Preuzmi pdf verziju broja 439

P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n

ISS

N 1

330

- 5

00

XPR

INTE

D IN

CRO

ATIA

EUR 2,10CAD 3,00

AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50

SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30

BesPlatni Primjerak

LOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE ZzP-a

PotPorni mozakhrvatskih Oruanih snaga

Broj 439 17. sijenja 2014. Izlazi od 1991. www.hrvatski-vojnik.hr

Zajedno u spaavanjuivota novoroenadi

Suradnja KBC Split i ESKadrilEtranSportnih hEliKoptEra 93. zb

SVIJET NA DLANUORbITALNI TELESKOPI

Simulator za BoV PatriJu u ProCESu oBukE

NASLOVNICA_439.indd 7 1/15/14 2:51 PM

2broj 439 / 17. sijenja 2014.

SADRAJ

U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2014.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni stav Ministarstva obrane RH.

4 SuRADnJA KBC Split i ESKADRilE tRAnSpoRtnih hEliKoptERA 93.zb Zajedno u spaavanju ivota novoroenadi

8 ViJESti Potpisan Sporazum o ustrojavanju studijskih programa za potrebe OSRH

10 VoJARnA puKoVniK pREDRAg MAtAnoVi Simulator za BOV Patriju u procesu obuke

14 logiStiKo opERAtiVno SREDitE Zzp-a Potporni mozak hrvatskih Oruanih snaga

18 oSRh Pozornik Stjepan Antinac i skupnik Ivan Pir, najbolji vojnik i doasnik prosinca

20 ViJESti iZ oSRh Demontaa komunikacijskog tornja u kompleksu MORH-a

20 nAto noVoSti Konferencija elnika transformacije

4 5broj 439 / 17. sijenja 2014. broj 439 / 17. sijenja 2014.

Kad su samo dva dana poslije Boia iz Dubrovnika sletjeli na splitske Firu-le, nisu oekivali da e tako brzo, ve u prvim danima ove godine, ponovno na medicinsku intervenciju u Dubrovnik. No poziv iz upanijskog centra 112 Du-brovnik u Divulje znaio je samo jedno. ivot jednog novoroeneta ovisi o brzoj, strunoj i hrabroj intervenciji medicin-skog tima Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC Split, Eskadrili transportnih helikoptera 93. zb i medicinskom osoblju Odjela neonatologije dubrovake bolnice. Krenuli su odmah. S posadom, u helikop-teru, su bili lijenica i medicinska sestra Jedinice intenzivnog lijeenja djece split-ske bolnice s prijenosnim inkubatorom, lijekovima i svom potrebnom opremom kako bi novoroenetu kojeg su lijenici u Dubrovniku pripremili za transport tijekom leta osigurali skrb na razini one s kakvom e se nastaviti u bolnici. Na-sreu i ovaj su put svi bili najjaa karika. Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoro-enadi tako da po njih dolazi, prihvaa

Leida ParLOv, snimili Davor Kirin, Goran Violi (DUSZ), arhiva HVGi

i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj e se nastaviti lijeiti, poznato je kao prijevoz K sebi. Projekt je u cijelosti osmislio, organizirao i edu-cirao osoblje prof. dr. sc. Julije Metrovi voditelj Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC-a Split ujedno i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog drutva i pot-predsjednik Europskog pedijatrijskog drutva. Zahvaljujui donacijama, kae dr. Metrovi, u samo dvije godine su se skupila sredstva za opremanje Jedinice intenzivnog lijeenja djece u KBC-u Split. Ureen je prostor, kupljena sva potrebna oprema i educirano osoblje. Prijevoz K sebi provodi se u suradnji s Eskadrilom

transportnih helikoptera u Divuljama, te odjelima neonatologije ope bolnice Dubrovnik i Zadar.

Svaki je Sluaj Specifian i uvijek novi izazovNe znam koji bi najsloeniji operacijski zahvat u medicini mogao usporediti s organizacijom prijevoza K sebi. Mo-rate imati tim, znanje, educirano oso-blje, opremu, transport i hrabrost. Sve to imamo kao i potporu nae ustanove napominje dr. Metrovi i istie kako do realizacije ovog projekta ne bi dolo da od samog poetka nisu naili na bezre-zervnu potporu ratnog zrakoplovstva.

Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoroen-adi tako da po njih dolaZi, prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoZa osoblje ustanove u kojoj e se nastaviti lijeiti, poZnato je kao prijevoZ k sebi. rije je o jedinstve-nom obliku transporta i skrbi o djeci u hrvatskoj, a projekt je Zapoela jedini-ca intenZivnog lijeenja djece u kbc-u split i provodi se u suradnji s eskadri-lom transportnih helikoptera u divu-ljama, te odjelima neonatologije ope bolnice dubrovnik i Zadar. prvi prije-voZ k sebi bio je prije 11 godina i od tada pa do Zadnjeg dana prole godine intervenirali su 73 puta... a svaki je sluaj specifian i uvijek novi iZaZov

nai piloti i tehniari ve godinama prevoze pacijente. imaju veliko

iskustvo, znanje, senzibilitet. Spasili

su tisue ivota. To je injenica. Svi smo mi jedan tim. ne morate

ih na neto nagova-rati, objanjavati. ne gubi se ni vrijeme ni energija na suvine

razgovore. Toga nema. Mi njima i oni nama ap-

solutno vjeruju i tako funkcioniramo. i to je

velika stvar. Mi smo jedna velika obitelj

koja slui djeci, istie dr. julije Metrovi

Zajedno u spa avanju ivota novoroenadi

Suradnja KBC Split i ESKadrilE tranSportnih hEliKoptEra 93.zb

Svi Smo mi jedan tim

zahvaljujui donacijama u samo dvije godine su se skupila sredstva za opremanje jedinice intenzivnog lijeenja djece u kBc-u Split

HV 439_04_07.indd 4-5 1/15/14 12:31 PM


Petra KOSTANJAK, snimio Tomislav BRANDTVojarna PukoVnik Predrag MatanoVi

Vozai koji se obuavaju za vonju BOV Patria AMW 8x8 sada imaju priliku isprobati vonju u svim mo-guim vremenskim uvjetima i na svim terenima, a da se uope ne pomaknu s mjesta. Instruktori pri-tom jasno mogu vidjeti kako budui vozai reagiraju u sluaju poara ili kvara motora, ali bez ikakve stvarne opasnosti. Naime, to im omoguu-je simulator za vonju na kojem se uvjebavaju. Iako izvana simulator djeluje kao velika kutija nalik onima koje je mogue vidjeti u zabavnim parkovima, njegova unutranjost u svim aspektima vjerno doarava unutarnji izgled Patrije.Inae se obuke za vozae i zapovjed-nike vozila iz Gardijske motorizirane brigade HKoV-a odravaju kontinui-

rano cijelu godinu, a mi smo posjetili treu po redu grupu polaznika koja je imala priliku ui u novi simulator. Porunik Goran Mihalinac, voditelj teaja za vozae i zapovjednike vozila BOV Patria, istie da je u sklopu tea-ja est vozaa u tri dana u simulatoru prolo sve uvjete vonje - cestovnu vonju, terensku vonju, vonju u uvjetima smanjene vidljivosti, ma-gle, kie, snijega i vonju nou. Cijeli je pak teaj trajao od 25. studenoga do 13. prosinca, s time da se prva dva tjedna polaznici obuavaju u Petrinji, a trei tjedan upravljaju vozilima po terenu poligona u Poegi. Prvih tje-dan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upoznavali ope karakte-ristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave, sustave hidraulike,

elektronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom, pojanja-va porunik Mihalinac, pripadnik 2. mehanizirane bojne Gromovi.

Simulator izmeu teorije i prakSeIzmeu teorije i prakse svoje je mje-sto naao - simulator. On, kae po-runik, nije toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvaro-va. Naime, instruktor u simulatoru polazniku zadaje sve vrste kvarova, primjerice, kvar konog sustava, kvar hidraulike ili poar motora. U njemu se, ba kao i u samom vozilu, nalazi veliki broj prekidaa, od kojih svaki ima svoju ulogu i voza treba pra-

vodobno ukljuiti tono odreene prekidae za svaku situaciju. Voza takoer treba pravilno prepoznati o emu je rije i poduzeti sve potrebne mjere. Primjerice, kad vozilo prela-zi s ceste na makadam, voza mora ukljuiti centralnu blokadu diferen-cijala, a njegov instruktor putem raunala spojenog sa simulatorom odmah moe vidjeti je li voza na-pravio sve to je propisano.Razvodnik Anto Duner, instruktor za vonju i odravanje vozila, objanja-va nam da je simulator openito vrlo dobar za kondiciranje vozaa. Razvod-nik takoer naglaava da je on uvelike olakao posao instruktorima koji sada mogu lake upoznati polaznike s vo-zilom, mjestom vozaa i prekidaima. Kroz tri, etiri dana obuke u simula-

toru polaznicima zadajemo zadatke u obliku svih vrsta kvarova i situacija te putem raunala ocjenjujemo njihove reakcije, istie instruktor, takoer pripadnik Gromova. Primjerice, za vrijeme simulirane vonje razvodnik Duner pritisne opciju poar motor-nog prostora, a voza u simulaciji na motoru vozila ugleda plamen i mora brzo reagirati. Za prolaz polaznik treba sigurno i pravodobno odraditi najma-nje 80 posto zadanih situacija.Razvodnik Duner kae da su mje-re sigurnosti u simulatoru iste kao one u pravom vozilu pa ono ne moe krenuti dok sve nije uinjeno prema propisima zatvorena vrata, vezan

Simulator za BoV PatrijuU vojarni PUkovnik Predrag Matanovi od nedavno je U Proces obUke UkljUen siMUla-tor za PriPadnike koji se obUavajU za vonjU bor-beniM okloPniM voziloM Patria aMW 8x8. vozai iMa-jU PrilikU isProbati vonjU U sviM MogUiM vreMenskiM UvjetiMa i na sviM tereni-Ma a instrUktori Provjeriti kako reagirajU U izvanred-niM sitUacijaMa, U slUajevi-Ma kvara ili oPasnosti...

u Proc eSu oBuke

U ovom obunom ciklusu sudjelovala su 24 polaznika s instruktorima, ali su neki od njih ve otprije upoznati s vozilima i vonjom te su polazili teoretski dio teaja kako bi dobili certifikat s teaja. zbog toga je u praktinom dijelu teaja sudjelovalo ipak neto manje polaznika. bojna tigrovi jo je uvijek u sreditu zbi-vanja jer se priprema za nato-ove snage za brzi odgovor (nato response Forces), a od idue godine gust raspored poinje i za gromove koji se spremaju za borbene grupe europske unije (eU battlegroup). naime, od 1. sijenja 2016. godine oni bi trebali biti u pripravnosti za potrebe misija eU-a.

prvih tjedan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upozna-vali ope karakteristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave, sustave hidraulike, elek-tronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom, pojanjava porunik mihalinac

NRF i EU BoRBENa gRUpa

Izmeu teorije i prakse svoje je mjesto naao - simulator. On, kae porunik, nije toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvarova

HV 439_10_13.indd 10-11 1/15/14 12:32 PM

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

iMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]), Petra Kostanjak ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 3000 primjeraka

HV_439_02_03.indd 2 1/15/14 2:48 PM

3broj 439 / 17. sijenja 2014.

