PUM - PG½

download PUM - PG½

If you can't read please download the document

  • date post

    03-Jul-2015
  • Category

    Documents

  • view

    506
  • download

    12

Embed Size (px)

Transcript of PUM - PG½

SADRAJ1. POPIS ZNAAJNIJIH LOKALITETA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE ABECEDNIM REDOM /CRIKVENIKO - VINODOLSKA RIVIJERA, GORSKI KOTAR, GRAD RIJEKA, OPATIJSKA RIVIJERA LIBURNIJA, OTOCI/ 2. LOKACIJE S OPISOM URBANISTIKOG I POVIJESNOG RAZVOJA S NAJZNAAJNIJIM SPOMENICIMA LITERATURA

KULTURNO-POVIJESNE ZNAMENITOSTI PG-E

1. POPIS ZNAAJNIJIH LOKALITETA PRIMORSKO-GORANSKE UPANIJE ABECEDNIM REDOM /CRIKVENIKO - VINODOLSKA RIVIJERA, GORSKI KOTAR, GRAD RIJEKA, OPATIJSKA RIVIJERA LIBURNIJA, OTOCI/

BAKAR BAKARAC BEGOVO RAZDOLJE BRIBIR BOSILJEVO BROD MORAVICE BROD NA KUPI BRSE

OTOK CRES: BALDARIN BELI CRES LUBENICE MARTINICA OSOR PUNTA KRIA VALUN

CRIKVENICA ABAR DELNICE DRAMALJ

3

DRIVENIK FUINE GOMIRJE GRIANE GROBNIK HRELJIN III IKA ILOVIK JADRANOVO JELENJE KASTAV KLANA KOSTRENA KRALJEVICA

OTOK KRK: BAKA DOBRINJ GLAVOTOK JURANDVOR KOLJUN KRK MALINSKA NJIVICE OMIALJ PORAT PUNAT RUDINE STARA BAKA ILO VALBISKA VRBNIK 4

LEDENICE LOKVE OTOK LOINJ: UNSKI MALI LOINJ VELI LOINJ NEREZINE

LOVRAN LUKOVDOL MATULJI MOENICE MOENIKA DRAGA MRKOPALJ NOVI VINODOLSKI OPATIJA

OTOK RAB: BANJOL BARBAT KAMPOR LOPAR MINJAK MUNDANIJE PALIT RAB SUPETARSKA DRAGA

RAVNA GORA RIJEKA SELCE 5

SEVERIN NA KUPI SKRAD SUSAK UNIJE VEPRINAC VIKOVO VOLOSKO VRBOVSKO

2. LOKACIJE S OPISOM URBANISTIKOG I POVIJESNOG RAZVOJA S NAJZNAAJNIJIM SPOMENICIMA

BAKAR Bakar je grad u dnu Bakarskoga zaljeva. U rimsko doba tu se nalazilo vee naselje, vjerovatno Volcera antikih kozmografa. Na njegovu vanost ukazuju bogati nalazi groblja iz I. st. i prve polovice II. st. na lokalitetu Trg (zlatni i srebrni nakit, bronana posuda s prizorima lova u reljefu, staklo, keramike svjetiljke, monete, veina nalaza nalazi se u Arheolokom muzeju u Zagrebu). U srednjem vijeku je u sklopu teritorijalne zajednice Vinodola koja je od 1225. posjed Frankopana. U XV. i XVI. st. nekoliko puta mijenja gospodare, a od 1550. do 1670. dre ga Zrinski kojima je glavna izvozna luka. Izgradnjom Lujzinske ceste, koja mu proiruje ekonomsko zalee, razvija se kao emporij sve dok eljeznica nije skrenula promet na Rijeku, a era parobroda potisnula bakarske jedrenjake. Kao feudalno uporite i graanska komuna odraava svoju dvostruku drutvenu karakteristiku i u urbanistikom razvoju: unutar gradskih bedema (sruenih u XVIII. i XIX. st.) nalazi se srednjovjekovni feudalni katel na najvioj toki naselja kao izdvojena graevina. Trokutne osnove, nepravilan zbog uzastopnih dogradnji i obnova, katel ima pravilnu tlocrtnu osnovu samo u svojemu junom, stambenom dijelu, okrenutu gradu. Proelje s prozorima prvog i drugog kata u simetrinim osovinama je iz XVII. st. U srednjem vijeku se gradskim vratima (na junom zidu) otvarao prema luci, kamo padinom terena teku i etiri ulice meu stepenasto izgraenim skupovima kua. Du luke prostire se predgrae Primorje, koje se rasterom izgraenih povrina razlikuje od gradskog rastera. Prolazi u Primorju vode promet od nekadanjih gradskih vrata prema moru ili nastavljaju tok stare ceste, glavne srednjovjekovne veze kopnenoga zalea s bakarskom lukom. Stare gradske kue graene su lomljencem, rjee tesanikom. Zidovi su u pravilu obukani.

