Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

2.3.

Prirodne osobitosti

2.3.1.Zatiena podruja 2.3.1.1.Prirodna batina Prema Zakonu o zatiti prirode (NN 162/03) zatiena podruja rasporeuju se u razrede meunarodnog, dravnog i lokalnog znaaja, a dijele se na: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, znaajni krajobraz, park uma, spomenik parkovne arhitekture. Na podruju Primorsko - goranske upanije zastupljena su sva navedena podruja, s izuzetkom regionalnog parka koji nije bio obuhvaen dosadanjom zakonskom regulativom. Ukupno se tite40 33 vrijedna prirodna podruja ili lokaliteta ukupne povrine 28.105 ha, za nekoliko je zakonski postupak zatite u tijeku, a postoji vrlo veliki broj evidentiranih vrijednih dijelova prirode za koje je zakonski postupak zatite tek potrebno provesti. Ukupno je za zatitu evidentirano 140 vrijednih dijelova prirode (na kopnu i u moru) razliitih kategorija zatite, to zajedno sa zatienim podrujima ini oko 17 % povrine upanije. (Tablica 58.)

Tablica 58. Brojevi, povrine i postoci zakonski zatienih i za zatitu predvienih podruja vrijedne prirodne batine u odnosu na ukupnu povrinu PGPodruja Zakonski zatiena podruja Podruja predviena za zatitu (kopno) Podruja predviena za zatitu (more) Zakonski zatiena podruja i podruja predviena za zatitu Broj 33 110 30 173 Povrina (ha) 28.105 55.103 53.693 136.901 % povrine u odnosu na PG 3,5 % 6,9 % 6,7 % 17,1 %

Zbog preteno krkog znaaja upanije posebnu panju zasluuju geomorfoloki i hidrogeloki vrijedni dijelovi prirode, s podzemnim prostorima i vodnom mreom, kao i prirodni i kultivirani krajolici kra, koji su uz bogatstvo i specifinost ivog svijeta od golemog znanstvenog i kulturnog znaenja, a takoer imaju znatan gospodarski potencijal zbog mogunosti razvitka ekoturizma. Na kru se znakovito preklapa potreba zatite prirode sa zatitom resursa pitke vode i najvrednijih plodnih poljoprivrednih tla upanije, bez ega je nemogue zamisliti daljnji ivot i razvitak ovog podruja. Pregled zatienih podruja u upaniji dan je u Tablici 59.40

Izvor: baza podataka upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje, 2005.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

151

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Tablica 59. Popis zatienih podrujaKategorija zatite Nacionalni park Naziv zatienog podruja prirode Risnjak Povrina ha 6.253 God. proglaenja 1953. Na podruju grada/opine abar, Delnice, Lokve, avle, Bakar Opatija, Moenika Draga, Lovran Delnice Lokve Rab Krk Mali Loinj Mali Loinj Ravna Gora, Skrad Lokve, Delnice Cres

Park prirode

Uka Japlenki vrh Golubinjak

8.097 236 83 13 7 260 13 353 134 593

1999. 1961. 1961. 1998. 1969. 1992. 1998. 1962. 1964. 1986.

Park uma

Komrar Koljun ikat Pod Javori Vraji prolaz i Zeleni vir Debela Lipa - Velika Rebar Ornitoloki rezervat na

Cresu sjeverni (FojikaPod Predoicu) Posebni rezervat Ornitoloki rezervat na 1.245 1986. Cres

Cresu juni (Mali bok Koromana) uma Dundo Ornitoloki rezervat Kuntrep uma crnike na Glavotoku Otok Prvi Podmorje otoka Prvi Litice otoka Sv. Grgur Litice Golog otoka 55 1.284 5.441 42 62 1.566 1.383 155 94 1969. 1972. 1973. 1973. 1973. 1985. 1998. 2002. 1969.podatak nedostupan

151 585

1963. 1970.

Rab Krk

Krk Baka Krk Rab Rab Novi Vinodolski Mrkopalj Matulji Vrbovsko Rab abar

Strogi rezervat

Bijele i Samarske stijene Lisina

Znaajni krajobraz

Kamanik Poluotok Lopar Izvor Kupe

Spomenik prirode -

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

152

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kategorija zatite

Naziv zatienog podruja prirode Lokvarska spilja

Povrina ha

God. proglaenja 1961.

Na podruju grada/opine Lokve

Ponor Gotov kod Klane Zametska peina Meedi, stara tisa Sveti Petar, stari hrast Guljanov dolac kod -

podatak nedostupan

Klana Rijeka Vrbovsko Cres Crikvenica

1981. 1965. 1998. 2002.

Crikvenice, dva stara hrasta Park kod dvorca Severin na Kupi Spomenik parkovne arhitekture Gradski parkovi Opatije (Park Sv. Jakoba, Angiolina, Margerita) Pinija u uvali ali kod Malog Loinja podatak nedostupan

-

1998.podatak nedostupan

Vrbovsko

-

Opatija

Mali Loinj

Podruja vrijedne prirodne batine predviena za zatitu na kopnu i u moru41 prikazana su u Tablicama 60. i 61.

