Slobodna Bosna 06.02.2014

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

1/68

DOSJE: ZIMSKA OLIMPIJADA SARAJEVO 198

www.slobodna-bosna.b

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

2/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

3/68

PRIMIRJE SDA-ovihFRAKCIJAIZETBEGOVI] PACIFIZIRAO

TIHI]EVU FRAKCIJUVi{emjese~no odsustvo Sulejmana Tihi}aaktiviralo je prigu{eni sukob unutarstrana~kihfrakcija koje se ve} godinama bore za prevlast,no strana~ko jedinstvo na koncu je ipaksa~uvano; Slobodna Bosna otkriva kako jeTihi}ev zamjenik Bakir Izetbegovi} odsustvopredsjednika SDA iskoristio za tiho preuzimanjeunutarstrana~kih mehanizama vlasti

EUROPSKI MLIJE^NI PUTMLJEKARI IZ BiH BEZ IZVOZNIH

DOZVOLAInspektori Ureda Europske unije za hranu iveterinarstvo (FVO) zavr{ili su 31. januarakontrolu mljekarske industrije u BiH iprocjenu rada nadle`nih institucija:suprotno optimisti~nim medijskim najavamada }e bh. mljekari dobiti dozvolu za izvoz uEU, prvi nalazi FVO-a upu}uju da BiH nijeni blizu ispunjenja strogih europskihstandarda, a najlo{ije je stanje zate~eno nafarmi goveda Farmland u Novoj Topoli

IRAK I MIRPARE NA SUNCENekada{nji gra|evinski gigant Hidrogradnja

je 2012. godine konsultantskoj kompanijiKeynet Development Inc., registrovanoj na

Belizeu, platila skoro ~etiri miliona zapruànje usluga prilikom naplate tzv. ira~kogduga. Inspektori Finansijske policije FBiHnisu mogli prona}i nikakav dokaz da jespomenuta konsultantska ku}a uradila bilokakav posao za Hidrogradnju. Na{ novinarotkriva zamr{ene finansijske operacije(biv{eg) menad`menta posrnulegra|evinske kompanije

DISCIPLINIRANJE SUDACAKAZNA ZA SUTKINJU E.B.Glavni disciplinski tuìtelj VSTV-a ARBENMURTEZI] kona~no je pokazao da moèbiti efikasan; nakon propalih istraga protivdràvnih tuìtelja MILORADA BARA[INA iOLEGA ÂVKE, osumnji~enih zazloupotrebu slu`bene du`nosti, druènje s

kriminalcima i primanje mita, tuìteljMurtezi} je za dva mjeseca uspio prona}idokaze protiv E.B., sutkinje Vrhovnog sudaFederacije BiH, kojoj je odlukomDisciplinske komisije prije desetak danaizre~ena najstroìja kazna, razrije{ena jesuda~ke du`nosti i sprema joj se otkaz

REFERENDUM U 26 SLIKA]IRILICA ZA POÊTNIKENED@AD HOD@I], predsjednik Klubanacionalnih manjina i zastupnik Bo{nja~kedemokratske stranke Hrvatske u Hrvatskomsaboru u razgovoru za SB otkriva kojim jeneprijatnostima izloèn zbog svoje borbe zauvo|enje }irili~nih tabli u Vukovaru iobja{njava u kojoj su mjeri usta{tvo ifa{izam zastupljeni u Hrvatskoj kao ~laniciEU-a

SKUPI HOBI PREDSJEDNIKARS-aDODIKOVE UMJETNI^KE KOLEKCI-

JE NA POZAJMICUSvoju grandomaniju u stilu hrvatskihkolekcionara Ive Sanadera i NadanaVido{evi}a pokazao je i Milorad Dodik,aktuelni predsjednik RS-a, jer je uposljednjih deset godina, kako saznajemo,postao vlasnik neprocjenjive kolekcijeumjetni~kih djela koje je kupovao, dobijao,ali i pozajmljivao iz Muzeja RS-a

SREBRENICA@IVOT NAKON GENOCIDADvije ameri~ke nau~nice - LARA J. NETTELFIELD, politologinja, i SARAH WAGNERantropologinja, nakon godina ìvota istraìvanja u BiH napisale su knjigu kosigurno spada u jednu od najzna~ajnijih dsada napisanih o ìvotima ljudi koji s

preìvjeli ili na bilo koji na~in pogo|egenocidom u Srebrenici. Na{a novinarkpredstavlja knjigu i donosi razgovor sa ovdvije autorice

6.2.2014. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanj

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

3424

26

30

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

4/68SLOBODN BOSN I 6.2.2014

STAR SE ]URÎ] PRIJAVIO

Uro{ Pena,Mile Juri} iRade Dostani}

kandidatiza -odlazaku penzijuNajmanje tri kandidata, od ukupno 21evidentiranih kandidata-policijskihslu`benika koji su konkurisali za izborna mjesto direktora i zamjenikadirektora policijskih tijela Bosne iHercegovine, ne bi smjela biti uzeta urazmatranje. Naime, Uro{ Pena, Mile

Juri} i Rade Dostani} sada imajutoliko godina penzionog staà da bi,ukoliko bi eventualno i bili izabrani naneku od upra`njenih pozicija direktora,odnosno zamjenika direktora policijskihtijela u BiH, prije isteka mandata od~etiri godine izgubili status policijskogslu`benika jer bi stekli uslove zaodlazak u redovnu penziju po osnovu40 godina staà. (M.F.)

Dva zastupnika u Predstavni~kom([emsudin Dedi} i Velimir Kuni}) te jedanzastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH(Vesna Nemec-Klisura), postavili su skoroistovjetna pitanja na koja ni nakon vi{emjeseci nisu dobili cjelovit i potpunodgovor. Pitali su federalnog ministara

prometa Envera Bijedi}a na osnovu kojihkriterija raspore|uje i tro{i novac koji se ufederalnu kasu slio iz dva federalnatelekom-operatera na ime GSM licenci.Rije~ je o otprilike 27 miliona KM, od kojih

je polovina potro{ena u 2012. i 2013.godini, a druga polovina bi se tek trebalapotro{iti u 2014. godini.

Zastupnicima je o~ito zasmetao vi{aksamovolje federalnog ministra Bijedi}a,odnosno manjak transparentnosti kodraspodjele budètskog novca.

Svih ranijih godina, novac od GSMlicence tro{io se prema jasnim i ~vrstim

pravilima: lokalne vlasti kandidirale biinfrastrukturne projekte a Vlada FBiH biutvr|ivala prioritete i u skladu s raspoloìvimnovcem finansirala odobrene projekte.

Dolaskom ministra Bijedi}a usposta-

vljena su potpuno nova pravila igre koja se,

u najkra}em, mogu opisati kao igra bpravila. Jo{ preciznije, ministar Bijeduspostavio je neku vrstu ad hoc pravila:stilu partizanskih komesara iz ranorazdoblja socijalisti~ke vlasti, ministBijedi} obilazi lokalne zajednice i pvlastitom naho|enju utvr|uje prioritetedijeli budètski novac.

Da je upravo o tome rije~, potvr|uprimjeri iz Kladnja (180 hiljada KM), Tuz(1,2 miliona KM), Trnova (480 hiljaKM), Livna (55 hiljada KM, Srebreni

(350 hiljada KM) i drugih op}ina, u kojimsu infrastrukturni projekti finansirani temelju usmenog obe}anja ministBijedi}a, bez ikakve prate}e dokumentcije! Svi navedeni projekti tek su uvr{tena listu prioriteta federalne Vlade finansiranje u 2014. godini, mada su sodreda zavr{eni jo{ u prvoj polovi

prethodne godine!Federalni zastupnici Dedi}, Kuni}

Nemec-Klisura s pravom strahuju da ministar Bijedi} i preostalih 13 miliona Kutro{iti na isti komesarski na~in kako je vutro{io 14 miliona KM.

(A. Metiljevi

Kako ministar Bijedi dijelinovac od GSM licenci?

ZASTUPNICI PITAJU -VLADA UTI

MINI MARKET

KOMESARSKA PODJELA BUD@ETSKOG NOVCA

Federalni ministar Enver Bijedi} uveo je nova pravila - bez pravila

Uro{ Pena

Mile Juri}

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


MELDINI MANDAT ANIHADU FASADU

Dèmil Ugarak,predsjednik

SBB-a Visokog,vje{to iskoristiokratki mandatkantonalnogministra

Predsjednik Saveza za boljubudu}nost BiH u Visokom i ~lanPredsjedni{tva te stranke DèmilUgarakvje{to je iskoristio kratkimandat ministra privrede u VladiZeni~ko-dobojskog kantona. Premda sepolitikom po~eo baviti kao uspje{an iimu}an privrednik - suvlasnik jepoduze}a Ugarak produkt, DèmilUgarak je iz kantonalnog prora~unasufinancirao stavljanje fasade naprivatnu ku}u svog sina Nihada.Sredstva u iznosu od 7.560 KM NihaduUgarku su odobrena za projekatutopljavanja individualnog stambenogobjekta u selu Donje Mo{tre kodVisokog, a odluku je potpisao njegov

otac i ministar Dèmil Ugarak?!Nihadova supruga a Dèmilova snahaMeldina Ugarakje aktualna zastupnicaSBB-a u Skup{tini Zeni~ko-dobojskogkantona. (S.M.)

MINI MARKET

USAID-SIDAProjekat unapreenja lokalnog razvoja Gold

Dèmil Ugarak

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

6/68

ETVRTAK,30. JANUAR

BAKIR IZETBEGOVI], ZLATKOLAGUMD@IJA, FAHRUDIN RADON^-I] danas su demonstrirali nacionalni,

politi~ki, strana~ki konsenzus u vezi soptu`nicom za ratne zlo~ine koju jesrbijansko tu`iteljstvo najavilo protivNasera Ori}a i njegovih suradnika izSrebrenice. Cijeli dan je, koliko mogu izmedija vidjeti, kao na pokretnoj traci,

Naser hodao po zgradi Predsjedni{tva Bii to je bio istinski, nepatvoreni cirkuBarem s dvojicom od trojice lide(Izetbegovi}em i Radon~i}em) Ori}

posljednjih dvadesetak godina urednredovno vi|a po razli~itim turisti~kugostiteljskim destinacijama od Tuzle dSarajeva. Mogli su i ovaj dana{nji mitingtakvom nekom objektu, privatno

posjedu, uprili~iti. Ili neko od dr`avnautoriteta zbilja misli da je i zgradPredsjedni{tva BiH privatni, ali jo{ uvijeneprivatizirani objekat...

SLOBODN BOSN I 6.2.2016

Zanimljiva vijest: SEJ-FUDIN TOKI preselio uRepubliku Srpsku kako bise tamo politiki angairaona odbrani bonjakihnacionalnih i vjerskih pravai interesa. Gdje je prije pre-seljenja ivio Toki, neznamo, kao to ne znamo nikojim je povodom i iz kogarazloga uope ivio tamogdje je ivio. Zgodna je tovijest, u svakom sluaju:

PRESELIO SEJFUDINTOKI. Pred Novu godinu,nakon to je uhapenposlanik ParlamentaFederacije BiH MidhatOsmanovi, sa naslovnicadnevnih novina je vritaonaslov: UHAPENPOSLANIK! Toki preselio,Poslanik uhapen, jo samofali da nam din-dumani

ukinu Bajram, neuzubillah!

Topla bh. zima:Da se smrzne{!

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

7/68

PETAK,31. JANUAR

Komisija Evropske unije koja jenedavno okon~ala monitoring mljekara uBosni i Hercegovini izvijestila je da semlije~ni proizvodi proizvedeni u na{ojzemlji, zbog nepo{tivanja strogih evropskihstandarda, ne}e do daljneg mo}i prodavati u

dràvama ~lanicama Evropske unije. Ovupogibeljnu informciju koja izravnougroàva egzistenciju desetine hiljada ljudiu BiH, proizvo|a~a mlijeka, farmera,kooperanata... kratko su danas prokomen-tirali entitetski ministri poljoprivrede idràvni ministar kojem ime ne zna ~ak nionaj ko ga je postavio - Milorad Dodik.Danas se to desilo sa mlijekom, sutrane}emo mo}i izvoziti vino, med...,o~ajava moj poznanik, poduzetni

poljoprivrednik iz Hercegovine. U osnovi,to i nije lo{e, kada nam zabrane izvozmlijeka i meda, to }e zna~iti da }e po ovojzemlji te}i med i mlijeko. Ne}emo, dodu{e,imati {ta jesti, ali }e vino, na gladan stomaki}i ko mlijeko...

SUBOTA,1. FEBRUAR

Ne znam ko je medijski i dramatur{ki(mo`da slavni reìser Rado{ Baji}, autor serijala-editorijala Ravna Gora, a baba se~e{lja) osmislio dana{nji desant zdruènihsrpskih vojnih, policijskih, redarstvenih i

politi~kih {ampiona na zakr~ene puteve poVojvodini, spa{avanje putnika-namjernika,nadljudske napore prvog dopredsjednikasrpske Vlade, golorukog i bezmalogolobradog ALEKSANDRA VUÎ]A dokiz snje`ne stihije izvla~i neja~, i to,ispostavit }e se kasnije, ne srpsku, negoalbansku.