24 noVoSti iZ VoJnE tEhniKE Gradnja treeg polarnog broda klase Knud Rasmussen

28 RAtno ZRAKoploVStVo eke helikopterske snage

33 RAtnA MoRnARiCA Trilogija o nosau (I. dio) - Baku

38 oRBitAlni tElESKopi Svijet na dlanu

42 poDliStAK Peruanski graanski rat

47 VEKSilologiJA Portugalske vojne zastave

48 MultiMEDiJA Samsung Galaxy S5? Strpite se jo malo!

50 DuhoVnoSt U Krista krteni

38broj 439 / 17. sijenja 2014.

Smatra Se da bi, uz pomo optike iz programa moire koji razvija amerika

agencija darpa S tvrtkom ball, Satelit iz geoSinkrone zemljine orbite mogao

u Samo jednom trenutku i jednim kadrom obuhvatiti 40 % povrine zemlje!

nadalje, mogao bi Se uSredotoiti na proStor 10 km x 10 km S rezolucijom od

1 m te u realnom vremenu proizveSti video od 1 framea u Sekundi

Pripremili: Dubravka mari i Domagoj vlahovi

broj 439 / 17. sijenja 2014.

39

SVIJET NA DLANU

Foto

: DAR

PA

Ilust

raci

ja: D

ARPA

ORBITALNI TELESKOPI

Ballovi strunjaci prezentiraju rad optiki kvalitet-nih polimerskih membrana koje su kljuni sastojak sustava MOIRE

DarPa i Ball gotovo su udvostruili korisnost optike od membrana (od 30-55%) te omoguili izradu prvih slika dotinom tehnologijom, to je pokazano na zemaljskom prototipu

HV_439_38_41.indd 38-39 1/15/14 12:50 PM


Petra KOSTANJAK, fotoarhiva ZzP-aLOGISTIKO OPERATIVNO SREDITE ZzP-a

PotPorni mozak hrvatskih oruanih snaga

LOS koordinira provedbu logistike, zdravstvene i druge potpore pojedincima i postrojbama u mirovnim operacijama poput one u Afganistanu, na Kosovu i Golanskoj visoravni. Tijekom 2012., kada je povlaenje materijalne imovine iz Afganistana postalo aktualno, LOS je u suradnji s Nacionalnim elementom potpore poeo s pripremama i organizacijom povratka naoruanja, borbenih vozila i ostale vojne opreme iz operacije ISAF. Pravo-dobnim pripremama smo, tijekom kolovoza prole godine, omoguili uspjeni povratak vikova naoruanja, komu-nikacijske opreme, vozila i druge opreme u Hrvatsku, istie pukovnik irini te dodaje da je sam proces povlaenja materijalne imovine planski izuzetno zahtjevan. S obzirom na to da se iz Afganistana povlae i ostale zemlje, vrlo je vano dobro planiranje i koordinacija s NATO zapovjednitvima. Naelnik zakljuuje da je u ovom razdoblju potreb-na velika sinergija Nacionalnog elementa potpore HRVCON-u, zapovjednitava HRVCON-a, LOS-a i Zapovjednitva ZzP-a kako bi povlaenje preostale materijalne imovine iz Afganistana proteklo uspjeno.

Opskrba pOstrOjbi i zapOvjednitava OsrH, Odravanje materijalnO-teHnikiH sredstava kaO i briga O zaliHama ubOjitiH sredstava, kOntrOla prOvedbe Odravanja

materijalnO-teHnikiH sredstava, Organizacija stratekOg te OperativnOg transpOrta, prOvedba kOntrOle kretanja pripadnika straniH snaga na HrvatskOm teritOriju te Odr-

avanje lOgistikOg sustava izvjeivanja samO su neke Od vanijiH zadaa lOgistikOg OperativnOg sredita, jedne Od kljuniH ustrOjbeniH cjelina zapOvjednitva za lOgistiku...

Logistiko operativno sredite (LOS) kao ustrojbena cjelina Zapovjednitva za potporu ima vrlo sloenu misiju. Ono upravlja opskrbom postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i odravanjem mate-rijalno-tehnikih sredstava i zalihama ubojitih sredstava, a istodobno kontrolira provedbu odravanja materijalno-tehni-kih sredstava. Takoer kako nam je obja-snio naelnik Sredita, pukovnik Miroslav irini, meu zadae Sredita ubraja se i organizacija stratekog te operativnog transporta, uz provedbu kontrole kretanja pripadnika stranih snaga na hrvatskom teritoriju i odravanje logistikog sustava izvjeivanja.

PReuSTROj I VeI OPSeG ZAdAALOS je zapravo nasljednik Materijalnog sredita koje se nalazilo unutar nekada-

Povlaenje iz afganistana zahtjevna oPeracija

Foto

: Tom

isla

v B

rand

t

HV 439_14_17.indd 14-15 1/15/14 12:33 PM

iMpRESSuM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]), Petra Kostanjak ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]) Urednik fotografije: Tomislav Brandt Fotografi: Josip Kopi, Davor Kirin Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 3000 primjeraka

O medicinskim letovima u kojima sudjeluju pripadnici HRZ-a i PZO-a i kojima su spaeni brojni ivoti ve ste imali prigodu itati na stranicama naeg asopisa. U ovom broju donosimo reportau o zbrinjavanju ivotno ugroenih novoroenadi tako da po njih dolazi, prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj e se nastaviti lijeiti, poznato kao prijevoz K sebi to je jedinstveni oblik transporta i skrbi o djeci u Hrvatskoj. Prvi takav prijevoz bio je prije 11 godina i dosad su intervenirali 73 puta, a svaki sluaj je specifian i izazov na svoj nain....Kako bi bili to spremniji za upravljanje borbeno-oklopnim vozilom Patria, u petrinjskoj vojarni u proces obuke ukljuen je simulator za vonju na kojem polaznici mogu isprobati vonju u svim moguim vremenskim uvjetima i na svim terenima te moraju rijeiti brojne situacije koje se mogu dogoditi u stvarnoj vonji....Opskrba postrojbi i zapovjednitava OSRH, odravanje materijalno-tehnikih sredstava, organizacija stratekog te operativnog transporta, samo su neke od vanijih zadaa Logistikog operativnog sredita, jedne od kljunih ustrojbenih cjelina Zapovjednitva za logistiku, o emu moete proitati na stranicama broja koji je pred vama....Amerika vojna agencija za napredne tehnoloke projekte, poznata DARPA, u suradnji s tvrtkom Ball Aerospace&Technologies poetkom prosinca prole godine predstavila je ultralake teleskopske tehnologije. Posebnost je tog satelita to bi on iz geosinkrone Zemljine orbite mogao samo jednim kadrom obuhvatiti 40 posto povrine Zemlje. U ovom broju donosimo tekst s brojnim detaljima o spomenutom satelitu...

Urednitvo

uVoDniK

HV_439_02_03.indd 3 1/15/14 2:48 PM

4broj 439 / 17. sijenja 2014.

Kad su samo dva dana poslije Boia iz Dubrovnika sletjeli na splitske Firu-le, nisu oekivali da e tako brzo, ve u prvim danima ove godine, ponovno na medicinsku intervenciju u Dubrovnik. No poziv iz upanijskog centra 112 Du-brovnik u Divulje znaio je samo jedno. ivot jednog novoroeneta ovisi o brzoj, strunoj i hrabroj intervenciji medicin-skog tima Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC Split, Eskadrili transportnih helikoptera 93. zb i medicinskom osoblju Odjela neonatologije dubrovake bolnice. Krenuli su odmah. S posadom, u helikop-teru, su bili lijenica i medicinska sestra Jedinice intenzivnog lijeenja djece split-ske bolnice s prijenosnim inkubatorom, lijekovima i svom potrebnom opremom kako bi novoroenetu kojeg su lijenici u Dubrovniku pripremili za transport tijekom leta osigurali skrb na razini one s kakvom e se nastaviti u bolnici. Na-sreu i ovaj su put svi bili najjaa karika. Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoro-enadi tako da po njih dolazi, prihvaa

Zbrinjavanje ivotno ugroenih novoroen-adi tako da po njih dolaZi, prihvaa i skrbi o njima tijekom prijevoZa osoblje ustanove u kojoj e se nastaviti lijeiti, poZnato je kao prijevoZ k sebi. rije je o jedinstve-nom obliku transporta i skrbi o djeci u hrvatskoj, a projekt je Zapoela jedini-ca intenZivnog lijeenja djece u kbc-u split i provodi se u suradnji s eskadri-lom transportnih helikoptera u divu-ljama, te odjelima neonatologije ope bolnice dubrovnik i Zadar. prvi pri-jevoZ k sebi bio je prije 11 godina i od tada pa do Zadnjeg dana prole godine intervenirali su 73 puta... a svaki je sluaj specifian i uvijek novi iZaZov

Nai piloti i tehniari ve godinama prevoze pacijente. Imaju veliko

iskustvo, znanje, senzibilitet. Spasili

su tisue ivota. To je injenica. Svi smo mi jedan tim. Ne morate

ih na neto nagova-rati, objanjavati. Ne gubi se ni vrijeme ni energija na suvine

razgovore. Toga nema. Mi njima i oni nama ap-

solutno vjeruju i tako funkcioniramo. I to je

velika stvar. Mi smo jedna velika obitelj

koja slui djeci, istie dr. Julije Metrovi



Svi Smo mi jedan tim

HV 439_04_07.indd 4 1/15/14 2:11 PM

5broj 439 / 17. sijenja 2014.