Tablica 60. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnuKategorija zatite Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Dolina Kupe Dolina Kupe Bjelolasica Rt Lopiina Park uma San Marino Kristofor Suha Punta Cret Ponikve Posebni rezervat Ponikva Ceclje, Gorski kotar Povrina ha 378 2.957 5.352 9 19 4 49 56 96 Rab Rab Rab Rab Na podruju grada/opine

Park prirode

41

Izvor: baza podataka upanijskog zavoda za odrivi razvoj i prostorno planiranje, 2005.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

153

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kategorija zatite

Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Cret Trstenik Velika i Mala Belica Ponikva Veliko Snjeno Kupica sa Zelenim Virom Mudna Dol i Kacaj Borova Draga (Borovica) Kamenjak Sungerski lug Lepenica i jezero Bajer Planinsko zalee Vinodola Kolovratske stijene Padine Velog vrha iznad Tomiine Drage

Povrina ha 118 573 96 324 229 102 288 236 221 1.013 340 99

Na podruju grada/opine

Novi Vinodolski

Posebni rezervat

Tomiina, Bukova i Vodna Draga Vele i Male stine uma Liski kod unskog Otoci V. Osir, Oruda i Palacol Otoci V. Osir, Oruda i Palacol Istona obala otoka Cresa Vransko jezero Slatine kod Osora Jezero kraj Njivica uma kod Dobrinja Sv. Marak Skudeljni (Vrbnik) Jezero Ponikve Otoci Plavnik i Mali Plavnik

199 15 99 41 5 1.400 2.483 282 382 379 83 357 1.654 269

Novi Vinodolski Otok Unije Otok Loinj

Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Rab

Posebni rezervat botaniki Posebni rezervat botaniko-zooloki Posebni rezervat ornitolokobotaniki

Stijene Rapost-Kamenjak

uma Tramuntana

918

Otok Cres

Uvala Lopar Zaljev Supetarska Draga Zaljev Kampor Zaljev Sv. Eufemije

7 11 6 15

Rab Rab Rab Rab

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

154

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kategorija zatite Posebni rezervat rezervat umske vegetacije Strogi rezervat

Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu crnikova uma Fruga Topolje uma Tramuntana Pakleno Planina Obru Kanjon Rjeine uma Luina Lokvarsko jezero, Gorski kotar Kukuljanske Ponikve Stijene iznad Drage Draki Potok Bitoraj, Gorski kotar Vodotok Lianke Vinodol OkrugloMaevo (Bribirska uma) Pleteno

Povrina ha 20 27 14 884 261 5.245 710 350 771 196 288 209 346 167 4.495 382 744 383 554 4.625 211 3.026 70 227 223 576 413 4.744 292 373 326 1 1 1 15 1

Na podruju grada/opine Rab Rab Rab Otok Cres

Novi Vinodolski

Znaajni krajobraz

Susak Ilovik Punta Kria Lubenice uma Tramuntana Sv. Marko, uvala Selehovica- Voz Uvala Voz Njivice Blatna Zaglav Veli Jaz Soline Sulinj avlena Baanska Draga Uvala Torkul Vela i Mala Luka Poluotok Lopar Poluotok Lopar Goli Goli Otok Maman Otok Sridnjak

Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Krk Rab Rab Rab Rab Rab Rab

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

155

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kategorija zatite

Vrijednidijelovi prirode predloeni za zatitu na kopnu Otok ailovec rt Gonar rt Gonar hrid Boljkovac Poluotok Kalifront Poluotok Kalifront

Povrina ha 3 27 0 930 215 14 122 464 598 395

Na podruju grada/opine Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Rab Otok Cres Otok Loinj Otok Cres Otok Cres Otok Krk Dramalj Novi Vinodolski Fuine Opina Klana Opina Klana Otok Cres Lokve Lokve Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Otok Rab Grad Rijeka Grad Rijeka Grad Rijeka

Znaajni krajobraz

Kamenjak Frkanj Otok Dolin Otok Sv. Grgur Otok Goli Izvor na Punta Kria Lokva u naselju Unije Jama Kus, Vrana Jama Lipica, Dragozetii Spilja Biserujka Jama Vrtare Male Peina va Zagori Spilja Vrelo Crljenina jama

Spomenik prirode

paruna jama Jama ampari Medvjea peina Peina Bukovac Mlinica Crnika Valonga Curka Crnike u Banjolu empresi kod Sv. Damjana Pidoka

Spomenik parkovne arhitekture

Park Heroja Park Nikole Hosta Park Mlaka

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

156

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Tablica 61. Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na moruKategorija zatite Vrijedni dijelovi prirode predloeni za zatitu na moru Istona obala otoka Cresa Istona obala otoka Cresa Istona obala otoka Cresa Posebni rezervat Istona obala otoka Cresa Podmorje otoka Mali i Veli utin Istona obala Krka Podmorje otoka Sv. Grgur i Goli Posebni rezervat ornitoloko-botaniki Uvala Sv. Eufemije Podmorje otoka Unije Znaajni krajobraz Podmorje otoka Suska Morski rezervat dupina Uvala Kaldonta Uvala Martinica Uvala Ul Uvala Kolorat Uvala Meli Uvala Sonte Uvala Jadriica Uvala Baldarin Uvala Vognjia Spomenik prirode Uvala Sridnja Plave Grote Vrulja Vrutek Vrulja Ika Podmorska spiljauvala Smokvica Uvala Voz Vrulja rnovnica Uvala Sv. Juraj Uvala Torkul Uvala Mala Jana Otok Krk Otok Krk Otok Krk Otok Cres Otok Krk Otok Cres Otok Cres Povrina ha 1.449 930 1.219 976 1.077 1.183 1.647 24 2.018 657 42.513 Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Na podruju grada/opine Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Cres Otok Krk Otok Krk Rab

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

157

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Kartogram 8: Prirodna batina

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

158

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

2.3.1.2.Kulturno povijesna batina Kulturna dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu. Primorsko - goranska upanija je iznimno bogata kulturno-povijesnim naslijeem42. Prema podacima i evidenciji Uprave za zatitu kulturne batine Konzervatorskoga odjela u Rijeci, te nakon cjelovite inventarizacije i valorizacije kulturnopovijesnog naslijea na podruju upanije, u Registar nepokretnih kulturnih dobara upisano je do 30. rujna 2002.god. ukupno 261 nepokretno kulturno dobro, od toga 108 povijesnih cjelina (urbane i ruralne cjeline, etnoloke zone, arheoloke i hidroarheoloke zone i lokaliteti, memorijalna podruja) i 153 povijesne graevine i sklopa (crkve, palae, kateli, etnografski i povijesni spomenici). Evidentirano je jo cca 820 nedovoljno istraenih povijesnih urbanistikih cjelina, arheolokih lokaliteta i povijesnih graevina, te arhitektonskih sklopova koji imaju svojstva nepokretnih kulturnih dobara.

