Slobodna Bosna 671

DODIK I ME\UNARODNA ZAJEDNICA: KAKO I ZA[TO SU SE RAZI[LI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Venecijanski laureat govori o ksenofobiji, toleranciji, Bliskom istoku

EKSKLUZIVNO ZA SB SAMUEL MAOZ

Fahrudin Radon~i} u o~ima vjerskog poglavara muslimanaMANJE POBO@AN, A HRABAR

www.slobodna-bosna.ba

GROM IZ VEDRA NEBARadon~i}eva stranka

ELEKTROPRIJENOS NAUDARU DODIKA Politika u slu`bi privatnog biznisa

Slobodna Bosna otkriva stvarne razlogezbog kojih politi~ka oligarhija RepublikeSrpske po svaku cijenu nastoji demontiratidràvnu kompaniju Elektroprijenos BiH ipodijeliti je u dvije entitetske kompanije

MILORAD DODIK IME\UNARODNA ZAJEDNICAOd ljubavi do mr`nje

Premijer RS-a MILORAD DODIK je posljed-njih mjeseci zapo~eo otvoreni rat protiv~elnika me|unarodne zajednice u BiH,visokog predstavnika VALENTINA INZKA injegovog zamjenika RAFFIJA GREGORI-ANA, optuùju}i ih za politi~ku okupaciju idestabilizaciju BiH; na{a novinarka pod-sje}a kako je lider SNSD-a 1998. sa samodva zastupnika u Narodnoj skup{tini RS-aizabran za predsjednika Vlade, kako je OHRzarad svog srpskog miljenika 1999. smije-nio legalno izabranog predsjednika NIKOLUPOPLA[ENA, a potom i na desetke visokihdu`nosnika SDS-a, ~ime je otvoren prostorza Dodikov politi~ki comeback

INTERVJUDoktor Joseph Schlessinger, vode}isvjetski ekspert za karcinom

Profesor JOSEPH SCHLESSINGER, jedanod najzna~ajnijih svjetskih istraìva~akancerogenih bolesti, gostovao je po~etkomsedmice u Zagrebu a nakon predavanja koje je odrào u Hrvatskojakademiji znanosti i umjetnosti razgovarao jesa na{om novinarkom o otkri}u koje ga je

proslavilo, novim terapijama za lije~enje rakai tzv. ciljanim lijekovima koje je proizveozajedno sa suradnicima, tu`noj posjeti BiH,svom bosansko-hrvatsko-jevrejskom porijek-lu, te obitelji koja je stradala u koncentra-cionim logorima tokom Drugog svjetskog rata

GU@VA NA BO[NJA^KOJSCENI Radon~i} ulazi u politiku

Samokandidirani bo{nja~ki liderFahrudin Radon~i} zapeo na prvompoliti~kom koraku: u svoj strana~kitabor jo{ nije uspio privu}i niti jednozvu~no ime

MINISTAR NEVENKOHERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE Zakon po mjeri ugostitelja

Samo desetak dana nakon {to su inspek-tori Federalne uprave za inspekcijskeposlove zavr{ili kontrolu ugostiteljskihobjekata od Sarajeva do Jablanice otkriv{izapanjuju}e razmjere kriminala, federalniministar okoli{a i trgovine NEVENKOHERCEG predloìo je usvajanje dvije uredbe kojima bi federalni inspektori,ubudu}e, ostali bez dosada{njih

nadle`nosti, ali i bez posla: i dok je prijed-log ministra Hercega izazvao novu sva|u uVladi Federacije BiH, glavni federalniinspektor IBRAHIM TIRAK tvrdi da su novazakonska rje{enja donesena pod utjecajemugostiteljskog lobija

NOGOMETNI PRODOR NAISTOK Kako su Bosanci postali hitazerbejdànskog nogometa

Bh. nogometni stru~njaci KEMALALISPAHI] i ALMIR HURTI] po~etkomsezone su preuzeli mali azerbejdànskiklub MUGAN i za svega nekoliko mjeseciod njega napravili hit tamo{njeg prvenstva;Alispahi} i Hurti} u klub su doveli ~etvoricubh. nogometa{a i u razgovoru za na{ listotkrivaju tajnu svog uspjeha na krajnjemistoku Evrope

24.9.2009. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mehmed PARGAN, Mirha DEDI], Nermina [UNJ, Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa BA[I], Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

FIMA BANKA d.d. SARAJEVO137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

22

28

32

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

52

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009.4

VLADA PROSIPA JOSIPA

Josip Tomi} ponovo leti izdirektorske foteljeNaftnih terminala Prema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, po~etkom narednesedmice, Vlada Federacije BiH debloki-rat }e ìro ra~un Naftnih terminala uPlo~ama i o istom tro{ku smijeniti direk-tora Josipa Tomi}a. Naftnim terminali-ma blokiran je ra~un ve} 30-ak dana,zbog prispjelog duga od oko milioneura, koji je pod krajnje sumnjivim okol-nostima nastao prije vi{e od pet godina.HDZ-ov direktor Terminala Josip Tomi}zbog ovog duga bio je smijenjen prijevi{e od dvije godine, no na ~eloTerminala ponovo je vra}en odlukomSuda, kome se Tomi} àlio zbognezakonite smjene. Tomi} je ume|uvremenu jo{ i nagra|en: voljomHDZ-a i SDA ponovo je izabran za~lana Nadzorog odbora BH Telecoma!No, Tomi} je izgleda potro{io sve poli-ti~ke kredite pa su ga njegovi dugogo-di{nji za{titnici iz HDZ-a, koji su gadràli na mi{i}ima, definitivno odlu~ilipustiti niz vodu. (M. A.)

Zvonimir Kutle{a, predsjednik Komi -sije za dràvnu imovinu, uspio je proguratikriminalnu odluku kojom se naknadnolegalizira postratna plja~ka dràvneimovine u Lakta{ima. Tamo{nji biznismenSlavko Rogulji}, nekada{nji intimusRadovana Karadì}a i bliski poslovni part-ner aktuelnog srpskog vo`da MMiloradaDodika, svojevremeno je okupirao cijelivojni poligon biv{e JNA u Trnu kodLakta{a i na prostoru od preko 70.000kvadratnih metara izgradio golemi kom-pleks ugostiteljskih objekata. Prije nekolikomjeseci Rogulji} je pokucao na vrataKomisije za dràvnu imovinu i bez ustezanjazatraìo legalizaciju nelegalno zaposjed-nute dràvne imovine. Kod predsjednikaKomisije Zvonimira Kutle{e nai{ao je napuno razumijevanje pa je Rogulji}ev zaht-jev po hitnom postuku uzet u razmatranje.Na sjednici od prije nekoliko sedmicA,Kutle{a nije uspio dobiti ve}insku podr{ku~lanova komisije, no ve} na narednoj sjed-nici Komisije, u srijedu, 23. septembra,

Rogulji}ev zahtjev pro{ao je kao pod-mazan, zahvaljuju}i prije svega nese -bi~nom anga`manu Zvonimira Kutl e{e.Predsjednik Komisije, Zvonimir Kutle{a,dosjetio se lukavstva: zahtjev SlavkaRogulji}a stavio je u istu ravan sa zahtj -evom Direkcije autocesta FBiH, koja seKutle{inoj komisiji obratila zbog problemas otkupom dràvnog zemlji{ta za Saraje v -sku zaobilaznicu! ^lanovima KomisijeKutle{a nije dozvolio da glasaju pojedi -na~no o svakom zahtjevu, nego je insistiraoda se sve odluke donesu u paketu, po siste-mu sve ili ni{ta!

Ina~e, Kutle{ine komisija osnovana jesa ciljem da ponudi prijedlog zakona oraspodjeli dràvne imovine i da samo uizni mnim slu~ajevima odlu~uje o pojedi -na~nim zahtjevima koji ne mogu ~ekatiusvajanje zakona. No, Kutle{a je primarnizadatak posve zanemario i svu energijuusmjerio na legalizacijun ratne i postratneplja~ke dràvne imovine po principu ko je{ta jamio - jamio. (A. Metiljevi})

Rogulji uspio legalizirati pljaku

SRAMNA ODLUKA KUTLE[INE KOMISIJE

MINI MARKET

LEGALIZACIJA PLJA^KE

Predsjednik Komisije za dràvnu imovinu Zvonimir

Kutle{a progurao je kriminalnu odluku o

legalizaciji nelegalno zaposjednute

dràvne imovine

LEGALIZACIJA PLJA^KE

Predsjednik Komisije za dràvnu imovinu Zvonimir

Kutle{a progurao je kriminalnu odluku o

legalizaciji nelegalno zaposjednute

dràvne imovine

JosipTomi}

FOTO NEDJELJE


NE ZNA VLAST ZA ^AST

Svirepa borbaSDS-ovih prvakaza preuzimanjestrana~ke vlasti Nedavna odluka OHR-a o politi~kojrehabilitaciji Dragana Kalini}a,Nemanje Vasi}a, Save Kruni}a i Jove Kosmajca izazavala je nevi|enupaniku u redovima aktuelnog vodstvaSDS-a. Potpredsjednik SDS-a PredragKova~ javno je optu`io partijske kolegeda su rehabilitaciju kupili tajnomnagodbom s OHR-om: navodno,Kalini}, Vasi}, Kruni} i Kosmajac pis-meno su se obvezali da }e aktivno sud-jelovati u projektu ru{enja RepublikeSrpske! Rehabilitaciju SDS-ovihfunkcionera Kova~ je doveo u kontekstpoja~anih aktivnosti stranihobavje{tajnih slu`bi na razbijanju RS-a!Kova~eve te{ke optu`be protiv rehabili-tiranih partijskih kolega izre~ene su sjasnim ciljem da partijsko rukovodstvoSDS-a zbije redove i ne dozvolipovratak rehabilitiranih funkcionera upartijski vrh. Nije Kova~ zabrinut zasudbinu SDS-a i RS-a, nego za vlastitupoliti~ku karijeru. Kova~ je naime visokoplasiran na listi funkcionera SDS-a kojeDragan Kalini} sumnji~i da su munapakovali smjenu kako bi preuzelistrana~ke poluge vlasti. (S. B.)

MINI MARKET

Bajramske aktivnosti

Foto: Milutin Stoj~evi}

Dragan Kalini}

USrbiji, u Beogradu, je vi{om silom (dràvnom inter-vencijom) otkazana Parada ponosa, dakle {etnjamanje skupine seksualnih manjina kroz centar grada.Dràva (Vlada) je organizatori(ca)ma tog skupa ponudilaalternativnu lokaciju, ovi su (organizatori) to odbili. Saneskrivenom znatièljom danima pratim argumente kojejavnosti podastire i vladin i nevladin sektor. SrbijanskaVlada (dakle BBoris Tadi} i ostali) dokazuje kako bi Paradaponosa, da se odràla na lokaciji koju su zapikali organiza-tori, iznjedrila masovno krvoproli}e. Sav desni~arski {ljam,od ujedinjenih nemilosrdnih navija~kih skupina do ljutiteradikalske mladun~adi, nedjeljama se pripremao za obra~unsa nastranom pederskom internacionalom .

Operativna saznanja do kojih je do{la srbijanska/beogradska policija bila su zastra{uju}a; bude li Paradeponosa, s jedne, i adekvatnog patriotskog odgovora, sadruge strane, ko }e prebrojavati mrtve?! Divna glumica,nepopravljivo hrabra i ~estita èna MMirjana Karanovi} na

jednoj srbijanskoj televiziji neodràvanje Parade ponosakvalificira kao kapitulaciju dràve pred nasiljem. I to jepotpuno ta~no.

Me|utim, me|utim, i opet me|utim, da sam jana Mirjaninom mjestu, a nisam, ne bih potcjenjivao oper-ativna policijska saznanja o sloènom, organizacijskizahtj evnom fenomenu javnih okupljanja. Pogotovo ako tosaop}i ministar policije IIvica Da~i} koji je pekao zanat uMilo{evi}evom reìmu. Ta stvar, naprosto, nije za potcijeniti- spontano nasilje u Srbiji je svojevrsna disciplinadru{tvenog ìvota. Ima kod IIvana ôlovi}a, struktu -ralisti~kog etnologa, u knjizi Divlja knjièvnost napisanojprije frtalj stolje}a, prepisan epitaf sa groba nekogtamo{njeg èstokog momka kojeg je policija na koncunjegove karijere morala ubiti: Preminuo u prisustvuvlasti, napisala je oàlo{}ena familija.

Zna dobro, zna jako dobro, srbijanski predsjednik BBorisTadi} zbog ~ega je va`no da parada seksualnih manjina uBeogradu protekne u redu i miru. A najva`nije u svemu jeda ne bude mrtvih.To je mali, ali jako bitan segment ogrom-nih obaveza koje je dràva Srbija preuzela na sebe istog~asa kada su predsjednik Tadi} i ministar mu BBoìdar \eli}

u Briselu razmijenili poljupce i potpisali dogovor saSolanom, Barrosom, Rehnom.

Kakva je da je, dràva Srbija, voljeli je mi ili je ne volj -eli, u svoj je ustavno-pravni okvir udjenula, poredostalog, i nekoliko kapitalnih zakona kojima je osigu -rala manjinska, odnosno prava manjina. Pretukli, krvavopremlatili navija~ki divljaci u centru Beograda nesretnognavija~a iz Francuske; cijela se Evropa nad tim barbarskim~inom zgrozila. Srbijanska je policija promptno regirala:pohapsila nasilnike kojima po tamo{njem Krivi~nomzakonu zbog naro~ito te{kog poku{aja ubistva prijetikazna 30-40 godina robije. Pa ti vidi, maj~in sine, isplati liti se, ili ne isplati, tu}i nedu`nu ~eljad, Francuze, pedere,hetero izrode!