Pritekao je u pomo}, ne {tede}i nislobodnog vremena ni ATP rankinga, drugiteniser svijeta NOVAK \OKOVI]. Negdjeu pri~uvi, pretpostaviti je, ~ekao je EMIRKUSTURICA sa svojom zra~nom flotom,

mo`da bi se uklju~io i CHUCK NORRIS,da se pokazala potreba, ali sre}om nije.BRUCE WILLIS, dokazani spasilaccivilizacije, nije se oglasio, ali te{ko je

pretpostaviti da bi ostao skr{tenih ruku daje zagustilo, da je bilo stani-pani. Srpske{aljivdìje na portalima se rasko{nozajebavaju s ovim zimsko-snje`nimigrokazom, a potpredsjednik Vlade Vu~i}ih na dru{tvenim mreàma upozorava da

postoje situacije i doga|aji koji nedopu{taju zajebanciju i karikiranje, tj.

podjebavanje.Na Pulskom filmskom festivalu prije

vi{e od trideset godina (1983.) organi reda i

mira, koji }e kasnije dobiti uljudno imesecurity, odstranili su iz Arene koleguGORDANA BOBINCA, posljednjegozbiljnog filmskog kriti~ara iz Bosne iHercegovine, (ro|en u Bosanskoj Gradi{ci)i mene tokom projekcije filma Igmanskimar{, reìsera ZDRAVKA [OTRE (ro|en uStocu). S pravom, naravno, jer smo senekulturno, subverzivno i nadasvenehumano zajebavali s nadljudskom

epopejom, patnjama Titovih partizanatokom usiljenog mar{a preko igmanskih

planinskih vrleti u prvim danima 1942.godine. Zna{ {ta je drug Tito rekao kada jevidio ogromnu ledenu santu na Igmanu?,

provjeravao me Bobinac. Ne. Kakavdobar led; {teta {to nema viskija. Polapulske Arene se valjalo od smijeha, a drugase polovica, do tada suzdr ana, zakocenulakada sam se ja pateti~no nadovezao

parafraziraju}i ispovijest preìvjelogpartizana-proletera koji je pro{ao golgotuIgmanskog mar{a. Stra{no je bilo, snijeg,me}ava, preko ~etrdeset minusa u hladu, mipartizani gladni, èdni, goli i bosi, samodrug Tito u japankama.

Poslije toga su nas, skuìli frajeri ira{~istili stvar, kao u onoj pjesmi Dònija[tuli}a, ili pri~i Milana Kundere Niko sene}e smijati...

Veljko Bulaji} bi od ove (ne)veseleavanture napravio Veliki transport 2, alineki ma{tovitiji autor bi od Vu~i}evog

proklizavanja, evakuacija djece, trudnica,gordog posrtanja po snje`nim nanosimasmimio filmski spektakluk ogromnihtrì{nih i marketin{kih potencijala: VLAH

U SNIJEGU!

NEDJELJA,2. FEBRUAR

Obilazim danas prijatelja Hamu ubolnici i poku{am preko reda u}i u ve}ugodno popunjen lift, ali nai|em na èstokereakcije gra|ana. Halo, novinar, dreknuse jedan iz nepregledne kolone, u kom siti svojstvu u bolnici, jesi li pacijent, novinarili posjetilac. Ja sam ovdje u svojstvuslu~ajnog prolaznika, a ko pita?, brecnemse ja glume}i uvrije|enost. Kako ko pita?Stanovni{tvo pita , ~ujem glas starijeènske osobe. Dobro je, javnost je napokon

progovorila, pobunila se u kolektivnojformi - stanovni{tva.

PONEDJELJAK,3. FEBRUAR

Zanimljiva vijest: SEJFUDIN TOKI]preselio u Republiku Srpsku kako bi setamo politi~ki angaìrao na odbrani

bo{nja~kih nacionalnih i vjerskih prava i

interesa. Gdje je prije preseljenja ìvToki}, ne znamo, kao {to ne znamo ni koji

je povodom i iz koga razloga uop}e ìvtamo gdje je ìvio. Zgodna je to vijest, svakom slu~aju: PRESELIO SEJFUDITOKI]. Pred Novu godinu, nakon {to juhap{en poslanik Parlamenta FederaciBiH Midhat Osmanovi}, sa naslovnicdnevnih novina je vri{tao nasloUHAP[EN POSLANIK! Toki} preseli

Poslanik uhap{en, jo{ samo fali da nam didu{mani ukinu Bajram, neuzubillah!

UTORAK,4. FEBRUAR

MARIO VARGAS LLOSA, peruansnobelovac, u svemu je genijalan, osim kadse politi~ki svrsta (recimo kandidira z

predsjednika svoje dràve) i kada kaè da Portugalac Christiano Ronaldo najbonogometa{ svih vremena. Bolji oMaradone, kategori~an je Llosa. Ve~eras u Sarajevu promovirana knjiga Ruhani{ejtani inspiracijavelikog pisca i likovnoumjetnika NED@ADA IBRI[IMOVI]A

Nisam znao kada je trebalo, odmah nakorata, nego sam saznao mnogo godinkasnije da su se rahmetli Nedàd i Lloupoznali u Sarajevu. Sin peruanskonobelovca je ovdje radio u nekme|unarodnoj organizaciji, a slavni tata gdo{ao posjetiti. Nedàd nikada nije pisaonogometu (a Llosa je kao novinizvje{tavao sa svjetskih prvenstava), ali imao nogomet u malom prstu. Njegov

skulpturu prije deset godina redakciSlobodne Bosne uru~ila je tada najboljenogometa{u svijeta, Barceloninomfantasti iz Brazila RONALDINHU. Nedà

je bio fasciniran svijetom LatinskAmerike. Prije mnogo godina spakovao seiz Sarajeva oti{ao, ~ini mi se, u Meksiko dsamo stisne ruku svom tada omiljeno

piscu iz te zemlje.Maradona, Ronaldinho, Messi

brazilski Ronaldo, s jedne, i PortugalaRonaldo sa druge strane; prva ~etvorica sdjeca ruhani (produktivne, pozitivnradosne), a ovaj potonji produkt {ejta

(demonske) inspiracije...

SRIJEDA,5. FEBRUAR

Devet stotina brojeva SlobodnBosne u ovom ure|iva~kom formatu je iznas. Devetnaest godina, punih, cijeliokruglih. Kaèm to jutros drugu koji navu~en na srbijansko-srpske televizijPINK-ove, RTS-ove, BN-ove, DM-ove.dobro se iznenadio: ûj, 900 brojeva? P@ikina {arenica na RTS-u tek nedavnpregurala 800. emitovanje...


7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

8/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

9/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

10/68SLOBODN BOSN I 6.2.20110

VODOVODE, PUSTI VODU

[piri} i Ko{aracdo zore ban~ilina ra~un

JP Vodovodi kanalizacijaIako su dolazak velikog vo|e ~lanoviSNSD-a u Isto~nom Sarajevunajavljivali danima, predsjednik RS-aMilorad Dodikse na sve~anoj ve~erikoja je u petak, 31. januara, uprili~ena unjegovu ~ast nije zadrào vi{e od 45minuta. Druènje SNSD-ovaca jeorganizirano u diskoteci RodeouLukavici, nakon koncerta izvornih

pjesama, koji je istu ve~er odràn usportskoj dvorani Slavija, ali je glavnipokrovitelj Milorad Dodik svoj kratkiboravak opravdao brojnim obvezama uBanjoj Luci.No, ako se Dodiku ùrilo, nije injegovim strana~kim kolegama, koji suslavili do jutra. Najveseliji su bili dràvniministar financija Nikola [piri} ipredsjedavaju}i Doma narodaParlamenta BiH Sta{a Ko{arac, koji suu dobrom raspoloènju kitili muzi~arenov~anicama od 100 i 50 KM. Ra~unase da su koncert i sve~ana ve~era

ko{tali oko 50.000 KM, ali je jo{ uvijeknepoznanica tko je na koncu izmiriora~un. Poznato je samo da je jedan odnajve}ih sponzora bilo Javnopreduze}e Vodovod i kanalizacija izIsto~nog Sarajeva, uplativ{i 7.500 KM.No, publika je ipak koncert napustilanezadovoljna jer se najavljena zvijezdave~eri, srbijanska pjeva~ica RadaManojlovi}, u Lukavici nije pojavila.Navodno je za svoj nastup traìlaprevelik honorar. (S.M.)

MINI MARKET

Medijska kampanja protiv Uprave JPAutoceste Federacije BiH napokon jeurodila plodom: SIPA je po~ela ospe`nuistragu u ovom javnom preduze}u, nouskoro su inspektori SIPA-e uo~ili malu,ali bitnu za~koljicu koja ih je potpunozbunila: dobili su nalog da istraùjukriminal u Autocestama, a sve inkrimini-rane radnje koje su do{li istraìti odnose

se na drugo javno preduze}e, dodu{esli~nog naziva - Ceste Federacije BiH.

Inspektori SIPA-e dobili su nalog da uJP Autoceste provjere da li debljina asfal-ta na dijelu Sarajevske zaobilaznice odgo-vara projektnoj dokumentaciji, da bi teknaknadno otkrili da je za navedenu dioni-cu zaduèno drugo javno preduze}e -Ceste Federacije BiH! (S.B.)

ISTO, SAMO NI NALIK

Inspektori SIPA-e pobrkalinadlenost dva javna

preduzea slinog

naziva - JP Autoceste iJP Ceste FBiH

Nakon punih jedanaestgodina, koliko je pro{lootkako je odvjetnik FarukBalijagi} tuìo FederacijuBiH zbog nezakonitog

prislu{kivanja u aferidràvni udar, taj je

predmet dospio do SudaBiH. Odvjetnik Balijagi} je

prvu tu`bu za naknadu {tetepodnio Op}inskom sudu uTuzli, poslije objave trans-kripta njegovih razgovora s

biv{im direktorom Federalne obavje{tajno-sigurnosne slu`be (FOSS) MuniromAlibabi}em u uga{enom tjedniku Ljiljan,ali je izgubio spor. Potom je Kantonalni sudu Odàku poni{tio prvostupanjsku presudu i

su|enje vratio na po~etak, ali je federalnatajna slu`ba u me|uvremenu ukinuta.Budu}i da je pravni sljedbenik FOSS-a

dana{nja Obavje{tajnsigurnosna agencija (OSAspor je pre{ao u nadle`noSuda BiH. Odvjetnik FaruBalijagi} nam je potvrdio

je ve} odràno pripremnro~i{te, kao i da je dràv

javni pravobranitelj, kzastupnik OSA-e, zatraòdgodu od mjesec dana. Nsu|enju bi se kao svjedotrebali pojaviti MunAlibabi} i biv{i izvr{

direktor FOSS-a Edhem Be{i}, ranpredsjednik Istra`ne komisije ParlamenBiH Tihomir Gligori}, te glavni federaltuìtelj Zdravko Kneèvi}. Istodobno Faruk Balijagi} pokrenuo postupak i pr

Europskim sudom za ljudska prava - njegod{tetni zahtjev iznosi milijun maraka!(S.M

FINANSIJSKI UDAR

Faruk Balijagi}

Sta{aKo{arac

Odvjetnik Faruk Balijagitrai milion KM od

Federacije BiH za tetu kojamu je nanesena u aferi

dravni udar

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

11/68

PRO ET CONTRA


MI SMO MALI,NISMO ZNALI

Tek prije nekidan utvr|eno

da je HarisIhtijarevi} ve}~etiri godine usukobu interesaUpravni odbor Agencije za bankarstvoFederacije Bosne i Hercegovine utvrdio

je prije nekoliko dana da je HarisIhtijarevi} ve}inski vlasnik u dvadru{tva sa ograni~enom odgovorno{}u,te da ne moè biti ~lan Upravnog odbo-

ra Agencije za bankarstvo FederacijeBiH, ni njegov predsjednik, niti je tomogao biti jo{ od 2010. godine, oddana stjecanja ve}inskog vlasni{tva!Na ovaj na~in Ihtijarevi} je doveo uzabludu ~lanove Upravnog odboraAgencije, Agenciju za bankarstvo FBiH,kao i cjelokupnu javnost, jer nije postu-pio sukladno imperativnim odredbamaZakona o privrednim dru{tvimaFederacije BiH i podnio ostavku na~lanstvo u Upravnom odboru Agencije,navodi se u zaklju~ku Upravnog odbora~iji ~lanovi, dakle, priznaju da ih jeIhtijerevi} pune ~etiri godine vukao zanos. (A.M.)

MINI MARKET

SENAD KREHO

Advokat

DAMi{ljenja sam da raspisivanjepotjernice za Naserom Ori}emi Hakijom Meholji}em zaista

jeste dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji. Ako je radnja koja seOri}u stavlja na teret bilapredmet ispitivanja Ha{kogtribunala, onda mu se ne moèdva puta suditi za isto djelo.

ADIS ARAPOVI]

Politolog

DASmatram da jeste, i to nesamo vladaju}ih partija uSrbiji nego dobrim dijelom ibosanskohercegova~kihpartija kojima u izbornojgodini odgovara pokretanjeove pre`vakane teme.

IBRAHIM NADAREVI]Poslanik uPredstavni~komdomuParlamentaFBiH

NEMislim da raspisivanjepotjernice nije dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji ve} vi{e nemo} vladaju}ihbh. organa da za{tite svojestanovni{tvo. Potjernica jenapor ljudi, posebno u RS-u, darazgra|uju ovu zemlju i da {teteljudima koji su pravno uzorni.

SUVAD KONAKOVI]

Advokat

DARaspisivanje potjernice zaNaserom Ori}em i HakijomMeholji}em je diskutabilno, alipo mom mi{ljenju moè pro}ikao dio predizbornekampanje vladaju}ih partijakako u Srbiji tako i u BiH.