Tablica 62. Zatiena kulturna dobra na podruju Primorsko-goranske upanije zbirni pregled - stanje na dan 30. rujna 2002.Ukupno Etnoloka batina 80 Arheoloka batina 7 Hidroarheoloka batina 13 Memorijalna batina 43 Profana batina 80 Sakralna batina 38 UKUPNO 261 Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko-goranske upanije 2002. Povijesne cjeline 51 7 13 9 28 108 Povijesne graevine i kompleksi 29 34 52 38 153

U Tablici 63. daje se popis zatienih kulturnih dobara na podruju upanije, koji sadri podatke o naselju i jedinici lokalne samouprave na ijem podruju se pojedino kulturno dobro nalazi, kao i godini proglaenja zatienog kulturnog dobra.

Tablica 63.Popis zatienih kulturnih dobara prema vrstama - stanje na dan 30. rujna 2002.Grad/ opina Naziv zatienog kulturnog dobra Naselje God. proglaenja zatienog kulturnog dobra

Bakar Kraljevica Vikovo Crikvenica42

POVIJESNE CJELINE - Etnoloka batina Etnoloka zona prezidi (suhozid) Bakar Ruralna cjelina naselja Praputnjak Praputnjak Etnoloka zona Praputnjak Praputnjak Etnoloka zona prezidi (suhozid) Bakarac Etnoloka zona tunere Bakarac Ruralna cjelina - Brnasi Vikovo Ruralna cjelina - Sopaljska Crikvenica

1972. 1974. 1975. 1972. 1975. 1978. 1969.

Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

159

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra

Crikvenica Vinodolska Opatija Matulji

Moenika Draga

Krk

Baka

Dobrinj

MalinskaDubanica Punat Vrbnik Mali Loinj Cres abar Delnice

Etnoloka zona-Kotor, Dolac, Draga Srednja, Zoriii Ruralna cjelina - Belgrad Ruralna cjelina naselja Mala Uka Ruralna cjelina - Andrejii Ruralna cjelina naselja Veli Brgud Ruralna cjelina naselja Donji Kraj Etnoloka zona Zagore Etnoloka zona - imuni Ruralna cjelina naselja Brzac Etnoloka zona Korni Ruralna cjelina naselja Linardii Ruralna cjelina naselja Milohnii Etnoloka zona Poljica Ruralna cjelina naselja Vrh Ruralna cjelina naselja Draga Baanska Etnoloka zona - Sv. Juraj Ruralna cjelina naselja Jurandvor Etnoloka zona iii Rurana cjelina naselja Dolovo Etnoloka zona Dolovo Ruralna cjelina naselja Gabonjin Ruralna cjelina naselja Klimno Etnoloka zona kras Ruralna cjelina naselja upanje Etnoloka zona - Dubanica Etnoloka zona Srii Etnoloka zona Sveti Vid - Miholjce Ruralna cjelina naselja Sveti Vid Miholjce Ruralna cjelina naselja Punat Etnoloka zona Risika Ruralna cjelina - Glavica Etnoloka zona - Paprata Etnoloka zona - Misuajnica Ruralna cjelina naselja Susak Ruralna cjelina naselja Orlec Ruralna cjelina naselja Predoica Ruralna cjelina naselja Prezid Etnoloka zona Velika Lenica Etnoloka zona - Sv. Andrija

Crikvenica Griane-Belgrad Mala Uka Rukavac Veli Brgud Donji Kraj Zagore Zagore Brzac Korni Linardii Milohnii Poljica Vrh Draga Baanska Draga Baanska Jurandvor iii Dolovo Dolovo Gabonjin Klimno Kras upanje Malinska Srii Sveti Vid Miholjce Sveti Vid -Miholjce Punat Risika Risika Risika Vrbnik Susak Orlec Predoica Prezid Velika Lenica Brod Moravice i Gornji Kuti Colnari Delai Delai, Maklen i Moravika Sela Dolu Gornji Kuti

1975. 1968. 1976. 1972. 1969. 1969. 1975. 1978. 1971. 1975. 1971. 1971. 1972. 1969. 1972. 1978. 1973. 1972. 1973. 1975. 1972. 1973. 1973. 1973. 1972. 1976. 1975. 1976. 1968. 1975. 1976. 1976. 1976. 1969. 1968. 1969. 1970. 1976. 1978.

