5.1. Uopteno Agreement)

o

CEFTA

(Central

European

Free

Trade

Ugovori o stvaranju zone slobodne trgovine izmeu dvije ili vie zemalja sklapaju se s ciljem uklanjanja carinskih i necarinskih barijera u meusobnoj trgovini, kako bi se potaknuo rast trgovine meu ugovornim stranama, poveala izravna ulaganja, te postigla vea transparentnost u trgovinskim politikama i poslovnim predvianjima. Zonu slobodne trgovine (FTA, Free Trade Area) ine dva ili vie carinska podruja unutar kojih su ukinute sve carine i druga trgovinska ogranienja na gotovu svu robu podrijetlom iz tih podruja koja se meusobno razmjenjuje. Za razliku od carinske unije, zemlje pristupnice zoni slobodne trgovine zadravaju vlastitu carinsku tarifu prema treim zemljama. 19. decembra 2006. godine u Bukuretu je potpisan novi Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) kojeg je potpisalo osam zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Crna Gora, Srbija te civilni upravitelj Ujedinjenih naroda na Kosovu u ime Kosova.1 Slika 1: Zemlje potpisnice CEFTA i mogue relacije poslovanja

Izvor:http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx? id=1031&template_id=50&pageIndex=12 CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je viestrani (multilateralni) ugovor o slobodnoj trgovini. Puni naziv na bosanskom jeziku jest Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini. Skraeni naziv jest CEFTA 2006. CEFTA 2006 obuhvaa trite od otprilike 25 milijuna ljudi, i u svjetskoj trgovini sudjeluje s 0,2-0,3%. Ugovorom CEFTA 2006 stranke su se dogovorile da e razvijati odnose s EU te da e provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije bilo da su njezine lanice ili ne. Ideja o sklapanju novog i modernijeg CEFTA ugovora nastala je iz potrebe racionalizacije provedbe mree bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje su tijekom godina meusobnohttp://www.cefta2006.com/members/bosnia-and-herzegovina http://www.mvteo.gov.ba/sporazumi/trgovinski/regionalni/Default.aspx? idid=50&pageIndex=12 1

sklopile zemlje JI Europe. Osnovni ciljevi zamjene mree biletaralnih sporazuma o slobodnoj trgovini jednim jedinstvenim multilateralnim ugovorom lee u potrebi poveanja obujma meunarodne robne razmjene i direktnih ulaganja u JI Europu te olakavanje poslovanja i liberalizacija trgovine doprinosei na taj nain unapreenju i jaanju ukupnih trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji. Osim navedenog, ciljevi su usklaivanje razvoja ekonomskih odnosa izmeu zemalja potpisnica CEFTA-e, poveanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, a na naelima trinog gospodarstva i liberalizacije trgovine sukladno odredbama Opeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a 1994) i Ugovora o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Prema CEFTA 2006 sporazumu, predvieno je uspostavljanje zone slobodne trgovine u prijelaznom razdoblju koje zavrava najkasnije 31. prosinca 2010. CEFTA 2006 sporazum, za razliku od osnovnog CEFTA ugovora iz 1992. godine, u potpunosti je usklaen sa odredbama WTO-a ime se eljelo pomoi zemljama koje jo nisu lanice te organizacije da to prije prilagode svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim pravilima. Osim uobiajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst pokriva i tematiku vezanu uz jaanje suradnje na podruju trgovine uslugama, poticanja i zatite ulaganja te suvremene odredbe o zatiti trinog natjecanja ta prava intelektualnog vlasnitva. Vana novost CEFTA 2006 ugovora je i detaljno razraen postupak rjeavanja sporova koji ukljuuje i arbitrau, a u cilju osiguranja bolje implementacije Ugovora. Takoer, predvieno je i osnivanje Tajnitva, administrativnog. Tekst sporazuma CEFTA 2006 podijeljen je u sedam poglavlja. Osnove za izradu teksta ovog sporazuma bile su originalni CEFTA tekst iz 1992., sporazumi o stabilizaciji i pridruivanju zemalja regije Europskoj uniji te WTO sporazumi.3 Slika 1: Znak CEFTA