Leida ParLOv, snimili Davor Kirin, Goran Violi (DUSZ), fotoarhiva HVGi

i skrbi o njima tijekom prijevoza osoblje ustanove u kojoj e se nastaviti lijeiti, poznato je kao prijevoz K sebi. Projekt je u cijelosti osmislio, organizirao i edu-cirao osoblje prof. dr. sc. Julije Metrovi voditelj Jedinice intenzivnog lijeenja djece KBC-a Split ujedno i predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog drutva i pot-predsjednik Europskog pedijatrijskog drutva. Zahvaljujui donacijama, kae dr. Metrovi, u samo dvije godine su se skupila sredstva za opremanje Jedinice intenzivnog lijeenja djece u KBC-u Split. Ureen je prostor, kupljena sva potrebna oprema i educirano osoblje. Prijevoz K sebi provodi se u suradnji s Eskadrilom

transportnih helikoptera u Divuljama, te odjelima neonatologije ope bolnice Dubrovnik i Zadar.

SvakI Je SluaJ SpecIfIaN I uvIJek NovI IzazovNe znam koji bi najsloeniji operacijski zahvat u medicini mogao usporediti s organizacijom prijevoza K sebi. Mo-rate imati tim, znanje, educirano oso-blje, opremu, transport i hrabrost. Sve to imamo kao i potporu nae ustanove napominje dr. Metrovi i istie kako do realizacije ovog projekta ne bi dolo da od samog poetka nisu naili na bezre-zervnu potporu ratnog zrakoplovstva.


Dr. Branka poli i sestra Stanka kati sudjelovale su u prvom prijevozu k sebi

HV 439_04_07.indd 5 1/15/14 2:11 PM

Prijevoz K sebi u cijeloj Hrvatskoj samo mi provodimo. Jednostavno su potrebe bile takve. Zbog dobre prometne povezanosti u Zadar se vie ne leti, no za Dubrovnik je s obzirom na udaljenost transport helikopterom najee spasonosan. To to je za nas napravio Split koji ima centralnu jedinicu pedijatrij-ske intenzivne za cijelu Dalmaciju je nezamjenjivo, kazala nam je dr. Marija radoni voditeljica Odjela pe-dijatrije u dubrovakoj bolnici. rije je o jedinstvenom obliku transporta i skrbi o djeci u Hrvatskoj. Dignuti helikopter za nas je velika odgo-vornost, no ovaj oblik transporta je neto najbolje i najuinkovitije u si-tuacijama kad ivoti ovise o satima. Ovo nam mnogo znai jer znamo da kad trebamo pomo, udaljenost nije bitna. Osjeamo se sigurno, istie dr. radoni.

Prvi prijevoz K sebi u Hrvatskoj bio je prije 11 godina, 20. sijenja. Neiz-vjesniji od sljedeih utoliko to je bio prvi, prisjea se dr. Branka Poli koja je tada, uz dr. Metrovia, bila jedi-na educirana za takav prijevoz. Na-zvala je dr. radoni iz Dubrovnika. Porod e biti prijevremeni i imamo indikaciju da e dijete biti ivotno ugroeno, rekla je. Bilo je dovoljno vremena da se ekipiramo i krenemo helikopterom u Dubrovnik. Porod je poeo kad smo doli. U operacijskoj sali smo prihvatili dijete s vrlo lo-im vitalnim znacima, kompletno ga zbrinuli i stabilno na respiratoru dopremili u Split. Posada helikoptera bila je puna razumijevanja, pria dr. Poli kojoj to nije bio prvi medicin-ski let. Imala sam ve viegodinje iskustvo u medicinskom transportu bolesnika, ali to su sve bili transporti Od sebe, kad idete s pacijentom

kojeg prevozite u druge bolnice uglavnom iz Splita u Zagreb. No u prvom prijevozu K sebi osjeaji su ipak malo drukiji. Dolazite na stra-ni teren, u nepoznatu operacijsku salu tako da je situacija ipak bila specifina i s malo vie stresa. Je-dino to nije bilo neizvjesno i u to smo bili potpuno sigurni jest da e doi vojska. Od tada pa do zadnjeg dana prole godine intervenirali su 73 puta. Iako izgleda da to nakon je-danaest godina ide automatizmom, dr. radoni napominje da je svaki sluaj specifian i uvijek novi izazov. Dio tima je i medicinska sestra. Glav-na medicinska sestra djeje Jedinice intenzivnog lijeenja Stanka Kati pojanjava kako sestre moraju biti dobro educirane i u medicinskim i tehnikim poslovima. One su te koje se brinu da je oprema u sva-kom trenutku spremna i u funkciji. Provjera opreme nakon povratka i prije nove intervencije, davanje boca s kisikom na punjenje, pranje i de-zinficiranje inkubatora, samo je dio poslova koji rade. Bitni su i snalae-nje u nepredvienim situacijama i komunikacijska vjetina. Dobra i jasna komunikacija jako je bitna. Na tome se ne moe gubiti vrijeme jer je brzina reakcije u ovom transportu najbitnija, istie sestra Stanka, koja je bila dio tima u prvom prijevozu K sebi. IMaMo eDucIraNe MeDIcINSke TIMove, IzvrSNe poSaDe helI-kopTera, zNaNJe, ISkuSTvo...Najee se na lijeenje u splitsku bolnicu prevoze tek roena ili djeca stara nekoliko sati do tjedan dana koja imaju respiratorne potekoe,

odnosno kad se oekuje da e due biti na respiratoru, u sluaju tekih infekcija, metabolike bolesti i srane greke. Da nismo imali iskustva u prijevozu Od sebe ne bi se usudili ii u ovaj transport, napominje dr. Metrovi. U suradnji s Eskadrilom iz Divulja usvo-jili su potrebna znanja bitna za surad-nju s posadom helikoptera i konaan uspjeh zbrinjavanja novoroenadi. Nismo mogli tek tako ui u helikop-ter, kae dr. Metrovi, zahvaljujui dobroj obuci osjeali smo se sigurno kad smo krenuli. Dogaalo se, iako iznimno rijetko, da zbog vremenskih neprilika helikopteri nisu mogli pole-tjeti. U tim su situacijama, napominju nai sugovornici, ivotno ugroenu novoroenad prevezli vladinim

6broj 439 / 17. sijenja 2014.


Slijetanje na helidrom firule kBc-a Split

HV 439_04_07.indd 6 1/15/14 2:11 PM

dicinskih sestara. Imamo educirane medicinske timove, izvrsne posade helikoptera, znanje, iskustvo. Odlino smo organizirani. S nae strane ovakav prijevoz e se sigurno nastaviti i moe biti samo jo bolji. Ovo to radimo je neto mnogo vee od onog uobiajenog i rutinskog, istaknuo je dr. Metrovi. Najsretniji su, kau nam u Jedinici intenzivnog lijeenja djece KBC Split kad svoje male letae pripremaju za povratak u njihov rodni grad. n

7broj 439 / 17. sijenja 2014.

Puhala je jaka bura i do zadnjeg je trenutka bilo neizvjesno hoemo li poletjeti. No, im je malo kalala krenuli smo, prisje-a se natporunik Ante Frani koji je na letu za Dubrovnik 22. veljae prije tri godine bio kopilot. Posadu su inili jo kapetan natporunik Elvis Mii i tehniari letai narednik Josip Sovulj i nadnarednik Milan Jelovi. U dubrovakoj bolnici ekali su ih blizanci Daria i Nikola. Rodili su se samo 12 sati prije. Mama Nikolina rodila je prerano. Porod je obavljen hitnim carskim rezom u 31 tjednu trudnoe. Lijenica u Dubrovniku procijenila je da bi ih zbog respiratornih problema trebalo odmah preba-citi u KBC Split gdje im se moe osigurati najbolje lijeenje. Osjeaji su bili pomijeani. Bila sam tuna, ali u isto vrijeme svjesna da je to nuno, pria mama Nikolina.Vidjela sam ih tek devet dana nakon poroda. Ne znam to sam oekivala kad sam ila za Split. Noge su se tresla, jedva sam stajala. Kad su djeca odletjela, suprug je odmah otiao za Split i cijelo vrijeme je bio uz njih u bolnici tako da sam znala kako im je pa mi je ipak bilo lake. Nikola je ostao u bolnici tri mjeseca. Daria je izila ranije tako da smo neko vrijeme ivjeli na re-laciji Split - Dubrovnik. Zahvaljujui dobroj procjeni lijenice u Dubrovniku, osoblju Jedinice intenzivnog lijeenja djece i hrabroj letakoj posadi Daria i Nikola danas su veseli, sretni i najvanije zdravi trogodinjaci ponosnih roditelja Rajkovi. Jedni drugima maksimalno izlazimo u susret. Mijenjamo, prila-goavamo brzinu, o svim promjenama tijekom leta dogovaramo se s medicinskim timom u helikopteru. Uglavnom napravimo sve kako bismo sigurno i na vrijeme stigli, kae natporunik Frani te dodaje kako timovi iz splitske bolnice doista vrhun-ski odrauju svoj posao. Svladali su sve procedure pristupa, ulaska i izlaska iz helikoptera, unoenja opreme. Ipak je u ovom prijevozu rije o dosta opreme. Sam inkubator je teak stotinjak kilograma. Kad treba, svi pomognemo. Osjeamo se kao da prevozimo svoju obitelj. Tako su nas uili nai stariji kolege, tako i mi uimo mlae pilote, istie natporunik Frani.