Prije godinu dana skupina pla}enih besposli~arskih,vehabijskih pravednika, besprizornih bradatih batina{a, napravdi Boga, iz obijesti, ili po zadatku (hajd znadni!) tukla

je i umalo zatukla sve ljude koji su se usudili oti}i na prvove~e Sarajevo Queer festivala. Nisam bio nazo~an na tomdoga|aju, dakle ne znam detalje, potankosti, ali nekolikomojih dobrih prijatelja dobilo je ozbiljan degenek - tuklo ih,udaralo, premla}ivalo u prisustvu vlasti. Policija je bilanemo}na, kaù, da za{titi sve u~esnike tih nemilihdoga|aja. Godinu dana kasnije, dakle danas, provjeravamda li je iko optuèn zbog divlja~kog premla}ivanjanedu`nog svijeta prije godinu dana ispred Akademijelikovnih umjetnosti. Niko nije optuèn, valjda u nedostatkudokaza.

O~ekivao sam, nadao sam se, da }e javni gra|anskiprezir, ili barem ga|enje, prema divlja{tvu, vandaliz-mu, nasilju... progovoriti iz etablirane javne scene.Ma, vraga, niko ni mukajet. Puno bi mi i vremena iprostora trebalo da pobrojim i poredam sve li~nosti izovda{njeg javnog i kulturnog ìvota koje su semorale, ponavljam MORALE, javno o~itovati naokolnost premla}ivanja nedu`nog, neza{ti}enogbira~kog tijela.

Ako to bilo koga zanima, a o~ito da zanima, ja samu mu{ko-ènskom ambijentu prili~no eksplicitan -


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Bude li ili ne bude li, sarajevskog Queer festivala, to vie uopenije problem organizatora; to je, izotreno gledano, na zajedniki,kolektivni izazov i to valja rei otvoreno, tano precizno, ba onakokako je Mira Karanovi govorila o neodranoj Paradi mira uBeogradu

IMA LI @IVOTA NAKON SU@IVOTA

Pi{e: SENAD AVDI]

Bude li, nedajboè, nasilja nad u~esnicima Queer

transparentan i javnosti dostupan. Pi{e u Danima AleksandarHemon, pravilno i pametno, po obi~aju, da u balkanskomozra~ju i seksualna neprilago|enost moè i mora biti ~innacionalne izdaje.

Bude li ili ne bude li, sarajevskog Queer festivala, to vi{euop}e nije problem organizatora; to je, izo{treno gledano, na{zajedni~ki, kolektivni izazov i to valja re}i otvoreno, ta~noprecizno, ba{ onako kako je Mira Karanovi} govorila o neodrànojParadi mira u Beogradu. Kaè, pored ostalog, Mirjana da je odgovo -rnost za (ne)odràvanje Parade mira i njen li~ni poraz.

Bradatim batina{ima koji su prije godinu dana kasapili, trijebilidjecu po sarajevskim ulicama sa ovog mjesta poru~ujem ono {to suradikalske ubice ispisivale po Beogradu: Do|ite, ~ekamo vas.Nasilnici i divljaci misle da je nasilje njihova ekskluzivna privilegi-ja i da je njihova prednost, to {to su bahati, beskompromisni,nezaustavljivi.

Budu}i da nas je iznevjerila dràva, policija, tuìteljstvo kojisu prije godinu dana trebali pohapsiti bagru koja tu~e nedu`neljude po ulicama, mislim da je zrelo vrijeme za gra|anskosamoorganiziranje.

U Srbiji je pitanje pojedina~ne i kolektivne moralne higijeneogra|ivanje od fa{isti~kih prijetnji u~esnicima Parade mira, to jeneka vrsta nemilog, ali potrebnog nacionalnog konsenzusa. Moè lise iko sjetiti, recimo, {ta su bosanski reìseri, scenaristi, i tako to...rekli kad im je pred o~ima vehabijska batina{ka strukturapremla}ivala sugra|ane, poznanike, kolege? O ~emu je razmi{ljao,ako je uop}e razmi{ljao, PPjer @alica dok su bradati nebouzdani,teledirigirani majmuni tukli njegovog poznanika, kolegu, bolje damu ne navodim ime. Ama jok: @alicu zanima samo to kako po stotiput uzeti lovu za svoj film o Plavom orkestru koji, definitno, nikadnigdje ne}e bit prikazan.

Znam da su seksualne manjine, kao i sve druge manjine udana{njoj Bosni i Hercegovini, deprimirane, oja|ene. Sve dok se tastvar ne posloì, sve dok se se manjinska prava ne uravnoteè, ja }uradosno prihvatiti da sam sve {to kaù drugi da jesam. Smetalo jepro{le godine vjernicima, navodno, {to se homo manifestacijaodràva u mjesecu ramazana. Sad je pro{ao taj sveti mjesec i vri-jeme je, valjda, za toleranciju, dijalog, razumijevanje.

Manjinska prava, kakva su takva su, nezaobilazan su klju~/testza svaku dràvu koja, ako ni{ta drugo, misli ozbiljno o sebi i svojimgra|anima.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

festivala, odgovorni }e biti isklju~ivo gra|ani Sarajeva

NASILJE I REPRESIJAMoè li dràva za{titi sve svoje gra|ane

ÊTVRTAK, 17. SEPTEMBAR

Nema, barem za nas koji mislimo da jehrana najbolja ishrana (kao i da su tenenajbolje patike) ve}e sve~anosti nego napo~etku dana pojesti {kembe-~orbu, pa~ekati da ti se donese pa~e (velikomije{ano, manje masno, za Senada,nagla{ava operativna radnica kuharici).Kad tako otvorim dan, znam da }e sveposlije toga biti stvar rutine i tehnike.Poslije tog jutarnjeg gastronomskogspektakla, vodim teàk dijalog sapoznanikom na temu, te{ku, delikatnu,za{to nijedan radni dan ne moè bitiproduktivan ako nisi startovao sapa~etom (tako veli moj drug) a ja gauvjeravam da se to zove sa pa~ama.Iscrpismo mi sve argumente, te{ke rije~ipado{e i na koncu se nismo usaglasili; dajBoè da svaka moja sva|a ovako po~ne iovakvim nesporazumom zavr{i - kad sveargumente iscrpi{, ode{ fino na bozu.

PETAK, 18. SEPTEMBARDobio je BO[A TANJEVI], selektor

turske ko{arka{ke reprezentracije, ju~er zanjega jako va`nu utakmicu protiv savr{eno

upakovane reprezentacije Srbije koju vodipodjednako veliki ko{arka{ki mag DU[ANIVKOVI]. Te{ka, manevarska, taknuto-maknuto, {ah-mat dramaturgija. Bo{inareprezentacija ve~eras igra protiv Gr~ke, naprvi pogled lo{e, nedorasle selekcije.Gledam utakmicu ku}i sam-samcat,kamerman iz Poljske navalio na Bo{u, apokraj njega na klupi tako|er va`napersona za povijest bh. ko{arke NNihad Izi}.Ta~no znam, ili mislim da znam, za{to jeselektor Tanjevi} cijeli frtalj utakmicedrào na klupi HHidu Turkoglua - da bi NBAzvijezda do~ekala svjeà rasplet utakmice. Ionda Hido, kad u|e, svje` i odmoran,

prospe sve {to je Bo{a gradio zadnje tri-~etiri godine. Sto puta vrtim film, prizivamfenomenalne utakmice Turkoglua uOrlando Magicu i niko nikad, pametan, nebi druga~ije uradio nego {to je postupioBo{a; dati Turkogluu odrije{ene ruke darutinerski utakmicu privede kraju. Nije toHido obavio, a mogao je. O~ito ga je Bo{aprecijenio. Problem je {to ja sam-samcatpsujem, a ne znam koga i za{to. Kad Bo{apsuje, a sa razlogom psuje, barem znaadresu!

SUBOTA, 19. SEPTEMBARNema doktora na svijetu koji mi golim

okom ne bi zabranio piti kafu. Tre}u kafujutros pijem sam sa sobom i od po~etka pado kraja ~itam u Avazu intervju knjièvnikaD@EVADA KARAHASANA. Ne bi midovoljno, pa naru~im i ~etvrtu, kafu. Sve{to o Karahasanu, formalno-knji{ki trebaznati, pretpostavljam da znam. Niti ja {taKarahasanu u~itavam (to je omiljeni terminpostmodernisti~ke knjièvne prakse kojutrenira vogo{}anski bokser EEnver Kazaz).Kaè Karahasan da bi svakom piscu nasvijetu bila ~ast (i obaveza) da ga ekraniziraEmir Kusturica. Je li to ~ast, ili utjeha,razmi{ljam tokom ~etvrte kafe? Odgovora,naravno, nemam, ni ja niti bilo ko od ljudikoje bih mogao zvati u terminu Pomoziprijatelju

NEDJELJA, 20. SEPTEMBARNe zna ~ovjek koji ima daljinski u

rukama gdje bi prije stigao - finaleevropskog ko{arka{kog prvenstva Srbija -[panija mora se pogledati, htio-ne htio.Opet, grehota ne baciti pogled na utakmicufrancuskog prvenstva Paris Saint Germain -Lyon, mali na{ MMiralem Pjani} igra konavijen. Na Hrvatskoj televiziji kolegicaBranka Slavica iz Havane najavljujeeventualni susret predsjednika SStjepanaMesi}a sa kubanskim liderom FFidelomCastrom. A na televiziji B92 vi{e negozanimljiva rasprava u Utisku nedjelje.Usred tog medijskog ko{mara, neko menazva da pita gledam li film Snijegredateljice AAide Begi} kojeg upravo emitiraneka globalna televizijska mreà lokalnogkaraktera i dometa. Ne gledam, naravno,razapet sam izme|u brojnih mnogo va`nijihobaveza. Imam, ne sekirajte se, u ku}nojarhivi film (?!) Aide Begi} Snijeg- jedinifilm na ovom govornom podru~ju u kojemniko ni{ta ni pametno ni nepametno nijeprozborio!

PONEDJELJAK, 21. SEPTEMBARUh, kako sam danas bez vidnog razloga

zaglavio! Ako ni{ta drugo, imam baremstotinjak vjerodostojnih, neza{ti}enihsvjedoka. To }u vam pri~ati kasnije. Kad sesteknu uslovi.

UTORAK, 22. SEPTEMBARNa gradskoj utrci u Beogradu, kros, {ta

li je ve}, pobijedila, pi{u srbijanski mediji,tamnoputa atleti~arka iz Bosne iHercegovine LLucija Kimani. Na{a,bosanska snajka, ro|ena u Keniji, udata uPrijedoru ostavila konkurenciju daleko,tamo daleko iza sebe. Istog dana na istommjestu (Beogradu) na smrt je premla}enaustralski dràvljanin ~iji su krvnicirasisti~ki reagirali na njegovu tamnoputuboju koè. Kad bismo bili zlo~esti, a nismo,upitali bismo se je li na{a ~estita snajkaLucija, sunarodnjakinja, pored ostalih i

predsjednika SAD BBaracka Obame, tr~alaili je bjeàla. Ima sre}u gospo|a Kimani daje stigla u dràvu (Bosnu i Hercegovinu) ukojoj se sve u~as posla pretvori u {egu.Recimo: ganja policajac Muju, ne moè gasti}i ni pod razno. Dere se policajac:Mujo, stani, puca}u!. A mudri Mujo muodbrusi: Stani ti, tebe niko ne ganja!

SRIJEDA 23. SEPTEMBARIma li nezavisnog novinarstva nakon

ga{enja Ferala; tako, otprilike, glasipozivnica koja me jutros sna{la. Bit }e timpovodom uprili~en i nekakav ove}i okruglistol gdje }e svi {to slobodno u medijimapromi{ljaju promi{ljati rahmetli Feral. Iba{ u toj te{koj koroti, meni padne na pametda odem ku}i. Kad ho}e{ vraga/|avla;nemam klju~eva - ostali mi kod finogugostitelja DDine negdje na Baricama. I,hajde, nakratko se sna|em za spavanje(hvala FFehimu, svaka ~ast ZZuhri). Imanezavisnih novinara koji imaju ~etiri-petstanova na dispoziciji. A malo ljudi vjerujeda ja nisam jedan od njih. U nekombezveznom intervjuu gospodin VViktorIvan~i} je mene, onako feralovski,nasmije{eno {eretski, metnuo u isti ko{ sazlo~incem IIvom Pukani}em. Nemam jasa tim impresionisti~kim humoristi~ko-edukativnim saznanjima teìh problema -samo me kopka {ta bi Viktor i supruga muHeni Erceg uradili da nemaju klju~eva niod jednog od svojih bezbrojnih stanova?!

îm nekog za stan upita{, on ti odgovorida mu se petlja{ u privatnost. I tako pet-{estputa.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009. 9


I NAGODNA I ZGODNA

Suradnica policijskogmo}nika napreduje u karijeriAktualna pomo}nica federalnog ministrapolicije Muhidina Ali}a za pravneposlove i njegova najblià suradnicaMedina Ko~an i sama je, prije pet godi-na, ozbiljno prekr{ila zakon, ali nikadanije i ka`njena. U maju 2004., dok je jo{bila na du`nosti na~elnice Odjeljenja uSektoru za pravne i kadrovske posloveMUP-a Federacije BiH, Medina Ko~anje svom kolegi Omeru Stamboli}uizdala la`no uvjerenje da je dobitnikPolicijske medalje za hrabrost. Natemelju patvorenog priznanja da jenositelj najvi{eg ratnog odli~ja, neka-da{nji pomo}nik ministra policije RBiH,a kasnije visokopozicionirani du`nosnikfederalnog MUP-a Stamboli} naknadnoje ostvario pravo na mjese~nu nov~anunaknadu. Me|utim, iako je protiv hrab-rog policajca Omera Stamboli}a kasni-je otvorena istraga u kojoj je, opet,utvr|eno da mu je la`no uvjerenjeizdala njegova kolegica, Medina Ko~anne samo da je pro{la bez odgovornostinego je, u me|uvremenu, zna~ajnonapredovala. Postala je, naime, glavnapravna ekspertica ministra policijeMuhidina Ali}a. (S. M.)