MLADEN IVANI]

PredsjednikPDP-a

NENe bih rekao da je raspisivanjepotjernice za Naserom Ori}emi Hakijom Meholji}em dio

predizborne kampanje jermislim da ova potjernica nijebitna za izbore u Srbiji.

MIROSLAV KOJI]Poslanik uNarodnojskup{tini RS-a

NENe mislim da je raspisivanje

potjernice dio predizbornekampanje vladaju}ih partija uSrbiji. Kori{tenje potjernice u

preizborne svrhe je najgore{to se moè desiti jer se timeèli skrenuti pa`nja sa su{tine.Su{tina je da je po~injen zlo~innad srpskim narodom, da jekomadant bio Naser Ori} i dakao takav treba da odgovara.

byMARIOBRANCAGLIONI

S

EDMIcNIPOGLEDUKRIVO

OGLEDALO

V

Da li je raspisivanje potjernice zaNaserom Oriem i Hakijom Meholjiemdio predizborne kampanje vladajuih

partija u Srbiji?

Priredila: Ma{a ]osi}

Haris Ihtijarevi}

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

12/68

Izostanak Sulejmana Tihi}a s posljed-nje sjednice Doma naroda ParlamentaBiH, koja naposljetku nije ni odrànazbog nedostatka kvoruma, nijemotiviran politi~kim razlozima, kako

se lideru SDA spo~itava u dijelu politi~kejavnosti oba entiteta, nego dramati~nimpogor{anjem njegovog zdravlja zbog ~ega

je skoro cijeli protekli mjesec ostaoprikovan za krevet. Nakon tretmanakarcinoma na malom mozgu, kojem je

podvrgnut po~etkom novembra proteklegodine u njema~koj klinici HeidelbergUniversity Hospital, Tihi} se reletivno brzoi uspje{no oporavio, najprije u rodnom[amcu a potom i u Sarajevu, i ve} krajemdecembra po~eo je s vremena na vrijemedolaziti na posao i uklju~ivati se u politi~kiìvot. No njegovo zdravlje naglo se

pogor{alo po~etkom januara kada je primioprvu dozu kemoterapije koja ga je potpunoiznurila.

Njegovo trenutno zdravlje ne{to jebolje, ali daleko od toga da bi se u doglednovrijeme u punom kapacitetu mogao

posvetiti poslu.

UGA[EN STRANA^KI PO@ARNaglo pogor{anje Tihi}evog zdravlja

sredinom januara, u skladu s rasprostra-njenim o~ekivanjima, aktiviralo je


PRIMIRJE SDA-ovih FRAKCIJAViemjeseno odsustvo Sulejmana Tihia aktiviralo je prigueni sukob

unutarstranakih frakcija koje se ve godinama bore za prevlast, no stranakojedinstvo na koncu je ipak sauvano; Slobodna Bosna otkriva kako je Tihiev

zamjenik Bakir Izetbegovi odsustvo predsjednika SDA iskoristio za tihopreuzimanje unutarstranakih mehanizama vlasti

TIHI] POÂSNI,IZETBEGOVI] STVARNI

PREDSJEDNIK SDA!

U Izebegovi}ev tabor preplivalo je nekoliko najodanijih

saradnika Sulejmana Tihi}a

Pi{e: ASIM METILJEVI]

DUGOTRAJANOPORAVAKZdravstveno stanjeSulejmana Tihi}a jedobro, ali }e oporavaktrajati duè vremena

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

13/686.2.2014. I SLOBODN BOSN

IZETBEGOVI] PACIFIZIRAO TIHI]EVU FRAKCIJ

MIRNA TRANZICIJASTRANA^KE VLASTIIzetbegovi} je u~vrstio liderskupoziciju u SDA

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

14/68

prigu{eni sukob unutarstrana~kih frakcijakoje se ve} godinama bore za prevlast, no

bez ozbiljnijih posl jedica. Zasluge zao~uvanje strana~kog jedinstva podjednako

pripadaju i predsjedniku Tihi}u i njegovomzamjeniku Bakiru Izetbegovi}u, koji suuloìli dosta truda kako bi smirili napetostizme|u dva u{an~ena tabora.

A u jednom trenutku ~inilo se da je ratunutarstrana~kih frakcija neizbjeàn i da }ese SDA definitivno podijeliti u dvijezasebne partije.

MIROLJUBIVA KOEGZISTENCIJADio pristalica Sulejmana Tihi}a,

predvo|en dopredsjednikom AdilomOsmanovi}em, krivo je procijenio namjererivalskog tabora Bakira Izetbegovi}a.Vjerovali su, naime, da }e Izetbegovi}iskoristiti Tihi}evu bolest za brzopotezno

preuzimanje Stranke. Bili su uvjereni da }eIzetbegovi} potaknuti sazivanje vanrednogstrana~kog kongresa na kome bi se biralo

novo strana~ko rukovodstvo, uz obrazloènjeda najja~a bo{nja~ka stranka ne moè napredstoje}e izbore iza}i obezglavljena.Naravno, kongres kome ne bi prisustvovaoTihi} otvorio bi prostor za potpunudominaciju Izetbegovi}eve frakcije, odnosno

prostor za tihu eliminaciju Tihi}evihpristalica iz strana~kog vrha. S nekolikovisokopozicioniranih strana~kih pristalica,Osmanovi} je zagovarao stav da bi Tihi}svoje ovlasti makar privremeno trebao

prenijeti na nekog od svojih ljudi, kako bise o~uvala uspostavljena ravnoteàunutarstrana~kog dvovla{}a, i kako bi i

Tihi}eva frakcija ravnopravno sudjelovala uoblikovanju strana~ke politike i, {to jeva`nije, u pozicioniranju kadrova naizbornim listama. Osmanovi} je s prista-licama odrào nekoliko tajnih sastanaka,najprije u Vogo{}i a potom i u Grada~cu, nonjegov prijedlog nije nai{ao na masovnijeodobravanje. Dapa~e, nekoliko strana~kihkolega optuìlo ga je da sahranjuje ìvog

predsjednika, pobrinuv{i se da i Tihi} doznaza ovu politi~ku kuhinju iza njegovih le|a.

Na drugoj strani, suprotno mnogimpredvi|anjima, Izetbegovi} je izabraotaktiku miroljubive koegzistencije.Svojski se trudio da zadrì na okupu oba

tabora i da ne dozvoli bilo kakve varnikoje bi mogle izazvati unutarstrana~

poàr. Pri tome nije ni pomi{ljao dTihi}evo odsustvo iskoristi za sazivanvanrednog kongresa i preuzimanstrana~kog prijestolja. Najprije zato {to

takav potez bio protuma~en kao politi~kle{inarstvo a potom i zato {to uop}e nibio siguran da sazivanje kongresa u takviuvjetima ne bi rezultiralo podjeloStranke.

Takvom politikom uspio je ne samumiriti napetost izme|u dva tabora, negoizgraditi zavidno povjerenje izme|u d

ju~er ljutih protivnika. Na svoju stranuspio je prevesti nekoliko najodanijsaradnika Sulejmana Tihi}a, koji de facod prije nekog vremena figurira ka

po~asni predsjednik SDA, dok je svstrana~ka vlast u rukama njegovo

zamjenika Bakira Izetbegovi}a.


PRIMIRJE SDA-ovih FRAKCIJA

Tihi}evo zdravlje naglo se pogor{alopo~etkom januara kada je po~eo primatikemoterapiju. Trpio je èstoke bolove kojisu ga potpuno iscrpili i vezali zabolesni~ku postelju, iz koje se pridigaosamo u nekoliko navrata kada je moraooti}i na kontrolne pretrage.

Zbog malaksalosti propustio jezakazani termin u Njama~koj, pa jekontrolne nalaze radio u sarajevskoj

Bolnici Ko{evo i zagreba~koj bolniciRebro, te ih je elektronskom po{tom slaona superviziju u Heidelberg. Rezultatikontrolnih nalaza su ohrabruju}i: operacijamalignih }elija na malom mozgu izvedenatzv. sajber noèm (Cyber Knife) upotpunosti je uspjela.

Tihi}ev oporavak je neupitan, no o~itoje da }e put do potpunog oporavka trajatiznatno duè nego {to je najavljivano.

TIHI]EVI NALAZI BESPRIJEKORNIDug put do potpunog oporavka

Na sjednici odrànoj prije dvadesetakdana Predsjedni{tvo SDA jednoglasno jeimenovalo Izborni {tab koji }e rukovoditipripremama Stranke za parlamentarneizbore u oktobru ove godine. [ef Izbornog{taba Asim Sarajli} nominalno dolazi izTihi}evog tabora dok njegov zamjenikSafet Softi} vaì za Izetbegovi}evog

~ovjeka od povjerenja.I Sarajli} i Softi} izabrani su bez

jednog glasa protivljenja, {to je jasandokaz da su zara}ene frakcije prevladaleme|usobno nepovjerenje i da }e SDA napredstoje}e izbore iza}i monolitnija nego{to je izlazila na prethodna dva izbornaciklusa.

PREVLADANO NEPOVJERENJESarajli i Softi na elu Izbornogtaba

PREVLADANO RIVALSTVOTihi} i Izetbegovi} otvorili su novu stranicu u svojim odnosima

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

15/68

Predsjednik Republike Srpske ilider Saveza nezavisnih socijal-demokrata (SNSD) Milorad Dod-ik odlu~io je da se sa stranimelementom u svom entitetu

obra~una dono{enjem novih zakonskihrje{enja. Naime, kako nezvani~nosaznajemo iz izvora bliskih DodikovomSNSD-u, u pripremi je Zakon o transpa-

rentnosti stranih politi~kih aktivnosti iZakon o politi~kom djelovanju nepro-fitabilnih organizacija. Usvajanjem tihzakona koji su trenutno u formi nacrtaDodik pod kontrolu namjerava staviti svenevladine organizacije, kao i institucije,odnosno pojedince koji u RS-u djeluju podokriljem me|unarodne zajednice i njenihinstitucija prisutnih u BiH.

A kakvo mi{ljenje Milorad Dodik ima ome|unarodnoj zajednici i pojedinim nevla-dinim i neprofitabilnim organizacijama,najbolje ilustruju sljede}i primjeri.Stranci su smislili pri~u o konceptu tihnevladinih organizacija koje oni formiraju ifinansiraju, a koje su uperene protivlokalnih vlada, a u su{tini su pod kontrolomstranih vlada. Niko ne moè da kaè da jeneki Transparency International nezavisanod vlada zapadnih zemalja kad ih onifinansiraju, a oni rade protiv vlada zemaljau kojima djeluju, jedna je od antizapadnihizjava predsjednika Dodika, koji definitiv-no nema pozitivno mi{ljenje ni o strancimani o NGO-ima.Dejtonski sporazum je me|unarodniugovor i mi ga po{tujemo. Problemstranaca s nama je {to mi po{tujemo tajme|unarodni ugovor. Problem stranaca snama je {to ne po{tujemo njihov duh kojipromovi{u. Recimo, jedan Pady Ashdownpona{ao se kao slon u staklenoj ba{tiname}u}i rje{enja. To je neprihvatljivo,izjavio je svojevremeno Dodik koji ne krijesvoju averziju prema strancima s kojima

je, kako sam kaè, u nekom ranijemperiodu poli ti~ke mladosti sara|ivao ivjerovao u njihove u po{tene i dobrenamjere, ali se kasnije uvjerio u suprotno.Mi legitimnim i demokratskimsredstvima branimo Republiku Srpsku a tosredstvo je po{tivanje Ustava RS-a i BiH.

Ustav BiH je dio Dejtonskog mirovnogugovora, tvrdi Dodik koji uvo|enjemspornih zakona legalnim putem namjerava

pod kontrolu staviti strance i NGO-e kojeoni finansiraju. Predstavnici me|unarodnezajednice u BiH navodno su jako zabrinutimogu}no{}u da RS usvoji spomenutezakone ~iji su nacrti pod lupom pravnih

eksperata OHR-a. Dakle, istih onih

eksperata koje Milorad Dodik optuùje dsu godinama radili na razvla{}ivanju kona~nom uni{tenju RS-a. Kako nezvan~no saznajemo, jedina realna opcija zmogu}e protivljenje me|unarodne zajednce usvajanju ova dva zakona jeste da su ou suprotnosti sa zakonima donesenim nnivou BiH koju Dodik smatra nu`ni

zlom.


S K A N D A L N E D J E L JZAKONOM PROTIV STRANACA

Milorad Dodik pripremio zakone kojima e pod svojukontrolu staviti nevladine organizacije koje finansira

meunarodna zajednicaPi{e: MIRSAD FAZLI]

MOJA REPUBLIKA, A SRPSKAMilorad Dodik, predsjednik RS-a, namjerava zakonskim rje{enjima pod kontrolu stavitistrance u RS-u

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

16/68

Nakon debitantskog nastupa novogdràvnog ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosaBorisa Tu~i}a na pro{lotjednojkonferenciji za medije, ni

novinarima, a ~ini se ni samimorganizatorima, nije bilo do kraja jasnokakvu su ocjenu bh. mljekari dobili pozavr{etku posjeta inspektora UredaEuropske unije za hranu i veterinarstvo(FVO). Premda su se, uz ministra Tu~i}a,novinarima obratili i entitetski ministri

poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} iStevo Mirjani}, niti jedan od trojicezvani~nika nije bio spreman javno priznatida BiH nije ispunila uvjete za izvoz mlijekai mlije~nih proizvoda na trì{te EU-a.Upoznati smo s odre|enim iden ifi-kovanim nedostacima i aktivnostima kojetreba da realiziramo u narednom periodu,kako bi u kona~nici dobili zeleno svjetlo zaizvoz, izjavio je Boris Tu~i}, napominju}ida nijedna dràva u procesu pridruìvanjaEuropskoj uniji nije dobila zeleno svjetlo zaizvoz mlijeka i mlije~nih proizvoda nakon

prve faze misije FVO-a.

