je izvorno napisao LLouisAragon, a komponirao GGeorges Brassens.

Moglo bi se re}i kako je Arsen imao i tusre}u upoznati i druìti se sa ve}inomkantautora ~ije je pjesme obra|ivao. Osim

{to mu je Gino Paolo vjen~ani kum, Arsenje prijateljevao i sa pokojnim SSergiomEndrigom i KKemalom Montenom,drugovao sa DDragom Mlinarcem, ~ije supjesme tako|er na{le mjesto na Arsenovualbumu. Pored toga, Arsenovi glazbeni“suputnici” su jo{ i LLennon, OOkudàva, DDe

Andrea, AAznavour, [[ifrer, CCohen. Upravo kompozicijom Bulata Oku dà -

ve Kabineti nastavlja Arsenovo putovanje.Tek iz dana{nje perspektive vidi se kolikoje va`no {to je Arsen Dedi} prije tridesetgodina prepjevao maestralnu kompozicijuNe Me Quitte Pas, velikoga JJacquesa Brela.Nemoj po}i sad spada u najzna~ajnijeArsenove obrade, prvenstveno zbogemotivne izvedbe prepune respekta.

DOBRO DJELOTek kad Arsenov vlak zastane na nekoj

od stanica izme|u Zapre{i}a i Dugog Sela,u vagone se ukracavaju i “doma}ice” poputHvala ti Zvonimira Krklju{a, Prolazi jesenDrage Mlinareca, Du{o moja ZvonimiraGoloba, kojoj je ìvot udahnuo pokojnisarajevski kantautor i veliki Arsenovprijatelj Kemal Monteno. Na albumuSuputnici na{la se i Arsenova skladbaDaljinski upravlja~, koju je skupa s njimotpjevala njegova ìvotna suputnica GGabiNovak. Pjesma je izvorno objavljena 1994.,na albumu Tihi obrt. Tu su jo{ i stara,prepjevana Lennonova Imagine, koja uArsenovoj izvedbi nosi naziv Zamisli, ali iSeems So Long Ago, Nancy, LeonardaCohena, sada nazvana To sve je davno.Prekrasna je to niska kompozicija, kojuzaokruùje Pjesma umiru}eg JacquesaBrela.

Albumom Suputnici pronicljivi glaz -beni znalci iz Dallas Recordsa u~inili su idobro dijelo. Osamdesetih godinapro{loga stolje}a, posebice u drugojpolovici, Arsena nije bilo pretjerano punou medijima. Arsenov album Kantautorjedini je Dedi}ev album pod etiketomsarajevskog Diskotona. Stoga je tajdvostruki vinil u drugim republikamabiv{e zajedni~ke dràve bio vrlo traènaroba. Album Suputnici zapravo je darsvima onima koji prije trideset godinanisu uspjeli do}i do albuma Kantautor. ASuputnici, iako balansiraju izme|ureizdanja i kompilacije, dragocjeno suglazbeno djelo, koje podsje}a na plodnorazdoblje tog genijalnog [iben~anina,koji usprkos svim ìvotnim neda}ama izrelim godinama, jo{ uvijek neumornostvara glazbu s istim àrom. Na tom traguje i album Suputnici, kao neka vrstakulturne ostav{tine, ne~eg {to }e vje~noostati kao spomenik i podsjetnik nekimnovim generacijama, nekim novimArsenima. �


TIHO I “GLASNO”, U ISTO VRIJEME

Veliki muzi~ar iz [ibenika imao je i tu sre}u upoznati se i druìti sa ve}inom kantautora ~ije je

pjesme obra|ivao

JAK I SAMOZATAJAN:Osamdesetih godinaprošloga stoljeća, posebiceu drugoj polovici, Arsenanije bilo pretjerano punou medijima; Arsenovalbum Kantautor jedini je Dedićev album pod etiketom sarajevskogDiskotona

arsen:TEKST osnova.qxd 25.3.2015 23:44


KULT MARKETSINI ANDERSON

The Punk SingerOsamdes et minu -tni dokumentarnifilm pod nazivomThe Punk Singerautorice SiniAnderson, pri~aje o bendu BikiniKill i njihovojpjeva~iciKathleen

Hanna. Film prati tri razli~ite faze uìvotu Hanne, od mainstreamapreko punka, sve do elektroni~kefaze u njezinoj karijeri. Film sedoti~e i njezina privatnog ìvota iborbe sa opakom bolesti.