Srbijansko Tuìla{tvo za ratne zlo~ine,nakon pisanja Slobodne Bosne, pokrenuloje pretkrivi~ni postupak protiv samozvanogvojvode SSini{e Vu~ini}a, za zlo~ine po -~injene u Hercegovini i Vukovaru. Na{ listje prije mjesec dana objavio integralniintervju koji je Vu~ini} 1992. godine dao zaugledni njema~ki magazin Der Spiegel, ukojem priznaje da je li~no ubio stotinjakosoba u Vukovaru i Hercegovini i tohumano - pi{toljem u glavu. Vu~ini} jenjema~koj novinarki RRenati Flottau 1992.godine govorio da su ga uàsavala mu~enjazarobljenika, da on nikada nije razmjenji-vao zarobljene ve} ih je po kratkom postup-ku strijeljao. Nakon objavljivanja ovog tek-sta na{u redakciju je odmah kontaktiraloTuìla{tvo za ratne zlo~ine sa molbom daim ustupimo snimak Vu~ini}evog intervjua.Tuìla{tvo je od na{e redakcije tako|ertraìlo Vu~ini}evo reagovanje na{oj redak-ciji u kojem demantuje svoje iskaze i govo -ri o osveti i zlonamjernosti njema~ke novi -narke. Vu~ini} koji je prije mjesec danauhap{en u Beogradu zbog prijetnji smr}unovinaru Vremena Milo{u Vasi}u i po -liti~aru @@arku Kora}u, a prije desetak dana

pu{ten, po svoj prilici odgovara}e zazlo~ine za koje se sam hvalio da ih jepo~inio nedaleko od rodnog Trebinja, nalokalitetu Treskavca, gdje je njegova para -vojna jedinica kojom je li~no rukovodio, ponjegovim rije~ima, ubila 640 pripadnikahrvatske vojske. (M. M.)

VUÎNI] U JANJE]OJ KO@I

Sinia Vuini demantiraovlastite navode o masovnom

likvidiranju zarobljenika

MINI MARKET

Nakon {to je sada ve} biv{a {eficaKlinike za o~ne bolesti dr. AAmilaAlikadi}-Husovi} optuìla dr. SSuvadaKar~i}a za uzimanje mita od pacijenta, ageneralnog direktora Klini~kog centraUniverziteta Sarajevo FFarisa Gavrankape -tanovi}a da ne ~ini ni{ta kako bi se takvojpraksi stalo u kraj, prozvani dvojacdemantovao je njene navode na samo zatu priliku organizovanoj press konferenci-ji. Tako je Gavrankapetanovi} istakao daAmila Alikadi}-Husovi} nije smijenjenasa mjesta {efa Klinike, nego joj je 31.

augusta istekao ugovor, dok je Kar~i}naveo kako se doktorica Amila posluìlaneistinom u slu~aju pacijenta DDoli}a, {todokazuje njenu spremnost da javnostobmane pomo}u neiskusnih novinara.Me|utim, i Gavrankapetanovi}u i Kar~i}ubi}e pruèna prilika da dokaù svoju nevi-nost inspektorima Federalne uprave poli-cije koji su kona~no pokrenuli istragu onezakonitim aktivnostima kako genera -lnog direktora, tako i pojedinih {efovaklinika i doktora.

(M. F.)

(A)MILA SURA I @ESTOKA...

Federalna uprava policijeistrauje optube dr. Amile

Alikadi-Husovi

Sini{a Vu~ini}

PRO ET CONTRA


DOM PO MOM

Ratni zapovjednikMaturicaMarinko Ljoljokrije se od zakona Posebni odjel za ratne zlo~ineTuìteljstva BiH, kako nezvani~no doz-najemo, ve} je po~eo saslu{avanjeprvih svjedoka, nekada{njih pripadnikaHVO-a iz Kiseljaka i Vare{a i njihovih`rtava, u istrazi o ratnim zlo~inima kojesu hrvatski vojnici po~inili nadbo{nja~kim stanovnicima tih op}ina.Budu}i da su za zlo~ine nad Bo{njaci-ma u Vare{u i Kiseljaku do sadaosu|eni samo ratni {ef kiselja~kogHVO-a Ivica Raji} i Dominik Ilija{evi}Como, pripadnik specijalne postrojbeMaturice, ~ini se kako je do{ao red i naCominog nekada{njeg zapovjednikaMarinka Ljolju, i suborce VladuBradaru, Miroslava Ani}a Firgu iZorana Ljevaka. No, za razliku odposljednje dvojice koji su pobjegli uHrvatsku, Marinko Ljoljo i VladoBradara ìve u BiH, premda, nakon {toje Como nedavno u intervju za SBotvoreno govorio i o njihovoj odgovo -rnosti, sve rje|e putuju izvan Kiseljaka.Nekada{nji zapovjednik Maturica, adanas predsjednik Udruge dobitnikanajve}ih ratnih priznanja HVO-aMarinko Ljoljo je tako, poslije Cominogsvjedo~enja, primjetno po~eo izbjega-vati dolaske u Sarajevo, pa ~ak i nava`ne sastanke u federalnomMinistarstvu za pitanja branitelja. (S. M.)

MINI MARKET

VELJKO TRIVUNdekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu

DAMislim da bi morao osigurati jer bi u suprot-nom to bilo kao da nemamo zajedni~ku valutuili paso{. Ukoliko nema funkcioniranja jedin-stvene kompanije, ru{i se elektroenergetskisektor a u tom slu~aju dolazi do ru{enjarealnog i privrednog sektora. Zna se {ta tozna~i. Vrlo su jasni ciljevi koji se kriju izapoku{aja opstruiranja rada jedinstvene kom-panije.

RAJKO VASI]izvr{ni sekretar SNSD-a

NENe vjerujem da visoki predstavnik ValentinInzko to moè posti}i jer mu to nije struka.Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj setreba dogovarati a visoki predstavnik radine{to {to izlazi iz tih okvira. Entitetski premi-jeri mo`da i mogu posti}i dogovor o funkcioni-ranju jedinstvene kompanije, ali Inzko ne.

MEHMED BEHMENprofesor na Ma{inskomfakultetu u Mostaru

DAElektroprijenos mora biti jedinstvena kompani-ja. Na{a je obaveza i po Dejtonskom spo-razumu uspostaviti jedinstven elektroenerget-ski sustav u zemlji. Atenski sporazum pred-vi|a trend ujedinjavanja elektroenergetskihsistema tako da bilo {ta drugo nije efikasno nisa tehnolo{kog ali ni sa bilo kojeg drugogaspekta.

RAJKO TOMA[ekonomski stru~njak izBanje Luke

NEMislim da visoki predstavnik ne}e uspjeti unamjeri jer funkcioniranje Elektroprenosa BiHnije tema od ju~er. Prethodni visoki pred-stavnici imali su ve}e {anse, bolje okruènje,odnosno ve}u mo}, ali nisu uspjeli. Rje{enjeza Elektroprenos BiH treba donijeti sporazum-no, dakle dogovorom dvije strane u BiH.

IZET BANDAposlanik u Skup{tiniDistrikta Br~ko

DAVjerujem da }e visoki predstavnik uspjeti daosigura mehanizme kako bi kompanijaElektroprijenos BiH funkcionirala kao jedin-stvena kompanija. To je, prema Dejtonskomsporazumu, obaveza oba bh. entiteta.Siguran sam da }e instrukcije visokog pred-stavnika u toj oblasti ipak biti realizirane.

DRAGO KALABI]poslanik u Parlamentu BiH

NEElektroprenos BiH moè da funkcioni{esamo zahvaljuju}i partnerskim odnosima,da tako kaèm suvlasnika kompanije. To{to visoki predstavnik radi je rigidno,nepravedno. Pokaìte mi mjesto na svije-tu gdje jedna takva kompanija funkcioni{ena na~in kako je zamislio visoki predstavnik.

Vjerujete li da e visokipredstavnik osigurati

funkcioniranjeElektroprijenosa BiH kaojedinstvene kompanije?

Dominik Ilija{evi} Como


ELEKTROPRIJENOS NA UDARU DODIKA

DODIK FORMIRAO ALTERNATIVNI PRIVATNI TELEKOM

Udar politi~ke oligarhije RepublikeSrpske na Elektroprijenos BiH,jedinu kompaniju u dràvi ute -meljenu u skladu s Aneksom IXUstava BiH, motiviran je ne samo

politi~kim razlozima nego i vrlo opipljivimosobnim materijalnim interesima premijeraRS-a MMilorada Dodika. ElektroprijenosBiH nikako se ne uklapa u Dodikove poli-ti~ke projekcije, budu}i da organizacionastruktura kompanije ne slijedi me|uentitet-sku liniju razgrani~enja, ali je izgleda ve}iproblem u tome {to se organizaciona struk-tura Elektroprijenosa BiH ne uklapa ni uprivatne poslovne ambicije MiloradaDodika i njegovih poslovnih ortaka oku-pljenih oko banjalu~kog alternativnogtelekom operatera IDT Phone. Na ~elu ovekompanije, ~ije je osnivanje u jesen 2007.godine u banjalu~kim medijima predstavlj -eno kao prvorazredni ekonomski doga|aj -revolucija u telekom sektoru, nalazi seDodikov zet DDragan Tri{i}!

NOVA TELEKOM AVANTURADràvna kompanija Elektroprijenos

BiH oficijelno je po~ela s radom u prolje}e2006. godine, nekako u isto vrijeme kadaje Vladu RS-a po drugi put preuzeo aktuel-ni premijer MMilorad Dodik. No, skoro punedvije godine Dodiku nije smetala organiza-

24.9.2009. I SLOBODNA BOSNA

POLITIKA U SLU@BI PRIVATNOG BIZNISA

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Alternativni privatni telekom operaterIDT Phone, na ~ijem se ~elu nalazi zetMilorada Dodika Dragan Tri{i}, na trì{teRS-a poku{ao se probiti prodajom pret-platni~kih telefonskih kartica pod nazivomZovi, zovi. Kartice se prodaju u apoenimaod 10, 25 i 50 KM, a na pole|ini svake kar-tice nalazi se uputstvo za upotrebu. Unajkra}em, vlasnik kartice mora prije tele-foniranja nazvati predboj, sa~ekati govor-na upustva i tek potom nazvati èljeni broj.Na identi~nom principu radi jo{ nekolikoalternativnih telekom operatera u BiH (naprimjer T3 u Sarajevu) no niti jedan od njihnije zabiljeìo ozbiljniji proboj na telekomtrì{te. Dijelom zato {to je fiksna telefonija

u BiH jo{ uvijek vrlo jeftina, a dijelom i zbogtoga {to je kori{tenje kartice prili~no kom-plicirano.

IDT Phone oslanja se na kori{tenjeVoIP protokola (Voice over InternetProtokol) - glas preko interneta. Premadostupnim podacima, Tri{i}ev alternativnitelekom operater IDTPhone, u ~iji je radDodik polagaovelike nade, zabilj -eìo je krajnje blijedposlovni rezultat iprakti~no senalazi predga{enjem.

DODIKOV ZET PRED BANKROTOM

Servis Zovi, zovi bez odziva

Slobodna Bosna otkriva stvarne razloge zbog kojih politika oligarhija RepublikeSrpske po svaku cijenu nastoji demontirati dravnu kompaniju Elektroprijenos

BiH i podijeliti je u dvije entitetske kompanije

Dragan Tri{i}, Dodikov zet, namjerava zaposjesti opti~kekablove Elektroprijenosa BiH

13

SKRIVENI POSLOVNI INTERESIPremijer RS-a Milorad Dodik nastoji preuzeti

opti~ke kablove Elektroprijenosa BiH

SKRIVENI POSLOVNI INTERESIPremijer RS-a Milorad Dodik nastoji preuzeti

opti~ke kablove Elektroprijenosa BiH

NUSPJELA POSLOVNA AVANTURA

Dragan Tri{i}, direktor IDT Phona

NUSPJELA POSLOVNA AVANTURA

Dragan Tri{i}, direktor IDT Phona

ciona {ema Elekroprijenosa BiH, odnosno~injenica da operativna podru~ja ove kom-panije (Sarajevo, Banja Luka, Tuzla iMostar) ne slijede me|uentitetsku linijurazgrani~enja. Dodikov udar na Elektro -prijenos BiH zapo~inje tek krajem 2007.godine kada je u Banjoj Luci s radompo~eo privatni alternativni telekom opera -ter IDT Phone, ispostava istoimeneameri~ke kompanije koju je u Banju Lukudoveo srpski lobista AArie Livne, Dodikovsavjetnik i ekonomski predstavnik RS-a uIzraelu.

Sli~an izlet u biznis s telekomunikacija-ma Dodik je napravio i za vrijeme prvogpremijerskog mandata kada je poluilegalnona trì{te BiH uveo ZepTel, privatnutelekom kompaniju u vlasni{tvu ZepterHoldinga. No, taj je poku{aj okon~anneslavno: nakon {to je ZepTel instaliraonekoliko baznih stanica i podijelio stotinjakmobilnih brojeva, reagirao je OHR po~ijem je nalogu zabranjen rad ZepTela,budu}i da nije imao valjanu dozvoluRegulatorne agencije za telekomunikacije.Nekoliko mjeseci poslije zabrane rada,Zepter Holding ustao je tu`bom protivVlade RS-a zahtijevaju}i nadoknaduuloènih sredstava. Nakon dvogodi{njegsudskog spora, Vlada RS-a pristala jeZepterHolding ispalatiti od{tetu od oko6,7 miliona KM.