Brod Moravice

Ruralna cjelina naselja Colnari Ruralna cjelina naselja Delai Etnoloka zona Delai, Maklen, Moravika Sela Etnoloka zona Dolu Etnoloka zona Gornji Kuti

1976. 1971. 1975. 1978. 1976.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

160

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra

Vinodolska Baka Omialj Mali Loinj Rab

Rijeka Krk Baka Punat

Mali Loinj

Cres Rab Bakar Jelenje Matulji Moenika Draga Mali Loinj Rab Mrkopalj

Rijeka

Bakar Kastav48 49

POVIJESNE CJELINE - Arheoloka batina Starohrvatsko groblje Gorica - Strane Tribalj Arheoloki lokalitet - rimska grobnica Baka Arheoloka zona Mirine Omialj Aheoloki lokalitet Punta Kria Punta Kria Arheoloki lokalitet - kolji Unije Unije Utvrda sv. Damjan Barbat na Rabu Arheoloki lokalitet - rt Glavina Rab POVIJESNE CJELINE - Hidroarheoloka batina Hidroarheoloka zona -Rijeka luka - rt Rijeka48 Prklo Hidroarheoloka zona Krk Hidroarheoloki lokalitet - rt Dubno Baka Hidroarheoloka zona Draga Draga Baanska49 Baanska-Karlobag Hidroarheoloki lokalitet - otok Galun Stara Baka Hidroarheoloka zona - vie lokaliteta Ilovik, Osor, Susak i Unije Hidroarheoloki nalaz ikat Mali Loinj Hidroarheoloki lokalitet - poluotok Osor Kolo Hidroarheoloki lokalitet - rt Margarin Susak Hidroarheoloki lokalitetuvala Martnica Martinica Hidroarheoloki lokalitet - rt Pernat Pernat Hidroarheoloki lokalitet - rt Pernat Pernat Hidroarheoloka zona Supetarska Draga POVIJESNE CJELINE - Memorijalna batina Logor talijanski koncentracijski Bakar Groblje spomen rtvama NOB-a Podhum Urbanistika cjelina - spomen podruje Lipa Dijelovi naselja popaljeni u ratu - Rukavac breuljak sa spomenikim objektima Mjesto desanta IV. armije JA 1945. Brse Uvala Plijeski Mali Loinj Dio koncentracisjkog logora Kampor Groblje koncentracisjkog logora za Kampor civilne i vojne internirce Historijska staza NOR-a - Mati Begovo Razdolje Poljana POVIJESNE CJELINE - Profana batina Urbanistika cjelina Starog grada Rijeka Urbanistika cjelina ueg centra Rijeke Rijeka Urbanistika cjelina Trsata Rijeka Zgrada Lazareta sv.Karla - kompleks Rijeka Urbanistika cjelina Suaka Rijeka Povijesna urbanistika cjelina Bakra Bakar Povijesna urbanistika cjelina Kastva Kastav

1997. 1970. 1972. 2000. 1973. 2000. 1971. 1967. 1967. 1975. 1975. 1975. 1967. 1972. 1972. 1972. 1972. 1972. 1973. 1967. 1971. 1961. 1966. 1969. 1976. 1977. 1969. 1969. 1976.

1964. 1967. 1969. 1970. 1971. 1968. 1966.

Krajnje naselje Rabac u Istarskoj upaniji Krajnje naselje Karlobag u Liko-senjskoj upaniji

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

161

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1968. 1967. 1969. 1968. 1967. 1968. 1968. 1968.

Novi Vinodolski

Pov. - urb. cjelina - N. Vinodolskog Novi Vinodolski Povijesna urbanistika cjelina Volosko Opatija Opatija Povijesna urbanistika cjelina Opatija Opatija Povijesna urbanistika cjelina Veprinca Veprinac Lovran Povijesna jezgra Lovrana Lovrana Povijesna jezgra Brsea Brse Povijesna urbanistika cjelina Moenice Moenika Draga Moenica Moenika Draga Povijesna urbanistika cjelina Moenike Drage Krk Povijesna urbanistika cjelina Krka Krk Povijesna urbanistika cjelina Bake Baka Baka Povijesna jezgra naselja Batomalj Batomalj Dobrinj Povijesna urbanistika cjelina Dobrinja Dobrinj Omialj Povijesna urbanistika cjelina Omilja Omialj Vrbnik Urbanistika cjelina Vrbnika Vrbnik Povijesna urbanistika cjelina Malog Mali Loinj Loinja Mali Loinj Povijesna urbanistika cjelina Osora Osor Povijesna urbanistika cjelina Velog Veli Loinj Loinja Povijesna urbanistika cjelina Belog Beli Cres Povijesna urbanistika cjelina Cresa Cres Povijesna urbanistika cjelina Lubenica Lubenice Rab Povijesna urbanistika cjelina Raba Rab POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Etnoloka batina Zgrada kamena, avle kbr. 65 avle avle Zgrada kamena, avle kbr.70 avle Zgrada kamena, avle kbr.166 avle Zgrada irola - Kovai, Vikovo kbr. Vikovo Vikovo 233 (Brnasi) Zgrada Srok, Vikovo kbr. 234 (Brnasi) Vikovo Zgrada kamena, Brae Buchoffer kbr. Crikvenica 24 Dramalj Crikvenica To Selce Zgrada Joze Lonaria To Brse Moenika Draga To, Moenice kbr. 31 Moenice Baka Stupa za sukno, mlin za ito Draga Baanska To s okoliem Gostinjac Dobrinj Zgrada stambena Gostinjac MalinskaZgrada, dio stambenog objekta s Sveti VidDubanica okoliem Miholjice Skupina zgrada gospodarskih Omialj Omialj etnografskih objekata Punat To, Punat kbr. 703 Punat Zgrada i gospodarske zgrade s Risika Vrbnik okoliem - Paprata To, Orlec kbr. 7 Orlec Cres Zgrada kamena, Orlec kbr. 14 Orlec Mlin za masline Orlec

1965. 1970. 1972. 1969. 1968. 1970. 1973. 1968. 1969. 1969. 1967. 1970. 1966. 1975. 1975. 1975. 1978. 1978. 1975. 1966. 1970. 1969. 1970. 1966. 1975. 1975. 1976. 1968. 1966. 1975. 1969. 1969. 1969.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

162

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1978. 1978. 1978. 1978. 1968. 1971. 1974. 1975. 1969. 1971. 1972. 1972. 1975.