Prerano roeni blizanci danaS veSeli trogodinjaci

Jedna od karika u organizaciji pri-jevoza K sebi je upanijski centar 112 Dubrovnik. Na poziv deurnog lijenika iz Ope bolnice Dubrovnik, u skladu s propisanim procedura-ma trae koritenje helikoptera, daju osobu zaduenu za osigura-nje helidroma dubrovake bolnice te koordinariraju cijelom akcijom do prihvata pacijenta u KBC Split. Mr. Goran Violi, proelnik Podru-nog ureda za zatitu i spaavanje

Dubrovnik kae kako se zajedno sa slubenicima iz upanijskog centra 112 odlino osjeaju kad nakon svakog realiziranog hitnog prijevoza znaju da su svi sudionici napravili sve kako bi se u najkra-em moguem roku tek roenoj bebi ili odraslom pacijentu osigurala najbolja lijenika skrb. Nae za-dovoljstvo dijelimo i s ravnateljem DUZS-a dr. sc. Jadranom Periniem i svim kolegama iz DUZS-a.

vana karika u organizaciji Prijevoza uPanijSki centar 112 dubrovnik

zrakoplovom, a jednom i transportnim zrakoplovom HrZ-a i PZO-a. U sklopu programa trajnog medicin-skog usavravanja, dr. Metrovi in-struktor i voditelj teaja advanced Pa-ediatric Life Support proveo je dodatnu obuku timova medicinskog osoblja koje sudjeluje u helikopterskom prijevozu o postupcima oivljavanja i lijeenja najtee bolesnog novoroeneta. Sada u KBC-u Split za transport K sebi ima-ju obuenih pet lijenika i est me-

Najee se na lijeenje u splitsku bolnicu prevoze tek roena ili djeca stara nekoliko sati do tjedan dana koja imaju respiratorne potekoe, odnosno kad se oekuje da e due biti na respiratoru, u sluaju tekih infekcija, metabolike bolesti i srane greke

HV 439_04_07.indd 7 1/15/14 2:11 PM

8broj 439 / 17. sijenja 2014.

VIJESTI

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske i Sveuilita u Zagrebu 10. su sijenja potpisali Sporazum o ustrojavanju po-sebnih studijskih programa za potrebe Oruanih snaga Republike Hrvatske. Sporazum je u ime Vlade RH potpisao ministar obrane RH, Ante Kotroma-novi, a u ime Sveuilita u Zagrebu njegov rektor, prof.dr.sc. Aleksa Bjeli. Sveanosti u auli Rektorata Sveuilita nazoili su naelnik Glavnog stoera OSRH, general zbora Drago Lovri, mi-nistar znanosti, obrazovanja i sporta dr.sc. eljko Jovanovi, ravnatelj Hr-vatskog vojnog uilita Petar Zrinski, general-pukovnik Slavko Bari, prorek-torica za studente i studije Sveuilita u Zagrebu, prof.dr.sc. Blaenka Divjak, predstavnici HVU-a i sastavnica Sveuilita u Zagrebu koje sudjelu-ju u izvoenju studijskih programa. U svom obraanju uoi potpisivanja Sporazuma, ministar Kotromanovi je istaknuo vanost uvoenja novih stu-dijskih programa i svoje zadovoljstvo ostvarenom uspjenom suradnjom. Ovi studijski programi predstavljaju jako dobre programe koji nam omo-

guavaju da stvaramo mnogo bolje asnike, a bez dobrog asnika nema ni dobre vojske. MORH je ponosan to je uspjeno zavren ovaj ciklus priprema, to danas potpisujemo Sporazum o ustrojavanju studijskih programa za potrebe OSRH i to emo od rujna, u akademskoj godini 2014/2015. pri-miti prve polaznike i krenuti s reali-zacijom studijskih programa. Veseli me i to meu mladim ljudima ve postoji velik interes za upis na ovaj studij, a primjetan je interes i meu

zemljama regije, rekao je ministar. Rektor Aleksa Bjeli podsjetio je kako su razgovori o potrebi uvoenja studij-skih programa i vanosti organiziranja visokog obrazovanja za asnike OS-a poeli 2010. godine, poetkom 2013. projekt je dozrio i krenuo u realiza-ciju, a od lipnja 2013. se na njemu svakodnevno i vrlo intenzivno radilo. Bilo je mnogo rada i razgovora, raz-mjene miljenja, kritikog propitivanja i zahvaljujem svima koji su u tome sudjelovali, a posebno zahvaljujem kolegama s Hrvatskog vojnog uilita na njihovu trudu i doprinosu. Ponosan sam jer smo zajedniki ostvarili dva u potpunosti integrirana sveuilina stu-dija, i ovaj posao moe biti primjer do-bre suradnje, naglasio je rektor Bjeli. Revolucija u domeni vojnih poslova donosi nove izazove i nove potrebe, pa tako nai budui asnici trebaju biti sposobni odgovoriti na brojne sloene zahtjeve oni moraju biti sposobni braniti teritorij, ali i biti dobri prego-varai i dobre voe. Ovi studijski pro-grami omoguavaju da nai budui a-snici budu upravo takvi, i ovaj dogaaj

za OSRH predstavlja znaajan iskorak. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i pomogli, a posebno Vladi i Sveuilitu u Zagrebu na uvoenju ova dva progra-ma za potrebe Oruanih snaga, rekao je general zbora Drago Lovri.Ministar eljko Jovanovi naglasio je vanost ove suradnje, potpisivanja Sporazuma i zapoinjanja provedbe studijskog programa. S obzirom na nae mjesto i ulogu u Europskoj uniji i NATO-u, ovo je velik dan, i to ne samo za OSRH i Sveuilite nego i ire. Ova-kva suradnja akademske zajednice i OSRH pokazuje da Republika Hrvatska moe i treba biti konkurentan i uva-en lan meunarodnih integracija. Svi razgovori koji su prethodili dananjem potpisivanju Sporazuma bili su izuzet-no kvalitetni i uinkoviti, a oni su u konanici doveli do realizacije dvaju programa koji su impresivni i po tome to imaju izrazitu interdisciplinarnost. Hvala svima koji su u ovome sudjelo-vali, a posebno zahvaljujem ministru Anti Kotromanoviu koji je velikim arom gurao ovaj projekt prema za-crtanom cilju, rekao je Jovanovi. n

PotPisan sPorazum o ustrojavanju studijskih Programa za Potrebe osrh

MORH je ponosan to je uspjeno zavren ovaj ciklus priprema, to danas potpisujemo Sporazum o ustrojavanju studijskih programa za potrebe OSRH i to emo od rujna, u akademskoj godini

2014/2015. primiti prve polaznike i krenuti s realizacijom studijskih programa. Veseli me i to meu mladim ljudima ve postoji velik interes za upis na ovaj studij, a primjetan

je interes i meu zemljama regije, rekao je ministar Kotromanovi

Lada PuLjizevi, snimio Tomislav BrandT

Potpisanim Sporazumom se ureuju odnosi o ustrojava-nju i izvoenju studijskih programa preddiplomskih sveuilinih studija Vojno voenje i upravljanje te Vojno inenjerstvo koji su namijenjeni obrazovanju bu-duih asnika OSRH. Nositelj programa, koji e svoju prvu generaciju studenata primiti u rujnu 2014. godine, zagre-bako je Sveuilite, a su-izvoditelj je Hrvatsko vojno uilite Petar Zrinski

HV 439_08_09.indd 8 1/15/14 2:12 PM

9broj 439 / 17. sijenja 2014.

Predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oruanih snaga Ivo Josipovi 1. je sijenja iz Zapovjedno operativnog sredita GS OSRH-a estitao videolinkom Novu godinu pripadnicima OSRH-a koji se nalaze u meunarodnim opera-cijama ISAF u Afganistanu i KFOR na Kosovu. estitke su im uputili i ministar obrane Ante Kotromanovi i naelnik Glavnog stoera OSRH-a general zbora Drago Lovri.I ove smo godine imali ast i zadovoljstvo ne-posredno komunicirati s vojnicima u meuna-rodnim misijama u Afganistanu i na Kosovu, kazao je Predsjednik Republike te napomenuo kako nije bilo nikakvih izvanrednih dogaanja, da je stanje redovito te da uspjeno izvravaju sve zadae. Poeljeli smo im da dobro obavljaju zadae i da se sretno vrate. U slavljenikom su raspoloenju, ali i obavljaju sve one dunosti za koje nema odmora i pauze, istaknuo je Jo-sipovi.

Ministar Kotromanovi je istaknuo kako je estitanje Nove godine pripadnicima OSRH u meunarodnim operacijama tradicionalno. Napomenuo je kako MORH i OSRH u ovoj godini oekuje mnogo obveza i poslova. Nastavit e se s modernizacijom velikih sustava i reformama u MORH-u i OSRH, a najavio je izmeu ostalih i reformu logistikog sustava. Napravljeni su konkretni planovi za 2014. godinu i znamo to nam je initi, zakljuio je Kotromanovi. Poeljevi svima sve najbolje u ovoj godini ge-neral Lovri je istaknuo da hrvatski vojnici pro-fesionalno i odgovorno izvravaju svoje zadae u zemlji i meunarodnim operacijama potpore miru NATO-a, EU-a i UN-a u kojima sudjeluju. estitkama su se pridruili i savjetnik Predsjed-nika Republike za obranu Zlatko Garelji, zamje-nica ministra obrane Vinja Tafra i zapovjednik Zapovjedno operativnog sredita GS OSRH-a brigadni general Ivan Juri.