Ni drugi poku{aj Dodikovog ulaska utelekom biznis, preko kompanije IDTPhone, nije pro{ao puno slavnije. Ve}nakon nekoliko mjeseci bilo je jasno da jeIDT Phone jedna u nizu Dodikovihproma{enih investicija, uprkos svesrdnojpodr{ci oficijelnih struktura RS-a. Samonekoliko mjeseci nakon po~etka rada,direktor IDT Phonea Dragan Tri{i} javno sepoàlio da rad njegove kompanije opstruiraFederacija BiH.

Vlada RS-a mnogo nam je pomoglakako bismo po~eli s radom, s obzirom nato da prepoznaje va`nost stranih investici-ja. To nije bio slu~aj s Federacijom BiH,gdje smo imali opstrukcije od samogpo~etka, poàlio se Dodikov zet banj -alu~kom Fokusu krajem januara 2008.godine, ne preciziraju}i u ~emu sekonkretno sastoji opstrukcija FederacijeBiH. Sve je me|utim postalo puno jasnijekada je Tri{i}ev punac Milorad Dodikfede ralnom kolegi NNedàdu Brankovi}uiznio prijedlog o formiranju alternativnog,privatnog telekom operatera koji bi koris-tio opti~ke vodove Elektroprijenosa BiH.Naime, du` cijele mreè dalekovoda (oko6.000 kilometara) u vlasni{tvu Elektro -prijenosa BiH poloèni su opti~ki kablovi(tzv. OPGW fiber cabel) velikog pro-pusnog kapaciteta, koji je neuporedivove}i od kapaciteta sva tri dominantnatelekom operatera u BiH. Na drugoj strani,kompletna telekom infrastruktura uisklju~ivom je vlasni{tvu tri dominantnaoperatera, BH Telecoma, TelekomaSrpske i Eroneta, a to prakti~no zna~i dasvi privatni, alternativni telekom operateri,poput Tri{i}evog IDT Phonea, morajupla}ati najam infrastrukture, {to ih u startudovodi u nepovoljnu trì{nu poziciju.

ENTITETSKA PODJELA ELEKTROPRIJENOSA

Dodikov prijedlog da se opti~kamreà Elektroprijenosa BiH ustupi pri-vatnim telekom operaterima, Brankovi}je na~elno prihvatio, no uz ogradu da seo tome moè razgovarati tek nakon pro-daje dva federalna telekoma. U pro-tivnom, trì{na vrijednost BH Telecoma iEroneta bila bi vi{estruko umanjena.

Dodik je naravno bio nezadovoljanovakvim odgovorom i uskoro je zapo~eotihu demontaù Elektroprijenosa BiH,~iji je cilj formiranje dvije potpunoodvojene kompanije. Demontaà Ele -ktro prijenosa BiH po~ela je jo{ sredinomprotekle godine kada su predstavnici izRS-a po nalogu Dodika blokirali radkompanije uz istovremeno insistiranjesrpskih zvani ~nika da se ElektroprijenosBiH podijeli na dvije potpuno odvojeneentitetske kompanije. U sklopu ove akci-je, blokirana su i sva sredstva Elektro -prijenosa BiH u ukupnom iznosu odpreko 130 miliona KM, koliko je do sadaubrano po osnovu prijenosa elektri~neenergije.

Naposlijetku, u spor oko Elektro -prijenosa BiH uplela se i me|unarodnazajednica koja je, izgleda, odlu~na unamjeri da odbrani jedinstvo Ele ktro -prijenosa BiH, uvjerena da bi svakodaljnje uzmicanje ohrabrilo Dodikoveseparatisti~ke planove.


ELEKTROPRIJENOS NA UDARU DODIKA

Mreà opti~kih kablova (OPGW)izgra|ena je u okviru velike poslijeratnerekonstrukcije dalekovoda koji su 2006.godine objedinjeni u Elektroprijenos BiH.Rije~ je o jedinstvenoj mreì opti~kihkablova u duìni od preko 6.000 kilo-metara, ogromne propusne mo}i. Tri elek-troprivredne kompanije i ElektroprijenosBiH trenutno za svoje interne potrebekoristi tek 10 posto raspoloìvog kapacite-ta opti~kih kablova. Za kori{tenje preosta-log slobodnog kapaciteta opti~kih kablova,

osim kompanije IDT Phone, zainteresira-no je jo{ nekoliko privatnih telekom oper-atera iz Republike Srpske, poput slove-na~ke kompanije Aneks koja razvijausluge kablovske televizije. Slovena~kiproboj na telekom trì{te BiH zapo~et jeprije dvije godine agresivnim preuzimanj -em nekoliko lokalnih kablovskih operaterapoput Blic-neta i Netkoma, koji odnedavnoposluju pod krovom Aneksa u kojemTelekom Sloveni je ima 70 postovlasni~kog udjela.

INVAZIJA TELEKOMA SLOVENIJE

Slovenci preuzeli internet ikablovsko tv trite RS-a

PONAVLJANJE GREKI:Slian izlet u biznis stelekomunikacijamaDodik je napravio i za vrijeme prvog premijerskog mandatakada je poluilegalno natrite BiH uveo ZepTel,privatnu telekom kompaniju u vlasnitvuZepter Holdinga

PROMA[ENA INVESTICIJADodikov lobista Arie Livni ostao je praznih {aka

PROMA[ENA INVESTICIJADodikov lobista Arie Livni ostao je praznih {aka


MILORAD DODIK I ME\UNARODNA ZAJEDNICA

DODIKA SU PRVI PUT NA VLASTDOVELI CARLOS WESTENDORP I RICHARD KAUZLARICHPresudan glas dao mu jeFranjo Majdan~i}, zastupnikSilajd`i}eve Stranke za BiH

ODMETNUTI MILJENIK ME\UNARODNEZAJEDNICEPoliti~ki uspon MiloradaDodika po~eo je prije 12 godina kada je bio favoritstranih diplomata u BiH, danas je postao njihova najgora no}na mora

Ako je suditi prema posljednjim izjavama MMiloradaDodika, premijer Republike Srpske i lider SNSD-aodlu~io je da u otvorenom sukobu s me|unarodnimdu`nosnicima u BiH ide do kraja. Nakon bahatog odbi-janja da se inozemne diplomate uklju~e u nastavak pre-

govora o ustavnim promjenama, parlamentarnog ru{enja zaht-jeva Ureda visokog predstavnika za produènje mandata stran-im sucima i tuìteljima i osporavanja anga`mana OHR-a u pro-ceduri popisa dràvne imovine, Dodik je prije nekoliko danaiza{ao sa jo{ jednim, jednako skandaloznim prijedlogom.Osioni je srpski premijer traìo da se o eventualnom ~lanstvuna{e dràve u NATO-u izjasne gra|ani na referendumu koji bi,prema njegovom prijedlogu, bio organiziran zasebno - uFederaciji BiH i Republici Srpskoj. Neoprostiva je ~injenica daje NATO bombardovao Srbe i to osiroma{enim uranijumom,podsjetio je zabrinuto Milorad Dodik. Prethodno je premijerRS-a optuìo OHR da predstavlja jedinu prijetnju stabilnostiBiH i ugroàva ustavni poredak zemlje.

DEMOKRATIZACIJA REPUBLIKE SRPSKEStanje u BiH se, sve dok je ovdje OHR, moè opisati kao

uzurpacija i okupacija koja se provodi kroz razli~ita tuma~enjaDaytonskog sporazuma, poentirao je Dodik, ra~unaju}i, valjda,kako su i glasa~i u Republici Srpskoj, ali i cijela bh. javnost,zaboravili na njegovu dugogodi{nju ljubav s okupatorima istranim uzurpatorima. Rezultat njihovog savezni{tva dobro jepoznat - iza svakog dolaska na vlast SNSD-a, manje ili vi{eotvoreno, stajale su strane diplomate, ~ak i kada je to predstavlja-lo drasti~no kr{enje volje bira~a?!

Kada su po~etkom 1998. najvi{i me|unarodni du`nosnici uBiH odlu~ili da iznutra demokratiziraju Republiku Srpsku i,unato~ SDS-ovoj nadmo}noj ve}ini, instaliraju novu vladu na


OD LJUBAVI DO MR@NJE

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Premijer RS-a MILORAD DODIK je posljednjihmjeseci zapoeo otvoreni rat protiv elnika

meunarodne zajednice u BiH, visokog predstavnika VALENTINA INZKA i njegovog

zamjenika RAFFIJA GREGORIANA, optuujui ihza politiku okupaciju i destabilizaciju BiH; naanovinarka podsjea kako je lider SNSD-a 1998.

sa samo dva zastupnika u Narodnoj skuptini RS-a izabran za predsjednika Vlade, kako je OHR

zarad svog srpskog miljenika 1999. smijeniolegalno izabranog predsjednika NIKOLU

POPLAENA, a potom i na desetke visokihdunosnika SDS-a, ime je otvoren prostor za

Dodikov politiki comeback

~elu s Miloradom Dodikom, taj se scenarijpoliti~kog prevrata ~inio gotovo kaonemogu}a misija. Podsjetimo, iako je Saveznezavisnih socijaldemokrata po~etkom 98.u Narodnoj skup{tini RS-a imao svega dvazastupnika (Dodika i njegovog kolegu,pokojnog NNenada Ba{tinca), za tada{njegvisokog predstavnika CCarlosa Westendorpai ameri~kog veleposlanika u BiH RRichardaKauzlaricha to nije predstavljalo ozbiljnijusmetnju da osmisle plan izbora Dodika namjesto novog premijera. Ranije je, tako|eruz svesrdnu pomo} inozemnih diplomata, ime|unarodne vojne sile na funkciju pred-sjednice Republike Srpske ustoli~enaBiljana Plav{i}, nekada{nja potpredsjedni-ca RS-a, visoka du`nosnica SDS-a, a kasni-je ~elnica Srpskog narodnog saveza (SNS-a).

Dodik i Plav{i}ka su u to vrijeme,prema procjenama me|unarodnih diploma-ta, kao umjereni nacionalisti trebali zami-jeniti ozlogla{enu ratnu SDS-ovu garnituru.No, budu}i da koalicijski blok SNS-a,SNSD-a i Socijalisti~ke partije RS-a nijeimao skup{tinsku ve}inu, izglasavanjenepovjerenja SDS-ovoj Vladi i premijeruGojku Kli~kovi}u, kao ni izbor Dodika zanjegovog nasljednika, nije bio mogu} bezpotpore zastupnika Koalicije za cjelovituBiH (SDA i Stranke za BiH) i SDP-a,odnosno, tada{njih bo{nja~kih i hrvatskihpoliti~kih ~elnika. Dodajmo tome da jekompletan plan za politi~ki pu~ u Narodnojskup{tini RS-a osmi{ljen u Sarajevu, a real-iziran na dramati~noj sjednici koja jeodràna u no}i izme|u 17. i 18. januara1998. u Bijeljini, pod izravnom kontrolomvisokog predstavnika Carlosa Westendorpa.Zastupnik koji }e svojim glasom presuditida Milorad Dodik prvi put do|e na vlast bioje FFranjo Majdan~i}, ~lan Stranke za BiH.Nakon {to je predsjedavaju}i DraganKalini} prekinuo sjednicu Skup{tine, misliosam da je zasjedanje zavr{eno i krenuonazad u Hrvatsku. U povratku su me traìlitelefonom, da mi jave da je sjednica nas-tavljena i da se odmah vratim u Bijeljinu,svjedo~io je u razgovoru za SlobodnuBosnu Franjo Majdan~i}, prognani banj -alu~ki Hrvat s privremenom adresomstanovanja u Osijeku koji je, nakon {to suzastupnici SDS-a i Srpske radikalne stranke(SRS-a) napustili Skup{tinu, dao odlu -~uju}i 42 glas za izbor Milorada Dodika.(Od ukupno 83 zastupnika, imenovanjeDodikove vlade podràlo je njih 42)

INAUGURACIJA POD ZA[TITOM SFOR-aInauguraciju nove (Dodikove) Vlade

pratile su iznimno jake sigurnosne mjereSFOR-a. Sve zgrade na Palama u kojima sutada bile smje{tene klju~ne institucije RS-abile su pod okupacijom me|unarodnihvojnih snaga. Dodikovi su politi~ki pro-tivnici, jo{ za trajanja skup{tinske rasprave,

upozoravali kako se iza demokratske krinkepoduzetnika iz Lakta{a krije osvjedo~eniratni profiter i najobi~niji kriminalac. Izpolicijskih je arhiva izvu~en skriveni dosjeo akciji Tesli}-granica 1993. i pljenidbipet {lepera robe, navodno u vlasni{tvuMilorada Dodika, namijenjene {vercu sBo{njacima. Upozoravali su kako je Dodik1995. uveliko trgovao s FFikretom Abdi}em,da je robu na privilegirani na~in kupovao uSrbiji, te da je koncem 1997. protiv njega

podnesena kaznena prijava zbog utajeporeza. Ne priznajemo marionetsku inenarodnu Vladu za koju su odlu~uju}eglasove dali muslimanski poslanici.Priznavanjem ove vlade bili bi poni{teniizborni rezultati za Narodnu skup{tinu ite{ko o{te}eni vitalni interesi srpskog naro-da, grmjeli su ~lanovi Kluba poslanikaSDS-a i SRS-a, ali bez ikakvog efekta.