Zgrada Marije i Antuna Vesel, Bratstva Prezid i jedinstva kbr. 36 Zgrada Obolt, Bratstva i jedinstva kbr. Prezid 50 abar Zgrada Lipovac, Bratstva i jeidnstva Prezid kbr. 61 Zgrada agar, Bratstva i jedinstva kbr. Prezid 117 Delnice Zgrada stambena, Supilova kbr. 96 Delnice Zgrada Oani-iek, Delai kbr. 8 Delai Brod Moravice Zgrada Dela Delai Zgrada Mance, Kuti kbr. 21 Gornji Kuti Skrad Zgrada Lonari Skrad POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Memorijalna batina Zgrada rodna Lovre Milenia na Rijeka Rijeka Zametu Mjesto streljanja Rade upia Rijeka Orehovica Zgrada sjedita meustrukovnog odbora URSSJ, Proleterskih brigada Rijeka Rijeka kbr. 7 Zgrada osnivanja prve mjesne oragnizacije KOJ za Suak 1919., Rijeka Rakoga kbr. 36 Kosturnica palih boraca NOR-a na Trsatu Zgrada u kojoj je 1927. bio zatvoren Bakar Josip Broz Zgrada rodna predratnog revolucionara Hreljin Bakar Boe Vidasa Vuka Zgrada prva spaljena u Hrvatskom Hreljin primorju za II. svjetskog rata Mjesto sastanka 1925.-1926. s drugom Kraljevica Kraljevica Titom - Otro Zgrada Kostrenske konferencije 1941. Romanii Kostrena Zgrada u kojoj je 1941./1942. bila Urinj tehnika OK KPH za Hrvatsko primorje Zgrada tehnike Sloboda Propodjela Kosi oblasnog NOO-a 1944. Zgrada tehnike Pobjeda Propodjela Marelji Vikovo oblasnog NOO-a 1944. - Benai Zgrada rodna Ivana Matetia Ronjgova Saroni - Ronjgi Zgrada rodna Nikole Cara Crnog Crikvenica Zgrada u kojoj je poetkom rujna 1941. Crikvenica osnovan OK KPH za Hrvatsko primorje Selce Crikvenica Mjesto sastanka s Radom Konarom 1941. - Borii Selce Mjesto sastanka crikvenikih komunista Novi Vinodolski Zgrada rodna narodnog heroja Anke Crno IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

1975.

1975. 1971. 1975. 1972. 1971. 1971. 1975. 1975. 1970. 1977. 1971. 1976.

163

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1971. 1976. 1995. 1971. 1970. 1977. 1976. 1977. 1977. 1971. 1971.

Novi Vinodolski

Paen Novi Vinodolski Zgrada tiskare tehnike OK KPH 1941. Vinodolska Zgrada rodna Josipa Pania Bribir Zgrada rodna Tome Striia Bribir Zgrada hapenja Moe Albaharija i Kueli Matulji Miroslava Grakalia 7. srpnja 1942. Moenika Draga Zgrada rodna Eugena Kumiia Brse Mjesto gdje je 1936. osnovan MK KPH Omialj Omialj za Suak Zgrada rodna revolucionara Petra Punat Punat Franolia Mali Loinj Spomenik oslobodiocima Veli Loinj abar Zgrada drvena - Bolnica br. VII Prezid Zgrada rodna Zdenka Petranovia Delnice Zgrada rodna narodnog heroja Ivana Delnice Lenca Zalesina Zgrada Agitpropa OK KPH i Delnice Propodjela obalsnog NOO-a 1944., Zalesina Zalesina kbr. 5 Zgrada tehnike Pobjeda i Sloboda 1944., Zalesina kbr. 11 Sastajalite politikih radnika Gorskog Fuine kotara 1941. - Rogozno Fuine Zgrada rodna narodnog heroja Viktora Fuine Bubnja POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Profana batina Rijeka Zgrada biveg Municipija Rijeka Palaa guvernerova Rijeka Zgrada Palazzo Modello Rijeka Katel Trsat Rijeka Zgrada Villa Nadvojvode Josipa Rijeka Zgrada Dolac kbr. 7 Rijeka Stup kameni za zastavu (stendarac) Rijeka Zgrada kazalita "Ivan Zajc" Rijeka Zid gradski Rijeka Zgrada Rikard Beni Rijeka Trsatske stepenice Rijeka Uspon Buonarotti Rijeka Zgrada Korzo kbr. 28 Rijeka Rijeka Zgrada Uarska kbr. 26 Rijeka Teatro Fenice Rijeka Lansirna stanica torpeda Rijeka Mauzolej Gorup na groblju Kozala Mauzolej Manasteriotti na groblju Rijeka Kozala Mauzolej Whitehead na groblju Kozala Rijeka Rijeka Groblje Kozala Rijeka Luka skladita br. 12. i 13. Rijeka Luko skladite br. 17. Rijeka Luka skladita br. 18.,19, 20 i 21 Rijeka Sudbena palaa Bakar Katel s okolicom Bakar IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

1975.

1961. 1961. 1962. 1963. 1966. 1966. 1968. 1968. 1970. 1970. 1972. 1973. 1992. 1996. 1999. 2000. 2001. 2001. 2001. 2001. 2002. 2002. 2002. 2002. 1972.