6

U riznici upne crkve Sv. Andrije uvaju se romaniki kri, relikvijarij Sv. Urule (XVI. st.), pastoral (XVII. st.), barokni kalei itd. U Gradskom muzeju (tzv. Turska kua) nalazi se zbirka arheolokih nalaza, glagoljskih natpisa, arhivalija, bakarskih pomorskih starina, slika (portreti) i umjetnikog obrta. Tijekom XV. i XVI. st. nekoliko puta mijenja gospodare, a od 1550. do 1670. dre ga Zrinski, kojima je glavna izvozna luka. Njegova dvostruka drutvena uloga feudalnog uporita i graanske komune odrazila se i na urbanistikom razvoju. Unutar gradskih bedema, sruenih tijekom XVIII. i XIX. st., nalazi se srednjovjekovni feudalni katel na najvioj toki naselja kao izdvojena graevina. Trokutne osnove, nepravilan zbog uzastopnih dogradnji i obnova, katel ima pravilnu tlocrtnu osnovu samo u svojem junom, stambenom dijelu, okrenutom prema gradu. Proelje s prozorima 1. i 2. kata u simetrinim osovinama iz XVII. je stoljea. U srednjem se vijeku gradskim vratima na junom zidu otvarao prema luci, u smjeru koje padinom terena teku i etiri ulice meu stepenasto izgraenim blokovima kua. Du luke protee se nekadanje predgrae Primorje koje se razlikuje od ostatka gradskog rastera. Starija je funkcionalna arhitektura snanih plastikih oblika izgraena od ruku domaih majstora uglavnom od kamena lomljenca, a drvo se javlja u nosivim horizontalnim konstrukcijama. Autori niza starijih zgrada javne namjene podignutih tijekom XV. i XVI. st. vjerojatno su takoer domai majstori: "biskupija" - kaptolska kua sa starim biskupskim grbom iz 1494. na proelju, "plovanija" - upna kua iz 1514., te hospicij iz 1526. koji je obnovljen 1716. U vrijeme baroka palae podiu imuniji patriciji. Tako je poetkom XVIII. st. sagraena tzv. Rimska kua obitelji de Anesi s loom na 1. i 2. katu, a tijekom XVIII. st. palae Pettazzi i Battagliarini. Na mjestu srednjovjekovne crkve, sruene u potresu 1750., sagraena je nova upna crkva (1830.) s odvojenim zvonikom. U crkvi se nalaze barokni mramorni oltari i slika Sv. Trojstvo mletakog majstora 16. ili 17. st., a u riznici se uvaju romaniki kri, relikvijarij sv. Urule iz XVI. st., pastoral iz XVII. st., te barokni kalei. U crkvi sv. Kria, graevini centralne osnove, obnovljenoj u XVII. st., na glavnom se oltaru nalazi kasnogotiko raspelo. Jednobrodnu crkvu sv. Margarete sagradio je pokraj luke 1668. P. Zrinski. U njoj se nalaze oltarna slika V. Metzingera iz 1757. i slika Bogorodice s djetetom na glavnom oltaru, vjerojatno rad sjevernotalijanskog majstora iz XVII.st. Na groblju se nalazi Marijina crkva iz XVI. st. s renesansnim portalom i oltarnim slikama mletakog majstora s poetka XVIII. st.

BAKARAC upna crkva sv. Petra potjee iz XVIII. st. BEGOVO RAZDOLJE BOSILJEVO Oveliki srednjovjekovni utvreni grad Bosiljevo tvorilo je vie manjih kula i velika etverokutna brani-kula, povezana zidovima, nepravilnog tlocrta. Nije poznato vrijeme nastanka toga grada koji se prvi put spominje u XIV. st. Nakon tog vremena katel esto 7