SASSJA

Takti~ki prak ti ~ noNesva kida -{nje glazbe -no ostvarenjestiè iz Tuzle.Mlada glaz -be nica Sa -ssja, ili pra -vim imenom

Sanela Ha li lo vi}, objavila je rapalbum na ko jem se nalazi trinaestkompozicija. Na album su uvr{tenei kompozicije Ragga i Etikete, zakoju je snimljen i videospot. Rije~ jeo duetima sa Frenkiejem i Remi izElementala.

MASS HYPNOSIS

SanctimoniousNa koncu,vijest iz oblastiindustrijskogmetala, {to birekli boljipoznavatelji -te{kemetalurgije.

Rije~ je o zagreba~kom glazbenomtrojcu Mass Hypnosis i njihovu novomalbumu pod nazivom Sanctimonious.Album sadrì ~etrnaest kompozicija, aza najavni singl Codex Alimentriussnimljen i videouradak.

O kulturno-glazbenom fenomenu [iro -koga Brijega mogla bi se knjiga napisati. Iztakvog mikrookru`ja u posljednjih dva de -setak godina izrasli su mnogi cije nje nisnimatelji, glumci, redatelji, glazbenici.Fenomen malog mjesta usred {krtoghercegova~kog podneblja, u kojem svine{to snimaju, glume i sviraju nastavlja izanimljiv sastav Ljute bebe.

Sve se, zapravo, vrti oko multi instru -mentaliste IIve Mikuli}a i njegova zadarskogprijatelja \\onija [tambuka, uz prate}eglazbenike ujedinjene u Herzeg Strings. Ljutebebe su 2006. objavili uspje{an prvijenacAutogram, a nedavno su na “svijet donijeli” idvostuki dugosviraju}i album pod nazivomArivisti i modeli Vol.1. Na tom nosa~u zvuka,~iji drugi dio nosi naziv Skuplja~i loptica Vol.2, nalazi se dvadeset i sedam kompozicija.

Videospotovi za pjesme ûdovi{te iTisu}u boja snimani su na lokacijama[irokog Brijega, Zadra i Zagreba, apotpisuju ih prijatelji benda. ûdovi{te jesnimano na Akademiji likovnih umjetnostiu [irokom Brijegu, a redatelj je jo{ jedan[irokobrijeànin, TTomislav Topi} Cima.Ivo i \oni objavili su u isto vrijeme dvaalbuma pokazuju}i kako nemaju nikakvihpretenzija i kako sve {to rade - rade iz gu{ta.Upravo tako izgledaju i u videospotuûdovi{ta, veselo i razigrano, poputnogometnog ~arobnjaka RRonaldinha koji jeuìvao u nogometu sa osmijehom. GlazbaLjutih beba je raznovrsna. Iz ode drve}u ipticama u pjesmi Odavno te nisam ~uo, saelementima electro pop-rocka stièmo naLo{ odgoj. Iz kvalitetnih aran`manakompozicije @ut, selimo se u neobi~ansvijet elektronske glazbe, progresivnogrocka i tradicionalne hercegova~ke gange upjesmi Ganga Indie House, ba{ kako to iime pjesme kaè. Dvostruku dozu

elektronike nudi pjesma Na istom mjestu,dok se u skladbi Traìo sam te, zbog\onijeve specifi~ne boje glasa i aran`mana,prisje}amo ranih radova legendarne rije~kegrupe Let 3.

Jedna od boljih pjesama na albumuArivisti i modeli tako|er je End Of TheMoon, a svoj su stav u pogledu glazbe Bebeznali ispoljiti i kroz tekst kompozicije Nerazumijem jezik taj. ûdovi{te je zbogautenti~nog teksta i neobi~no dobrihvibracija apsolutni hit, dok za “epitet”najkomercijalnije pjesme pretendira Tisu}uboja, u ~ijem se videospotu izmjenjujukadrovi filma Iza sna hrvatskoga redateljaIgora Filipovi}a File.