164

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 2001. 1961. 1961 1972. 1968. 1974. 1974. 1997. 1993. 1976. 1970. 1972. 1997. 2001. 1961. 1961. 2000. 1964. 1998. 2000. 1961. 1964. 1964. 2001. 1961. 1961. 1978. 1961. 1961. 1997. 1975. 1976. 1987. 1961. 1964. 1972. 1961. 1961. 1961. 1961. 1961. 1961. 1973. 1970. 1973. 1971. 1976.

Bakar Kraljevica avle Crikvenica

Vinodolska

Opatija

Krk

Mali Loinj

Cres

Rab Delnice

Rijeka Kastav Crikvenica Opatija Lovran

Krk

Baka Dobrinj MalinskaDubanica Vrbnik

Palaa Marochini Bakar Grad Zrinski s crkvom sv. Nikole Kraljevica Frankopanski grad Kraljevica Svjetionik - Otro Kraljevica Katel Grobnik Zgrada Hotela Miramare Crikvenica Zgrada Hotela Therapia Crikvenica Zgrade Gorica 14 i 22 (Brae Cveti Crikvenica kbr. 14 i 22) Katel Drivenik Gradina - Badanj Griane - Belgrad Zgrada Zora Opatija Zgrada Villa Rozalija Opatija Casino di lettura Opatija Vila Muntz Opatija Kula esterokutna - bastion Krk Frankopanski katel Krk Kasnoantiki gradski bedem Krk Gradska vijenica Osor Kompleks stambenih zgrada Osor Zgrada "Zbirke Piperata" Mali Loinj Palaa Arsan-Petris Cres Gradska loa Cres Kula mletaka Cres Srednjovjekovni hospicij Cres Palaa kneeva Rab Palaa Nimira mala Rab Katel Zrinski Brod na Kupi POVIJESNE GRAEVINE I KOMPLEKSI - Sakralna batina Crkva sv. Jerolima Rijeka Samostan bivi augustinski Rijeka Sinagoga Rijeka Crkva sv. Mihovila Kastav Samostan bivi pavlinski (katel) Crikvenica Crkva sv. Jakova Opatija Crkva upna sv. Jurja Lovran Kapela sv. Trojstva Lovran Samostan - kompleks - Glavotok Brzac Crkva sv. Donata Korni Samostan Franjevaca - Koljun Krk Crkva Blaene Djevice Marije od Zdravlja Krk Crkva sv. Kvirina Krk Crkva (katedrala) Krk Crkva. Sv Krevana Milohnii Crkva sv. Lucije s okolicom Jurandvor Zvonik upne crkve Dobrinj Samostan treoredaca glagoljaa Porat Crkva sv. Ivana Crkva sv. Jurja Vrbnik Vrbnik

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

165

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Grad/ opina

Naziv zatienog kulturnog dobra

Naselje

God. proglaenja zatienog kulturnog dobra 1961. 1961. 1964. 1964. 1964. 1964. 1961. 1964. 1964. 1961. 1961. 2001. 1961. 1961. 1961 1961 1972. 2001.

Crkva Blaene Djevice Marije i samostan - ruevine - Bijar Crkva (katedrala) Mali Loinj Kapela sv. Gaudencija Kapela sv. Jakova na groblju Biskupski dvor Opatija sv. Petra - ruevine Crkva (katedrala) Crkva i samostan sv. Franje Kapela sv. Izidora Cres Crkva i samostan - ruevine Samostan i crkva sv. Jeronima Crkvica Sv. Duha Crkva sv. Ivana - ruevine Crkva (katedrala) Kapela sv. Franje na groblju Rab Zvonik "Veli" Samostan benediktinaca s crkvom sv. Petra Crkva Blaene Djevice Marije "Majke abar Boje Svetogorske" Izvor: Statistiki ljetopis Primorsko - goranske upanije 2002.

Osor Osor Osor Osor Osor Osor Cres Cres Cres Filozii Martinica Cres Rab Rab Rab Rab Supetarska Draga Gerovo

2.3.1.3.Krajobraz Pojam krajobraz43 u prostorno - planskom kontekstu oznaava cjelovitu prostornu, biofiziku i antropogenu strukturu, u rasponu od potpuno prirodne do preteito ili gotovo potpuno antropogene. Obzirom na postanak, stupanj antropogenih promjena i nain koritenja prostora razlikujemo prirodne, kultivirane i izgraene krajolike. Vrednovanje krajolika sastavni je dio vrednovanja prostora u cjelini. Svaki krajolik sadri etiri osnovne komponente reljef, vegetaciju, vode (more) i djela ljudskih ruku. Krajobrazna raznolikost naruava se zbog neravnomjernog irenja graevinskog podruja, izgradnjom izvan graevinskog podruja, bespravnom gradnjom, izgradnjom prometnih povrina (cesta), energetskih objekata - dalekovoda, cjevovoda, eksploatacije prirodnih resursa, zahvatima na vodama odnosno izgradnje vodnogospodarskih objekata (regulacije potoka, rijeka, izgradnje akumulacija - retencija itd.); neprimjerenih poljoprivrednih aktivnosti - sjee uma, sadnje monokultura, melioracije, komasacije itd. Strategijom prostornog ureenja Republike Hrvatske izdvojeno je 16 osnovnih krajobraznih jedinica, uz naznaku osnovnih problema u njima. Na podruju Primorsko goranske upanije izdvojeni su: a) Gorski kotar, gdje su prisutni: prestanak konje mnogih proplanaka i njihovo zarastanje, krupni graevinski radovi u izgradnji prometnica,43

Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

166

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

planovi potapanja dijela gornjo - kupske doline, kisele kie, koje ugroavaju strukturu goranskih uma. b) Kvarnerski prostor (i Velebit): neplanska gradnja du obalnih linija i naruena fizionomija starih naselja. Identifikacija i evidencija krajobraza zahtijeva nunu suradnju i integralni pristup nadlenih slubi za prostorno ureenje, zatitu prirode, zatitu kulturne batine i slube za poljoprivredu i umarstvo. Izvjee o stanju okolia Primorsko - goranske upanije44 dalo je prijedlog sistematizacije primorsko goranskih krajolika, s temeljnom podjelom na kopnene i podmorske krajolike. Takoer, evidentirani su i procesi koji remete odravanje estetskih, biolokih i geomorfolokih (reljefnih) te veine ostalih funkcija i vrijednosti krajolika rezultat su prvenstveno antropogenih uzroka i djelatnosti. To su primjerice: naglo i pretjerano irenje graevinskih podruja i izgradnja velikih turistikih kompleksa u vrijednim krajobraznim cjelinama, izgradnja krupnih infrastrukturnih zahvata, opsena nasipavanja i betoniranja morske obale (niske obale uvale Soline, Puntarska draga, dijelovi obale Opatijske rivijere i drugdje), odbacivanje najraznovrsnijeg otpada u korita rijeka i potoka, u ponikve, uz nasipe prometnica, strme padine, jarke te u druge reljefne udubine, a posebno u krko podzemlje, veliki deponiji graevinskog i komunalnog otpada, iskopi ljunka, kamenolomi, povrinski kopovi ruda koji se najee provode bez odgovarajue sanacije i rekultivacije, kanaliziranje vodotoka (dosadanji zahvati najee nisu u skladu sa ouvanjem prirodnih krajobraznih i napose biolokih funkcija vodotoka), namjerno zatrpavanje, oneiavanje te prirodni procesi zarastanja lokvi, redukcija krajobrazne i bioloke raznolikosti zbog snano izraenog procesa zarastanja travnatih povrina umom, naputanje tradicijskih poljoprivrednih djelatnosti i povezano s tim - problem ouvanja tradicijskih ruralnih podruja, plodnog tla, livada koanica i panjaka, pojaana erozija, nastanak klizita i rana u krajoliku zbog neprikladno izvedenih graevinskih zahvata (nad jezerom Bajer, pod vrhom Uke, klizite Slani potok u Vinodolu), veliki umski poari; preintenzivna eksploatacija ume (npr. u osjetljivom vrnom dijelu Uke), izgradnja umskih vlaka i prometnica na neprimjerenim i strmim mjestima, opseni zasjeci terena ime se otvara put eroziji i dovode u pitanje prirodne vrijednosti krajolika. Globalni ekoloki problemi kao to su promjene klime, oneienja zraka, zakiseljavanje tla takoer imaju znatnog utjecaja na krajolike - npr. promjene u izdanosti izvorita i vodnog reima na preostalim cretovima u Gorskom kotaru (koje moemo uvrstiti meu najosjetljivije i najrjee tipove krajolika), promjene sastava umskog drvea goranskih uma i dr.

44

upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno ureenje

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

167

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

2.3.2. Stanje okolia 2.3.2.1.Tlo45 Pedoloke znaajke Raznolik litoloki sastav i geomorfoloki procesi, kao i klimatski, hidroloki i antropogeni utjecaji na podruju upanije uvjetovali su razvoj razliitih tipova tala koji tvore veliki broj zemljinih kombinacija. Na temelju dosadanjih pedolokih istraivanja utvren je i opisan raspored zemljinih kombinacija sa razliitim rasponom potencijala plodnosti. Utvrena su duboka i plitka tla, tla razliite kiselosti i teksturnog sastava. Na pedolokoj karti upanije (Agronomski fakultet, Zagreb, 1995.), mj. 1:50 000, registrirano je 57 zemljinih kombinacija. Najkvalitenije poljoprivredne povrine se nalaze u obalnom i otokom dijelu upanije i to u podruju Vinodolske doline, Grobnikog polja, otoka Suska i Unija, Baanske drage i Vrbnikog polja, a u Gorskom kotaru u Mrkopaljskom polju, kod Stare Suice, Ravne Gore, Vrbovskog, Crnog Luga, Gerova, Begova Razdolja, u dolini rijeke Kupe te u brojnim krakim depresijama. Kvalitetna zemljita nalaze se i u zaleu Opatije i Lovrana, u podnoju iarije, na podruju Grobintine, Gomanca, Lividrage, Likog polja, Severina, Lukovdola, Gomirja, uz naselje Delnice, te u zaleu Bakarca i dijela Vinodola. Na otoku Krku nalaze se u podruju ila, oko Vrbnika, grada Krka, Dobrinja, u okolici Malinske, na dijelu Omialjskog polja, otoventa. Na otoku Rabu su oko Barbata, Lopara i na podruju Kalifronta. Na otoku Cresu zauzimaju povrine oko Creskog zaljeva. Na otoku Loinju nalaze se iznad Nerezina i unskog, na junom dijelu otoka kao i na otoku Iloviku. Ova zemljita su od posebne vanosti za uzgoj posebnih kultura. Melioracijom i agrotehnikom mogu se poboljati njihova svojstva. Bonitet tala dobrim je dijelom uvjetovao i koritenje (kulturu) poljoprivrednog zemljita. Prema slubenim statistikim podacima iz 2001.god., 142.134 ha (40% ukupne kopnene povrine upanije) ini poljoprivredno zemljite. Meutim, struktura poljoprivrednog zemljita je nepovoljna: obradive povrine i livade zauzimaju 47.339 ha (33,3% ukupnih poljoprivrednih povrina, odnosno 13% kopnene povrine upanije), a preteito krki panjaci niske bonitetne klase pokrivaju 94.795 ha (66,7%). S obradivom povrinom od 0.15 ha po stanovniku te preteitim ueem tala niske bonitetne klase, Primorsko-goranska upanija je marginalna poljoprivredna regija prema kriterijima Europske unije. Njeni prirodni resursi su nedostatni za prehranjivanje vlastitog stanovnitva. Pored toga evidentan je stalan gubitak vrijednog poljoprivrednog zemljita. Shodno tome najstroa zatita poljoprivrednog zemljita visokog boniteta i zaustavljanje daljnjeg gubitka najvrijednijih poljoprivrednih povrina predstavlja jedan od prioriteta. Ne smije se dopustiti daljnje smanjenje i degradacija obradivih povrina osobito kroz njihovu prenamjenu u graevinsko zemljite.