Novi premijer, Dodik, izabran po mjerime|unarodne zajednice, je, pak, poru~ivao:



Kada je u prolje}e 2002. godine Centarjavne bezbjednosti u Banjoj Luci protivMilorada Dodika i biv{eg ministra financijaNovaka Kondi}a podnio kaznene prijavezbog sumnje da su prora~un RS-a o{tetiliza vi{e od milijun i pol KM, lider je SNSD-atvrdio kako ga tada{nji premijer MladenIvani} èli diskvalificirati na izborima.Mislim da se u ovom slu~aju, apsolut-no, radi o politi~kom obra~unu, govorioje Dodik, obja{njavaju}i kako je posrijedipropagandni i predizborni trik vlada-ju}e garniture. Dodik je presudomOsnovnog suda u Banjoj Luci u oktobru

2005. oslobo|en opu`bi i od tada, pa svedo prolje}a ove godine, nije se odve}bavio radom pravosu|a. Nakon {to je,me|utim, i slu`beno potvr|eno da se pro-tiv njega u Tuìteljstvu BiH vodi istraga,Dodik je nastavio s istom pri~om, s tim daje, umjesto Mladena Ivani}a, za politi~kiprogon optuìo visokog predstavnikaValentina Inzka i njegovog zamjenikaRaffija Gregoriana. Za mene su Sud iTuìla{tvo BiH mjesta politi~ke egzeku-cije, nelegalni politi~ki organi koje jenametnuo OHR, poru~io je MiloradDodik.

IVANI] TE TU@I, OHR TI SUDI

Dodik je 2002. za pravosudni progon optuivao PDP, sedam godina kasnije tvrdi da njegovupolitiku egzekuciju sprema OHR

KONTINUIRANA PODRKA: Iza svakog dolaska navlast SNSD-a, manje ili vie otvoreno, stajale su stranediplomate, ak i kada je to predstavljalo drastinokrenje volje biraa

POVRATNIK U DJELUPrva istraga protiv premijera RS-a injegovog ministra financija NovakaKondi}a otvorena je 2002. godine

POVRATNIK U DJELUPrva istraga protiv premijera RS-a injegovog ministra financija NovakaKondi}a otvorena je 2002. godine

@elim naglasiti da }emo striktno provoditiDejtonski sporazum, boriti se protiv krimi-nala i korupcije, posebno u dràvnimorganima i najvi{e energije usmjeriti napribavljanje neophodnih sredstava zaobnovu i razvoj. Govore}i o suradnji sOHR-om i visokim predstavnikom Carlo -som Westendorpom, Milorad Dodik je isti-cao kako }e me|unarodni predstavnici snjim imati problema samo ukoliko izostanefinancijska pomo} kako bi se neutraliziralekatastrofalne posljedice dugogodi{nje vla-davine SDS-a, obe}avaju}i kako }e seosobno zalagati za ja~anje Vije}a ministaraBiH. Europska komisija je samo nekolikodana kasnije budèt RS-a pomogla stada{njih {est milijuna ekija za isplatu pla}aprosvjetarima, zdravstvenim radnicima,policiji... Predsjednica RS-a Biljana Plav{i}otputovala je u Pariz, gdje je primiotada{nji francuski predsjednik JJacquesChirac, Milorad Dodik je boravio u SAD-u,na pregovorima sa Svjetskom bankom okreditima za podr{ku poduze }ima i bankama.

Kako, me|utim, Milorad Dodik me|uglasa~ima u Republici Srpskoj nije bio nipribli`no popularan kao me|u inozemnimdiplomatama, za dalji ostanak na vlastiponovno mu je bila potrebna pomo}me|unarodnih du`nosnika. Ovoga su puta,zarad svog srpskog miljenika, stranediplomate s politi~ke scene trajno uklonilelegalno izabranog predsjednika RS-a i lid-era radikala NNikolu Popla{ena.

Premda je u jesen 1998. izborio pobjeduna izborima, Popla{en je samo pola godinekasnije smijenjen odlukom Carlosa We -stendorpa, jer nije èlio (re)imenovatiDodika za novog-starog premijera. Dodikse, dakako, ni tada nije bunio, na mjestupredsjednika Vlade RS-a ostao je sve dojanuara 2001., kada }e ga zamijeniti liderPDP-a MMladen Ivani}. U narednih pet godinaMilorad Dodik i njegov SNSD odlaze u


OD LJUBAVI DO MR@NJE

POLITI^KI PREVRAT POD ME\UNARODNOM KONTROLOMBez podr{ke biv{eg {efa OHR-a Carlosa Westendorpa, specijalnog izaslanika ameri~kog predsjednika za Balkan Roberta Gelbarda i ambasadoraRicharda Kauzlaricha, dolazak na vlast Milorada Dodika i Biljane Plav{i} bila bi nemogu}a misija

POKIDANE VEZEMilorad Dodik, Zlatko Lagumdìja i biv{i

ameri~ki ambasador Douglas McElhaney

OD KOALICIJSKIH PARTNERADO SMRTNIH NEPRIJATELJA

Lideri Stranke za BiH i SNSD-a HarisSilajdì} i Milorad Dodik

oporbu, {to naravno ne zna~i da su diplo-matski krugovi u Sarajevu odustali od svo-jih favorita. Dodik je i dalje redovitoposje}ivao ambasade u Sarajevu, nastaviointenzivne kontakte s me|unarodnimzvani~nicima koji su, u me|uvremenu,stvarali prostor za njegov comeback napoliti~ku scenu, smjenjuju}i jednog pojednog du`nosnika SDS-a.

KAKO JE SLOMLJEN SDSPod otvorenom prijetnjom smjenom

tako se najprije s du`nosti srpskog ~lanaPredsjedni{tva BiH u prolje}e 2003.povukao MMirko [arovi}, raniji predsjednikRS-a i jedan od najutjecajnijih ~lanovaSDS-a kojeg je zamijenio BBorislav Paravac,politi~ki anonimac iz Doboja. Kadrovskodesetkovanje SDS-a nastavljeno je godinudana poslije, po~etkom jula 2004., kadatada{nji visoki predstavnik PPaddy Ashdowniz politi~kog ìvota uklanja predsjednikaSDS-a Dragana Kalini}a i ministra privredeMilana Bogi~evi}a. Pored njih dvojice,istom je odlukom bez mandata u Narodnojskup{tini RS-a ostalo {est zastupnika SDS-a: MMilan Tupai}, Vesna E}im-Zlojutro,Milenko Stani}, Vojislav Gligi}, MilanNinkovi} i RRodoljub \ukanovi}. Na popisuvi{e od 50 du`nosnika iz RS-a, uglavnom~lanova SDS-a, tada su se na{la i ~etvoricadirektora javnih poduze}a i ustanova, devetna~elnika op}ine, nekoliko policijskih idràvnih slu`benika. Bez obzira na moju idruge smjene, SDS }e preìvjeti, poru~ioje tada svrgnuti lider Dragan Kalini}.Kalini} je potom odselio u Beograd, na nje-govo mjesto izabran je DDragan âvi}, za

~ijeg }e predsjedni~kog mandata unuta r -strana~ki sukobi i stalna trvenja, te hap{enjautjecajnih ~lanova (Mirko [arovi}, MMi -lovan Cicko Bjelica) dovesti do dodatnogslabljenja SDS-a. Vi{egodi{nja apsolutnadominacija SDS-a okon~ana je u februaru2006., kada je bljedunjavi srpski premijerPero Bukejlovi} koji je na tu poziciju do{aopo preporuci svog ro|aka, predsjednikaRS-a Dragana âvi}a, mirno predao vlastMiloradu Dodiku. Vlasto ljubljivi, novi-stari premijer je na po~etku jo{ jednog man-data, ponovno, kao prioritete u svom radunaveo obra~un s kriminalom i korupcijom.

Tri i pol godine kasnije, nakon {to je raspro-dao sve vrjednije dràvne resurse, potro{ionovac i pod svoju apsolutnu kontolu staviosve kriminalne poslove, odmetnutomfavoritu me|unarodne zajednice nije pre-ostalo ni{ta drugo nego da posegne zaistro{enim argumentima svojih politi~kihprotivnika iz SDS-a i nacionalisti~komretorikom poku{a skrenuti pozornostjavnosti u RS-u s brojnih problema. No,pitanje je do kada }e njegovi tvorci imatistrpljenja, odnosno, priprema li me|unaro-dna zajednica teren za novog MiloradaDodika?



Godinu dana prije nego {to je po prvi putizabran za premijera, Milorad Dodik je imen-ovan za ministra razvoja u Alternativnomvije}u ministara BiH, takozvanoj Vladi usjeni, koja je formirana u Sarajevu po~etkommarta 1997., kao gra|anski odgovortada{njoj vladaju}oj koaliciji nacionalnihstranaka. Prvi predsjednik Vlade u sjeni bioje Sejfudin Toki}, a njegovi zamjeniciMiodrag @ivanovi} i @eljko Ivankovi}.Osim ministra za razvoj (Milorada Dodika),Alternativno vije}e ministara BiH imalo je iministarstvo vanjske politike (Sr|anDizdarevi}), privrede (Nikola Kragulj), ljud-

skih prava (Senka Noìca), nauke, kulture isporta (Juraj Martinovi}). ^lanovi Vlade usjeni koju su, jednako tako, izda{no podupi-rali me|unarodni sponzori, predstavljeni sukao demokratska alternativa nacionalistima,{ovinistima i totalitaristi~kim isklju~ivostima.Za brojnih inozemnih turneja, ministriAlternativnog vije}a ministara BiH, me|ukojima i perspektivni poduzetnik iz Lakta{aMilorad Dodik, promovirali su pomirenje,suìvot, uspostavu efikasnih dràvnih institu-cija, i zalagali se za {to brè priklju~enje BiHeuropskim intergracijama i Partnerstvu zamir, odnosno NATO-u.

VLADA U SJENI

Dodik je bio ministar razvoja uAlternativnom vijeu ministara BiH Sejfudina Tokia

OTVORENI RAT Ameri~ki diplomata Raffi Gregoriannaj~e{}a je meta Dodikovih kritika

OTVORENI RAT Ameri~ki diplomata Raffi Gregoriannaj~e{}a je meta Dodikovih kritika

[ezdesetpetogodi{nji profesorJoseph Schlessinger, {ef Odsjekaza farmakologiju na Sveu~ili{tuYale, jedan je od petnaest najciti-ranijih nau~nika na svijetu.

Ro|en je u Hrvatskoj (u Topuskom). Nakonprve tri godine ìvota koje je proveo uOsijeku, sa roditeljima je emigrirao uIzrael.

BOSANSKI KORIJENI PROFESORA SCHLESSINGERA

Kasnije, sredinom sedamdesetih godi-na, oti{ao je na postdoktorat u SAD da bi senekoliko godina kasnije vratio u Izrael iposvetio istraìvanju prenosa informacija u~ovjekovim stanicama. Naporan rad iodanost nauci polu~ili su sjajne rezultate.Nakon {to se sredinom osamdesetih godinaiz Izraela preselio u SAD sa svojim surad-nicima }e otkriti da su mutacije na nekimonkogenima povezane s razvojem poje-dinih vrsta tumora i ovo }e ga otkri}e

u~initi jednim od najva`nijih istraìva~araka u svijetu.

Po~etkom ove nedjelje profesorSchlessinger odrào je dva predavanja uZagrebu (u pala~i Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti i na Medicinskomfakultetu) o svom najve}em otkri}u, preno-su informacije - elektri~nih signala u~ovjekovim stanicama i novim metodama u

lije~enju raka. Schlessinger je upravo saovim otkri}em etablirao novi put u medici-ni i na temelju njega on je zajedno sa surad-nicima razvio novu grupu u~inkovitihlijekova protiv tumora, kao {to je lijekSutent, i otvorio mogu}nosti stvaranja novegeneracije mo}nih antitumornih lijekova.Po zavr{etku predavanja u HAZU profe-soru Josephu Schlessingeru uru~en je ordenReda Danice hrvatske s likom RRu|eraBo{kovi}a kojim ga je za osobite zaslugeu promociji Republike Hrvatske ume|unarodnoj znanstvenoj zajednici idoprinosu hrvatskoj biomedicinskoj zna -nosti odlikovao SStjepan Mesi}, predsjed-nik Hrvatske.

Predavanje profesora Schlessingera uZagrebu izazvalo je veliki interes i u pauzikoja je uslijedila izme|u razgovora sahrvatskim akademicima i predstavnicimavlasti, Schlessinger se srda~no odazvao nana{u molbu za razgovor za SlobodnuBosnu. I ja sam rodbinski vezan zaBosnu, kazao nam je.

Bosanski korijeni profesora Schlessingerapoti~u od njegove majke RRifke ~ije jedjevoja~ko prezime AAtijas.