MEDIJSKI PRITISCI I UPOZORENJASTRU^NJAKAKako, me|utim, ministri Tu~i},

Ivankovi} Lijanovi} i Mirjani} nisu èljeliodgovarati na pitanja novinara (?), javnost}e na nalaze inspekcije morati sa~ekati jo{najmanje dva mjeseca, kada se o~ekujeobjava izvje{}a FVO-a. Predstavnici UredaEuropske unije za hranu i veterinarstvo, ~ijese sjedi{te nalazi u Dablinu (Irska), boravilisu u BiH od 21. do 31. januara, kako biizvr{ili procjenu i vrednovanje kontrolenadle`nih institucija u proizvodnom lancu

prerade mlije~nih proizvoda. Tijekom


EUROPSKI MLIJE^NI PUT

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Inspektori Ureda Europske unije za hranu i veterinarstvo (FVO) zavrili su 31.januara kontrolu mljekarske industrije u BiH i procjenu rada nadlenih institucijasuprotno optimistinim medijskim najavama da e bh. mljekari dobiti dozvolu za

izvoz u EU, prvi nalazi FVO-a upuuju da BiH nije ni blizu ispunjenja strogiheuropskih standarda, a najloije je stanje zateeno na farmi goveda Farmland u

Novoj Topoli

BOSANSKOHERCEGOVA^KESVETE KRAVE

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

17/68

vi{ednevnog posjeta tako|er su obi{li

kandidirane farme, detaljno analiziraliprovo|enje Protokola o mlijeku, ranijepotpisanog izme|u Ministarstva vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa i entitetskihministarstava poljoprivrede, odnosno,uspostavu komandnog lanca na razinidràve, kako bi provjerili da li je BiHispunila sve uvjete koje postavlja Europskaunija. Pojasnimo da inspektori FVO-aredovne godi{nje kontrole, osim u

takozvanim tre}im zemljama, obavljaju i u

dràvama-~lanicama EU-a.U planu za 2014. godinu je takonajavljeno 146 inspekcija u zemljamaEuropske unije i 64 kontrole u tre}imzemljama, me|u kojima se na{la i BiH.

Unato~ optimisti~nim najavama da }ebh. proizvo|a~i mlijeka dobiti dozvolu zaizvoz na trì{te EU-a (pojedini su mediji~ak izvje{tavali kako je pozitivna ocjenave} dobijena), stru~na je javnost od samog

po~etka bila znatno suzdrànija. U to

smislu sugovornici ~ije smo mi{ljenzatraìli procjenjuju da je sama aplikaciza kontrolu inspektora FVO-a bi

preuranjena, budu}i da se znalo kako Binije ispunila stroge standarde Europskunije. Prema tvrdnjama eksperata koje Slobodna Bosna kontaktirala, kontroloFVO-a su, jo{ prije nekoliko mjesecnakon prve posjete BiH i preliminarnanaliza, upozorili na brojne uo~ennedostatke u kompletnom sustavu kontroi postoje}em zakonodavstvu, ali njihovsugestije, pod medijskim pritiskom, nisozbiljno shva}ene. Medijsku su kampanj

podsjetimo, pokrenuli upravo bh. mljekaru strahu od gubitka trì{ta u Hrvatskoj, nakon ulaska susjedne zemlje u Europskuniju. No, sada im prijeti opasnost da, kadizvje{}e Ureda za hranu i veterinarstv

bude zavr{eno, ostanu i bez kupaca u SrbiCrnoj Gori, Makedoniji i Kosovu ~mediji, dakako, ne}e propustiti da objavsve otkrivene nepravilnosti. Sasvim drugi problem do kada }e BiH morati ~ekanaredni dolazak inspektora FVO-Ukoliko, naime, nalazi Ureda Europskunije za hranu i veterinarstvo budu lo{i, b

proizvo|a~i mlijeka }e morati ~ekati p

godina prije nego li na njihove farmponovno do|e inspekcija. U boljvarijanti, a pod pretpostavkom da izvje{}u budu navedeni manji nedostacBiH }e morati izraditi akcioni plan svmjera koje se moraju poduzeti kako traèni standardi bili zadovoljeni. I tscenarij, prema vaè}im europski

pravilima i procedurama, podrazumijeva d}e do sljede}e kontrole FVO-a pronajmanje godina. Prema ranijim nezvan~nim informacijama, iz BiH se godi{nizvozilo mlijeka i mlije~nih proizvoda

vrijednosti od oko 90 milijuna KM. Gotovpolovina izvezenog mlijeka, u iznosu od 4milijuna maraka, prodavana je nhrvatskom trì{tu.

NEUHRANJE KRAVE BEZ EVIDENCIJEIz izvora bliskih Ministarstvu vanjsk

trgovine i ekonomskih odnosa doznajemda su inspektori FVO-a, koji su u desdana obi{li desetak farmi u cijeloj BiHnajgore stanje zatekli na farmi govedFarmlandu Novoj Topoli. Iako je direktUreda za veterinarstvo BiH LjubomKalaba ranije upozoravao ministra BoriTu~i}a da je, u pore|enju sa drugi


MLJEKARI IZ BiH BEZ IZVOZNIH DOZVOLNakon zabrane izvoza u Hrvatsku, bh. mljekari bi mogli

ostati i bez trì{ta u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji iKosovu?!

MLJEKARI NA ÊKANJUNakon {to su kontrolori FVO-a krajem januara posjetili BiH, donaredne bi inspekcije iz Dablina moglo pro}i i nekoliko godina

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

18/68

kandidiranim proizvo|a~ima, stanje nafarmi goveda u Novoj Topoli najlo{ije, taj

je objekat ipak stavljen na listu podpritiskom ministra poljoprivrede RS-aSteve Mirjani}a. Kada su, me|utim,inspektori iz Dablina stigli u Novu Topolu,na najve}oj farmi goveda u RS-u zatekli suneuhranjene krave o kojima nije vo|enazakonom propisana evidencija. Kontrola je,naime, utvrdila da vlasnik nije znao to~an

broj grla, njihovo porijeklo, nije imaoevidenciju o vakcinisanju ìvotinja, auo~ene su i ozbiljne nepravilnosti utretmanu stoke, {to je itekako utjecalo nakona~an nalaz inspekcije.

Farma goveda Farmland nalazi se u

blizini imanja Milorada Dodika, vlasni{tvu je njegovog zemljaka DraganVasiljevi}a, koji je s predsjednikom RSu dobrim odnosima. Formalno jregistrirana prije devet godina, nako

privatizacije farme goveda koja se nalaziu sastavu nekada{njeg Poljoprivrednoindustrijskog kombinata MladeStojanovi}. Ra~una se kako su prijateljsodnosi Vasiljevi}a i Dodika bili presudda Farmland godinama ima povla{testatus me|u poljoprivredni

proizvo|a~ima, budu}i da su dobiapsolutno najvi{e kreditnih sredstava oInvesticiono-razvojne banke RS-Posljedni je kredit Investiciono-razvojn

banke (IRB) u iznosu od 11, 4 milijunKM farma Farmland dobila u ljeto pro{godine, iako su njihova ukupna dugovanu to vrijeme prema{ila 30 milijuna KMKakav je tretman farma iz Nove Topoimala u Vladi RS-a, izme|u ostalo

potvr|uje i ~injenica da je, mada Pravilno plasmanu sredstava po kreditnilinijama propisuje da su z

poljoprivrednike predvi|eni zajmovi dpet milijuna KM, Farmlandu odobrendvostruko vi{e sredstava. U posljednjodluci Vlade RS-a o povoljnokreditiranju Farmlanda je navedeno da 11,4 milijuna KM odobreno zrefinansiranje ranijih kreditinih zaduènj

pla}anje poreskih i obveza premdobavlja~ima. Prethodnih je godina, jo{ z

premijerskog mandata Milorada DodikVlada RS-a u vi{e navrata reprogramira

porezne dugove Dragana Vasiljevi}a.


EUROPSKI MLIJE^NI PUT

Prvi su put inspektori Ureda Europskeunije za hranu i veterinarstvo BiH posjetiliu novembru 2000. godine i njihov jetada{nji nalaz bio katastrofalan. Premda jepopis zamjerki bio poduga~ak, kontroloriFVO-a su utvrdili da je situacija najgora uoblasti ilegalnog izvoza ìvih konja iz BiH uItaliji, koji je potom zabranjen. I poredupozorenja koje smo poslali Vladi BiH,

nikada nismo dobili odgovor da je izvozìvih konja zaustavljen, naveli su nekolikomjeseci kasnije inspektori FVO-a.Podsjetimo da je jednako lo{e zavr{ila iinspekcijska kontrola proizvo|a~a peradi ikonzumnih jaja, koja je provedena prijedvije godine, kada je utvr|eno da slu`benisistem kontrole namirnica u BiH nije uskladu s propisima EU.

PO@URITE, KONJI MOJIZbog ilegalnog izvoza konja iz BiHu Italiju prvi izvjetaj kontroleFVO-a bio je katastrofalan

18

OLAKO OBE]ANA BRZINAMinistri Jerko Ivankovi} Lijanovi}, Boris Tu~i} i Stevo Mirjani} priznali supro{log tjedna da BiH nije dobila zeleno svjetlo za izvoz mlijeka

Ljubomir Kalaba

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

19/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

20/68

Polovinom pro{log mjesecaFinansijska policija FederacijeBiH sa~inila je izvje{taj o

poslovanju privrednog dru{tvaHidrogradnja d.d. Sarajevo,

odnosno o naplati i utro{ku ira~kog duga.U izvje{taju koji potpisuje inspektoricaBrankica Adàip iz travni~kog uredaFinansijske policije stoji da je Hidrogradnjana ime pla}anja konsultantskih iadvokatskih usluga isknjiìla preko 3,8miliona KM (1,952 miliona eura) na ime

privatne konsultantske ku}e, off-shore

kompanije registrovane na Belizeu KeynetDevelopment Inc. Sa druge strane,

inspektori Finansijske policije nisu mogliprona}i nikakav dokaz da su spomenutakonsultantska ku}a i Dragan Stupar,advokat iz Beograda kojeg je KeynetDevelopment angaòvao, uradili bilo kakav

posao za Hidrogradnju.

OFF-SHORE KONSULTANTIPri~a o ulasku Keynet Developmenta u

posao sa Hidrogradnjom zakotrljala sepolovinom 2012. godine kada se direktorHidrogradnje Dèmaludin Peljto predsjed-niku Emiru Feli}u i ~lanovima Nadzornogodbora obratio sa zahtjevom da se Upravi

Dru{tva da saglasnost za angaòvanje

konsultantske ku}e Keynet DevelopmeInc., kao i da se daju ovla{tenja Peljti da

tom konsultantskom ku}om moè zaklju~ugovor o anga`manu. Ugovor o pruànjkonsultantskih i advokatskih usluga izme|Hidrogradnje i Keynet Developmen

potpisali su 21. juna 2012. godinDèmaludin Peljto, Iliana ChatzisavvGiannakou, direktorica Keynet Develomenta, i advokat Dragan Stupar Beograda. Istoga dana kada je potpisaugovor Dèmaludin Peljto izdao srbijanskoj Jubmes bancinalog za pla}andeviznih sredstava prema datoj instrukcijIz sadràja naloga utvr|eno je da se Jubme

banka moli da po prezentiranju pravosn

`ne presude Privrednog suda Beogra


IRAK I MIR

Nekadanji graevinski gigant Hidrogradnja je 2012. godine konsultantskojkompaniji Keynet Development Inc., registrovanoj na Belizeu, platila skoro

etiri miliona za pruanje usluga prilikom naplate tzv. irakog duga. InspektoriFinansijske policije FBiH nisu mogli pronai nikakav dokaz da je spomenutakonsultantska kua uradila bilo kakav posao za Hidrogradnju. Na novinar

otkriva zamrene finansijske operacije (biveg) menadmentaposrnule graevinske kompanije

Pi{e: MIRSAD FAZLI]Foto: MILUTIN STOJEVI]

CENTRALA NA PRODAJUProblem sa uplatom zdravstvenog ipenzionog osiguranja, te uvezivanjemradnog staà za radnike poku{ava serije{iti prodajom zgrade Hidrogradnje

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

21/68

istovremeno sa naplatom potraìvanja

obveznica i pripadaju}ih kamata od straneHidrogradnje, iz iznosa pripadaju}ihkamata na obveznice 1.952 000 eura platina nazna~eni ra~un firme KeynetDevelopment kod Hellenic Bank PublicLimited Co, Nikozija, Kipar.

PLA]ANJE NE)RADNIKAInspektori Finansijske policije traìli su

punomo} koju je Hidrogradnja izdalaadvokatu Stuparu angaòvanom od stranekonsultanta Keynet Development na

poslovima koji su bili predmet ugovora opruànju konsultantskih i advokatskih

usluga, a koja im nikada nije data na uvid.

