Slobodna Bosna 28.03.2013

www.slobodna-bosna.ba

DOSJE SB: TUZLANSKE VEHABIJE, NASILNICI I REKETA[I

Omot-2:CRNA.qxd 26.3.2013 17:55 Page 78

NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE “Bosnalijek” prelazi u ruke ruskihtrgovaca?

Trgova~ka ku}a „Imfarm“ iz Rusijeposredstvom investicijskog fonda “HadenSA“ kupila blizu 30 posto dionicaBosnalijeka i otvorila put za preuzimanjenajve}e farmaceutske kompanije u BiH,~ija je trenutna trì{na vrijednost ~etiri putave}a od ruske investicije

TAJNA “ÊNGI]EVOGPISMA” Ko je naredio etni~ko ~i{}enjeBo{njaka

BO@IDAR VUÛREVI], ratni na~elnikTrebinja, tokom svjedo~enja na su|enjuRADOVANU KARAD@I]U govorio je otajanstvenom pismu Hasana êngi}a ukojem je ovaj ratni logisti~ar SDA naredioda se muslimani po~etkom 1993. godine“tiho i oprezno, ali hrabro i organizovano”isele iz Trebinja, nakon ~ega su imop{tinske vlasti obezbijedile autobuse ipratnju do granice; isto pismo koristila je(neuspje{no) i odbrana SLOBODANAMILO[EVI]A

D@IHAD HALAL REKETA[A Pozadina pucnjave u Tuzli

U pro{lotjednom revolvera{kom obra~unutuzlanskih kriminalaca bjegunac BERIZKABILOVI], koji je prije nekoliko danaiza{ao iz zatvora, pucao je pred brojnimsvjedocima na AMMARA ADROVI]A,Sarajliju s adresom stanovanja u Tuzli; dokpolicija MUP-a Tuzlanskog kantona jo{uvijek traga za odbjeglim Kabilovi}em,“SB“ otkriva kako je njegova `rtva Adrovi}jedan od najodanijih sljedbenika

samozvanog vehabijskog {ejha iz GornjeMao~e NUSRETA IMAMOVI]A, koji jezbog kriminalnih poslova prije dvije godinejedva izvukao ìvu glavu u sukobu sNASEROM KELMENDIJEM

NA TREBEVI]U @IÂRAOd poklona glava boli

@i~ara koju je Sarajevu donirala {vajcarskaop}ina Grächen ne ispunjava sigurnosnestandarde Evropske unije, a dopremljenaje bez njenog najvrednijeg dijela -elektronike za upravljanje. Za njenopostavljanje, rje{avanje imovinsko-pravnihodnosa i prilago|avanje donirane opremetrasi, Gradu Sarajevu treba 6,7 milionaeura!

@ENE DIKTATORAMira Markovi}

Nedavno je objavljen drugi dio vrlopopularne knjige francuskepovjesni~arke i novinarke DianeDucret “@ENE DIKTATORA”. U dru-gom nastavku ona je pisala o supruga-ma Sadama Huseina, Homeinija,

Castra, KimaJong-ila,Gaddafija iIdija AminaDade, a jednopoglavlje jeposve}eno iMiri Markovi},supruzi srp-skog diktatoraSlobodanaMilo{evi}a

PROPITIVANJE STVARNIH VRIJEDNOSTIProtiv tiranije slobodnog trì{ta

Otac i sin ROBERT i EDWARDSKIDELSKY, jedan ekonomista a drugifilozof, udruìli su snage i u knjizi “Koliko jedosta?“ ponudili odgovor na pitanje {ta bito bio dobar ìvot: ova dvojica Britanacaobja{njavaju bez kojih stvari zaista nemoèmo, te upozoravaju kako su namizmi{ljene potrebe zavladale ìvotom iu~inile da zarad njihovog zadovoljavanjaradimo vi{e nego ikad

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA 3

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]

Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Danka SAVI],

Mirha DEDI], Nedim HASI],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]

DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor: Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja: Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija: Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895

Adresa: êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila uMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednimbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

SADR@AJ www.slobodna-bosna.ba

12

16

24

66

28

62

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 28.3.2013 1:00

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.4

ALAIN (O)PROSTI

Sud utvrdio da je Kasema]atovi} odgovorna zasaobra}ajku ukojoj je uni{tenskupocjenislu`beni terenacToyotaIako se u federalnom Ministarstvuturizma i okoli{a ~inilo sve da se zata{kaslu~aj Kaseme ]atovi}, sekretara ovogministarstva, u tome se nije uspjelo.Naime, sarajevski je Op}inski sud ovihdana donio presudu po kojoj je Kasema]atovi} kriva jer je uni{tila slu`beniautomobil Toyota RAV 4 u saobra}ajnojnezgodi u blizini svoje vikendice u okoliciSarajeva. Sud je presudio da jeautomobil bio tehni~ki ispravan i da je]atovi}ka isklju~ivi krivac za nezgodu ukojoj je prouzro~ila {tetu na automobiluod 58 hiljada maraka. Podsjetimo,]atovi}ka, poznata jo{ iz afere prodajeEnergopetrola konzorciju Ina-Mol, beznaloga za slu`beni put i bez znanjaministrice Branke \uri}, uzela Toyotu,slu`beni terenac Ministarstva, i odvezlase na svoju vikendicu u okolicu Sarajeva.Federalni premijer Nermin Nik{i}, iakoje to nekoliko puta najavljivao, nikada nijesankcionirao ]atovi}ku. U oktobru 2011.godine Vlada FBiH je na licitaciji prodalasvoja 23 slu`bena automobila. Me|uprodatim automobilima je bila i]atovi}kina Toyota. Po~etna vrijednostbila je procijenjena na {est hiljadamaraka, a prodata je za tri hiljade vi{e.Nije je sankcionirala niti ministrica \uri}iako je to trebala uraditi, posebice nakonnalaza vje{taka saobra}ajne struke kojije utvrdio kako je slupani terenac biopotpuno ispravan, iako je ]atovi} tvrdilasuprotno. No, kako nezvani~nosaznajemo, ovo nije jedina nepravilnost uradu ministrice \uri} koja, kako tvrdeizvori SB, vi{e vremena provodi putuju}ipo svijetu i obilaze}i razne sajmove, iako

Ministarstvo vanjskih poslova BiHobja vilo je pro{log tjedna javni poziv zaprijavu kandidata u Europsku komisiju zademokraciju putem prava, u {iroj javnostipoznatiju kao Venecijansku komisiju. Pozivje objavljen u dnevnim novinama, mjesecdana nakon {to su ~lanovi Predsjedni{tvaBiH donijeli odluku o postupku kandi -diranja i imenovanja predstavnika na{ezemlje u me|unarodnim organiza cijama iinstitucijama. Tako bi BiH, sa sedam godinazaka{njenja, kona~no trebala dobitipunopravnog predstavnika u Venecijanskojkomisiji, jer je dosada{njem ~lanu ]]azimuSadikovi}u mandat istekao u aprilu 2006.Kako se, me|utim, ~lanovi Predsjedni{tvaBiH nisu mogli usuglasiti oko izboranjegovog nasljednika, profesoru Sadiko -vi}u je produèn mandat, ali bez pravaglasa na sastancima.

“BiH je jedina dràva ~lanica Vene -cijanske komisije koja jo{ uvijek nijeimenovala ~lana koji }e u~estvovati u raduKomisije, unato~ ~injenici da je pristupila u~lanstvo jo{ 24. 4. 2002. Ovo je posebnoiznena|uju}e imaju}i u vidu da je Vene -cijanska komisija imala zna~ajnu ulogu uva{oj zemlji“, upozorio je bh. vlasti jo{prije {est godina direktor Venecijanskekomisije GGianni Buquicchio, ali bez ikakvihrezultata. No, valja napomenuti kako jeKomisija za kadrovska pitanja Vije}aministara BiH u junu 2004. utvrdilaprijedlog kandidata, prema kojem je zastalnog ~lana Venecijanske komisije predlo -èn AAhmed @ili}, odvjetnik iz Sarajeva, a zanjegovog zamjenika ZZoran Paji}, profesorme|unarodnog prava i u to vrijeme vrloutjecajan savjetnik u OHR-u. I mada jetada{nji predsjedavaju}i Vije}a ministaraAdnan Terzi} listu s imenima dvojicekandidata na vrijeme proslijedio Predsje d -ni{tvu BiH, ~lan Venecijanske komisije nido danas nije izabran, ponajvi{e zahva -ljuju}i lobiranju Zorana Paji}a. Paji} je,naime, najprije uspio isposlovati podr{kubiv{eg srpskog ~lana Predsjed ni{tva BiHBorislava Paravca, koji je osporavao izbornjegovog najozbiljnijeg protukandidata

Ahmeda @ili}a. Nakon imenovanja novih~lanova Predsjedni{tva (u novembru2006.), profesor je Paji}, premda ve} godi-n a ma uop}e ne ìvi u BiH, na{ao novogpoliti~kog saveznika - HHarisa Silajdì}a.Paji}eva je supruga, naime, blià Silaj -dì}eva ro|aka, {to je o~ito bilo presudnoda nekada{nji bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tvapune ~etiri godine nije prijedlog kandidataza Venecijansku komisiju stavio na dnevnired. Javni poziv koji je, nakon odlukeaktualnih ~lanova Predsjedni{tva BiHraspisalo Ministarstvo vanjskih poslova, bit}e otvoren do 1. aprila, kada }e biti poznataimena novih kandidata. No, ve} sespekulira kako }e se novi predstavnik BiH uVenecijanskoj komisiji ponovno biratiizme|u Ahmeda @ili}a i Zorana Paji}a, ali idoskora{nje sutkinje Europskog suda zaljudska prava u Strasbourgu LLjiljaneMijovi}, koju navodno proteìra srpski ~lanPredsjedni{tva NNeboj{a Radmanovi}.

(S. Mijatovi})

Sa sedam godinazakašnjenja raspisan

konkurs za izbor bh. članaVenecijanske komisije

ZA[TO TONE VENECIJA

MINI MARKET

VJEÎTI KANDIDATIako ve} godinama ne ìvi u BiH, profesorZoran Paji} ne odustaje od kandidature za~lana Venecijanske komisije

Foto: Milutin Stoj~evi}

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.3.2013 1:15

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


ne govori niti jedan strani jezik, nego usvom kabinetu. Navodno je ministrica\uri} na{la i na~in kako da isplati pla}usvom zetu Josipu, kojeg je zaposlila kaoslu`benog voza~a. Zet koji radi pougovoru o djelu krajem svake radnesedmice vozi ministricu ku}i u Br~ko pamu se pla}a ispla}uje iz sredstava koje jeodvojila Svjetska banka za rje{avanjeproblema zaga|enja zraka u Zenici!

(N.H.)

PLETI KOTAC KAO OTAC

Biv{i policajci Jozo Jozi} i MilenkoTepav~evi} svojim k}erimaobezbjediliposao u SIPA-i Dosada{nju glasnogovornicu Dràvneagencije za istrage i za{titu (SIPA)@eljku Kujundìja zamijenila jepolicijska slu`benica Kristina Jozi},k}erka mnogo poznatijeg oca JozeJozi}a, dugogodi {njegvisokopozicioniranog du`nosnikaSlu`be dràvne bezbjednosti, a kasnijeAID-a. Kako nam je slu`beno potvr|enou SIPA-i, Kujundì}eva }e i dalje (nakondisciplinskog postupka) raditi kao vi{istru~ni suradnik za odnose s javno{}u,ali }e za kontakte s novinarima bitizaduèna policijska slu`benica Jozi}.Odluka da se Kristina Jozi} imenuje zaglasnogov ornicu SIPA-e pravdana jenavodnim rizikom koje nose policijskeaktivnosti (?), zbog ~ega }e s medijimakomunicirati obu~ena policajka a nenovinarka. Mlada Kristina Jozi} nije,me|utim, i jedina inspektorica koja jenastavila policijsku tradiciju u obitelji. USIPA-i je posao na{la i k}erka MilenkaTepav~evi}a, biv{eg na~elnika Odjelaza obezbje|enje lica i objekata.Tepav~evi} je, podsjetimo, suspendiran2007., nakon {to je Tuìte ljstvo BiHzvani~no potvrdilo da se protiv njegavodi istraga za ratne zlo~ine, zbogsumnje da je odgovoran za ubojstvo 37civila iz Kasindolske ulice u Sarajevu.

(S.M.)

MINI MARKET

Izabran gradonačelnik Komšić umjesto Behmena

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 28.3.2013 1:15

Jo{ se nijedna politi~ka stranka u Federaciji Bosne iHercegovine nije odredila, javno o~itovala nasprampresude Raspravnog vije}a ha{kog suda koja je izre~ena

Mi}i Stani{i}u, prvom {efu policije bosanskih Srba, iStojanu @upljaninu, biv{em na~elniku Centra Slu`bibezbjednosti Banja Luke, koji su osu|eni na po dvadesetdvije godine zatvora. Stani{i} i @upljanin, kako je saop}iopredsjedavaju}i (tro~lanog, jednoglasnog) Raspravnogvije}a BBurton Hall, krivi su jer su bili pripadnici “udruènogzlo~ina~kog poduhvata“ ~iji je cilj bio stvaranje VelikeSrbije. Rad Tribunala u Haagu je, op}enito, postaonezanimljiva politi~ko-medijska gra |a/materija.

“Na osnovu brojnih izjava, koje su vo|e bosanskihSrba davale u to vrijeme“, glasi saètak sudske presudekojeg je pro~itao sudac Hall, ““Vije}e je zaklju~ilo da jecilj ovih radnji bilo uspostavljanje srpske dràve, {to jemogu}e etni~ki ~i{}e, uklanjanjem bosanskih Muslimanai bosanskih Hrvata. Vije}e je, prema tome, uvjereno, vanrazumne sumnje, da je najkasnije 4.oktobra/listopada1991. godine stvoren zajedni~ki plan“.

Koga je briga unutar (federalnog) politi~kog-strana~kogklijentelisti~kog establi{menta, konfronti ranog, zakrvlje -nog, “pragmati~nog“, pohlepnog, vlastol jubivog, ogrezlog ukriminalu, plja~ki, nepotisti~ki-autis ti~nog, za presuduTribunala u Haagu?! U normalnom, ili pribli`no zrelom,odgovornom dru{tvu u kojem ne vlada logika, odnosnoinercija, okrutne dnevne pragme, politi~ke oligarhije,osobito one sa nacionalnim atributima, posljednja bi ha{kapresuda bila predmet najva`nije i najozbiljnije elaboracije;bila bi prvorazredni “vitalni nacionalni interes“. Potpuno jeirelevantna visina kazne srpskim policajcima Stani{i}u i@upljaninu (koja je, uzgred, neprimjereno mala, niska i udrugostupanjskoj presudi te{ko odrìva), kapitalna jekvalifikacija krivi ~nog djela koje su po~inili @upljanin iStani{i} od strane Raspravnog vije}a Tribunala, jednoglasnai nesporna: Bosnu i Hercegovinu je razorio i zlo~ine koji suse u njoj de{avali generirao “udruèni zlo~ina~ki poduhvat“.Motiviran sa ciljem “uklanjanja bosanskih Muslimana ibosanskih Hrvata“, plan koji je “stvoren najkasnije 4.okto -bra/listopada 1991.godine“, sa ciljem “uspos tavljanjasrpske dràve“.

êtvrtoga je oktobra 1991. godine, naime, formiranaSkup{tina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, {to je,“van svake razumne sumnje“, prema nalazima ha{kogPretresnog vije}a, predstavljalo po~etak planskog,osmi{ljenog, vanparlamentarnog sinhroniziranog krvop r -oli}a sa ciljem stvaranja “srpske dràve“. Dakle, nijetome kumovao “referendum“ na kojem su “dva narodapreglasali tre}i“, nipo{to tome nije presudilo ubistvosrpskog svata na Ba{~ar{iji - sve je to zlo krenulo mnogo,mnogo ranije i organiziranije...

Kraji{nik, Prijedor~anin, SSatko Mujagi}, `rtva,svjedok pogroma, logora, zlo~ina, tortura, nepojmljivihponiènja u logorima u pribranom, razboritom, odgo -vornom komentaru presude Stani{i}u i @upljaninu naFederalnoj televiziji (pro)komentirao je presudu Stani{i}ui @upljaninu: parafraziram: “@rtve ne}e biti zadovoljnevisinom kazne, ali ova presuda je zna~ajna jer jedefinirala su{tinu rata... i treba je uvrstiti u ud`benike dabi djeca u znala za{to je glupo navijati za Gr~ku, a ne zaBosnu i Hercegovinu“. Istovremeno je na nekoj drugoj

televiziji AAmir Ahmi}, bo{nja~ki oficir za vezu saHaagom bez fiksiranog mandata, ne{to oficijelno (u imekoga?) brbljao. Predratni i ratni niskoplafonirani policajaciz Doboja, sve dok kasnije nije promoviran u najtajnijegtajnog agenta bo{nja~kog paraobavje{tajnog podzemlja(AID), koji 15 godina, sa kompletnom familijom, uHaagu krv pije budètu BiH, “izrazio je nezadovoljstvopresudom Stani{i}u i @upljaninu“.

Savr{eno je, tehni~ki besprijekorno, pravno-pedantno,proc eduralno-nepogre{ivo, a dalekose`no, su{tinskipogubno, Stranka demokratske akcije odigralaposljednjih godinu dana parl amentarnu rolu na temu“vitalnog nacionalnog interesa“. Osiguran je, poredostalih pravnih marifetluka, dovoljan broj bo{nja~kihglasova u Domu naroda (dvanaest, valjda) da se izbor[ahbaza Dìhanovi}a za sudiju Ustavnog suda Federacijeospori, kvalificiranom ve}inom, kao stvar od “vitalnognacionalnog interesa“. A radi se, u osnovi, o kupovinidragocjenog vremena, prolongiranju, odugovla~enju,iscrpljivanju sa ciljem da se “kroz zakonom propisanuproceduru“ legalizira bezakonja.


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Koga je briga unutar (federalnog) političkog-stranačkog klijentelističkog establišmenta, konfronti ranog, zakrvljenog, “pragmatičnog“, pohlepnog, vlastol jubivog, ogrezlog u kriminalu,pljački, nepotistički-autis tičnog, za presudu Tribunala u Haagu?!

VITALNI NACIONALNI INTERESII OP]ENARODNI MORTALITET Pi{e: SENAD AVDI]

Kako su [ahbaz D ihanovi}, Borjana Kri{to... postali vitalni “nacionalni intere

Iluzije:Iluzije.qxd 28.3.2013 3:43

Ko je provjeravao valjanost ratnih uredbi “sa zakonskomsnagom“ kojima su se od ~ibuka, familijarno, jaranski, strana~ki...imenovale bh, diplomate; ko je bendao, uvaàvao javnost? (“Nijese moglo, takvo je vrijeme bilo, ratno, navrat-nanos se praviladràva). Koji je “vitalni nacionalni interes“ ispunjen kad je ta ista“temeljna“ stranka poslala Dìhanovi}a, “efikasnog ~inovnika“,marljivog, bezbojnog, ali lojalnog, bez dana staà u diplomatskojstruci, za konzula u, u tom trenutku, najva`nijem diplomatsko-konzularnom punktu: u Frankfurtu? Preoprezan je i preinteligentan

Dìhanovi} da bi ikome dao bh. papire, dràvljanstvo, paso{... bezdràvotvornog i za{titni~kog miga-i{areta “odozgor“.

Kada se prije desetak godina, ozbiljno i temeljito, ali nakratko,zahvatila “oblast“ nezakonito dodijeljenih dràvljanstavastranim dràvljanima, uglavnom afro-azijskog podrijetla,

identificirani du`nosnici (njih 20-30) koji su “po~inili djelo-zloupotrebe poloàja, prekora~enja ovla{tenja“ (me|u njima[ahbaz Dìhanovi}, SSamir Rizvo, Enes Bezdrob, MirsadSrebrenikovi} etc, etc...), Federalno tuìteljstvo je konstatiralo da takrivi~na djela (tuìtelj je i dan-danas isti, ZZdravko Kneèvi}) nemogu i}i u “zastaru“ sve dok su posljedice tih krivi~nih djela(izdavanje fiktivnih dràvljanstava, paso{a..) aktivne, ìve i povlast optere}uju}e.

SDA je najavila da }e smjenu starog i izbor novog Upravnogodbora Federalne televizije, koje mjesecima priprema nova federalnaparlamentarna ve}ina (Lagumdìja, Radon~i}), zaustavitipozivanjem na vitalni nacionalni interes. Nema u ovom trenutkuvitalnijeg bo{nja~kog medijskog interesa nego da u upravlja~kojstrukturi federalnog javnog servisa ostanu prekaljeni, potvr|eniborci za nacionalnu stvar, GGoran Samardì}, Radenko Udovi~i} i jo{nekakav SSoldo, valjda se tako zove tre}i konstitutivni nebo{njak.

Institut “vitalnog nacionalnog interesa“ za kojim svakomalo poseù politi~ke elite, pretvorio se, odnosnoinstrumentaliziran je u karikaturalnu nakazu koja jedinu svrhuima u o~uvanju ili promjeni vlasti. Nije vitalni hrvatskinacionalni interes (nepr a vomo}na p r e suda , i s t i na )ustanovljen presudom u Haagu, istinom prema kojoj jebarem stotinu-dvjesto tisu}a Hrvata protjerano (a veliki broj ilikvidiran) u zlo~ina~kom projektu stvaranja Velike Srbije naprostoru Bosanske krajine i Posavine; ba{ briga za to DDragana

Čovi}a, Boù Ljubi}a i svekolike “pragmati~ne“ LLijanovi}e,“neoptere}ene ratnom pro{lo{}u“; samo da im je BBorjanu Kri{toturiti umjesto @@eljka Kom{i}a u Predsjedni{tvu BiH, sve bi setisu}ljetne patnje, golgote, kri`ni putevi ispravili, ajednakopravnost trajno popravila, poplo~ala...

Ne znam je li PPe|a Kojovi}, dovode}i stvar do apsurda, htionapraviti {egu, ali i ukoliko nije, uspio je, kada je pozivaju}ise na vitalni “nacionalni interes“ apelirao na “klub hrvatskih

zastupnika“ u Kantonalnoj skup{tini Sarajeva da se pridruì klubusrpskih poslanika u zajedni~kom protivljenju predloènombudètu. Klub hrvatskih zastupnika u Skup{tini Kantona Sarajevoima samo jednog ~lana - IIvana Brigi}a. Da je brojniji, bio bi tokrupan izazov za “vitalne bo{nja~ke interese“, da je ne{to manji, ilineznatno ve}i, “vitalni nacionalni interesi Hrvata“ u Sarajevu ne bikonvenirali ni Stranci demokratske akcije niti Hrvatskimdemokratskim zajednicama... U Tuzlanskom kantonu SDP isatelitske stranke ne daju vlast SDA-ovoj novouspostavljenoj,mukotrpno ste~enoj parlamentarnoj ve}ini zbog povrede “vitalnihnacionalnih interesa“.

Ovo, priznajte, ni svemogu}i [ahbaz ne moè rije{iti; ~ak i dabude izabran u Ustavni sud Federacije... �


NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

teresi“, a ha{ka presuda Stani{i}u i @upljaninu ratnohu{ka~ko prizivanje “aveti pro{losti“?

KO SU PRIJATELJI NARODAPosljednja sjednica natpolovi~ne Vlade Federacije nakon izlaska SDP-ovih ministara



ÊTVRTAK, 21. MARTU dnevniku Federalne televizije SDP-

ov zastupnik u federalnom ParlamentuSENAHID [AKOVI] kaè kako je nakondana{nje sjednice Doma naroda ParlamentaFederacije stanje u Federaciji “status kva“.U prvi mah pomislim da nisam dobro ~uo,uti{am kafanu, i razgovijetno ~ujem jo{nekoliko puta iz parlamentarnih [akovi -}evi} usta: “status kva“, pa, opet, “statuskva“. “Je li i{ta vi{e nau~ila pa~urlija tanego {to je prije znala: “kva, kva, kva“?!

PETAK, 22. MARTSrbija je ve~eras najprije izgubila od

Hrvatske, potom su Makedonci u Skopljuporaèni od Belgije, a onda je Bosna iHercegovina nemilosrdno pregazila Gr~ku.“Ovo me podsjetilo na sjajnu makedonskupredratnu grupu Padot na Vizantija“,

smje{ka se prijatelj, muzi~ar. A mene, opet,na lu|a~ki brazilski heavy trash metal bandSEPULTURU!

SUBOTA, 23. MARTHelsin{ki odbor za ljudska prava BiH na

dana{njoj Skup{tini izabrao je glanc novogpredsjednika - SR\ANA DIZDAREVI]A.On je naslijedio VERU JOVANOVI] kojaje o~ito tu bila “slu~ajna prolaznica“,zadràla se svega dvije godine ne ~elnojfunkciji. [to je ni{ta u pore|enju sa {esnaestgodina koliko joj je prethodio Dizdarevi}.Skup{tina je odmah promijenila statut iproduljila mandat - Sr|an Dizdarevi} }e bitipredsjednik jo{ ~etiri godine, dakle ukupnodvadeset godina }e nakupiti na toj du`nosti.

Novi-stari predsjednik najavio je da }eubudu}e Helsin{ki odbor okupljati mla|eljude, “izme|u 30 i 35 godina“. Zna~i da bi,po svemu sude}i, uvede li se taj generacijskistandard i kriterij, Sr|ana kroz ~etiri godinemogao naslijediti, recimo, mladi i

ambiciozni ~lan uèg {taba Helsin{kogodbora - VLATKO DOLO ČEK...

NEDJELJA, 24. MARTAgencija za istrage i za{titu (SIPA) ovih

dana hapsi organiziranu grupu carinika kojaje u Bosnu i Hercegovinu pro{vercovalaskoro 150 {lepera, ili tri miliona kilogramatona sirove kafe.

Prije 30-ak godina moj prijatelj (nijenaàlost vi{e me|u ìvima) poku{ao jene{to “vrtiti“, nasitno muljati sa tonom-dvije kafe i zbog toga odrobijao 3-4 dugegodine. Mater mu stalno zadirkivalakom{inica, zlurado i otrovno, a mati,bistroumna Hercegovka, joj odbrusi:“Hajd’, bogati, bolje je da zbog kafe leì uFo~i nego da ko onaj tvoj mla|i sin zbog{e}era leì u bolnici.“

PONEDJELJAK, 25. MARTNa slovena~koj dràvnoj televiziji sino}

je gostovao URO[ [O[TARIČ, jedan odrijetkih ìvih ~etni~kih vojvoda iz Drugogsvjetskog rata, prvi i posljednji Slovenac satim presti`nim ratnim priznanjem. [o{tari~kaè da od svojih kolega-~etni~kih vojvodanajvi{e cijeni VOJISLAVA [E[ELJA iTOMISLAVA NIKOLI]A.

Danas na jednoj beogradskoj televizijigostuje predsjednik Srbije TomislavNikoli}. Voditeljica ga pita kako se osje}aona inauguraciji novoga Pape u Vatikanubudu}i da je bio recenzent dvije(antikatoli~ke, pogroma{ke) knjige oVatikanu koje je napisao Vojislav [e{elj.“To su knjige o Vatikanu iz pro{lihvremena“, kaè Nikoli} i obja{njava: ““PapaFrancisko dolazi u jedno drugo vreme kadanam je potrebno da Vatikan ne priznavaKosovo.“

Danas se nekoliko u~enika u BanjojLuci sa visoko podignutim srednjim prstomfotografiralo ispred plakata sa likom PapeFranje; zasigurno o Vatikanu u~e po starom([e{eljevom) nastavnom planu i programu,a ne najnovijem (Nikoli}evom)...

UTORAK, 26. MARTZLATKO LAGUMD@IJA, ministar

vanjskih poslova Bosne i Hercegovine,otputovao je na ~elu velike privrednedelegacije u vi{ednevnu posjetu Indiji. Nafotografijama koje stiù iz Indije ne vidimoniti jednog privrednika, na njima jeuglavnom ministar Lagumdìja sa svojimindijskim doma}inima. S izuzetkom jednena kojoj ministar sa suprugom AAminompozira ispred veli~anstvenog svjetskog~uda, Tad` Mahala.

Ko je bolje upu}en, a taj sam, zna da jeAmina svoju karijeru zapo~ela kaopomo}no osoblje u Kamernom teatru 55;zato ne bi trebalo iznenaditi ako umati~nom teatru u dogledno vrijeme

postavi monodramu: JA, TAD@-MAH A -LU[A...

SRIJEDA, 27. MART Dva duga dana me proganjaju i

optere}uju suze EMINE PIVODI], majkepolicajca MUHIDINA PIVODI]A, kojegje posljednjeg dana pro{le godine, naradnom mjestu, u gluho doba no}i, napravdi Boga, svirepo ustrijelio monstrumAnel ]ano. Mu~i, razdire gospo|u Pivodi}{to tuìla{tvo jo{ uvijek, skoro tri mjesecanakon hap{enja nije podiglo optu`nicuprotiv ]ane, do nje stiù razne glasine, ukoje ne èli da vjeruje, kroz suze mepreklinje da joj pomognem, ako ikakoumijem i znam. Obe}avam da ho}u, damoram, ali nemam nijednu ideju kakoslomljenoj èni biti od pomo}i. Jedinoumijem ovako: napisati i apelovati natuìla{tvo da u najkra}em mogu}em rokuoptuè za zlo~in, ako su ve}, a tvrde mi upoliciji da jesu, prikupljeni svi elementi,dokazi, svjedo~enja... i da tako djeli} muke,patnje, o~aja... odagnaju sa du{a njegovematere, ène i djeteta.


SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI


KANTON SARAJEVO

NEKA DANEVELIKOG BLAGDANAU S K R S ASVI KATOLICI BOSNE I HERCEGOVINE PROVEDU U MIRU I SRE]ISA SVOJIM NAJDRA@IMA

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 27.3.2013 21:06 Page 2


SIJEÂNJ U O@UJKU

Premijerka RS-a @eljkaCvijanovi}po~ela masovnusje~uneuspje{nihdirektoradràvnih pre-duze}a u RS-uPrema pouzdanim informacijamaSlobodne Bosne, premijerka RS-a@eljka Cvijanovi} ozbiljno je krenula usje~u neuspje{nih direktora dràvnihpreduze}a i javnih ustanova RS-a. Nanjenom udaru prvi bi se mogao na}iMladen Mili}, direktor PIO RS-a. Osim{to mu se spo~itava sumnjiva diploma,o kojoj je bilo rije~i i na nedavnoj sjedni-ci Skup{tine RS-a, protiv Mili}a se vodivi{e postupaka u bijeljinskom MUP-u iTuìla{tvu. Zaposlio je bez konkursatridesetak radnika u Fond a sebi jeosigurao dodatne pau{ale na osnovu~lanstva u pet upravnih i nadzornihodbora u javnim preduze}ima RS-a! Sa pozicijom direktora mora}e se poz-

draviti i Brano Topi}, prvi ~ovjekKlini~kog centra u Banjoj Luci, ~iji man-jak iznosi preko 50 miliona maraka.Razmatra se i mogu}nost promjene na~elu Elektroprivrede RS-a, ali za sada

MINI MARKET

Po prvi put otkako nogometnareprezentacija BiH igra svoje kvalifik -acijske utakmice u Zenici gotovo svi~lanovi Izvr{nog odbora NS BiH uìvo suiz loè Bilinog polja pratili nastup igra~akoje vodi selektor SSafet Su{i}. Kaèmogotovo svi, jer je od ukupno petnaest~lanova Izvr{nog odbora na stadionu bilo

prisutno njih 14. Jedini kojem je va`nijebilo sa tribina zagreba~kog stadionaMaksimir pratiti kvalifikacijsku utakmicureprezentacija Hrvatske i Srbije, koja jeigrana dva sata prije me~a BiH - Gr~ka,bio je JJosip Bevanda, ~elnik NK [irokiBrijeg i ~lan Izvr{nog odbora NS BiH izZapadnohercegova~kog kantona. (N.H.)

MILA SI NAM TI JEDINA

Josip Bevanda jedini članIzvršnog odbora NSBiH kojinije došao na Bilino poljebodriti reprezentaciju BiH

VUK S VUÎ]EM

Dodikov strah da bi se VukJeremić mogao prikloniti

Aleksandru Vučiću potpunoje utemeljen

@eljka Cvijanovi}

Nakon {to je VVuk Jeremi},predsjednik Generalne skup{tineUN-a, prije dvadesetak danaizba~en iz ~lanstva Demokratskestranke, po~elo je licitiranje onjegovoj politi~koj i strana~kojbudu}nosti. I Jeremi} je u medijs k -im istupima ponavljao da, uprkosfunkciji u UN-u namjerava i ubudu}nosti biti politi~ki aktivan uSrbiji. Iz Srpske napredne stranke(istina, za sada, ne iz samog vrha)Jeremi}u je poru~eno da bi bio “rado vi|en“~lan najja~e srpske politi~ke partije. Mogu}nosttransfera Vuka Jeremi}a u Srpsku naprednustranku nije uznemirila samo politi~ku elitu uSrbiji nego je imala odjeka i unutar vladaju}ihstruktura u Republici Srpskoj. To potvr|ujesusret predsjednika ovog entiteta MMiloradaDodika i premijerke @@eljke Cvijanovi} saJeremi}em koji se, prema na{im izvorima izBeograda, desio prije 15-ak dana u jednombeogradskom restoranu. Isti izvor nam je otkrioi povod za ovaj susret. Dodik, koji ni nakonposljednjih izbora kada su njegovi favoriti(BBoris Tadi} i DS) poraèni, nije odustao od

namjere da se upli}e u politi~keprilike u Srbiji, tokom razgovora jeponudio Jeremi}u financijsku imaterijalnu pomo} u formiranjunjegove budu}e nove stranke.Dodik i Jeremi} su godinama u vi{enego dobrim odnosima. Jeremi} jebio stalni gost na predizbornimskupovima SNSD-a, kao {to jeDodik agitovao za Demokratskustranku uo~i izbora u Srbiji.Dodikov strah da bi se Jeremi}

mogao prikloniti stranci AAleksandra Vu~i}apotpuno je realan i utemeljen, ako se zna da biu brojnim antikorupcijskim istragama koje jepokrenuo potpredsjednik Vlade Srbije mogaobiti obuhva}en predsjednik RS-a i njegoviposlovni partneri iz Srbije i RS-a. U Beogradusu se ovih dana, nakon {to su hrvatski carinicina granici oduzeli 450 hiljada eura SSlobodanuStankovi}u, Dodikovom prijatelju i poslovnomfavoritu, otvorile brojne spekulacije. Premajednoj od njih, Stankovi} je tim novcemnamjeravao ispuniti Dodikovo obe}anje VukuJeremi}u da }e finansijski pomo}i osnivanjenjegove stranke!? (S. A.)

Vuk Jeremi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.3.2013 1:48

PRO ET CONTRA


nije poznato ko bi mogao zamijenitiBranislavu Mileki}, koja tako|er nije“poloìla ispit”. Na{ izvor iz Vlade RS-a tvrdi da }edirektorsku fotelju sasvim sigurnonapustiti direktori RITE Gacko i RITEUgljevik. Antu Gaji}a, direktora RITEUgljevik, najvjerovatnije }e zamijeniti@iko Kruni}, dugogodi{nji v.d. pred-sjednik Izborne komisije u Bijeljini.

(M.D.)

PREPLA]ENI NERAD

Najpla}eniji parlamentarci uBiH, Nermina]emalovi},Drago Kalabi} iMato Frani~evi},otputovali napetodnevniodmor uEkvadorNa petodnevnoj sesijiInterparlamentarne unije koja }e seodràti u Ekadoru, Parlament BiH predstavljat }e tro~lana delegacija:Nermina ]emalovi} (SDP), DragoKalabi} (SNSD) i Mato Franji~evi}(HDZ). Neuporedivo bogatije dràve izsusjedstva uglavnom su ignorirale ovajbesmisleni samit parlamentaraca ili supak u Ekvador poslale jednog parla-mentarca, no siroma{na BiH nije pitalaza cijenu: u Ekvador je poslala tro~lanudelegaciju!Zanimljiv je podatak da parlamentarnatrojka u sastavu Nermina ]emalovi},Drago Kalabi} i Mato Franji~evi}, koja}e BiH predstavljati u Ekvadoru, pred-vodi i listu najpla}enijih parlamentaracau dràvi. Prema podacima Centra civil-nih inicijativa, ]emalovi}eva, Kalabi} iFranji~evi} mjese~no zara|uju u pros-jeku po 7.000 KM, ne ra~unaju}idnevnice koje ubiru na nebrojenim inepotrebnim putovanjima, poput ovog uEkvador. (M.A.)

MINI MARKET

DARKO BRKANPredsjednikUG “Za{tone“

DAInstitucija visokog predstavni-ka, zajedno sa bonskim ovlasti-ma, sastavni je i neizbje`ni diopoliti~kog sistema. Bonskeovlasti treba da budu kori{tenekad god predstavnici vlasti nemogu odgovoriti zadatku idogovoriti se. Bonske ovlastitreba koristiti i za druge stvarikoje bi {titile gra|ane/ke, kaoukidanje diskriminacije, imple-mentaciju presude Sejdi} iFinci, nediskriminatornu imple-mentaciju popisa i sl.

DARIO NOVALI]Glavni ured-nik magazi-na “Start”

DA/NEDobro bi bilo da se PICkona~no odlu~i da li sudjelujeili ne sudjeluje u politi~komìvotu BiH. Ako odlu~i da sud-jeluje, PIC bi trebao da se

mije{a u svaku odluku a nesamo kad njima to odgovara.

DENNIS GRATZPredsjednikNa{estranke

NEMi{ljenja sam da smo mi prevazi{li period kada jeme|unaro dna zajednica htjelada ure|uje odnose unutar BiH ismatram da je vrlo {tetno {tosu oni to uradili selektivno.Nisam za to da me|unarodnazajednica uti~e nademokratske procese u BiH.

IBRAHIM NADAREVI]

Poslanik uPredstav ni -~kom do mufederalnogParla menta

NEPIC svoje bonske ovlasti nijekoristio posljednjih pet godina uvrlo ozbiljnim situacijama.

Smatram kako bi, da ih iskoristisad, kada je u pitanju popunja-vanje sudija Ustavnog sudaFBiH, to bilo nazadovanje.

JOSIP MUSELIMOVI]

Advokat

DASmatram da je PIC trebao upotri-jebiti bonske ovlasti jer vremenaje bilo dovoljno da doma}i poli-ti~ari rije{e ovu situaciju okopopu njavanja sudija Ustavnogsuda FBiH, ali kako oni nisurije{ili, mislim da to me|unarodnazajednica definitivno mora u~initi.

SR\AN VULETI]Reìser

DA/NESmatram da je me|unarodnazajednica, uklju~uju}i i PIC, ve}mnogo puta propustila danapravi razliku svojimodlukama ili pritiskom, tako daje kori{tenje bonskih ovlastisada nebitno.

by M

ARIO

BRA

NCAG

LION

I

SEDM

IcNI

POG

LED

U KR

IVO

OGLE

DALO

V

Smatrate li da je PIC trebaonaložiti upotrebu bonskih ovlasti?

Priredila: Ma{a ]osi}

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 28.3.2013 1:48


NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE

Trgovačka kuća “Imfarm“ iz Rusije posredstvom investicijskog fonda “Haden SA“ kupila blizu 30 posto dionica Bosnalijeka i otvorila put za

preuzimanje najveće farmaceutske kompanije u BiH, čija je trenutna tržišnavrijednost četiri puta veća od ruske investicije

RUSI ZA BAGATELU PREUZIMAJU BOSNALIJEKRuski investitori uzdaju se u podr{ku Vlade Federacije BiH

IZNU\ENE OSTAVKEInvesticioni fond Haden SA

izri~ito je tra`io ostavkudirektora Bosnalijeka

Ned`ada Poli}a i predsjednika NO

Veljka Trivuna

Asim:TEKST osnova.qxd 28.3.2013 0:53

êlni ljudi farmaceutske ku}e Bos -nalijek, direktor NNedàd Poli} ipredsjednik Nadzornog odboraVeljko Trivun, podnijeli su os -tavke i {irom otvorili vrata ruskoj

kompaniji Imfarm da preuzme punukontrolu nad najve}om farmaceutskomku}om u BiH. Ostavke Veljka Trivuna iNedàda Poli}a izri~ito je traìo ovla{tenizastupnik investicijskog fonda Haden SA izLuksemburga NNedim Uzunovi}, koji bi unarednih mjesec-dva trebao preuzeti ~elnufunkciju u Bosnalijeku.