Izvor: http://www.cefta2006.com/image Poglavlje I: Ope obveze primjenjive na trgovinu svim robama -definira pitanja carinskih davanja na uvoz i izvoz te koliinska ogranienja. Precizirano je da e sva koliinska ogranienja na uvoz i izvoz te mjere s jednakim uinkom biti ukinute u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka na datum stupanja na snagu ovog Ugovora te da se nee uvoditi nova koliinska ogranienja na uvoz i izvoz ili mjere s jednakim uinkom u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka. Takoer, utvreno je da e stranke ukinuti sve izvozne carine,3

http://www.cefta2006.com/image

odnosno da nee uvoditi nove uvozne carine, pristojbe s jednakim uinkom niti uvozne carine fiskalne naravi od datuma stupanja na snagu ovog ugovora. Poglavlje II: Industrijski proizvodi -definira industrijske proizvode (proizvodi u poglavljima 25. do 97. kombinirane nomenklature, izuzevi proizvode navedene u Dodatku 1. ovog Ugovora) te carinska davanja na iste. Ugovorom je predvieno ukidanje svih uvoznih carina i pristojbi s jednakim uinkom u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka na datum stupanja na snagu ovog Ugovora, na sve industrijske proizvode osim onih navedenih u Dodatku 2. Na ove druge, carine i ostala davanje e se postupno sniavati te ukinuti unutar prijelaznog razdoblja koje zavrava 31. prosinca 2008. godine. Poglavlje III: Poljoprivredni proizvodi -deinira termin poljoprivrednih proizvoda (proizvodi u poglavljima 1. do 24. kombinirane nomenklature, te proizvodi navedeni u Dodatku 1. ovog Ugovora), carinskih davanja koja e se ukinuti ili sniavati u skladu sa rasporedom navedenim u Dodatku 3, pitanja koncesija i poljoprivredne politike kao i sanitarne i fitosanitarne mjere. Poglavlje IV: Tehnike prepreke u trgovini -odnosi se na tehnike propise, standarde i postupke vezane uz ocjenu usklaenosti, kao i odgovarajue mjere. Prava i obveze stranaka u svezi primjene tehnikih prepreka u trgovini ureene su u skladu sa Sporazumom o tehnikim preprekama u trgovini WTO-a, ali se stranke i potie na usklaivanje svojih tehnikih propisa, standarda te postupaka za ocjenu sukladnosti s onima Europske zajednice. Poglavlje V: Ope odredbe -definira operativna pravila-pravila o podrijetlu roba (Dodatak 4) i suradnju carinskih uprava, pitanja fiskalne diskriminacije i plaanja, ope iznimke vezane uz spreavanje uvoza ili izvoza roba radi javnog morala, politike ili sigurnosti te sigurnosne iznimke. Definirana su i pravila trinog natjecanja - dravnih monopola, pravila konkurencije meu poduzetnicima, dravnih potpora te antidampinke i zatitne mjere. U ovom je poglavlju i utvreno da svaka stranka, kada se odreeni proizvod uvozi u toliko poveanim koliinama i pod takvim uvjetima da to nanosi ili prijeti nanoenjem teta, poremeaja u zemlji uvoznici, moe poduzeti odgovarajue bilateralne zatitne mjere prema drugoj stranci ovog Ugovora pod uvjetima i u skladu s odgovarajuim odredbama utvrenim u lanku 24. Takoer, prema lanku 23. bis zemljama potpisnicama dana je mogunost, s obzirom na osobitu osjetljivost trita poljoprivrednih proizvoda, ako uvoz proizvoda podrijetlom iz jedne od stranaka, za koju vrijede koncesije odobrene temeljem Dodatka 3., prouzroi drugoj stranci ozbiljan poremeaj na tritu ili u domaim regulatornim mehanizmima, obje e stranke odmah zapoeti konzultacije radi pronalaenja odgovarajueg rjeenja. U oekivanju takvoga rjeenja pogoena stranka moe poduzimati odgovarajue mjere koje smatra potrebnima. Poglavlje VI: Nova trgovinska pitanja -predstavlja novinu u odnosu na prvi CEFTA ugovor. Pokriva podruja trgovine uslugama,