Advokat Dragan Stupar nije traìo da muse izda punomo} za zastupanje jer je samrekao da na osnovu zaklju~enog ugovoramoè zastupati Hidrogradnju u sudskimsporovima vo|enim pred Privrednimsudom u Beogradu, izjavio je Peljtoinspektorima Finansijske policije. Na

pitanje inspektora da li postoje bilo kakvipismeni dokazi o poslovima koje je obavioadvokat Stupar pred Privrednim sudom uBeogradu, Peljto je odgovorio: Dokaz jesamo presuda Privrednog apelacionog sudau korist Hidrogradnje koja je donesena uugovorenom roku do 30. septembra 2012.


PARE NA SUNC

HIDROGRANJA PLA]ALASKUPE KONSULTANTE IJEFTINE ADVOKATE

Ne postoji nikakav pravni osnov koji bi opravdao skoro~etiri miliona maraka kojim je biv{i direktor

Hidrogradnje Peljto nagradio fantomsku konsultantsku

tvrtkuKeynet Development

KRATKORO^NI DIREKTORDèmaludin Peljto na mjestu direktora Hidrogradnjeproveo je godinu dana i pet mjeseci

KRIVI^NO DJELOZaklju~ak Finansijske policije mogao biposluìti kao osnova za pokretanje krivi~neodgovornosti Dèmaludina Peljte za isplatu3,8 miliona KM konsultanstkoj firmi Keynet

Development

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

22/68

godine, a koja presuda je dovela dodeblokade drugog dijela obveznica ipripadaju}ih kamata kod Jubmes banke.Interesantno je da je Hidrogradnja

platila i ra~une advokatskoj kancelariji LawOffices Popovi}, Popovi}, Samardìja &

Popovi} iz Beograda za pruèneadvokatske usluge, odnosno za zastupanjeHidrogradnje pred Privrednim sudom uBeogradu. Po~etkom maja 2012. godineadvokatska kancelarija je Hidrogradnjiispostavila dva ra~una, od 22 hiljade eura i31,5 hiljada ameri~kih dolara. Premaugovoru potpisanom izme|u advokatskekancelarije Law Offices Popovi}, Popovi},Samardìja & Popovi} i Hidrogradnje,iznos od 0,2 posto od ukupnog iznosaobveznica i kamata koje i kada

Hidrogradnja primi bit }e pla}enadvokatima za rad i zastupanje u sudski

parnicama. Polovinom juna 2012. godinDèmaludin Peljto raskinuo je ugovor advokatskom kancelarijom, a honoraadvokatima Gordani M. Popovi} i Borisu Popovi}u pla}eni su po~etkom novembiste godine, i to 13.350 eura Gordani17.500 dolara Borisu Popovi}u. Ntemelju prikupljene dokumentacije da jasno i nedvosmisleno zaklju~iti da sadvokati iz kancelarije Law OfficePopovi}, Popovi}, Samard ija & Popovi}Beograda zastupali Hidrogradnju prePrivrednim sudom u Beogradu u periodu o2008. do septembra 2012. godine kada donesena presuda u korist Hidrogradnje. druge strane, ne postoji niti jedan pisadokaz koji bi potvrdio koje poslove obavljao od strane Keynet Developmenangaòvani advokat Dragan Stupar zastupanju Hidrogradnje u istim sudskisporovima pred Privrednim sudom Beogradu, stoji u zaklju~ku izvje{taja izvr{enom inspekcijskom nadzorHidrogradnje. Dakle, advokatskkancelariji i advokatima koji su zastupaHidrogradnju pred Privrednim sudom Beogradu od 2008. do septembra 201godine pla}eno je 51 hiljada KM, a KeynDevelopmentu i njihovom advokaDraganu Stuparu za tromjese~ni sumnjiana`man ispla}eno je blizu ~etiri milion

KM! Godinu dana kasnije, 22. oktob2013. godine, Dèmaludin Peljto podnio ostavku na funkciju direktora privrednodru{tva Hidrogradnja. U ostavci Peljto izme|u ostalog naveo da je funkcidirektora obavljao stru~no, savjesno korektno, po{tuju}i vaè}e propise i akDru{tva. Aktuelni vr{ilac du`nosti direktoHidrogradnje Munir Obralija polovino

pro{log mjeseca rekao je kako procjenjuje da je ovaj nekada{nji gra|eviski gigant pretrpio {tetu od oko 33 milioneura. Ostaje upitno da li je u tu cifura~unao i blizu dva miliona eu

ispla}enih Keynet Developmentu?


IRAK I MIR

Isplatu blizu ~etiri miliona KM KeynetDevelopmentu Uprava Hidrogradnjepravda ~injenicom da je sam premijerNermin Nik{i} dao saglasnost zaraspodjelu sredstava iz napla}enogira~kog duga. Me|utim, kako je uop{tedo{lo do anga`mana ove konsultantske

ku}e i potpisivanja ugovora s njom, nisumogli utvrditi ni inspektori Finansijskepolicije. Navodno, oko naplate potr-aìvanja Hidrogradnje po osnovu starogira~kog duga vrzmao se i ZoranJanju{evi}, biv{i Sarajlija koji je radio uslu`bi bezbjednosti u Republici Srpskoj,kao stru~njak za prislu{ne ure|aje prikabinetu Mom~ila Kraji{nika. Janju{evi},koji je bio specijalni savjetnik za privredu, apotom i savjetnik za bezbjednost premijeraZorana \in|i}a, navodno je uvukaoKeynet Development u igru oko naplatestarog ira~kog duga, a operacija je

izvedena preko ~lana Uprave Hidrograd-nje Bakira Arslanagi}a, kojeg saJanju{evi}em vezuje kumstvo.

RODBINSKE VEZEKakva je uloga Zorana Janjuevia,savjetnika pokojnog Zorana inia

Kontrolom na~ina pla}anja ugovorenenaknade konsultantskoj ku}i KeynetDevelopment utvr|eno je da pla}anje nijeizvr{eno preko Jubmes banke. Naime,

otkriveno je da su 15. oktobra 2012.godine na Hidrogradnjin skrbni~ki ra~unotvoren kod Raiffeisen banke dozna~enasredstva u iznosu od 9,5 miliona ameri~kihdolara ostvarena prodajom 10.417 ira~kihobveznica iz druge tran{e Jubmes banke.

Idu}eg dana sa skrbni~kog ra~una izvr{enje prenos sredstava od 4 miliona dolara naHidrogradnjin KM ra~un kod Raiffeisenbankeu protuvrijednosti od 6 miliona KM

Istog dana 6 miliona KM prebacuje se nara~un Hidrogradnje otvoren kod Unionbanke, a iz dozna~enih sredstava vr{i seprenos sredstava od 3 825 415 KM za inopla}anje konsultantu Keynet Deve lop-mentu.

PLA]ANJE RAÛNATransakcija u dva dana

22

OÂJHidrogradnjaduguje petposljednjih plata svojimuposlenicima

BIZNISMEN I OBAVJE[TAJACZoran Janju{evi}, posrednik u naplati

ira~kog duga

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

23/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

24/68

^lanovi prvostupanjske disciplinskekomisije Visokog sudskog i tu`iteljskogvije}a BiH (VSTV) donijeli su 27. januaraove godine odluku da se sutkinji Vrhovnogsuda Federacije BiH E. B. izrekne do sadanajstro`ija izre~ena kazna - razrije{ena je

suda~ke du`nosti i sprema joj se otkaz! Doprije desetak mjeseci ugledna i po{tovanasutkinja Vrhovnog suda FBiH, koja udugogodi{njoj pravni~koj karijeri nijeimala nijedne afere, progla{ena je krivomza naru{avanje ugleda suda~ke funkcije iozbiljno kr{enje slu`bene du`nosti, jer je16. maja pro{le godine snimljena u svomuredu, na prvom katu Pala~e pravde, kako

oskudno odjevene radi fizi~ke vje`bFotografije E. B. prvi je, podsjetimobjavio Dnevni avaz, nakon {to skompromitiraju}e snimke dobili osavjesnog gra|anina, koji je sutkinsnimio dok u donjem ve{u vje`ba nuredskom stolu. Anonimnog paparazza

po svemu sude}i nekog od dokonslu`benika u Op}ini Centar, koji


DISCIPLINIRANJE SUDACA

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

Glavni disciplinski tuitelj VSTV-a ARBEN MURTEZI konano je pokazao damoe biti efikasan; nakon propalih istraga protiv dravnih tuitelja MILORADABARAINA i OLEGA AVKE, osumnjienih za zloupotrebu slubene dunosti,

druenje s kriminalcima i primanje mita, tuitelj Murtezi je za dva mjeseca uspiopronai dokaze protiv E.B., sutkinje Vrhovnog suda Federacije BiH, kojoj je

odlukom Disciplinske komisije prije desetak dana izreena najstroija kazna,razrijeena je sudake dunosti i sprema joj se otkaz

Smijenjena sutkinja Vrhovnog suda FBiH nijeegzibicionistkinja, kriva je jer je u svom uredu, zbog

bolesti ki~me, neoprezno radila fizikalne vje`be

DISCIPLINA KI^ME

G O L A I S T I N A

SRAMNI ZAVR[ETAKUSPJE[NE KARIJEREIako su njezine kolege izVrhovnog suda FBiH svjedo~ileda je jedna od najboljih sutkinjE. B. bi uskoro mogla dobitiotkaz

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

25/68

neovla{eno fotografirao sutkinju a potomslike dostavio medijima, nitko nije traìo.

RAZGOLI]ENE SUTKINJEI LI) KORUMPIRANI TU@ITELJINakon {to su fotografije obnaène

sutkinje postale ve}a medijska senzacija oddokaza, primjerice, iz istrage protivme|unarodnog {vercera oru`ja SlobodanaTe{i}a, snimljenog tijekom kafanskogdruènja s biv{im glavnim dràvnimtuìteljem Miloradom Bara{inom, uslijedila

je promptna reakcija glavnog disciplinskogtuìtelja Arbena Murtezi}a. Ureddisciplinskog tuìtelja VSTV-a je urekordno kratkom roku, za nepuna dvamjeseca, proveo istragu i 12. jula 2013.

podnio tu`bu disciplinskoj komisiji, ~iji su~lanovi sedam dana kasnije donijeli odlukuda se sutkinja E.B. privremeno udalji sdu`nosti. Kada je, podsjetimo, prije desetgodina Tuìteljstvo BiH otvorilo istragu u

predmetu Lijanovi}i, na duga~komspisku osumnji~enih na{la se i sutkinjaVrhovnog suda Federacije BiH Danica[ain. Premda je sutkinja [ain saslu{avanazbog sumnje da je od vlasnika Mesneindustrije Lijanovi}i primala mito, nije

poznato da je ikada suspendirana.Disciplinski tuìtelj Murtezi}, jednako

tako, nije traìo da se sa du`nosti dràvnogtuìtelja suspendira Oleg âvka, premda je

prot iv njega, potkraj pro{le godine, uKantonalnom tuìteljstvu u Sarajevu izvani~no otvorena istraga, zbog optu`bi da

je svojedobno uzeo 30.000 eura mita odZijada Turkovi}a. Protiv dràvnog tuìteljaâvke su u posljednje dvije godine VSTV-u

podnesene tri prijave: dvije je podnijela

Federalna uprava policije a tre}u Turkovi},

ali mu je samo jednom izre~ena simboli~nakazna. Nakon {to je priznao da je hakiraomail nekada{njeg {efa Milorada Bara{ina iuni{tio zapisnik sa jednog saslu{anja,tuìtelj Oleg âvka je u oktobru 2012.sankcioniran smanjenjem pla}e u iznosuod deset posto u periodu od {est mjeseci.Prilikom izricanja presude u obzir su uzetesve olak{avaju}e okolnosti, nagrade,uspjesi i ugled tuìoca âvke. Zbog togavjerujem kako je izre~ena kazna adekvatnadjelu kojeg je Oleg âvka po~inio, izjavio

je tada za Slobodnu Bosnu disciplinskituìtelj Arben Murtezi}. Godinu danaposlije, kada se odlu~ivalo o odgovornostisutkinje E.B., njezin ugled u Vrhovnomsudu FBiH i besprijekorna karijera, uzete sukao oteàvaju}e okolnosti.

DVOSTRUKI STANDARDIPrema dokumentaciji VSTV-a, nesretna

sutkinja E.B. je tijekom disciplinskogpostupka odmah priznala da je u svomuredu radila fizikalne vje`be, dakako, i neslute}i da bi je mogao vidjeti netko od

znatièljnika iz zgrade Op}ine Centar,

udaljene stotinjak metara. Sutkinja kolegama iz disciplinske komisije, kojo

je predsjedavao sudac Suda BiH GoraRadevi}, objasnila da ima te{ko o{te}enki~me (diskus herniju) i osteoporozuredno priloìla sve medicinske nalaze o2009. do pro{le godine, kao i preporuklije~nika za fizikalne vje`be. Kazala jekako tog dana, sticajem okolnost

preporu~ene vje`be nije uspjela obaviti svom stanu, pa je zbog fizi~kog boodlu~ila da ih uradi u kancelariji. Prethodn

je zaklju~ala vrata ureda, kako se ne dogodilo da je netko od kolega zatekne donjem ve{u. Njezin odvjetnik AsiCrnali} je istakao kako je cijeli doga|

posljedica slu~ajne neopreznosti E.B. kose za nju pretvorio u osobnu i profesionalnsramotu i ìvotnu tragediju, jer se netknepoznat usudio zaviriti u ured sutkinVrhovnog suda FBiH i neovla{teno snimanjezinu intimu.