Investicijski fond Haden SA, podrànobilatim kapitalom ruske trgovinske ku}e

Imfarm, uspio je preko Sarajevske berzekupiti blizu 29 posto Bosnalijekovihdionica i postati najve}i pojedina~nisuvlasnik sarajevske firme s pravomsudjelovanja u rukovodnim strukturamakompanije.

Na ovaj na~in, Uzunovi} je priveo krajuposlovnu operaciju koju je pokrenuo jo{prije vi{e od godinu dana u tijesnoj suradnjisa svojim zavi~ajnim prijateljem izKonjica, federalnim premijerom NNerminomNik{i}em.

SUKOB UZUNOVI]A I ARSLANAGI]ADo prije tri godine, Nedim Uzunovi} je

bio {ef Bosnalijekovog predstavni{tva uMoskvi, a njegov poslovni anga`man uRusiji podudara se s razdobljem sna`nog

{irenja Bosnalijeka na tom golemomtrì{tu. Bosnalijek izvozi vi{e od 50 postosvojih proizvoda, a skoro polovina izvozaotpada upravo na rusko trì{te. No, pod jo{uvijek narasvijetljenim okolnostima, Uz u -novi} je naprasno do{ao u sukob s ranijimdirektorom Bosnalijeka EEdinom Arslan a -gi}em, koji je iz tog sukoba iza{ao kaoapsolutni pobjednik. Arslanagi} je ne samosmijenio Uzunovi}a nego ga je prijavio iistra`nim organima Rusije pod opu`bom zautaju prihoda i zloupotrebu slu`benogpoloàja.

Uzunovi} se, me|utim, nije predavao:osokoljen ~injenicom da je premijerskupoziciju u Federaciji BiH preuzeo njegovzavi~ajni prijatelj Nermin Nik{i}, krenuo jeu protuofanzivu s krajnjim ciljem da


“BOSNALIJEK” PRELAZI U RUKE RUSKIH TRGOVACA?

��

Kada je prije dvije godine ameri~kafarmaceutska kompanija Alvogen Grouppokazala interes za preuzimanje kontro lnogpaketa Bosnalijekovih dionica, pojavile suse sumnje da bi takva akvizicija mogla {tetitidugoro~nim interesima farmaceutskeindustrije BiH, jer bi navodno Bosnalijekprestao s proizvodnjom lijekova i pretvoriobi se u regionalno skladi{te amari~kogproizvo|a~a. Takve sumnje podgrijavao jetada{nji menad`ment Bosnalijeka na ~elu sEdinom Arslana gi}em koji se opirao svemu{to bi moglo ugroziti njegov dvodecenijskiprimat u Bosnalijeku.

Naposljetku je nepoèljni Alvogenodustao od Bosnalijaka, a samo godinukasnije pojavio se novi kupac, ruskiImfarm, koji se isklju~ivo bavi trgovinomi ne pokazuje ni najmanji interes zarazvoj primarne farmaceutske ind u -strije. �

(NE)PO@ELJNI STRATE[KI PARTNER

Zašto je otjeran američki “Alvogen“

ODLUÛJU]I GLASSudbinu Bosnalijeka u rukama je Vlade Federacije BiH

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]


Arslanagi}a po{alje u zatvor i da uz pomo}federalne Vlade preuzme njegovu pozicijuu Bosnalijeku.

Kako ni jedan od ovih ciljeva nije uspioostvariti u redovnoj proceduri, prekoskup{tine dioni~ara i Nadzornog odbora,prije nekoliko mjeseci, uz pre{utnu podr{kufederalnog premijera Nik{i}a, osmislio jealternativni plan preuzimanja Bosnalijeka -kupovinom dionica na Sarajevskoj berzi.Angaìrao je kapital mo}ne ruskekompanije Imfarm sa sjedi{tem u SanktPetersburgu, ~ija je primarna djelatnosttrgovina lijekovima i farmaceutskomopremom. Luksembur{ki fond Haden SA,formalni kupac Bosnalijekovih dionica,samo je posrednik u ovoj poslovnojoperaciji iza koje se kriju stvarninalogodavci - Nedim Uzunovi} i njegoviposlovni ortaci iz ruske tvrtke Imfarm.

Nimalo slu~ajno, investicijski fondHaden SA zaustavio je kupovinuBosnalijekovih dionica kada se pribliìovlasni~kom iznosu od 30 posto. Uzunovi}o~ito ra~una da }e kontrolu nadBosnalijekom preuzeti uz podr{ku VladeFederacije BiH, ~iji je vlasni~ki udio uBosnalijeku od 19 posto sasvim dovoljanda Haden SA preuzme kontrolni paketdionica (51 posto) i stekne odlu~uju}upoziciju u Bosnalijeku. U suprotnom, daHaden SA ne ra~una na podr{ku VladeFederacije BiH, morao bi sam kupitipreostali paket dionica i to svih preostalih70 posto! Naime, po vaè}im zakonskimpropisima, investitor koji u nekojkompaniji preuzme vi{e od 30 postodionica, duàn je u roku od 60 dana objavititender za otkup svih preostalih dionica i pritome svaku ponu|enu dionicu mora platitipo prosje~noj cijeni ostvarenoj u poslje d -

njih {est mjeseci. U konkretnom slu~aju,investicijski fond Haden SA morao bioglasiti kupovinu svih preostalih 70 postoBosnalijekovih dionica i obezbijeditidodatnu investiciju u iznosu od najmanje70 miliona KM.

ODLUÛJE GLAS FEDERALNE VLADEAli, zahvaljuju}i “razumijevanju“

Vlade Federacije BiH, ruski investitor pro}i}e znatno jeftinije - kontrolu nad Bosn -alijekom preuzet }e za nekih 35 milionaKM, koliko je do sada preko fonda HadenSA investirao u kupovinu nepunih 30 postoBosnalijekovih dionica.

No, veliko je pitanje ho}e li predstavnikvlade Federacije BiH na skup{tini dioni~araglasati u skladu s interesima ruskoginvestitora i njihovog zastupnika u SarajevuNedima Uzunovi}a, ili }e se pak svrstati uzbok lokalnih suvlasnika, malih dioni~ara,koji se opiru “neprijateljskom preuzi -manju“ Bosnalijeka od strane ruskogtrgovca lijekovima i farmaceutskom opre -m om. Ve}ina dioni~ara Bosnalijeka smatrada bi strate{ki partner kompanije moralabiti firma ~iji je core business proizvodnjalijekova, odnosno razvoj primarne far -

maceutske industrije, a nikako firma ~ija jeosnovna i jedina djelatnost distribucija iprodaja lijekova, kao {to je to slu~aj sruskim Imfarmom.

Uzunovi}u ide na ruku ~injenica dauìva svesrdnu podr{ku federalnog pre -mijera Nik{i}a, no presudnu ulogu u cijelojpri~i odigrat }e federalno Ministarstvoindustrije na ~ijem je ~elu (jo{ uvijek)ministar iz rivalskog tabora u VladiFederacaje BiH (EErdal Trhulj, SDA) koji je,kako doznajemo, prili~no rezerviran premaruskom investitoru.

I ministar Trhulj, jednako kao i ve}inamalih dioni~ara, smatra da je Bosnalijekupotreban snaàn strate{ki partner ~iji je corebusiness proizvodnja lijekova, {to je jedinigarant dugoro~nog opstanka farmaceutskeindustrije BiH. Ako u kona~nici budeodlu~ivao glas ministra Trhulja, Uzunovi} injegovi poslovni ortaci iz Rusije mogli bise na}i u prili~no nezavidnoj poziciji, no uslu~aju da stav federalne Vlade oblikujepremijer Nik{i}, otvara im se realnaperspektiva da s uloènih 35 miliona KMzagospodare cijelim Bosnalijekom ~ijatrenutna trì{na vrijednost iznosi najmanje120 miliona KM! �


NEPRIJATELJSKO PREUZIMANJE

�

Samo dan nakon {to je Veljko Trivunpodnio ostavku na fukciju predsjednikaNadzornog odbora Bosnalijeka, pojavile suse prili~no neuvjerljive spekulacije kojeobja{njavaju njegov neo~ekivani potez.Navodno, Trivun se povukao u dosluhu sbiv{im direktorom Arslanagi}em, koji je ume|uvremenu prona{ao zajedn~ki jezik s

nekada{njim ortakom Nedimom Uzuno -vi}em. Udruènim snagama, Arslanagi} iUzunovi} smijenili su aktuelnog direktoraPoli}a i otvorili put da direktorsku funkcijuu Bosnalijeku preuzme Nedim Uzunovi}!Zauzvrat, Arslanagi} bi zadrào utjecaj uBosnalijeku i bio bi oslobo|en te{kihoptu`bi za kriminal i korupciju! �

NEVJEROVATNI OBRAT

Jesu li se udružili Uzunović iArslanagić?

POVRATAK OTPISANIHBiv{i direktor Bosnalijeka Edin

Arslanagi} vu~e poteze iz sjene

POVRATAK OTPISANIHBiv{i direktor Bosnalijeka Edin

Arslanagi} vu~e poteze iz sjene

OZBILJNE REZERVEFederalni ministar Erdal Trhulj skepti~an je prema krajnjim namjeramaruskog investitora


Federalno Ministarstvo rada i socijalne politike

@elimo Vam Sretan Uskrs



TAJNA “ÊNGI]EVOG PISMA”

BOŽIDAR VUČUREVIĆ, ratni načelnik Trebinja, tokom svjedočenja na suđenjuRADOVANU KARADŽIĆU govorio je o tajanstvenom pismu Hasana Čengića ukojem je ovaj ratni logističar SDA naredio da se muslimani početkom 1993.

godine “tiho i oprezno, ali hrabro i organizovano” isele iz Trebinja, nakon čega suim opštinske vlasti obezbijedile autobuse i pratnju do granice; isto pismo koristila

je (neuspješno) i odbrana SLOBODANA MILOŠEVIĆA

ÊNGI]EVO NAVODNO PISMO KOJEJE ISELILO BO[NJAKE IZ TREBINJA

MONSTRUOZNA KARAD@I]EVA IZMI[LJOTINA

“Nikad u ìvotu ne bih savjetovaomuslimane da se raseljavaju i bjeè iz

Bosne i Hercegovine”


Pismo Hasanovo:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:14

Boìdar Vu~urevi}, biv{i predsjed-nik Skup{tine op{tine Trebinje,na su|enju RRadovanu Karadì}upo~etkom nedjelje iznio je senza-cionalne informacije po kojima

su zapravo ~elnici SDA nagovorili musli-mane iz Trebinja da napuste ovaj grad, tetvrdio da nije bilo njihovog progona odstrane Srba.

Srpske vlasti u Trebinju, po Vu~urevi -}evim rije~ima, samo su obezbijedile vozi-la i osiguravale konvoje kojim su musli-mani pre{li u Crnu Goru, kako se “ne bidogodili zlo~ini”.

“Sve je bilo u~injeno da muslimanskinarod bezbjedno ode iz isto~ne Herceg ovi -

ne i da sukoba ne bude u Trebinju, kad sumuslimani dobili instrukciju SDA da seiseljavaju iz Trebinja”, posvjedo~io jeVu~urevi}.

Vu~urevi} je izjavio da poseduje doku-ment kojim je generalni sekretar SDAHasan Čengi} naloìo muslimanima da seisele iz Trebinja i da mu je taj dokumentpredao lokalni ~lan te stranke, ~ije ime nijeèlio da navede.

Karadì}, koji se brani sam, dokumentje prikazao u sudnici, op{irno ga citiraju}i,a Tuìla{tvo je saop{tilo da “nema stav” oautenti~nosti tog dokumenta, s obzirom daTrebinje nije u optu`nici protiv Karadì}a.

Pismo koje je Karadì} u sudnicipredo~io, a Vu~urevi} potvrdio njegovuautenti~nost, potpisao je, navodno, HasanČengi}, sekretar SDA, a uputio ga je na-

v odno iz centrale te stranke 20. januara1993. godine lokalnom odboru SDA Treb i -nje.

Čengi} u pismu kaè da “po{to situaci-ja u BiH, iz ~asa u ~as postaje u pogledubezbjednosti muslimana sve sloènija,naro~ito poslije prihvatanja ènevskihdokumenata od strane Radovana Karadì}ai njegove klike na Palama, potrebno je ucilju ostvarenja te`nji svih muslimana,o~uvanja i ja~anja na{e dràve BiH, hitnopreduzeti mjere na terenu trebinjskeop{tine”.

IMOVINU USTUPITI KOM[IJAMA SRBIMA

Potom Čengi} daje instrukcije trebinj -skom rukovodstvu SDA, gdje, pored osta-log, zahtijeva da se “preko na{ih aktivista


KO JE NAREDIO ETNI^KO Î[]ENJE BO[NJAKA

Pi{e: MIRHA DEDI]

��

Hasan êngi}: “To pismo je falsifikat napravljen u centrali SDS-a za odbranu Slobodana Milo{evi}a i puno

je nelogi~nosti koje ga diskredituju“

MUSLIMANI SAMI SEBE ETNI^KI OÎSTILIKaradì} je u sudnici dokazivao da je Hasan êngi}od muslimana u Trebinju traìoda {to prije napuste svoje ku}ei pre|u u Crnu Goru

MUSLIMANI SAMI SEBE ETNI^KI OÎSTILIKaradì} je u sudnici dokazivao da je Hasan êngi}od muslimana u Trebinju traìoda {to prije napuste svoje ku}ei pre|u u Crnu Goru

Foto: REUTERS


animiraju svi muslimani, naro~ito ugledni iimu}ni da u {to skorije vrijeme napusteTrebinje i pre|u u Crnu Goru”.

“Imovinu, nepokretnu i pokretnu, djeli-mi~no prodati, a po mogu}nosti ostaviti na~uvanje provjerenim Srbima, odranije poz-natim prijateljima muslimana, koji su pro-tivnici otpadni~ke Karadì}eve politike. Neuzdràvati se pritisaka, pa ni primjene sileprema onim muslimanima koji ne budu sli-jedili ovu naredbu. Po dolasku u CrnuGoru, povezati se sa SDA, Merhametom ina{im ljudima u Liberalnom savezu CrneGore, gdje }ete dobiti sve instrukcije zadalje postupanje. Svaki na{ vjerski objekatu Crnoj Gori }e vam pruìti pomo}, a bra}au Tuzima, Podgorici, Plavu i Roàju diljemCrne Gore vas o~ekuju.”

Na kraju pisma Čengi} poru~uje da }esva njihova imovina biti nadokna|ena kadapostignu cilj, “a va{u `rtvu }emo znati dacijenimo, {to muslimani svijeta od vaso~ekuju”.

Na pismu stoji da je napisano 20. janu-ara 1993. godine, kada je uslijedio izlazakmuslimana iz Trebinja, ali ne, kako je rekaoVu~urevi}, pod srpskim “progonom”, ve}po instrukciji iz Izetbegovi}eve SDA,onako kako je Čengi} traìo, doslovno, nelibe}i se da se prema sopstvenim sunarod-nicima, ako treba, ~ine pritisci, pa i prim-jenjuje sila!

Ina~e, isto ovo pismo Karadì} jepriloìo pro{le nedjelje Sudskom vije}uha{kog Tribunala traè}i izdavanje sub-poene za Hasana Čengi}a, kojom bi gaVije}e obavezalo da se odazove pozivimada bude njegov svjedok. Karadì} je uposljednjih nekoliko mjeseci Čengi}uuputio tri poziva za svjedo~enje, me|utim,on ni na jedno nije odgovorio.

Karadì} navodi da Hasan Čengi} imapouzdane informacije jer je bio dugogo -di{nji saradnik AAlije Izetbegovi}a, jedan odosniva~a SDA i “te{ko umije{an u ilegalnutrgovinu oru`ja tokom rata”. Karadì} je uprilog tome predo~io ra~un od 6. avgusta1992. godine kojim je MMilanu Juri}u izMaribora Čengi} platio 50 hiljada DM za oru`je koje je bilo namijenjenoTeritorijalnoj odbrani u Travniku. Tako|erje naveo da je 11. septembra 1992. godine uHrvatskoj zaplijenjeno 4. 000 pu{aka, mili -on metaka koji su iz Slovenije krenuli mus-limanima u BiH. Dok je oko 10 hiljadajuri{nih pu{aka i 750 hiljada metaka, grana-ta i eksploziva bilo u u skladi{tu uMariboru sve dok ih slovena~ke vlasti nisuotkrile.

Ra~uni za kupovinu oru`ja sa potpisomHasana Čengi}a, kako tvrdi Karadì}, dati-raju i od oktobra 1992. godine a prona{la ihje austrijska policija tokom istrage poslo-vanja agencije TWRA, koja je, kako navo-di Karadì}, sluìla kao paravan za

naoruàvanja muslimana u BiH. Čengi} je,po Karadì}u, bio uklju~en i u naoruàva-nje muslimana u demilitarizovanim zonama@epi i Srebrenici po~etkom 1995. godine.

ÊNGI]EVO PISMO DOKAZ DA SU MUSLIMANI UBIJALI

GRA\ANE SARAJEVAKaradì} pi{e da je 20. janura 1993.

godine, u nastojanju da se iznudi me|una-rodna intervencija, Čengi} organizovaokampanju da muslimani napuste domove uTrebinju i da to izgleda kao da su bili prot-jerani iz ovog grada, a dokument koji jenavodno potpisao Čengi} Karadì} jenaslovio “Instrukcije za iseljavanja izTrebinja”.

To pismo je Karadì}u dovoljan dokaz ida su bosanski muslimani bili odgovorni zagranatiranje i snajperisanje sopstvenog nar-oda u Sarajevu, za {ta su okrivili Srbe unamjeri da izazovu me|unarodnu interven-ciju.

“Čengi}evo pismo kao dokaz da sumuslimani odgovorni za iseljavanje sop-stvenog naroda, kako bi Srbe optuìli zaetni~ko ~i{}enje je iznimno relevantno zaslu~aj Radovana Karadì}a. Zbog sveganavedenog svjedo~enje Hasana Čengi}a jeneophodno za ovu odbranu jer ni jedandrugi potencijalni svjedok o tome nijebolje upoznat od njega”, stoji u Kara -dì}evom zahtjevu za izdavanje subpoeneČengi}u.

Hasan Čengi} u ekskluzivnom razgovo -ru za Slobodnu Bosnu kaè da on nije autorpisma na koje se ovih dana pozivajuKaradì} i Vu~urevi}, i tvrdi da je pismofalsifikovano u radionici SDS-a.

“To pismo je svojevremeno pominjao inepresu|eni ratni zlo~inac SlobodanMilo{evi}, ako se vratite u tada{nju doku-mentaciju, onda }ete to prona}i. Ono sepojavljivalo i po nekim medijima, me|utimja nikada nisam imao priliku da vidim topismo.

18

TAJNA “ÊNGI]EVOG PISMA”

�

Tokom Vu~urevi}evog svjedo~enjapredo~en je njegov intervju Srpskomoslobo|enju u kojem u oktobru 1994.godine govorio o pregovorima sa hrvats-k om stranom sa ciljem da se “jednom zasvagda raskrsti sa muslimanima” jer je“uhvatiti se u kolo sa njima isto kao biti ukolu sa |avolom”. Oni, obja{njavao je,imaju natalitet “da te bog sa~uva” i “ra|ajuse toliko da ih ne moè{ prebrojati”. Zato jepredlagao da se Hercegovina podijeliizme|u Srba i Hrvata, a na pitanje da li biza muslimane bilo mjesta, odgovorio je daje njima mjesto “u Neretvi”, koju je pred-vidio kao granicu. U sudnici je Vu~urevi}

tvrdio da je intervju izmi{ljen i da mu je svepodmetnuto u listu koji je, ina~e, bio ratnoglasilo stranke u ~ijem je glavnom odborusjedio.

Biv{i na~elnik Trebinja, ukazao je tu -ìlac, istakao se i javnim nastupima ogranatiranju Dubrovnika izjavljuju}i dase ga|alo “gdje god se moglo i {to~e{}e” i da }e Srbi izgraditi “ljep{i i sta-riji” grad koji je tada ru{en. Vu~urevi}odgovara da je to rekao “poluozbiljno iliskroz neozbiljno”.

Na rastanku, optuèni Karadì} mu sezahvalio na svjedo~enju i onda{njem“~uva nju kom{ija muslimana”. �

RATNA HRONIKA NAÊLNIKA TREBINJA

Vučurević: “Muslimanima izTrebinja je mjesto u Neretvi”

SLOBODNA BOSNA I 28.3.2013.

BO[NJACI PJEVALIDOK SU BJE@ALI

IZ TREBINJAVu~urevi} je u sudnici

tvrdio da su muslimanina poziv politi~kih vo|a

iz SDA napustili svojeku}e u Trebinju ipjevaju}i oti{li u

Crnu Goru

BO[NJACI PJEVALIDOK SU BJE@ALI

IZ TREBINJAVu~urevi} je u sudnici

tvrdio da su muslimanina poziv politi~kih vo|a

iz SDA napustili svojeku}e u Trebinju ipjevaju}i oti{li u

Crnu Goru


Odgovorno vam tvrdim da ja nisamautor tog pisma. Prije svega, u to vrijeme janisam bio sekretar SDA, kako stoji upismu. Bio sam angaìran u poslovimaodbrane i u to vrijeme, januara 1993., uop}enisam bio u BiH. Zatim, sadràj tog pismaje potpuno suprotan svemu {to sam ja osob-no radio i svemu onom {to je bila politikaSDA. Besmisleno bi bilo da ja pi{em mus-limanima u Trebinju, a da ne pi{em recimomuslimanima u Bile}i, Gacku, ili Fo~i,odakle sam rodom. Osim toga ukoliko sutakva pisma muslimanima upu}ivana1993. godine, valjda ih je trebalo godinudana ranije pisati i muslimanima u Bijeljini,Zvorniku, Doboju… Dakle, bilo bi neod-govorno da ja kao sekretar SDA upu}ujemtakvo pismo na jednu adresu, a ne ni najednu drugu. To onda uop}e ne bi bila prin-cipijelna politika SDA, nego bi bila nekamoja emocija, ili li~ni stav…”, kaè za na{list Hasan Čengi}.

“KARAD@I] I VUÛREVI] SU MANIPULATORI”

On pretpostavlja i na koji na~in je pismofalsifikovano: “Kako su kancelarije SDA iSDS-a bile pred rat u istoj zgradi, mislim daje to sada zgrada Federalnog zavoda zazdravstvo, kancelarije SDS-a su fizi~ki bileiznad kancelarije SDA i mi smo jo{ tadaznali da SDS koriste}i obavje{tajne metode,prati korespondenciju koju je SDA imala ipoku{ava se ubaciti u odre|ene kanale. Takoda je SDS mogao bez problema iskopiratilogo i memorandum SDA, kopirati odre|enepotpise i u cijelosti falsificirati taj dokument.

Ja osobno mislim da taj dokument nijefalsificiran tada, nego kasnije, za potrebe

odbrane Slobodana Milo{evi}a. To falsi-fikovano pismo dakle kori{teno je i prijeKaradì}a.

Jo{ jednom napominjem nelogi~nost usvemu — kako to da je pismo napisano samoza Trebinje, a ni za jedan drugi grad nije.Dakle, taj dokument je apsolutno laàn ifalsificiran, neautenti~an i ~itava pri~a jepotpuno izmi{ljena.

To je jedini dokument za koji ja znamda je javno upotrijebljen u ha{kim sudnica-ma, a na kome je navodno moj potpis, aodnosi se na raseljavanje muslimana i savj -etovanja da bjeè iz Bosne i Hercegovine”,isti~e Čengi}. [to se ti~e Karadì}evog insi-stiranja da se pojavi u sudnici Ha{kog tri-bunala kao svjedok, Čengi} kaè: “Ja sma-tram da nema nikakvog razloga da budempozvan od strane Sudskog vije}a u predme-tu Karadì}, jer ja nemam nikakvu vezu s

onim sa ~ime me on povezuje. Nisam imaobilo kakve kontakte kada je rije~ onaoruànju, a koje bi imale osnova za pozivsudskog vije}a. Moje svjedo~enje u tomdijelu ne moè biti ni od kakve koristi”,zaklju~uje Čengi}.

Tokom Vu~urevi}evog svjedo~enja tu -ìlac je sugerisao da je muslimanskostanovni{tvo protjerano iz Trebinja, ukazu-ju}i na izjave izbjeglih po dolasku u CrnuGoru objavljene u nedjeljniku Monitor.Bo{njaci iz Trebinja su govorili da su oti{linakon stalnih pretnji, upada u ku}e izlostavljanja od strane policije, a ne zbognavodnog uputstva SDA “kako to tvrdiVu~urevi}“. Ne bi, govorili su, ni na ~ijipoziv napustili ku}e da bi negdje spavali napodu sa stvarima spakovanim “u kese za|ubre”.

Tuìlac je ukazao i na Vu~urevi}ev ratninastup iz Beograda u okviru “turneje epskepoezije” gdje je tvrdio da su muslimani izTrebinja “vjerski fanatici” koji su na pozivsvojih vo|a napustili ku}e i “pjevaju}i”oti{li u Crnu Goru.

Vu~urevi} je, me|utim, tvrdio da to nisunjegove rije~i, a kada ga je tuìlac upozorioda }e pustiti audio snimak, rekao je da jeodlazak muslimana iz Trebinja zaista bio“prava pjesma i veselje” u odnosu na patnjeSrba u BiH. Dodao je i da je tada pred svo-jim narodom morao “malo da glumi”, jermu je bilo prije}eno zato {to je {titio musli-mane, pa se moralo “malo ovako, a maloonako, govoriti”. Na istom nastupu, utrenucima kada je govorio “malo onako”,Vu~urevi} je obe}ao stvaranje srpskihzemalja i tvrdio da u BiH ratuju tri vrsteSrba - katolici, muslimani i pravoslavci. �


KO JE NAREDIO ETNI^KO Î[]ENJE BO[NJAKA

KARAD@I]EVA BITKA ZA ÊNGI]ATraè}i za êngi}a subpoenu, Karadì} je Sudskom vije}u priloìofalsifikovano pismo i navodne ra~une za nabavku oru`ja

SARAJLIJE SAME SEBEGRANATIRALE: Čengić evofalsifikovano pismo jeKaradžiću dovoljan dokazda su muslimani u BiH biliodgovorni za granatiranjei snajperisanje sopstvenognaroda u Sarajevu, za štasu okrivili Srbe u namjerida izazovu međunarodnuintervenciju


Uzavr{nici su|enja ha{ko tuìla{tvotraìlo je doìvotnu kaznu zatvoraza obojicu optuènih, MMi}u Sta -ni{i}a, biv{eg ministra policijeratne Republike Srpske, i SStojana

@upljanina, na~elnika Centra slu`bi bezb-jednosti Banja Luka. Vije}e, kojim jepredsjedavao sudija BBurton Hall, nije prih-vatilo ovaj prijedlog te je izreklo kazneznatno blaè nego one izre~ene prethodnonekima od osoba koje su bile podre|eneovoj dvojici.


HAAG

Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]Iako ih je Tribunal proglasio krivim, pored ostaloga, i zato što su osmislili, podsticali,

te što nisu istražili i kaznili zločine počinjene u nekoliko općina na području BiH, MIĆO STANIŠIĆ

i STOJAN ŽUPLJANIN dobili su niže kazne nego neki od zločinaca kojima su bili nadređeni.Politika kažnjavanja u Haagu i 20 godina nakonuspostavljanja ovog tribunala ostaje misterija…

ZLOÎN OGROMAN, KAZNE “UM

Mico i Stojan:TEKST osnova.qxd 28.3.2013 0:09

Presuda je prvostepena, tako da ituìla{tvo i odbrane imaju pravo na àlbu.

BROJEVI I STATISTIKAPrema zvani~nim ha{kim statisti~kim

podacima, su|enje Stani{i}u i @upljaninupo~elo je 14. septembra 2009. godine, a

okon~ano je 1. juna 2012. U tom periodu, 354dana, Vije}e je ~ulo iskaze 199 svjedoka i pri-hvatilo 4.377 dokaza. Iza svih ovih brojevakriju se sudbine hiljada ljudi iz Banje Luke,Prijedora, Klju~a, Donjeg Vakufa, SanskogMosta, Tesli}a, Bile}e, Br~kog, Doboja,Gacka, Ilija{a, Vogo{}e Pala, Vi{egrada,Vlasenice... U svim ovim mjestima tokomprvih nekoliko mjeseci rata, od marta 1992.godine, protjerivani su, ubijani, zlostavljani izatvarani u logore svi oni koji se nisu slagali sonima koji su preuzeli vlast. U tim zlo~inimaimali su podr{ku ~elnika policije, odnosnoove dvojice optuènih, pored ostalih.

Stani{i} i @upljanin optuèni su po 10ta~aka za zlo~ine protiv ~ovje~nosti ikr{enje obi~aja i zakona rata po~injene napodru~ju 20 op}ina. Tuìla{tvo ih je teretilokao pripadnike udruènog zlo~ina~kogpoduhvata koji je imao za cilj uklanjanjenesrba s teritorije na kojoj je bilo planirano,zaklju~ilo je Vije}e, “formiranje srpskedràve”.

Na osnovu dokaza iznesenih tokomovog su|enja, Vije}e je zaklju~ilo da sunapadi op}ina koje se tretiraju op -tu`nicom po~eli ve} krajem maja 1992.Banja Luka je blokirana 4. aprila 1992.


PRESUDA STANI[I]U I @UPLJANINU

��

Do okon~anja rada Tribunal bi trebaoizre}i jo{ {est prvostepenih presuda,uklju~uju}i i presude Goranu Hadì}u,Ratku Mladi}u i Radovanu Karadì}u~ija su|enja jo{ traju.

Uskoro bi trebale biti izre~ene presude{estorici lidera takozvane Herceg-Bosne -Jadranku Prli}u, Slobodanu Praljku,Valentinu ]ori}u, Milivoju Petkovi}u i

Berislavu Pu{i}u. Tako|er se o~ekujeskora presuda ~elnicima srbijanske slu`beDràvne bezbjednosti Frenkiju Simato -vi}u i Jovici Stani{i}u, te presuda Vojis -lavu [e{elju.

Apelaciona vije}a bi trebala izre}i i~etiri drugostepene presude, i to dvije zazlo~ine u Srebrenici i dvije za zlo~inepo~injene tokom sukoba na Kosovu. �

HA[KI KALENDAR

Šest prvostepenih presuda do krajarada Tribunala

MJERENE“

Udruèni zlo~ina~ki poduhvat ~iji su pripadnici biliStani{i} i @upljanin imao je za cilj “stvaranje srpske

dràve u BiH“

IZNENA\UJU]A PRESUDATuìla{tvo Ha{kog tribunala traìlo je

doìvotnu kaznu za Stani{i}a i @upljanina, ka`njeni su sa po

22 godine zatvora

LOGOR OMARSKAZato~enici su dràni u nehumanim uslovima i brutalno zlostavljani


godine. Nakon {to je uspostavljena novavlast, nesrbi su izba~eni s poslova, nji-hovi stanovi su pretresani, civili suzlostavljani, a od sredine maja jedan brojje odveden u logor Manja~a, gdje sudràni u nehumanim uslovima i brutalnozlostavljani.

Po sli~nom modelu uskoro su izvr{eninapadi i na druge op}ine iz kojih su ljudiodvo|eni na vi{e mjesta zato~enja, o kojihsu najozlogla{enija Keraterm, Omarska,Trnopolje, Luke, Planjina ku}a, Batkovi}i.U nekim od ovih logora, civili su, i ène imu{karci, seksualno zlostavljani.

Tokom napada srpskih snaga, samo napodru~ju op}ine Klju~, spominje se u

prvostepenoj presudi Stani{i}u i @upljani -nu, ubijeno je vi{e od 200 ljudi, a uPrijedoru vi{e od 1.000. Na desetine hiljadaje protjerano.

KRIVI SU!Vije}e je zaklju~ilo da je @upljanin od

6. maja 1992. godine pod svojom kon-trolom imao stanice bezbjednosti napodru~ju novoformirane Autonomneobla sti Krajina. ““Iako ne postoje dokazida je @upljanin bio ~lan Srpske de -mokratske stranke, on je bez sumnje imaojake veze unutar ove partije. Kao najvi{ipolicijski autoritet na ovom podru~ju,@upljanin je imao du`nost da za{titi civil-nu populaciju, bez obzira na religiju,rasu, naciju ili politi~ko opredjeljenje”,smatra Vije}e. On to nije radio, nego jeizdavao nare|enja za razoru avanje,plja~kanje i hap{enje civila, zaklju~ak jeiznesen u presudi.

Pored ~elne pozicije u policiji, @uplj -anin je bio i ~lan Kriznog {taba tzv.Autonomne oblasti od po~etka maja prveratne godine. Vije}e ga je proglasilo jednimod klju~nih ljudi odgovornih za blokaduBanje Luke 3. aprila 1992. godine. Kada suga civili molili za pomo}, on je to odbio.

[tavi{e, formirao je specijalnu jedinicu ukojoj je bilo osoba koje su prethodnopo~inile te{ka krivi~na djela, koja je imalazadatak da u~estvuje u napadima na nesrbe,a o ~ijem djelovanju je @upljanin bioredovno izvje{tavan.

Tuìla{tvo je uspjelo dokazati da je@upljanin znao za zlo~inekoji su po~injeni, ali danije uradio ni{ta da ihistraì i kazni. ““Van razu -mne sumnje, Vije}e jezaklju~ilo da je @upljaninimao namjeru i zna~ajnodoprinio planu uklanjanjabosanskih muslimana iHrvata sa teritorije nakojoj je bilo planiranouspostavljanje srpske dr-` ave.”

Mi}o Stani{i} bio jeme|u osniva~ima SDS-a,te je radio na promocijicilj eva stranke, zaklju~akje Vije}a. Kao ministarunut ra{njih poslova Rep -ublike Srpske, Stani{i} jeimao zakonsku obavezu da{titi civile, ali to nije ura-dio. Tokom rata je bioblizak saradnik RRadovanaKara dì}a i jedna odklju~nih osoba u procesudono{enja odluka u RS-u.

“Iako je bio svjestanpo~inj enih zlo~ina, Stani {i}je odobravao upotrebu poli-cijskih snaga i njihovo zajed-ni~ko djelovanje sa vojskom,prije svega u obezbje|ivanjulogora i centara zato~enja”,stoji u presudi.

Tuìla{tvo nije uspjelo dokazati nje-govu odgovornost za istrebljenje, nitipomaganje, ili podràvanje ovog zlo~ina.Tako|er, nisu uspjeli dokazati da @upljaninsnosi i dio odgovornosti za zlo~in naKori}anskim stijenama, kada je ubijenooko 200 civila. �


HAAG

�

Na su|enju Ratku Mladi}u po~etkomovog mjeseca po~elo je izvo|enja dokazaza zlo~ine po~injene u Srebrenici i @epi1995. godine. Prva svjedokinja bila jeistraìteljka Erin Gallagher, koja je svje-do~ila o mapama na kojima se videpoloàji vojski oko Srebrenice. Nakonnjenog svjedo~enja, Vije}e je proglasilopauzu od mjesec dana koja se zavr{ava 8.aprila, kada }e kao svjedok biti pozvajnekada{nji {ef istraìtelja za SrebrenicuJean Rene-Ruez.

Na su|enju Karadì}u u toku jeizvo|enje dokaza odbrane. �

SU\ENJE MLADI]U

Počelo izvođenje dokaza za genocidu Srebrenici

Ratko Mladi}

HAŠKA STATISTIKA:Prema zvaničnim haškimstatističkim podacima,suđenje Stanišiću i Župlj -aninu počelo je 14. sep-tembra 2009. godine, aokončano je 1. juna 2012.U tom periodu, 354 dana,Vijeće je čulo iskaze 199svjedoka i prihvatilo4.377 dokaza


P remijer federalne Vlade NNerminNik{i} nije krio razo~arenje krajnjimishodom sjednice Vije}a za implem e -

ntaciju mira. Kao i ve}ina njegovihstrana~kih kolega, i premijer Nik{i} jeo~ekivao da }e PIC po kratkom postupku“isukati“ bonske ovlasti i presje}i federalniGordijev ~vor, kao {to ga je prema legendinekada davno potezom ma~a presjekaoAleksandar Makedonski.

Umjesto prièljkivane upotrebe bonskihovlasti, PIC je lokalne aktere pozvao dazakopaju ratne sjekire i da “se suzdrè odbilo kakvih poteza koji bi moglidestabilizirati situaciju“... i da sve vrijemedok se ne na|e rje{enje za zastoj “moraju

po{tivati svoje odgovaraju}e ustavneuloge“.

To u prijevodu, pored ostalog, zna~i dai Vlada Federacije BiH kojom rukovodipremijer Nik{i} mora raditi punimkapacitetom do isteka redovnog mandata ilipak do njene prijevremene smjene, kako jeto propisano Zakonom i Ustavom.

No, federalni premijer Nermin Nik{i} nepo{tuje ni Zakon ni Ustav: svojevoljno jesuspendirao rad federalne Vlade,najavljuju}i da }e sve ono {to je, kako kaè,“neophodno i va`no delegirati Parlamentu sazahtjevom da se tamo razmatra“. Vladakojom rukovodi do daljnjeg ne}e ni zasjedatini raditi, a svoje kolege ministre koji seusude prekr{iti “obustavu rada“ premijer jeobe}ao prijaviti pravosudnim institucijamaza krivi~no djelo zloupotrebe poloàja!

Uprkos jasnom stavu PIC-a da ne}enametati rje{anja, da ne}e raditi posaolokalnih politi~ara, premijer Nik{i} potajnovjeruje u suprotno, da }e PIC ipak reagiratii rije{iti federalnu krizu umjesto lokalnihaktera, po logici, rasprostranjenoj uredovima SDP-a, da }e ambasadori-~lanoviPIC-a na taj na~in spa{avati ne samoFederaciju BiH nego i vlastite diplomatskekarijere koje bi ugrozio krah federalnevlasti. PIC se nije drào po strani kada jeSDP formirao federalnu Vladu “Platforme“,pa se po istoj logici, rezoniraju u SDP-u,PIC ne moè dràti po strani ni kod ru{enjaplatforma{ke vlasti.

Ne treba sumnjati da }e se premijerNik{i} u predstoje}em razdoblju ~vestodràti devize “{to gore to bolje“, uvjeren da}e PIC sprije~iti - ono najgore. �

S K A N D A L N E D J E L J E

Pi{e: ASIM METILJEVI]Foto: MILUTIN STOJÊVI]

Logikom “što gore to bolje“ premijer Nermin Nikšićpokušava primorati OHR da se aktivno uključi u

rješavanje federalne krize

Federalni premijer Nikšić uporno priziva intervenciju OHR-a

[TO GORE TO BOLJEFederalni premijer Nermin Nik{i} vjeruje da}e PIC razrije{iti krizu federalne vlasti


Skandal:Skandal.qxd 28.3.2013 0:45 Page 20


D@IHAD HALAL REKETA[A

U prošlotjednomrevolveraškom obračunu

tuzlanskih kriminalacabjegunac BERIZ

KABILOVIĆ, koji je prijenekoliko dana izašao izzatvora, pucao je predbrojnim svjedocima naAMMARA ADROVIĆA,

Sarajliju s adresomstanovanja u Tuzli; dok

policija MUP-aTuzlanskog kantona još

uvijek traga za odbjeglim Kabilovićem,

“SB“ otkriva kako jenjegova žrtva Adrović

jedan od najodanijihsljedbenika samozvanog

vehabijskog šejha izGornje Maoče NUSRETA

IMAMOVIĆA, koji jezbog kriminalnih

poslova prije dvijegodine jedva izvukao

živu glavu u sukobu sNASEROM

KELMENDIJEM

OBRA^UN ALBANSKE MAFIJEI VEHABIJA-REKETA[A

Naser Kelmendi prije bijega iz BiH upozorio AmmaraAdrovi}a i Bajru Ikanovi}a da se ne mije{aju u njegove

poslove, ili ne}e znati {ta ih je sna{lo?!