ulaganja, javnih nabava i zatite prava intelektualnog vlasnitva. Stranke e postupno razvijati i proirivati svoju suradnju sa ciljem ostvarivanja postupne liberalizacije i meusobnog otvaranja svojih trita usluga, promicati e razvoj meusobne elektronike trgovine. Stranke su stupanjem na snagu ovog ugovora potvrdile svoja prava i obveze koje su prethodno definirane bilateralnim ugovorima o ulaganjima navedenim u Dodatku 6 ovog Ugovora. Stranke e poticati ulaganja koja na njezinom podruju ine ulagai iz drugih stranaka i takva ulaganja prihvatiti u skladu sa vlastitim zakonima i propisima. Ugovor se odnosi na sve zakone, propise, postupke i praksu koji se tiu bilo kakve nabave od strane tijela sredinje ili niih razina vlasti ili drugih odgovarajuih tijela. Sve stranke e datumom stupanja na snagu o.g. osigurati transparentan i prihvatljiv nain odvijanja javne nabave, jednako postupanje prema svim dobavljaima drugih stranaka. Poglavlje VII: Primjenjiva pravila -odnosi se na propise o provoenju Ugovora, pri emu su definirana pitanja osnivanja i rada Zajednikog odbora, arbitrae, procedura i transparentnosti kao i pitanja vaenja, trajanja i odustajanja od ovog Ugovora.4 5.2. CEFTA U Bosni i Hercegovini CEFTA se poela primjenjivati u Bosni i Hercegovini 22.11.2007. godine to se tie primjenjivanja i konkretnij brojeva, Bosna i Hercegovina je u 2011 godini izvezla robu u zemlje zone slobodne trgovine CEFTA u vrijednosti oko tri milijarde KM, dok je istovremeno uvezla u vrijednosti oko 4,3 milijarde KM, podaci su Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Pokrivenost uvoza izvozom BiH sa zemljama CEFTA u ovom periodu iznosila je oko 69,8 posto. Najveu vrijednost vanjskotrgovisnke razmjene BiH u okviru CEFTA-e ostvaruje sa Hrvatskom i Srbijom, pa tako uvoz iz ove dvije zemlje ini 95,3% posto ukupnog uvoza BiH, dok izvoz ini 76,5%. BiH je u 2011. godini plasirala u Hrvatsku robu u vrijednosti 1,24 milijarde KM, dok je iz ove zemlje uvezla u vrijednosti 2,5 milijardi KM uz procenat pokrivenosti od 49,7 posto. Izvoz u Srbiju iznosio je 1,04 milijarde KM, a uvoz iz ove zemlje 1,58 milijardi KM, pa je procenat pokrivenosti iznosio 66,1%. U bh. izvozu u okviru CEFTA-e znaajniji udio ima Crna Gora u koju smo izvezli proizvoda u proloj godini u vrijednosti 325,9 milion KM, dok smo iz ove zemlje uvezli u vrijednosti 49,4 miliona KM, pa je procenat pokrivenosti 659,7%. Na Kosovo smo izvezli robe 45 puta vie nego to smo uvezli s obzirom da je na uvoz iznosio 168,9 miliona KM, a uvoz 3,7 miliona KM. Znaajan suficit BiH jo ostvaruje sa Albanijom gdje na izvoz vei za 18 puta od uvoza. U ovu zemlju smo u 2011. godini izvezli robu u vrijednosti 71,7 miliona KM, a uvezli u vrijednosti 3,8 miliona KM. Prilino ravnoteenu razmjenu BiH ima sa Makedonijom u koju je izvezeno robe u vrijednosti 133,0 miliona KM, a uvezeno u vrijednosti 139,4 miliona KM, te sa Moldavijom gdje je izvoz iznosio oko 2,8 miliona, a uvoz oko 2 miliona KM.4

http://www.cefta2006.com/

U bh. izvozu u Hrvatsku i Srbiju, dva najznaajnija partnera u sklopu CEFTA, vrijednosno najvei izvoz odnosi se na mineralna goriva a gdje spadaju ugalj, koks, nafta i naftni derivati, te elektrina energija. Prema podacima Agencija za statitsiku BiH ovih proizvoda izvezli smo u Hrvatsku u prvom polugoditu u vrijednosti 236,6 miliona KM. Uvoz ovih proizvoda, a gdje najvei udio ima nafta, iznosio je 843,5 miona KM. U Hrvatsku smo izvezli i hrane i ivih ivotinja u vrijednosti 136,1 milion KM, duhana i pia za 28,7 miliona KM, eljeza i elika, obojenih metala, proizvoda od metala, kao i papira, kartona i slinih proizvoda u vrijednosti 357,9 miliona KM, potom razne gotove proizvode, a gdje spadaju namjetaj, odjea, obua, montane zgrade i drugo u vrijednosti 72,1 milion KM. 5 Iz Hrvatske smo uvezli hrane i ivih ivotinja u vrijednosti 308,3 miliona KM, pia i duhana za 125,5 miliona KM, hemijskih proizvoda za 139,7 miliona KM, maina i transportnih sredstava za 83,7, miliona KM itd. Mineralna goriva izvezli smo u Srbiju u vrijednosti 343,6 miliona KM, a uvezli za 34,9 miliona KM. Takoe, izvezli smo u Srbiju hranu i ive ivotinje u vrijednosti 57,7 miliona KM, a uvezli za 302,5 miliona KM. Visok odliv novca bio je i na uvoz hemijskih proizvoda, ukupno 152,9 miliona KM, a ovih proizvoda izvezli smo u Srbiju u vrijednosti 28,3 miliona KM Tabela 1: Uvoz robe u zemlje zone slobodne trgovine CEFTA