Album Arivisti i modeli zatvara pjesmaKao more, ali tu nije kraj. Na drugom CD-u,koji zvu~i kao svojevrstan bonus track,nalazi se jo{ ~etrnaest pjesama, od kojihsvakako vrijedi izdvojiti kompoziciju Samose lo{e zezam, za koju Ljute bebe tako|ersnimaju videospot. (M. Ili~i})

MUZIKA

Dvostruki LP “Arivisti i modeli”, grupe “Ljute bebe”

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Blur: Go out2. Mark Ronson ft. Mystikal: Feel Right3. Alabama Shakes: Don’t wanna fight4. Bilderbuch: Maschin5. Ekkah: Last chance to dance6. Ghostpoet: Off peak dreams7. Hot Chip: Huarache Lights8. The Prodigy: Wild Frontier9. Ed Sheeran & Rudimental:

Bloodstream10. Gaz Coombes: 20/20

DRUGI, A DVOSTRUKI[irokobrije{ko-zadarski sastav Ljute bebe objavili sudva posve neobi~na albuma

Moderni glazbeni spojevi

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.3.2015 19:21

Ovo je pri~a o slavnom la`njaku,foleru... Pri~a o takvima, pri~a o osobamakoji svoju nesavjest lije~e prividnim,iskonstruiranim, nezasluènim uspjehom,trude}i se da drugi ne bude znan, nitinjegovo djelo, jer bi onda on postaonebitan... Novi, divni film velikog nefolera,artiste, TTima Burtona.

Ovo je filmska drama, biografska, nakojoj je Tim Burton po~eo raditi 2010.godine. Prvo mu je èlja bila produciratisamo ovaj film, no onda se odlu~io da ga ireìra. Scenario su napisali SScott Alexanderi LLarry Karaszewsky, koji su radili nafilmovima poput Ed Wood, Narod protivLarryja Flinta i ôvjek na Mjesecu.

U pedesetim i {ezdesetim godinamaminulog stolje}a WWalter Keane bje{eslavan, jedan od najpopularnijih slikara nasvijetu (nepravedno, no slu`beno), anajpoznatiji je bio zbog slika djevoj~ica svelikim o~ima. Tek mnogo godina poslijesaznalo se da on nije ono {to su mislili dajeste. I te{ko da bi se istina saznala danjegova supruga, umjetnica MMargaret nijenapokon skupila hrabrosti i bez obzira nasve obratila se javnosti i rekla istinu. Nije sevratio Walter, no divna, jaka, hrabra plahaMargaret je pobjegla na Havaje (zemljuukulelea) odakle je izrekla istinu. Jedinobi}e kojem ta jaka èna, umjetnica, do tadarekla istinu (krila ju je godinama i od k}eri)bila je ìvotinja, pas.

U filmu glavne uloge tuma~e AAmyAdams (Margaret Keane) i CChristoph Waltz(Walter Keane), koji je uvjetovao svojpristanak time da Burton reìra film. Dvijenove pjesme LLane Del Rey, Big Eyes i I CanFly, su dio soundtracka ovog filma. Ovo je

istinita pri~a o dugogodi{njem ìvotu u laì.Autori scenarija istraìvali su pri~u desetgodina. Margaret je odli~an primjer kreativne,nje`ne ène, utjelovljenje za~etnika ènskogpokreta. Preporu~ujem film svima, enama daih ohrabri, svima {to ìve u gr~u i strahu odistine, pa eto ~ak i slavnim la`njacima.

Margaret danas ima osamdeset i {estgodina. Rekla je istinu i ostala ìva. [utnjanije zlato. U laì su veliku ulogu u~inilimediji (prijatelji iz medija) koji su podefaultu hvalili folera Waltera. Ovo je filmo mra~noj strani umjetnosti, dalekovidljivoj od pogleda gledatelja, posmatra~a.

(D. Jane~ek)

KINO KRITIKA

Film “Big Eyes” (SAD, 2014.), reditelja Tima Burtona


KULT MARKETSTAN U ATENI

RuggieroDipaola

Stan u Ateniigrani je filmRuggieraDipaole iz 2011.godine. Scenarijsu napisali on,

Heidrun Schleef i Luca deBenedittis, a prema romanuGlenwayja Wescotta. Ovo je pri~ao jednoj obitelji iz Gr~ke, kojanakon okupacije 1943. doìvljavaosobnu - okupaciju. Zanimljivapri~a. I ovdje je kod nas okupacija...

Ocjena: 4

SU\ENJE U NURNBERGU

Stanley KramerStanleyKramer je1961.reìraocrno-bijeliigrani filmSu|enje u

Nurnbergu. Prigodna pri~a.Naàlost, 2015. u glavnom namgradu lancem i utegom se ide poglavi nekih Jevreja, divnih ljudi. Ovadrama je Maximillianu Schelludonijela Zlatni globus i Oscara zaulogu, 1962. godine.