OZBILJNE PRIJETNJE

Odbjegli narko bossNaser Kelmendi

poslao je vehabijamapo~etkom 2011.

poruku da bi bilo najpametnije da sepovuku iz njegove

“zone odgovornosti”

OZBILJNE PRIJETNJE

Odbjegli narko bossNaser Kelmendi

poslao je vehabijamapo~etkom 2011.

poruku da bi bilo najpametnije da sepovuku iz njegove

“zone odgovornosti”

Amar:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:12

Policajci MUP-a Tuzlanskog kan -tona jo{ uvijek tragaju za od -bjeglim kriminalcem BBerizomKabilovi}em, koji je pro{logtjedna ispred Tr`nog centra

Br~anska Malta u Tuzli ranio poznanikaAmmara Adrovi}a. Oruàni obra~unizme|u dvije kriminalne skupine dogodiose, podsjetimo, 19. marta, oko 13.30 sati,nao~igled brojnih svjedoka koji su, sre}om,ostali neozlije|eni nakon {to je Kabilovi},poslije kra}e prepirke s Adrovi}em,potegao pi{tolj i po~eo pucati. AmmarAdrovi} je s ozljedama na stra`njici kasnijeprevezen u tuzlansku bolnicu, dok seBerizu Kabilovi}u i njegovim prijateljimaizgubio svaki trag. Kabilovi} je, ina~e, tekprije nekoliko dana iza{ao iz zatvora iodmah se vratio starim navikama -proteklih je godina bio akter vi{e pucnjavau Tuzli, a 2009. je ranjen ispred diskotekeRoma, u okr{aju bandi bliskih NNaseru Ori}ui TTasimu Ku~evi}u. Napadu na Adrovi}a,

35-godi{njeg Sarajliju s adresom stanov a -nja u Tuzli, navodno je prethodila sva|a sKabilovi}evim bratom. U trenutku kada jeBeriz Kabilovi} zapucao na AmmaraAdrovi}a, on je sjedio u dru{tvu saSabahudinom Muhi}em zvanim MMr~o kojije, opet, bio uhap{en u ljeto 2009., zbogsumnje da je postavio eksploziv u bliziniMemorijalnog centra u Poto~arima, nek o -liko dana prije obiljeàvanja godi{ njice ge -no cida u Srebrenici.

DVOSTRUKI @IVOT TUZLANSKIH SELEFIJA

I mada svi akteri posljednjeg revolv e r -a{kog obra~una u Tuzli dolaze iz istogkriminalnog miljea, Ammar Adrovi} iSabahudin Muhi} su, osim sa lokalnimpodzemljem, blisko vezani i s lideromvehabijske zajednice u Gornjoj Mao~iNusretom Imamovi}em, ~iji su odanisljedbenici. Premda se to, sude}i baremprema njihovom izgledu, ne bi dalozaklju~iti (obojica, naime, izgledaju poputèstokih momaka, moderno se odjevaju, nenose brade), Adrovi} i Muhi} su me|unajaktivnijim ~lanovima selefijskog mes -

dìda koji se nalazi u tuzlanskom naseljuKula. U slobodno vrijeme, izme|u krimi -nalnih poslova koji su im jedini izvorzarade i boravka u teretani, Ammar Adrovi}i Samahudin Muhi} su redovni gosti naokupljanjima “bra}e“, od tribina u GornjojMao~i do vehabijskih sijela u mesdìdu usarajevskom naselju Dobrinja (koji vodiSead Redèmatovi}) i u Hadì}ima, gdjeselefije predvodi njihov bliski prijateljBajro Ikanovi}.

Prema tvrdnjama njegovih znanaca,Ammar Adrovi} je selefija postao uDanskoj, gdje je svojedobno ìvio i radiokao izbaciva~ u diskotekama. Ubrzo sevratio u domovinu, i to u Olovo, gdje je bezpote{ko}a prona{ao istomi{ljenike, koje jeu po~etku izda{no financijski pomagao,kupuju}i njihovu naklonost i vjernost.Me|u prvima su se Adrovi}u pridruìliMinel Selimovi}, NNermin Softi} i SSafetBrki}, koji su u Olovu odranije bili poznatikao vrlo agresivni momci. Najprije su sesastajali u Adrovi}evoj vikendici u mjestuPonijerka, da bi kasnije, kako se pove}avaobroj njihovih pristalica, iznajmili ku}u uolovskom naselju Bi{trica, koju su pretvo -


POZADINA PUCNJAVE U TUZLI

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

��

VJERSKI FANATIK ILI NOTORNI KRIMINALAC

Ammar Adrovi} je jedan od najaktivnijih~lanova selefijskog mes dìda u tuzlanskom

naselju Kula, ali mu to ne predstavljasmetnju da se bavi kriminalnim poslovima

VJERSKI FANATIK ILI NOTORNI KRIMINALAC

Ammar Adrovi} je jedan od najaktivnijih~lanova selefijskog mes dìda u tuzlanskom

naselju Kula, ali mu to ne predstavljasmetnju da se bavi kriminalnim poslovima


rili u mesdìd. Navodno je Nusret Ima -movi} mesdìd u Bi{trici prvi put posjetioprije ~etiri godine, nakon ~ega zapo~injusukobi vehabija s mjesnim imamima.

Nekima od njih, Ammar Adrovi} injegova nasilna druìna ~ak su prijetili iklanjem, da bi u novembru 2009. te{kopretukli sugra|anina DDervi{a Vrapca, kojinije prihvatio njihova ubje|ivanja daprihvati vehabizam. Nesretni je Vrabaczavr{io u bolnici a napada~i u pritvoru.Nakon {to su pu{teni na slobodu, sva trojicasu pobjegla u Gornju Mao~u, gdje SafetBrki} i danas ìvi. U to se vrijeme AmmarAdrovi} po~inje druìti i sa BajromIkanovi}em, jo{ jednim vehabijom skriminalnim dosjeom, koji je u zatvoruproveo ~etiri i pol godine. Ikanovi} je,prisjetimo se, bio uhap{en 2005., zbogsumnje da je zajedno s AAbdulkadiromCesurom i MMirsadom Bekta{evi}em (oboji -

ca su u BiH do{li iz [vedske) namjeravaoizvr{iti teroristi~ke napade. Prvostupa njs -kom presudom Suda BiH Bajro Ikanovi} jeu januaru 2007. progla{en krivim i osu|enna osam godina zatvora, ali mu je kazna uàlbenom postupku upola sma njena. Nakonizlaska iz zatvora “mu~enik“ Ikanovi} seuspio nametnuti kao vo|a vehabija uHadì}ima, svoj je stan pretvorio u mesdìd,u kojem je jedan od ~estih posjetitelja iAmmar Adrovi}. No, kako nijedan nisuimali stalnog zaposlenja, prije dvije godinesu se po~eli baviti “poslo vima“ kojih bi sepostidio svaki po{ten ~ovjek, a kamoliistinski, posve}eni vjer nici, kakvim seAdrovi} i Ikanovi} èle predstaviti.

PRIJETNJE KELMENDIJUIako u sukobu sa svim ljudskim i

Boìjim zakonima, Ikanovi}, Adrovi} injegova “olovska bra}a“ Minel Selimovi} iNermin Softi} se udruùju i po~injureketirati manje poduzetnike, uglavnomvlasnike kafi}a i trgovina, i utjerivati

26

D@IHAD HALAL REKETA[A

�

Iako u posljednjih sedam-osam godinasamozvani {ejh iz Gornje Mao~e nijenapu{tao BiH, Nusret Imamovi} je dvadana poslije pucnjave u kojoj je stradaonjegov prijatelj Ammar Adrovi} oti{ao uEgipat. Dvadesetak dana ranije njih sudvojica bili zajedno u Kristalnoj dvoraniHotela Tuzla, na predavanju koje su

organizirali Nusret Imamovi} i vehabijskivo|a iz Krajine Bilal Bosni} o “savr{ e -nstvu {erijata i pogubnosti demokratije“.Ammar Adrovi} je na prvoj javnoj tribinivehabijskih lidera u BiH sjedio u prvimredovima, sa zada}om da sprije~i eve n -tualne nerede i zastra{i Imamovi}eveneist o mi{ljenike. �

[EJH NA SLU@BENOM PUTU

Nusret Imamović dva dana nakonranjavanja prijatelja Adrovićaotišao u Egipat

TAJNI POSLOVI SKROM-NIH MUSLIMANA: Međunjihovim “poslovnimpartnerima“ našli su seviđeniji pripadnici tuzl a -nskog podzemlja MersedHadžić zvani Mir so Švi-carac, Damir Mehić Bibi,Mustafa Beganović Musa,Dragan Stajić zvaniSijalica, Naser Orić...

RASKID PRIJATELJSTVAIako se poznaju dugo godina, Naser Ori} nijestao u Adrovi}evu za{titu nakon sva|e sKelmendijem

RASKID PRIJATELJSTVAIako se poznaju dugo godina, Naser Ori} nijestao u Adrovi}evu za{titu nakon sva|e sKelmendijem

SAVR[ENSTVO [ERIJATAPrva javna tribina Nusreta

Imamovi}a i Bilala Bosni}aodràna je prije mjesec

dana u Tuzli



dugove, a navodno su bili umije{ani i ukrijum~arenje droge. Znancima su se upo~etku hvalili kako im “biznis dobro ide“,ponajvi{e zahvaljuju}i imidù, tvrde}i kakose njihove `rtve upla{e ~im ih ugledaju -Ammar Adrovi} je nabildan, obrijaneglave, a njegovi ortaci imaju duge brade ikratke hla~e. Kako im, me|utim, sitnazarada ipak nije bila dostatna za skupeprohtjeve, odlu~ili su da pro{ire poslovanjei po~nu suradnju s krupnijim zvjerkama.

Tako su se me|u njihovim “poslovnimpartnerima“ na{li vi|eniji pripadnici tuzl a -nskog podzemlja MMersed Hadì} zvani

Mir so [vicarac, DDamir Mehi} Bibi, MMu -stafa Beganovi} Musa, DDragan Staji} zvaniSijalica, NNaser Ori}... No, ubrzo se poka -zalo da se me|u “profesionalcima“ nisunajbolje sna{li, jer su neo~ekivano do{li usukob s vo|om albanske mafije u BiHNaserom Kelmendijem. I mada nijepoznato kako je to {a~ica vehabija ugrozilarazgranate Kelmendijeve poslove u BiH,albanski im je mafija{ po~etkom 2011. prviput odaslao jasnu poruku kako bi bilopametnije da se maknu iz njegove “zoneodgovornosti“. Ammar Adrovi}, BajroIkanovi} i Minel Selimovi} su na nedvo -

smislenu prijetnju odgovorili kako ih nijestrah i jo{ su poru~ili Kelmendiju da imajupodr{ku mnogobrojne “bra}e“ u BiH,Austriji, Njema~koj, pa ~ak i na Kosovu iAlbaniji. Budu}i da pozivanje na bra}uvehabije nije proizvelo èljene efekte,Kelmendi im je poslao posljednje upozo -renje da odstupe, ili ne}e znati {to ih jesna{lo.

Obra~un vehabija i albanske mafijeizbje gnut je u posljednjem trenutku, nakon~ega je Minel Selimovi} glavom bez obzirapobjegao iz BiH (navodno je oti{ao uDansku, mada njegovi prijatelji tvrde da senalazi u Srbiji). Prethodno se Selimovi},koji je jo{ ranije bio osu|en na tri mjesecazatvora, zbog tu~e koju je izazvao u jednomrestoranu u Olovu, krio u Gornjoj Mao~i.

BEZ ORI]EVE ZA[TITEU strahu od odmazde Nasera Kelme n -

dija, Ammar Adrovi} i Bajro Ikanovi} su uprolje}e 2011. poku{ali isposlovati za{titukod bliskog Kelmendijevog suradnikaNasera Ori}a. Iako se s Ori}em poznajudugo godina, kao i sa Draganom Staji}emSijalicom, na zajedni~kom sastanku koji sudogovorili u Sarajevu, jasno im je stavljenodo znanja da nitko nije spreman zbog njihulaziti u sukob s Kelmendijem. Posramljenizbog izostanka Ori}eve podr{ke, Adrovi} iIkanovi} su se povukli, posvetiv{i se “vjer -skim poslovima“. Kasnije su se hvalisalikako se Naser Ori} upla{io “bra}e veh a -bija“, da je prema njima bio ponizan,premda je prava istina bitno druga~ija. Nasvom je facebook profilu Ammar Adrovi}napisao da se bavi privatnim biznisom i daje 2005. diplomirao na Fakultetu krimin a -listi~kih nauka u Sarajevu?! �

27

POZADINA PUCNJAVE U TUZLI

Jedan od najbliìh suradnika AmmaraAdrovi}a u vehabijskom dèmatu u Tuzli jeEnes Sejrani}, koji je bio uhap{enpo~etkom maja 2011., u naselju Grabo -vica, zajedno sa podstanarom MaksimomBoì}em. Akcija hap{enja Sejrani}a iBoì}a, Srbina iz Bijeljine koji je nakonprelaska na islam koristio imena MirzaGrada{~evi} i Abu Muhamed, izvedenaje po nalogu Tuìteljstva BiH, zbog sumnjeda su 15. maja spremali teroristi~ki napadna Br~anskoj Malti. Boì} je prilikomhap{enja najprije automatsku pu{ku

uperio u policajca, a potom je poku{aopobje}i, ali bez uspjeha. Nakon {to je svlasnikom iznajmljene ku}e EnesomSejrani}em priveden, u ku}i je prona|enooru`je, vojna oprema i odre|ena koli~inaeksploziva. Desetak dana kasnijepripadnici SIPA-e su na podru~ju Tuzleuhapsili dvojicu vehabija iz Srbije JasminaKora}a i Milutina Sretenovi}a, koji su biliu stalnim kontaktima sa Boì}em i Sejra -ni}em. Obojica su poslije privo|enjaprotjerani u Srbiju, sa zabranom ulaska uBiH u trajanju od godinu dana. �

ABU MAKSIM BO@I]

Vehabijski džemat u Tuzli vodeAmmar Adrović i Enes Sejranić,koji je ranije hapšen pod sumnjomda sprema teroristički napad

28.3.2013. I SLOBODNA BOSNA

MUÊNIK IZ ZENI^KOG KAZAMATA Nakon izlaska iz zatvora Bajro Ikanovi} se nametnuo kao vo|avehabija u Hadì}ima

BIJEG IZ BOSNEMinel Selimovi} i njegova supruga Amina skloni{te su potraìli u Danskoj


Obnova, rekonstrukcija, izgra -dnja... trebevi}ke ì~are, jednogod simbola Grada Sarajeva, pri~aje o kojoj se u posljednjihnekoliko godina mnogo govorilo.

Ozbiljne aktivnosti oko obnove trebevi}keì~are Grad Sarajevo je po~eo jo{ 2008.godine. Slijedili su idejni projekti, studijeizvodivosti, memorandumi o razumije -vanju, donacije... sve se “vrtilo“, i jo{ uv-ij ek se “vrti“ u za~aranom krugu, ili“prstenu“ na ~ijem ~elu je bio, “gospodarprstenova“, dogradon a~elnik Sarajeva ipropali kandidat SDP-a za novog gradona -~elnika IIgor Kamo~aji.

Do 2011. godine pri~e o obnovisarajevske ì~are bile su vi{e teorijske negoprakti~ne prirode. Ni Grad Sarajevo, niSarajevski kanton nisu imali sredstava,volje i èlje da se upuste u jednu takosmjelu, s finansijske strane, te{ko oprav -danu i isplativu avanturu.

POKLONU SE (NE) GLEDA U ZUBEMe|utim, sve se promijenilo kada je

op}ina Grächen iz [vajcarske Sarajevudonirala kabinsku ì~aru. Inicijatordonacije bio je nuklearni fizi~ar EEdmondOffermann, Amerikanac holandskogporijekla, sa boravi{tem u [vajcarskoj.Naime, Offermann se kao pasionirani skija{zaljubio u {vajcarske Alpe, gdje je postaoglavni akcionar firme Seilbahn Saas Fee.

Ono {to doma}oj javnosti nije predo~enojeste ~injenica da je Offermann ì~arudoniranu Sarajevu svakako moraodemontirati i zamijeniti ì~arom kojaispunjava sigurnosne standarde Evropskeunije. Naime, ì~ara koja je po~etkom2012. godine dopremljena u Sarajevo neposjeduje alternativnu pogonsku jedinicu, asistem vje{anja kabina tako|e nezadovoljava sigurnosne standarde EU-a.Osim toga, vlasnici donirane ì~arenavodno su zadràli njen najvredniji dio -elektronsku upravlja~ku jedinicu koja ko{ta600 hiljada {vajcarskih franaka! Urealizaciju donacije uklju~ili su se i{vajcarska ambasada i {vajcarski vojnikontingent SFOR-a, koji je krajem 2011. ipo~etkom 2012. godine transportovao


NA TREBEVI]U @IÂRA

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Žičara koju je Sarajevu donirala švajcarska općina Grächen ne ispunjava sigurnosne standarde Evropske unije, a dopremljena je bez njenog

najvrednijeg dijela - elektronike za upravljanje. Za njeno postavljanje, rješavanjeimovinsko-pravnih odnosa i prilagođavanje donirane opreme trasi, Gradu

Sarajevu treba 6,7 miliona eura!

TREBEVI]KA @IÂRADVA “MLADI]A“ GONDOLOM S TREBEVI]A

VIDIKOVAC(Po)ratno ruho izlazne stanice trebevi}ke ì~are

Trebevic:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:56

ì~aru iz [vajcarske u Sarajevo, odnosno uSFOR-ovu bazu u Butmiru, gdje se i danasnalazi.

Činjenica da donirana ì~ara neispunjava sigurnosne uslove EU-a, te da jojnedostaje upravlja~ka jedinica nije smetalagradskoj Upravi na ~elu sa biv{imgradona~elnikom AAlijom Behmenom injegovim zamjenikom Kamo~ajijem, kojije vodio ~itav projekat, da prihvate donacijuza koju je Kamo~aji rekao da se sastoji odkonstrukcije polazne i dolazne postaje, 14stupova, vu~no-nosivog uèta i 70 gondola,u vrijednosti 6 miliona {vicarskih franaka!Gdje je Kamo~aji “iskopao“ {est miliona{vajcarskih franaka, ostaje nepoznato, alicijene polovnih ì~ara sa kabinama nisunikakva tajna. Naime, ì~ara sa sli~nimkarakteristikama kao ona doniranaSarajevu, poznatog proizvo|a~a Leitner,proizvedena 90-ih godina pro{loga vijeka,koja ispunjava sve, uklju~uju}i isigurnosne, standarde EU-a, a isporu~uje sei sa upravlja~kom jedinicom, moè sekupiti po cijeni od 2 miliona eura. ““Ja sambio u kontaktu sa kompanijama ovla{tenimza servisiranje i remont uspinja~a. Nitijedna od njih nije pokazala spremnost da

izda upotrebnu dozvolu za ì~aru koja bi semontirala na Trebevi}u ukoliko seprethodno ne rije{e problemi alternativnepogonske jedinice i sistem vje{anja kabina.Me|utim, rje{avanje tih problema nije malainvesticija i za nju Grad sigurno nemapara“, kaè na{ sagovornik koji je èlioostati anoniman.

DONIRANO, A SKUPOU projekat obnove sarajevske ì~are

ukju~ila se i Delegacija Evropske unije.Polovinom jula 2011. godine potpisan jeMemorandum o razumijevanju za obnovutrebevi}ke ì~are, a dokument su potpi -sali Alija Behmen, tada{nji premijer Kan -

tona Sarajevo FFikret Musi} i tada{njivr{ilac du`nosti {efa Delegacije EU-a uBiH RRenco Davidi. Za realizaciju togprojekta Delegacija EU-a osigurala je 2,2miliona eura iz sredstava Instrumenta zapretpristupnu pomo} (IPA fondova). Prijegodinu dana ambasador PPeter Sorensen, {efDelegacije EU-a i specijalni predstavnikEU-a u BiH, i AAndre Schaller, ambasador[vajcarcke Konfederacije u BiH, obi{li sulokalitete polazne i krajnje stanicetrebevi}ke ì~are u naseljima Bistrik i Brus.Slijedio je posao izrade Idejnog projektarehabilitacije trebevi}ke ì~are, a u tu svrhuDelegacija EU-a izdvojila je 199.925 eura.Iako su inìnjeri IPSA instituta bili prisutni


OD POKLONA GLAVA BOLI

��

Idejnim projektom nisu obuhva}enitro{kovi prijenosa budu}ih prava uprav ljanjatrebevi}kom ì~arom s KJKP Gras na ZOI’84. Naime, problem prenosa upravlja~kihprava nad trebevi}kom ì~arom leì u~injenici da je KJKP Gras pod hipotekustavio polaznu stanicu ì~are kao garancijuza kredit podignut u Intesa San Paolo banci.Pod hipotekom je donja stanica ì~are,zgrada i dvori{te u Ulici Avdage [ahinagi}a32A, procijenjene vrijednosti 2.672.650 KM.Zbog toga je biv{i ministar prometa ikomunikacija Kantona Sarajevo Haris Luli}od direktora Banke Almira Krkali}a traìo

da se bri{e hipoteka dana na dioinfrastrukture trebevi}ke ì~are. U procesureprogr amiranja kreditnih obaveza KJKPGras, Luli} je u svojoj urgenciji naveo da }eKanton izdati garanciju za otplatu kredita,{to }e biti zamjenski kolateral za brisanjehipoteke nad dijelom infrastr ukturetrebevi}ke ì~are. Da li je Kanton okon~aoposao sa “Intesa San Paolo bankom“ jo{uvijek se ne zna, ali se zna da jo{ uvijeknisu okon~ane aktivnosti na prijenosubudu}ih upravlja~kih prava s KJKP Gras naZOI ’84 koji nije u ni{ta boljoj fina nsijskojpoziciji. �

BANKOVNOM TRASOM GRAS-a

Trebevićka žičara pod hipotekom

Niti jedna kompanija ovla{tena za servisiranje i remontuspinja~a ne bi izdala upotrebnu dozvolu za “{vajcarsku“

ì~aru koja bi trebala biti montirana na Trebevi}u

POLAZNA STANICAGras je polaznu stanicu trebevi}ke ì~are stavio pod hipoteku kod Intesa San Paolo banke

DVA “MLADI]A”Biv{i gradona~elnik Sarajeva Alija

Behmen i (pro)pali kandidat zamjesto gradona~enika Igor Kamo~aji

DVA “MLADI]A”Biv{i gradona~elnik Sarajeva Alija

Behmen i (pro)pali kandidat zamjesto gradona~enika Igor Kamo~aji

Foto: Mario Ili~i}


prilikom demontaè ì~are u [vajcarskoj idobro su upoznati sa svim tehni~kim iostalim problemima koji se mogu pojavitiprilikom realizacije projekta, posao izradeIdejnog projekta dobila je italijanska firmaStudio Corona. Prema navodu IgoraKamo~ajija, u februaru 2013. godineDelegacija EU-a formalno je Gradu Sarajevuuru~ila Idejni projekat rehabilitacijetrebevi}ke ì~are.

“Ovaj dokument je preveden i IPSAinstitut ga je nostrificirao. Projektantsku

ku}u je odabrala Delegacija Evropske unijeu BiH u skladu s proceduralnim pravilimaEU-a za javne nabavke. Idejni projekt, osimpotrebne dokumentacije, sadràva iprocjenu ukupnih tro{kova obnove u visiniod 6,7 miliona eura, te omogu}avapokretanje tendera za izbor najpovoljnijegizvo|a~a i zaklju~enje ugovora za obnovutrebevi}ke ì~are pod uvjetima projektuj iizgradi“, rekao je Kamo~aji.

Ako se cifri od 6,7 miliona eura doda inavodna vrijednost donirane ì~are od 6

miliona {vajcarskih franaka, dobit }emoiznos od 22,6 miliona KM! Od spomenutih22,6 miliona maraka, gradska Uprava moèra~uniti na 4,3 miliona KM, koliko jesredstava izdvojila Delegacije EU-a,ukoliko, zbog ka{njenja realizacijeprojekta, ona nisu preusmjerena. To pitanjepostavili smo portparolu Delegacije EU ispecijalnom predstavniku EU-a u BiH AAndyjuMcG uffieju, od kojeg nismo dobiliprecizan odgovor. Naime, on nam je rekaoda je Delegacija EU-a platila izradu Idejnogprojekta te naveo: ““Taj projekat bi trebaoposluìti kao dokument, odnosno osnova zarje{avanje odre|enih pitanja kao {tosu imovinsko-pravni odnosi vezani zaì~aru, prilago|avanje donirane opremetrasi ì~are, te obezbje|enje neophodnihfinansijskih sredstava da bi se ì~ara moglarekonstruisati u skladu sa zakonskim isigurnosnim odredbama“, stoji u odgovoruMcGuffieja.

Podsje}anja radi, za dvadesetak milionamaraka Olimpijski centar Jahorina kupio jei instalirao tri {estosjeda. ““Kupovina novekabinske ì~are ko{ta oko 3 miliona eura podu`nom kilometru. Obzirom da je saraje v -ska ì~ara duìne 2075 metra, cijena noveì~are kretala bi se oko 6 miliona eura“,naveo je na{ sagovornik dodav{i kako jeSkoplje za 7 miliona eura kupilo i postavilonovu ì~aru “Milenijumski kri`“. Sarajevu,za postavljenje donirane, stare ì~are trebaisto toliko para. �


NA TREBEVI]U @IÂRA

Sarajevska ì~ara pu{tena jeu pogon 1959. Polazna stanicabila je u sarajevskom naseljuBistrik, na nadmo rskoj visini od583 metra, a izlazna stanica naVidikovcu, na 1160 metaranadmorske visine.Projektovanje ì~are duge 2075metara, izbor opreme,djelomi~nu isporuku opreme kaoi nadzor monta`nih radova saprobnim radom obavila je~ehoslova~ka firma Transporte.Generalni izvo|a~ radova bila jesarajevska firma Elektr oprojektkoja }e kasnije prerasti uEnergoinvest. Pri pu{tanjuì~are u pogon pojavili su sebrojni problemi sa prekidimasaobra}aja i o{te}enjimaopreme, nedov oljnom obu~ en o -sti osoblja pri eksploatacijiì~are. Zbog toga je donijetaodluka da se izvr{i sanacija

ì~are koju je izvela firmaMetalna iz Maribora, a koja jeotklonila ve}inu nedostataka.

Tokom dugogodi{njeeksplotacije (peri od od 33 godine,op.a) dolazilo je do ozbiljnihproblema, te su nadle`ne instit u -cije zabranjivale rad i~are 1977.,1982., 1986., 1987. godine.Poseban problem bio je nalazZavoda ZRMK iz Ljubljane izseptembra 1989. godine. Naime,za otklanjanje uo~enih problema inedostataka bila su potrebnavelika finansijska sredstva kojagrad nije imao. Ipak, otklonjeni suklju~ni nedostaci, a komisija jeizdala dozvolu da i~ara radi saumanjenim kapacitetom ipoja~anim re imom pregleda,kontrole sklopova ielemenata. Zbog ratnihdjelovanja, ì~ara je bila tolikouni{tena da je njena

rekonstrukcija bila apsolutnoneisplativa. Osim toga, i da nijeuni{tena ratnim djelovanjima,sarajevska ì~ara morala bi biti

demontirana ili zamijenjenaì~arom novije proizvodnje jer jojje istekao tridesetogodi{nji vijektrajanja. �

Nekad i nikad više

SIMBOL SARAJEVATrebevi}ka ì~ara pu{tena je u pogon davne 1959. godine i bila jejedno od najmodernijih u regionu

DONATORI, SVE VAM JE U [ACIPeter Sorensen, {ef Delegacije EU-a i specijalni predstavnik EU-a u BiH

KRATKA POVIJEST @IÂRE

�


Najvi{i upravni sud u Holandiji uponedjeljak je donio odluku da jeholandsko Ministarstvo odbranedu`no isplatiti od{tetu biv{emvojniku holandskog bataljona

Dutc hbata zbog traume pretrpljene uSrebrenici.

U presudi stoji da sud ne moèkomentirati pogor{anu ratnu situacijutokom vojnog razmje{tanja u Srebrenici, alida je poslije pada Srebrenice pomo}izostala, pa da zbog toga vojnik ima pravona od{tetu. ““Nadam se da }e mi ova presudadonijeti malo mira. Ovo je bila konstantnaborba u mom ìvotu, dan i no}. Imamosje}aj da nisam iza{ao iz Bosne, da samtamo ìvio proteklih osamnaest godina“,rekao je biv{i holandski vojnik DDave Maat.

Maat je 1999. podnio tu`bu protivMinistarstva odbrane u kojoj tvrdi da mu

poslije napu{tanja Srebrenice 1995. godinenikada nije pruèna psiholo{ka pomo} i dazbog toga pati od trajnog posttraumatskogsindroma (PTSP).

“Meni nije stalo do novca, ve} do teodgovornosti od koje je dràva godinamabjeàla, do tog priznanja, za mene i za svemoje kolege vojnike“, kazao je Maat tedodao kako se nada da }e ovom odlukom ubudu}nosti mnogi vojnici biti po{te|enipatnje jer }e im na vrijeme biti pruènazdravstvena za{tita.

“U MOJOJ GLAVI BILA JE SAMO BiH“Čitanje presude je trajalo svega dvad e -

setak minuta. Izricanje presude izazvalo jeveliki interes medija, u sudnici je bilo inekoliko biv{ih vojnika holandskogbataljona. Neki od njih imaju ve} spremnudokumentaciju za podno{enje iste tu`be adrugi planiraju po}i istim putem. Prisutni subili i Daveovi roditelji i dvije sestre.

Majka vojnika Davea, koja danas ìvi uVelikoj Britaniji, svojevremeno je i sama

radila kao medicinska sestra u britanskojvojsci, a do{la je u Holandiju specijalnozbog ovog su|enja. U hodniku, gdje jenastala trka za intervjuima, njegova majkapri~a kako je Dave oduvijek èlio biti vojniki da je to znao jo{ od svoje sedme godinekada je s njom gledao vojnu paradu u mjestuSloedan, u jugozapadnom dijelu Holandije.Majka kaè kako je Dave bio i ostao veomasamosvjestan i da ga niko i ni{ta ne moèodvratiti od njegovih namjera.

Otac, koji ìvi blizu svoga sina, na{ao jeklupu u hodniku i sjeo. Samo je mahaoglavom i odhukivao. ““Svega sam senagledao. Vi|ao sam Davea kako pla~e kaomalo dijete. Nisam znao {ta se sa njimde{avalo kad tako ‘ni zbog ~ega’ iodjednom zapla~e. Nisam znao {ta daradim. Drago mi je da se ovo okon~alo.“

Proces se vukao trinaest godina {to je,kako sam Dave Maat kaè, dodatnopogor{alo njegovo zdravstveno stanje.“Ovo je trajalo apsurdno dugo. Mojakarijera je potpuno propala. Otpu{ten sam


HOLANDSKA PRESUDA

Početkom ove nedjelje holandski sud presudio je da tamošnje Ministarstvo odbrane mora isplatiti odštetu holandskom vojniku DAVEU MAATUzbog traume pretrpljene u Srebrenici; naša suradnica razgovarala je sa Maatom

nakon izricanja presude

DAVE MAAT ZA “SB““Ni nakon 18 godina Srebrenica i Bosna ne izlaze

iz moje glave i mojih misli“

Pi{e: ADMIRA FAZLI] (Amsterdam)

Odsteta:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 22:50

iz slu`be, poku{ao sam raditi kao agent zanekretnine, ali ni to nije uspjelo. U mojojglavi bila je samo Bosna. Ni jedna veza nijemogla opstati, jer sam ja uvijek bioopsjednut Bosnom. Zbog toga nisam uspiozasnovati ni porodicu, ni karijeru, ni{ta.Ova borba za pravdu je postala moj ìvot“,govorio nam je nakon ~itanja presude.

“NEKI TO I NE RAZUMIJU“Dave je kao devetnaestogodi{nji mladi}

stigao u Srebrenicu jer je, kako kaè, èliopruìti pomo} tamo{njim ljudima. ““Nisamuspio, jer nisam imao sredstva da ihza{titim. Zato sad radim sve {to je u mojojmo}i da to ispravim.“

Tako je prvi put nakon napu{tanjaSrebrenice do{ao u BiH pro{le godine, kadaje na poziv srebreni~kih majki pokrenuoinicijativu da se pokrene proces istraìvanjaterena biv{e holandske baze u Poto~arima upotrazi za mogu}om masovnom grobn i -com. Za ovu grobnicu se i prije znalo, alinije bilo poznato gdje se ta~no nalazi.

Dave Maat je u Holandiji sudskimputem do{ao do fotografija koje jeposjedovalo Ministarstvo odbrane Holan -dije te je utvr|en lokalitet improviziranegrobnice, gdje je bilo sahranjeno pet osoba,izbjeglica, koje su ubijene na licu mjesta ujulu 1995. U augustu pro{le godineekshuminirani su njihovi posmrtni ostaci,me|u kojima je i jedna beba. Dave kaèkako skuplja snagu da do|e na dènazuovim `rtvama koja }e biti 11. jula 2013. umemorijalnom centru u Poto~arima.

“Kad sam napu{tao Srebrenicu, vidiosam mrtvace pored puta u Kravici i NovojKasabi. Po povratku u Holandiju niko namnije pruào nikakvu pomo}. Samo su me ukratkom saslu{anju upitali gdje se nalazioru`je i gdje su ti mrtvaci, zatim se zahvalilii to je bilo to. To saslu{anje nije imalonikakvog psiholo{kog efekta na mene. Ionda do|e{ ku}i pa ~uje{ da je ubijenohiljadu ljudi, dvije hiljade, tri, pet... To se nemoè opisati. Neki to i ne razumiju. Ja im tadsamo kaèm da mi je drago {to ne razumiju,jer je to znak da su zdravi“, kaè Dave Maat.

“Ova presuda otvara vrata i drugimbiv{im vojnicima, ne samo onima koji subili u Srebrenici. S tim bi ova presuda moglaimati i internacionalne posljedice jerimunitet UN-a na koji se Holandija prijepozivala je ve} kompromitiran“, kazao jeDaveov advokat GGeert-Jan Knoops. Visinaod{tete jo{ nije poznata, ali bi mogla iznositistotine hiljada eura, kako tvrdi advokat.Prema njegovima procje nama, u roku od trimjeseca bi trebalo biti poznato koliko }enovca dobiti Dave Maat. �


SREBRENI^KE TRAUME “DAUTCHBATOVACA”

PRAVNA POBJEDA Dave Maat sa advokatom Geert-JanKnoopsom

DOBRI VOJNIK MAATHolandski vojnik Dave Maatdobio je proces protiv holandskog Ministarstvaodbrane, koji mu je duànisplatiti od{tetu zbog traumapretrpljenih u Srebrenici

Odsteta:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 22:50

Za razliku od tranzicijskih dràva uokruènju, gdje su strani vlasnicipokupovali ve}inu doma}ihbanaka, u Sloveniji je, od ukupno18, pet banaka u 100-procent n om,

a jo{ pet u ve}inskom doma}em vlasni{tvu.Prva tri mjesta po bilansnoj sumi i poudjelu na trì{tu zauzimaju banke uve}inskom dràvnom vlasni{tvu: Novaljubljanska banka, Nova kreditna bankaMaribor i Abanka Vipa. Bankarski sistem uSloveniji poslovnu 2012. zaklju~io je (i tove} tre}u godinu zaredom) sa gubitkom,koji je pro{le godine bio najve}i odosnivanja samostalne dràve. Procjenjujese da ukupan gubitak iznosi oko 640miliona eura, a njegov najve}i dio kon -centrisan je u pomenute tri najve}e banke uve}inskom dràvnom vlasni{tvu. Banke uve}inskom stranom vlasni{tvu u prosjekusu poslovale uspje{nije i njihovi poslovnirezultati ~esto nadma{uju rezultate mati~ -nih ku}a u inostranstvu. SKB banka,naprimjer, u vlasni{tvu Societe Generale,progla{ena je najboljom bankom uSloveniji u 2011. godini, koju je zaklju~ilasa 24 miliona eura profita, dok je njenafranc uska centrala poslovnu godinu zavr -{ila sa gubitkom.

SEDAM MILIJARDI EURA NENAPLATIVIH KREDITA

U prvim danima nakon izbijanjaglobalne finansijske krize u stru~nim kru -govima u Sloveniji prevladavalo je mi -

{ljenje da slovena~ki bankarski sistem ne}ebiti znatnije pogo|en, prije svega zbognjegove relativne nerazvijenosti, zane -marljive izloènosti produktima ameri~kogtrì{ta hipotekarnih kredita i, uop{te,konzervativnosti u razvijanju ponude tzv.derivativa. Ocjena se, me|utim, uskoropokazala kao neta~na zbog upletenostive}ine banaka u menadèrske otkupevelikih slovena~kih firmi poput Istrabenza,Merkura i Pivovarne La{ko, finansiranekredit ima sa garancijama u vidu precij e -njenih akcija preduze}a, koja su seotkupljivala. Ovi krediti s pravom su progl a-{eni slovena~kim, odnosno, tranzicijskimekvivalentom ameri~kih “sub-prime” kre -dita sa jednako pogubnim efektom zaportfelje poslovnih banaka i za zdravlje~itavog finansijskog sistema zemlje. Danasse pokazuje da su slovena~ke banke uvrijeme konjunkture 2004. - 2008. akum u -lirale brojne generatore rizika, poredkreditiranja menedèrskih otkupa iinvesticije u fondove na Balkanu, krediti -ranje kupovine precijenjenih papira odvrijednosti i kredite stanovni{tvu u{vajcarskim francima. Slovena~ko finansij -sko trì{te je veoma plitko, tako da se bankei za redovno servisiranje privrede obi~nozaduùju u inostranstvu. A tamo je uposljednje vrijeme prakti~ki nemogu}edobiti bilo kakav kredit. Tako se lo{imkreditima pridruìla i nelikvidnost. Uk up aniznos lo{ih, odnosno, nenaplativih kreditadanas se u Sloveniji procjenjuje na preko 7milijardi eura, odnosno, na 14,2 posto svihplasiranih kredita. U tri najve}e dràvnebanke ovaj procenat iznosi ~ak 17,9, dok jeu stranim bankama koje operi{u na


DE@ELA NA NOGAMA

Pi{e: SENIHA MUHAREMI VUKAS (Ljubljana)

Prema procjenama finansijskih eksperata, ukupni gubitak bankarskog sektora uSloveniji iznosi oko 640 miliona eura i najvećim je dijelom koncentrisan u tribanke u državnom vlasništvu: Novoj ljubljanskoj banci, Novoj kreditnoj banci

Maribor i Abanci Vipa: naša suradnica istražila je šta je slovenački bankarski sektor dovelo u aktuelnu krizu

PRIJETI LI SLOVENIJI“KIPARSKI SCENARIJ“?