U prilog svoje kolegice svjedo~ili supredsjednik Vrhovnog suda Federacije BiAmir Jaganjac, sutkinje Slavica ]uri} i TiPotogija, iznose}i same pohvale na njezrad. Navode}i da je E.B. jedna od najboljsutkinja, koja uìva apsolutno povjerensudaca, predsjednik Vrhovnog suda FBiAmir Jaganjac je poru~io kako njezinkolege èle da se sutkinja {to prije vrati n

posao. S druge je strane disciplinski tuìteArben Murtezi} iskazao za njegneuobi~ajen trud - uspio je prona}i i n

saslu{anje dovesti ~etiri slu`benika Op}inCentar, koji su potvrdili da su vidjeli kakneka ènska osoba gola radi vje`be nnekoj ravnoj povr{ini pored prozora, sudskog policajca koji je tog danosiguravao zgradu Vrhovnog suda FBiHPrije dvije godine, dok se vodila istrag

protiv Milorada Bara{ina (nakon smjenedu`nosti glavnog dràvnog tuìtelja i danradi u Tuìteljstvu BiH), disciplinstuìtelj Murtezi} je mjesecima ignorira~vrste dokaze federalnog MUP-a, SIPA-eOSA-e o prisnim vezama Bara{ina me|unarodnih {vercera oru`ja. TuìteMurtezi}, podsjetimo, nije do sada reagirani kada je posrijedi vi{e prijava koje

predsjednica Suda BiH Meddìda Krespodnijela protiv dràvnog suca BrankPeri}a zbog vi{egodi{njeg kr{enja suda~ketike - pisanja novinskih kolumni u kojim

je bez ustezanja komentirao nepravomo}nsudske presude i kritizirao odluke svojkolega. No, samo je nesmotrenost sutkinjVrhovnog suda FBiH koja, o~evidno, niimala ni politi~ke, ni za{tite koleg

progla{en za slu~aj bez presedana.

6.2.2014. I SLOBODN BOSN 2

KAZNA ZA SUTKINJU E.B

TRENUTAK NEPANJE:Sutkinja E.B. je tijekomdisciplinskog postupkaodmah priznala da je usvom uredu radilafizikalne vjebe i ne sluteida bi je mogao vidjetinetko od znatieljnika izzgrade Opine Centar

TRENIRANJE STROGO]EDisciplinski tuìtelj ArbenMurtezi} istragu protiv sutkinjeE. B. okon~ao je urekordnom roku

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

26/68

Zastupnik Nedàd Hodì} u

posljednjih nekoliko mjeseci sasaborske govornice glasno sezalaè za prava manjina uHrvatskoj. Zbog govora o

postavljanju }irili~nih natpisa na institucija-ma u Vukovaru, od hrvatskih {ovinista mustiù prijete}a pisma u kojima mu se,izme|u ostalog, poru~uje da se gubi u svojuBosnu i Hercegovinu, odakle je porijeklom.On za na{ list govori da ga takve reakcije ne~ude jer su manjine u Hrvatskoj navikle naovu vrstu fa{isti~kih poruka, te obja{njavakako je hrvatsko dru{tvo dijelom oboljelood opake bolesti usta{tva.

Gospodine Hod i}u, Vi sve ~e{}egovorite o ugroènosti nacionalnih manjinau Hrvatskoj. Kako se zapravo u Hrvatskojosje}aju pripadnici nacionalnih manjina,konkretno Bo{njaci i Srbi?Zaprepa{}uju}e je da je ovdje 650 tisu}a

ljudi skupilo potpise da se ide nareferendum kako bi se ukinula }irilica. Tovi{e nije problem pojedinca, to je stanjesvijesti i to je ono {to nas zabrinjava. Misada u jednoj evropskoj dràvi imamosituaciju da je }irilica predmet politi~kog

obra~una lijevice i desnice, a ja se, naravno,

kao pripadnik nacionalne manjine i kaopredsjednik Kluba nacionalnih manjinamoram zalagati za provo|enje zakona.Problem sa }irilicom ja vrlo ~esto poredimsa na{om Srebrenicom i kaèm da bismo mi

u Bosni po toj njihovoj logici sada trebalida izbacimo }irilicu zbog srpske agresije,da zbog sukoba sa Hrvatima izbacimolatinicu, a mo`da bi zbog sukoba uBosanskoj krajini trebali da izbacimo iarapski iz Kurana pa da ne pi{emo ni

jednim pismom. Ja zagovaram tezu da nijedno pismo ne ubija. Na tom tragu su vrlo~esti politi~ki obra~uni u parlamentu. Mi

poku{avamo dati doprinos da Hrvatska

bude ure|ena, normalna zemlja koja }garantirati ljudska prava, a ne da sorganiziraju referendumi.

SPRIJEÎT ]EMOREFRENDUM O ]IRILICIHo}e li, prema Va{em mi{ljenju, dodo referenduma?

Svi su preduvjeti za to ostvarenme|utim mi poku{avamo pokrenuinicijativu da se zatraì ocjena ustavnosreferendumskog pitanja, jer smatramo da to apsolutno protuustavno. Ja sam i nSaboru rekao da po toj logici uskormoèmo do}i u situaciju da se trareferendum sa zahtjevom da se prekinfinansirati odre|ene vjerske zajdnice Hrvatskoj. Ukoliko budemo tako koristreferendum, onda ne}emo daleko sti}i. tom slu~aju se referendum pretvara u jezulice, a ne u najdemokratskiji na~izraàvanja gra|ana. Iskreno se nadam ddo tog referenduma ne}e do}i.

U Saboru ste kazali - da ste ovo Vukovaru radili prije ulaska u Evropskuniju, vi nikada Evrope ne biste vidjeli?Ljudska prava su u Evropskoj un

ne{to do ~ega se drì. Dvojezi~nu plo~postavljenu u Hrvatskoj ljudi preko le|

hrvatskog policajca otvoreno skidaju


REFERENDUM U 26 SLIKA

Razgovarala: MIRHA DEDI]

predsjednik Kluba nacionalnih manjina i zastupnik Bonjake demokratske

stranke Hrvatske u Hrvatskom saboru u razgovoru za SB otkriva kojim jeneprijatnostima izloen zbog svoje borbe za uvoenje irilinih tabli u Vukovaru i

objanjava u kojoj su mjeri ustatvo i faizam zastupljeni u Hrvatskoj kao lanici EU

INTERVIEW

Nedad Hodi hrvatski parlamentarac

Zbog evropske budu}nostiHrvatske vjerujem i nadam seda referendum o }irilici ne}e

biti odràn

UVREDE I PRIJETNJE:

Dovoljno je bilo dabranim zakonsko pravosrpske manjine uHrvatskoj, pa da nekoizrazi svoj stav o pripad-nicima muslimanskevjeroispovijesti i da kae- idi u svoju zaglupljenu

Bosnu

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

27/686.2.2014. I SLOBODN BOSN

]IRILICA ZA PO^ETNIKHRVATSKA JE JO[DALEKO OD EVROPENa moje veliko razo~aranje,mislio sam da je Hrvatska punovi{e spremna biti proevropska,me|utim, daleko je od svih mojiho~ekivanja, sve je to, {to bismomi u Bosni rekli, u pet deka

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

28/68

ru{e. Skidati plo~u koja je postavljena poodre|enom zakonu jeste ru{enje dràve. Namoje veliko razo~aranje, mislio sam da jeHrvatska puno vi{e spremna biti proev-ropska i da su puno vi{e u tom smisluodmakli od biv{ih republika, me|utim nisu.Desnica se od osamostaljenja busa u nekavelika hrvatska prsa. Mislim da Hrvatskane}e imati dobru perspektivu ukoliko seneke stvari ne presloè.

Vama je u Saboru prije dva mjesecastiglo prijete}e pismo zbog govora ouvo|enju }irilice kao zvani~nog pisma uVukovaru, u kojem Vam nepoznati autorporu~uje: Kako se usu|uje{, |ubre jednomuslimansko, izgovarati sveto ime Vukovariz tih usranih muslimanskih smrdljivih ustanju{ke? Gubi se u svoju zaglupljenu Bosnui Hercegovinu i tamo seri po Srebrenici idrugim grobi{tima i po mogu}nosti kupikartu u jednom smjeru [ta mislite kostoji iza tog anonimnog pisma?

Pismo je do{lo na adresu Sabora,me|utim mi smo se u zastupni~kom klubudogovorili da skupa reagiramo na to. Ono{to nas brine jest da se ne radi osporadi~nom slu~aju, jer umjesto da su sesvi zgraàli, svi ispri~ali i dali svoj doprinosda se to nikad vi{e ne ponovi, dobar diodesnice, u manje ili vi{e crnim rukavicama,

podràva takve stavove. Dovoljno je bilo daja branim zakonsko pravo srpske manjine uHrvatskoj pa da neko izrazi svoj stav o

pripadnicima muslimanske vjeroispovijestii da kaè - idi u svoju zaglupljenu Bosnu.Zabrinjavaju}e je {to je dru{tvo ovdje

duboko podijeljeno na desnicu i ljevicu.Moja mati~na zemlja je BiH, ja samdràvljanin Hrvatske i tu ìvim, ali kadagovorim o Hrvatima, mislim na ve}inu, oni

jo{ uvijek u svojim glavama nisu zavr{iliDrugi svjetski rat. Dakle, imate evropskuzemlju koja ima opre~na stajali{ta oJasenovcu, o Bleiburgu, sasvim opre~na odomovinskom ratu. Cijena samostalnostiHrvatske jeste bila visoka, ali sada imajusve politi~ke ciljeve postignute. Imajuavnojevske granice, imaju samostalnost,~lanica su NATO pakta, Hrvatska je u{la uEU. [ta su joj politi~ki ciljevi? Jedino dagradi demokratsko dru{tvo ekonomskog

blagostanja za sve gra|ane, sve drugo jepostignuto. Me|utim, u toj politi~koj borbise poseè za ne~im {to je trebalo davno bitizaboravljeno.

Vi ste osudili doga|aje u Vukovaru izatraìli za{titu }irili~nih plo~a, kojepolicija obezbje|uje. Ko zapravo stoji izanegiranja }irilice?To je u svakom slu~aju desna politi~ka

opcija. To {titi i brani HDZ i Stoèr zaodbranu Vukovara, koji se ina~e na

lokalnim izborima izjasnio da daje podr{ku

HDZ-u, tako da ja osobno smatram da je toorganizirano sa politi~kom podlogom, jerljudi najmanje misle na vukovarske `rtve.Vukovaru je trebalo pomo}i i ja sam to ~iniotako {to sam {kolovao jedno vukovarskodijete, konkretno Domagoja [ermeta od1994. do 1996. godine, tri godine njegovihstudija. Lije~ili smo ljude koji su imali

probleme sa amputacijom, pla}ali imbarokomore, dakle Vukovar i `rtve rata

trebaju pomo}, a ne politi~ku manipulaciju.Bojim se da je to u Hrvatskoj i dalje

prisutno. Ova politi~a borba koja se vodi u

Hrvatskoj dru{tvo dijeli na crvene i crne.Hrvatskoj, naàlost, nije razja{njeno {to

bio antifa{izam, a {to Nezavisna dràvHrvatska od 1941. do 1945. godine. Neksvjesno manipulira time. Bojim se d

poruke mladim ljudima nisu dobre. Premposl jednjim istraìvanjima, mladi ljuizme|u 20 i 25 godina su puno mantolerantni prema razli~itom nego njihoroditelji.

Da li je ta~no da se u Vukovaru nakosportskih doga|aja moè ~uti skandiran


REFERENDUM U 26 SLIKA

JOSIPOVI] JE NAKLONJEN BO[NJACIMABo{nja~ka demokratska stranka Hrvatske dala je podr{ku Ivi Josipovi}u na pro{lim izborima

VUKOVAR, JEDNA PRIÂ

]irilica je predmet politi~kog obra~una ljevice i desnice u Hrvatskoj

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

29/68

No`, ìca, Srebrenica?To je neko od saborskih zastupnika rekao

i mogu}e da je to ta~no. Me|utim, ovdje seneku no} na ko{arka{koj utakmici izme|uCibone i Partizana skandiralo Ubij,ubij Srbina, u Republici Srpskoj No`,ìca, Srebrenica. Naàlost, ovdje neke

politi~ke snage poseù za instrumentimakojima se moè isprovocirati nasilje i sukob.Hrvatska je, na moju àlost, daleko od svih

mojih o~ekivanja. Ja sam zami{ljao da jeHrvatska uzorna dràva. Zavr{io samElektrotehni~ki fakultet u Tuzli, postdiplom-ske studije u Beogradu i uvijek je nama izBosne Hrvatska bila proevropska i

prozapadna, me|utim to su samo predrasude.Sve je to, {to bi mi u Bosni rekli, u petdeka. Mi o~ekujemo da Hrvatska bude uzorna Balkanu, me|utim, daleko je od toga.

HRVATSKA U U EVROPSKOJ UNIJIZbog ~ega je u Hrvatskoj provedbaZakona o za{titi nacionalnih manjina nai{lana otpor?Postoje politi~ke opcije koje bi nama ta

prava rado ukinule. Time se zaga|uje

politi~ka scena i èli se odre|eni diobira~kog tijela odvesti u vode {ovinizma inacionalizma. Zakonska prava manjinauop{te ne bi smjela biti predmet politizi-ranja, me|utim Hrvatska nije zemlja kojamoè garantirati punu provedbu pravanacionalnih manjina. Mi po zakonskojregulativi imamo rije{ene stvari, ali praksa

je ne{to druga~ija.