Ministar obrane Ante Kotromanovi i direktor Centra za sigurnosnu surad-nju (RACVIAC) veleposlanik Branimir Mandi potpisali su 14. sijenja Tehni-ki sporazum o suradnji MORH-a s RA-CVIAC-om. Sporazum regulira vrstu, koliinu i kvalitetu logistike potpore koju Ministarstvo obrane prua radu RACVIAC-a. Tehniki sporazum teme-lji se na Sporazumu o RACVIAC-u, te Sporazumu o potpori zemlje domaina,

koji je potpisan prole godine izmeu Vlade Republike Hrvatske i RACVIAC-a. Centar za sigurnosnu suradnju je akademska, neovisna i neprofitna meunarodna organizacija u regio-nalnom vlasnitvu, koja ima za cilj jaanje dijaloga i suradnje u podruju sigurnosti izmeu zemalja jugoisto-ne Europe. Osnovna mu je djelatnost organizacija seminara, teajeva, ra-dionica, konferencija i drugih aktiv-

nosti iz podruja sigurnosti za vojne i civilne predstavnike (strunjake, parlamentarce i akademike) uglav-nom drava jugoistone Europe. Te se djelatnosti provode putem tri akademska stupa: za kooperativnu sigurnost i kontrolu naoruanja, za reformu sigurnosnog sektora i za me-unarodnu i regionalnu suradnju s na-glaskom na euroatlantske integracije. lanice ove jedine meunarodne or-

ganizacije sa sjeditem u Hrvatskoj su: Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Ma-kedonija, Rumunjska, Srbija i Turska. Pridruene su lanice organizacije: Au-strija, eka, Danska, Francuska, Nje-maka, Maarska, Italija, Nizozemska, Norveka, Rusija, Slovenija, panjolska, vedska i UK, dok status promatraa imaju: Kanada, Moldavija, Poljska, Slo-vaka, Ukrajina, Grka i SAD.

OJI

Sporazum o suradnji s RACVIAC-om

U Ostravi u ekoj Republici 14. je sijenja zapoela obuka hrvatskih, ekih i ma-arskih pilota na simulatoru helikoptera Mi-171 u sklopu 6. teaja zajednike obuke savjetodavnih zrakoplovnih timova (6. AAT PTC- Air Advisory Team Pre-deployment Training Course) u kojem se multinacional-ne posade helikoptera obuavaju za obuku pripadnika Afganistanskog ratnog zrako-plovstva.Rije je o prvom dijelu pripremne obuke u kojoj se posade ve standardno obuavaju na simulatoru helikoptera Mi-171. Obuka ukljuuje sedam sati pojedina-nog naleta te 23 sata teorijske pripreme, a cilj je posade dovesti u uvjete multinacio-nalnog okruja u kabini helikoptera kako bi se uskladili standardi u normalnim te izvanrednim uvjetima. Posade prolaze letake zadae letenja na velikim visina-ma, slijetanja na nepripremljene terene pokrivene snijegom ili prainom, reakcije na otkazivanje motora i druge izvanredne postupke u razliitim fazama leta s nagla-skom na taktikoj komponenti obuke.Obuka u ekoj traje do kraja sijenja nakon ega posade dolaze u Hrvatsku u 93. zra-

koplovnu bazu HRZ i PZO gdje e u vojarni Zemunik nastaviti s praktinom letakom obukom na hrvatskim helikopterima Mi-171 Sh i ekom borbenom helikopteru Mi-24.Teaj su zajedniki osmislili hrvatski i eki timovi uz savjetodavnu potporu Zapovjednitva snaga za specijalne na-mjene SAD-a u Europi (SOCEUR) te je kao takav prihvaen i uvrten kao dio projekta unutar NATO inicijative Smart Defence, odnosno Pametne obrane. Teaj je vaan za RH jer je dio ireg projek-ta stvaranja meunarodnog zrakoplovnog obunog sredita (Multinational Aviation Training Centre MATC) pilota i zrakoplov-nih tehniara, u emu e 93. zrakoplovna baza HRZ-a i PZO-a imati znaajnu ulogu. MATC i AAT PTC kao kompatibilni projekti su regionalni pothvat te za Republiku Hr-vatsku predstavljaju model u kojem e se razmjenjivati sposobnosti za podizanje obu-ke pripadnika ratnog zrakoplovstva za nove izazove i stvaranje vjetina za tradicionalne zadae u okolini koja razvija interoperabil-nost i primjenu NATO standarda.

M. KaraI

hrvatski, eki i maarski PiLoti na zajednikoj obuCi u ekoj

estitka videoLinkom hrvatskim vojniCima u misijama

Foto

: Tom

isla

v B

rand

t

Foto

: Jos

ip K

opi

Foto

: Bor

is P

ani

L. ParLOv

HV 439_08_09.indd 9 1/15/14 2:12 PM

10broj 439 / 17. sijenja 2014.

Vojarna PukoVnik Predrag MatanoVi

Vozai koji se obuavaju za vonju BOV Patria AMW 8x8 sada imaju priliku isprobati vonju u svim mo-guim vremenskim uvjetima i na svim terenima, a da se uope ne pomaknu s mjesta. Instruktori pri-tom jasno mogu vidjeti kako budui vozai reagiraju u sluaju poara ili kvara motora, ali bez ikakve stvarne opasnosti. Naime, to im omoguu-je simulator za vonju na kojem se uvjebavaju. Iako izvana simulator djeluje kao velika kutija nalik onima koje je mogue vidjeti u zabavnim parkovima, njegova unutranjost u svim aspektima vjerno doarava unutarnji izgled Patrije.Inae se obuke za vozae i zapovjed-nike vozila iz Gardijske motorizirane brigade HKoV-a odravaju kontinui-

rano cijelu godinu, a mi smo posjetili treu po redu grupu polaznika koja je imala priliku ui u novi simulator. Porunik Goran Mihalinac, voditelj teaja za vozae i zapovjednike vozila BOV Patria, istie da je u sklopu tea-ja est vozaa u tri dana u simulatoru prolo sve uvjete vonje - cestovnu vonju, terensku vonju, vonju u uvjetima smanjene vidljivosti, ma-gle, kie, snijega i vonju nou. Cijeli je pak teaj trajao od 25. studenoga do 13. prosinca, s time da se prva dva tjedna polaznici obuavaju u Petrinji, a trei tjedan upravljaju vozilima po terenu poligona u Poegi. Prvih tje-dan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upoznavali ope karakte-ristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave, sustave hidraulike,

elektronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom, pojanja-va porunik Mihalinac, pripadnik 2. mehanizirane bojne Gromovi.

Simulator izmeu teorije i prakSeIzmeu teorije i prakse svoje je mje-sto naao - simulator. On, kae po-runik, nije toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvaro-va. Naime, instruktor u simulatoru polazniku zadaje sve vrste kvarova, primjerice, kvar konog sustava, kvar hidraulike ili poar motora. U njemu se, ba kao i u samom vozilu, nalazi veliki broj prekidaa, od kojih svaki ima svoju ulogu i voza treba pra-

Simulator za BoV PatrijuU vojarni PUkovnik Predrag Matanovi od nedavno je U Proces obUke UkljUen siMUla-tor za PriPadnike koji se obUavajU za vonjU bor-beniM okloPniM voziloM Patria aMW 8x8. vozai iMa-jU PrilikU isProbati vonjU U sviM MogUiM vreMenskiM UvjetiMa i na sviM tereni-Ma a instrUktori Provjeriti kako reagirajU U izvanred-niM sitUacijaMa, U slUajevi-Ma kvara ili oPasnosti...

u Proc eSu oBuke

prvih tjedan dana odrauje se teoretski dio, gdje smo upozna-vali ope karakteristike vozila, zatim dijelove vozila, pomone sustave, sustave hidraulike, elek-tronike i upravljanja, to je na kraju uokvireno ispitom, pojanjava porunik mihalinac

HV 439_10_13.indd 10 1/15/14 2:35 PM

11broj 439 / 17. sijenja 2014.

Petra KOSTANJAK, snimio Tomislav BRANDT

vodobno ukljuiti tono odreene prekidae za svaku situaciju. Voza takoer treba pravilno prepoznati o emu je rije i poduzeti sve potrebne mjere. Primjerice, kad vozilo prela-zi s ceste na makadam, voza mora ukljuiti centralnu blokadu diferen-cijala, a njegov instruktor putem raunala spojenog sa simulatorom odmah moe vidjeti je li voza na-pravio sve to je propisano.Razvodnik Anto Duner, instruktor za vonju i odravanje vozila, objanja-va nam da je simulator openito vrlo dobar za kondiciranje vozaa. Razvod-nik takoer naglaava da je on uvelike olakao posao instruktorima koji sada mogu lake upoznati polaznike s vo-zilom, mjestom vozaa i prekidaima. Kroz tri, etiri dana obuke u simula-

toru polaznicima zadajemo zadatke u obliku svih vrsta kvarova i situacija te putem raunala ocjenjujemo njihove reakcije, istie instruktor, takoer pripadnik Gromova. Primjerice, za vrijeme simulirane vonje razvodnik Duner pritisne opciju poar motor-nog prostora, a voza u simulaciji na motoru vozila ugleda plamen i mora brzo reagirati. Za prolaz polaznik treba sigurno i pravodobno odraditi najma-nje 80 posto zadanih situacija.Razvodnik Duner kae da su mje-re sigurnosti u simulatoru iste kao one u pravom vozilu pa ono ne moe krenuti dok sve nije uinjeno prema propisima zatvorena vrata, vezan

Simulator za BoV Patrijuu Proc eSu oBuke

U ovom obunom ciklusu sudjelovala su 24 polaznika s instruktorima, ali su neki od njih ve otprije upoznati s vozilima i vonjom te su polazili teoretski dio teaja kako bi dobili certifikat s teaja. zbog toga je u praktinom dijelu teaja sudjelovalo ipak neto manje polaznika. bojna tigrovi jo je uvijek u sreditu zbi-vanja jer se priprema za nato-ove snage za brzi odgovor (nato response Forces), a od idue godine gust raspored poinje i za gromove koji se spremaju za borbene grupe europske unije (eU battlegroup). naime, od 1. sijenja 2016. godine oni bi trebali biti u pripravnosti za potrebe misija eU-a.