Ukupan iznos nenaplativih kreditaslovena~kih banaka prelazi sedam

milijardi eura

SLOVENIJA PRED BANKROTOMRizi~no kreditiranje velikih kompanijapoput Istrabenza, Merkura i PivovarneLa{ko skupo je ko{talo slovenskibankarski sistem

Slovenija Banke:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:19

slovena~kom trì{tu 6,4 posto. Bankeoptere}uje i imovina koju su zaplijenile kaogaranciju za nenaplative kredite. To su prijesvega dionice raznih preduze}a koje danasvrijede tek djeli} cijene po kojoj suuknjiène, ali i hipoteke na nekretnine kojeje u Sloveniji danas gotovo nemogu}eprodati. Najve}i du`nici slovena~kihbanaka su dva finansijska holdinga uvlasni{tvu Katoli~ke crkve (Zvon 1 i Zvon2), zatim ve}ina gra|evi nskog sektora na~elu sa grupom preduze}a koja su gradilasportski centar Stoìce, a tu su i propali tzv.tranzicijski tajkuni, odnosno menedèri,koji su uzimali kredite da bi privatizirali“svoja” preduze}a i tako se za{titili odsmjenjivanja nakon svakih parlamentarnihizbora. Komisija za spre~a vanje korupcije,

koja ve} od 2011. prou ~ava stanje uslovena~kom bankovnom sistemu, prijesvega u bankama u ve}in skom dràvnomvlasni{tvu, saop{tila je da u sistemu postojebrojni faktori rizika korupcije, koji sejavljaju kako na na nivou najvi{eg tako i nanivou srednjeg mene d`menta.

JAN[INA “SLABA BANKA“Banke su kredite odobravale netrans p -

arentno, na osnovu li~nih, poslovnih ipoliti~kih veza. Komisija konstatuje dapojedini ~lanovi uprava banaka svjesnokr{e zakone i eti~ke kodekse, ne uvaàvajuizvje{taje revizija i ne preduzimajuodgovaraju}e mjere. Sna`ni su pritiscimati~nih banaka na uprave podru`nicabanaka u dràvama na podru~ju biv{e

Jugoslavije da posluju neeti~ki i nepro -fesionalno. Prema ocjeni Komisije, zatajioje i regulator bankovnog sistema, odnosnoBanka Slovenije, koja nije na vrijemeupozorila na neodrìv rast kredita u vrijemekonjunkture i nije preduzela odgov araju}emjere da se taj trend zaustavi. Tako|e, uulozi kontrolora sistema, Banka Slovenijenije sankcionisala nesavjesno, neeti~ko iproitvzakonito djelovanje pojedinih ~la -nova uprava komercijalnih banaka, a nije sedovoljno suprotstavila ni politi~kimintervencijama u sistem u oblasti kadrovskepolitike, finansiranja politi~kih stranaka iodobravanja kredita preduze}ima pokriteriju strana~ke pripadnosti njihovihuprava. Odlaze}a vlada JJaneza Jan{enamjeravala je da bankarski sistem sanira


NE MI DIHAT ZA NOVÂNIK

��



DE@ELA NA NOGAMA

� Da li je “slaba banka“,kakvu je zamislila biv{avlada, optimalno rje{ enje zaslovena~ki bankovni sist em?

MARKO KRANJEC: Slababanka nije jedino rje{enje, negotek jedna od mogu}ih mjera.Dru{tvo za upravljanjepotraìvanja banaka - “slababanka” - moralo bi poredfunkcije “slabe banke“(preuzimanja i upravljanjanenaplativih potraìvanja idruge problemati~ne imovinebanaka) preuzeti i klju~nu uloguu dokapitalizaciji banaka.Prenos nenaplativihpotraìvanja je u okviru sanacijesamo pomo}ni proces, kojim seotkrivaju gubici iz odre|eneproblemati~ne imovine,odnosno, potraì vanja banaka, iutvr|uje obim potrebnedokapitalizacije, pri ~emu jeovaj korak opravdan samo akosu u okviru slabe bankeuspostavljeni jasni mehanizmiza upravljanje tom imovinom naefikasniji na~in, nego {to tomoè da se obezbijedi ubankama. Iskustva pokazuju dase kod odre|ivanja mandataslabe banke (i vrste imovine,koju }e da preuzme i da njome

upravlja) radi o sloènom idugotrajnom procesu, koji morada bude pravilno uskla|en iugra|en u sve nacionalnepolitike i u privredno okruènje.Poloàj banaka u ovommomentu ne dopu{ta daljeodlaganje, zato moramo {toprije da po~nemo sa mjeramaza ja~anje stabil nosti banaka iuspostavljanje uslova zanjihovu dokapitalizaciju.Pogor{avanje kreditnogportfelja banaka i sa timepovezani novi zahtjevi zadokapitalizaciju ne}e sezaustaviti samo izdvajanjemodre|enih slabih potraìvanja izbanaka, nego odgovaraju}omsanacijom rea ln og sektora,kako bi ovaj postao sposobanda vra}a kredite. Sanacijarealnog sektora je problem kojidràva i privreda moraju darije{e prije ili istovremeno sapitanjem sanacije banaka i da uskladu sa time pripreme ieventualne izmjene zakona.

FRANCE ARHAR:Utvr|eno je da je ovakav na~inrje{avanja nenaplativihpotraìvanja jedan od najboljih,prije svega kod potraìvanja,koja su potpuno “mrtva”, gdje

se ni{ta ne doga|a i gdje jedu`nik ili u ste~aju ili uprinudnom poravnanju. Zatosam za “slabu banku” uslu~ajevima kada du`nik vi{enije “ìv”, kada mu vi{e nemapomo}i, a kada se radi okreditnim potraìvanjima premafirmi koja je jo{ aktivna, ali imaprobleme, pa rje{enje mora daprona|e banka ili vi{e njih,zavisno od veli~inepotraìvanja, budu}i da bankenajbolje poznaju situacijudu`nika, s kojim moraju po~etida se aktivno bave. Banke usvijetu su na po~etku krizeformirale posebna odjeljenjakoja se bave jedino “invalidnim”preduze}ima. To zna~i dabanka mora zajedno sadu`nikom traìti izlaz, mo`da i sdodatnom likvidno{}u, ali podstrogom kontrolom, da vas nebi optuìli da ste nesavjestanbankar.

� Da li je Banka Slovenijeu dosa da{njoj finansijskojkrizi uspje{no odigrala uloguregulatora i kontrolorabankovnog sistema?

MARKO KRANJEC:Kontrola je permanentan

zadatak Banke Slovenije, uokviru kojeg ova redovnoobavlja sve regulatorne ikontrolne aktivnosti za koje jeovla{}ena. Finansijska kriza jebila i ostala jedan od najve}ihizazova za sve kontrolorebanaka, a rje{avamo je ozbiljnoi odgovorno. Pobolj{anja suuvijek mogu}a i stalno supredlagana. Mnoge novosti sepripremaju i u okviruzajedni~kog evrops kogkontrolnog mehanizma.

FRANCE ARHAR: U krizise svi pitamo ko je zakazao,gdje se nije radilo stru~no i pozakonima, da li u bankama, ilivlasnici nisu bili dovoljno pa`ljivikada se usvajala kreditnapolitika i definisala politikarizika? Danas, kada smo svipametniji i vidimo {ta sve nismodovoljno uvaàvali, moèmoda kaèmo da svako nosi svojdio odgovornosti. Te{komoèmo da ukaèmo najedinog krivca. I me|una rodnofinansijsko trì{te iprekomjerna likvidnost nanjemu, uslijed koje se novacnudio po izuzetno niskimcijenama od 2001. godine,doprinijeli su izbijanju krize. �

MARKO KRANJEC, GUVERNER BANKE SLOVENIJE, I FRANCE ARHAR, BIV[I GUVERNER I SADA[NJI DIREKTOR UDRU@ENJA BANAKA, GOVORE ZA “SB“

“Stanje bankarskog sektora je takvo da traži hitnu akciju“

ZAKA[NJELAREAKCIJA

BANKESLOVENIJEAktualni i biv{i

guverneri MarkoKranjec i

France Arhar


formiranjem Agencije za sanaciju banaka,odnosno tzv. slabe banke, na koju bikomercijalne banke po “po{tenoj trì{noj”cijeni prenijele nenaplative kredite, koje bizatim ova agencija poku{ala da restruk -turira i proda. Dràva bi za ovu operaciju izbudèta osigurala oko ~etiri milijarde eura.Glavni pristalica ove ideje bio je ministarfinansija u ostavci dr. JJanez [u{ter{i~.Zakon o “slaboj banci” pro{ao je parlamen -tarnu proceduru i u toku je procesformiranja Agencije i imenovanje ~lanovaNadzornog odbora. Članovi nove VladeSlovenije koji treba da poloè zakletvu u Parlamentu ove nedjelje, me|utim,preferiraju direktnu dokapitalizaciju banakau dràvnom vlasni{tvu, iako dosada{njedokapitalizacije NLB i NKBM nisu daletrajnije rezultate. Takvom mjerom bi seizbegla nacionalizacija gubitaka privatnihbanaka i njihovo preno{enje na teretporeskih obveznika, {to pretpostavlja “sl -aba banka”.

PREPORUKE MMF-a I DOKAPITALIZACIJA BANAKA

Direktnom dokapitalizacijom bi seizbjeglo i definisanje “po{tene trì{ne”cijene koju bi, ina~e, morao da odre|ujeneki organ pod uticajem trenutno vladaju}epoliti~ke opcije. OECD i Evropska cent r -alna banka se u ovim dilemama neopredjeljuju; za njih je prihvatljiva i “slababanka”, pod uslovom da se zna, odnosno,da se u zakonu i osniva~kom aktu Agencijedefini{e koja }e se nenaplativa potraìvanjaprenijeti na nju, kako }e se odre|ivatinjihova cijena i da se obezbijedi nezavisnostupravljanja Agencijom od svakodnevne

politike. U izvje{taju MMF-a, nakonnedavne posjete njihove delegacije Slo -veniji, ocjenjuje se da je “slaba banka”korak u pravom smjeru, ali uz uvaàvanjenajve}e mogu}e transparentnosti u njenomupravljanju. Zato MMF pozdravlja namjeruda se u nadzorni odbor “slabe banke”imenuju nezavisni me|unarodni stru~njaci.MMF tako|e smatra da }e i pored oveinstitucije slovena~kim bankama bitipotrebna dokapitalizacija. Prenos potra` -ivanja na Agenciju za upravljanje potra` -ivanja banaka nije zamjena za potrebu zanovim kapitalom, nagla{avaju u MMF-u,koji procjenjuje da }e tri najve}eslovena~ke banke u 2013. godini trebati

najmanje milijardu eura svjeèg kapitala.Novi ministar finansija UUro{ Čufer,karijerni bankar bez politi~kog pedigrea,koji dolazi iz Nove ljubljanske banke,svjestan je da vlada nema vremena zatraènje alternativnih rje{enja, ve} je usvom predstavljanju u parlamentarnomodboru za finansije najavio da “slababanka” najverovatnije ostaje, uz neophodnemodifikacije. �


NE MI DIHAT ZA NOVÂNIK

�

KARIJERNI BANKARNovi ministar finansija Uro{ ûfer radio je uNovoj ljubljanskoj banci

NESLAVNI ZAVR[ETAK PREMIJERSKOG MANDATABiv{eg slovenskog premijera Janeza Jan{u, nakon brojnih afera, zamjenila je Alenka Bratu{ek



[VABO I PAPE

IVICA OSIMJedno od najve}ih nogometnihimena biv{e Jugoslavijeuzburkao je region izjavom da jeBiH najbolja reprezentacija

Bosva:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 23:37

Nije ga nekoliko mjeseci, nakon {tose povukao iz Nogometog savezaBiH, bilo u medijima. Posljednjihmjesec-dva boravio je u Grazu, usvom drugom domu. Na tera -

pijama. Le|a znaju zaboljeti jako. ““Onda midadnu one blokade pa do|em malo sebi.“ Ali,vratio se u pravom trenutku u BiH da pogledautakmicu na Bilinom polju i uìva u tom kakosu SSafet Su{i} i njegovi momci pregaziliGr~ku. Onda je, dan-dva kasnije, svojimizjavama uskovitlao regiju. Kazao je dapakujemo kofere za Brazil i da je BiH u ovomtrenutku najbolja repre zentacija u regionu. [toje ta~no. Ali nije ba{ najbolje sjelo novinarimaiz Hrvatske koji su tih dana bili zauzetipisanjem panegirika svojoj reprezentaciji.Koja je ne ba{ uvjerljivom igrom pobijedilaSrbiju. IIgor [timac je podigao naciji adrenalintvrde}i }e biti prvaci svijeta?!, zabora vljaju}iupitati kako im je “tanka“ Srbija umaloodnijela bod jer ih je u drugom poluvremenuspasavao hrvatski golman. Da Srbi imajunormalnog selektora, a ne “trgovcanekretninama“ SSini{u Mihajlovi}a bilo bi uZagrebu sva{ta. Pa su zato Hrvati s ~u|enjemzvali IIvicu Osima pitaju}i da im pojasni je listvarno mislio ono {to je kazao. ““Normalno dajesam“, kaè [vabo na po~etku razgovora zaSB. ““Mislim da jesmo najbolja reprezentacija,kako se to kaè, u regionu. Ako ni{ta, ondabarem najbolje igramo.“

D@EKO JE VI[A KLASANeobi~no direktan, neuvijen jezik za

Osima, dakako. Nikada nije bio ~ovjek od

euforije, uvijek je nastupao i istupaooprezno, “pod ru~nom“. No, na Safetagleda nekako kao na svoje dijete pa mu jevaljda zbog toga jo{ i draè kad momcipobje|uju pod njegovom komandom.“Gledam Dèku kako igra, kako nosi svepred sobom. To je svjetska klasa. Hajd’,evo opet da analiziramo Hrvatsku. Nosi jetaj Mario Mandùki}. Fin de~ko, pristojan.Dobar igra~, igra u velikom klubu,‘Bayernu’. Ali, nije Mandùki} ni blizuDèki, Edin je vi{a klasa“, kaè [vabo.

Dugo, godinama traje veza Ivice iSafeta. Decenijama. ““Koliko se dugopazimo? Čekaj da razmislim“, kaè nam.Dok razmi{lja, sje}amo se. Bilo je to uvrijeme Svjetskog prvenstva u Ju`nojAfrici. Ivica je u improviziranom studijujapanske televizije, na drugom spratuhotela u Grazu, komentirao utakmice uìvo.Doputovali smo nekoliko sati ranije i ~ekalismo u holu, uz Puntigamer, da zavr{i pa dasvi skupa odemo na pi}e. I dok je trajaoprenos, razgovarali sa njegovom suprugomAsimom. @ao nam je {to taj razgovornikada nismo objavili, ne znamo ni samizbog ~ega. Vjerojatno jer nam je biloneugodno upaliti diktafon u tako ugodnoj,prijateljskoj atmosferi. @enska stranavi|enja nogometa, svi strahovi, problemi,bolovi, razo~aranje... sve je to Asimaprolazila sa Ivicom, godinama kasnije i sasinom AAmarom, u njihovim trenerskimkarijerama. Nismo objavili, ali ne{to odonoga {to nam je pri~ala pamtimo i danas.To kako je Asima jedna od zaslu`nih {to jeSafet Su{i} u smiraj karijere igrao zaJugoslaviju na SP-u u Italiji 1990. godine. Ibio jedan od najboljih igra~a, normalno.Prije nego {to je selektor Ivica objavio

spisak, mnogi su bili protiv Safetovogimena na njemu. Te star je, te potro{en je, teima mla|ih, te {ta }e Safet poredSavi}evi}a... Bilo je valjda i previ{eBosanaca u reprezentaciji. I Pape se zbogsvega toga ne}kao, no onda je proradila taveza, “ènska strana“ nogometa. Ivi~inasupruga telefonom je pozvala Safetovusuprugu. Malo su popri~ale, objasnile jednadrugoj neke stvari i tako... Ostalo jehistorija. Dvadesetak godina kasnije, Ivicaje bio predsjednik Komiteta zanormalizaciju NS BiH, Safetu je istekaougovor i ve} je ranije najavljivao da }e,kako god okon~aju kvalifikacije za EP2012., oti}i sa selektorske du`nosti. No,Osimu nije padalo na pamet da mu todopusti, pa je sa svojim suradnicima u~iniosve da Safet ostane. Na svu sre}u uspjelomu je. Safet je rastao sa reprezentacijom,sazrijevao i doveo je nadomak plasmana naSP. Sje}a se i Ivica. ““Safet je, {to jenajva`nije, izgradio kredibilitet. Imao jesli~an slu~aj sada sa Pjani}em kakav sam jaimao sa Piksijem Stojkovi}em.“ Tada{nja jeJugoslavija, sje}a se Osim, po~ela, nakonprvenstva u Italiji, kvalifikacije zaEvropsko prvenstvo. Prvu utakmica igralase u Irskoj. ““Piksi je ve} tada bio uMarseilleu, ali je bio povrije|en, ne{to munije bilo u redu sa koljenom. I pozovem gada do|e. Kaèm mu neka on sam odlu~i {ta}e, moè li ili ne. To je Piksiju punozna~ilo, ali i ostalim momcima koji su biliu timu. Shvatili su da su dio ekipe i kada neigraju. Prava stvar je to {to je Safet istou~inio sa Pjani}em. Onda igra~i shvate dasu va`ni, da se na njih ra~una i tako izgradi{kredibilitet. Mada ga je Safet ve} imao, aliga je taj potez dodatno u~vrstio.“


TAJNA VEZA DVOJICE ÂROBNJAKA

��

Pi{e: NEDIM HASI]Foto: MARIO ILIÎ]

Dva dana nakon veličanstvene utakmice u Zenici i trijumfa nad selekcijom Grčke IVICA OSIM je za SB otvorio dušu i bez uobičajenih rezervi govorio o

svom prijateljstvu sa Safetom Sušićem, zbog čega je uvjeren da je BiH konačnoostvarila plasman na veliko takmičenje, trebaju li reprezentaciji BiH Sead

Kolašinac i Zvjezdan Misimović

IVICA OSIM, NAPOKON BEZ“POSLOVIČNOG OPREZA“, ZA “SB“

“Mo`da i nismo najbolja reprezentacija u regiji, aliigramo najbolji nogomet; zato smo jedini sigurni

putnici za Brazil!“


Kada ve} pravi paralele izme|u svog iSu{i}evog vremena - mandata, pitamo gakome je bilo teè.

SAFETU JE TE@E NEGO MENIObojica su radili usred te{ke politi~ke

krize, ljudi su se bavili politikom, ona njimajo{ i vi{e. [vabina je reprezentacijapotopljena u nacionalnim podjelama. Saf -etova polako, ali sigurno gradi veze me|uljudima, krpa te{ko podijeljenu zemlju, iakose jo{ uvijek na ovda{njim trgovima navija iza neke druge timove. Ali se, sre}om, brzo sanjih razilaze. ““Safetu je teè, jasno“, kaèOsim. ““Danas je situacija druga~ija. Komp-l e ksnija. Ali je i to njemu satisfakcija. Dapokaè da se moè. Da poveè neke veze.Da ljudi vide da imaju neku {ansu. Jer kadaima{ rezultat, kada vidi{ da moè, onda se izemlja poveè, polako ali sigurno.“ Čudesnoje kada se iz Zenice vratite presretni i {to jenajva`nije ponosni. Na momke koje jeokupio Safet Su{i}, ustrojio ih i istrenirao,spremio i poslao na teren da pregazenajteèg protiv nika ovih kvali-fikacija.

Su{i}eva BiH, bez jednog od najboljih inajva`njih igra~a, povrije|enog MMiralemaPjani}a, posramila je Grke. ““Vidi{, sada je totako, i kada to kaè{, onda neki misle da siprepotentan. A nisi i ne treba{ biti. Treba bitirealan i re}i: Jako smo dobri, objektivno,sada smo ba{ korak do Brazila.“ I to nam je~udno, jer nikada nije zvu~ao takooptimisti~an. ““Blesavo zvu~i, ali sad se jamalo ljutim na Safeta“, kaè smiju}i se.“Safet je mo`da previ{e minu ciozan,oprezan. Ali, on je jednostavno takav.Postavlja igru tako da se moè desiti najgoramogu}a varijanta. I onda od toga graditaktiku. Razumijem ja njega, ima jo{ dostaposla, ali moè se sada i on malo opustiti.Neka uìva malo. Ima jako puno razloga.“

Analiziraju}i utakmicu, kaè, ostale sumu dvije dileme. Da li su bokovi moglibolje, posebice desni na kojem je igraoMensur Mujdà, te da li HHaris Medunjaninzaista moè igrati na poziciji na kojoj jenastupio protiv Grka. ““Ima{ onda i to pitanjeElvira Rahimi}a. Ako u tim godinamara~una{ ozbiljno na njega, nije te{ko shvatitida tu ne{to {kripi. Ali i Zahirovi} izutakmice u utakmicu raste; vidjet }emo.“Odu{evljen je Misimovi}em, nikada nijesumnjao u njegovo znanje, samo nije znao ukakvom je stanju. ““Kada Zvjezdan tr~i, ondaje svjetska klasa. To je ljepota gledati. Kadaima snage, onda ga je pun teren i to je ondadruga, velika pri~a. Tada njegove lopteimaju ~udesnu liniju. Eto, samo pogledajtetaj prvi gol. Po svim pravilima lopta jetrebala odbiti se dalje od gola. A on pogodiEdina koji se, opet mimo pravila i logike uskoku izvije i da gol. To je dobro, treba nami toga, te sre}e da u|e ne{to {to je prijesigurno i{lo van.“ �


[VABO I PAPE

�

Veliki [vabo ve} polako analizira,razmi{lja o ja~anju tima za SP. I na kraju,osvrne se na igra~a Schalkea SeadaKola{inca. Koji ho}e, pa malo ne}e, paopet ho}e igrati za BiH. “Pratio sam janjega, ~im ~uje{ takvo prezime, zna{ daje neki ’na{’ pa gleda{ kakav je“, zaklju~it}e Osim. “Ne znam, mali Kola{inac jestedobar. Ali je dilema, ako se odazove, da li

ga staviti odmah da igra. Nije to ondapo{teno prema Ognjenu Vranje{u,momku koji je pro{ao sve i sva{ta da biigrao za BiH, koji doslovno gine za tajdres. Ali i prema ostalima koji su izguraliove utakmice. Jasno, treba ga dovesti, panek’ Safet odlu~i {ta }e s njim. Mo`da bibio odli~an za naredne kvalifikacije.Vidje}emo.“ �

O SEADU KOLA[INCU

Treba nam Kolašinac, odličan je, alineka se strpi, Vranješ je izginuo zadres BiH

SAFET SU[I] I IVICA OSIM“Pape je zaradio kredibilitet kod igra~a a to je mo`da i najteè u trenerskom poslu”

EDIN D@EKO I OGNJEN VRANJE[Srcem za Bosnu i Hercegovinu



ONLINE REGISTARPREVODA PROPISAU BiH

Direkcija za evropske integracije(DEI) kreirala je softver za on-lineRegistar prevoda propisa u BiH, koji jedostupan posredstvom web stranicewww.dei.gov.ba, saop{teno je iz DEI-ja.Registar trenutno sadrì izvorni tekst iprevod na engleski jezik 72 zakona uBiH. Namijenjen je svima koji koristeengleske prevode doma}ih zakona usvakodnevnom radu, a u pogleduujedna~avanja terminologije i praksiprevo|enja od koristi je i prevodiocima.Registar je mogu}e pretraìvati ponaslovu dokumenta ili po brojuslu`benog glasila. Nastao je u saradnjis projektom tehni~ke pomo}iEvropske unije Podr{ka BiH u proce-su evropskih integracija i bit }e nadopunjavan novim prevodima.

SPAS ZA KIPAR UZADNJI ÂS

Kipar je u napetim pregovorima sme|unarodnim zajmodavcima, uBriselu, osigurao paket sanacijskih zaj-mova od 10 milijardi eura te izbjegaokrah svog bankarskog sistema i ste~aj.U zamjenu za spa{avanje, Kipar moradrasti~no smanjiti svoj pretjerano velikibankarski sektor, kao i prora~un,provesti preustroj i privatizaciju dràvneimovine, izjavio je JeroenDijsselbloem, predsjedavaju}i skupineministara finansija eurozone na presskonferenciji, a prenose novinske agen-cije. Da sporazum nije postignut doponedjeljka nave~er, ta mala oto~nadràva s 1,1 milijun stanovnika bila bisuo~ena s mogu}no{}u ste~aja, koji bije mogao prisiliti da postane prva zemlja koja }e napustiti eurozonu.

NAGRADA VACLAVHAVEL ZA LJUDSKAPRAVA VIJE]AEVROPE

U spomen na biv{eg ~e{kog pred-sjednika Vaclava Havela u Pragu jepo~etkom sedmice zvani~no ustanovlje-

EVROPA, ODMAH

Dani frankofonije, upravo odràni i uBiH, prilika su za podsje}anje daMe| u n arodnu organizaciju franko-

fonije ne treba povezivati isklju~ivo sa pro-mocijom u~enja francuskog jezika, jer onaje vrlo zna~ajna politi~ka me|unarodnaorganizacija koja povezuje tre}inu zemaljasvijeta i bavi se pitanjima politike, kulture,ekonomije, obrazovanja, ravnopravnosti

polova, sporta i lokalnih vlasti. Od po~etkasedamdesetih godina pro{log vijeka kadaje nastajala, Frankofonija se mijenjala, nesamo institucionalno ve} i sadràjem djelo-vanja - od okupljanja zemalja francus koggovornog podru~ja prerasla je u organizaci-ju koja radi na promicanju mira, demo -kracije, ljudskih prava, kulturne i jezi~neraznolikosti. Tokom posljednjih godina

BiH je s pridruženim članstvom u Međunarodnoj organizaciji frankofona (OIF) dobila nove mogućnostisuradnje i partnerstva u svijetu i u Evropskoj uniji, u

kojoj je preko četrdeset posto frankofona, te u afričkim i azijskim zemljama

Univerzalna snaga Frankofonije

EUROPA:EUROPA.qxd 27.3.2013 17:16


na nova me|unarodna nagrada za ljud-ska prava Parlamentarne skup{tineVije}a Evrope. Kako je najavio pred-sjednik Parlamentarne skup{tine Vije}aEvrope Jean-Claude Mignon nasve~anosti organiziranoj u sjedi{tu~e{kog ministarstva vanjskih poslova,nagrada }e se dodjeljivati za “izuzetneakcije civilnog dru{tva u domenu za{titeljudskih prava”. Nagrada Vaclav Haveldodjeljivat }e se svake godine u okto-bru nekoj osobi, nevladinoj organizacijiili instituciji koja radi na za{titi ljudskihprava. Nagrada koja se dodjeljuje upartnerstvu s Bibliotekom Vaclav Haveli Fondacijom Povelje 77, sastoji se od60.000 eura, diplome i medalje.

FUELE: HRVATSKASPREMNA ZA EU

Hrvatska op}enito ispunjava obvezeza pristupanje EU po svim uvjetima iiskazala je sposobnost da ispuni uvjeteprije pristupanja, rekao je po~etkomsedmice u Zagrebu povjerenik zapro{irenje [tefan Fuele. Fuele je sud-jelovao na posebnoj sjednici hrvatskevlade, sazvanoj kako bi on predstaviozavr{ni izvje{taj EK-a o monitoringu zatri najteà poglavlja evropske pravneste~evine - Trì{no natjecanje,Pravosu|e i temeljna prava i Pravda,sloboda i sigurnost. U zavr{nomizvje{taju od 15-ak stranica, EK seusredoto~ila na 10 zadataka iz tih tripoglavlja evropske pravne ste~evine,koje Hrvatska trebala ispuniti do ulaskau EU. Osam od tih deset zadataka jeispunjeno, preostalo je jo{ dovr{itigrani~ne prijelaze kroz Neum, {to bi tre-balo biti gotovo do kraja ovoga mjesecate dovr{iti prevode evropske pravneste~evine. upravo su Francuska i Velika Britanija bili

inicijatori dono{enja oko 75% rezolucijavezanih za ljudska prava, kako je pro{lesedmice kazao u razgovoru sa novinarimaFrancois Zimeray, francuski ministar zaljudska prava. Mir, demokratija, ljudskaprava su danas glavne oblasti politi~kogdjelovanja Frankofonije. Osnovana 20.marta 1970. u Niameyju, kao prva me| u -vladina institucija frankofonije, Agencija zakulturnu i tehni~ku suradnju (ACCT) teìlaje suradnji zemalja ~lanica na podru~ju kul-ture i obrazovanja, zasnivaju}i se na njego-vanju i {irenju francuskog jezika. Trigodine kasnije, osnovana je u ParizuMe|unarodna zajednica frankofonije, aAgencija za kulturnu i tehni~ku suradnjupostaje njeno glavno operativno tijelo.Krajem devedesetih, Agencija prerasta u

Me|uvladinu agenciju frankofonije. Po -velj om usvojenom na ministarskoj konfere -nciji krajem 2005. u Madagaskaru Age ncijapostaje Me|unarodna organizacija franko-fonije (Organisation internationale de laFrancophonie — OIF). ^lanstvo se {iriloprema zemljama gdje francuski jezik nije uzna~ajnoj mjeri zastupljen, pa sudevedesetih godina pro{log stolje}a, svelikim promjenama koje su potresle

sredi{nju i isto~nu Evropu, neke od tihzemalja (Rumunija, Bugarska, Moldavija,Albanija, Makedonija) postale punopravne~lanice. Osim toga, jo{ dvadeset zemalja,me|u kojima je i BiH, danas u Frankofonijiimaju status promatra~a. Iz zemalja regije,isti status imaju i Srbija i Hrvatska. Bosni iHerc egovini su se tako otvorile novemogu}nosti suradnje i partnerstva u svijetu,i u Evropskoj uniji u kojoj je preko ~etrde-set posto frankofona, te afri~kim i azijskimzemljama. (D. Savi})

[IRENJE FRANKOFONIJE

U SVIJETUPrije ~etrdesetak godina

u Parizu je osnovana Me|unarodna zajednica

frankofonije koja danas brojisedamdeset sedam zemalja

na svim kontinentima

[IRENJE FRANKOFONIJE

U SVIJETUPrije ~etrdesetak godina

u Parizu je osnovana Me|unarodna zajednica

frankofonije koja danas brojisedamdeset sedam zemalja

na svim kontinentima

[tefan Fuele

� Me|unarodna organizacijafrankofonije postoji 43 godine i ima 77~lanica (57 ~lanica i 20 promatra~a)

� Frankofonski prostor pokriva13% svjetske populacije (900 milionastanovnika)

� U svijetu danas 220 miliona govori francuski jezik

� U 33 zemlje ~lanice OIF-a fran-cuski je slu`beni jezik

� U Evropskoj uniji, francuski jedrugi maternji i drugi strani jezik

FRANKOFONIJA U BROJKAMA

EUROPA:EUROPA.qxd 27.3.2013 17:19


BUSINESS� Neizbje`no okrupnjavanje avioprijevoznika� BMW traì lokaciju za novu tvornicu� Vispak lansira nove proizvode� Trgovinski deficit regionalni problem

Vlada Slovenije definitivno je odustalaod spa{avanja nacionalne aviokompanije u~iju je sanaciju do sada investirala bizu 85miliona eura: Adria Airways najvjerov a -tnije }e pre}i u ruke njema~ke niskota rifneaviokompanije Berlin Air. Pregovori oprodaji Adria Airwaysa u zavr{noj su fazi, aprodaju forsira jednako i Vlada Slovenijekao ve}inski vlasnik i ~etiri slovenskebanke, manjinski suvlasnici, koje susvojevremeno dokapitalizirale AdriuAirways a dio uloènog novca pretvorile udionice. Najvi{e interesa za preuzimanjevode}e aviokompanije u Sloveniji pokazalaje njema~ka tvrtka Intro Aviation, koja se uovom poslu pojavljuje kao posredniknjema~ke niskotarifne aviokompanije AirBerlin, ~iji je najve}i pojedina~ni suvlasnikturski Pegasus, u vlasni{tvu dinastijeSabanci. Air Berlin je jedan od evropskihpionira niskotarifnog avioprijevoza aposljednjih nekoliko godina biljeì blistaveposlovne rezultate, jednako kao i njegovnajve}i suvlasnik, turski Pegasus.

Slovena~ka Adria Airways jedna je ucijelom nizu malih evropskih aviokom -panija koje ne mogu preìvjeti trì{nukonkurenciju. U toj grupi nalaze se pra -kti~no svi nacionalni avioprijevoznicibiv{e Jugoslavije, uklju~uju}i BH Airlines,kome ve} dulje vremena nad glavom visiste~aj. Prije nekoliko dana BH Airlines jeuspio deblokirati svoje transakcijskera~une koji su bili blokirani nekolikosedmica zbog neizmirenih obaveza premadobavlja~ima, ali je samo pitanje trenutkakada }e se ponovo suo~iti s istimproblemom.

BH Airlines ne moè preìvjeti sam ivlasnik kompanije, Vlada Federacije BiH,mora definitivno odlu~iti ho}e li ugasitiovu kompaniju ili }e je poput vladeSlovenije prodati nekom ve}im evropskomavioprijevozniku.

Okrupnjavanje avioprijevoznika jenez austavljivi trend koji nisu uspjeleizbje}i ni neke od najve}ih evropskihdràva.

Pet država u trci zatvornicuBMW-a

^lan upravnog odbora njema~kogautomobilskog giganta BMW-a IIanRobertson nedavno je najavio izgradnjujo{ jedne BMW-ove tvornice “negdje uIsto~noj Evropi”. Njema~koj tvorniciide dobro i morat }e osjetno pro{iritiproizvodne kapacitete, rekao je Robe r -tson, ne èle}i precizirati u kojoj }edràvi Isto~ne Evropi BMW graditinovu tvornicu. Nakon ove najave koja jeu poslovnim krugovima izazvala velikupa`nju, pojavila se poduà lista dràvazainteresiranih za privla~enje njem a -~kog diva. Najve}e izglede, barem zasada, ima Slova~ka, potom Če{ka iMa|arska a na popisu zainteresiranihnalazi se jo{ desetak dràva, me|u koji-ma su i Slovenija i Hrvatska.

Interes za privla~enje BMW-a posveje razumljiv ako se zna da }e njema~kigigant u izgradnju nove tvornice investi-rati vi{e od milijardu eura i da }e tvorni-ca neposredno upo{ljavati izme|u 3 i 4hiljade radnika! Mnogi su uvjereni dauprava BMW-a namjerno ne èli objavi-ti lokaciju svoje nove tvornice, poku{a -vaju}i na taj na~in me|u zainteresiranimdràvama potaknuti konkurenciju kakobi dobili {to povoljnije uvjete.

Slova~ka i Če{ka imaju veliku pred-nost zbog iskustva u autoindustriji: uSlova~koj svoje pogone imaju njema~kiVolkswagen, ju`nokorejska Kia i fran-cuski PSA Peugeot Citroen, a u Če{kojdoma}a [koda, ju`nokorejski Hyundai ikoncern TPCA. Sve su navedene tvor-nice i u Slova~koj i u Če{koj dobilegoleme privilegije za koje su se izravnopostarale vlade navedenih dràva. Pri -mjerice, Slova~ka je ju`nokorejskoj tvor-nici dala besplatno na kori{tenje cijeleindustrijske zone i povrh toga je o svomtro{ku izgradila dvadesetak kilometaraautoceste kojom je industrijska zonapovezana s glavnim saobra}ajnim ~vo -ri{tem Bratislave. Krajnji rezulat je vi{enego pozitivan: slova~ka automobilskaindustrija danas upo{ljava ~ak 70-akhilj ada radnika i predstavlja okosnicucijelog industrijskog sektora te dràve.

Slovenija prodaje “Adriu Airways“

Priredio: ASIM METILJEVI]

TREND OKRUPNJAVANJAMale aviokompanije ne mogu samostalnopreìvjeti trì{nu utakmicu

BIZNIS:BIZNIS.qxd 27.3.2013 21:15


Zna~ajnom nabavkom dodatnih pogonskih postrojenja,doma}a prehrambena industrija Vispak pro{irila je svoj proizvod-ni portfolio s nekoliko iznimno atraktivnih proizvoda iz “slatkogprograma” kao {to su ~okoladna jaja, krem table i ~okolade. Nova tehnologija dopremljena iz Italije uspje{no je instalirana utvornici u Visokom i pu{tena u pogon, a ve} idu}e sedmice natrì{tu }e se pojaviti ~okoladno jaje “Tiru — liru iznena|enje“ i“Stampi krem blok“.

Tiru—liru iznena|enje i Stampi krem blok su nedostajali kaodoma}i proizvodi na na{em trì{tu i zapravo su inovacija u okviruproizvodnog portfolia Vispaka.

“Postigli smo visoke standarde kvaliteta novih proizvoda.Stampi je osamdesetih i devedesetih godina bio jedan od najpopu -larnijih brandova ~okolade i mi poku{avamo obnoviti ovajizvanredni brend s kojim je Vispak nekada postizao zapaène

trì{ne rezultate. A igra~ke za Tiru-liru iznena|enje smo osiguraliod italijanskog dobavlja~a, koji taj posao uspje{no radi za najve}esvjetske proizvo|a~e ~okoladnih jaja“, rije~i su direktora VispakaRusmira Hrvi}a.

Od idu}e sedmice na trì{te }e biti plasirani Stampi blok 80 gr.i malo Tiru-liru ~okoladno jaje.

Osim toga, u planu je razvoj ova dva branda sa proizvodimaStampi blok 40 gr., Stampi krem 400 gr. i Stampi krem 750 gr.,zatim Tiru-liru veliko ~okoladno jaje, Tiru-liru lje{nik 80 gr., Tiru-liru keks 80 gr., Tiru-liru kornet iznena|enje i Tiru-liru snack.

Sve dràve nastale raspadombiv{e Jugoslavije, uklju~uju}i iprivredno najrazvijenijuSloveniju, suo~avaju se snerje{ivim problemom -golemim deficitom uvanjskotrgovinskoj razmjeni. Uprosjeku, u svim dràvama sprostora ex Jugoslavije, uvoz jedva puta ve}i od izvoza, uz vrloizraèn trend dodatnog rastauvoza i pada izvoza.

“Slatki program” Vispakov tržišni adut NOVI PROIZVODIVispak nastavlja {iriti

paletu svojih proizvoda

Trgovinski deficit Hrvatske, Srbije i BiH u2012. godini (izražen u milijardama eura)

BIZNIS:BIZNIS.qxd 27.3.2013 21:15

Ovo nisu ugodni dani za SSini{uMihajlovi}a, jednog od najtalen -tiranijih, ali i najhuliganskijihfudbalera iz biv{e Jugoslavije ugodinama raspada te dràve. Dok

}e SSafet Su{i} slatko pamtiti pobjedu nadGr~kom, mo`da i odlu~uju}u za bosanskiput u Brazil 2014., a IIgor [timac dva va`natrijumfa Hrvatske u pet dana, te BBrankoBrnovi} nova ~etiri ogromna boda CrneGore, biv{em igra~kom prvaku Evrope (sa

Crvenom zvezdom) i nesu|enom omladin -skom prvaku svijeta (izostavljenom iz“~ileanske” mlade reprezentacije SFRJ)protekla }e sedmica ostati u ru`nomsje}anju.

“BRAZIL, MENI NE TREBA BRAZIL...”

Dva spretna gola FFilipa \uri~i}a u petminuta donijela su Srbiji u utorak pobjedunad [kotskom, ali to je bila vi{e lo{a vijest[kotima (koji su u septembru odigralinerije{eno sa Srbima, a sada su prvi uEvropi izgubili ~ak i teoretske {anse zaplasman na mundijal) nego dobra za Srbiju

nakon njena tri uzastopna poraza (i 0-6 ugolovima u te tri utakmice). A doga|aji serazvijaju tako da se moè dogoditi ne samoda srbijanski igra~i na Svjetsko prvenstvone odu, nego i da sudjelovanje na tomenatjecanju, ili bar dodatne kvalifikacijskeme~eve, izbore skoro svi susjedi Srbije - iBosna i Hercegovina, i Hrvatska, i CrnaGora, i Bugarska, i Ma|arska (ili Ru -munija), i Albanija (susjed Srbije premaslu`benom mi{ljenju Beograda, koji jo{ nepriznaje Kosovo). Makedonija je s dvaporaza od Belgije izgubila {anse za direktanplasman, ali jo{ teorijski moè do dodatnihkvalifikacija.