Izvor: http://www.indikator.ba/ekonomija/9589-cefta-bih-u-deficitu-13-milijarde-km Tabela 2: Izvoz robe u zemlje zone slobodne trgovine CEFTA

Izvor: http://www.indikator.ba/ekonomija/9589-cefta-bih-u-deficitu-13-milijarde-km5

http://www.indikator.ba/ekonomija/9589-cefta-bih-u-deficitu-13-milijarde-km

Stav studenta prema primjeru CEFTAU sferi globalizacije svjetske privrede, sve se vie namee potreba za ukljuivanje u svjetske privredne tokove svih zemalja koje su trino orijentisane. Posebno je prisutna potreba za intenzivnom razmjenom robe, usluga, rada i kapitala. Za sve zemlje jugo-istone evrope, pa tako i za BiH, glavni izazov predstavlja prikljuivanje Evropskoj uniji. Izazovi su prvenstveno u usklaivanju carinskih i drugih politika, institucija, kao i prilagoavanja ekonomija ovih, preteno zemalja u tranziciji na princip liberalnog trinog poslovanja. Liberalizacija trita donosi mnoge olakice za trgovinu, kao to su ukidanje uvoznih i izvoznih carina, slobodan protok robe i kapitala, ukidanje monopola i vea konkurencija donosi nie cijene i podizanje kvaliteta proizvoda i usluga za krajnje kupce. Sa druge strane, javljaju se i neki negativni efekti, poput gubljenja mehanizama zatite domae proizvodnje, poput subvencija, kvota i visokih carina. Takoe ulazak stranih, konkurentnijih preduzea dovodi do propadanja domae proizvodnje, otputanja radnika i sniavanja njihovog standarda. Meutim, jedinstveno je miljenje da liberalizacija ipak donosi vie koristi nego tete, jer dovodi do efikasnije alokacije i korienja resursa6, zbog prilagoavanja pravilima svjetskog trita, kao i lakem pristupu modernoj tehnologiji. Kao i svaki sporazum, tako i CEFTA nosi sa sobom odreene pozitivne stvari, ali i mogue negativne efekte po zemlje potpisnice. Prednosti CEFTA sporazume jesu: Poveanje obima trgovine unutar zone; Ovo se deava zbog uklanjanja carina, koliinskih ogranienja i ujednaavanja propisa. Sa jedne strane potroai imaju bolju ponudu proizvoda i nie cene zbog konkurencije, dok sa druge strane proizvoaima je olakan izlaz na strana trita. Privlaenje stranih direktnih (posebno greenfield) investicija; ovo se deava zbog jedinstvene politike propisa, slanja signala o stabilnosti, kao i pristupu mnogo veem tritu ( oko 30 miliona potroaa), nego da se radi o pojedinanim tritima zemalja. Ovo je naroito vano malim zemljama poput BiH.

6

Grandov, Z., Meunarodna ekonomija i globalizacija, Beogradsko trgovako drutvo, Beogad, 2009, str191

-

Privikavanje privrede na liberalizaciju trgovine; podstie uvoenje modernih i stabilnih uslova regulisanja trgovine7 u regionu. Ona predvia striktno potovanje propisa STO, kao i podrku ulaska u STO zemalja koje jo nisu lanice ove organizacije. Poto su lanice na istom nivou razvoja, nema prijetnje za privrede zemalja lanica.

-

Trening za budue lanstvo u STO i EU; sporazum podstie proces integracija u EU, usklaivanjem principa, odredaba i propisa koji se primenju u EU i STO, kao i izgradnjom institucija koje su potrebne za pristupanje EU i STO.