NRF i EU BoRBENa gRUpa

Izmeu teorije i prakse svoje je mjesto naao - simulator. On nije toliko vaan zbog same vonje koliko zbog upoznavanja s mjestom vozaa, a najvie zbog upoznavanja s detekcijom kvarova

HV 439_10_13.indd 11 1/15/14 2:35 PM

12broj 439 / 17. sijenja 2014.

Vojarna PukoVnik Predrag MatanoVi

slalom vonja je prva vonja pola-znika prije odlaska u Poegu, odno-sno njihovo prvo upravljanje ovim velikim borbenim vozilom. U tzv. slalomu glavni je zadatak proi kroz vrata iroka tri i pol metra. to nije nimalo lako ako se uzme u obzir da je borbeno oklopno vozilo s retrovizorima iroko 3 metra i 45 centimetara, to znai da vo-za ima tek nekoliko centimetara manevarskog prostora. nakon pro-laska kroz vrata mora manevrirati

izmeu unjeva i piketa koje su jedna od druge udaljene 10 metara, dok je vozilo dugako 8 metara i je-dan centimetar. sve se to radi kako bi se vidjelo jesu li vozai svjesni vozila i jesu li pravilno podesili svoje mjesto vozaa i retrovizo-re te imaju li savrenu vidljivost. kada su u pitanju sama vozila, u Petrinji je u vrijeme odravanja teaja boravilo i pet mehaniara iz ure akovia jer je u tijeku bio dvogodinji pregled Patrija.

pojas itd. Slika iz samog vozila pre-nosi se na raunalo kojim upravlja instruktor, a uz njega sve promatra i zapovjednik vozila. S polaznikom in-struktor komunicira putem slualica s mikrofonom. Takoer instruktor uz pomo raunala i upravljaa moe promatrati simuliranu vonju iz svih kuteva i pozicija, a na sam raunalni sustav prijavljuje se uz pomo otiska prsta, to znai da je simulator uvijek u sigurnim rukama.

Slalom izmEU UNjEva

HV 439_10_13.indd 12 1/15/14 2:35 PM

13broj 439 / 17. sijenja 2014.

Polaznicima se svia ovaj dio obuke zbog samog upoznavanja vozila, ali ipak je znatna razlika izmeu vonje simulatora i stvarnog vozila pa je na prijedlog da se simulator koristi poslije vonje na stvarnom vozilu, zakljuuje instruktor Duner. Simulatorom se u ovoj obuci koriste otprilike dva mjese-ca pa se jo uvijek raspravlja o tome u koji dio obuke ubaciti simulaciju. Instruktori predlau da se prvi tjedan odradi teoretski dio, drugi tjedan sla-lom vonja, terenska i cestovna vo-nja vozilima, a onda da na red doe simulator u kojem se provjerava kako vozai barataju komandama i vozilom. Prema rijeima porunika Mihalinca, instruktori smatraju da voza ne bi trebao prerano doi u simulator jer ga on previe opusti. Dakle, tek na kraju, kad voza ve poznaje vozilo, kad je siguran i kad ue u ritam vonje, preko simulatora se moe vidjeti poznaje li sve prekidae i funkcije u vozilu. n

ovim se simulatorima, meu ostalim, koriste i Finci i Poljaci, a rije je o simulatoru za amfibijsko vozilo pa se tako ono moe kretati po svim terenima. si-mulator simulira vonju po italiji, u okolici verone, a na njemu se mogu uvjebavati procedure za sve vrste kvarova, dok raunalo istodobno provjerava sve prometne propise i pravila za vrijeme vonje i instruktoru signalira ako je voza pogrijeio. ideal-na temperatura za rad simulatora je izmeu 20 i 25

stupnjeva celzija, irina mu je 1,5 metar, duina 2,5 i visina 2,3 metra, a tei 900 kilograma. simulira sve mogue uvjete - cestovnu vonju, vonju po urbanom naselju, off-road vonju, navoenje na labudicu i tome slino. Prema rijeima instruktora dunera, najee pogreke koje polaznici ponavljaju u simuliranoj vonji jesu sudar s predmetima, proklizavanje na as-faltu te neprilagoavanje uvjetima koje im instruktor podmee putem raunala.

CYBERWaR SimUlatoR

Polaznicima se svia ovaj dio obuke zbog samog upoznavanja vozila, ali ipak je znatna razlika izmeu vonje simulatora i stvarnog vozila pa je na prijedlog da se simulator koristi poslije vonje na stvarnom vozilu, zakljuuje instruktor Duner

HV 439_10_13.indd 13 1/15/14 2:35 PM

14broj 439 / 17. sijenja 2014.



LOS koordinira provedbu logistike, zdravstvene i druge potpore pojedincima i postrojbama u mirovnim operacijama poput one u Afganistanu, na Kosovu i Golanskoj visoravni. Tijekom 2012., kada je povlaenje materijalne imovine iz Afganistana postalo aktualno, LOS je u suradnji s Nacionalnim elementom potpore poeo s pripremama i organizacijom povratka naoruanja, borbenih vozila i ostale vojne opreme iz operacije ISAF. Pravo-dobnim pripremama smo, tijekom kolovoza prole godine, omoguili uspjeni povratak vikova naoruanja, komu-nikacijske opreme, vozila i druge opreme u Hrvatsku, istie pukovnik irini te dodaje da je sam proces povlaenja materijalne imovine planski izuzetno zahtjevan. S obzirom na to da se iz Afganistana povlae i ostale zemlje, vrlo je vano dobro planiranje i koordinacija s NATO zapovjednitvima. Naelnik zakljuuje da je u ovom razdoblju potreb-na velika sinergija Nacionalnog elementa potpore HRVCON-u, zapovjednitava HRVCON-a, LOS-a i Zapovjednitva ZzP-a kako bi povlaenje preostale materijalne imovine iz Afganistana proteklo uspjeno.

Opskrba pOstrOjbi i zapOvjednitava OsrH, Odravanje materijalnO-teHnikiH sredstava kaO i briga O zaliHama ubOjitiH sredstava, kOntrOla prOvedbe Odravanja

materijalnO-teHnikiH sredstava, Organizacija stratekOg te OperativnOg transpOrta, prOvedba kOntrOle kretanja pripadnika straniH snaga na HrvatskOm teritOriju te Odr-

avanje lOgistikOg sustava izvjeivanja samO su neke Od vanijiH zadaa lOgistikOg OperativnOg sredita, jedne Od kljuniH ustrOjbeniH cjelina zapOvjednitva za lOgistiku...

Logistiko operativno sredite (LOS) kao ustrojbena cjelina Zapovjednitva za potporu ima vrlo sloenu misiju. Ono upravlja opskrbom postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i odravanjem mate-rijalno-tehnikih sredstava i zalihama ubojitih sredstava, a istodobno kontrolira provedbu odravanja materijalno-tehni-kih sredstava. Takoer kako nam je obja-snio naelnik Sredita, pukovnik Miroslav irini, meu zadae Sredita ubraja se i organizacija stratekog te operativnog transporta, uz provedbu kontrole kretanja pripadnika stranih snaga na hrvatskom teritoriju i odravanje logistikog sustava izvjeivanja.

PReuSTROj I VeI OPSeG ZAdAALOS je zapravo nasljednik Materijalnog sredita koje se nalazilo unutar nekada-

Povlaenje iz afganistana zahtjevna oPeracija

HV 439_14_17.indd 14 1/15/14 2:14 PM

15broj 439 / 17. sijenja 2014.

Petra KOSTANJAK, fotoarhiva ZzP-a


Foto

: Tom

isla

v B

rand

t

HV 439_14_17.indd 15 1/15/14 2:14 PM

16broj 439 / 17. sijenja 2014.


Upravljanje opskrbom mate-rijalnom imovinom postrojbi i zapovjednitava OSRH u LOS-u provode djelatnici Odjela pot-pore (MI klase IV), Odjela za op-skrbu MI klase I, II i VIII, Odjela za odravanje i upravljanje MI klase III, VII i IX te Odjela za nad-zor ispravnosti i upravljanje MI klase V. Ne smije se zaobii i Odjel prometa koji upravlja pri-jevozom materijalne imovine od skladita do lokacija postrojbi i zapovjednitava OSRH, preko tjednog i mjesenog planiranja prijevoza te dnevnu koordinaciju prijevoza na temelju prijava za prijevoz korisnika prijevoza. Upravljanje opskrbom obuhvaa: objedinjavanje iskaza potreba postrojbi i zapovjednitva OSRH za materijalnom imovinom svih

klasa opskrbe na godinjoj ra-zini, izradu tromjesenih i go-dinjih planova opskrbe, koor-dinaciju opskrbe s postrojbama ZzP-a koje provode opskrbu i postrojbama i zapovjednitvi-ma OSRH koje zahtijevaju op-skrbu, nadzor opskrbe i stanja MI u skladitima, praenje stanja materijalne imovine u skladi-tima putem izrade i voenja materijalno-financijske doku-mentacije za prijam i izdavanje materijalne imovine te voenje strunih evidencija o kvalita-tivnom i kvantitavnom stanju materijalne imovine u skladiti-ma Zapovjednitva za potporu. Upravljanje odravanjem ma-terijalno-tehnikih sredstava takoer zapoinje s objedinja-vanjem iskaza potreba zapo-vjednitava i postrojbi OSRH za uslugama odravanja i na-bavom priuvnih dijelova i po-tronog materijala, na temelju kojih LOS izrauje tromjesene i Godinje planove odravanja TMS. Bitno je naglasiti odli-nu suradnju s granskim zapo-vjednitvima, zapovjednitvima