ZA[TO TONE SRBIJA

Pi{e: AHMED SALIHBEGOVI]

SINIŠINBLUES

Pod vodstvom SINIŠE MIHAJLOVIĆA, fudbalska reprezentacija Srbije ima jošsamo teorijske šanse zaigrati u Brazilu2014. godine, a plasmanu na Svjetskoprvenstvo približile su se gotovo sve

susjedne joj zemlje

Ahmed:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 22:17

Svaki ozbiljan selektor koncentriran jena ekipu koju vodi i njene direktnekonkurente, ali nije te{ko zamisliti da }ezasad uspje{an hod svih srbijanskihkom{ija dodatno ogor~iti Mihajlovi}a,poznatog po smjesi nacionalizma i “kratkogfitilja” (njegovi simpatizeri mo`da bi tonazvali temperamentni patriotizam). Nakonnesretnih iskustava BiH u prija{njimkvalifikacijama i play-offovima, PPape izmajevi ne bi se smjeli prerano opustiti, aliako ostanu fokusirani, mogu rutinskizadràti prvo mjesto u grupi G - iako im jejedina laka utakmica do~ekivanjeLihten{tajna, imaju pravo vjerovati u bar

~etiri boda u dva ogleda sa Slova~kom, a nigostovanja u Litvi i Latviji ne bi trebala bitinerje{iv problem nakon doma}ih pobjedanad obje te selekcije (s gol-razlikom u tadva susreta 7-1). U grupi H slabost CrneGore, zasad prvoplasirane s dva bodaprednosti, jeste to da je ve} odigrala obasusreta s autsajderom San Marinom, a upredzadnjem kolu gostuju kod Engleza:iako su i u pro{lim kvalifikacijama “sokoli”uspjeli ostati neporaèni u obje utakmice snjima, doma}ini su favoriti jer jenenametljivi ali ozbiljni RRoy Hodgsonuigrao snaàn tim. No, ako ne posrnu kaodoma}ini Ukrajincima, koje su u Kijevuporazili, i u gostovanju kod Poljaka, skojima su u Podgorici igrali nerije{eno, teako opet poraze Moldovu, Crnogorci imajuzagarantirano bar drugo mjesto.

U jednoj od najizjedna~enijih grupa, E,Island i Albanija u borbi za drugo mjesto,iza vode}e [vicarske, imaju istu gol razlikui isti broj bodova. Albanija moè otklizati

prema dnu tablice, ali se i probiti na vrh,osobito ako u predzadnjem kolu u Tiraniporazi [vicarce (koji su ih u Lucernunadigrali golovima Tur~ina Gökhana Inlerai kosovskog Albanca XXherdana Shaqirija).U grupi D, u kojoj briljira Holandija ({estpobjeda, gol-razlika 20-2), neo~ekivanobljedilo Turske dovelo je do toga da seborba za drugo mjesto zasad vodi izme|udvaju sjevernih kom{ija Srbije - Ma|ariimaju bod vi{e i bolju gol-razliku odRumunije, ali i teì raspored (gostovanje uAmsterdamu). U grupi B, uz vode}u Italijujedina neporaèna je drugoplasirana Bu -garska (dvije pobjede i ~etiri remija), pa jeizgledno da isto~ni susjedi Srbije izbore bardodatne kvalifikacije (iako {anse imaju iêsi, pa i Danci).

D@EKO [AMPION!A u grupi A su Srbija i dva njena

susjeda, te tri zapadnoevropske repreze n -tacije. Iako se smiju nadati doma}impobjedama protiv Hrvatske i Makedonije,od kojih su izgubili prve susrete, pa igostuju}oj kod Walesa, kojem su u NovomSadu zabili po tri gola u svakompoluvremenu, Srbijanci bi mogli bitieliminirani ve} u junu ako izgube u Belgiji(koja ih je u Beogradu potukla 3-0), te akoHrvatska na Maksimiru sa [kotimaremizira ili ih pobijedi (a to je za o~ekivati,iako ne}e igrati LLuka Modri}). Zapravo je utoj grupi jedino neizvjesno ho}e li Hrvatska

ili Belgija biti prva, o ~emu bi mogaoodlu~iti oktobarski me~ u Splitu.

Sve to jo{ bolnijim za Mihajlovi}a,odraslog u Borovu kod Vukovara u brakuHrvatice i Srbina koji su se izja{njavali kaoJugoslaveni, ~ini podatak da Hrvatsku vodiIgor [timac, s kojim se èstoko sukobio(obojica su dobili crvene kartone) na dvijeutakmice Crvene zvezde i Hajduka u vrijemeprvih krvavih incidenata u Hrvatskoj 1991.godine. Otad su pro{le decenije, mladena~kaborbenost popu{ta pred sredovje~nomzrelo{}u, pa su i [timac i Mihajlovi} predpro{losedmi~nu utakmicu pozivali na mir itoleranciju, ali antipatija nije nestala.

Mihajlovi} je znao “zakopati ratnesjekire”, kao s PPatrickom Vieirom kojem jebio pomo}ni trener u Fiorentini i pozvao gana svoj sve~ani opro{taj nakon {to ga je kaoigra~ u utakmici s Arsenalom rasisti~kivrije|ao i to i priznao, ili sa AAdrianomMutuom kojem je bio trener u Italiji nakon{to ga je kao igra~a Chelseaja udario i

pljunuo, ili sa ZZlatanom Ibrahimovi}em skojim se na terenu tukao a kasnije ga kaotrener u~io usavr{avanju slobodnihudaraca. Na Mundijalu 1998., na kojem je[timac sa suigra~ima u ]]irinoj Hrvatskojdo{ao do tre}eg mjesta, Mihajlovi} je nautakmici SRJ i Njema~ke urlao na JJensaJeremiesa, a kamera je otkrila i da mu jepljunuo u lice.

Kao selektor Srbije izbacio je AAdemaLjaji}a, kojem je ranije bio sklon kao treneru Fiorentini, zato jer taj Novopazarac nijehtio pjevati nacionalnu himnu Boè pravde,koja je bila himna i Republike Srpske dokje neustavnom nisu proglasili ustavnisudovi BiH i tog entiteta. I bez njega je naraspolaganju imao vrlo dobre igra~e -kapetan BBrana Ivanovi} igra za aktualnogevropskog prvaka Chelsea, vicekapetanAleksandar Kolarov i MMatija Nastasi} zaaktualnog engleskog prvaka ManchesterCity, gdje je i EEdin Dèko, zasad najboljistrijelac svih evropskih grupa ovihkvalifikacija, a i ostali su iz istaknutihklubova Italije, Njema~ke, [panije, Fran -cuske, Holandije, Gr~ke, Turske, Rusije iSrbije.

A mo`da je Mihajlovi} ostvario {ta muje prioritetno - skoro sigurno ne}e nastupitiu Brazilu, ali dana{nji su televizori i TVprijenosi sve bolji, a i njegovi igra~i bar sudobro nau~ili tekst i melodiju himne (...“otad`binu srpsku brani, pet vekovne borbeplod”...) �


RULET FUDBALSKE GEOPOLITIKE

@alosni daniVukovarca koji

je volio sva|e,tu~njave i himnu

SJEDI KUĆI: Možda je Mihajlović ostvario šta mu jeprioritetno - skoro sigurno neće nastupiti u Brazilu, alidanašnji su televizori i TV prijenosi sve bolji, a i nje-govi igrači bar su dobro naučili tekst i melodiju himne

KUDA BRE, SINI[AFudbalska reprezentacija Srbijeima minimalne {anse za bara` u

kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu

Ahmed:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 22:18

Taman kad smo pro~itali da je uprogram ovogodi{njeg ZagrebDoxa uvr{ten film Pravi se budala, ~ijije glavni junak RRedèp RedòHuseinovi}, pacijent psihijatrijske

bolnice Jake{, zavirili smo u na{u arhivu iprona{li genijalan tekst i fotografije kolegaNedima Hasi}a i MMaria Ili~i}a. Naslovteksta bio je: Bosansko kukavi~ije gnijezdou Debrecinu. Podsjetimo, pacijenti Jake{akod Modri~e su u ljeto 1992. “privre meno”izmje{teni u ma|arski Debrecin, da bi senatrag vratili tek sedamnaest godinakasnije. Iste godine kada je na{a ekipaboravila u Debrecinu, 2008. dakle, po~elesu i pripreme za snimanje filma SSa{e Maje\urkovi} i u produkciji rediteljice, teGlobal Adrije i MMilana Trivi}a; Maja iMilan napisali su i scenarij za ~etrdesetakminuta dugo ostvarenje Pravi se budala.

IMAMO TEMU“Radi se o ~ovjeku koji se u jeku rata u

Bosni pretvarao da je lud ne bi li gaizbjegao, a 1992. godine priklju~io seskupini psihijatrijskih pacijenata bolniceJake{ koji su odvedeni na sigurno u

ma|arski izbjegli~ki kamp. Nije mu na krajpameti bilo da }e s njima provesti zaklju~ansedamnaest godina, ~ekaju}i da se bosanskidu`nosnici sjete da ih vrate natrag”, timrije~ima su doksovci iz Zagreba najavilifilm na{ih autora. No, njihova ambicija bilaje snimiti dokumentarni film o svimpacijentima iz Jake{a, ukupno ih je u tovrijeme bilo dvadeset i pet, da bi tek prikraju snimanja i mjeseci provedenih na setuu izbjegli~kom centru u Debrecinu,nekada{njoj kasarni ruske vojske, ipak,“pobijedio” Redò Huseinovi}. “To jeprava pri~a”, rekao je tada Milan Trivi}, padanas i imamo priliku gledati izvrstan filmu reìji Sa{e Maje \urkovi}.

Ruku na srce, film bi vjerovatno biokvalitetan i da su autori ostali na prvobitnojzamisli, ali bi onda genijalni Redò biosamo jedan u skupini i ne bi ba{ tolikodo{ao do izraàja. “Pri~a o pacijentima izJake{a bila je ta neka kuka za koju sam seuhvatio. @elio sam snimiti dokumentarnifilm, iako su ve} Holan|ani i Ma|ari radilifilm o njima, ali oni su te du{evne bolesnikesnimali ‘iza re{etaka’. Poseban motiv,pored onih osnovnih o uslovima njihovogboravka tamo i povratka u Bosnu iHercegovinu, bila je, zapravo, ~injenica dase ti ljudi nisu sami mogli boriti za svojaprava. Pomo}nik ministra za ljudska prava

i izbjeglice BiH MMario Nenadi} i njegovisaradnici imali su na hiljade sastanaka kakobi rije{ili problem povratka u na{u dràvu,ali nikako nisu uspijevali”, kaèr MilanTrivi}.

Vrlo brzo su Trivi} i \urkovi}evausaglasili stavove, namjere, ambicije, odpo~etka su znali {ta èle snimiti. Prijesvega, kamera je uvijek trebala biti u blizini


PRAVA PRIÂ

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Pacijenti iz Psihijatrijske bolnice “Jakeš“ kod Modričesedamnaest su godina bili u izbjeglištvu u Mađarskoj,u BiH su se vratili 2009., doduše u obližnji Garevac,

a među njima i REDŽEP REDŽO HUSEINOVIĆ; očovjeku koji “nije bolestan”i koji pije “lijekove za

normalne”dokumentarni film su snimili SAŠA MAJAÐURKOVIĆ i MILAN TRIVIĆ

REDŽO SEVRATIO KUĆI

Milan Trivi}: “Potresna je pri~a o pacijentima iz Jake{a, ali je na

snimanju bilo i jako lijepih i zanimljivih trenutaka“

JOŠ I TO: “Prilikom našegposljednjeg boravka uDebrecinu, mislim da jeto bilo baš prije njihovogpovratka u BiH, u oktobru2009., čujem da je jednaod Redžinih drugaricaostala trudna i rodiladijete”

Sasa Maja:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:57

pacijenata, kako bi se {to vjernije prikazalasva bol koju su trpili ti ljudi. “Nismo ihèljeli snimati iza re{etaka, nego smo htjelivrijeme provoditi s njima. A Maja je uLondonu studirala zajedno s mojim sinomVladimirom, koji je direktor fotografije isnimatelj. I on mi je preporu~io Maju zasaradnju na ovom filmu. Na{li smo se uSarajevu i kada sam joj ispri~ao pri~u opacijentima iz Jake{a, ona je odmah reklada je to fantasti~no i da moramo napravitifilm. I zaista smo se vrlo brzo dogovorili dasnimamo film, ali i da otputujemo uDebrecin i poku{amo presko~iti administ r -ativne prepreke koje su nam bile na putu.Sjeli smo u auto, do{li u Debrecin, provelitamo nekoliko dana i uvjerili se da imamo -temu”, veli Milan Trivi}, urednik i novinar nanekada{njoj Televiziji Sarajevo, biv{i direktorBHT1 i aktuelni direktor BH radija 1.

VELIKO ISKUSTVODo Maje \urkovi}, koja ìvi u Lon -

donu, nismo uspjeli do}i, ali moèmo mitekst i bez nje napisati. U saradnji saTrivi}em, naravno, a o Majinoj karijeripi{emo u anterfileu. “Potresna je pri~a opacijentima iz Jake{a, znamo to svi, ali jena snimanju bilo i jako lijepih i zanimljivihtrenutaka. S pacijentima smo se ba{

49

NOVA GLUMA^KA ZVIJEZDA NA BOSANSKOM NEBU


Sa{a Maja \urkovi} ro|ena je 1974.u Sarajevu, gdje je zavr{ila osnovnu isrednju {kolu. U Veliku Britaniju jedoselila 1995., posjeduje univerzitetskudiplomu Media Artsa i diplomu -magisterij National Film And TelevisionSchoola za dokum entarni film. Dok jeradila u postprodu kcijskoj kompanijisnimila je film o izbjeglicama: Ja samoti{la - oni ostali. Njen diplomski rad naNFTS-u, Last Men Standing, nagra -|ivan je na me|unarodnim filmskimfestivalima. My New Best Friend, pak,njen je prvi dugi format filma, koji jereìrala za BBC. “Pravi se budala je filmsa kojim se èli predstaviti doma}ojpublici i filmskoj industriji u BiH kaobosans kohercegova~ka rediteljica.”

Sa{a je jo{ snimila i filmove SonsAnd Soldiers za Channel 4 i Alex, uprodukciji NFTS-a, dok je njena serijaProtec ting Our Children nomi novana zatelevizijsku nagradu BAFTA pro{legodine. �

BIOGRAFIJA I FILMOGRAFIJA

Još jednauspješna Sarajkau Londonu

��

MAJSTORI, MAJSTORIRedò Huseinovi} snimljen u

Debrecinu u junu 2008., ~etiri godine prije nego {to }e

postati filmska zvijezda

MAJSTORI, MAJSTORIRedò Huseinovi} snimljen u

Debrecinu u junu 2008., ~etiri godine prije nego {to }e

postati filmska zvijezda

OKRU@ENA DOBROTOMSa{a Maja \urkovi} u dru{tvu junaka svog filma Pravi se budala


sprijateljili. Razgovarali smo s njima,druìli se, i{li zajedno na ru~ak, snimilitonu materijala. A {to se ti~e Redè, to jeinteresantan slu~aj. Mi smo imali fokus nanjemu jo{ na po~etku snimanja, ali nismoznali glavnu pri~u. I u tome se nalazi tomoje novo i veliko iskustvo u snimanjudokumentarnih filmova”, obja{njava Trivi},koji je sa \urkovi}evom ~etiri puta i{ao uDebrecin i snimao materijal za film Pravi sebudala. U svom tom jadu i sivilu Redò jebio glavna zvijezda, veseo i prostodu{ankakvim ga je Bog dao. A valjda mu je Bogdao i samo jedan, jedini radni dan u ìvotu.U @eljezaru u svojoj Zenici u{ao je jednom,vidio da to nije za njega i iza{ao da se nikadne vrati. Odlu~io je da nikad i ni{ta vi{ene}e raditi! Po{teno.

Domi{ljat, kakvim ga je opet Bog dao,ili neka vi{a sila, Redò majstor dolazi uPsihijatrijsku bolnicu Jagomir u Sarajevu,gdje ga medicinsko osoblje inauguri{e usvog novog pacijenta. Ali, avaj, po~inje rat,

Jagomir je na okupiranoj teritoriji glavnoggrada BiH, pa Redò, ko zna kako i kojimputevima dospijeva u Jake{. Da bi onda,sudba li je kleta, sedamnaest godinaboravio u Debrecinu i pio “lijekove zanormalne”. Druìo se sa dvije ène,planirao oruànu plja~ku i pisao pisma,znanim i neznanim, apeluju}i za spas sebe isvojih drugarica i drugova. Ustvari, diktiraoje re~enice svom li~nom daktilografu. Napo~etku svakog pisma moglo se pro~itatisljede}e: Selam alejkum i merhaba.

“Prilikom na{eg posljednjeg boravka uDebrecinu, mislim da je to bilo ba{ prijenjihovog povratka u BiH, u oktobru2009., ~ujem da je jedna od Redìnihdrugarica ostala trudna i rodila dijete. Amene su ba{ i interesovali odnosi èna imu{karaca tamo. U jednom otvorenomrazgovoru, BBenjamin Veber, mladi Ma|ar,medicinski tehni~ar koji je godinamaradio s pacijentima iz Jake{a, divande~ko, emotivac koji je volio na{epacijente i zbog njih i nau~io na{ jezik, upovjerenju mi je {apnuo: ‘Redò nijebolestan.’ I ja onda kliknem. Redò }e bitiglavni junak na{e pri~e”, nagla{ava MilanTrivi}: “Kad se ~ovjek na|e u jednojtakvoj situaciji, obi~no razmi{lja {ta moèu~initi kako bi pomogao ljudima. Misnimamo, producir amo priloge, pi{emotekstove, na radiju organizujemo emisije,u raznim medijima govorimo oproblemima, ali kakav sve to efekat ima?U principu, nema{ osje}aj da se ne{tokonkretno de{ava.”Film Pravi se budalapremijerno je prikazan na Festivalu Hot-Docs u Torontu, pro{le godine. Redò je,samo da znate, i u Kanadi zvijezda! I jo{je uvijek sa svojom rajom iz izbjegli{tva,samo je sada u Psihijatrijskoj bolniciGarevac. Isto kod Modri~e... �


PRAVA PRIÂ

�

DVOGODI[NJI PROCES I MUKOTRPAN RADMilan Trivi} jedan je od producenata filma Pravi se budala i supotpisnik scenarija (gore);Redò Huseinovi} sa svojim drugaricama (dolje)


Oko dvije stotine dugometra`nihdokumentarnih filmova iz cijelogsvijeta, od 15. do 24. marta, slilose na jubilarni 15. solunskifestival dokumentarnog filma -

Slike 21. vijeka (15th Thessaloniki Docu -mentary Festival - Images of the 21stCentury), dok se ~ak njih 520 na{lo predkupcima iz {ezdeset zemalja na DOC-marketu. Impozantne brojke, velika festi -valska snaga ~ak i u godini te{ke gr~keekonomske krize, i kvantitet rodio je -kvalitet.


BUDU]NOST JE U PORUKAMA MIRA

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Solun)

I u godini teške grčke ekonomske krize održan je “15. solunski festival dokumentarnog filma - Slike 21. vijeka”; naša saradnica je bila “Festivalu” i piše

o njegovoj velikoj snazi, moći i ugledu, kao i o impozantnim filmskim ostvarenjima iz čitavog svijeta, uvrštenim u program SFDF-a

SOLUNSKIDOKUMENTARNI

FRONT

Izme|u festivalskog po~etka i samog kraja, smjenjivalisu se filmovi koji nikoga nisu ostavljali ravnodu{nim

Dubravka:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 22:40

Zaista, ogroman broj kvalitetnih,angaòvanih, zanimljivih, ~ak {okantnih,ali i sna`nih i va`nih filmova, koji suprili~no precizno oslikali 21. vijek, kaovijek bez idola, ideala i kvalitetnogvrijednosnog sistema.

VIJEK BEZ IDOLADakle, u Solunu su mahom vi|eni

dokumentarci koji mogu biti validan dokazza neki od budu}ih sudova istorije ovogna{eg doba. Po~elo je 15. marta izva n -rednim vi{estruko nagra|i vanim ameri~ kimfilmom Prva pozicija (The First Position)Bess Kargman, koji publiku vodi na putovanje kroz unutra{nji svijetprofesionalnog baleta, kroz intimne pri~e{est mladih harizmati~nih plesa~a izrazli~itih dru{tvenih i etni~kih slojeva izcijelog svijeta, koji sav svoj mladi ìvot isvu svoju muku iznose tokom priprema isamog Grand Prix takmi~enja u Americi,najva`nijoj odsko~noj dasci baleta. Filmbiljeì i njihovih godinu dana, svu njihovufizi~ku bol i du{evnu iscrpljenost, njihovuduboku posve}enost umjetnosti, njihove`rtve. Rezultat svega toga je ubjedljiv iduboko dirljiv film, koji prvi put tako jasnootkriva svu teìnu posla plesa~a, ali iotkriva koliko je bavljenje baletom skupo,ekskluzivno i naporno, a kratkog daha.Ogromne i fizi~ke i psihi~ke i materijalne`rtve za kratki baletski vijek ili baletskiìvot koji u sekundi moè biti zauvijekprekinut zbog naizgled male povrede.

Zavr{ilo se 24. marta dodjelom nagrada,od kojih je autorima dokumentaraca uvijeknajzna~ajnija ona koju dodjeljuje publika.Ta nagrada u ovom 15. izdanju festivalapripala je SSteveu Hooveru za potresan filmBlood Brother. Hooverov film je neobi~napri~a o mladom Amerikancu Rockyju kojije oti{ao u Indiju kao turista, a po{to je sreomnogo djece oboljele od HIV-a, rije{io jeda u Indiji i ostane i posveti svoj ìvotnjima. Film Blood Brother svjedo~i onevjerovatnoj mo}i ljubavi, koju glavnijunak ne pronalazi u sopstvenoj porodici i uro|enoj zemlji u koju je razo~aran, ve} nadrugom kraju svijeta gdje njegov ìvotkona~no ima pun smisao. A smisao je upom o}i nemo}nima, u posve}enosti obo -ljeloj indijskoj djeci i njihovim porodicamakoje se suo~avaju sa ìvotnim situacijama isa smr}u na dnevnim osnovama.

Izme|u festivalskog po~etka i samogkraja, smjenjivali su se filmovi koji nikoganisu ostavljali ravnodu{nim. Recimo, filmNevidljivi rat (The Invisible War) KKirbyjaDicka, koji svjedo~i o nedavnom po~etkurevolucionarne istrage o jednoj odnajsramnijih, a naj~uvanijih tajni u Americi- epidemiji silovanja u ameri~koj vojsci! Okakvim je razmjerama rije~ svjedo~i i javnoobjavljeni podatak da }e ameri~ke ène

vojnici u borbenim zonama prije bitisilovane od strane svojih mu{kih koleganego {to }e stradati od neprijateljske vatre!Samo tokom 2010. broj prijavljenih slu~ajaje bio 19.300, a broj neprijavljenih mini -mum jo{ toliki. Dickov Nevidljivi rat jesna`no fokusiran na dramati~ne i veomaemocionalne pri~e `rtava silovanja,naj~e{}e pripadnica marinaca, avijacije imornarice, i kao takav je i dirljiva optu`basistemskog, decenijskog zata{kavanjavojnih seksualnih zlo~ina.

Me|u naj{okantnijim filmovima svak -ako je bio Zakon ubijanja (The Act ofKilling), snimljen u Indoneziji kao svjedo -~anstvo jednog autenti~nog ratnog zlo~inca.Publika je u prilici da gleda simpati~nog,nasmijanog i okretnog starca AAnvara Kongakako se sprema da po ugledu na oboàvaniHollywood, snimi film o sebi i svojimkompanjonima, pon osito nazvanim gang -

sterima, a onda se na|e u klopci kada shvatida je Anvar Kongo masovni ubica koji nadu{i ima vi{e od hiljadu indoneànskih“komunista”, zada vljenih, zaklanih iliodsje~enih glava ma~etom. Ovaj film nijesamo portret ratnog zlo~inca, masovnogubice i okorjelog kriminalca, koji umjesto uzatvoru vrijeme provodi kao zvijezdaprograma nacionalne televizije, ve} i portretindoneànskog dru{tva ogrezlog u korupcijui kriminal. Iz bezbjednosnih razloga, zbogpoliti~kih uslova u Indoneziji, Zakonubijanja javno potpisuju danski autoriJoshua Oppenheimer i CChristine Cynn, doksu tre}i koreditelj i drugi saradnici na filmupotpisani na {pici kao Anonymous (an o -nimni).

Otkrivanje i suo~avanje sa svakodn e -vicom u ìvotu pojedinca naro~ito je vidnobilo u programu Portreti: Ljudsko puto -vanje, me|u kojima je pravi hit bio film


ZEZAJU KRIZU

PO TONU OPTIMISTIÂNKadar iz filma Slatki snoviPO TONU OPTIMISTIÂNKadar iz filma Slatki snovi

VI[ESTRUKO NAGRA\IVANInsert iz ostvarenja Prva pozicija,kojim je otvoren Festival u Solunu

VI[ESTRUKO NAGRA\IVANInsert iz ostvarenja Prva pozicija,kojim je otvoren Festival u Solunu

�


Jedan korak naprijed (One Step Ahead)Dimitrisa Atiridisa. Razigran i ritmi~an,zabavan, sveobuhvatan, uvjerljiv i ubjedljivportret jedne od najnekon vencionalnijihliderskih li~nosti - JJanisa Butarisa (69),aktuelnog gradona~elnika Soluna. Predgledaocima je bez zadr{ke i uljep{avanjaprikazan kompletan ìvot jednog odvode}ih gr~kih proizvo|a~a vina (~uveni jemerlot Kir Janis), biv{eg alkoholi~ara,istaknutog ~lana civilnog dru{tva ipo~asnog ekolo{kog aktiviste, sjedokosog{armera sa min|u{om na uhu i tetovaàmana rukama i prstima. I to, ni manje ni vi{e,nego usred njegove nezavisne kandidatureza gradona~elnika tokom op{tinskih izbora2010. u Solunu, kada je i ovaj grad uhva}enu spiralu finansijske krize koja potresacijelu zemlju.

SVJEDOÊNJA IZ RUANDEFestivalski hit bio je jo{ jedan izvrsni

gr~ki dugometra`ni dokumentarac Hipie,Hipie! Matala! Matala! Jorgosa Varelasa,

koji je unio me|u gledali{te najvi{e vedrinei pozitivnih osje}anja. Iako najmanjemjesto na svijetu, tokom 60-ih godina 20.vijeka, ribarsko seoce Matala na jugu Kritapostalo je “najkontroverznija ta~ka” gr~kogdru{tva koja je izazivala gnjev i tadavladaju}e vojne hunte i crkve. Poslijeslu~ajnog otkri}a jednog njema~kogstudenta helenistike, tamo su po~elipristizati hipici iz cijelog svijeta, koji suspavali i ìvjeli u ~uvenim matalskimpe}inama, formiraju}i jedinstvenu me|un a -rodnu zajednicu koja je vjerovala u slobodui mir i u bolje i pravednije sutra. Praviparadoks, usred Gr~ke u kojoj je tadavladala vojna diktatura. Varelasov filmpostavlja pitanja ko su bili ovi mladi ljudi,{ta ih je dovelo u Matalu i kakav je bioodnos sa lokalnim stanovni{tvom, aodgovori odmah stiù kroz autenti~nasvjedo~enja te nekada{nje mladosti, a danasgotovo sedamdesetogodi{njaka - profesora,biznismena, muzi~ara, fizi~ara, doma}ica izNjema~ke, Velike Britanije, Amerike,

Francuske, Gr~ke. Ali i od jo{ uvijek ìvihstanovnika Matale, me|u kojima je i ribarJorgos (jo{ uvijek hipik), li~ni prijatelj JJoniMitchell koja ga je opjevala u svojimpjesmama. Poslije vi{e od ~etrdeset godina,zahvaljuju}i dru{tvenim mreàma, tinekada{nji “hipici” u stalnom su me|us o -bnom kontaktu, zahvaljuju}i ~emu su sepro{log ljeta okupili u Matali da proslavejubilej svoje buntovni~ke mladosti.

Me|u Slikama 21. vijeka na 15.festivalu dugometra`nog dokumentarnogfilma u Solunu, svakako }e se duè pamtitiBijela no} (White Night) izraelskerediteljke IIrit Galatime, koja iz no}i u no}prati grupu palestinskih èna {to puze}ikroz rupe na ogradama od bodljikavih ìcai ~esto bjeè}i od vojnih izraelskih patrola,odlaze u Jerusalim gdje rade kao veomacijenjene ku}ne pomo}nice, prehranjuju}itako svoje mnogo~lane porodice. Njihovouskra}eno pravo na slobodu kretanja,uskra}eno pravo na rad i normalan ìvot,tema je ovog angaòvanog filma kojisvjedo~i o svakodnevnom opasnom man e -vru Palestinki koje tokom tih bijelih no}i ukameru govore o svojim ìvotima, bolu,nadama i snovima.

Snovi i nadanja tema su i potresnog,iako po tonu optimisti~kog, filma Slatkisnovi (Sweet Dreams) RRoba i LLize Fruht m -an, koji pri~a o prvoj ènskoj bubnjarskojgrupi u Ruandi, sastavljenoj od pripadnica iHutua i Tutsija i njihovim naporima da usopstvenom vlasni{tvu otvore prodavnicusladoleda. Svaka od ovih talentovanihmuzi~arki je 1994. preìvjela jedan odnajgorih genocida u istoriji svijeta, bilo kaodijete `rtve ili kao dijete po~inioca. Suìvotu zajedni~koj muzi~koj trupi i u zaje d -ni~kom poslu, jedan od najuspje{nijihlijekova i istovremeno jedan od o~ajni~kipotrebnih izvora radosti i stvaranjazajedni~kog puta ka budu}nosti mira.Poruka mira i poziva za slobodnoostvarivanje ljudskih prava, na 15. solun -skom festivalu dokumentarnog filma -Slike 21. vijeka, bilo je na pretek. �

53

BUDU]NOST JE U PORUKAMA MIRA

Politi~ki, ali i umjetni~ki angaòvanomfilmskom hroni~aru, slavnom ~ileanskomautoru, scenaristi i reditelju PatricijuGuzmanu, Solunski festival je priredio svupo~ast, organizovao retrospektivu oddevet izvanrednih dugometra`nih dokum-e n tarnih filmova, me|u kojima je i trodijelniBitka za île, ali i remek-djelo Nostalgijaza svjetlo{}u. Sve je to pratila i bogatoilustrovana knjiga o Guzmanovom stvara -la{tvu. Zahvaljuju}i njegovom prisustvu uSolunu, na panel diskusijama otvorena sui pitanja demokratije u filmskom stvaral a -{tvu i reprodukovane istine u dokum e -ntarnom filmu. �

RETROSPEKTIVA: PATRICIO GUZMAN

Počast čileanskom scenaristi i reditelju


POZITIVNA OSJE]ANJAGenijalni Hipie, Hipie! Matala! Matala!

POZITIVNA OSJE]ANJAGenijalni Hipie, Hipie! Matala! Matala!

MO] LJUBAVIScena iz dokumentarca Blood Brother

MO] LJUBAVIScena iz dokumentarca Blood Brother

FILMSKI MAGPatricio Guzman


Producenti, dizajneri svjetla i tona,insipicijenti, scenografi, kostim o -grafi... sve su to profesije koje sugotovo po pravilu marginaliziraneu svijetu pozori{ne umjetnosti,

premda od njih umnogome zavisi uspjehjedne pozori{ne predstave. Iza scene(Behind the Scenes) projekat je koji ve}drugu godinu realizira British Council usaradnji sa Internacionalnim teatarskimfestivalom MESS i Sarajevskim ratnimteatrom. Cilj projekta je profesionalnirazvoj pozori{nih stru~njaka u pomenutim,specifi~nim oblastima teatarske umjetn o -sti. Program se realizira paralelno udvanaest zemalja te na taj na~in omogu}avai umreàvanje i razmjenu znanja profesio-n a laca {irom regije.

MEHANIZAM SATA“Kroz ovaj projekat èlja nam je da

posebnu va`nost damo ljudima ‘iza scene’te tako pokaèmo da je teatar jedan sloènorganizam, za ~iji je ìvot neophodno imatikako kvalitetne reditelje, dramaturge,glumce i glumice, tako i profesionalce kojepublika ne vidi, a o ~ijem poslu ovisisveukupni dojam“, kaè koordinatoricaumjetni~kih programa Festivala MESS,rediteljica SSelma Spahi}. ““Inicijativa zaradionice Iza scene poti~e od BritishCouncila koji je jedan od najzna~ajnijihMESS-ovih partnera. Ideja je da se pruì{ansa za stru~nu nadogradnju u sferi

brojnih autorskih, produkcijskih i organiz a -cijskih, te tehni~kih pozori{nih zanimanja.Ta zanimanja su ~esto marginalizirana irijetko se u Bosni i Hercegovini ukaèprilika za stru~no usavr{avanje u tim, dostaspecifi~nim, oblastima. Predava~i i pre -dava~ice iz Velike Britanije svake godinedolaze da drè nekoliko radionica i udosada{njim su u~estvovali pozori{niprofesionalci i profesionalke iz Mostara,Banje Luke, Tuzle, Bugojna, Sarajeva,Zenice i drugih bh. gradova.“

Bosanskohercegova~ki teatar, ~ini se,nikada nije bilo u teòj situaciji nego u

posljednjih nekoliko godina. Pored~injenice da su budèti za pozori{ne ku}e izgodine u godinu sve skromniji (premaposljednjem Nacrtu budèta za kulturu uKantonu Sarajevo predvi|eno je smanjiv a -nje budèta za kulturne institucije od ~ak 50posto!), pozori{ne sale nerijetko ostajuprazne ve} nakon nekoliko izvedbi novihpredstava na repertoaru… Koliko u tomsmislu projekat British Councila i MESS-amoè doprinijeti revitalizaciji pozori{nogìvota u BiH? ““Vi{e je faktora koji utje~una stanje u bh. kulturi, a time i u pozori{tu,me|u kojima su klju~ni finansijski isistemski“, nagla{ava Selma Spahi}. ““Na{apozori{ta rade po sistemima koji su obje -ktivno zastarjeli, a za korjenite promjenetreba izvjesno vrijeme, jasna vizija i hrabrorukovodstvo. Iza scene je projekat kojisigurno pomaè na tom putu. Iz vlastitogprofesionalnog iskustva mogu re}i da mi jeuvijek pou~no ~uti ili ~itati iskustva drugihreditelja i rediteljica i da su mi prakti~ni


IZA SCENE

Pi{e: MAJA RADEVI]

British Council, Festival MESS i Sarajevski ratni teatar SARTR pokrenuli su zanimljiv projekat pod nazivom “IZA SCENE“, namijenjen usavršavanju onih čijesu profesije u teatru nerijetko marginalizirane - insipicijenata, dizajnera svjetla i

tona, scenografa, kostimografa, marketing menadžera; o idejama, ciljevima idosadašnjim rezultatima projekta za “SB“ govore rediteljica SELMA SPAHIĆ i v.d.

direktorice British Councila AMILA LAGUMDŽIJA

“NEVIDLJIVI“POZORIŠNI LJUDI

Na{a pozori{ta rade po sistemima koji su objektivno zastarjeli, a za korjenite promjene treba izvjesno vrijeme,

jasna vizija i hrabro rukovodstvo

[ANSA ZA PROFESIONALNU NADOGRADNJUPolaznici jedne od radionica u praktičnom radu

Iza scene:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:18

primjeri najkorisniji. îni mi se da jeupravo to najve}i kvalitet radionica Izascene - konkretne su, precizne, dete ktirajuprobleme u funkcionalnosti pozori {ta inude prakti~na rje{enja.“

Moduli programa promoviraju inovati -vne prakse u brojnim komplem entarnimpodru~jima, uklju~uju}i marketing, rad spublikom, produkciju i programiranje,prikupljanje finansijskih sredstava i niztehni~kih vje{tina. Do sada je projekatponudio usavr{avanje za oko 20 pozori{nihdjelatnika iz {est bosanskohercegova~kihgradova.

U SARTR-u je u junu pro{le godinerealizirana radionica pod nazivom Dizajnsvjetlosti, koju je vodio istaknuti britanskidizajner svjetlosti MMichael Mannion. Novaznanja iz struke sa britanskim gostomrazmjenjivali su tehni~ari iz Banje Luke(Akademija umjetnosti), Tuzle (Narodnopozori{te, BKC), Bugojna (Teatar Fedra),Mostara (MTM, Lutkarsko kazali{te) iSarajeva (Kamerni teatar 55 i Sarajevskiratni teatar. ““Kreativni razvoj, profesi onalno

usavr{avanje i fokus na ljudima koji stvarajuunato~ te{kim okolnostima je zapravo odklju~nog zna~aja. Mi vjerujemo u ulogupojedinca u stvaranju boljeg dru{tva, a bezusavr{avanja osoba ne moè ostvariti svojpuni potencijal. Osim sticanja i unapre|enjapojedinih vje{tina, radionice pruàju prilikuza ja~anje profesionalne mreè u~esnika sanjihovim kolegama iz regije i iz VelikeBritanije. A na{e iskustvo je da kada kreirateprostor za saradnju, ohrabrite kreativne ipoduzetne ljude sa idejama i voljom dasara|uju, ipak dolazi do pozitivne pro -mjene“, kaè AAmila Lagumdìja, v.d.direktorice British Coun cila.

Pored brojnih drugih problema, ve}inabh. pozori{ta “pati“ i od nedovoljneosvije{tenosti o va`nosti marketinga ipropagande. O tome se, izme|u ostalog,govorilo na prvoj radionici Razvoj publike,koja je odràna u Zagrebu i Beogradu, au~estovali su uposlenici tuzlanskog Altt e -atra, Kamernog teatra 55 iz Sarajeva,Mostarskog teatra mladih, SARTR-a,Magacina Kabare, Narodnog pozori{ta


SPA[AVANJE BH. TEATRA

��

TEATAR KAO POSLOVNIMODEL: Identific iranje izadovoljavanje potreba ipreferenci pojedinih‘kupaca‘ je jednako važnou upravljanju u kulturikao i u upravljanju uposlovnom svijetu

FUNKCIONALNOST I PRAKTI^NA RJE[ENJA

Do sada je projekat ponudio usavr{avanje za oko 20 pozori{nih djelatnika iz {est

bosanskohercegova~kih gradova

Foto: Almin Zrno, British Council


Tuzla i Bosanskog narodnog pozori{taZenica..