mijenja gospodare koji ga u vie navrata pregrauju. Posljednji ga je obnovio grof Laval Nugent u duhu romantike u historijskim oblicima, danji izgled, meutim, duguje obnovi iz XX. st. BRIBIR (Vinodolska rivijera) Bribir je gradi u Vinodolu. U XIII. st. u posjedu je Frankopana, a u XV. grofova Celjskih, pa kralja Matije Korvina. Potkraj stoljea opet ga nasljeuju Frankopani. Oko sredine XVI. st. potpada pod Zrinske. U srednjem vijeku opkoljen je zidovima i kulama koje su u XIX. st. gotovo potpuno sruene. Unutar utvrena naselja nalazio se na sjevernoj strani feudalni katel branjen zidom. Katel je najveim dijelom poruen potkraj XIX. st. Od starog kompleksa dijelom se ouvala etverokutna kula, graena od tesanaca 1302. godine. Na zapadnom rubu bribirskog proplanka je pravilno ureen trg s prostranom trobrodnom baroknom crkvom Sv. Petra i Pavla kojoj je, prema glagoljskom natpisu iz 1524. prethodila starija gradnja. U riznici crkve uvaju se zlatni romaniki kri iz XIII. st, rad majstora Milonia, gotiki kale i monstranca. Tijekom XV. st. Bribir je u posjedu grofova Celjskih, pa kralja Matije Korvina, da bi ga potkraj stoljea ponovno naslijedili Frankopani. Oko sredine XVI. st. dolazi pod Zrinske koji ga dre do zapljene njihovih dobara 1671. godine. U srednjem je vijeku potpuno okruen zidinama i kulama koje su tijekom XIX. st. gotovo posve sruene. Unutar utvrena naselja nalazio se na sjevernoj strani feudalni katel koji je takoer najveim dijelom sruen potkraj XIX. st. Od tog starog kompleksa djelomino se ouvala etverokutna kula, graena od kamena tesanca 1302. godine. Na zapadnom je rubu bribirskog proplanka pravilno ureen trg s prostranom trobrodnom baroknom crkvom sv. Petra i Pavla kojoj je, prema glagoljskom natpisu iz 1524., prethodila starija gradnja. U crkvi su oltari sa slikama iz XVII., XVIII. i XIX. st., meu kojima i Pranje nogu pripisano Palmi mlaemu. U zid svetita ugraena je renesansna kamena kustodija, a nad bonim vratima renesansni reljef s likom Bogorodice iz XVI. st. U riznici se uvaju zlatni romaniki kri iz XIII. st., rad majstora Milonia (opus Milonigi), gotiki kale i monstranca.

BROD MORAVICE Naselje se nazivalo Gornje Muravice, a spominje se 1481. kao posjed Stjepana Frankopana. Godine 1577. postaju posjed Zrinskih, a nakon 1670. dolaze pod upravu Brodskog dominija i dobivaju naziv Brod Moravice. Poetkom XVII. st. sagradili su Zrinski u Gornjim Muravicama kulu Turanj za obranu protiv Turaka, od koje su sauvani ostaci i koji je kasnije ugraen u junu stranu crkve kao njezin zvonik; zatvoren je i tek pri vrhu olakan s po jednim otvorom sa svake strane. upa je u Brod Moravicama, uz gerovsku, najstarija na podruju gospotije Brod, a spominje se jo u XIV. st. Srednjovjekovna upna crkva 1434. ponovno je podignuta u XVIII. st. i ima kasnobarokna obiljeja, a u nju stari obrambeni toranj na jugoistonoj strani, te je obnovljena u XIX. st. nadgrobnih ploa iz XVIII. st. 8 frankopanske sv. Nikole iz je uklopljen i U crkvi ima

Na groblju je kapela sv. Roka iz 1640. godine. U Moravikim selima nalazi se zavjetna crkva sv. Marije Boje kapularske, jedna od najstarijih sauvanih graevina na brodmoravikom podruju. Spominje se 1663., a vjerojatno je bila izgraena poetkom XVII. st. Rije je o velikoj reprezentativnoj graevini paetvorinastog oblika s poligonalnim apsidama. Masivni zvonik iljastog krova smjeten je ispred ulaznog dijela i kroz njega se prvobitno ulazilo u crkvu. U crkvi se nalazi zanimljivi drveni polikromirani barokni glavni oltar. BROD NA KUPI Brod na Kupi nastaje u XIV. st. uz most preko Kupe koji spaja Frankopanske posjede u Gorskomu kotaru s Kranjskom. Krajem XV. st. Zrinski na temeljima starijeg drvenog burga grade dananji dvor (Katel Zrinskih). Selo se razvilo na otvorenomu oko stare jezgre koju je zatvarao obram