ZzP-a i pristoernih postrojbi te ravnateljstvom HVU-a koja se ostvaruje redovitim mjesenim koordinacijama svih sudionika u procesu odravanja TMS-a i na kojima se usklauju planovi odravanja za idua tri mjeseca, vodei rauna o prioritetima u odravanju TMS-a, kapacitetima postrojbi za odravanje TMS, te stanju zaliha priuvnih dijelova i potronog materijala.Odjel za nadzor ispravnosti i upravljanje MI klase V je, osim upravljanja opskrbom MI klase V postrojbi i zapovjednitava OSRH, odgovoran i za nadzor ispravnosti i odravanje uboj-nih sredstava. Odjel izrauje planove, koordinira i nadzire provedbu ispitivanja ubojnih sredstava provedbom propisa-nog I. i II. stupnja odravanja prije opskrbe.Odjel prometa nositelj je plani-ranja i provedbe svih aktivnosti u pogledu stalnog funkcioniranja prometnog osiguranja postrojbi i zapovjednitava OSRH za koje je ZzP mjerodavan. Sukladno za-povijedima nadreenih i zahtje-

njeg Zapovjednitva za logistiku. Pod tim je nazivom Sredite djelovalo do 2007. godine, kada je Zapovjednitvo za logistiku preustrojeno u Zapovjed-nitvo za potporu, a Materijalno sre-dite preustrojeno u Logistiko opera-tivno sredite, pojanjava pukovnik irini i dodaje da su novi ustroj i naziv zapravo prilagoeni mnogo ve-em opsegu zadaa Sredita. Samo Materijalno sredite s ustrojavanjem je zapoelo 2002. godine usporedno s ostalim ustrojbenim cjelinama Za-povjednitva za logistiku, koje je bilo rezultat razvoja logistikog sustava i prerastanja postrojbi iz Domovinskog rata u najveu logistiku organizaciju u Oruanim snagama. Uz sve te promjene ulazak Hrvat-ske u NATO za logistiki je sustav znaio odreeni proces prilagodbe koje je, kako pojanjava naelnik, bilo olakano injenicom da je Hrvatska sudjelovala u programu Partnerstva za mir te je jo tada implementira-la NATO-ove procedure i dobro se pripremila za ulazak u Savez. Preu-zimanjem obveza s ciljem lanstva u NATO-u, 2006. godine je, prema zapovijedi naelnika Glavnog stoera, ZzP-u dodijeljena funkcija Sredita za koordinaciju kretanja (NMCC - National Movement Coordination Center ), koju provodi Odjel za pro-met, naglaava pukovnik. Njegove temeljne zadae su organizacija, nad-zor i koordinacija odlazaka i povratka pripadnika naih Oruanih snaga i materijalne imovine iz mirovnih mi-

Pukovnik Miroslav irini naelnik logistiko oPerativnog sredita ZzP-a

teMeljne zadae los-a

HV 439_14_17.indd 16 1/15/14 2:14 PM

17broj 439 / 17. sijenja 2014.

vima postrojbi i zapovjednitava upravlja transportom materijalne imovine i pripadnika OSRH u zem-lji i inozemstvu. Djelatnici Odjela prometa vode i auriraju baze po-dataka o nebojnim vozilima OSRH, transportnim kapacitetima i pro-metnoj infrastrukturi cestovnog, eljeznikog, zranog, pomorskog i rijenog sustava u RH. Odjel pro-meta odgovoran je i za organizaci-ju stratekog transporta pojedina-ca, postrojbi i MI i u i iz podruja operacije kopnenim, zranim i pomorskim putem. Uz djelatnike Zapovjednitva ZzP-a zaduene za potporu zemlje domaina (Host Nation support), djelatnici Odjela prometa koordiniraju i kretanje postrojbi i materijalne imovine stranih snaga na teritoriju RH. Odjel kontrole usluga odravanja provodi zadae meufazne, fazne i zavrne kontrole usluga odrava-nja MTS u gospodarskim kapacite-tima. Odjel za potporu osigurava redovan ivot, rad i funkcioniranje LOS-a na dnevnoj, mjesenoj, kvar-talnoj i godinjoj razini, provodei zadae obuke, redovitih operativ-nih poslova i personalne zadae.

Pukovnik Miroslav irini naelnik logistiko oPerativnog sredita ZzP-a

teMeljne zadae los-a

sija, kao i organizacija transporta opskrbe za vrijeme zajednikih vjebi i operacija. Istodobno NMCC djeluje kao sredinje mjesto kontakata u prometu i transportu za pripadnike oruanih snaga iz drugih zemalja, NATO zapovjednitva i agencija u Hrvatskoj. LOS je takoer zaduen i za nadzor ubo-jitih sredstava (UbS) jer ona sadre kom-ponente i materijale koji prirodno stare pa pouzdanost i sigurnost s godinama opadaju. Zbog toga Odjel za nadzor isprav-nosti i upravljanje klasom V sustavno or-ganizira nadzor ispravnosti UbS-a prema propisanim NATO standardima koji se provodi u suradnji s ostalim postrojbama ZzP-a i OSRH-a, a za njega su zadueni pripadnici Bojne za opskrbu - ovlateni pirotehniari.Takoer tu je i neizostavna kontrola procesa odravanja zrakoplova, odnosno usluga koje prua Zrakoplovno-tehniki centar (ZTC) za potrebe HRZ-a i PZO-a. Kontroliranje cjelokupnog procesa odravanja preuzeo je Odjel za kontrole LOS-a. Kako opisuje naelnik, kontrola poinje predajom zrakoplova na pregled ili odravanje, a tu se ubraja i nadzor pri-preme i izrade potrebne dokumentacije, upotrebe certificiranog potronog mate-rijala i sirovina za proizvodnju, kvalitete samih obavljenih radova, te na kraju, uz pomo probnih posada zrakoplova iz postrojbi HRZ-a i PZO-a, zavrna ispiti-vanja u letu prije predaje zrakoplova u postrojbu. Ovakvom se kontrolom osi-gurava visoka razina kvalitete naruenih radova u ZTC-u u zadanim vremenskim okvirima, odnosno godinjim planovima odravanja, pojanjava naelnik LOS-a.

KOORdINACIjA NA dNeVNOj bAZI

S obzirom na samu prirodu posla ZzP-a, djelatnici LOS-a su u svakodnev-nom kontaktu s logistikim djelatnicima

jedna od bitnih zadaa djelatnika LOS-a jest i sudjelovanje u planiranju prorauna, te praenju njegova iz-vrenja. LOS je jedna od ustrojbenih cjelina u OSRH odgovorna za provedbu sklopljenih ugovora izmeu MORH-a i dobavljaa roba, radova i usluga. djelatnici LOS-a sukladno ugovorima provode nabavu roba, radova i usluga izda-vanjem narudbenica, sudjelovanjem u pri-jamu robe u centralno skladite ZzP-a, izra-dom i kompletiranjem materijalno-financij-ske dokumentacije za likvidaciju ulaznih rauna te praenjem realizacije ugovora, vodei rauna o pravilnom utroku do-dijeljenih financijskih sredstava.

u Oruanim snagama i na dnevnoj bazi koordiniraju te dogovaraju provedbu opskrbe, odravanja i ostalih logistikih funkcija. Stoga nas je zanimalo kakva je ocjena suradnje s drugim cjelinama OSRH, ali i s civilnim strukturama. Kao i u svakoj organizaciji dogode se ponekad i nesuglasice, ali u veini sluajeva surad-nja je na vrlo visokoj razini, a ZzP, kao i LOS tei sve zahtjeve korisnika logistike potpore realizirati na najkrai i najbolji mogui nain, odgovara irini. Tako-er djelatnici LOS-a su u svakodnevnom kontaktu i s civilnim struktura, gdje su isto tako zadueni za kontrolu provedbe sklopljenih ugovora. Kada je pak u pitanju budui razvoj Logistiko-operativnog sredita, prema postojeem prijedlogu preustroja treba-lo bi doi do manjih izmjena postojee strukture koje bi omoguile zavretak preuzimanja zadaa operativne logistike od Uprave za logistiku GS OSRH. Kako objanjava naelnik, novim se ustrojem nastoji optizimirati upravljanje opskrbom materijalne imovine postrojbi i zapovjed-nitava OSRH, kao i poboljati praenje stanja i kretanja materijalne imovine u skladitima podizanjem razine logistikog izvjeivanja. Novim prijedlogom ustroja LOS-a, Odjel za LIS trebao bi dobiti ulogu uspostavljanja i odravanja logistikog in-formacijskog sustava za potrebe Oruanih snaga, zakljuuje naelnik. n

Planiranje Prorauna

HV 439_14_17.indd 17 1/15/14 2:14 PM

OSRH

18broj 439 / 17. sijenja 2014.

POZORNIK STJEPAN ANTINACProfesionalac uvijek na usluzi

Pozornik Stjepan Antinac pripadnik je Satnije za odravanje Bojne za opu logistiku potporu ZzP-a. Najboljim vojnikom

proglaen je kao pripadnik 22. HRVCON ISAF gdje obnaa dunost voditelja tehnike radionice u kampu Marmal,

Mazar-e- Sharif, Afganistan. Ova je nagrada samo potvrda da sam krenuo pravim putem odabirom vojnog poziva i

istodobno obveza da svoje dunosti provodim jo odgovor-nije uz ulaganje maksimalnog napora, istie 28-godinji pozornik. Pozornik Antinac na trenutanoj je dunosti u

misiji ISAF ve etvrti mjesec te je do sada postigao zavid-ne rezultate, kako u redovitom radu tako i usvajanjem novih

tehnologija i suradnjom s vojskama drugih nacija. Nadreeni kod pozornika Stjepana Antinca posebno istiu elju za uenjem i visok stupanj samoinicijative u obnaa-

nju zadaa u podruju operacija. Ova nagrada mladom vojni-ku, koji se vrhunski snaao u opasnim i sloenim zadaama,

svakako je izvrstan primjer i poticaj njegovim kolegama.