RAD SA PUBLIKOM“Mislim da je ovo jedna od najz n -

a~ajnijih tema za bosanskoherc egova~kopozori{te, jer su velike dru{tvene, ali itehnolo{ke promjene uzrokovale i velikepromjene publike, njene recepcije, tem e -ljitosti pristupa pozori{tu, intereso vanja...To ne zna~i da je publika zainter esiranasamo za jedan ànr i da je pozori{te pukazabava, nego da se treba prona}i zanimljivna~in da se publiku privu~e u pozori{te“,govori Selma Spahi} i dodaje: ““Pozo ri{tefunkcioni{e skoro kao mehanizam sata -svaki zup~anik pokre}e idu}i i jedan bezdrugoga ne mogu. To je timski rad i bezobzira da li govorimo o autorskim ilitehni~kim zanimanjima, ona su esencijalnaza dobru predstavu.“

O tome kako privu}i publiku, posebnomla|e generacije u pozori{te u 21. stolje}u,u eri dominacije interneta i dru{tvenihmreà, Amila Lagumdìja kaè: ““Marke -ting jeste bitan element, no vi{e bih sefokusirala na malo {iri pojam rada spublikom koji podrazumijeva usposta -vljanje i razvijanje dugoro~nog odnosa krozkomunikaciju, edukaciju i brigu o publici.Tokom radionice posmatrali smo teatarkroz odre|eni poslovni model. Identific i -ranje i zadovoljavanje potreba i preferencipojedinih ‘kupaca‘ je jednako va`no uupravljanju u kulturi kao i u upravljanju uposlovnom svijetu. Dru{tvene mreè dajupriliku da ustanove njeguju dvosmjernukomunikaciju sa publikom, da kreirajuzajednicu koja }e ohrabriti publiku dasudjeluje u radu ustanove i da na raznena~ine ja~a odnos sa publikom. Edukacijapublike je tako|er vrlo vaàn aspekt rada spublikom i moè se izdvojiti kao klju~ni

preduslov za uspjeh. Osim informacija orepertoaru, publici je potrebno da imajupriliku da i sami u~e i stvaraju krozprograme edukacije, da ostvare povezanosti doìve tu ku}u kao mjesto gdje èleprovoditi svoje slobodno vrijeme jer im onopruà iskustvo koje nigdje drugo ne mogudobiti.“

U okviru projekta za ovu godinu je,izme|u ostalog, planirana i radionica otemama produkcije i programiranja. “Pre ds t -oje nam dvije radionice u prolje}e, od kojih}e se jedna baviti pozori{nom produkcijomi festivalskom selekcijom, a druga sc e -nografijom. Do kraja godine imamo u planujo{ nekoliko tematski razli~itih radionica“,najavljuje Selma Spahi}. A prema rije~imaAmile Lagu mdìja, priliku da usavr{esvoja znanja i vje{tine uskoro }e dobiti ibosansk ohercegova~ki scenografi ikostimografi... �


IZA SCENE

�

VA@NOST TIMSKOG RADAPolaznici radionice Dizajn svjetlosti, SARTR

VODITELJ RADIONICE MICHAEL MANNION Znanja iz struke sa britanskim gostomrazmjenjivali su tehni~ari iz Banje Luke,Tuzle, Bugojna, Mostara...

SELMA SPAHI]Velike dru{tvene, ali i tehnolo{ke promjene

uzrokovale su i velike promjene publike,njene recepcije, tem eljitosti pristupa

pozori{tu, intereso vanja...

SELMA SPAHI]Velike dru{tvene, ali i tehnolo{ke promjene

uzrokovale su i velike promjene publike,njene recepcije, tem eljitosti pristupa

pozori{tu, intereso vanja...




TAJNA USPJEHA GOSPO\E FINK

BERNARDA FINK nije osoba velikih ekstrovertnih gesta, ona iz daljine isuzdržano gradi svoje interpretacije, sa dubokim razumijevanjem poezije kojupjeva, sa glasom čiste intonacije, i jedna je od najvećih mezzosopranistica nasvijetu; naš saradnik je u londonskom “Wigmore Hallu” gledao dva od četiri

njena koncerta, koja će u okviru “Residency” programa izvesti do 20. juna ovegodine, i piše o ovim nastupima, kao i o njenoj cjelokupnoj karijeri

“NAJELEGANTNIJI” GLAS OPERE

Bernarda Fink je ljupka, draga i neposredna osoba, nitraga nadmenosti nekih od zvijezda klasi~ne glazbe

Ognjen:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:09

Legenda kaè, a potvr|uju je akteri,da je nekad bio neki austrijskidiplomata u New Yorku i jednamlada operska pjeva~ica u usponu,koja je imala koncert negdje u

austrijskoj Koru{koj. On je bio profesorslavistike, Slovenac korijenima obiteljskim,a ona Slovenka ro|ena u Argentini. Pri~ate~e dalje ovako: on joj se javlja i odatlekre}e veza okrunjena sretnim brakom ukome dobijaju i dvoje djece. Sre}ni par suValentin Inzko, visoki predstavnik u Bosnii Hercegovini, a ona nitko vi{e niti manjenego BBernarda Fink, jedna od najve}ihmezzosopranistica danas na svijetu. Unjenoj oficijelnoj biografiji pi{e da jesupruga visokog predstavnika EU-a u BiH,a njemu su opet prika~ili da je suprug jedneod najtraènijih operskih i koncertantnihpjeva~ica dana{njice.

NAJBOLJE OD NAJBOLJEGImao sam tu ~ast i radost da je pratim

tokom njenog Residency programa u jednojod najelitnijih dvorana za komornu glazbu uLondonu i {ire: Wigmore Hallu. Dobila je{ansu da na ~etiri koncerta u prvoj poloviciove godine pokaè tko je, {to radi, kakve sunjene glazbene preferencije, tko je uop}eona. Maleni, akusti~ni Wigmore Hall jekoncertni prostor koji je Bernardu Finkgostio mnogo puta i gdje je ona familijarnafigura, odnosno gdje publika ima “neku tajnuvezu” sa njom. Ali, sada se nije predstavljalasamo kao vrhunska koncertna pjeva~ica negoi li~nost koja }e sama kreirati ~etiri uzastopnakoncerta - od 6. februara kada je zapo~eonjen Residency program, pa sve do 20. juna.Autoru ovih redaka, koji je ve} u vi{e navrataimao prigodu da je gleda u operi i nakoncertnim podijima, idealna zgoda da jo{vi{e u|e u tajne njene umjetnosti i njenekompleksne li~nosti. A djelomi~no to mo -èmo zahvaliti njenom suprugu, koji jepromptno, zbog reputacije koju nosiSlobodna Bosna, uspostavio komunikaciju sanjenim manag ementom u Be~u, pa su naspress karte uredno ~ekale na blagajni.

Ve} smo rekli da je Bernarda FinkSlovenka, ali ro|ena u Buenos Airesu 1955.(godine ne krije, pa ih stoga obnarod uj e -mo!), od roditelja intelektualaca koji sutamo oti{li nakon II svjetskog rata.Slovena~ka emigracija je u Argentini bilakulturno vrlo aktivna, u njenoj se obitelji,prema Bernardinim rije~ima, ““sviralo ipjevalo naveliko”, i roditelji i ro|aci, a injen brat i sestra. Nije ~udno da su sve trojezavr{ili kao profesionalni pjeva~i - njenbrat bas-bariton MMarcos danas je ~lanLjubljanske opere, a sestra VVeronica jetako|er mezzosopranistica kao i ona.

Dakle, otkriven je talenat, ali BernardaFink uvijek nagla{ava da nikada nijeprevi{e ùrila, uvijek su naredni koraci unjenoj profesionalnoj karijeri bili pa`ljivoplanirani. Zavr{ila je konzervatorij uBuenos Airesu, debitirala, dobila nagradeza nastupe na konkursima i 1985. odlu~ilada svoje aktivnosti prebaci u Europu. Trisu, dakle, identiteta ove vrhunske umje t -nice: jedan je vezan za njene slovenskekorijene, drugi za domovinu u kojoj serodila, Argentinu i Ju`nu/Latinsku Ame -riku, a na koncu je do{la i Europa - svakiod njih ima presliku u njenoj umjetni~kojputanji, i svako od tih svojih lica jepokazala na koncertima u Wigmore Hallu.Dobro, de, Bernarda Fink je stilisti~ki

krajnje raznovrsna i te{ko je i pohvatati svekonce njene razu|ene karijere, koja je odtih godina kada se prebacila u Europustrmoglavo krenula uvis, u prostore ukojima je zrak osjetno razrije|en i gdje sesnalaze samo oni najbolji od najboljih.Imaju}i tu privilegiju da izbliza dodirnemnjenu karizmu zadnjih mjeseci (na prvomse koncertu iznenada pojavio i “gospodinFink”) mogao sam barem povr{no daprovjerim sve one epitete koje su joj davalinajpoznatiji svjetski kriti~ari: jedno -stavnost i ènsku pleme nitost, komu -nikativnost i empatiju sa kojom stupa udijalog sa svojim suradn icima, bilopjeva~ima ili ~lanovima ansambala sakojima sura|uje, a i pratiocima, posebnona klaviru. Ne slu~ajno kriti~ar Daily Tele -grapha je zapisao da se radi o “naj-e legantnijem glasu opere”, opet nakonnekog resitala u istoj dvorani prije kojugodinu. Jer Bernarda Fink jeste elegantna,zatajna, ona nije osoba velikih ekstro-v ertnih gesta, ona iz daljine i suzdrànogradi svoje interpretacije, sa dubokimrazum ijevanjem poezije koju pjeva, saglasom ~iste intonacije, nevjerojatnemuzikalnosti i rafiniranosti. Najbolje odnajboljeg: kada je na kraju drugog koncerta25. februara sa vrhunskim Academy ofAcient Musicom iz Londona, na kome jepjevala talijanske skladatelje ranog doba irenesanse, izvela potresnu tu`baljku GG.B.Ferrandinija Cantata:Il Pianto di Maria iz18. stolje}a, sukus njene umjetnosti je bionaprosto ba~en pred odu{evljenu publiku:suzdràne emocije, skrivena tragika teksta,strahovita kontrola glasa. Naprosto, nep o -novljivo!

E tu smo sad: Finkova je u Europi,sre}e negdje kontratenora RRenéa Jacobsa,koji je upu}uje vi{e ka pro{losti, cijepasvoju karijeru izme|u operskih produkcijana najpriznatijim pozornicama (da ne na -brajamo, treba}e nam cijela Slobodna


NAJTRA@ENIJA OPERSKA PJEVAÎCA DANA[NICE

Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI]

��

SUDBINA JE TAKOHTJELA: Srećni par suValentin Inzko, visokipredstavnik u Bosni iHercegovini, a ona nitkoviše niti manje negoBernarda Fink, jedna odnajvećih mezzosopranisticadanas na svijetu

KRALJICA POZORNICE

Bernarda Fink traèna je, cijenjena i voljena

{irom svijeta

KRALJICA POZORNICE

Bernarda Fink traèna je, cijenjena i voljena

{irom svijeta

UMJETNICA I DIPLOMATA

Bernarda Fink i Valentin Inzko


Bosna) i koncertnih prostora. Voli MMozarta,voli stare skladatelje poput MMonteverdija,pjeva BBerlioza i GGlucka, Carmen Bizeta jojje omiljena uloga, BBachove mise i kantateposebno, njena okrenutost i zaljubljenost uduhovnu glazbu je tako|er nazo~na, da oskladateljima {panskog govornog podru~jai ne govorimo, tamo se rodila i sa tom gla z-bom odrasla.

[IRINA REPERTOARAOpet neizostavni BBeeth oven, bez njega

ne ide, kao i bez velikih predstavnikanjema~ke solo popjevke “liedera” SSchu -berta i SSchumana posebno, MMahler nam jesvima pri srcu jer je jedno vrijeme napo~etku karijere proveo ne{to vi{e odgodine kao dirigent u Ljubljani, HHugo Wolftako|er, jer se rodio u Slovengradecu. Ondase stavila ispred velikih simfonijskihorkestara i tamo sura|ivala sa vrhunskimprofesionalcima - od NNicolasa Cornanc o -urta do EEliota Gardinera, od MMuttija doSimona Rattlea. Pala je pred njom publikana koljena u najpriznatijim dvoranamasvijeta: uz ve} pominjani Wigmore Hall ione u New Yorku, Sidnejska opera naravno,pa Berlin, “njen” Be~, Buenos Aires i gdjejo{ sve ne. I opet Ljubljana i dom uaustrijskoj Koru{koj me|u “svojim”Slovencima, kojima zna zapjevati i u crkviili na nekom kulturnom doga|aju, a saponosom je “odradila” i Sarajevo, gdje jojstoluje gospodin Inzko, pojaviv{i se na

koncertu u na{oj Parlamentarnoj skup{tiniza Dan Europe, a sa Simfonijskim orke -strom Jugoisto~ne Europe. Sama nagla{avakako joj je taj nastup ostao u trajnomsje}anju, posebno zbog odli~nih mladihglazbenika. Njoj, koja moè da biranajbolje od najboljih!

Dakle, {irina repertoara, stilisti~karaznovrsnost i kompetentnost u svakom ododabranih segmenata, paralelna karijera naoperskim i koncertnim podjima, sve to sapodjednakim uspjesima i sa lako}om odkoje naporosto boli glava. I onda kliknetena kataloge dvije od najve}ih diskografskihetiketa za ozbiljnu glazbu, Hyperion iHarmonia Mundi, pa prona|ete njenuogromnu diskografiju, koja uklju~ujesnimke raznih opera, potom one napra -vljene sa ansamblima za staru glazbu, i soloresitale. Te su plo~e dobijale najve}enagrade, od Grammyja, preko Diapason

D’Or, progla{avene su plo~ama mjeseca uFrancuskoj i koje{ta jo{. Ipak, kaè, po -nosna je na jedan od svojih posljednjihdiskografskih uradaka, plo~u jednostavnanaslova Slovenija!, na kojoj pjeva solopopjevke slovenskih skladatelja. Za nju jedobila i nagradu Pre{ernovog sklada zapro{lu godinu, najve}u za kulturu uSloveniji, ve} po drugi puta, a dio togrepertoara }e predstaviti na zadnjemkoncertu u Wigmore Hallu, kada }e joj sena sceni pridruìti i njen brat Marcos, teveliki ameri~ki pijanista i jedan odnajboljih pratilaca pjeva~a AAnthony Spiri.Pa }e uz PPiazzolu, BBrahmsa, WWolfa,Schuberta i LLopeza Buchardoa i druge bitiizvedeni i IIpavec, [[kerjanc, GGerbi~.

Sjedili smo u ponedjeljak nakon kon -certa u jednom pubu i slavili uspje{annastup. Bernarda Fink je iznova bila ljupka,draga, neposredna osoba, komunikativna i

susretljiva, ni traga nadmenosti nekih odzvijezda klasi~ne glazbe, posebno opere. Kadsam joj rekao da je za mene njen gospodinjedan od prvih predstavnika me|unarodneskupnosti koji se pona{aju potpuno normalnoi bez neke nadmenosti, ona mi je jednostavnoodgovorila: ““Takvog sam ja i traìla, i zatosmo skupa.” Potvrdio je to i njen pratilac nakoncertu, poznati engleski pijanista MMalcolmMartineau, naglasiv{i kako je ugodno raditisa njom. A onda mi i otkrio da je svojedobnosara|ivao i sa “na{om” Senom Jurinac, kojaje bila poveznica sa Inzkom i Finkovom. E,tu ve} razgovoru za jednog Jurinac-fana nijebilo kraja. �


TAJNA USPJEHA GOSPO\E FINK

�

SARAJEVSKA KONCERTNA EPIZODA: Bernarda Finksa ponosom je “odradila” i Sarajevo, gdje joj stolujegospodin Inzko, pojavivši se na koncertu u našojParlamentarnoj skupštini za “Dan Europe”, a sa“Simfonijskim orkestrom Jugoistočne Europe”


Najve}i regionalni glazbeni festivalsmje{ten na Petrovaradinskojtvr| avi, novosadski Exit, ovegodine uveli~at }e specijalnigosti, supergrupa Atoms For

Peace, koja je oformljena prije ~etiri godineu Los Angelesu. Kroz povijest projektisupergrupa ~esto su okon~ani i prije ulaskau studio, bandovi su se znali raspasti nakonobjave samo jednog singla, ali bilo je ipozitivnih primjera. Najsvjeìji je bandSuperheavy, s velikim MMickom Jaggeromna ~elu. Nakon samo jednog spota kojeg susnimili, postali su planetarno popularni.

POVIJEST SUPERGRUPA

Specifi~nost supergrupa je sinergijakojom glazbenici koji potje~u iz razli~itihglazenih pravaca, ujedinjeni, ~ine ne{tonovo, u nekim slu~ajevima stvarajupotpuno novi glazbeni izri~aj. U povijesti,supergrupe su se pojavljivale iz razli~itihinteresa. Tako su u svrhu humanitarnihdjelovanja ili zajedni~kih koncerataoformljeni mnogi bandovi. PPaul McCartneyje ~ak dva puta osnivao supergrupe, prvuRockestra s DDavidom Gilmourom iz PinkFloyda i pokojnim JJohnom BonzamomBonzom iz Led Zeppelina, a nakon toga iband Smokin Mojo Filters s NNoelomGallagherom. I njegov pokojni kolega JJohn

Lennon imao je izlet u nepoznato ssupergrupom The Dirty Mac, a pomagali sumu velikani rocka EEric Clapton i KKeithRichards. Pionirski poku{aj davnih 50-ihgodina pro{loga stolje}a, mo`da je i prvasupergrupa na svijetu. Bio je to bandMillion Dollar Quartet, ~iji su ~lanovi biliElvis Presley, JJohnny Cash, JJerry LeeLewis i CCarl Perkins. No, vratimo se mipredstavljanju supergrupe Atoms ForPeace.

Postavu ~ine glazbene veli~ine iz vode}ihsvjetskih bandova. Tu su poime nce: TThomYorke pjeva~ grupe Radiohead, basistMichael Balzary poznatiji kao FFlea izkultnog banda Red Hot Chili Peppers,klavijaturist NNigel Godrich dugogodi{njiproducent Radioheada, JJoey Waronkerbubnjar R.E.M.-a i perkusionist MMauroRefosco. Doista, radi se o neobi~nom spojurazli~itih energija koje u kona~nici daju jo{neobi~niji rezultat. Prije ne{to vi{e od tridesetdana ta je supergrupa objavila i prvi studijskialbum pod nazivom Amok, koji se strelovito“penje” svjetskim glazbenim ljestvicama.Slu{aju}i njihov prvijenac, osobito pjesmuIngenue, stje~e se dojam kako se njihovaglazba naslanja na eksp erimentiranje selektronskom glazbom, a s akcentom na raneradove Depeche Modea. Čudan je to spoj ukojem glavnu ulogu igra Flea, ~iji bass uop}ene drì ravnu liniju, ve} solira ~itavo vrijemekontriraju}i ostatku banda.

Neobi~nim neparnim ritmovima uda -raljki brazilskog majstora Refosca i pon e -

kad prekomjernoj uporabi sinteti~ke silekojom se koristi klavijaturist Godrick, trebapridodati nje`ni glas Thoma Yorkea, koji unekim pjesmama poput Defaulta ve} uuvodu koristi visoki falset, pa onda dobijetespoj - nespojivog. Da su momci ozbiljnoshvatili zadatak, svjedo~i i snimanjenajavnog video spota za pjesmu Ingenue.

U@ITAK ZA PROBRANE

Na album Amok, pak, uvrstili su devetpjesama. Osim imena supergrupe zani m -ljivo je i zna~enje naziva albuma. Naime,rije~ Amok dolazi iz malajskog jezika iozna~ava lu|aka s nekontroliranimbijesom. Potencijalni hit je svakako pjesmaBefore You Very Eyes, koju su “atomi”svirali na mini turneji koja je odràna u {estameri~kih gradova. Zanimljivo je kako sumomci iz supergrupe Atoms For Peace,ina~e zakleti neprijatelji atomskog oru`ja,ime posudili iz naziva govora ameri~kogpredsjednika DDwighta Eisenhowera iz1956. godine. Na koncu, svi oni koji suo~ekivali neki è{}i zvuk ili malo vi{eprizvuka rock‘n‘rolla, s obzirom kako jepolovica banda ~itav ìvot svirala rock,apsolutno }e se razo~arati. Album je sazdanna kompilaciji elektronskog i futuristi~kogzvuka s depresivnim sinteti~kim podlog a -ma. Stoga }e probrana electro-synt-alternativna publika uìvati, a ostaliljubitelji glazbe morat }e pri~ekati nekunovu supergrupu. �

Pi{e: MARIO ILIÎ]

ELEKTRONSKI FUTURISTI^KI ZVUK

PLASTIKA IFANTASTIKA

ATOMS FOR PEACE je supergrupa, kojaće nastupiti na ovogodišnjem “Exitu” u

Novom Sadu; predstavljamo, dakle, bandu kojem sviraju glazbene veličine iz

vodećih svjetskih bandova


Atomi:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:11


@ENE DIKTATORA

MIRA MARKOVIĆ

C R V E N A L A D Y M A C B E T H

Zene:TEKST osnova.qxd 28.3.2013 0:37

Prije dvije godine francuska povj -esni~arka i novinarka DDianaDucret objavila je knjigu oènama osam diktatora 20. stolj -e}a - AAdolfa Hitlera, Benita

Mussolinija, Vladimira Ilji~a Lenjina,Josifa Visarionovi~a Staljina, Mao Ce-tunga, Antonija Salazara, Jean-BedelaBokasse i Nicolaea Ceausescua, knjigukoja, kako je kazala, pri~a o “ènama kojeìve i umiru u sjeni svojih supru`nika ililjubavnika, ali koje ~ine tihi temelj totalita-rizma uop}e”. Prevedena je na 19 jezika,postigla je ogroman uspjeh, u Francuskoj jeprodana u preko 100.000 primjeraka, anedavno je objavljen i njen drugi dio.Knjiga “@ene diktatora 2” donosi portreteèna SSadama Huseina, Homeinija, Castra,Milo{evi}a, Kima Jong-ila, Gaddafija iIdija Amina Dade. Napisana vrlo pitko,knjiga je nastala nakon prou~avanja velikearhivske gra|e o svim ovim ènama koje jeova mlada autorica istraìvala za svoju dok-torsku disertaciju. U nastavku, izdvajamonekoliko dijelova koji govore o MMirjaniMarkovi}, supruzi SSlobodana Milo{evi}a,utjecaju kojeg je ona imala na njega, te nji-hovom odnosu koji je VVuk Dra{kovi} (citatiz knjige) ovako opisao: ““Nakon posma-tranja porodi~nog, politi~kog i dru{tvenogpona{anja para Milo{evi}, nijedan lekar uSrbiji ili bilo gde ne bi usudio re}i da je tonormalan par.“ U knjizi se navodi imi{ljenje biv{eg direktora RTS-a DDu{anaMitevi}a, koji je bio njihov ku}ni prijatelj:“Veza izme|u Slobodana i Mire je vrlojaka, a prili~no patolo{ka. Milo{evi} jepametan, ali Mira je ta koja mu daje ljubavprema mo}i i ambicije.“

@ENINE DIREKTIVE ZA KOSOVO Prema tvrdnjama Mire Markovi}, za

Milo{evi}a ideologija nikada nije imala istuva`nost kao za nju. ““On nikada ne bi kazao


MIRA MARKOVI]

Priredila: DANKA SAVI]

Nedavno je objavljen drugi dio vrlo popularne knjige francuske povjesničarke i novinarke Diane Ducret “ŽENE DIKTATORA”. U drugom nastavku

ona je pisala o suprugama Sadama Huseina, Homeinija, Castra, Kima Jong-ila,Gaddafija i Idija Amina Dade, a jedno poglavlje je posvećeno i Miri Marković,

supruzi srpskog diktatora Slobodana Miloševića

Slobodan Milo{evi} je imao neograni~enu vlastsvugdje, osim u svojoj ku}i

Tridesetjednogodi{nja Diana Ducret jestudirala povijest i filozofiju na Sorbonni, amagistirala filozofiju na presti`noj l’Ecolenormale superieure. Pored knjiga oènama diktatora, objavila je i knjigu“Posljednji dani diktatora” u kojoj se, me|u

ostalim, bavi i likom Josipa Broza Tita.Saradnica je na povijesnim dokumentar-nim filmovima za televiziju. Njena prva knjiga “@ene diktatora” pojavila se 2011. godine u izdanju izdava~ke ku}ePerrin. �

POVIJESNI POGLED NA DIKTATORE I NJIHOVE @ENE

Diane Ducret, novinarka, filozof,povjesničarka

VELIKAARHIVSKA

GRA\APRETOÊNA U

ZANIMLJIVO[TIVO

Dvije godine nakon{to je Diana Ducret

objavila prvu knjigu oènama diktatora, u

Francuskoj je iza{ao injen drugi dio u

kojem je jednopoglavlje posve}enosupruzi “balkanskog

kasapina“ SlobodanaMilo{evi}a

VELIKAARHIVSKA

GRA\APRETOÊNA U

ZANIMLJIVO[TIVO

Dvije godine nakon{to je Diana Ducret

objavila prvu knjigu oènama diktatora, u

Francuskoj je iza{ao injen drugi dio u

kojem je jednopoglavlje posve}enosupruzi “balkanskog

kasapina“ SlobodanaMilo{evi}a

��


‘mogao bih umreti za socijalizam‘ ili‘mogao bih umreti za internacionalizam’ose}anja koja su mi prirodna“, priznaje ona.Unutar stranke, ovako se komentirao njenutjecaj na njega: ““Milo{evi} moènare|ivati u stranci, ali nikad u svojojvlastitoj ku}i.“ Slobodan je svoje prvegovore pisao na stolu u trpezariji, a potombi ih Mira i{~itavala i dodavala svoj li~nipe~at. ““Lirske i poetske inspiracije sudolazile od nje“, navode se u knjizi rije~iBranka Raki}a, advokata i prijateljaporodice. U toj trci ka politici malo mjestaje ostavljeno za dokolicu, a njena promocijanije svima po ukusu, naro~ito sinu koji nerazumije da bi njegov otac mogao prihvatitineki posao a da to nije u uredu u NewYorku. Me|utim, nije ameri~ko tlo mjestogdje je Milo{evi} napravio svoj prvizapaèniji istup nego je to bilo na Kosovu.Pravoslavni Srbi iz te ve}inski albanske imuslimanske regije sedmicama su odrà -vali proteste zbog straha od umanjenjanjihovog prisustva na toj povijesnohri{}anskoj teritoriji. Suo~eno sa prvimetni~kim i nacionalisti~kim protestima,savezno Predsjedni{tvo {alje zvijezdu uusponu Milo{evi}a u sami centar doga|anja- u Pri{tinu, 1987. godine u misijusmirivanja stanja. Slobodan, me|utim, nijeposlu{ao direktive iz Beograda nego odsvoje ène. ““On je traìo savjet od mene.@eleo je znati dokle treba da ide. Ja sam murekla da je do{ao trenutak da preuzmevodstvo Srba na Kosovu“, ispri~ala je MiraMarkovi}. Ona je ostala u Beogradu ipratila je njegovo obra}anje na televiziji izsvog ureda na Univerzitetu. Prizore koje jetada vidjela prevazi{la su sva o~ekivanja:“Mislila sam da poznajem svog muà, aliipak nikad ne bih o~ekivala ovakvu

reakciju.“ Dok je Milo{evi} razgovarao uDomu kulture sa vo|om Albanaca, prekinutje u svom govoru od strane bijesne gomilekoja je vikala na prozor: “ubice“! Dok su gaizbliza pratile tv kamere, on se poja vljujena vratima na trijemu ispred ulaza ipoku{ava biti mirotvorac. Uvrede i uzvici unjemu izazivaju pravu promjenu, njegov se

pogled zapalio, promijenio je drànje i saodjednom povi{enom glasom kazao: ““Nikovi{e ne}e da vas bije.“

UTJECAJ MARKOVI]KE NA

PREGOVORE U DAYTONUKada je u Daytonu, u decembru 1995.

godine, ameri~ki predsjednik BBill Clintonokupio sve protagoniste rata koji je razdiraoovaj dio Starog kontinenta, SlobodanMilo{evi} je imao karte u svojim rukama.Oko stola, vodila se neizvjesna igra, postaloje gotovo nepodno{ljivo. Diplomate je{okirao odnos Milo{evi}a: pred svakinaredni govor, on poziva svoju ènu natelefon kako bi dobio potvrdu da nije daoprevi{e ustupaka. Clinton je dobro vodiosituciju, prekid vatre je potpisan, stvarala senova geopoliti~ka slika regije koja nijedozvoljavala Srbiji dalje teritorijalnepretenzije. Mir, kad je postignut, ozbiljno jeuzdrmao Milo{evi}ev kredibiltet, a njegovaslika jakog ~ovjeka po~ela je da se ru{i.Bila mu je potrebna neka velika stvar predop{tinske izbore koji su trebali biti odrànigodinu dana nakon toga. U godini kada senavr{ilo tri decenije njihovog braka, unovembru 1996. godine, Mira i Slobodankao par ponovo izlaze na scenu i odlu~ujuda se politi~ki ujedine pred izbore.Raspodjela zadataka izme|u supru`nika je


@ENE DIKTATORA

�

KOŠMAR NAKON NATO UDARA: U parku uništenogdvorca, Milošević je uzima za ruku, a Markovićkapočinje da jeca: “Jesi li vidio? Eto, šta su ti ti tvojiAmerikanci uradili! Rekao si da oni nikada ne bi bom-bardovali predsednikovu kuću, a pogledaj šta su uradili.I, koje sad čarape da obučem? Kako ću se sutra obući?!”

BRA^NI PAR KOJI JE [OKIRAO STRANE DIPLOMATENa pregovorima u Daytonu Milo{evi} je ~esto pozivao svoju suprugu telefonom kako bi biosiguran da tokom pregovora nije napravio previ{e ustupaka

SUPRUGA VA@NIJA OD SVEGAJo{ od izbijanja nemira na Kosovu krajem osamdesetih, Milo{evi} je bio skloniji slu{ati uputeMire Markovi} nego direktive vrhovne vlasti tada{nje Jugoslavije


bila jasna - Milo{evi} i njegova Socija -listi~ka partija se obra}aju obi~nom puku,dok Mira bira da govori funkcionerima iintelektualcima privu~ enim mjestima kojabi im ona mogla dati u dràvnom aparatu.Jo{ jedanput je stranka napeta, Milo{evi}rizikuje da izgubi, malo nakon prvog kruga,Mira u ~asopisu Duga objavljuje ~lanak ukojem govori o “tri slike vremena“. Trifigure koje “inkarniraju srpski duh krozistoriju“: sveti NNikola, njena majka VVeraMileti} i njen sin MMarko ~ine ovo novotrojstvo. Ujutro tre}eg novembra par seupu}uje na glasa~ko mjesto na referendumizme|u dva kruga na kojem }e se testiratikoalicija njihove dvije stranke. Televizijskekamere hvataju trenutak u kojem se odpredsjednika traì da pokaè svojeidentifikacione dok umente. Mira nijemogla da ne prok omentira “pa, vidite sadada nema fav orizovanih.“ Ali, nikakavpoliti~ki splet doga|aja, ma koliko da je biobitan, nije bio va`niji Slobodanu nego {to jebio Miri. Uo~i drugog kruga izbora 17.novembra prva dama predstavlja svoj novispis “Izme|u Istoka i Zapada“, u salonuknjige u Beogradu. Nasuprot ljudi u prvimredovima, vidimo Milo{evi}a ispunjenogponosom.

MIRA NAKON NATO NAPADA: “[TA ]U

SUTRA DA OBUÊM?“NATO-ove bombe razdirale su nebo

iznad Beograda 21. marta. Ubrzo su seMirina predvi|anja pokazala spasonosnim.No} koja je prethodila njenom susretu saruskim emisarom koji je do{ao kako bi bilizapo~eti pregovori, Milo{evi} insistira natome da spavaju u svojoj ku}i prije nego {tonapuste grad kao {to to uvijek rade. Ali, onaje bila protiv toga i on je ustuknuo. Njihovprijatelj LLjubi{a Risti} se sje}ao da jeMilo{evi} prethodnu no} od svojih slu`bidobio ultimatum da napusti presjedni~kurezidenciju. Mirina vizija i informacije

njegovih agenata ovaj put su bili opravdanii par je pokupio nekoliko stvari prije nego{to su napustili to mjesto. Ali nije se radiloo tome da su bili bjegunci, ona je obuklaelegantnu haljinu, dok je Milo{evi} nosiosmoking. Te no}i pogo|ena je njihova ku}a.Mira ujutro otkriva da je imala ko{marnesnove (jasnu sliku spava}e sobe kroz kojuprolazi projektil i kancelarije koji je uni{tiodrugi projektil). Stra{na vizija se pretvara ute{ku zebnju kada supru`nica Markovi}prepoznaje jednu od svojih spava}ica nagranama bora i nekoliko cipela u travi. Uparku uni{tenog dvorca, Milo{evi} je uzimaza ruku, a Markovi}ka po~inje da jeca:“Jesi li vidio? Eto, {ta su ti ti tvojiAmerikanci uradili! Rekao si da oni nikadane bi bombardovali predsednikovu ku}u, apogledaj {ta su uradili. I, koje sad ~arape daobu~em? Kako }u se sutra obu}i?!Slobodan je tje{io kao neko malo dijete”,uzeo je za ruku i izustio nekoliko rije~i:

“NNe ljuti se, {to se ti~e stvari, sve }emopovratiti. Ako ti ne{to bude nedostajalo, ja}u to sam kupiti.“

Ipak, iza kulisa, Markovi}ka sepokazuje kao najaktivniji izaslanikreìma. Kako bi spasila svog muà,pokazuje da je spremna da progovarasvim snagama. Tri sedmice nakonpo~etka bombardovanja prijestonice prvadama sre}e u sjedi{tvu svoje strankeameri~kog ljekara RRona Hatchetta. Onèli da se oslobode trojica ameri~kihvojnika koje su u tajnosti zarobile srpskesnage. Nakon vi{e sastanaka koji nisudali rezultata s evropskim snagama isrpskom policijom na najvi{em nivou,do{lo se do zaklju~ka da jedino MiraMarkovi} ima mo} nad sudbinom tihljudi. ““Sastanak je bio vrlo profesionalani to je bio sastanak koje su vodile vo|enajutjecajnih stanaka u Srbiji“, otkrio jeovaj doktor u knjizi “@ene diktatora“.Sastanak o~i u o~i je bio pod velikomtenzijom. Mira je odmah po~ela saneprijateljskim komentarima, neskrivaju}i mr`nju prema SAD-u zato {tosu pokrenule NATO-ove napade.

U knjizi je dalje opisana kao èna kojaje u to vrijeme osim politi~kih problemabila opsjednuta strahom koji joj jepredstavjao om~u oko vrata - posebno jebila zabrinuta za sigurnost i budu}nost svogmuà. Njena privrènost Milo{evi}u bila jevidljiva u na~inu na koji je o njemugovorila, ona ga je predstavljala kaopatriotu koji je uradio sve da bi sa~uvaointegritet svoje dràve i naroda protivnepravednih snaga sa zapada predvo|enimreìmima iz hladnog rata, a u namjeri da seuni{te i posljednji znaci marskizma uEvropi... �


MIRA MARKOVI]

U knjizi @ene diktatora, u dijelu koji seodnosi na bra~ni par Milo{evi}, autoricagovori i o vremenu kada je Hrvatska pro-glasila nezavisnost, po~etku rata u BiH,politi~kim savezima koji su kasnije nasta-jali, netrpeljivosti izme|u Vojislava [e -{elja, tada{njeg predsjednika Radik alnestranke, i Mire Markovi}, te o tome kakoona nije podnosila Radovana Karadì}a.Pominje se Milo{evi}ev susret u Beo -

gradu sa bosanskim vo|ama: Milo{evi}misli da moè smiriti duhove uz preg o -vara~ki sto u njegovoj vili u Tolstojevojulici. Markovi}ka jo{ jedanput iznos svojveto: “Ne vodi me u ku}u tog divljaka(Karadì}a)“, kojeg je smatrala rijetkonasilnim ~ovjekom. Godinu dana kasnije,ona je javno omalo vaàvala Karadì}a injegove pristalice, izjavljuju}i da sunjihove ideje psihopatske. �

MIRA MARKOVI] PROTIV PALA

Miloševićeva supruga Karadžića jenazivala “nasilnim divljakom”!

Uskrs nas podsje}a s na `rtvu otkupljenja koju je SpasiteljIsus Krist podnio za nas. On je na sebe preuzeo pro{le, sada{nje ibudu}e grijehe, te nas svojom mukom i smr}u na kriù otkupiood grijeha i dao nam temelj na{e vjere, uskrsnu}e.

Proslava Kristova uskrsnu}a u~vr{}uje na{u vjeru, ukazuje nam kako je ljubav ve}a od svakog grijeha.

U svjetlu ovih misli èlim Vam sretan i blagoslovljen Uskrs.

Predsjednik FBiH @ivko Budimir


John Maynard Keynes, slavni ekono -mista sa po~etka 20. vijeka, predvi|aoje da }e do danas prosje~an ~ovjekzahvaljuju}i napretku tehnologijeraditi tek petnaestak sati sedmi~no i

uìvati u mno{tvu slobodnog vremena: tose nije desilo, kapitalizam je puhnuo podkrila na{im èljama i u~inio nas robovima

njihovog ispunjavanja. Radni dan je sveduì, obaveza sve vi{e, slobodno vrijemepostalo je luksuz.

DOKOLICA JE POSTALA NAJVE]I LUKSUZ

Dokolica, koja bi trebala da bude krajnjicilj napora, skoro sasvim je istisnuta izìvota modernog ~ovjeka. Ovo se,upozoravaju RRobert i Edward Skidelsky, nede{ava samo u najrazvijenijim zemljamasvijeta nego i u onim siroma{nijim. To {to

nam je ne{to nedostupno ne}e nas sprije~itida o tome ma{tamo, zaduùjemo se,kupujemo i gomilamo. Zemlje u takozvanojtranziciji su upravo zlatni rudnik zaprodava~e i podstreka~e èlja. Pritisak nanas da kupujemo poja~an je agresivnimreklamama za koje je jedan biv{i direktoristraìva~kog laboratorija General Motorsarekao: ““Reklame su organizirano stvaranjenezadovoljstva.“

Otac i sin Skidelsky, jedan ekonomista adrugi filozof, u zajedni~koj knjizi traè


PROPITIVANJE STVARNIH VRIJEDNOSTI

Pi{e: ADISA BA[I]

Otac i sin ROBERT i EDWARD SKIDELSKY, jedan ekonomista a drugi filozof,udružili su snage i u knjizi “Koliko je dosta?“ ponudili odgovor na pitanje šta bi to

bio dobar život: ova dvojica Britanaca objašnjavaju bez kojih stvari zaista nemožemo, te upozoravaju kako su nam izmišljene potrebe zavladale životom i

učinile da zarad njihovog zadovoljavanja radimo više nego ikad

KAKO NAS JEDE NEZASITOST

Adisa Protiv:TEKST osnova.qxd 27.3.2013 21:22

odgovor na pitanje {ta je to po{lo krivo iza{to u proteklih stotinjak godina nismo zasebe oslobodili vi{e slobodnog vremena,nego smo uradili upravo suprotno.

“Nekada su siroma{ni ljudi radili vi{enego imu}ni jer su morali

zaraditi dovoljno da se prehrane. Sad sesituacija bitno promijenila. [to su ljudibogatiji, {to su bolje pla}eni, to vi{e rade.Slobodno vrijeme vi{e nije krajnji cilj na{ihnapora, nego se posmatra kao nedosti`niluksuz. Dokolica nije samo vrijeme ukojem se ne zara|uje novac, nego se onashvata kao vrijeme u kojem se tajnezara|eni novac zapravo gubi. Svaki danili sat koji dobro pla}eni ~ovjek protra}i jeza njega veliki materijalni gubitak, zato seon sve rje|e odlu~uje na slobodno vrijeme.Zamutila se i granica izme|u posla islobodnog vremena: druènja sa ljudima izbran{e koja vode njegovanju veza, radniodmori i poslovne ve~ere uzimaju sve vi{e

vremena“, kaù Skidelskyjevi u svojojknjizi.

Optimisti~ni Keynes je nekada vjerovaoda }e na{a generacija imati bolji, kvalit e -tniji i smisleniji ìvot, da }e vi{e uìvati udokolici jer }e lak{e postizati ostvarenjesvojih potreba. On je, smatraju Skide l -skyjevi, pogrije{io u jednoj krupnoj stvari:pretpostavio je da su ljudske potrebeograni~ene i da }emo jednom kad zaradimodovoljno za udoban ìvot mo}i da preda -hnemo. Keynes je, me|utim, stavio znakjednakosti izme|u ljudskih potreba i èlja. Idok su potrebe skuptro{kova i izdata -ka koji u jed n om


PROTIV TIRANIJE SLOBODNOG TR@I[TA

Izjedna~ili smo

potrebe i èlje,

a onda postali

robovi njihovog

ispunjavanja

DOBRO OBRAZOVANJE: “Obrazovanjem trebamo ljude naučiti šta da čine sa sobom i svojim slobodnimvremenom, a ne samo stvarati usko specijaliziranekonkurentne stručnjake koje usavršavamo za posao odkako se rode“, smatra Robert Skidelsky

Robert i Edward Skidelsky

��


trenutku mogu biti zadovoljeni, ljudskeèlje su iracionalne i neograni~ene.Kapitalizam po~iva na imperativu ekono -mskog rasta, a preduslov tog rasta kojemnema kraja na vidiku, jeste stalnomamuzanje ljudskih èlja.