Ocjena: 5

@ERAVICA

KichitaroNegishi

@eravica je japanskifilm iz 2004. godine.Reìju potpisujeKichitaro Negishi,a scenarij YozoTanaka. Scenarij jenapisan premaromanu Nobuko

Takagi. Pri~a o dana{njemvremenu koja je vezana zapro{lost. Pri~a o preispitivanju,ponovnom susretu...

AMERI^KI BOX OFFICE

1. Fifty Shades of Grey(Sam Taylor-Johnson)

2. Kingsman: The Secret Service(Matthew Vaughn)

3. American Sniper (Clint Eastwood)4. McFarland, USA (Niki Caro)5. Hot Tub Time Machine 2 (Steve Pink)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Interstellar(Christopher Nolan, Paramount)

2. Let’s Be Cops(Luke Greenfield, Fox)

3. Gone Girl (David Fincher, Fox)4. Legends of Oz: Dorothy’s Return

(Will Finn i Dan St. Pierre, ClariusEntertainment)

5. Dracula Untold(Gary Shore, Universal)

Slavni “lažnjak”

MRA^NA STRANA UMJETNOSTINovi film iz “rezidencije” artiste Tima Burtona

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 25.3.2015 19:33


U ÊTIRI OKA Priredio: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFOOve sedmice, naàlost, prvo tri inmemoriama. Jedan od osniva~aSarajevskog ratnog teatra, 1992., SafetPlakalo napustio nas je 19. marta, u 66.godini. Jedan je od najzna~ajnijihbosanskohercegova~kih dramaturga,pozori{nih kriti~ara i teatarskih radnika.Plakalo je ro|en 4. marta 1950. u seluPlakali kod Pljevalja.

Dugogodi{nji ~lan Sarajevskefilharmonije i profesor na Muzi~kojakademiji u Sarajevu Rajmund Liki}preminuo je 20. marta u Sarajevu.Ro|en je u Vare{u 1943., na Muzi~kojakademiji u Sarajevu diplomirao je1967., na Odsjeku za klarinet, a kasnijeje i magistrirao. Dobitnik je brojnihpriznanja i nagrada.

Legendarni radijski i televizijski voditelj inovinar Zoran Kapetanovi} umro je 23.marta u Tuzli, u 67. godini. Na RadioSarajevu je, tek da ne{to spomenemo,ure|ivao i vodio emisiju \erdan, a naTelevziji Sarajevo Folk filigran. Od 1994.ìvio je u Tuzli, bio je direktor RadioTuzle, a od 1995. bio je zaposlen naTeleviziji Tuzlanskog kantona.

“Upravni odbor Udruènja gra|ana Krekapokrenuo je inicijativu za adaptacijuzgrade nekada{njeg DTV-a Partizan”,obavje{tavaju nas iz Tuzle. U svomzahtjevu Kre~ani traè da se ispo{tujeNaredba Op}inskog sekretarijata zanarodnu odbranu iz 1995., koji je naloìoda se zgrada DTV-a Partizan stavi naraspolaganje izbjegli~kim op}inama, teza skladi{tenje humanitarne pomo}i.

U Galeriji Zvono u Sarajevu 23. martaotvorena je izlo`ba djela nekih odnajzna~ajnijih regionalnih savremenihumjetnika, iz privatne kolekcije JusufaHadìfejzovi}a. “Rije~ je o radovimagrupe Irwin te umjetnicima DamiruSoki}u, Ne{i Paripovi}u, GoranuTrbuljaku, Aleksandru Srnecu, ZoranuPopovi}u...”

“Izlo`ba crteà pod nazivom @urim,nemam ti kad, akademske slikariceMaje Rubini}, uprili~it }e se 26. oùjkau Galeriji Aluminij u Mostaru, spo~etkom u 19 sati”, objavila je AgencijaFENA. �

Po~etak snimanja remakea filmaValter brani Sarajevo dogodi}e se

tokom ove godine. A krajem maja }ebiti odràna audicija, kada }e bitiodabran i glumac koji }e igrati isti likkoji je 1972. igrao BBata @ivojinovi}.“Originalni film u reìji HajrudinaKrvavca iz 1972. bio je ànrovskiklasik, koji je imao senzacionalanuspjeh u Kini, a adaptacija Valtera zanovo doba u kreativnom smislu bila jevrlo izazovan i teàk zadatak”, rekaoje predsjednik Uprave Jadran filmaVinko Grubi{i}, a prenio beogradskiTANJUG: ““Remake }e se snimati uSarajevu na autenti~nim lokacijama, alii u zagreba~kim studijima Jadran filma,ovisno od planirane dvije verzije novogValtera. U prvoj verziji, Jadran film ipartneri iz Sarajeva vode glavnu rije~, udrugoj verziji filma ne}emo imati takozna~ajnu ulogu jer smo za taj projekt, anaro~ito za drugu verziju, zainteresiraliva`ne i velike strane partnere.”A partneri su iz Kine, Australije iNjema~ke uz, naravno, podr{ku kolegasa Balkana. �

VINKO GRUBIŠIĆ, predsjednik Uprave “Jadran filma” iz Zagreba

Nova verzija “Valtera”,ànrovskog klasika

AMINA ABDIČEVIĆ, autorica izložbe “Magija Teatra 55”

AMINA ABDIÊVI]“Predstave Kamernog teatra 55 i dalje pune dvorane {irom Evrope”

Foto: Mario Ili~i}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.3.2015 0:02


� Od 15. do 18. aprila Va{a grupa La~niFranz je na bosanskohercegova~koj turneji.Svirate, redom, u Te{nju, Tuzli, Sarajevu i uMostaru. Dakle, opet kombi, pa na odredi{te. Je liVam se te{ko ponovo na to navikavati?

Te{ko? Ba{ obrnuto. Poèlio sam ponovoceste, èstoke klupske svirke, stare, ali i novefanove. Odmah sam se uklopio, kao da nije bilopauze. Rock je, ipak, muzika koja me je rodila.Poznata je izreka, da se band ra|a na kota~ima, paje za ovu mladu ekipu itekako va`no da iz prveosjete sve {to ide uz koncerte na gostovanjima.^lanovi benda sviraju i u drugim postavama, takoda planiramo mini turneje. Do sada smo svirali poSrbiji, u Hrvatskoj i nekoliko koncerata u Sloveniji. Jedva~ekamo da do|emo u Bosnu i Hercegovinu.

� U kojoj postavi trenutno nastupate, je li to spoj mladosti iiskustva?

Da. La~ni Franz je ponovo mlad. To zna~i da na{ koncert nijedosadna nostalgija, ve} je dinami~no, na mladala~ki na~in, kao uosamdesetima, odsviran koncert. AAnej Ko~evar svira bass, LLukaâde` bubanj, KKlemen Lombar gitaru i BBo{tjan Arti~ekklavijature. Bilo gdje da smo bili, odli~no smo pro{li. Stari su sefanovi ponosili nama. A, novi su htjeli jo{.

� Svirate isklju~ivo pjesme La~nog Franza, ili i one koje ste

snimili u Va{oj samostalnoj karijeri?Bazi~ni dio koncerta su najve}i hitovi La~nog Franza

odsvirani u originalnom aran`manu. Njima smo dodali pjesme izmoje samostalne karijere, koje se prirodno uklapaju u koncept.Tu su i na{e nove pjesme, posebno pjesma Ja vra}am sunce usvoj dan, koja je ba{ iz Sarajeva krenula u svijet. Pripremili smoi nekoliko velikih iznena|enja.

� I pjesmu Zarjavele trobente }ete svirati u njenojprapostojbini, pretpostavljam? Iz Sarajeva je i “krenula usvijet”...

Tako je. Pjesma je u{la u ljudska srca, pa je uvijek pjevamozajedno sa publikom. �

ZORAN PREDIN, frontmen slovenačke grupe “Lačni Franz”

Na Svjetski dan teatra, 27. marta, usarajevskom Muzeju knjièvnosti ipozori{ne umjetnosti BiH bi}e otvorenaizlo`ba Magija Teatra 55, autorice AAmineAbdi~evi}.

Izlo`ba }e biti otvorena povodom{ezdeset godina od osnivanja Kamernogteatra 55 iz Sarajeva.

“Nakon 7. marta ove godine, kada je uGaleriji Gabrijel KT55 u Sarajevu uprili ~e -no otvorenje izlo`be o Jurislavu Koreni}u,reditelju i osniva~u ovog teatra, u pripremije i sve~ano otvorenje jo{ jedne velikepozori{ne postavke na Me|unarodni danteatra, u saradnji Muzeja knjièvnosti ipozori{ne umjetnosti BiH i Kamernogteatra 55”, kaè AAmina Abdi~evi}, autoricaizlo`be Magija Teatra 55.