Da li pratite djelovanje HDZ-a u BiH?Bosna i Hercegovina ne}e vje~no biti

ovako ure|ena zemlja. [to se ti~e HDZ-a u

BiH, oni su nastavili politiku Hrvatskedevedesetih godina, koja je i{la na podjeluBiH. Ta politika je jo{ uvijek prisutna.Me|utim, neka se na zanose, ne}e Bosneniko odnijeti niti dijeliti.

U Saboru otvoreno govorite okoketiranju sa usta{tvom, odnosno da jehrvatsko dru{tvo bolesno od te opakebolesti...Tako je, to je ono {to je ovdje ustvari

najve}i problem. I to ~ak i u glavama na{ihBo{njaka. Mi ovdje imamo intelektualce kojise izja{njavaju kao Hrvati islamske vjeroispo-

vijesti, uz to su pripadnici ultradesnih stranaka.

Takav je, recimo, doktor znanosti ZlatkHasanbegovi}. On je u nacionalnom smisasimiliran. Ti ljudi su se odrekli mati~nzemlje. [to se ti~e usta{tva, kada se pogledsva usta{ka ikonografija na Tompsonovikoncertima i kada imate kolege u parlamenkoje to brane, onda vidite da dio dru{tva nira{~istio sa jednom fa{isti~kom tvorevinokoja je imala rasne zakone i u kojoj su postojakoncentracijski logori. Hrvatska je nastala nantifa{izmu i to pi{e i njenom Ustavu i katakva je priznata. Naàlost, dio gra|ana bi htda se vrati neko drugo vrijeme, da se vraosvete za neka doga|anja od prije 50 godinKako je Njema~ka davno ra{~istila sa svojifa{izmom, tako i Hrvatska mora sa svojiusta{tvom i sada{nje generacije se ne smiju to uvla~iti.

Od kada ste se politi~ki aktivirali Bo{nja~koj demokratskoj stranci HrvatskeStranka demokratske akcije u Hrvatskoj

isklju~ivo djelovala kroz dèmate i dàmiju

mi smo 2008. godine odlu~ili da osnujemmalo moderniju bo{nja~ki stranku. Ve} nlokalnim izborima 2009. smo dobili dvvije}nika i otvoreno smo bili u kampanji u

predsjednika Ivu Josipovi}a. Ve} 201godine ja sam vrlo glatko pobijedio pro[emsu Tankovi}a, dugogodi{njeg ~elnikSDA u Hrvatskoj. Puno smo radili n

bo{nja~kom nacionalnom identitetu jsmatramo da ovdje jo{ uvijek postoji potrebza bo{nja~kom politi~kom mi{lju. Premnekim procjenama, u Hrvatskoj ìvi oko 10tisu}a ljudi bo{nja~kog porijekla i s razlogosmatramo da }e BDSH postati pravi bo{nja~

pokret u Hrvatskoj.


]IRILICA ZA POÊTNIK

Kao gra|anin Istre, Vi ste tokomrata u Hrvatskoj i BiH doìvjeli pravudramu. Moète li nam ispri~ati {ta stesve doìvjeli u Hrvatskoj tokom rata?

Kada je 1992. godine po~eo rat u BiH,moji roditelji i najstariji sin bili su u Bijeljini,a ja sam sa suprugom i jo{ dva mla|a sinabio u Pore~u. Uspio sam evakuirati roditeljei dijete preko Srbije, Ma|arske i Austrije idovesti ih u Pore~. Me|utim, ubrzo samdoìvio brojne neugodnosti. Kada se 1992.godine u Hrvatskoj na sva usta pri~alokako se silna pomo} daje izbjeglicama iz

BiH, ja sam sa stotinama Bo{njaka iz Istreprotjeran, i to iz vlastite ku}e pored Pore~akoju sam kupio 1989. godine. Pokupili su

nas bez ikakvog papira, priveli u policijupotrpali u autobuse, dovezli u Rijekupotom brodovima za Split. Jedno vrijemesmo bili zatvoreni u hangarima, a zatimpredati HVO-u u Hercegovini. Dovedenismo u Posu{je. Preko Ljubu{kog, âpljinei Plo~a nas ~etvorica smo ilegalno pob-

jegli u Italiju pla{e}i se da se vratimo svo-jim ku}ama u Istru koje su tada bile punefamilije iz Bijeljine, Zvornika i okoline. UItaliji, kao izbjeglica, bio sam pet mjesecstrahuju}i {ta }e sa nama biti. S jednestrane su nas u Hrvatskoj navodno zbrin-

javali, a s druge spre~avali da zbrinemovlastite obitelji. Taj moj put bio je jedan odmotiva mog ulaska u politiku.

RATNA DRAMA BO[NJAKA IZ ISTREStotine Bonjaka iz Istre hrvatskevlasti su 1992. predale HVO-u uHercegovini

U VUKOVARU SE RUI DRAVADvojezinu plou postavljenu u Hrvatskoj ljudi prekolea hrvatskog policajca otvoreno skidaju i rue. Skidatiplou koja je postavljena po odreenom zakonu jesteruenje drave

PISMO NE UBIJAPo logici Hrvata mi u Bosni bismo se

trebali odre}i i }irilice i latinice

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

30/68

Usvakoj normalnoj zemlji bio bi

prvorazredni skandal da predsjed-

nik iz nacionalnog muzeja iznesenajdragocjenije umjetni~ke slike ioka~i ih na zidove svog dnevnog

boravka i kabineta. Milorad Dodik, aktuelnipredsjednik RS-a, za takav postupak nijeimao prepreka. Da politi~ka elita RepublikeSrpske prati umjetni~ke trendove i slijedi

primjer politi~ara iz regiona, dokaz sunjihove bogate kolekcije umjetni~kih slika

koje su stekli u posljednjih desetakgodina.

Svoju ljubav prema ovoj vrstiumjetnosti Dodik demonstrira u svojimvilama, Predsjedni~koj palati RS-a, kao i u

novoj zgradi Vlade RS-a, gdje je izlo`iogotovo kompletnu postavku Muzeja RS-a!Naime, po nalogu ~elnika SNSD-a

gotovo ~itav fundus slika Muzejasavremene umjetnosti RS-a i Muzeja RS-a

je ispra`njen kako bi bio postavljen uAdministrativnom centru RS-a, Vladi RS-ai Narodnoj skup{tini RS-a. Zbog ovakvogDodikovog odnosa i nemara za umjetnost

muzeji u RS-u nemaju svoje stalnpostavke.

SANADEROVIM STAZAMA REVOLUCIJETakozvani sindrom Sanader u RS-u

zahvatio uglavnom ~elnike SNSD-a. Dodje gotovo preko no}i postao vlasnik bogakolekcije umjetni~kih slika. Istina, Dodvoli i da poklanja umjetnine. Nedavno jTomislavu Nikoli}u, predsjedniku Srbijdarovao ulje na platnu Zapisi na putu.

U Republici Srpskoj jedini pravi kolekcionari umjetnina su Muzej savremenumjetnosti i Muzej RS-a, u ~ijim se fu


SKUPI HOBI PREDSJEDNIKA RS-a

PICASSO IZ MRDU[E DONJE

Dodik izuzeo umjetni~ke slike iz muzeja

u Republici Srpskoj

Svoju grandomaniju u stilu hrvatskih kolekcionara Ive Sanadera i NadanaVidoevia pokazao je i Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS-a, jer je u posljednjih

deset godina, kako saznajemo, postao vlasnik neprocjenjive kolekcije umjetnikihdjela koje je kupovao, dobijao, ali i pozajmljivao iz Muzeja RS-a

Pi{e: MIRHA DEDI]

DODIKOVO UKRA[AVANJEINSTITUCIJA RS-a

Izuzetno vrijedne slike iz fundusaMuzeja savremene umjetnostiRS-a na{le su se na zidovima

institucija RS-a

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

31/68

dusima nalaze najve}a djela regionalnihslikara.

Fundusi se ve} godinama ne popunjava-ju jer se iz budèta ne izdvaja novac zakupovinu djela koja povremeno nude vlas-nici slika. Najve}u kolekciju slika imaMuzej savremene umjetnosti RS-a, u ~ijem

je depou oko 1.500 djela, a najvrednija inajzna~ajnija slika mogla bi da budeMrtva priroda Save [umanovi}a, ali ineka djela Mersada Berbera, MilanaKonjovi}a, Petra Dobrovi}a, IsmetaMujezinovi}a, \ure Pulitike, StojanaAralice i drugih. Tu su i 230 djela iz kolek-cije bra~nog para Terzi}, Voje i Draginje,koja su zavje{tali gradu Banjoj Luci.

U Muzeju savremene umjetnostipriznaju da su izvr{ili pozajmicuDodikovim institucijama, a najvi{e VladiRepublike Srpske, Palati predsjednika RS-a,

Narodnoj skup{tini RS-a, Administrativn-om centru i tako dalje. Sva djela koja suodnijeta na revers mogu se po potrebi

vratiti muzeju radi izlaganja. Rije~ je o 150djela raznih autora.U Muzeju Republike Srpske ~uva se

oko 200 slika, a najzna~ajnija me|u njimasu djela [pire Bocari}a, ~ija je zbirkanajbrojnija, a tu su i platna BoìdaraNikoli}a, odre|en broj ikona i 62 grafikekoje je muzeju ostavila jedna kolekcionarkaiz Beograda. Najve}i dio postavke je tako|e

pozajmljen inst itucijama RS-a i touglavnom novija djela.

Pouzdani izvori tvrde da Dodik imaneprocjenjivu kolekciju slika. Izme|uostalih, posjeduje ~ak i sliku sarajevskog

slikara Sulejmana Meme Haljevca.êlnici SNSD-a, kako saznajemo, u pri-vatnim kolekcijama imaju svjetska djela, pa~ak i najpopularnijih imena kao {to suSalvador Dali i Picasso. Rije~ je Dalijevimhoroskopskim znacima i Picassovimgrafikama.

RADMANOVI]EVOBOGATSTVO U SLIKAMAEksperti za umjetni~ka djela tvrde da u

BiH ne postoji trì{te vrijednim umjetnina-ma koje bi odgovaralo usvojenim standard-ima u svijetu pa tako, i da neko posjeduje

neko vrijedno djelo, ne bi imao kome da gaproda po stvarnoj vrijednosti, ve} bi kupcatrebalo da traì van granica BiH. Ukoliko seneko djelo prodaje, onda cijenu odre|ujugaleristi i ku}e za koje rade a koje, opet,imaju svoje interese. Ovih dana u BanjojLuci se, prema istim izvorima, nude po dvadjela Bijeli}a i [pire Bocari}a na prodaju,ali ako ih neko i kupi, oti}i }e u privatnukolekciju, iako se radi o dvojici izuzetnihslikara ~ija bi djela trebalo da se ~uvaju umuzejima.

Pored Dodika, veliki kolekcionari vri-

jednih umjetnina navodno su i @eljko

Kova~evi}, ministar energetike RS-a, IgorRadoji~i}, predsjednik Skup{tine RS-a, teNeboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tvaBiH. Radmanovi} je ~ak u svom imovin-skom kartonu naveo koje umjetnine posje-duje, ali nije upisao njihovu vrijednost.

Tezu o postajanju crnog trì{taumjetni~kih slika u RS-u, potvr|uje infor-macija po kojoj je policija RS-a u maju2005. godine u Banjoj Luci prona{la {estumjetni~kih slika ukradenih 2000. godineiz Apatinske pivare u Srbiji. Iz poslovnezgrade Apatinske pivare, naime, ranije jeukradeno deset umjetni~kih djela poznatihsrpskih slikara. Pojavile su se u BanjojLuci, gdje su ih za svoje privatne kolekcijekupili vlasnik banjalu~kog Big radijaLjubi{a Kragulj i poslanik Saveza nezavis-nih socijaldemokrata u Narodnoj skup{tiniRS-a Krstan Simi}. Simi} je pet slika

predao inspektorima kriminalisti~ke polici-

je Centra javne bezbjednosti Banja Lukdok je kod Kragulja prona|ena samo jednslika, jer je ostale poklonio prijateljima Srbiji.

Krstan Simi} tvrdi da je velizaljubljenik u umjetnost, ali kada

poku{ao da u BiH proda jednu od onih koposjeduje, ne bih mogao da dobije ni onnovac kojim ih je platio.Veliki sam zaljubljenik u umjetnosali daleko od toga da sam kolekcionar. Tje veoma skup hobi koji zahtijeva da stome posvetite i mnogo nau~ite, da imanovca i prostor za slike, zatim da imanovca da ih ~uvate i odràvate. Kod nas mogao da bude kolekcionar samo onaj ko kupio neku ukrasnu sliku za zid do 1.50eura. Kod nas nema trì{ta, nemate {ta dkupite i, da ho}ete, nema ko da kupi ni kadprodajete. Ako kupujete, niko vam ngarantuje da je original i da vam ne uvalju


DODIKOVE UMJETNI^KE KOLEKCIJE NA POZAJMICU

DODIKLJUBITELJDJELA SAVE[UMANOVI]AKao veliki

zaljubljenik Save[umanovi}a,Dodik je pro{legodine otvorioizlo`bu ovogvelikog slikara uBanjoj Luci

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

32/68

ju neku repliku, kaè za Press Simi}.Sa prostorom Dodik nema problema. Na ogromnom imanju u

Bakincima, selu kraj Lakta{a, Dodik ima ~ak tri vile, i nijedna nijeispod 700 kvadratnih metara. Dodik je vlasnik veleljepnog imanjana Fru{koj Gori, brojnih nekretnina u Novom Sadu, vile naDedinju, a posjeduje i ku}u na Kipru. Tvrdi se da je nedavno postaoi vlasnik vile na italijanskom rajskom jezeru Como kod Milana.