VODE]I SVJETSKI EKSPERT ZA KARCINOM

Razgovarala: DANKA SAVI]

Profesor JOSEPH SCHLESSINGER, jedan od najznaajnijih svjetskih istraivaakancerogenih bolesti, gostovao je poetkom sedmice u Zagrebu a nakon

predavanja koje je odrao u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti razgovaraoje sa naom novinarkom o otkriu koje ga je proslavilo, novim terapijama za

lijeenje raka i tzv. ciljanim lijekovima koje je proizveo zajedno sa suradnicima,tunoj posjeti BiH, svom bosansko-hrvatsko-jevrejskom porijeklu, te obitelji koja

je stradala u koncentracionim logorima tokom Drugog svjetskog rata

INTERVIEW

Dr. Joseph Schlessinger doktor za rak

U budu}nosti }e tumori postatikroni~ne bolesti, {to zna~i da }e

oboljeli uzimati lijekove i normalno ìvjeti

IMPRESIVNA BIOGRAFIJA:Profesor Schlessinger jediplomirao hemiju i fizikuu Jeruzalemu (HebrewUniversity) te doktoriraohemijsku fiziku uRehovotu (WeizmannInstitute). Na SveuilituYale ef je Odsjeka za farmakologiju


PROF. DR. JOSEPH SCHLESSINGER ZA SB

RODBINSKE VEZE S BOSNOMJoseph Schlessinger, {ef odsjeka za farmakologiju na Sveu~ili{tu Yale, ro|en je uHrvatskoj, a njegova majka Rifka je iz Bugojna


VODE]I SVJETSKI EKSPERT ZA KARCINOM

Moja majka Rifka bila je @idovka izBugojna. Prije nego {to je upoznala mogoca bila je udata, a usta{e su joj u jednojno}i ubili tri brata i muà. Ve}ina ~lanovamoje obitelji stradala je u koncentracijskimlogorima. To je jako te{ka, tragi~na pri~a.

Dan u kojem je odrào predavanja uHAZU za njega je, kaè, bio posebno emo-tivan, jer je prethodno u razgovoru sagradona~elnikom grada Slatine saznao novedetalje i dobio dokumente o baki i djedu sao~eve strane. Moj otac Imre iz Slatine bioje prije Drugog svjetskog rata oènjen iimao je dijete, ali mu je obitelj zavr{ila uAuschwitzu. Sa mojom majkom, ~ije jedjevoja~ko prezime bilo Atijas, upoznao se1943. godine u logoru, kaè profesorSchlessinger.

Na predavanje u Hrvatsku je doputovaosa suprugom IIrit Lax koja je tako|er nau -~nica i sa kojom, ina~e, i provodi najve}idio dana na poslu.

VELIKA OÊKIVANJA OD NOVIH LIJEKOVA

Statistike govore da se svake godinepreko tri miliona Evropljana suo~i se sdijagnozom karcinoma. Ova bolest je ujed-no i drugi uzrok smrtnosti u Evropi.Zapravo, svaka tre}a osoba, premazvani~nim podacima EU-a, imat }e raktokom ìvota, a ta se dijagnoza postavisvake godine kod 3,2 miliona ljudi.

Pretpostavljam da je otprilike ista situacija iu SAD-u. Zbog ~ega se u posljednjih polastolje}a toliko pove}ao broj oboljelih odtumora?

Sa produènjem ìvotnog vijekapove}avaju se {anse za dobijanje neke vrsteraka. [to duè ìvite, ve}e su {anse da obo-lite. Malo~as sam na predavanju govorio otome kako ìvot nastaje od jedne }elije kojaima dva miliona bazi~nih parova u svojojDNA. Svaki ljudski organizam tokom ìvotaima pribli`no oko 1014 (100000000000000)}elija. Tokom ìvota, na{e }elije se razmn -oàvaju u prosjeku 10.000 puta. To komìvota, vjernost 2 miliona bazi~nih parovaDNA mora b i t i od ràno tokom proliferacije ({irenja) od jedne do 1018

Joseph Schlessinger je ro|en u Topuskom1945. godine. Diplomirao je hemiju i fiziku uJeruzalemu (Hebrew University) te doktoriraohemijsku fiziku u Rehovotu (WeizmannInstitute). Na Sveu~ili{tu Yale {ef je Odsjekaza farmakologiju. ^lan je Nacionalneakademije nauka SAD-a (National Academy ofSciences USA), Instituta za medicinuNacionalne akademije nauka SAD-a (Instituteof Medicine of the National Academies USA),Ruske akademije nauka, Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti te niz drugih akademija iinstitucija u svijetu. Dobitnik je mnogih uglednihsvjetskih priznanja. Pripada najuglednijimsvjetskim nau~nicima, me|u petnaest je najci-tiranijih nau~nika i ubjedljivo najcitiranijinau~nik ro|en u Hrvatskoj. Autor je 468nau~nih radova u vrhunskim nau~nim ~asopisi-ma (sa ~ak 72.469 citata i sa h-indeksom 142),prema ~emu se nalazi pri samom vrhu svjetskenauke. âk devet njegovih nau~nih radova citi-

rano je po vi{e od hiljadu puta. Ve}inuradova objavio je u najuglednijim svjet-skim nau~nim ~asopisima: 55 uProceedings of the National Academy ofSciences USA, 51 u Journal of BiologicalChemistry, 50 u Molecular Cell Biology,43 u EMBO Journal, 37 u Cell, 17 uNature, 15 u Biochemistry, 14 u Scienceitd.

Osim {to iza sebe ima impresivnuakademsku karijeru i {to je jedan odnajcitiranijih nau~nika u svijetu, JosephSchlessinger je suosniva~ i tri farma-cuetske kompanije, Sugen, Plexxicon iKolltan, koje su proizvele nekoliko lijeko-va protiv raka. Ovda{njoj javnosti najpoz-natiji je lijek Sutent koji se koristi u tret-manu raka bubrega. Pored ovoga, trebaspomenuti i PLX4032, lijek protivmelanoma razvijen u kompaniji Plexxicon,koji je do sada dao dobre rezultate.

OD TOPUSKOG DO YALEA

OD SMRTONOSNE DOHRONINE BOLESTI: Akonekome produite ivot sanekoliko mjeseci na nekoliko godina, onda seznatno uveavaju i anseda e se tokom tog perioda od nekoliko godina otkriti ponovo novi i jo uinkovitiji lijek

Doktor hemijske fizike i jedan od petnaest najcitiranijih naunika u svijetu

SPOJ USPJE[NE AKADEMSKEKARIJERE I PODUZETNI[TVAPored toga {to je danas jedan od najcitiranijih nau~nika u svijetu, profesorSchlessinger je suosniva~ i tri farmaceutske kompanije koje su proizvele nekoliko lijekova protiv raka

SPOJ USPJE[NE AKADEMSKEKARIJERE I PODUZETNI[TVAPored toga {to je danas jedan od najcitiranijih nau~nika u svijetu, profesorSchlessinger je suosniva~ i tri farmaceutske kompanije koje su proizvele nekoliko lijekova protiv raka

NOVIM METODAMA U BORBU PROTIV RAKAProfesor Schlessinger odrào je vrlo zanimljivo predavanje po~etkom sedmice i u Hrvatskojakademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu

Foto: Arhiv Hazu


PROF. DR. JOSEPH SCHLESSINGER ZA SB

(1000000000000000000) }elija. [to duèìvite, pove}avaju se {anse da do|e dogre{ke u diobi }elija {to opet dovodi do raka.

Jedan ste od vode}ih svjetskihistraìva~a raka, tvorac lijeka za rak bubre-ga te lijeka za melanom. Moète li za na{e~itatelje pojasniti na ~emu se temelji Va{eotkri}e?

Istraìvao sam naprosto {ta se de{avaunutar }elije, prenos informacija, odnosnoelektri~nih signala u ~ovjekovim stanicama,te otkrio kod za aktivaciju membrane recep-tora. Pratio sam tok informacije od povr{inestanice u njezinu unutra{njost, a istraìvanjasu bila bazirana na biokemijskim, bio -fizi~kim i geneti~kim metodama. Natemelju tog otkri}a razvili smo novuskupinu lijekova protiv tumora.Vjerujem daje budu}nost lije~enja tumora u tzv. ciljanojterapiji razvijenoj za pojedine vrste ovebolesti. Recimo, kada govorimo omelanomu, mutacije na jednom genuodgovo rne su za 60 posto oboljenja. Ljudikoji imaju tu mutaciju uspje{no }e reagiratina lijek PLX4032. U toku su klini~ki pokusis tim lijekom. Od pedeset pet ispitanih, 75%je uspje{no reagirao na PLX4032. Mislim daje budu}nost lije~enja tumora upravo utakvim ciljanim lijekovima.

RAK NIJE JEDNA NEGO STOTINE BOLESTI

Gdje su najbolji uvjeti za istraìvanjeza ljude poput Vas?

Za mene osobno su to SjedinjeneAmeri~ke Dràve. Zato i ìvim tamo.

Kakvo je Va{e mi{ljenje o klasi~nimmetodama u lije~enju raka, kao {to je reci-mo kemoterapija?

Mislim da je ta metoda u redu, ali prob-lem je u tome {to postoje vrste rake gdjelije~enje kemoterapijom gotovo da nije dalonikakav rezultat, recimo, to je slu~aj samelanomom. Tu je kemoterapija nemo}na.

Rak nije jedna bolest nego je tu prisut-no stotine razli~itih bolesti. Ako kaèmo rakdojke, to je barem {est razli~itih bolesti. Nemoèmo imati isti lijek za vi{e oblika raka.Za svaki tip ili podtip tumora treba imatiposeban lijek, a ponekad se radi o kombi-naciji nekoliko lijekova. U nekim slu~ajevi-ma kemoterapija bi dala bolje rezultate ukombinaciji sa drugim lijekovima, alinegdje nikako ne pomaè.

Govorili ste o tome da bi u budu}nostitrebalo biti mnogo novih lijekova, a mnogi}e tumori postati kroni~ne bolesti. Kolikonam je bliska ta budu}nost i koliko }e takvilijekovi biti dostupni?

Mi ve} pobje|ujemo neke vrste raka, alito nije laka borba, to je borba koja jo{ traje.U budu}nosti }e sigurno biti mnogo novih

lijekova a mnogi }e tumori postati kroni~nebolesti. Dakle, to zna~i da }e oboljeli moratiuzimati lijekove tokom ìvota i zahvaljuju}itome mo}i }e normalno ìvjeti. Istina je,me|utim, da }e vremenom pojedini tumoripostati i rezistentni za lijekove, kao {to jerecimo slu~aj za nekim bakterijama nakonuzimanja antibiotika. Ali, ako nekomeproduìte ìvot sa nekoliko mjeseci nanekoliko godina, onda se znatno uve}avajui {anse da }e se tokom tog perioda od neko-

liko godina otkriti ponovo novi i jo{u~inkovitiji lijek.

Koliko je potrebno vremena i novcada se razvije lijek protiv odre|ene vrsteraka?

To je zaista zahtjevan posao, za svakitip ili podtip tumora treba imati posebanlijek. Za novi lijek je potrebno dvadese-tak godina rada i ~etiri stotine milionadolara...

Izjavili ste da ste lako mogli posta-ti i povjesni~ar te da Vas i danas jakozanima povijest. Citira}u Vas: Ja sampovjesni~ar amater i mogao bih ~akdràti predavanja o povijesti Jugo -slavije, Bosne, Hrvatske i niza zemalja.Pratite li aktuelna zbivanja u Hrvatskojili BiH?

Da, svakako, pratim {ta se ovdjedoga|a. [to se ti~e Bosne, znam sa kojomse vrstom problema tamo susre}ete, znamda u BiH ima te`nji da ona funkcionira kaotri zemlje. To nije dobro, to nikako nijerje{enje koje donosi stabilnost. Vjerujte,meni prije nekoliko godina kada sam tamodolazio nije bilo ugodno putovati Bosnom.Ve} je bio mir, ali opet su me zaustavljalineki uniformisani ljudi. Bugojno, grad izkojeg poti~e moja majka, mi je izgledalo

jako tu`no. ûo sam da je Sarajevo jakolijep grad. Zaista bih volio do}i uSarajevo...

Da li na neki na~in, bar u profe-sionalnom smislu, imate kontakt saBiH, da li je neko od Va{ih saradnika saovih prostora?

Imam mnogo kolega iz Hrvatske, ali,naàlost, nikoga iz BiH.

Kada ste bili u BiH, imati li rodbinesa maj~ine strane u Bosni?

Bio sam u Bugojnu prije {est-sedamgodina u namjeri da posjetim groblje svojerodbine, bake i djeda. Roditelji moje majkesu tamo sahranjeni. Groblje je naàlostuni{teno, a na njegovom mjestu je fudbal-sko igrali{te. To me je stra{no rastuìlo.

INTERES ZA BOSNU I HERCEGOVINU

Bio sam u Bugojnu prije nekolikogodina, volio bih doi i u Sarajevu


GU@VA NA BO[NJA^KOJ SCENI

POLITI^KOMRTVORO\ENÊFAHRUDINARADONÎ]A

POLITI^KOMRTVORO\ENÊFAHRUDINARADONÎ]A

Bakir Izetbegovi}izvan Radon~i}evogprojekta

Samokandidiranibonjaki liderFahrudin Radonizapeo na prvom politikom koraku: usvoj stranaki taborjo nije uspio privuiniti jedno zvuno ime


RADON^I] ULAZI U POLITIKU

SURADNICI I POLITI^KI PROTIVNICI

Fahrudin Radon~i} i Sulejman Tihi}

Bo{nja~ki narod, izbezumljen pod-jelama i sva|ama nesposobnihstrana~kih lidera, napokon moèodahnuti: utemeljitelj Dnevnogavaza Fahrudin Radon~i}, poli-

ti~ki mag iz sjene, osniva sopstvenu poli-ti~ku stranku! Iako jo{ uvijek nije na~isto nikako }e stranku nazvati, ni s kim }e i kada}e stranku formirati, Radon~i} je poùrio spredizbornim obe}anjima. Bosna }e bitiveliko gradili{te, obe}ava Radon~i}pateti~no preko FTV-a, zaboravljaju}inotornu ~injenicu da je nedavno stajao na~elu kolone opstrukcionista koji su bezikakvih valjanih razloga blokirali investici-je u energetski sektor vrijedne sedam mili-jerdi KM, koje su BiH ve} mogle pretvoritiu veliko gradili{te.