[ezdeset plo~a simbolizuje {ezdesetgodina umjetni~kog djelovanja Kamernogteatra 55. ““Publika }e imati priliku da sekroz mnogobrojne fotografije, afi{e,novin ske ~lanke i kritike podsjeti na vi{e

od tri stotine premijernih izvedbi, koje suse odigrale na sceni ovog teatra, po~ev{iod daleke 1955. i prvih predstava, kao {tosu Mladost pred sudom, [arena lopta,Odisej, sa kojima je tada{nje Malopozori{te i zapo~elo svoju teatarskuodiseju, potom veoma zna~ajnih premijerai praizvedbi u periodu sedamdesetih iosamdesetih godina pro{log stolje}a,preko ratnog perioda, kada je Kamerniimao posebnu ulogu u duhovnom otporu ipreìvljavanju gra|ana grada Sarajeva, pasve do dana{njih dana i predstava poputHelverove no}i, @abe, Zvornika i dr., kojeodu{evljavaju ne samo sarajevsku ibosanskohercegova~ku pub liku, negodoìvljavaju ovacije i pune dvoranebrojnih gradova {irom Evrope”, veli na{asagovornica.

Vidimo se na obiljeàvanju sedam -desete godi{njice Kamernog teatra 55... Ali,prvo haj’mo na Izlo`bu Amine Abdi~evi},povodom ovih {ezdeset godina.�

“La~ni Franz” je ponovo mlad

Ovacije za Kamerni teatar 55

Autor plakata: Branko Dursum

Grupa La~ni Franz (Zoran Predin u sredini)

Cetri oka:Cetri oka.qxd 26.3.2015 0:02


1. Je li Vam va`nija jutarnja kafa ili no}na Liga prvaka?Ujutru kafa, nave~er Liga prvaka.

19. Begova ili{kembe ~orba?ôrba odpovr}a.

21. Poruka~itaocima na{egmagazina? Mislitepozitivno... Ide{avat }e se.

5. Koga biste poveli napusto ostrvo? Puno njih. To vi{e ne bibilo pusto ostrvo.

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Hm... Nema svrhe o tome razmi{ljati.

3. Kako se osje}ate u Sarajevu?

Dobro. Ali dobro se osje}am i u

Barceloni i Londonu.

2. Da li ste kao mali sanjali da }e Vam fudbalbiti najva`nija sporedna stvar na svijetu?Naravno. [ta bi drugo jedna èna mogla sanjati?

4. [ta ne morateimati u friìderu? Coca-Colu.

10. Je li manje - vi{e ili je vi{e - manje? Vi{e je vi{e.

18. Tangeili badi}?Badi}.

20. Ima li i{tabolje odNutelle? Eurokrem.

6. [ta obaveznonosite na plaù? Kupa}i.

8. [ta ste bili upro{lom ìvotu? Lavica.

by DINO BAJRAMOVIC

9. Na {ta pomislite kada ~ujete daZdravko ôli} pjeva “Pusti, pustimodu”? Kako je lijepo biti sportski obu~en.

14. Opi{ite Edina Dèku u tri rije~i...Samo tri rije~i?

16. Osoba koja Vamide na ganglije?Ne mogu samo jednuizdvojiti...

11. Da li je bolje biti lijepi pametan ili ruàn i glup? Pametan i lijep.

13. Da imate 15 minutavlasti, {ta ne biste u~inili? Ne bih oti{la s vlasti.

15. S kim biste voljeliotplesati tango? Sa GGuardiolom.

17. VelikiDrvenik iliMala Duba?Tenerifi.

12. [ta uradite kad vam prekoputa pre|e crna “Me~ka”? Ispratim je pogledom.

ADRIJANA KURTIŠAJ,

voditeljica na Televiziji OBN:

“U prošlom životu bila sam lavica”

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 25.3.2015 19:34

KLIN ÔRBA

Usprkos sveprisutnom mlitavom i mutavom fatalizmui defetizmu u koje je sva Bosna ({to zna~i i RS &HB) nekako s prolje}a hukom polegla, imalo bi