Upu}eni izvori tvrde da, kada se otvore vrata Dodikovih bro-jnih dvora, javnost }e biti {okirana koli~inom dragocjenosti unjima. Grandomanija kakvu ve} decenijama demonstrira aktuel-ni predsjednik RS-a, kaù oni, malo je kada vi|ena na ovim pros-

torima.Direktorka Muzeja savremene umjetnosti RS-a LjiljanaLabovi}-Marinkovi} na pitanje da prokomentari{e stanje na

umjetni~koj sceni i trì{tu umjetnina u Republici Srpskoj i uop{tena ovim prostorima kaè da u RS-u nema kolekcionara u pravomsmislu te rije~i, ali ni trì{ta na kojem bi bila prometovana vrijed-na umjetni~ka djela.Na sceni je estradizacija kulture, a novca za kupovinu djelaimaju samo oni koji imaju tri razreda {kole, da se tako izrazim.Tranzicija jedne zemlje zna~i i tranziciju kulture u njoj. Ta~nije,obogatili su se oni koje umjetnost kao takva ne zanima. Zato jeona pri~a o pronalasku Picassove slike u RS-u toliko odjeknulajer su za njega svi ~uli, iako litografija koja je otkrivena nije nekevrijednosti i moè da se kupi na internetu za nekoliko hiljadadolara, kaè Marinkovi}eva.


SKUPI HOBI PREDSJEDNIKA RS-a

VLADA RS-aU TRENDUU zgradi VladeRS-a nalaze seslike iz fundusaMuzejasavremeneumjetnosti RS-a

POMODARSTVO RADMANOVI]EVIHBra~ni par Radmanovi} posjeduje impozantnu kolekciju umjetni~kihslika

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

33/68

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

34/68

Knjiga Srebrenica in the Aftermathof Genocide (Srebrenica nakongenocida) autorica Lare J.Nettelfield i Sarah E. Wagner,

jedna je od sigurno najva`nijihknjiga napisanih od 1995. godine jer

pokazuje kako zlo~in poput onog koji supo~inile snage predvo|ene RatkomMladi}em ostavlja duboke posljedice naljude, ali i ~itavo dru{tvo. Nettelfield iWagner su zajedno provele oko 15 godinaistraùju}i u Bosni, odnosno Srebrenici.Obje su u na{u zemlju do{le neposrednonakon rata, te su jedan period provele ìve}i

na potezu izme|u Srebrenice, Sarajeva iTuzle.Svoja iskustva, poznanstva, ono {to su

doìvjele i kako su se osje}ale u~estvuju}i uMar{u mira, odlaze}i na dènaze uSrebrenicu, u kontaktima sa preìvjelim,autorice stavljaju u kontekst situacije uBiH, posmatraju}i kako tako ekstremnaiskustva postaju dio svakodnevnice udru{tvu nakon genocida, oblikuju ga i

proizvode intervencije koje mijenjaju tokdoga|aja.

RAT KOJI JE OBILJE@IO GENERACIJERat u BiH de{avao se kada su Lara iSarah bile studentice. Mislim da ne}u pret-jerati ako kaèm da su ratovi koji su dovelido raspada Jugoslavije (i posebno rat uBosni) bili ratovi na{e generacije, kaèLara.

Izvje{taji o tim ratovima su bili naprvim stranama New York Timesa, kojisam ~itala kao studentica UniverzitetaCalifornia, Berkley. Zavr{ila sam studije u

trenutku pada Srebrenice. Postojala je frus-tracija na kampusu - koji ima veliki pro-gram za slavistiku - a zbog nedostatnogodgovora Zapada. Prvi put sam do{la uBosnu i Hercegovinu u ljeto 1998. godine.Bilo je to interesantno vrijeme, na hiljadenestrpljivih stranaca koji su pristizali i odkojih su svi èljeli da Bosna

profunkcioni{e. Glavna sarajevska ulicaFerhadija je nave~er opet bila korzo.Postojao je neki optimizam u zraku.

Godine 2002., norve{ka reìserka MariaFuglevaag Warsinski me je upoznala sa~lanicama udruènja Majke enklavaSrebrenica i @epa - Sabahetom Fejzi},Munirom Suba{i}, Kadom Hoti} i Zumrom[ehomerovi}. Majke su bile voljne daobja{njavaju svoju borbu za pravdu svima,uklju~uju}i i mene. Zna~ajnu pomo}

pruìli su mi Dino Abazovi}, Sa{aMadacki, Hariz Halilovi} i Igor [tiks.Lara i Sarah su se upoznale u Tuzli

2003. godine kao stipendistice Fulbright-Hays dok smo izu~avale specifi~ne naporeuloène u postratnom periodu. Obje ve}imaju po jednu knjigu o BiH, Lara o utjeca-

ju i odnosu u Bosni prema MKSJ, a Sarah o

naporima uloènim na identifikaciji Srebre-ni~ana pomo}u DNK tehnologije.

Za{to ste se u svom istraìvanjufokusirale na Srebrenicu?SARAH: Kao nau~nice poku{ale smorazumjeti dru{tveni i politi~ki ìvot ljudi i

Srebrenice. U tom smislu, odvojeno i zajeno, smo se trudile da razumijemo na~ine nkoji se ljudi, dru{tvo i politike poku{avaj


SREBRENICADvije amerike naunice - LARA J. NETTELFIELD, politologinja, i SARAH

WAGNER, antropologinja, nakon godina ivota i istraivanja u BiH napisale suknjigu koja sigurno spada u jednu od najznaajnijih do sada napisanih o ivotima

ljudi koji su preivjeli ili na bilo koji nain pogoeni genocidom u Srebrenici.Naa novinarka predstavlja knjigu i donosi razgovor sa ove dvije autorice

POLITIKA GENOCIDAI DALJE JE NA DJELU

Od politike genocida jedino jeopasnija permanentna kampanja

njegovog negiranja

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

SREBRENICAWagner i Nettelfield smatraju da jeSrebrenica bitna svima kojima je stalodo ljudskog ìvota kao ljudskog prava

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

35/68

ponovo izgraditi pojedina~ne ìvote, zajed-nice, i zemlju nakon takvog nasilja. Ali svedok se nisam vratila u region, 2003. godinei po~ele etnografsko istraìvanje u podru~juPodrinja, posebno Srebrenice, nisam osjeti-la punu snagu genocida, masovnih grobnicai pri~a o nestalim. Hajra ]ati} i NuraBegovi} su mi jako pomogle, uvele me usvoje domove i predstavile ~lanicamaUdruènja @ene Srebrenice. Zahvalna sam i

osoblju ICMP u Tuzli i Sarajevu zasrda~nost i pomo} da shvatim kompliko-vani proces identifikacije nestalih.

POLITIKA GENOCIDA JO[ TRAJE Za{to je Srebrenica i dalje va`naljudima koji su daleko od regiona? Za{to jebitna akademskoj zajednici, a za{tome|unarodnoj, ili sistemu me|unarodnepravde?SARAH: Srebrenica je bitna svima

kojima je stalo do prava na ìvot kao

osnovnog ljudskog prava. Puno se togamoè nau~iti iz gre{aka i nedjelovanjatamo. Ali, puno se moè u~iti i od ljudi idràva koji su poku{ale umanjiti korozivniefekat svega. Zbog toga poku{avamo osvi-

jetliti brojne forme nanesene {tete koje sudugotrajne i doti~u se ne samo sveop}e

politike u regionu, nego i svakodnevnihìvota ljudi koji su preìvjeli taj zlo~in,uklju~uju}i i one koji su u dijaspori.LARA: Kao pojedinci, i kao dru{tvaformirana oko dràva, trebamo se odreditikako se odnositi prema onima kojima ne{totreba. U Srebrenici mi - kolektivno mi -smo pali i taj neuspjeh zahtijeva analize.

Nau~nici èle razumjeti za{to ljudi ~ine zlo,i nakon {to ga po~ine, {ta onda? Ako seosvrnemo na rad Dennisa Gratza o elitociduu Bosni, naprimjer, vidimo kako dugotrajniefekti genecida uti~u na generacije.

Uz to, ono {to se desilo nije bilo takodavno niti je to pro{lost. Politika genocida

se jo{ uvijek odvija. Dotakla je ~ak ameri~kdru{tvo. Dva poglavlja knjige govore tome. Jedno govori o dijaspori i naporimkoje ulaù da obiljeè genocid, dok istovrmeno poku{avaju biti dio nove zajednice. drugom ukazujemo da je raseljenje donijegenocid u SAD. Neki ljudi su lagali na imgracionim formularima o vojnoj slu`bi VRS, i u mnogim slu~ajevima to zna~i dìve u SAD-u uz `rtve genocida. Godin

2002., imigracioni ured je traìo od MKSlistu vojnika VRS u Srebrenici 1995. godini tu su na{li oko 150 imena ljudi koji stvrdili da nisu bili u vojsci u to vrijeme. To rezultiralo istragama u cijeloj zemlji, civnim i kriminalnim procesima, i u nekislu~ajevima deportacijama.

Napisali ste, ili primijetili tokoboravka u BiH, kako ovdje vrijeme proti~druga~ije nakon genocida. Moète li nam pojasniti?


@IVOT NAKON GENOCID

7/22/2019 Slobodna Bosna 06.02.2014

36/68

SARAH: To zna~i da je vrijeme -pro{lo, sada{nje, budu}e - inherentno rela-tivno i odre|uje ga dru{tvo. Preìvjelimavrijeme moè da se ispreplete, i sada{njostmogu ìvjeti uz teret pro{losti. Genocid }e

biti sa njima do posljednjeg daha. Za one udijaspori, koji posje}uju ku}u, vrijememoè imati potpuno druga~ije konture. Onise vra}aju i pronalaze promijenjena sela, alislike rata su fiksirane u njihovoj dru{tvenojmemoriji na na~in koji je prili~no druga~ijinego za osobu koja se vratila.LARA: Tako|er, me|unarodna zajedni-ca je opsjednuta vremenom: kada se

povu}i, kada okon~ati davanje ekspertize upojedinim oblastima, i to itekako doti~epreìvjele. Prijateljica u Sarajevu mi jerekla da nije sigurna da li ima vremena da~eka da Bosna profunkcioni{e kao dràva.Koliko je dovoljno dugo da se ona

preispituje? To je bitno pitanje.

POSLJEDICE NEGIRANJA GENOCIDA Pro{irili ste, odnosno na druga~ijina~in nego {to je uobi~ajno, koristili terminintervencija. Pi{ete o intervencijama kojesu se razvile kao ne{to {to dolazi iznutra, alii pod vanjskim utjecajem, te o tome kako sute intervencije oblikovale dru{tvo. Premabosanskom iskustvu, moèmo li govoriti otome kakve intervencije djeluju?SARAH:Na{a namjera je da pokaèmo

me|usobne veze i ovisnosti o razli~itimmodelima intervencije. Ne postoji jednaidealna forma - to nije povratak, ili memo-rijali, ili su|enja; prije bi se moglo re}i danajvi{e uticaja ima intervencija koja u sebisadrì razli~ite modele kojima je cilj daumanje naneseno zlo, na svim nivoima.Takva vrsta intervencije zahtijevauklju~enost onih koji su dotaknutizlo~inima; oni moraju imati pravo glasa.LARA: Da, èlim naglasiti ovo {toSarah govori. @eljeli smo ilustrirati da zarazumijevanje razloga za{to jedna vrstaintervencije uspijeva ili ne zavisi o mnogo~emu. Tako|er, kada govorimo o interven-ciji, ljudi obi~no misle o vojnoj ili su|enji-ma, {to su veliki napori koji uklju~uju puno

izvr{ilaca. U knjizi nagla{avamo kako sunapori lokalnih civilnih dru{tava, naporikoji dolaze sa terena - kao recimo inicijati-va za specijalni status Srebrenice - va`neforme intervencije koje moraju biti anal-izirane. Pri tome, intervencije prave i oni samanje dobrim namjerama - recimo oni kojinegiraju zlo~ine, a oni imaju naraspolaganjnu ista oru|a - sudove, medijeitd., i ~esto ih koriste kao kontraofanzivu.

Vaàn dio u knjizi posve}ujete negi-ranju zlo~ina. Pokazujete da je pa`ljivoosmi{ljena propaganda negiranja ustvaridjelotvorna. Mo`da je kasno, ali da li se

bilo {ta moglo uraditi da se sprije~e efektite propagande? Da li je, recimo,me|unarodna zajednica mogla u~initi vi{e?LARA: Jedno od najzna~ajnijih otkri}aovdje je da to negiranje dio zlo~ina genoci-da. Strategija se pojavila dok se genocidrazvijao i mijenjao svoj tok tokom rata, a uzavisnosti od politi~ke situacije i procjene o

potrebi da se ona uklju~i. Sociolog StanleyCohen pi{e o fazama negiranja (otvorenoodricanje, diskreditacija, preimenovanje i,

na kraju, opravdavanje) i osjetile smo da jeto koristan okvir za razumijevanjeSrebrenice.

Naravno da je me|unarodna zajednicamogla uraditi vi{e. Nije bilo politi~kogapetita neposredno nakon rata zbog kli-mavih kompromisa koji su satkani uDaytonu. Neki javni naporu su sankcioni-sani n

Slobodna Bosna 06.02.2014

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 06.02.2014