A JA [TA ]U, ALI SA KIME ]U Radon~i} jo{ uvijek ne zna s kim }e

stranku formirati, ali zna s kim ne}e. U projek-tu s Radon~i}em, sasvim izvjesno, ne}e sud-jelovati BBakir Izetbegovi}, njegov dugogo-di{nji politi~ki za{titnik i izda{ni sponzor, skojim ve} izvjesno vrijeme nije u pretjeranodobrim odnosima. A to posredno zna~i daRadon~i} ne moè ra~unati ni na bezrezervnupodr{ku duhovnog lidera Bo{njaka, reisaMustafe Ceri}a, koji se tradicionalno, poputsuncokreta, okre}e prema Izetbegovi}ima.

Radon~i} tako|er ne ra~una ni nastrana~ke ogriske - grupice istro{enihfunkcionera vladaju}ih partija (SBiH,SDA) koji se ne mire s odlaskom upoliti~ku penziju. Ova se restrikcija izgledane odnosi na AAdnana Terzi}a, biv{eg pred-sjedavaju}eg Vije}a ministara BiH i done-davnog zamjenika predsjednika SDA.Kako smo doznali, Radon~i} je s Terzi}emrazgovarao o zajedni~kom politi~kom anga -

`manu u novoj partiji, o ~emu je uostalomjavno posvjedo~io i sam Terzi}. No, niTerzi}u nisu posve jasni Radon~i}evi poli-ti~ki ciljevi: uprkos na{em upornom insisti-ranju, Terzi} nije mogao navesti ni jedno

ime za koje pouzdano zna da }e se na}i naspisku osniva~a Radon~i}eve partije. Ni zasebe nije posve siguran: spreman sam seangaìrati ali pod uvjetom da Radon~i} pri-hvata moj ekonomski program, izjavio je


GU@VA NA BO[NJA^KOJ SCENI

U tradicionalonoj bajramskoj hutbi, reisMustafa ef. Ceri}, dotakao se one poznatedileme s kojom se svojevremeno mu~ioAli ja Izetbegovi}: je l i bolje biratisposobnog a nepo{tenog, ili po{tenog anesposobnog. Za razliku od Izetbegovi}a,Ceri} nema dileme: treba birati sposobnogi hrabrog, makar i ne bio poboàn. Kao {toje, naprimjer, Fahrudin Radon~i}.

U dilemi {ta u~initi u slu~aju dva~ovjeka od kojih jedan treba biti ~elniku za{titi ljudskih prava ako je jedan odnjih sposoban i hrabar, ali manjepoboàn, a drugi je mnogo poboàn, alinesposoban i kukavica da ljudima

za{titi pravo na ìvot, vjeru, slobodu,imetak i ~ast - muslimani su seopredijelili za sposobnog i hrabrogzato {to su njegova sposobnost ihrabrost op}e dobro za sve ljude, dokje njegova nedovoljna pobo`nost nje-gova osobna mahana. Na drugojstrani, velika pobo`nost je samoosobna vrlina pojedinca, a njegovanesposobnost i kukavi~luk u javnimposlovima je op}a {teta za narod.Dakako, postoji i tre}a mogu}nost, ato je da sposoban i hrabar ~ovjekbude istodobno i poboàn, zaklju~ioje mudri reis Ceri}.

BAJRAMSKA PROMOCIJA RADONÎ]A

Sposobnost ispred pobonosti

USAMLJENI OSNIVA:Znakovita je, meutim,injenica da Radoni jouvijek ne izlazi ni sa irimspiskom potencijalnihosnivaa partije, tootvara prostor za sumnjuda se niko ozbiljan nijejavio na njegov javnoobjavljeni neformalnikonkurs za popunu partijskih redova

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

UVOD U MESIJANSKUULOGU MEDIJA

Mustafa ef. Ceri} diskretno u govorima i ~lancima podràvamanje pobo`nog Radon~i}a

Terzi}, jedina Radon~i}eva zvijezda miniprelaznog roka.

POTRAGA ZA IMUNITETOMNa press konferenciji zakazanoj za

~etvrtak, 24. septembra, kada ovaj broj SBve} bude u prodaji, Radon~i} }e saop}itisamo to da ulazi u politiku i da namjeravaosnovati vlastitu politi~ku partiju. Drugepojedinosti vezane za svoj politi~ki anga -`man Radon~i} ne}e iznositi, ali ne zbogtoga {to bi èlio izazvati neki poseban mar-ketin{ki efekt nego zbog toga {to ni samnije na~isto kuda bi ga ova politi~ka avan-tura mogla odvesti.

Znakovita je, me|utim, ~injenica daRadon~i} jo{ uvijek ne izlazi ni sa {irimspiskom potencijalnih osniva~a partije, {tootvara prostor za sumnju da se niko ozbil-jan nije javio na njegov javno objavljenineformalni konkurs za popunu partijskihredova. Radon~i} je naime jo{ prije dvamjeseca najavio svoj ulazak u politiku aposredno, preko bliskih medija, lansirao jepri~u o osnivanju vlastite politi~ke partije.Bilo je dakle sasvim dovoljno vremena ukojem je mogao formirati makar inicijativniodbor nove partije, a kako se to nije desilo,logi~no se name}e sumnja da Radon~i} pri-jeti iz prazne pu{ke.

Manevar je posve jasan: ve} od sutra,kada objavi osnivanje politi~ke partije,Radon~i} ne}e biti samo biznismen iutemeljitelj Avaza, nego lider politi~ke par-tije, {to uop}e nije nebitno ako se ima naumu ~injenica da se protiv Radon~i}a vodivrlo ozbiljan istra`ni postupak. Radon~i}politi~ar lak{e }e se braniti nego Radon~i}biznismen: eventualne optu`be za kriminalRadon~i} }e, poput DDodika, prenijeti napoliti~ki teren i cijelu istragu proglasitiantibo{nja~kom zavjerom.


RADONÎ] ULAZI U POLITIKU

Vijest o Radon~i}evom ulasku u poli-tiku vi{e je zaintrigirala opozicionu negovladaju}u politi~ku scenu. U SDA i SBiHvjeruju da je Radon~i}eva partija politi~komrtvoro|en~e, bez ikakvih izgleda naozbiljniji izborni uspjeh. U opozicionomSDP-u tako|er ne vjeruju da bi Radon~i}

mogao napraviti zna~ajniji uspjeh, no svelikim simpatijama gledaju na njegov poli-ti~ki anga`man. Vjerovatno zato {to suuvjereni da }e Radon~i} Avazova novi -narska pera usmjeriti protiv dvije vladaju}ebo{nja~ke stranke, SDA i osobito SBiH injenog lidera Harisa Silajdì}a.

SDP SLAVI RADONÎ]EV ANGA@MAN

to bonjakim partijama gore, toSDP-u bolje

BEZ PODRKE IZETBEGOVI: Radonijo uvijek ne zna s kim estranku formirati, ali znas kim nee. U projektu sRadoniem, sasvim izvjesno, nee sudjelovatiBakir Izetbegovi, njegovdugogodinji politikizatitnik i izdani sponzor,s kojim ve izvjesno vrijeme nije u pretjeranodobrim odnosima

DOBRODO[LA PODR[KAFahrudin Radon~i} i Senad

[ahinpa{i}, biznismen

DRUGI SAF BO[NJA^KE

POLITIKEHaris Silajdì} i

Zlatko Lagumdìja


MINISTAR NEVENKO HERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE

Samo desetak dana nakon to su inspektori Federalne uprave za inspekcijskeposlove zavrili kontrolu ugostiteljskih objekata od Sarajeva do Jablanice

otkrivi zapanjujue razmjere kriminala, federalni ministar okolia i trgovineNEVENKO HERCEG predloio je usvajanje dvije uredbe kojima bi federalni

inspektori, ubudue, ostali bez dosadanjih nadlenosti, ali i bez posla: i dok jeprijedlog ministra Hercega izazvao novu svau u Vladi Federacije BiH, glavni

federalni inspektor IBRAHIM TIRAK tvrdi da su nova zakonska rjeenja donesena pod utjecajem ugostiteljskog lobija

INSPEKTORI U RESTORANU ZDRAVA VODAZATEKLI 35 JANJADI, 15 NEPRIJAVLJENIH

RADNIKA I 600 KM PAZARAU Sarajevu se kontrole vr{e u pratnji policijskih specijalaca

UGOSTITELJI IZNAD ZAKONAPrema novim zakonskim rje{enjima federalni inspektori mo}i }e kontrolirati samo objekte s ~etiri i pet zvjezdica

UGOSTITELJI IZNAD ZAKONAPrema novim zakonskim rje{enjima federalni inspektori mo}i }e kontrolirati samo objekte s ~etiri i pet zvjezdica

Sude}i prema nalazima inspektoraFederalne uprave za inspekcijskeposlove koji su po~etkom augus-ta, u jeku turisti~ke sezone, kon-trolirali dvadesetak restorana na

putu od Sarajeva do Jablanice, gotovo danema ugostiteljskog objekta ~iji su vlasniciposlovali sasvim u skladu s vaè}impropisima. No, zanemare li se lak{i pri-jestupi, poput zate~enog neprijavljenogradnika, neurednih poslovnih knjiga ilinepostojanja valjanje dokumentacije o pori-jeklu robe, zbog kojih je ve}ina vlasnikazaradila manje kazne, stanje koje su fede -ralni inspektori zatekli u jednom odnajprometnijih ugostiteljskih objekata uJablanici - u Zdravoj vodi, te{ko da se moèporediti s drugim restoranima. U vrijemekada su inspektori do{li u Zdravu vodudesetero janjadi peklo se na ra`nju, deset jebilo spremno za pe~enje, a jo{ petnaest jena|eno u rashladnim komorama. Istodobnoje vlasnik prijavio simboli~an pazar -navodno je zaradio svega 600 KM, iakokilogram janjetine u tom restoranu koji uljetnim mjesecima dnevno posjeti na stotinegostiju ko{ta trideset maraka?!

KO [TITI HERCEGOVA^KE UGOSTITELJEOsim 600 maraka u kasi i 35 janjadi u

pripremi, federalni su inspektori u resto -ranu Zdrava voda zatekli i 21 radnika, odkojih je {est prijavljeno, a ~ak je petnaestradilo na crno. Budu}i da vlasnik, osimfiktivno pripremljenih ugovora, nije imaodruge validne dokumentacije, inspektori suzatraìli provjeru u poslovnici Federalnogzavoda za mirovinsko i invalidsko osigu-ranje u Jablanici. Me|utim, umjestozvani~nog izvoda iz evidencije o prijavamaza mirovinsko-invalidsko osiguranje, ins -pe ktori su iz poslovnice Zavoda MIO uJablanici dobili odgovor na dvolisnici,papira, pisan rukom. Prema potvrdi {efaposlovnice koji je i sam stao u za{titu vlas-nika restorana, radnici nisu mogli biti pri-javljeni zbog tehni~kog kvara u informacij -skom sustavu?!

I mada su inspektori Federalne upraveza inspekcijske poslove izvje{}e o kontroliu restoranu Zdrava voda poslali Poreznojupravi Federacije BiH, Federalnoj upravipolicije i Upravi za indirektno oporezivanje,sli~nih primjera sprege lokalnih ugostitelja,trgovaca, hotelijera i nadle`nih institucijazaduènih za nadzor njihovog poslovanja,ima na pretek. No, unato~ svim pokazatelji-ma o masovnom izbjegavanju pla}anjaporeza i doprinosa zbog kojih federalni ikantonalni budèti godi{nje gube milijunemaraka prihoda, ~ini se kako }e tek novazakonska rje{enja i}i na ruku grabe`ljivim

vlasnicima. Naime, umjesto da se poslo-vanje u ugostiteljstvu i turizmu kona~nozakonski precizno regulira, nakon usvajan-ja Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iZakona o turisti~koj djelatnosti FederacijeBiH koji su na snazi od maja ove godine,situacija je dodatno zakomplicirana.

Tako, prema novim zakonskim rje{enji-ma, ne samo da je gotovo posve razvla{tenafederalna inspekcija nego su i ovla{}enjaresornog Ministarstva okoli{a i turizmazna~ajno reducirana.

Dva nova zakona koji su zamijeniliraniji Zakon o turisti~ko-ugostiteljskoj dje-latnosti, federalno Ministarstvo okoli{a iturizma uputilo je u parlamentarnu proce-duru prije nego {to su precizno usugla{enenadle`nosti inspekcija. Iako se radi ooblasti koja se, nu`no, morala zakonskiregu lirati, federalni je ministar okoli{a i tur-izma NNevenko Herceg predloìo da senadle`nosti definiraju uredbama koje }eVladi Federacije BiH predloìti naknadno,kako }e se ispostaviti, s tri mjesecazaka{njenja. Tako|er, premda je to bila nji-hova obveza, Federalno ministarstvookoli{a i turizma prijedlog novih zakonskihrje{enja koja se odnose na nadzor i kazneneodredbe nikada nije poslalo Federalnojupravi za inspekcijske poslove, niti sutraìli njihovo mi{ljenje.

Kada su te uredbe razmatrane na sjed-nici Vlade Federacije BiH, mi nismo niznali, zbog ~ega su neki ministri insistiralida se mora dobiti mi{ljenje Federalneuprave za inspekcije. I ja odgovorno tvrdimda su usvojena zakonska rje{enja lo{a, jer,bez obzira ko je nadleàn za koje oblasti, nemoè ni{ta kontrolisati. To su lobisti~kizakoni, smatra direktor Federalne upraveza inspekcijske poslove IIbrahim Tirak,


ZAKON PO MJERI UGOSTITELJA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

MANJAK KADROVA: U nekimkantonima/upanijamanema uposlenog nijednogugostiteljskog inspektora,dok u Kantonu Sarajevo,gdje je registrirano12.000 kafia i restorana,rade samo dva ugostiteljska inspektora!