smisla razraditi i u djelo sprovesti holisti~ki pristuplije~enja raznorodnih psiho-bole{tina kojima smo sekolektivno odali. Ina~e, ovih dana i vremena, svi mediji -uklju~uju}i i one koji su u RS-u progla{eni javnimprostorom - naprosto se takmi~e ko }e svekolikompu~anstvu ponuditi mudrije i efektnije savjete obrzinskom a obaveznom proljetnom ~i{}enju organizmaod kojekakve napasti i gamadi, kao {to su toksini iparaziti. Kod cjelovitog ~i{}enja organizma valja imati naumu da svaki, pa i dràvni organizam nije tek prostimatemati~ki skup organa povje{anih na kostur i umotanihu koù kao vanjsku granicu. Nije mogu}e imati bolesnujetru a da je sve ostalo besprijekornog zdravlja, kao {to jenemogu}e i da ijedan ìtelj Bosne i Hercegovine ostanenetaknut propa{}u Bobar banke ili Dite ili plja~kom HTEroneta ili SNSD-ovom blokadom dràvnog Parlamenta,{to je, zapravo, tek lokalni prijevod ~uvene poruke onogindijanskog poglavice bijelom ~ovjeku: “Sve stvari supovezane. [to god sna|e zemlju sna}i }e i sinove zemlje.ôvjek ne tka tkivo ìvota; on je samo struk u tome. [togod ~ini tkanju ~ini i sebi samome...” Pa, bujrum, ~inite!

Veliko sveobuhvatno proljetno ~i{}enje nije tek ma~jika{alj nego je, blago kazano, nemilosrdnotamanjenje koje traje sve dok re~ene gamadi,

parazita i toksina ne ostane ni u tragovima. Svaki organ,`lijezda, kanal i crijevce mora se propuhati, isprati iula{titi do punog sjaja - sve dok se ponovo ne lati funkcijei svrhe radi kojih je i umetnuto u organizam, jer ni{ta nijesmje{teno u istu koù sa zadatkom da usporava, remeti,blokira ili onesposobljava druge (organe). U te{kimslu~ajevima, a na{ je upravo taj, proces ~i{}enja mora bitiu najmanju ruku izrazito neugodan, ako ne i surovo gadani brutalan. [ta kaète npr. na globalno razvikaniantiparazitni program po metodi poznate ameri~kelije~nice Hulde Clark, koja je tvrdila da ve}inu bolestiuzrokuju paraziti i toksini, koji prvo oslabljujuimunolo{ki sistem a potom napadaju jadne organenemo}ne da se odbrane, a koja je (dr. Clark) kroz

dugogodi{nju praksu razvila prirodno biljno sredstvo nabazi pelina, ulja klin~i}a i tinkture crnog oraha, ali i vrlozahtjevno uputstvo za upotrebu koje je sve osim ugodnog.Ima tu svega: posta, slane vode u hektolitrima, dubokogdisanja, leànja na ovom pa na onom boku, prezno -javanja, ~u~njeva, izbacivanja gadarija kroz sve mogu}eotvore... I, napokon, kad je organizam iznova ~ist kao tekod majke ro|en, po~inje novi ciklus ìvota pod duga~kimnazivom: sad dobro pazi {ta misli{, {ta ~ini{, {ta osje}a{,{ta i kako udi{e{, {ta i kad jede{ i pije{, kad i kolikospava{ i, {to bi Brena otpjevala: pazi kome zavidi{.

Jasno, posebna i najva`nija briga je vanjska granicaizme|u organizma i njegovog okruènja. ôvjeku je tonjegov najve}i organ koà, sa svim otvorima i ~ulima

kroz koja je nedopustivo propu{tati kojekakvo sme}e iotrove, ne samo materijalno nego i mentalno i emocionalno.Svaka je dràva, ne samo biv{a Jugoslavija, okruènaBRIGAMA jer, kao {to manje-vi{e znamo, osnovno svojstvosvake granice je propusnost pa je tako svakom dràvnomorganizmu jedini doista vitalni nacionalni interes za{titi svojegranice od prodora svake vrste sme}a, otrova, zaraze,podvale onoga pod bubrege, itd. Svako ko ti je makarjednom zlo nanio hine}i da ima dobre namjere ne smije sebez visokih mjera opreza, kontrole i tvojih pravila pristupaupu{tati u dràvni organizam. Kao {to se mora jasno znati kose pita i ko u ime cijele dràve odlu~uje o grani~nojpropusnosti svega; od ideja, savjeta, posjeta, humanitarne,politi~ke i vojne pomo}i do uvoza roba, usluga, kredita isvega na {to tro{imo na{ nacionalni dohodak.