Erozija Precizni brojani podaci o razmjerima erozije za podruje upanije ne postoje, budui da nije izraena karta erozije i pratei prorauni, niti su uspostavljene druge45

Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001. god.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

168

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

potrebne evidencije i katastri. Podaci o eroziji prikupljani su za razliite potrebe, u razliito vrijeme i uz koritenje razliitih podloga, te ukazuju na prisutnost erozije na svim ispitivanim lokacijama. Rezultati erozije su plona erozija terena, usijecanje jaruga i bujinih tokova, usijecanje korita stalnih vodotoka, podlokavanje obala i sl. Pored pojave erozije uz rijene i bujine tokove, te uz obale jezera i mora na podruju Primorsko-goranske upanije erozijski procesi su prisutni i na terenima oblikovanim na koluvijalnim nanosima i na mjestima kontakta karbonatnih stijena i flia, a najizraenije su na padinama Drake i Vinodolske doline. Najvea takva pojava je Slani potok i Mala Dubraina u Vinodolskoj dolini. Oneienje tla tekim metalima i zakiseljavanjem Rezultati istraivanja oneienja tala Primorsko - goranske upanije tekim metalima i zakiseljavanjem, iako se mogu smatrati preliminarnim jer su provedena za odreene lokalitete i u okviru razliitih projekata, ukazuju da i ovi problemi zahtijevaju osobitu pozornost. Povean sadraj kadmija, bakra i olova je registriran u svim analiziranim tipovima tala i lokacijama. Analizom tla gradskog podruja Rijeke utvrena je koncentracija olova koja dvostruko do peterostruko prelazi maksimalno dozvoljene koncentracije. Koliine olova u umskim tlima Nacionalnog parka Risnjak takoer su iznad granine vrijednosti, a potvreno je i znatno optereenje umskih tala zakiseljavanjem. 2.3.2.2.Zrak46 Imisijski monitoring Praenje kakvoe zraka na podruju Primorsko - goranske upanije osigurava se prikupljanjem i obradom podataka iz upanijskog monitoringa (ukljuujui praenje u okruenju DIOKI d.d. lokacija Omialj-DINA), monitoringa Brodogradilita Viktor Lenac i monitoringa Rafinerije nafte Rijeka - Urinj. upanijska mrea obuhvaa ukupno 18 mjernih postaja, i to: deset postaja na podruju grada Rijeka i Bakarskog zaljeva, tri postaje na otoku Krku (koje su u sklopu Programa praenja DIOKI d.d. Lokacija Omialj-DINA na okoli), dvije postaje na zapadnom dijelu upanije - Volosko i Brse, jedna postaja na otoku Cresu uz jezero Vrana, dvije postaje u Gorskom kotaru - Delnice i Lividraga u blizini Gerova. Rezultati mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku usporeuju se sa preporuenim (PV) i graninim vrijednostima (GV) kakvoe zraka, propisanim Uredbom o preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka. Na temelju usporedbe rezultata mjerenja s preporuenim i graninim vrijednostima kakvoe zraka, te prema l. 21. Zakona o zatiti zraka zrak se prema stupnju oneienosti svrstava u kategorije: I kategorija - ist ili neznatno oneien zrak, II. kategorija - umjereno oneien zrak, III. kategorija - prekomjerno oneien zrak.46

Izvjee o stanju okolia Primorsko goranske upanije, stanje 2001.god.

IZRADA: upanijski zavod za odrivi razvoj i prostorno planiranje travanj 2005.

169

Izvjee o stanju u prostoru PG 2004.

Rezultati mjerenja koncentracija oneiujuih tvari u zraku pokazuju da je na veem podruju upanije kakvoa zraka prve kategorije. Druga kategorija zraka je registrirana na relativno ogranienom prostoru u to u okolici velikih zagaivaa i centra Rijeke, tonije na mjernim postajama u Kraljevici, Krasici, Inenjeringu (iznad INE Rafinerije nafte na Urinju), Martinici, Plumbumu, te u Rijeci na postajama na Mlaki, u andekovoj i Kreimirovoj ulici i Ulici F. la Guardia. Trea kategorija zraka je registrirana na podruju Mlake. Iz rezultata upanijskog monitoringa, monitoringa Rafinerije nafte Rijeka - Urinj i Brodogradilita "Viktor Lenac" po mjernim postajama u Tablici 64. prikazana je kategorizacija zraka prema stupnju oneienosti zraka.

Tablica 64. Kategorije kakvoe zraka prema stupnju oneienosti zrakaKritini pokazatelj I kategorija c