Prendnosti koje je CEFTA sporazum donio BiH su slijedee: Sporazum je stvorio iste uslove trgovine u cijelom regionu. To, konkretno znai da je poslovna zajednica mogla u poznatim uslovima imati dugoronije planove poslovnih ativnosti bez da reim trgovine varira od zemlje do zemlje, ao to je to bio sluaj sa bileteralnim ugovorima i to njih 32. Ovakvo povezivanje regiona daje ansu samom regionu da se konsoliduje iznutra, ali i da ima znatno povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno trziste je daleo privlanije stranim ali i domaim ulagaima od malih segmetinarinih trita. Bez obzira na vanost koju potpisnice Sporazuma same sebi daju, radi se o malim tritima, a poznato je da apital trai potrebnu ritinu masu potencijalnih potroaa. Geografski poloaj BiH u regionu je vrlo specifian, te bi ostana izvan ove zone slobodne trgovine bilo svjesno dovoenje privrede u paz-poziciju iz koje teo da postoji izlaz. Dakle, bosanskohercegovai izvoz bi bio otean u odnosu na druge, a uvoz se ne bi mogao znaanije smanjiti. Dodali bi jo da je BiH vrlo aktivna unutar uspostavljenih tijela po CEFTA Sporazumu. Smatramo da je to jedan od pravih naina rjeavanja mnogih problema. S druge strane, u kontatu s Postoji i nekoliko moguih negativnih efekata ovog sporazuma. Mogu se javiti: Nagli rast uvoza i njegov uticaj na nekonkurente proizvode. Ovo moe imati veliki uticaj na trgovinu zemlje, kao i na pogoranje platnog bilansa iste. Smanjenje carinskih prihoda; ovo se uvijek deava i drava mora unapred da ukalkulie ovo u svoj platni bilans.7

Vapa-Tankosi, J., Predavanja za studente FIMEK-a, Novi sad, 2010, 22.04.2010

-

Pojaana konkurencija u pojedinim sektorima; iako se ovo ini kao pozitivna stvar za privredu, moe se desiti da se, liberalizacijom trita, konkurencijom uniti domaa proizvodnja koja nije bila spremna za otvorenu trinu utakmicu.

Da bi se izbjegli preveliki negativni efekti primene sporazuma, zemlje potpisnice mogu koristiti odreene mjere za zatitu domae privrede, koji se sprovode u skladu sa mjerama STO i Zakona o spoljnotrgovinskom poslovanju. Koriste se u sluaju: dampinga i subvencionisanja proizvoda iji uvoz nanosi ozbiljnu tetu domaoj proizvodnji prekomernog rasta uvoza koji ugroava proizvodnju, zaposlenost i domau prodaju izuzetne situacije i porasta uvoza poljoprivrednih proizvoda, ukoliko on izaziva ozbiljan poremeaj na tritu Nema sumnje da je CEFTA sporazum svojim lanicama doneo viestruke koristi, kako u proizvodnji i trgovini, tako i u prilagoavanju propisa i institucija principima slobodnog trinog poslovanja. Moda i najbitnija stvar koju ovaj sporazum donosi, jeste dijagonalni sistem kumulacije porekla, koji omoguava da se u finalni proizvod ugrauju komponente proizvedene u bilo kojoj zemlji zone bez plaanja dodatnih carinskih dabina. Ovo je dobar signal za strane investitore, jer se ukidaju barijere koje su stvarali brojni bilateralni ugovori o slobodnoj trgovini. Naroito je vaan znaajniji priliv SDI, ili strnih direktnih investicija. SDI predstavljaju veoma efikasno sredstvo razvoja cijelih privreda, jer osim svjeeg kapitala, donose i beneficije u vidu uvoza novih proizvodnih tehnologija koje omoguavaju bolje iskoriavanje svih prednosti privrede, kao to su kvalitetna radna snaga i niski trokovi proizvodnje. Sve ovo, uz navedeni dijagonalni sistem kumulacije porijekla proizvoda, ini zemlje CEFTA sporazuma veoma atraktivnim za ulaganja stranih investitora. Naravno da, kao i svaka dodatna liberalizacija trita i privrede uopte, nosi sa sobom i odreene rizike ili opasnosti, ali su beneficije daleko vee, stoga je neophodno da se ne kasni sa njegovom primenom, a na dravi je da pravovremenim, dugoronim planovima sprijei eventualnu pojavu tete po privredu drave koja bi mogla nastati primenom ovog sporazuma, u privredi koja nije dovoljno pripremljena za poslovanje na liberalizovanom svjetskom tritu.