Saznanje da imamo dovoljno kolikonam treba je mogu}i put za izlazak izza~aranog kruga besmislenog zara|ivanja ibesmislenog tro{enja. Ljudi su oduvijeksanjali da ìve bez rada, prizori raja i anti~kimitovi o zlatnom dobu, govorili su o ìvotuu kojem sve potrebne stvari dolaze same odsebe. Radni dan od deset ili dvanaest satinikad nije bio vizija raja. Sve do danas, kadje ideja rada kao ne~ega {to donosi uìtak,suptilno otvorila vrata za radno vrijeme kojeje prakti~no beskon a~no.

“Moderni kapitalizam kroz svaku na{uporu potpiruje glad za potro{njom. Potr o -{nja je postala veliki placebo modernogdru{tva, na{a tobo`nja nagrada za to {toradimo nenormalno dugo. Roditelji svojkompulsivni konzumerizam prenose nadjecu zasipaju}i ih igra~kama i raznimspravama za zabavu, umjesto da provodevrijeme sa njima“, kaù autori knjigeKoliko je dosta? Smanjivanje pritiska da setro{i je po njihovom mi{ljenju nu`no zasmanjivanje pritiska da se zara|uje, jerradimo uglavnom zato da bismo tro{ili, a{to manje tro{imo, manje }emo htjeti daradimo. Ekstravagantno tro{enje se danaspodsti~e jednako i me|u ljudima koji takvotro{enje sebi ne mogu priu{titi.

DOBAR @IVOT NEMA CILJ VI[I OD SEBE SAMOG

Pitanje {ta je to dobar ìvot se uglavnomizbjegava me|u liberalnim misliocima,filozofima, sociolozima ili psiholozi-ma, jer krije opasnost od potenci-jalnog jednoumlja ({ta je dobro zajednog, ne mora nu`no biti iza drugog). Skidelskyjevi sene ustru~ avaju da kaù {taje po njihovom mi{ljenjudobar ìvot i ne pristaju daovu sintagmu zamijenepopularnijom sre}omkoja je po njihovommi{ljenju filozofski kon-cept oko kojeg se moguvoditi beskona~ne i nera -zrje{ive debate.

Oni se pozivaju naAristotela koji kre}e odpretpostavke da dobarìvot uop{te postoji:~ovjek ima telos, sta-nje ispunjenosti, ost-varenosti, i za njegaje, kao i za dobarìvot, suvi{no pitatia ~emu sluì? @ivot

nema smisla izvan svoje savr{enosti i `rtvo-vati ovo savr{enstvo za neki daleki cilj kao{to su revolucija ili uspjeh nekog korpora-tivnog brenda je ~ista glupost, smatrajuSkid elskyjevi. Novac je tek sredstvo dospi-jevanja do tog dobrog ìvota, ali definicijadobrog ìvota treba po~ivati na stvarnimpotrebama a ne na iracionalnim, stalno pod-sticanim èljama.

Intelektualci su ve} odavno primijetilida ekonomski rast i razvoj generalno ne

doprinose usre}ivanju ljudi, o tome je pisaojo{ JJean-Jacques Rousseau 1751. Nakon {toje jednom èlja zadovoljena, na novo sta-nje se brzo privikavamo. Pove}anje prihodane doprinosi pove}anju osje}aja sre}e.Naravno, temeljne potrebe poput hrane,prebivali{ta ili odsustva bola moraju bitizadovoljene da bi se govorio o sre}i, ali zanjeno postizanje je ljudima va`no iupore|ivanje sa drugim ljudima i touglavnom iz svoje okoline a ne globalno.Biti prvi u svom selu je izgleda za ljude uni-verzalni princip, i jedan od glavnih pokre-ta~a ljudske pohlepe pa samim tim i robo-vanja toj pohlepi. ““Izmi{ljene potrebe nepostoje nezavisno od dru{tva, one su uskovezane za potro{a~ke navike i pretenzijeokoline“, upozoravaju Skidelskyjevi.

Stvari koje nam ne trebaju a koje sve-jedno nabavljamo se dijele u tri grupe:“lan~ana dobra, snobovska dobra iVeblenova dobra“. Prva su ona koja kupu-jemo zato {to ih imaju svi oko nas, o njimai ne razmi{ljamo da li nam trebaju ili ne.Dijelom smo motivisani zavi{}u, aliuglavnom èljom da se uklopimo u sredinu.Djeca i tinejdèri naj~e{}e insistiraju nakupovini ovakvih stvari. Drugu skupinu~ine snobovska dobra, ona koja nas odvaja-ju od okoline, koja ukazuju da posebnostna{e li~nosti i istan~anost na{eg ukusa. Ovestvari ne moraju biti skupe, ali su neobi~neili ih je teè nabaviti. Primjer takvih dobara

mogu biti kultni filmovi, posjeteegzoti~ nim restoranima ili muzika

nekih malo poznatih bendova.Tre}a grupa je nazvana poThorsteinu Veblenu, ameri ~komteoreti~aru takozvane ““potro{njekoja privla~i pa`nju“. To suskupe stvari za koje se zna dasu skupe i ekskluzivne, te dasu oni koji ih posjeduju privi -legovani i posebni. U ovuvrstu dobara spadaju puto-vanje prvom klasom uavionu, skupa ljetovanja,brendirane stvari. Ljudikoji uìvaju u ovakvoj


PROPITIVANJE STVARNIH VRIJEDNOSTI

�

Skupa sa razlikom izme|u potreba ièlja, va`no je razumjeti razliku izme|upotrep{tina i luksuza. Potrep{tine su stvarikoje nam trebaju za dobar ìvot, a luksuzje, sa druge strane, ono {to èlimo ali namne treba. Potrep{tine su stvari na kojepolaèmo pravo, pa iako to pravo ne ost-varimo uvijek, a luksuz je mogu}i i potenci-jalno korumpiraju}i dodatak. Potrebe nikad

ne treba `rtvovati luksuzu, upozoravajuSkidelskyjevi. Ako odbijemo koncept“dobrog ìvota“ i “dovoljnih dobara“, ondaje razlika izme|u potrebe i luksuza relativ-na, zavisi od ne~ije dru{tvene uloge.Putovanje prvom klasom je potreba zadirektora neke korporacije, iako za studen-ta nije. Unutra{nji toalet je danas pukapotreba, a prije pedeset godina nije bio. �

SHVATANJE LUKSUZA SE VREMENOM MIJENJA

Razlika između potrepština i luksuza

68

TRAGANJE ZA ZLATNOMSREDINOM: “Ništa nijedovoljno čovjeku kojem jedovoljno premalo“, tvrdioje još u antici Epikur


potro{nji su poput dvojice novope~enihruskih bogata{a koji procjenjuju jedan dru-gom kravatu. Koliko je tvoja ko{tala?, pitajedan. Hiljadu dolara, odgovara drugi. Ba{mi te ào. Moja je bila dvije hiljade.Skorojev{tina je univerzalna pojava u svim

vremenima i na svim prostorima, ali jezani mljivo da Robert i Edward Skidelskysavremenu razmetljivu filantropiju smatra-ju tipi~nim primjerom Veblenovog dobra.

Vratimo se, me|utim, osnovnom pitanjuove intrigantne knjige: {ta su to osnovna

dobra, koliko nam je takvih dobaradovoljno za dobar ìvot? To su one stvarikoje su nezamjenjive, u smislu da svako koih nema doìvljava ozbiljan gubitak i {tetu.Pri tome je va`na odrednica ovo svako, jerpodrazumijeva da nema kulturnog,geografskog ni bilo kakvog drugog rela-tiviziranja potrebe za ovim dobrima.

Osnovna dobra su kvalitativna, nekvantitativna, predmet su procjene a nemjerenja. Danas visoke plate vi{e ne garan-tuju sigurnost protiv iskori{tavanja iponiènja, ve} upravo suprotno. Robert iEdward Skide lsky isti~u i poseban slu~ajnekretnina kupljenih na kredit: ““Ovakvaimovina vezuje svog vlasnika za stalniposao. Specifi~na je po tome {to zagovara-ju}i slobodu zapravo vlasniku oduzimaautonomiju.“

Kao zaklju~ak svoje dobro argumento-vane i vrlo razumljivo pisane knjige, autorinude jednostavnu i ~ini se, vrlo upotrebljivumisao: ““Dovoljno je da shvatimo da nasnezasitost, ako joj se prepustimo, po~injeudaljavati od dobrog ìvota.“ �


PROTIV TIRANIJE SLOBODNOG TR@I[TA

ZDRAVLJE. Misli se na sretni zaboravda uop{te imamo tijelo, omogu}en time {toono dobro radi i ispunjava svoje funkcije.

SIGURNOST. To je opravdanouvjerenje osobe da }e njen ìvot te}imanje vi{e uobi~ajenim tokom, neometenratom, zlo~in om, revolucijom ili nekimdrugim velikim dru{tvenim i ekonomskimprevratom.

PO[TOVANJE. Po{tovati nekogazna~i poka zati na formalan ili neposredanna~in da su mi{ljenje i pogledi te osobevrijedni razmatranja, da nisu ne{to {to seignori{e ili olako odbacuje. Po{tovanje nepodrazumijeva slaganje ili svi|anje,po{tovati moèmo i neprijatelja.

OSOBNOST. Pod osobno{}u autoriknji ge Koliko je dosta? smatraju sposob-nost da se koncipira i ostvaruje ìvot uskladu sa svojim ukusom, temperamen-tom i konceptom dobra. Ovakav ìvotpodrazumijeva i spontanost, individual-nost i duh, te prostor koji je Montaignenazvao “prostorijom iza prodavnice“, gdje~ovjek ima slobodu da bude ono {tojeste.

SKLAD SA PRIRODOM. Robert iEdward Skidelsky nagla{avaju da suovim argumentom ~esto izazivali nespo-razume, ali da oni ne misle na roman-tiziranu zapadnja~ku viziju ekolo{kogspa{avanja svijeta, nego na univerzalnu

ljudsku potrebu da se ostvari harmoni~anodnos prema ìvotinjama, biljkama, krajo-liku...

PRIJATELJSTVO. Prijateljstvo jeovdje shva}eno kao ~vrsta emotivnaveza sa bliskim ljudima, svejedno da lismo s njima vezani porodi~nim ili drugimsocijalnim vezama.

DOKOLICA. U starijem zna~enjudokolica je shva}ena ne samo kaoopu{tanje i odmor, nego kao specijalnavrsta aktivnosti koju ~ovjek upra`njavabez izvanjske naknadne koristi ilisvrhe. Ovakva dokolica je plemenita iozbiljna aktivnost. Bez nje je sve drugosuvi{no, bez dokolice ìvot provodimopripremaju}i se da ga ìvimo, a nezaista ìve}i ga. Slobodno vrijeme jeugroèno i time {to ekonomskapohlepa u njemu vidi prostor zazaradu, pa ono gubi svoju dragocijenuspontanost a postaje samo vrijemekada ne{to konzumiramo. �

7 OSNOVNIH DOBARA

Šta je zaista dovoljno za dobar život?

LUKSUZ ILI POTREBAIzmi{ljene potrebe rastu usljed zavisti prema drugima, snobizma i èlje da nadma{imo okolinu



KULT MARKETTHE MEN

New MoonGlazbenosazrijevanjebanda The Men jedoistanesvakida{nje.Kada se uzme uobzir kako su napo~etku karijere“pra{ili” punk, a

nakon nekoliko godina do{li do toga dasviraju indie rock, moè se konstatiratikako je “~ovjek” evoluirao. The Men suobjavili novi studijski album koji nosi nazivNew Moon, a sadrì dvanaest pjesama.

SHE LOVES PABLO

Burn andLevitate

Nakonosrednjegalbuma Motherof All iz 2010.,zagreba~kirock sastavShe LovesPablo snimioje novi studijskialbum Burn

And Levitate. Iako nikada ne}emo saznatikojeg Pabla voli doti~na, zasigurno se znakako album sadrì devet pjesama i ve}sada je dobio gomilu pozitivnih kritika.Izdava~ je Geenger Records.

JUST LIKE VINYL

Black MassKao {to i jestred, i ovogaputa najavaizlaska jednogheavy metalalbuma. Rije~je o ameri~kombandu Just LikeVinyl kojikorijene vu~e

od hardcore banda The Fall of Troy. Iakoje Just Like Vinyl snimio samo dvaalbuma, ve} sad se moè re}i kako sustekli brojne fanove diljem svijeta. Naalbum Black Mass uvr{teno je dvanaestpjesama.

âst je, ujedno i obveza, nekoliko danaprije slu`bene svjetske promocije albumaDelta Machine, kultnog britanskog elektro n-skog banda Depeche Mode, predstaviti gadoma}im glazbenim sladokuscima. Za onemalo mla|e, Depeche Mode je osnovanprije 33 godine u gradi}u Basildon u VelikojBritaniji. Band su osnovali pjeva~ DDavidGahan, klavijaturist AAndrew Fletcher,multiinstrumentalist MMartin Gore i kla -vijaturist i tekstopisac VVince Clarke. Uzneznatne izmjene sastav do 1995. funkci o -nira kao kvartet.

Od tada do danas Depeche Mode je triokoji ~ine Gahan, Gore i Fletcher. Od 1981.snimili su trinaest studijskih albuma iprodali vi{e od 100 milijuna primjerakanosa~a zvuka. Mnogi ugledni glazbenikriti~ari smatraju ih najve}im svjetskimbandom iz oblasti elektronske i ambijen -talne glazbe, kako zbog njihove glazbeneostav{tine, tako i zbog ogromnog utjecajana mla|e bandove. Depeche Mode je poputmnogih slavnih svjetskih grupa prolaziorazli~ite vrste kriza, a ~injenica je kako svatri ~lana banda potje~u iz siroma{nihradni~kih obitelji, u kojima su u djetinjstvubili ~esto izloèni financijskim proble -mima.

Nakon glazbenih po~etaka ti su seproblemi pretvorili u borbu s ovisno{}uopijatima, koja je zorno prikazana ubiografiji banda iz 2006. godine. Ono {to jeza bosanskohercegova~ke fanove posebnova`no jeste kako je Depeche Modekonstantno prisutan na prostorima biv{edràve. Na skoro svim turnejama uproteklih desetak godina fanovi su ih mogli~uti u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani, pa }etako biti i ovoga puta.

Album Delta Machine ~ini trinaest pje-s a ma, a otvara ga Welcome To My World.Pjesma je nabrijana bass dionicama ifuturisti~kim zvucima klavijatura uzstandardno izvsnu produkciju. Slijedi jene{to mra~nija Angel, s nagla{enijimpromjenama ritma. Nakon “elektro{oka” upjesmi Heaven, za koju je snimljen i spot,uslijedio je povratak u mra~ni ambijentkompozicijom Secret to the End. Posebnupozornost treba obratiti i na skladbu ShouldBe Higher, koju su Depeche Mode i ranijeizvodili na koncertima. Album zatvarapjesma Goodbye.

Na ovom izdanju nalaze se i ~etiripjesme koje ~ine bonus track. Generalno,Depeche Mode je snimio solidan album.Nije to ni blizu njihovih najboljih ostv a -renja, poput plo~e Ultra, i hitova kao {to jeEnjoy the Silence, koje }e te{ko ponoviti, teih stoga i ne treba suditi prestrogo.

(M.Ili~i})

MUZIKA

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Prince: Rock and roll love affair (Jamie Lewis Stripped Down mix)

2. Foals: Inhaler3. The Bronx: Ribcage4. Jamie Cullum ft. Roots Manuva: Love

for sale5. Unknown Mortal Orchestra: Swim and

sleep (like a shark)6. Suuns: 20207. Alex Clare: Hummingbird8. IAMDYNAMITE: Where will we go9. The Virginmarys: Dead Man’s Shoes10. SX: Black Video

“Delta Machine”, novi studijski album grupe “Depeche Mode”

“Brza moda” tamne strane mjeseca

ELEKTRO[OKPioniri elektronske glazbe Depeche Modeobjavili su album Delta Machine

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 27.3.2013 18:41

Wrong je nezavisni autorski film iz2012., koji je reìrao, te za njega napisaoscenario QQuentin Dupieux. Osim {to pi{e ireìra, Dupieux je poznat pod pseudo -nimom MMr. Oizo, koji koristi kada se baviglazbom. Mo`da }e vam biti manje znankao glazbenik, no siguran sam da su ga nekizapazili i ranije, ponajvi{e zbog pro{logfilma, Guma, iz 2010. godine. Bila je toza~udna pri~a o ubila~kim porivima autom o-bilske gume koja ima telekineti~ke mo}i.

Film Wrong, pak, premijerno je prik a -zan na Sundance Film Festivalu pro{legodine, a pun je neobi~nosti, nadrealnoga,naizgled nelogi~nog. Ima i svoj kod koji,kada se usvoji, {to autor uspijeva, izrazitodobro funkcionira. Samim time Dupieuxuspijeva jasno ispri~ati pri~u, koja imasvoju ideju i autorski stav, samo na jedanscenaristi~ki, reìjski, estetski zanimljivna~in. Mnoge pri~e su ispri~ane, temeobra|ene, no forma... Forma je ono {to ~iniumjetnost. I sloboda pri osmi{ljavanju idjelovanju kroz forme. A komunikacija jenaravno najbitnija. Dobro bi bilo ne pisatiprevi{e o ovom filmu, ve} jednostavnopogledati ga, doìvjeti ga, po mogu}nosti usvjetlosti bioskopske dvorane.

Dolph Springer, glavni karakter u ovomfilmu, budi se i uvidi da mu je nestaovoljeni pas, Paul. Rastrojen je, u nevjerici,te nastoji do}i do njega. @ivot mu se okre}enaglava~ke. Slijedi cijeli niz iznimnosimpati~nih, zanimljivih, suludih situacijakoje }e se desiti. Tu je i vrtlar Victor.Intenzivno se bavi problematikom s jednompalmom, koja je preko no}i postala ne{tosasvim drugo. Tu je i ~udna djevojka iz

pizzerije, koja je spremna zbog jednog tele -fonskog poziva ostaviti supruga i preselitise Dolphu.

Tajanstveni stru~njak za pse je jo{ jedanfascinantni karakter iz ovog filma. Privatnidetektiv za pse je tu da na osnovu starogizmeta nestalog psa potakne i vizualizira“sje}anje izmeta”, da bi saznao {to se desilopsu.

Naslov filma se manje odnosi na to da jeglavni karakter u krivu ili kriv, a vi{e na tokoliko se pogre{nih stvari de{ava. Dopu -stite si druga~ije, neuobi~ajeno. Bit }ezanimljivo iskustvo. Trudimo se {to manjegrije{iti. I {to prije nau~iti ne ~initi pogre{nestvari. (D.Jane~ek)

KINO KRITIKA


KULT MARKETGRAVITACIJA

Branko IvandaIgrani, crno-bijelifilm iz 1968.godine. UzRadeta[erbedìju(Boris), u filmu

glumi i na{ dragi, veliki Zaim Muzaferija(Otac). Reìju potpisuje Branko Ivanda,koji je skupa s Alojzom Majeti}emnapisao scenario za ovaj film. Boris dolazis odsluènja vojnog roka, razmi{lja ostudiju, a ~eka ga posao u banci u kojoj jeradio i njegov otac. Zaljubljuje se uumjetnicu Anu. Zaposli se u banci. Tu jekolegica Nata{a... Ocjena: 4

LE GRAND MELIES

Georges FranjuKratkometra`nidokumentarac iz1953., o pionirufilma GeorgesuMeliesu. VelikogMeliesa glumi

njegov sin Andre, a u filmu se pojavljuje injegova druga supruga Jeanne d’Alcy.Film prikazuje po~etke njegove karijerekada je bio talentirani ma|ioni~ar, te radna filmu, uz inserte iz njegovih filmova.

Ocjena: 4

NOVI SVIJET

Jaan TootsenEstonskidokumentarnifilm iz 2011.godine.Automobili suodavno

pretjerano preplavili svijet, naro~itogradove, a izrazito glavne gradove, patako i Tallinn. Kada je otvorena nova cestasamo za automobile koji su o~ito pobijedililjude, odgovorni gra|ani, koji imajugra|ansku hrabrost, digli su se na noge.Do{lo je do protesta s gas maskama,sprije~ili su otvaranje ceste, a biciklisti~kiaktivist Erko i student arhitekture Martens prijateljima osnivaju Udruènje Novisvijet. Oni sva{ta rade, prave la`nepje{a~ke prijelaze, bore se protiv diktatureautomobila. Film nastoji objasniti koliko jebitno ne {utjeti! Jer {utnja jesuu~estvovanje! Ocjena: 5

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Croods (Kirk De Micco & Chris Sanders)

2. Olympus Has Fallen (Antoine Furqua)3. Oz the Treat and Powerful (Sam Raimi)4. The Call (Brad Anderson)5. Admission (Paul Weitz)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Potraga za Nemom 3D (Andrew Stanton & Lee Unkrich, Walt Disney, Pixar)

2. Charlijev svijet (Stephen Chbosky,Summit Entertainment)

3. Pet legendi (Peter Ramsey, Paramount Pictures)

4. U dobru i u zlu (David O. Russell, The Weinstein Company)

5. Pijev ìvot (Ang Lee, Twentieth Century Fox)

DOPUSTITE SI DRUGAÎJEFilm Wrong premijerno je prikazan na Sundance Film Festivalu pro{le godine

Film “Wrong” (SAD, 2012.), scenariste i reditelja Quentina Dupieuxa

Forma čini umjetnost

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 26.3.2013 18:03


KULT MARKETAUTOMOBILI

Jaguar

Jaguar je objavio prvu fotografiju novogmodela XJR, koji }e biti predstavljen ovogmjeseca na Sajmu u New Yorku. Snimakotkriva agresivno stilizovanu karoseriju,set aluminijumskih naplataka iprepoznatljive detalje R linije, poputcrvenog Jaguarovog amblema na prednjojmasci.

MOTOCIKLI

Leo VinceLeo Vince,jedna odvode}ihsvjetskihtvrtki uproizvodnjiispu{nihsustava za

motocikle i skutere, pro{irila je svojuponudu i na nove modele za ovu sezonu.Ispu{ni sustavi u tri serije: SBK zacestovne motocikle, X3 namjenjen offroad i supermoto programu i svepopularnije SCOOT za sve vrste skutera.

DESIGN

WeberFasterOneKompanija Weber predstavila je izgledsvog supermodela FasterOne, koji uskoroulazi u serijsku proizvodnju sa vrhunskimperformansama, koje }e ga u~initi rivalomBuggatti Veyronu.

Na strunja~ama sportskog doma uTbilisiju, osim za medalje Europskogprvenstva, hrva~i su se borili i za spa -{avanje svog sporta. Jer u februaru jeIzvr{ni odbor Me|unarodnog olimpijskogodbora odlu~io da }e hrvanje biti isklju~enos popisa 25 temeljnih olimpijskih sportovana Igrama 2020. Evropsko prvenstvo uhrvanju trebalo je biti najve}a reklamnapriredba za ovaj sport, koji jo{ poku{avaostati na popisu olimpijskih sportova. ZaNjema~kom hrva~kom savezu (DRB) je,nap rimjer, na ovom prvenstvu od osvajanjamedalja va`nije kako osnaìti slaba mjestaovog sporta.

DRB èli raditi na modernizaciji me -|unarodnih hrva~kih saveza te na reformipravila ovog sporta. Glavni tajnik DRB-aKarl-Martin Dittmann izabran je u {est o -~lani Izvr{ni odbor evropskog hrva~kogsaveza CELA-e. Uz to, referent za suceDRB-a AAntonio Silvestri trebao bi u}i ujednu komisiju Svjetske hrva~ke federacijeFILA-e, koja bi uo~i Svjetskog prvenstvakoje se u septembru odràva u Budimpe{ti,trebalo uvesti najavljene promjene pravila uovom sportu.

Novi predsjednik FILA-e NNenad Lalo -vi} èli okupiti oko sebe ljude za koje znada su spremni raditi. Do sad je u FILA-i iCELA-i bilo previ{e komisija koje supostojale samo na papiru a u kojima se ni{ta

nije radilo. Werner polazi od toga da }evr{itelj du`nosti predsjednika FILA-e,Srbin Nenad Lalovi} na izvanrednomkongresu FILA-e u Moskvi 18. maja bitipotvr|en i kao slu`beni predsjednikFederacije. ““FILA èli imati predsjednika spunim mandatom prije nego {to u majukrene sa svojom prezentacijom pred Me| u -narodnim olimpijskim odborom”, kazao jeWerner. ““Tu }e prezentaciju prirediti pro -fesionalci i specijalisti iz marketin{kestruke.“

Werner kaè da je pod vodstvom biv{egpredsjednika RRaphaela Martinettija FILA-inedostajala profesionalnost. ““Martinetti jepogrije{io jer nije bio blizak s Me| u -narodnim olimpijskim odborom“, kazao jeWerner.

Kona~na odluka {to }e biti s hrvanjemkao olimpijskim sportom trebala bi bitidonesena u septembru na zasjedanjuMe|unarodnog olimpijskog odbora uBuenos Airesu. U maju hrva~i imaju prilikupredstaviti se jo{ jednom pred Odborom uSt. Peterburgu, pa tako imaju izgleda ipakostati u olimpijskom programu 2020., nedodu{e kao temeljni ve} kao dodatni sport.Kvalificirat }e se u konkurenciji sa sedamdrugih sportova: bejzbolom/softbolom,karateom, koturaljkanjem, sportskim penja -njem, skvo{om, wakeboardingom i wush u -om. (Priredio: N.H.)

SPORT

Neizvjesna sudbina hrvanja

Borba za preživljavanje

MUKE PO HRVANJUMe|unarodni ~elnici ovoga sporta ~ine sve ne bi li on i dalje ostao olimpijski

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 27.3.2013 20:37

Posljednje istraìvanje o stavovimamladih u Srbiji donijelo je skicu prosje~nogpredstavnika generacije koja je odrasla iprvi odnos prema svijetu po~ela da graditurobnih devedesetih godina 20. stolje}a.Prema tim rezultatima, prosje~an maturantiz Srbije voli da izlazi, da gleda TV ivrijeme provodi na internetu. Ustanovekulture posje}uje rijetko, a ne uìva mnogoni u ~itanju knjiga. Istraìvanje Vrednosti ikulturni aktivizam maturanata Srbije, kojeje proveo Zavod za prou~avanja kulturnograzvitka, pokazalo je i da mladi osje}ajunetrpeljivost prema drugim nacijama imanjinskim grupama, a u toj poraznojstatistici prednja~e Albanci, Romi i Hrvati.Prema rije~ima jedne od autorica istra -

ìvanja, BBojane Suba{i}, mladi uglavnomnemaju ni{ta protiv toga da osoba drugenacionalnosti bude njihov kom{ija ili drugiz razreda, ali im nije drago da to bude injihov nastavnik ili vode}i politi~ar uzemlji, a najve}i otpor se javlja pri pomislio sklapanju braka sa osobom drugenacionalnosti.

“Otprilike svaki sedmi maturant pok a -zuje netrpeljivost prema ulasku sa drugimau bilo kakav odnos i tu su tradicionalnoorijentisani maturanti zna~ajno vi{e kse -nofobi~ni prema drugim narodima. Najve}anetrpeljivost je prema albanskom narodu,zatim prema Romima i onda premaHrvatima. Ono {to je nas iznenadilo jeste dase Jevreji prema stepenu netrpeljivostinalaze na ~etvrtom mestu. Najmanjeksenofobi~ni su maturanti iz Vojvodine,dok najve}u ksenofobi~nost pokazujuBeogra|ani. Najotvoreniji su premaRusima, Makedoncima i Crnogo rcima“,kaè Suba{i}. Mladi kao svoje idolenaj~e{}e navode estradne zvijezde, isto -rijske li~nosti i politi~are. Anketa je takopokazala da maturanti sa tradicionali -sti~kim stavovima cijene pjeva~icu JJelenuKarleu{u, predsjednika Vlade IIvicu Da~i}a,zatim VVladimira Putina, Moamera Gadafija,Tita, ali i MMilorada Ulemeka Legiju. Sdruge strane, srednjo{kolci sa netradici -onalnim ili blagim tradicionalisti~kimstavovima, cijene li~nosti kao {to suHemingvej, Milorad Pavi}, Gogen, AgathaChristie, ali i vojskovo|e i politi~are poputNapoleona, Gandija, \in|i}a... Razlog {tose me|u idolima na{ao Legija, kao {to je uprethodnim anketama navo|en @@eljkoRa`natovi} Arkan, prema mi{ljenju psih o -loga BBore Kuzmanovi}a, moè se potraìti iu medijima. “Tih negativnih junaka ima izbog toga {to ih i sredstva informisanjaname}u, pi{u o njima, a ponekad seupotrebljavaju izrazi koji su dvosmisleni ivi{e zapravo ukazuju na neku pozitivnunego na negativnu konotaciju. Na primer,kada se kaè èstoki momci. @estoki momciu u{ima adolescenta zvu~i kao sna`ni, jaki,respektabilni i onda nije ~udo {to jedanbroj, koji se ina~e mo`da ose}a frustrirano,inferiorno èli da li~i na njih, jer oni su ono{to bi on èleo da bude”, kaè Kuzmanovi}.Istraìvanje je obuh vatilo 1.733 u~enika~etvrtog razreda srednjih {kola iz 25gradova u Srbiji.

(Priredila: M. Radevi})

Od Karleuše do Hemingveja

LIFESTYLE

Ko su idoli mladih u Srbiji


KULT MARKETVELIKA BRITANIJA

Ko rano rani…Oni koji rano ustajuipak nisu uspje{nijiod “no}nih ptica“,pokazalo jeistraìvanjebritanskih nau~nikakoje opovrgava staruizreku. Naime,tinejdèri koji volebiti budni do kasno u

no} inteligentniji su i ~e{}e kasnije imajuradna mjesta s ve}im pla}ama. Neke odpoznatih no}nih ptica su Obama, Darwin,Churchill i Elvis Presley.

SAD

Tridesete[to seènekasnijeudaju - tobolje zanjihovbankovnira~un,

pokazala je najnovija studija sveu~ili{ta uVirginiji. @ene koje se udaju u tridesetimgodinama zara|uju u prosjeku 56 postovi{e od onih koje se na brak odlu~ujudesetlje}e ranije. Prosjek godina u kojimaène ulaze u brak se pomaknuo na 27,dok su po~etkom 90-ih ulazile u brak s 23.

[VEDSKA

Vje`banjeRedovitatjelovje`ba ve}od dje~je dobipovezana je smanjim rizikomza frakture ustarosti, objavilisu {vedskiznanstvenici.Istraìva~i izSveu~ili{nebolnice Skane uMalmoeu suutvrdili kako jetjelesna aktivnost

u djetinjstvu izravno povezana s ve}omko{tanom masom u starijoj ìvotnoj dobi.U studiji je sudjelovalo oko 2.300 djece udobi od sedam do devet godina, te oko2.100 ispitanika prosje~ne dobi 69 godina.

UZORI GENERACIJEMaturanti u Srbiji posebno cijene pop zvijezdu Jelenu Karleu{u

drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 27.3.2013 17:32

74

KULT MARKET[PANIJA

Ana Crespo

Mu{karci diljem svijeta bili su iznimnosretni {to Ana 2011. godine nije osvojilatitulu Miss [panije. Taj ju je “poraz”natjerao na odluku da se po~ne skidati. Iztog se razloga skinula i sad za {panjolski~asopis Inteviu.

ENGLESKA

Joey Fisher

Ako imalo drìte do velikih grudi i klasi~nihoblina kakve u medijima vi|amo jakorijetko, Joey je ime koje morate zapamtiti.Nedavno je imala “premijeru” u Londonu,a zahvaljuju}i dobrim ljudima iz magazinaNuts, njene su se fotografije brzo pro{irilesvijetom.

AUSTRALIJA

Jessica Gomes Australka jemanekenkakoja luduje zanogometa -{ima. Majkajoj je izSingapura,otac izPortugala aJessica jeovih danapozirala zaHarper’sBazaarmagazin.

âk i u pojedinim religijskim tradi -cijama, pogled na masturbaciju varira. TheBig Book of Masturbation sadrì recenzijeonoga {to je napisano o masturbaciji umedicini, pravu, filozofiji, religiji i dru{tv e -nim znanostima. Kako samozado voljava njeshva}aju u pet razli~itih vjerskih tradicija, usvom tekstu navodi AAdam Fisher. Talmudzabranjuje masturbaciju pozivaju}i se napoplavu kao kaznu u Noinoj pri~i, odgovormu{karcu koji je grije{io tako {to jerazbacivao svoje sjeme. Drugi drevni tekstuspore|uje masturbaciju s ubistvom -mu{karac koji masturbira “ubija svoje iprolijeva puno krvi“. Nadalje, judaizamopisuje taj ~in kao “gnusni zlo~in te prilikuza sebi~nost“.

Me|utim, u nekim tekstovima masturb a-cija se smatra prihvatljivom sve dok sekoristi kao “oblik olak{avanja, seksualniuìtak ili u~enje o tijelu“. No, ne bi trebalomasturbirati opsesivno i to ne smije bitizamjena za heteroseksualni odnos. Talmudodobrava masturbaciju ako taj ~in dovodido heteroseksualnog odnosa parova ubraku. Katoli~ka crkva protivi se “namje r -nom konzumiranju seksualnih aktivnosti, izbilo kojeg razloga, izvan braka“.

Samozadovoljavanje ili masturbacijasmatra se povredom spolnosti jer Crkvavidi spolnost kao komunikaciju punuljubavi izme|u dvoje ljudi, dok je mastu r -

bacija osamljena radnja koja ne pomaè daosoba ìvi ~isto}u ili bude puna ljubaviprema drugima.

Crkva u~i da je seksualno zadovoljstvodobro i stvoreno od Boga te namijenjenosupru`nicima. Iako Kur‘an izri~ito nespominje masturbaciju, mnoge raspraveme|u islamskim u~enjacima vodile su seupravo oko te teme. Uglavnom ne ohra -bruju taj ~in ili ga zabranjuju. Nekimasturbaciju smatraju “najmanje raspolo -ìvim zlom“ kojem bi se moglo pribje}i u“hitnim slu~ajevima“, kao {to su situacijekad postoji mogu}nost preljuba. Nekiislamski u~enjaci masturbaciju ne smatrajuvelikim problemom.

Sli~no kao i u drugim religijama, bu -dizam nije blagonaklon prema masturb aciji.Budisti~ka u~enja o masturbaciji proteù seod zabrane do prihva}anja za one koji nisuredovnici i koji traè privremeno zado -voljstvo. Klju~ u~enja budizma je da jepatnja uzrokovana poùdom, èljom, a tomoè sprije~iti duhovni rast. Dakle, namasturbaciju se gleda kao na ne{to {to nijegre{no, ali, nadalje, to je ~in koji rezultirapatnjom. Iako hinduizam zabranjuje spolniodnos izvan braka, masturbacija je stvartuma~enja. Hinduisti~ka u~enja navode daje “seks osobna stvar onih koji su uklju~eniu taj ~in... Jedino pravilo je mudrost, vo|enatradicijom i vrlinama...“ (Priredio: N.H.)

Masturbacija i religija

CRVENI FENJER

The Big Book of Masturbation


[TA KA@U KNJIGESkoro pa zajedni~ki stav o samozadovoljavanju

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 27.3.2013 20:35

Predstava Opomena, deset godina posleZorana \in|i}a, autorski projekat glumcaBranislava Le~i}a, reditelja, producenta inekada{njeg ministra kulture u \\in|i}evojvladi, premijerno }e biti izvedena 9. aprila ubeogradskom Sava centru. Kako je naja -vljeno, rije~ je o multimedijalnom projektukoji kombinuje elemente pozori{ne preds t -ave i politi~kog performansa. Opom ena je,prema rije~ima autora i reditelja Le~i}a,pri~a o \in|i}evim “idejama i misli kojanam je danas potrebnija nego ikada“.Predstava korespondira sa aktuelnomdru{tveno-politi~kom situacijom u Srbiji, akako isti~e Branislav Le~i} to nije ni\in|i}eva biografija, niti pri~a o njegovomatentatu ili su|enju optuènima za ubistvo,nego “intimni dijalog sa Zoranom u vre -menu kada mu se diù spomenici i on samuzdiè na nivo mita, a njegove ideje iporuke koje su aktuelnije nego ikada se neslede“.

U realizaciji predstave u~estvuje vi{e od50 saradnika. Muzika, pokret i video zapisikombinovani su sa gluma~kom igrom{esnaest mladih talentovanih glumaca(osam djevojaka i osam mladi}a), koji }ezajedno sa Le~i}em poku{ati da na scenipostave neka od su{tinskih pitanja kojimase i \in|i} bavio, sa èljom da oìvenjegove ideje i viziju. Rukovode}i se\in|i}evom èljom da ga {to ve}i broj ljudi

~uje i razumije, Le~i} je odlu~io da umjestoklasi~ne teatarske scene predstavu postavina Velikoj sceni Sava centra, ali ne sanamjerom da to bude jedan elitisti~kidoga|aj i samo umjetni~ki performans ve},kako kaè, “poruka za sve nas“. ““\in|i}aza ìvota mnogi nisu razumeli i verujemoda je posle njegovog odlaska ostao dugprema Zoranu, njegovoj viziji, ali i delimakoje je platio ìvotom”, rekao je Le~i}. Zapotrebe predstave bio je organizovan velikigluma~ki kasting - prijavilo se vi{e od 200mladih glumaca, od kojih je izabrano njih16. ““\in|i} je verovao mladima i obra}aose njima i ova predstava treba da budeopomena svima, a posebno mladosti koja nesme biti uspavana, nego mora da se samaizbori za promene u na{em dru{tvu i boljesutra”, poru~io je autor.

Ubistvo srbijanskog premijera Zorana\in|i}a 12. marta 2003. godine u zgradiVlade Srbije, dru{tvene i politi~ke oko l -nosti koje su do toga dovele, njegovo djeloi poruke, inspiracija su za jo{ dvijepredstave koje se na repertoarima pozori{tau Srbiji izvode od pro{le godine: autorskiprojekat Zoran \in|i} Olivera Frlji}a, uprodukciji Ateljea 212 u Beogradu, te UbitiZorana \in|i}a Zorana Pakovi}a, uprodukciji Studentskog kulturnog centraNovi Sad.

(Priredila: M. Radevi})

Lečić o Ðinđiću

PREKO EX-YU GRANICA

Opomena, deset godina poslije...


KULT MARKETKRANJ

Izbrisani“Za 21godinuSlovenija jedoìvjelavi{e poraza,me|u njimai ’izbrisane’.

Ova predstava }e zasje}i u na{usavjest i odgovornost“, kaè o predstavi25.671 Marinka Po{trak, dramaturginjaPre{ernovog gledali{~a Kranj. Autor ireditelj predstave koja je premijernoizvedena 21. marta je Oliver Frlji}, a ovoje prvi teatarski projekat u Sloveniji oljudima koji su 26. februara 1992. izbrisaniiz registra stanovnika sa stalnimboravi{tem u toj zemlji.

BEOGRAD

@elimir @ilnikDobitnik nagradeza ìvotno djeloBeogradskogfestivaladokumentarnog ikratkometra`nogfilma ove godine

je @elimir @ilnik, a na otvaranju 60.Festivala bi}e prikazan njegov novi filmPirika na filmu (2013). Festival }e od 2. do6. aprila predstaviti vi{e od stotinu filmovau takmi~arskim i prate}im programima.

PULA

Dr. Inat“Kazali{te Dr. Inatìvo je unato~ svemu,a od 27. do 30.oùjka slavimo njegov30. ro|endan.Proslavu smo nazvaliKazali{te zaumjetni~kuproizvodnju i lije~enjedepresije - jedino suFinci shvatili da je

umjetnost jedini na~in da ljudi ostanuzdravi, a u ovim vremenima su nam tilijekovi tim vi{e potrebni“, kaù ~lanoviansambla pulskog kazali{ta koji su uprotekle tri decenije osvojili 30-aknagrada, putovali po cijelom svijetu iostvarili 15-ak me|unarodnihkoprodukcija...