Niko unutar granice ne smije postati talac niti robnikome izvana, i to nikad i ni u kom slu~aju.Dodamo li tome poglavi~inu: [to god sna|e zemlju

sna}i }e i sinove zemlje; logi~no je zaklju~iti da sudostojni i legitimni samo oni dràvni vlastodr{ci kojima jestvarna dobrobit svakog gra|anina ove dràve jedinipoliti~ki cilj. Ako tako nije, a o~igledno nije, krajnje namje vrijeme za veliko i nemilosrdno proljetno ~i{}enjedràve kojom nedopustivo dugo haraju apsolutnoneizlje~ive bolesti, toksini i paraziti. Po~nimo s pelinom i~u~njevima... �

Veliko sveobuhvatno proljetno čišćenje nije tek mačji kašalj nego je,blago kazano, nemilosrdno tamanjenje koje traje sve dok rečenegamadi, parazita i toksina ne ostane ni u tragovima. Svaki organ,žlijezda, kanal i crijevce mora se propuhati, isprati i ulaštiti do punogsjaja - sve dok se ponovo ne lati funkcije i svrhe radi kojih je i umet-nuto u organizam, jer ništa nije smješteno u istu kožu sa zadatkom dausporava, remeti, blokira ili onesposobljava druge (organe)

PROLJETNO Î[]ENJE DR@AVE

Pi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 25.3.2015 19:32


MERCEDES «S» COUPE: U raljama morskog psa!

Na beogradskom Me|unarodnom sa lo -nu automobila, koji se svake drugegodine odràva potkraj oùjka, ve}

prvoga dana prodan je jedan od najskupljihizlo`benih primjeraka. Rije~ je o Mer ce de -sovom Coupeu S klase, koji je premadostupnim infor macijama iz Mercedesatajanstvenog kupca stajao ne{to vi{e od 420tisu}a konvertibilnih maraka. Osnovni modelrasko{ne Merce desove jurilice ima oznakuS500, a u njega je ugra|en twin turboagregat ukupne snage 455 konjskih snaga,maksimalnog obrtnog momenta od 700 nM,uz sedmostupanjski automatski mjenja~ i,naravno, stra`nje pogonske kota~e.Mercedes ima duga~ku tradiciju kada su upitanju Coupe modeli. Naravno, Mercedes Sklasa Coupe nudi ekskluzivitet... No, nije turije~ o dozi luks uza, ve} su luksuz iekskluzivnost druga imena za tu

Mercedesovu jurilicu. Sve je podre|enosportskom {tihu i nabrijanom izgledu. Kadaga pogledamo s bo~ne strane, S Coupe sedoima kao nervozni morski pas, otvorenihralja, u svakom trenutku spreman zakrvolo~ni napad. O{tre bo~ne linije i{mekerski dizajn, prednji kraj s domi -nantnom, agresivnom re{etkom nagnutomprema naprijed jasno i glasno daju do znanjakako je rije~ o automobilu za adrenalinskeovisnike sklone hedonisti~kom na~inu ìvota.Pritiskom na papu~icu gasa voza~i ovogautomobila uop}e ne razmi{ljaju o potro{njigoriva i cijeni servisa, ve} su njihove misliusmjerene ka uìvanju u bezbri`noj i udobnojvo`nji u glamuroznom okruènju. A kako bi irazmi{ljali o potro{nji goriva, kada se cijenetog vozila bez puno muke mogu popeti i dovrtoglavih pola milijuna konvertibilnihmaraka. Gotovo perverzno zvu~i podatak

kako na obi~an pritisak gumba, u sklopufunkcije Magic Sky Control, u vrlo kratkovrijeme voza~ moè zatamniti stakla.Prekrasan panoramski krov stiè ustandardnoj opremi uz jo{ mnogo toga.Mercedesova S klasa Coupe je kra}i modelod standardne S klase, na kojoj se i temelji.Visoko sofisticirana tehnologija ogleda sekroz sve sustave koji pruàju potporu tomluksuznom modelu. Pored ostalih tu je iCurve Tilt funkcija, u sklopu koje djeluje isustav kamera za skeniranje puta. Zamislitevozilo koje unaprijed zna koliko cesta imakrivina i prema tome odre|uje, ili bolje re}ipredlaè reìm vo`nje. Ukoliko ipak model sa450 “konja” nije dovoljno snaàn, izMercedesa su omogu}ili svim “nezado -voljnicima” i model Mercedes S500 Coupe sa5,5 litarskim bi-turbo V8 motorom sa 577konjskih snaga, pa tko voli nek’ izvoli. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: MARIO ILIÎ]

Auto:CRNA.qxd 25.3.2015 19:19

Slobodna Bosna 959

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 959