ÎJE INTERESE [TITI MINISTAR

Nevenko Herceg, federalni ministar okoli{a

i trgovine

IBRAHIM TIRAKLjudi koji pi{u zakone

ìve izvan vremena i prostora

upozoravaju}i kako su predloènim uredba-ma koje su na pro{lomjese~noj sjedniciVlade Federacije podijelile ministre idovele do o{tre rasprave, u kona~nici, fede -ralne slu`be ostale bez nadle`nosti nadprimjenom federalnih propisa. Meni se~ini da ljudi koji pi{u zakone ìve izvanvremena i prostora. Ne shvataju da oblastugostiteljstva i turizma nije regulisana, dasvako moè raditi kako ho}e, obja{njavaTirak.

FEDERALNA INSPEKCIJA BEZOVLA[TENJA

Uredbom koja se odnosi na Zakon ougostiteljskoj djelatnosti federalnim jeinspektorima dozvoljeno da kontrolirajusamo ugostiteljske objekte za smje{taj s~etiri ili pet zvjezdica. Budu}i da takvihobjekata u cijeloj Federaciji BiH ima tekdesetak, s tim da u pojedinim kantonimanema nijednoga, ne treba biti odve}pametan pa shvatiti kako su uredbom mini -stra Hercega federalni inspektori ostali bezposla, odnosno, da su njihova ovla{}enjadata isklju~ivo kantonalnim inspektorima.Istodobno, u nekim kantonima/ùpanijamanema uposlenog nijednog ugostiteljskoginspektora, dok u Kantonu Sarajevo, gdje jeregistrirano 12.000 kafi}a i restorana, radesamo dva ugostiteljska inspektora! Doda lise tome da oko 70 posto ugostiteljskihobjekata u Federaciji BiH nije u sistemuPDV-a, s pravom se valja zapitati tko }ekontrolirati rad cijele armije ugostitelja,me|u kojima velika ve}ina, kako potvr|ujuzvani~ni pokazatelji, ne izmiruje sve svojezakonske obveze. U tom smislu valja ista}ida su u pro{loj godini u Federaciji BiHizre~ene prekr{ajne kazne u iznosu od ~ak22 milijuna KM!

Mi se generalno borimo da, ako sepropisi donose na nivou Federacije BiH,onda i federalna inspekcija mora imatinadle`nost na cijelom prostoru, kao i kan-tonalne inspekcije na nivou kantona. Sadase, me|utim, prave podjele bez ikakvepravne osnove i meni nije jasno s kojim cil-jem, kaè direktor Federalne uprave za

inspekcijske poslove. Tirak, tako|er, pod-sje}a da su federalni inspektori, samo uposljednjih godinu dana, barem deset puta u

ugostiteljske objekte u Sarajevu ulazili upratnji Specijalne jedinice KantonalnogMUP-a, da su inspektori bili meta fizi~kihnapada, prijetnji....I neka sada ministarNevenko Herceg kaè ko }e i}i u kontrolutih ugostiteljskih objekata, rezigniranozaklju~uje Ibrahim Tirak.

Prema Uredbi koja se odnosi na Zakono turisti~koj djelatnosti nadle`nosti feder-alne inspekcije bile bi ograni~ene nanaplatu i obra~un boravi{nih taksi i~lanarine turisti~kim zajednicama, {to jejo{ jedan pravni apsurd. Naime, posao fed-eralnih inspektora je, {to ministar Herceg injegovi pravni eksperti o~evidno neznaju, da kontroliraju stanje na terenu iizri~u upravne ili kaznene mjere. Obra~uni naplate kazne vr{e nadle`ni poreskiorgani.

SLOBODNA BOSNA I 24.9.2009.

MINISTAR NEVENKO HERCEG PROTIV FEDERALNE INSPEKCIJE

I mada su federalni inspektori, kontroli-raju}i rad ugostitelja, znali zate}i svakakvesituacije, pa ~ak i posve puste objekte(nakon {to se svi neprijavljeni radnici razbj -eè), domi{ljatost vlasnika poznatogrestorana Brajlovi} u sarajevskom naseljuIlidà Seje Brajlovi}a ~ak je i njih izne-nadila. Tako je, tek nakon {to su federalniinspektori u maju ove godine do{li u kon-trolu tog restorana, vlasnik otkrio da muje pobjegao knjigovo|a i sa sobom,navodno, odnio kompletnu poslovnu doku-mentaciju, uplatnice od pla}enih poreza i

radne knjiìce uposlenika?! I madaBrajlovi} nije mogao precizirati kada ga jenapustio odbjegli knjigovo|a MirsadMa{i}, naknadna je kontrola preciznoutvrdila da radnicima restorana Brajlovi}doprinosi za mirovinsko-invalidsko osigu-ranje nisu upla}ivani od 2005., odnosno,gotovo pune ~etiri godine. No, Brajlovi} jeknjigovo|u prijavio dva dana poslije kont-role federalnih inspektora, {to je urednopotvrdio na~elnik Policijske uprave IlidàMagbul [koro, i sam ~est gost njegovogrestorana.

U SVAKOM ZLU IMA I NEÊG DOBROG

Vlasnik restorana Brajlovi tek po dolasku federalnih inspektora otkrio da mu je nestao knjigovoa?!

34

POTRAGA ZA ODBJEGLIM KNJIGOVO\OMVlasnik restorana Brajlovi} optuìo je

knjigovo|u za kra|u poslovne dokumentcije

POTRAGA ZA ODBJEGLIM KNJIGOVO\OMVlasnik restorana Brajlovi} optuìo je

knjigovo|u za kra|u poslovne dokumentcije

NOVI SUKOB U VLADI FBiHNajnovije uredbe ministra Hercega ponovosu podijelile federalnu Vladu

NOVI SUKOB U VLADI FBiHNajnovije uredbe ministra Hercega ponovosu podijelile federalnu Vladu

Medijski lin~ bo{nja~kih du`no snika,koji na stranicama Dnevnog avazatraje ve} nekoliko mjeseci, napokonpo~inje davati rezultate: od 1. oktobra, udva sprata Avazovog praznog nebodera naMarindvoru uselit }e se Federalna direkci-ja autocesta! Iako spomenuta Direkcijaraspolaè golemim prostorom u novoiz-gra|enoj ~etverokatnici na Skenderiji uvlasni{tvu dràve, gdje je smje{tenaDirekcija autocesta i Direkcija cesta FBiH,nenadano se ukazala potreba za novih600 kvadrata kancelarijskog prostora!Problem s manjkom poslovnog prostorabio je tako urgentan da naprosto nije bilovremena za birokratske formalnosti, kakvenalaè Zakon o javnih nabavkama. Drugim

rije~ima, prostor je iznajmljen bez javnogtendera: aran`man je dogovoren brzinski, u~etiri oka bez svjedoka, u direktnim pre-govorima EErdala Trhulja, direktoraDirekcije autocesta, i FFahrudina Rado n -~i}a, vlasnika Avaza.

Treba li uop}e podsje}ati da je Trhuljprethodno dobio suglasnost svojih parti-jskih {efova iz SDA koji su navikli medij -sku podr{ku Avaza kupovati novcemporeskih obveznika.

No, dva sprata, koliko }e uskoro zapos-jesti Trhuljeva Direkcija, predstavljaju kapu moru slobodnog prostora u Avazovomnovoizgra|enom tornju. Treba dakle o~eki-vati nastavak medijskog maltretiranjabo{nja~kih du`nosnika koje }e trajatitoliko dugo koliko bude trajalaRadon~i}eva pani~na potraga za podsta-narima. A sve su prilike, to bi moglo potra-

jati ne samo mjesecima nego i godinama.Od zavr{etka izgradnje Avazovog tornjapro{lo je skoro {est mjeseci i u tom raz-doblju Radon~i} je uspio pod najam izdatitek 10 posto prostora: dva sprata, tako|erbez tendera, iznajmio je Agenciji za pro-mociju stranih investicija, te jo{ dvaDirekciji autocesta Federacije BiH. Ostalasu dakle slobodna jo{ 34 sprata kancelarij -skog prostora, te jo{ ~etiri sprata koja sunamijenjena za otvaranje trgovinskog cen-tra. Ranije se kao potencijalni zakupactrgovinskog centra spominjao srbijanskitajkun MMiroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte,no izgleda da je taj aran`man trajnopropao, {to zbog Mi{kovi}evih finansij -skih problema, {to zbog Radon~i}evogstraha da bi mu deal s Mi{kovi}em mogaouni{titi reputaciju za{titnika bo{nja~kihinteresa.


S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Avazovo medijsko maltretiranje bonjakih politiaratrajat e toliko dugo koliko bude trajala Radonieva

panina potraga za podstanarima

Direkcija autocesta bez tendera iznajmila 600 kvadrata u Avazovom tornju

KUPLJENA MEDIJSKA ZA[TITAErdal Trhulj i Haris Ba{i} useljenjem u Avazov toranj

dobili su punu podr{ku Avazovih izdanja

Slu`beni automobil ministra unu -tra {njih poslova Srednjobo sans k -og kantona (SBK) SSedàda Mila -novi}a zapaljen je u ~etvrtak, 17.septembra, ispred ku}e njegovog

ro|aka u mjestu Bojska u Gornjem Vakufudok je Milanovi} bio u gostima. Ne{to prijepono}i auto-alarm je signalizirao vatru iuprkos tome {to ju je gasilo nekoliko ljudi,za kratko je vrijeme uni{ten kompletanprednji dio skupocjenog automobila markeKIA Serano. Policija je utvrdila da je poàrpodmetnut, a ministar Milanovi} je bezimalo dvojbe imenovao osumnji~ene zapodmetanje poàra.

POKU[AVAJU ME ZASTRA[ITINisam bio iznena|en kada je slu`beni

automobil Ministarstva unutra{njih poslovakoji mi je dodijeljen na kori{tenje zapaljenjer sam ve} godinu dana izloèn prijetnjamai zastra{ivanjima raznim metodama, kaèza Slobodnu Bosnu ministar unu tra{njihposlova SBK SSedàd Milanovi}. Sumnjamda iza poàra stoje iste osobe koje su tokomranije istrage osumnji~ene da su mi prijetileSMS porukama. Vjerujem da je ovo samonastavak zastra{ivanja i sumnjam da izapodmetanja poàra stoje Ohran Mehrid,porodi~ni prijatelj porodice Omeragi},Ramo Omeragi} i njegov brat Sulejman.


KO JE POÊO RAT

Pi{e: NERMINA [UNJFoto: MARIO ILIÎ]

Istraivali smo zato jeizostala reakcija Vlade ipolicijskih strukturaSrednjobosanskog kantona nakon prolosedmine paljevineslubenog automobilaministra unutranjihposlova SEDADAMILANOVIA u GornjemVakufu; incidentu suprethodili dugogodinjisukobi izmeu nekolikoporodica koje gospodarecjelokupnim politikim iprivrednim ivotom uGornjem Vakufu

MILANOVI]I PRODa li iza sukoba lokalnih mo}nika stoje krupni

KOME SE ZAMJERIO MINISTARMinistar policije SBK Sedàd Milanovi}(lijevo), za paljevinu slu`benog terenca optuìo predsjednika Strankeza BiH u Gornjem Vakufu RamuOmeragi}a (desno)

Ramo Omeragi} je od 2008. godinepredsjednik op}inskog odbora Stranke zaBiH. Do 1996. bio je ~lan SDA iMilanovi}ev strana~ki kolega. Danas vaìza jednog od najbogatijih ljudi u GornjemVakufu, me|utim, njegovi su poslovniobjekti u posljednje vrijeme stalno pod nad-zorom urbanisti~kih i trì{nih inspektora.Ministar unutra{njih poslova SBK vjerujekako je motiv za paljevinu slu`benog auto-mobila MUP-a bio upravo Omeragi}evodgovor ministru jer ga krive {to inspektori,uz asistenciju policije, stalno pe~ateOmeragi}eve radnje budu}i da nema valid-nu dokumentaciju za rad. Kantonalnainspekcija je pokrenula opse`nu akcijusuzbijanja nelegalnog rada poslovnihobjekata u Gornjem Vakufu od kojih jeve}ina u vlasni{tvu Rame Omeragi}a.

Ramo Omeragi} se tokom razgovora zaSB smijao na ministrove optu`be, posebnoda je odgovoran za podmetanje poàra nanjegovom slu`benom terencu. Javno je upi-tao ministra i kako to da na privatna sijelaodlazi slu`benim automobilom. Iznena|en


SUKOB ÊLNIKA SDA I SBiH U GORNJEM VAKUFU

OTIV OMERAGI]A i poslovni interesi ili tek kom{ijska ljubomora?

TA E POKAZATIISTRAGA: KantonalnoTuilatvo u Travnikupokrenulo je istragu osluaju koji, premavaeem zakonodavstvu,osim to je ozbiljanimovinski delikt ima i elemente teroristikog ina

PRIJETNJE SMS PORUKAMAUrbanisti~kom inspektoru u Gornjem VakufuOmeragi}i slali prijete}e SMS poruke

sam ~injenicom da ministar daje takveizjave! Pitam ga postoji li igdje dokaz da subrojevi mobitela sa kojih tvrdi da su muranije stizale prijetnje moji? Za{to me poli-cija nakon paljevine automobila bar nijesaslu{ala?

Kantonalno Tuìla{tvo u Travnikupokrenulo je istragu o slu~aju koji, premavaè}em zakonodavstvu, osim {to je ozbilj -an imovinski delikt ima i elemente teror-isti~kog ~ina. Ko god se na ovakav na~inèli obra~unati s dràvom, jer ja predstavljamins

Slobodna Bosna 671

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 671