PORUKE KOJE OPOMINJU\in|i}eve ideje Srbiji su danas potrebnije nego ikada, kaè autor projekta Branislav Le~i}

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 26.3.2013 18:41


U ÊTIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO

Izlo`ba Vista akademskog slikaraJakova Bararona, otvorena je 26. marta usarajevskoj Galeriji Novi hram. Tako jeprvog dana Pesaha za 5773. godinu pojevrejskom kalendaru, Jevrejsko kulturno-prosvjetno i humanitarno dru{tvo LaBenevolencija zapo~elo obiljeàvanje 450.godi{njice osnivanja Jevrejske op{tine uSarajevu.

U kafe galeriji Zvono u Sarajevu 27.marta je otvorena izlo`ba fotografija Ruke,autora Dènata Drekovi}a. “Diplomirao jena studiju iz fotografije na Fakultetu lepihumetnosti u Beogradu, 2004. godine.Trenutno poha|a postdiplomski studij naAkademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.Drekovi} je bio fotoreporter Dana, Gracije,Blica, Balkana. Trenutno je angaòvan uagenciji Linden”.

Godi{nja selektivna izlo`ba ~lanova triumjetni~ka udruènja iz Bosne iHercegovine: Udruènja likovnih umjetnikaprimijenjenih umjetnosti i dizajneraULUPUBiH, Asocijacije arhitekata AABiH iUdruènja likovnih umjetnika ULUBiH bi}eotvorena 6. aprila. U Collegiumuartisticumu, razumije se.

Ovogodi{nji, 12. festivalbosanskohercegova~ke drame u Zenicibi}e odràn od 8. do 20. maja. Do sada jeprijavljeno ~etrnaest predstava nastalih naosnovu doma}ih dramskih tekstova.Doma}in FBD-a je, tradicionalno,Bosansko narodno pozori{te, a selektorFestivala je pozori{ni kriti~ar iz SplitaJasen Boko.

U Muzeju savremene umjetnostiRepublike Srpske vele: “Potvr|eno je na{eu~e{}e na Internacionalnoj manifestacijiNo} muzeja, koja }e se odràti 18. maja”.MSURS se 2006. “prvi u BiH pridruìoporodici hiljada evropskih muzeja uobiljeàvanju No}i muzeja”.

Najve}a italijanska izlo`bena ku}aMultisense Discovery, u vlastitom prostoru,od 29. maja pa u naredna dva mjesecaorganizuje “festival umjetnosti”. I po prviput }emo imati svog predsta -vnika... Selvera Fajkovi}a, idejnog tvorcavideo rada Tribute to Sarajevo u produkcijiku}e Efekt iz glavnog grada na{e dràve.

Na pro{logodi{njem Jelen Demo -festu u Banjoj Luci pobijedio je doma}ibend, Neuro. Dobili su nagradu uiznosu od 5.000 eura za kompletnuprodukciju njihovog albuma - prvije n -ca. A svoje “prvo ~edo” ve} uvelikosnimaju.

“Bubanj je snimljen, a ja finalizirambas linije koje }emo u narednihnekoliko dana i snimiti. April osta -vljamo za gitare i Oskarov vokal, kao{lag za kraj. Maj nam donosi miks imaster, tako da }e sve biti spremno zaveliko finale 20. jula na velikoj biniovogodi{njeg Jelen Demofesta”, kaè

bas gitarista Neura Ninoslav Dobrijevi}Tiki. A jo{ jedan ~lan ovog benda,Nikola Gali}, veli: ““U pripremi je spotza naslovnu pjesmu albuma, podnazivom Zvuci }utanja. Scenario ireìju za spot potpisuje Vladan Jank o -vi}. Ve} smo razmijenili neke ideje,tako da je prva verzija scenarija u faziizrade. Izvjesno je da }emo samosnimanje spota raditi u Ljubljani, kakobismo dodatno osnaìli regionalnusaradnju, koju i sam festival pro -movi{e.”

Neuro svoj album snima u banja -lu~kom studiju Digital Boyler.

Euro “Neuro”

Grupa NEURO iz Banje Luke

SAŠA MIDŽOR-SUČIĆ, PR zagrebačke agencije “Dik-koncert”

SA[A MID@OR-SUÎ]

Bo{ko i Admira bit }ejedna od pjesama s

novog albuma grupeZabranjeno pu{enje

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.3.2013 20:33


� U petak, 29. marta, u sali kina Kozara u Prijedoru,bi}e odràna prezentacija i diskusija na temu: AntiRatnakampanja 1991-2011: Dvadeset godina ispred svogavremena...

Da, a to je samo jedan u nizu doga|aja kojeorganizujemo GGoran Zori} i ja, ispred Centra za mladeKvart. Mogu re}i da smo nas dvojica pioniri uorganizaciji doga|aja ovakve tematike. On je Srbin, a jaBo{njak i borimo se za dio tog svog prostora. Borimo se,zapravo, za sve one koji su odabrali Prijedor kao mjesto ukojem }e ìvjeti i raditi. To je na{ doprinos integraciji ujedno normalno dru{tvo na lokalnoj razini. Prijedor imauàsnu ratnu pro{lost i definitivno je paradigma mnogo~ega u na{oj dràvi.

� Ko }e biti va{i gosti taj dan?Na{i gosti u petak bi}e predstavnici i aktivisti Centra

za suo~avanje s pro{lo{}u Documenta iz Zagreba: EEugenJakov~i}, medijski koordinator, i MMaja Dubljevi},koordinatorka sektora za usmenu istoriju. Diskusiju natemu AntiRatna kampanja 1991-2011: Dvadeset godinaispred svoga vremena moderira}e MMaja Bjelajac, novinarka izBanje Luke.

� A koji je va{ cilj?Prije svega, ovaj susret sa autorima jedan je u nizu koje u

zadnjihpet godina Agencijalokalne demokratije i UdruènjeProjekt Prijedor odnosnoUdruènje Trentino i Balkan(Associazione Trentino con i

Balcani) realizuju u saradnji sa lokalnim partnerima u okviruprojekta îtajmo i govorimo zajedno. Cilj ovog projekta je dakroz razgovor i razmjenu iskustava sa autorima i autorkama sapodru~ja biv{e Jugoslavije i {ire doprinese procesu pomirenja ielaboracije konflikta na podru~ju Balkana.

SUDBIN MUSIĆ, aktivista za ljudska prava iz Prijedora

Zabranjeno pu{enje snima novi album, koji }e biti objavljenu septembru ove godine. Pa su za najavu svoje nove plo~e rije{ilida snime spot za pjesmu, prvi singl sa tog jo{ neimenovanogalbuma, Bo{ko i Admira.

“Tragi~na ljubavna pri~a Admire Ismi} i Bo{ka Brki}a bit }ezauvijek ovjekovje~ena u pjesmi Bo{ko i Admira grupeZabranjeno pu{enje. Za pjesmu je tokom pro{log tjedna uSarajevu sniman spot koji }e premijerno biti predstavljen 6.aprila, na Dan grada Sarajeva. Pjesma Bo{ko i Admira bit }ejedna od pjesama s novog albuma grupe Zabranjeno pu{enje ~ijiizlazak je planiran, dakle, za deveti mjesec ove godine. Pjesmagovori, znate ve} tu pri~u sigurno, o istinitoj i tragi~noj ljubavidvoje Sarajlija, Bo{njakinji i Srbinu, koji su ro|eni iste godine, onjihovoj bezgrani~noj ljubavi otkako su se upoznali u srednjoj{koli i o tome kako ih razli~itosti, ljudska zloba, rat, pa ~ak nismrt nisu uspjeli rastaviti. Dok su zajedno poku{avali napustitiopkoljeni grad, sarajevski Romeo i Julija su ubijeni 18. svibnja1993., na Vrbanja mostu”, govori nam SSa{a Midòr-Su~i}, PRzagreba~ke agencije Dik-koncert: ““Reìja spota povjerena je@aretu Batinovi}u.”

Svoj posljednji album prije ovog, nadolaze}eg, Muzejrevolucije, Zabranjeno pu{enje objavilo je 2009. godine.Frontmen Pu{enja Sejo Sexon obe}ava dobru plo~u, a koncerte

benda ne treba ni najavljivati, po{to bez pauze sviraju ve}{esnaest godina. Danas su negdje, a sutra i u va{em gradu.

“Bo{ko i Admira”, i novi album “Pu{enja”

Borimo se za dio svog prostora

PRIÂ O NESRETNOM PARUSejo Sexon i ekipa na snimanju spota u Sarajevu

Foto: Adnan Ja{arspahi}

Cetri oka:Cetri oka.qxd 27.3.2013 20:34


1. Kada }e va{ show na BHT1 bitipreimenovan u “Kona~no tetak”? Kad na|emo adekvatnog tetka.

14. Da imate 15 minuta vlasti,{ta ne biste u~inili? Ni{ta.

19. Tange ili badi}? I jedno i drugo.

21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Niste trebali pro~itati ove budala{tine...

16. S kim biste voljeli

otplesati tango?

S Antoniom Banderasom.

5. Koga biste poveli napusto ostrvo? Dvojicu Miralema.

7. Da niste to {to

jeste, {ta biste bili?

Majka Sultanija.

11. Je li manje - vi{e ilije vi{e - manje? Kako kad.

13. [ta uradite kad vam prekoputa pre|e crna “Me~ka”? Pljucnem za papkom tri puta.

3. Kako seosje}ate uSarajevu? Sarajevski!

2. Da li ste kao mali sanjali da }etebiti ljekar op{te prakse?... i da }u raditi u Vrazovoj!

4. [ta ne morate imati ufriìderu? Kapare.

10. Koliko ima istine u izreci:“Ne dade se usranom do potoka?” 100%.

15. Opi{ite Halida Be{li}a u tri rije~i? Pjeva~, legenda, ljudina.

18. [ta obla~ite kada èlite

izgledati moderno?

Pidàmu na tufnice.

20. A, begova ili{kembe ~orba? Begova.

17. Osoba koja vas ìvcira? Ne smijem re}i, mu` }e mese odre}i.

12. Da li je bolje biti lijep ipametan ili ruàn i glup? Lijep, prelijep.

6. [ta obavezno nositena plaù? Muèvljev nov~anik.

8. [ta ste bili u pro{lom ìvotu? @ena, majka, kraljica.

by DINO BAJRAMOVIC

MAJA MIRALEM, TV

UREDNICA I VODITELJICA:

“I tange i badić”

9. Gdje ste do~ekali smaksvijeta 21. decembra pro{legodine? U studiju B BHRT-a, rade}iemisiju Kona~no petak.

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 27.3.2013 18:47

KLIN ÔRBA

Ne znam kako je biti Rom, bilo gdje u svijetu, anapose u Bosni i Hercegovini. Iskreno, ne na -mjeravam ni zami{ljati. Dovoljan mi je besmisao

politi~ki dobro osmi{ljene privilegije da ve} jesam ono{to k’o biva jesam: Ona koja moè birati i biti birana. IOna koja ne samo da je konstitutivna, nego je bogme ive}inska u boravi{noj Izbornoj Jedinici, {to je nova mjeraljudskih prava po glavi izborno obnarodovanihstanovnika u BiH. Posre}ilo mi se da ìvim u pravovrijeme na pravom mjestu, a {to je samo po sebi takodivno, veli~anstveno, milina jedna neizreciva. Da li ineporeciva?!

Gledam nekidan popodnevni program na TV Hayat,jednu od onih kulinarsko-zabavnih emisija u kojimapoznati kuhaju neko jelce i usput }askaju sa voditeljicom.Prvi gost je izvjesni i, podrazumijeva se, slavni mesarsko-ugostiteljski guru SSejo Brajlovi}, koji se pobrinuo dakuhinjsku scenografiju obilato zakiti janje}im i tele}impolutkama, a od kojih }e uskoro velikodu{no capiti kilu-dvije ìvog mesa i pristaviti specijalni }evap, ubo{nja~kom narodu tradicionalno poznat kao mrtv a -bigaustajela u svim prigodama: vjen~anja, sune}enja,tevhida, mevluda, dènaza, razvoda (ups!, al‘ stvarno je~ovjek rekao i razvoda). Malo se tu pustilo i zavi~ajnemuzi~ke podloge uz ritmi~no sjecanje mesa, otprilikeUstikolino, ljubavi moja, {to je k‘o biva negda{nji velikimuzi~ki hit re~enog mesoznalca.

Potom u studio ulazi najbolji srebrni glumac ovog o -di{njeg Berlinskog filmskog festivala, sa sve medom,gospodin biv{i bera~ èljeza NNazif Muji}. I tu po~injemelodrama mnogo {irih razmjera od svih dosada{njihsezona Velikog Brata. Ne{to ga se pita i u njegovo imeodgovara, dok mu voditeljica (kao vlastitom muù uvlastitoj ku}i) na prsima slavnim razgr}e i izvr}e sakokako bi prefinjenom oku gledatelja pokazala da jenovope~eni glumac sretni vlasnik Bossovog odijela. Eto,tako, {ijo mu ga nije \ura nego Boss li~no, tj. DDanis muga dao. [to je lijepo, sloìt }e se i mesar, mjestimi~nozauzet i nedovoljno obuzet mije{anjem }evapa, ali... Ni{taposlovno, moj jarane, nego udri po vlastitim mjerilima:koliko para toliko mesa, pardon! zuba. Zgodan ovaj Rom,stvoren za reklamu, kao da se ~uje glasno razmi{ljanje}evapskih isparenja iznad tradicionalno rasko{nebo{nja~ke tave.

Dobra reklama vrijedi milju maraka, a {to je u njojneukusa vi{e no {to je svemo}ni Brajlovi} za ìvotapoklao krupne i sitne stoke, ko te pita. Prilika je idealna,nadasve spontana, koju poduzetni~ki duh s pika iskoristida poduzme marketin{ke korake. Ma{i se dèpa, izvu~egutu nov~anica, javno dokaè da umije brojati do deset, ipred odu{evljenom samozadovoljnom nacijom tutneGlumcu milju maraka za nove zube, uz bonus marketin{kislogan (zar da propusti mufljuski udarac ispod pasa):Jarane, treb‘o ti je Danis napraviti protezu, nije te smiotako krezubog vodit u Berlin.

Evo i voditeljice, s kanonadom pravih pitanja iodgo vora: Jeste li se, gospodine Nazife, ovomenadali? Priznajte da se niste nadali. Mora da ste

sad sretni. Pa, ovo je ba{ divno, nemojte misliti da smoto reìrali. Gospodin Sejo je i nas iznenadio. Pa,gospodine Sejo, ovo je ba{ divna gesta. Predivni ste, jel‘ tako, gospodine Nazife? Ni{ta ne brinite, mi }emovam dogovoriti da vam metnu nove zube. Sad }ete bitiba{ pravi glumac. Je l‘ vam teàk taj medvjed? Slo -bodno ga spustite na {poret. Pazite da ne isflekateBossovo odijelo. Po{tovani gledatelji, ja znam da ste vivelikodu{ni, da }e se na}i neko ko }e na{em Nazifupokloniti auto, bilo kakav, samo da ima ~ime ènu idjecu voziti u bolnicu.

Tako, eto, ususret Svjetskom danu Roma, a budu}ida su sva prava na na{oj strani, moèmo (moè nam se!)bahato uskliknuti: Halo, Romi, moète se slikati s namakoji smo Glavni u sarajevskoj izbornoj jedinici!Naravno, pod uvjetom da ste fotogeni~ni i podatni zaapliciranje i involviranje na{eg nadaleko ~uvenogmerhametli duha. Priznajte (obavezno pred kamerom)da se niste nadali, niste mogli ni zamisliti da smo ba{ovoliko prekrasni! Dovoljno je da pred nama igrate sasvojim srebrnim me|edom, u Boss odijelu, a mi }emovelikodu{no vratiti {irok osmijeh-zlatan zub na lica svimtu`nim bera~ima èljeza. Ho}emo li iz temeljapromijeniti va{e te{ke ìvote? U to ne sumnjajte. Da li jena{e meso dovoljno ukusno i mehko da ga i va{akrezuba usta mogu jesti? Ma, kako da nije! Jesmo liglavni frajeri i gazde u sarajevskoj kotlini? Tako je,Nazife, budi pametan! Jedino s nama moè{ dogurati doHollywooda. �

Tako, eto, ususret Svjetskom danu Roma, a budući da su sva pravana našoj strani, možemo (može nam se!) bahato uskliknuti: Halo,Romi, možete se slikati s nama koji smo Glavni u sarajevskoj izbor-noj jedinici! Naravno, pod uvjetom da ste fotogenični i podatni zaapliciranje i involviranje našeg nadaleko čuvenog merhametli duha

POZUBLJAVANJE ROMAPi{e: FADILA NURA HAVER


Fadila:Iluzije.qxd 26.3.2013 18:07


Hyundai Equus: Korejski VIP

O ni sretnici koji imaju karticu za sate -litske programe pa, recimo, prenoseutakmica {panske lige gledaju na

programu Al Jazeere, svaki put u pauzamame~eva obavezno vide reklamne spotoveza ovaj automobil. O~ito je kako je trì{tebogatih {eika, koji uìvaju u vo`nji mer -cedesima, cadillacima i sli~nim tipovimalimuzina klju~no odredi{te za ovaj auto -mobil, stoga i tako agresivna reklamnakampanja na tamo{njem trì{tu. Dakle,najluksuzniji automobil iz Hyundai korp o -racije, Equus, koji je ovih dana promoviran uSarajevu.

Rije~ je o vozilu kojim Korejci poku {avajukonkurirati etabliranim brandovima kakvi suMercedes S klase ili Lexus. Koliko }e u tomeuspjeti, ne znamo, no nije da se nisupotrudili. Equus pokre}e 5.0 GDI V8 motorsa 430 KS. Tu je i automatski 8+R Shiftronicmjenja~ i kapacitet rezervoara od 77 litara.

Da bismo napisali koju opremu dobijateuz ovo vozilo, trebale bi nam dvije stranice,

a neki od interesantnijih detalja su smartcruise control (koji ne samo da odràvabrzinu pri vo`nji, ve} odràva potrebnuudaljenost od drugog vozila uz pomo}aktivne papu~ice gasa koja ~ini da se neprimjenjuju dalji silazni pritisak nogom upotencijalno opasnu situaciju) te sistem zaparkiranje na 9.2 in~nom displeju.

Nevolje pri uo~avanju vozila u takoz v -anom mrtvom kutu moète zaboravitiobzirom da }e se na voza~evom retrovizoruzatreptati svjetlo kao znak upozorenja daimate dru{tvo. Moramo spomenuti i VIPsjedi{te sa masaèrom koje je postavljenodijagonalno od voza~evog sjedi{ta, Lexiconzvu~ni sistem sa 13 kanala i 17 zvu~nika sasnagom od 608 W, kutija za rashla|ivanje igrijanje integrisana u naslon na zadnjemsjedi{tu, sistem za odràvanje vozila izme|utraka na cesti...

Bez obzira na vremenske nepogodeelektronska kontrola amortizera zna~ajnoaktivira senzore koji kontinuirano prate

uslove na cesti i pode{ava visinu vozila uskladu s tim.

Equs je dakle prava predsjedni~kalimuzina koja pruà maksimalnu kontrolu iudobnost u voza~evom sjedi{tu. Tri nivoaza{tite - upozorenja, mjere aktivne i pasivnesigurnosti putnika su u sinergiji i pruàjumaksimalnu sigirnost voza~u i saputnicima.Sistem od devet zra~nih jastuka pruàmaksimalnu sigurnost putnicima.

Osim prednjih i bo~nih zra~nih jastuka(sprijeda i straga), standard su i zra~nezavjese koje se prostiru duìnom vozila,zra~ni jastuk za koljena na strani voza~a, tesistem koji radi u sprezi sa zateza~imasigurnosnog pojasa i elektroni~kim nasl o -nima za glavu koji reagiraju u slu~aju u dara.

U ovom vozilu moète dràti glavu ravnoi gledati na cestu, a da pri tome imate svepotrebne informacije jer se projiciraju navjetrobranskom staklu. Cijena ovog vozila -prava sitnica. Pitajte, uostalom, kod lokal -nog dilera. �

P E T A B R Z I N A

Pi{e: Nedim Hasi}

Foto: Mario Ili~i}

Auto:CRNA.qxd 27.3.2013 18:46

Besim Durakovi} - Uredni{tvu

Nisam plagirao magistarski rad i nisamnezakonito primao radnike

(“[ef tuzlanske kantonalne inspekcijeBesim Durakovi} plagirao magistarskirad?”, “Protiv {efa tuzlanskih inspekto-ra Besima Durakovi}a podneseno nadesetine prijava i primjedbi zbog neza-konitog rada?!”, SB, br. 851 i br. 853)

Iako smatram da je potpuno apsurdno iapsolutno iracionalno vr{iti o~itovanje na bilokoje anonimne i nepotpisane predstavke, ipak}u, uvaàvaju}i Vas kao li~nost i kao glavnog iodgovornog urednika meni vrlo bitne nezavi -sne informativne revije Slobodna Bosna, o~ito-vati se po istoj, kako ne bi Va{i ~itaoci bili dove-deni u zabludu radi teksta objavljenog28.02.2013. godine, od strane Va{eg novinaraNedima Hasi}a, koji je nastao, pretpostavljam,kao posljedica zaprimljene nepotpisane anoni -mne predstavke, moje trì{no-turisti~ke inspe -k torice.

Radi Va{e informacije, ve} duì niz godina,pomenuta inspektorica poku{ava na svemogu}e na~ine da me diskredituje kao osobu,vode}i neke svoje medijske kao i brojne drugeratove, ispisuju}i na desetine stranica brojnihanonimnih predstavki, proslije|uju}i iste nastotine adresa, kako pojedinaca, tako i institu-cija sistema FBiH, pa ~ak i do visokog pred-stavnika gospodina Valentina Incka. I tu ja nevidim ni{ta lo{e, izuzimaju}i ~injenicu da bi bilofer i korektno potpisati akt kojim nekom ne{tostavlja{ na teret, optuùje{ ga, omalovaàva{ga, prijeti{ mu i sli~no i time omogu}iti drugojstrani fer i koreknu odbranu od osnovanih ilineosnovanih optu`bi. Jedino takav na~inkomuniciranja je civilizacijski, a i ljudski.

Nisam povrije|en, a nemam ni pravo natako ne{to {to ste objavili dokumente vezaneza moj magistarski rad, koje ste zaprimili odanonimne osobe i mislim da bi bilo u najmanjuruku neprofesionalno od Vas da niste objaviliinformaciju, a s njom ste raspolagali i da nisteupoznali javnost sa navodima iz iste.

Ono {to nisam o~ekivao od Vas je ~injenicada ste se kao ozbiljna informativna revijaupustili u dono{enje zaklju~aka, a da pri tomniste kontaktirali “optuènu“ stranu, a niste se nisami ozbiljnije upustili u provjeru i preispitivanjenavoda iz anonimne predstavke, tim prije {to jeu pitanju nepotpisana predstavka.

Sloìt }ete se sa mnom da se “~ak ipovr{nim ~itanjem anonimne predstavke“, a dase pri tom ne izvr{i uvid u moj magistarski rad,ne “moè vidjeti kako su kopirane cijelere~enice i pasusi“, kako je to zaklju~io uvaèninovinar, gospodin Nedim Hasi}.

Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo~iji, pa i moj rad, konstatovati krucijalnu ~inj e -

nicu za dokazivanje plagijata, da li “su kopiranecijele re~enice i pasusi“, korektno navedeni ufusnotama rada, odnosno da li je u fusnotamakorektno naveden izvor preuzetog teksta ilikako ga gospodin Hasi} navodi “kopirane cijelere~enice i pasusi“.

Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo~iji, pa i moj rad, konstatovati drugu krucijalnu~injenicu za dokazivanje plagijata, da li je upopisu bibliotekarskih jedinica navedena i“sporna“ bibliotekarska jedinica.

Nadalje, jako je bitno prilikom uvida u bilo~iji, pa i moj rad, konstatovati tre}u krucijalnu~injenicu za dokazivanje plagijata, odnosno~injenicu da li rad po na~inu i metodamaistraìvanja, po metodologiji i stilu pisanja, ponau~noj hipotezi, po predmetu istraìvanja, tena osnovu na~ina prezentacije i interpretacijerezultata istraìvanja, predstavlja samostalannau~ni rad kandidata, te na osnovu toga utvditida li ima ili nema osnovanosti za sumnju usamostalnost prilikom izrade magistarskograda kandidata.

Temu za izradu magistarskog rada podnaslovom “Inspekcijski nadzor u funkcijipove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH“,prijavio sam u decembru 2008. godine. NaXIX-oj redovnoj sjednici Nau~no-nastavnogvije}e Ekonomskog fakulteta u Tuzli, odrànojdana 31.12.2008. godine, Odlukom broj; 02/3-9342/08-3, tema magistarskog rada je sa istimnaslovom odobrena, a za mentora jeimanovan dr.sc. Zijad Dàfi}, docent za uùnau~nu oblast “Ekonomska teorija“, Ekono m -ski fakultet Univerziteta u Tuzli. Zavr{enmagistarski rad predat je na ocjenu29.01.2010. godine.

Odlukom Nau~nog vije}a Ekonomskogfakulteta Univerziteta u Tuzli broj; 02/3-2204/10-3.7. od 08.03.2010. godine,imenovana je Komisija za ocjenu predmetnogmagistarskog rada, koju ~ine redovni profesoriprof.dr. Kadrija Hodì}, predsjednik komisije,prof.dr. Izudin Ke{etovi}, ~lan i docent dr.sc.Zijad Dàfi}, ~lan. Komisija je pregledala ipozitivno ocijenila dostavljeni magistarski rad,podnijela NNV Izvje{taj i dana 20.09.2012.godine odràna je javna odbrana magista r -skog rada.

U Izvje{taju Komisije navedeno je da jemagistarski rad pod naslovom “Inspekcijskinadzor u funkciji pove}anja efikasnosti javnogsektora u FBiH“, kandidata BesimaDurakovi}a, ura|en na 184 stranice A-4formata, od ~ega se 179 strana odnose naosnovni tekst, uvod i zaklju~ak, 5 strana napopis literature, zatim 2 strane na sadràjteksta i 2 strane na popis slika i tabela. U tokuistraìvanja kori{teno je 120 bibliotekarskihjedinica. Osnovni tekst magistarskog radanapisan je u ~etiri poglavlja u kojima je poredteksta tematizirana materija prikazana sa 31slikom i 19 tabela.

Dakle, iz gore navedenih podataka jasno inedvosmisleno se moè zaklju~iti da se mojatema rada, “Inspekcijski nadzor u funkciji

pove}anja efikasnosti javnog sektora u FBiH”,predmet istraìvanja, hipoteza i ciljevi se upotpunosti razlikuju od rada Vu~kovi} M.Sneàne na temu “Javni sektor u zemljama utranziciji, komparativna analiza Slovenija-Hrvatska-Srbija“, ali, istini za volju, kaokori{teni sekundarni izvor, imaju i dodirnihta~aka u op}e poznatim stvarima, {to ukona~nici imaju i svi drugi radovi koji su ra|enina temu javnog sektora, i ovaj podatak jepotpuno irelevantan za dokazivanje samos-t alnosti u izradi nau~nog rada kandidata, ukoliko su izvori istih korektno kori{teni iprikazani.

Ba{ radi tih dodirnih ta~aka, magistarskirad Vu~kovi} M. Sneàne, “Javni sektor uzemljama u tranziciji, komparativna analizaSlovenija-Hrvatska-Srbija“ je jasno i eksplicitnonaveden u literaturi mog magistarskog rada,kao jedna od 120 bibliotekarskih jedinica,kori{tenih pri izradi mog magistarskog rada.

Ja uistinu tu ne vidim ni{ta sporno, izuzev{to postoji vjerovatno}a da autor anonimnepredstavke nema elementarno znanje popitanju metodologije izrade magistarskog rada.

U vezi s navodima i komentarima uvaè -nog novinara, gospodina Nedima Hasi}a, a popitanju anonimnih predstavki “nekoliko“radnika, koji su se prije tri-~etiri godine àlili nasve i sva{ta, pa izme|u ostalog i na“konstantno vr{i pritisak“ i na “maltretira sveone koji èle obavljati posao na zakonompropisan na~in“, moram se o~itovatikonstatacijom da svaka reforma, pa i reformainspekcijskih slu`bi, ima dosta vi{e pristalicakoji vide prednosti iste, ali ima i one pojedincekoji je nikada ne}e prihvatiti, jer istom gubebrojne privilegije koje im nikada nisu nipripadale, tipa reketa, zatim fiktivnog ispisaurednog zapisnika, uz naknadu, radi pokri}aod drugih inspektora i inspekcija, zatimbesplatno konzumiranje masnih doru~aka iru~aka, uzimanja i iznu|ivanja poklona, koji imni po ~emu ne pripadaju i sli~no...

Nisam uspio da Vam dostavim ni demantina prethodno elaboriranje anonimne predstavkeu Va{oj cijenjenoj informativnoj reviji, a ja opet“ispao“ na crnoj podlozi kao skandal nedjelje.Zato }u ovaj put poku{ati biti brì i aùrniji jer}u u me|uvremenu opet i Bog zna koliko jo{puta “ispasti“ u Va{oj reviji, na crnoj podlozi.

Iz tog razloga “vratimo se dokumentimakoje u redakciju {alju ~itatelji“ odnosno nanavode iz drugog dijela Va{eg teksta koji seodnosi na konstataciju u kojoj stoji “da sam podolasku u inspekciju doveo sebi odane ljudejo{ iz vremena dok sam obavljao du`nostministra trgovine, a izme|u ostalog, i trisektretarice iako su ta mjesta ve} bilapopunjena“.

Putem ovog o~itovanja poku{a}u da Vamisklju~ivo argumentima ukaèm da navodi izanonimne predstavke nisu ta~ni i dapredo~ene ~injenice ne stoje.

Ne stoje navodi da “sam po dolasku uinspekciju doveo sebi odane ljude jo{ iz


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 27.3.2013 17:23

vremena dok sam obavljao du`nost ministratrgovine, a izme|u ostalog, i tri sekretarice iakosu ta mjesta ve} bila popunjena“, jer sam, uskladu sa Zakonom o izmjenama i dopunamaZakona o ministarstvima i drugim organimauprave Tuzlanskog kantona (“Sl. novine TK“broj: 10/05), bio duàn da iz pomenutihministarstava, a ne samo iz ministarstvatrgovine, turizma i saobra}aja, preuzmemnavedene zaposlenike i da ih, shodnoodredbama Pravilnika o unutra{njojorganizaciji Kantonalne uprave za inspekcijskeposlove TK, postavim na odgovaraju}a mjesta,budu}i da su isti zate~eni na obavljanjuinspekcijskih poslova, odnosno administr a -tivno-tehni~kih i pomo}nih poslova, neopho -dnih za obavljanje inspekcijskih poslova.

Tako|e, ne stoje ni navodi da sam u 2007.i 2008. godini primio tridesetak inspektora a da“niti jednom nije primljen najbolje rangiranikandidat“.

Naime, po{to broj preuzetih inspektora iostalih dràvnih slu`benika nije bio dovoljan zanormalno funkcionisanje ove Uprave, ta~no jeda sam u 2007. i u 2008. godini, a i poslijetoga, vr{io prijem inspektora, po prethodnodobijenoj saglasnosti Ministra finansija i VladeTK, za popunu tih mjesta.

Pomenutim Pravilnikom su bili propisani,kako sam njegov naziv glasi, jedinstvenikriteriji, pravila i postupak imenovanja ipostavljenja dràvnog slu`benika u organimadràvne slu`be u Federaciji Bosne iHercegovine, te je u ~lanu 3. navedeno da se,u pravilu, za dràvnog slu`benika postavljaonaj kandidat koji je prilikom polaganjastru~nog ispita, u okviru javnog konkursa,osvojio najve}i broj bodova.

U praksi, ja sam dobijao Liste uspje{nihkandidata, na kojima su kandidati bili poredaniredoslijedom, prema broju osvojenih bodova,{to zna~i na prvom mjestu je bio kandidat sanajve}im brojem bodova, i tako redom dokandidata koji je osvojio najmanji broj bodova,a na toj Listi su ina~e bili samo kandidati koji suosvojili najmanje 70% od ukupnog brojabodova predvi|enih za stru~ni ispit, kako jepropisano navedenim Pravilnikom.

U prijavama (anonimnim predstavkama iz2008. i 2009 godine) se spominju razli~itislu~ajevi oduzimanja robe za koju ne postojezapisnici, niti se zna gdje je zavr{ila, a odnosese na {lepere, autodijelove, stoku, meso imesne prera|evine i sli~no.

Ovi navodi su u cijelosti neta~ni, a da jetako u nastavku ovog mog o~itovanja poku{at}u iste demantovati ~injenicama i predo~iti svematerijalne dokaze koji }e potvrditi istinitostmojih navoda.

Naime, mnogo prije nego se formirala ovaUprava, u junu mjesecu 2004. godine,odnosno dvije godine prije formiranja Uprave,trì{no-turisti~ki inspektori Ministarstva trgo -vine turizma i saobra}aja su oduzeli robu od“EURO DUSEN EXPORT-IMPORT“ D.O.O.Sarajevo – Podru`nica Srebrenik u tranzitu

({leperi) i istu su deponovali u zakupljeniskladi{ni prostor. Preuzimanjem trì{neinspekcije i svih njihovih “aktivnih“ predmetapreuzet je i ovaj predmet u kome je izre~enaza{titna mjera oduzimanja predmeta zbogneposjedovanja validne dokumentacije usvakoj fazi prometa, po pravosna`nomRje{enju Federalnog Ministarstva trgovineUred za prekr{aje Mostar, broj: P-4343/04-JRod 27.4.2005. godine (Ispravka Rje{enja P-4343/04-JR od 28.4.2005. godine).

Nakon spoznaje da su zavisni tro{koviskladi{tenja pomenute robe prema{ili 50 %vrijednosti iste, traìo sam od postupaju}eginspektora da postupi po rje{enju suda,odnosno da pristupi javnom ogla{avanjupomenute robe {to je i u~injeno poobjavljenom Oglasu o javnoj prodaji metodomzatvorenih pismenih ponuda u dnevnom listu“San“ dana 22.12.2006. godine.

Kako prvi poku{aj prodaje nije uspio,pristupilo se ponovnom objavljivanju u istomlistu i istom metodom 11.1.2007. godine. Zanajbolju ponudu od tri ponu|a~a, progla{ena jeponuda D.O.O. “AS AMIR“ iz @ivinica u visiniod 52.270,00 KM.

Dakle, potpuno su neta~ni navodi uanonimnoj predstavci da postupaju}ainspektorica Selma Jusupovi} i drugi inspektorine znaju sudbinu oduzete robe od KINEZA –SREBRENIK, kao i navodi da je roba posaznanju prodata direktorovom jaranu Nasko -Orahovica.

Po pitanju oduzimanja “stoke“, odnosnopo pitanju navoda iz anonimne predstavkeda za istu ne postoje zapisnici niti bilo kojidrugi tragovi o postupku oduzimanja iprodaji iste odgovorno tvrdim da su istipotpuno neta~ni, jer je u svim aktivnostimaoduzimanja ìve stoke u~estvovao MUP TK-akoji je istu u tranzitu zaustavljao, potomtelefonski obavje {tavao deùrnog vete -rinarskog i trì{nog inspektora, koji su popravilu u kasnim no}nim satima izlazili nalice mjesta ìvu stoku vodili u karantin, vr{iliuzorkovanje krvi radi ispitivanja zdravstveneispravnosti iste i u slu~aju da rezultatianalize pokaù da je oduzeta stoka bolesnaveterinarski inspektor je bio duàn u skladusa svojim materijalnim propisom obaveznoizvr{iti eutanaziju bolesnih grla i ne{kodljivoih zbrinuti u jami-grobnici ili sto~nomgroblju.

S obzirom da ni u jednoj situaciji nismoimali bolesna grla, trì{ni inspektor je ìvustoku oduzimao zbog nepostojanja validne do -kumentacije u svakoj fazi prometa i za istusvojim Rje{enjem nalagao komisiji da seproda.

Za svaki slu~aj prodaje, bez izuzetka bili suupu}eni i bili prisutni postupaju}i inspektoriprilikom prodaje oduzete ìve stoke, o ~emupostoje materijalni dokazi.

(Reagiranje gospodina Durakovi}apreno simo skra}eno, zbog nedostatkaprost ora)

Sreto Peki} - Uredni{tvu

U poslovnom prostoru naPalama, čiji sam vlasnik,nije smještena kompanija“DOKING”(“Agencija za proteìranje korupcije”,SB, br. 853)

U izdanju magazina “Slobodna Bosna” od14.03.2013. godine, objavili ste tekst podnazivom “Agencija za proteìranje korupcije:Ne|o Koji}, sin Radomira Koji}a i zet SretePeki}a, kandidat za pomo}nika direktoraAgencije za policijsku podr{ku BiH“.

Tom prilikom u tekstu ste iznijeli niz neistinakojima se direktno atakuje na poziciju kojuobavljam (zamjenik direktora Agencije zaprevenciju korupcije i koordinaciju borbe protivkorupcije), te kojima se degradira profesionalniugled koji sam stekao tokom dugogodi{njekarijere. Kao prvo, u poslovnom prostoru naPalama, ~iji sam vlasnik, nije sjedi{te, niti jeuop{te smje{tena deminerska kompanija“DOKING”, kako navodite u tekstu, {to stemogli provjeriti odlaskom na lice mjesta ilijednostavno, kontaktiranjem rukovodstva po -m enute firme, {to je bila Va{a profesionalnaobaveza. Osim toga, mogli ste kontaktirati imene li~no i provjeriti (neta~ne) navode kojeste tendenciozno objavili. Istina je da je Ag-e ncija za prevenciju korupcije i koordinacijuborbe protiv korupcije, na privremenokori{tenje, a na Osnovu Ugovora o posudbi,dobila dva vozila BH MAK-a, jer nije imalavlastiti budèt te nije mogla nabavitineophodna vozila za potrebe Agencije.Me|utim, nakon {to je Agencija provelaproceduru javnih nabavki i nabavila tri vozilaza potrebe ove institucije, posu|ena vozila su,kako je Ugovorom predvi|eno, vra}enavlasniku odnosno BH MAK-u.

Osim toga, u tekstu navodite da sam “odCentra za uklanjanje mina kupio jo{ jedanautomobil, dakako na ranije dogovorenojlicitaciji, po cijeni niòj od stvarne vrijednosti”.

Ovim putem nagla{avam da nikada ni odkoga pa ni od Centra za uklanjanje mina nisamkupio automobil na licitaciji. Dakle, tvrdnje kojeiznosite u tekstu pozivaju}i se na navodni izvorSIPA-e, nisu ta~ne. Ukoliko se malo potrudite,moète vrlo lako provjeriti ta~nost navoda okojima govorim odnosno neta~nost zlonam -jernih informacija kojima obiluje tekst ~iji jepotpisnik novinarka Suzana Mijatovi}. Sobzirom na ~injenicu da se o~igledno radi onaru~enom tekstu, koji sadrì mno{tvoneprovjerenih navoda i neistina, molim Vas daovaj demant objavite u cjelosti.

Zamjenik direktora Agencije za preve nciju korupcije

Sreto Peki}


REAGIRANJA

Reagiranja:Reagiranja.qxd 27.3.2013 17:24

Vi znate za{to smo najbolji!

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci moète izvr{iti na na{ ra~un:502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i

Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Singd.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, êkalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR

Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: [email protected]

U [ T E D I T E N O V A C !PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU

SLOBODNE BOSNE

Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!

Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpanservis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!

Detaljnije upute potraìte na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

www.slobodna bosna.ba

portal slobodne bosne

najveca tvornicadnevnih vijesti u bIh

Slobodna Bosna 28.03.2013

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 28.03.2013