Skupnik Ivan Pir pripadnik je HKoV-a, Gardijske motorizirane brigade, 1. mehanizirane bojne Tigrovi, 1.

mehanizirana satnija s rasporedom na mjestu zapovjed-nika vozila Patria AMV 8x8. Satnija u kojoj je pripadnik

rasporeen, 2013. godine upuena je u misiju ISAF u Afganistanu na zadae osiguranja kampa Marmal u

Mazar-e-Sharifu. U misiji ISAF kao pripadnik 22. HRVCON trenutano obnaa dunost voe tima u 2. desetini, 1.

voda, 11. FSB MeS CM FPG HRV INF COY. Posebno se istaknuo prilikom posjeta veleposlanika RH za Afganistan

jer je njegova skupina imala zadau osiguranja ulaza i izlaza u sterilno osigurano podruje provedbe vele-

poslanikove aktivnosti. Tim pod njegovim vodstvom na mjestu provedbe zadae prvi je osigurao poziciju i uveo je ostatak postrojbe u podruje osiguranja bez i jedne

asistencije nadreenog. Nakon dolaska na mjesto proved-be aktivnosti skupnik Pir je iskoordinirao djelovanje

naih i ANSF snaga, a sama aktivnost provedena je bez sigurnosne ugroze.

Pozornik Stjepan Antinac i skupnik Ivan Pir zbog svog su doprinosa Oruanim snagama RH proglaeni najboljim voj-

nikom i doasnikom za mjesec prosinac. Kako se obojica nagraenih trenutano nalaze na odgovornim dunostima u operaciji ISAF u Afganistanu, gdje su i prepoznati u profe-

sionalnom i odgovornom izvravanju zadaa, nagrade e im biti uruene nakon njihova povratka iz misije

SKUPNIK IVAN PIR

Veliki motivator i uzor ostalima

najbolji vojnik i doasnik prosinca

HV 439_18_19.indd 18 1/15/14 2:15 PM

19broj 439 / 17. sijenja 2014.

Priredila Vesna PINTARI, fotoarhiva 22. HRVCON-a

POZORNIK STJEPAN ANTINAC I SKUPNIK IVAN PIR

Pozornik Stjepan Antinac pripadnik je Nacionalnog elementa potpore 22. HRVCON-a, na dunosti je voditelja skupine za odravanje. Njegov posao obuhvaa prijam i defektaciju vozila prilikom prijama u tehniku radionicu, izradu i voenje radionike dokumen-tacije, izdavanje priuvnih dijelova, is-pomo u radu mehaniarima, te kon-trolu ispravnosti prije izlaska vozila iz tehnike radionice.Ve prilikom prijama dunosti pozor-nik Antinac pokazao je profesionalan pristup tehnikoj problematici, te pra-vilno uoio nedostatke na vozilima i isplanirao preventivan rad za povea-nje stupnja efikasnosti. U predloenom mjesecu uz ulaganje velikih napora, a zahvaljujui planu i pod njegovim vod-stvom, stupanj ispravnosti vozila prema-io je 97%. U cijelom tom angamanu pozornik Antinac stalno je bodrio dje-latnike tehnike radionice na ulaganje maksimalnih napora s ciljem poveanja sigurnosti svih pripadnika 22. HRVCON-a u nesmetanom obavljanju zadaa.Svojim entuzijazmom i nesebinim ra-dom osvojio je simpatije svih pripadnika 11. HRV FSB MeS CM FPG, te su ga pozvali da kao poasni pripadnik sudje-luje u redovitoj ophodnji. Pozornik Anti-nac se i tijekom obavljanja ove zadae istie svojom natprosjenom fizikom spremom i besprijekornim vojnikim izgledom. Svojim ponaanjem i vojni-kim znanjem pokazuje snagu hrvatskog vojnika kao pripadnika bilo kojeg roda ili struke ime pozitivno homogenizira pri-padnike svih postrojbi 22. HRVCON-a.Zbog tih je karakteristika pozornik An-tinac odabran i kao Guardian Angel

prilikom posjeta Afganistanu velepo-slanika RH u Turskoj, gdje svojim pri-stupom zadai i vojnikim izgledom ulijeva strahopotovanje.Uz provedbu standardnih vojnikih za-daa, pozornik Antinac cijelo vrijeme paralelno izvrava sve svoje propisane dunosti u tehnikoj radionici. U jednom trenutku u sustavu odravanja pojavio se problem s uvoenjem FLAT-RUN umetka u kotae vozila HMMWV. Pro-blem je nastao zbog pogreke dostav-ljaa koji je dostavio gume bez umetka to zahtijeva skupu montau i strojeve za umetanje koje 22. HRVCON ne posje-duje. Osobnim angamanom pozornik Antinac usvaja tehnologiju montae FLAT-RUN umetka bez strojne obrade i bez ikakvih financijskih trokova. Time je prepoznat kao prvi pripadnik OSRH koji je primijenio navedenu tehnologiju, ostavlja je u naslijee svim buduim kontingentima koji e s time ubudue upoznati putem nauenih lekcija. U svom se radu istie i u meunarod-noj suradnji sa US ARMY, DEUCON i HUNCON koji nerijetko trae njegove strune usluge ime se u podruju ope-racija istiemo kao mala nacija velikih potencijala i znanja.Pozornik Antinac je radio i poslove koji nisu propisani njegovim dunostima te je uvijek na usluzi kada su u pitanju razni popravci na infrastrukturi koje je obavljao na zahtjev svake sastavnice 22. HRVCON ime je premaio anga-iranost jedne osobe i stvorio velike financijske utede.Sve to stavlja pozornika Stjepana Antin-ca ne samo meu iznadprosjene vojni-ke ve i u malu skupinu koja posjeduje

znanja i vjetine vrhunskog vojnika i visoku strunost u provedbi propisanih zadaa, a koja je prepoznata ne samo kod svakog pripadnika 22. HRVCON, ve i kod pripadnika drugih nacija.Skupnik Ivan Pir iz sastava je snaga zaduenih za osiguranje kampa Mar-mal, a svojim radom, ponaanjem i zalaganjem zasluio je nominaciju za najdoasnika mjeseca 22. HRVCON i OSRH.U mjesecu studenom i prvoj polovici mjeseca prosinca pripadnik je obnaao dunost voe tima. Jo od dolaska u podruije operacije prepoznat je kao doasnik koji nadilazi razinu propisane dunosti koju obavlja pa je zbog toga premjeten iz desetine SLS nadzornih kamera, u kojoj je obnaao dunost voe skupine i voditelja smjene, na dunost voa skupine u 2. desetini, 1. voda, INF TF. Na novoj dunosti odmah se uklopio u rad tima i desetine. Svojim radom podigao je razinu bojne spre-mnosti cjelokupne desetine. Takoer je veliki motivator pripadnicima desetine prilikom provedbe zadaa koje su u pot-pori izvrenja zadae i u aktivnostim u slobodno vrijeme pa ga je zapovjednik desetine i postavio za doasnika koji je drugi u sustavu ZIR-a desetine te zamjenjuje zapovjednika desetine u njegovoj odsutnosti.Skupnik Pir je odraivao i odrauje du-nosti zapovjednika ophodnje desetine u zapovjednikovoj odsutnosti. Prilikom posjeta Afganistanu veleposlanika RH u Turskoj posebno se istaknuo kada je njegova skupina imala zadau osigura-nja ulaza i izlaza u sterilno osigurano podruje provedbe veleposlanikove ak-

tivnosti. Tim pod njegovim vodstvom na mjestu provedbe zadae prvi je osigurano poziciju i uveo je ostatak postrojbe u po-druje osiguranja bez i jedne asistencije nadreenog. Ovo je posebice bitno jer je tijekom provedbe zadae sigurnosna situacija bila kritina zbog najavljenog napada pobunjenikih snaga na guver-nera pokrajine Balkh Mohammeda Attu i na njegove suradnike koji su sudjelovali u svojstvu VIP osoba na toj aktivnosti. Dodatnu otegotnu okolnost stvarale su i snage ANSF-a koje su takoer sudjelova-le u provedbi aktivnosti. Nakon dolaska na mjesto provedbe aktivnosti pripadnik je iskoordinirao djelovanje naih i ANSF snaga to je uvelike olakalo provedbu zadae zapovjedniku desetine i voda. Svi sudionici aktivnosti i vozila su proli kon-trolu njegova tima pa je veleposlanik svoju aktivnost proveo bez sigurnosne ugroze, kako za njega tako i za ostale VIP osobe, posjetitelje i snage sigurnosti. Tim pod njegovim vodstvom je odlino reagi-rao i nadzirao kritinu situaciju dolaska i odlaska VIP osoba i ostalih posjetitelja te je pojava sumnjivog vozila u podruju provedbe zadae rijeena. U slobodno vrijeme najaktivniji je pri-padnik voda u odravanju i podizanju fizike spremosti i motivator ostalim pripadnicima. Svojim angamanom i profesionalnom provedbom zadaa u operaciji ISAF gdje je odgovornost za ivote ljudi i sredsta-va viestruko vea a ugroza stvarna, samo je jo jedan od pokazatelja kva-litete nominiranog doasnika koji je zbog toga zasluio biti najdoasnikom mjeseca ali i snaga 22. HRVCON-a i OSRH u cijelosti. n

SKUPNIK IVAN PIR

Veliki motivator i uzor ostalima

TITULU NAJBOLJIH ZASLUILI ANGAMANOM U MISIJI ISAFTITULU NAJBOLJIH ZASLUILI ANGAMANOM U MISIJI ISAF

HV 439_18_19.indd 19 1/15/14 2:15 PM

20broj 439 / 17. sijenja 2014.

Sredinom prosinca prole go-dine deset je predstavnika MORH-a i OSRH-a sudjelo-valo na prvom njemako-hr-vatskom partnerskom semi-naru odranom u Akademiji Bundeswehra za informacije i komunikaciju (Sredite za unutarnje voenje) u Strau-sbergu, SR Njemaka. Osim naih predstavnika, na semi-

naru je bilo i 10 predstavnika razliitih ustrojbenih cjelina njemakih oruanih snaga. Seminar je zamiljen kao fo-rum za slobodnu razmjenu miljenja i ideja s predstav-nicima partnerske NATO-ove zemlje, s naglaskom na pred-stavljanju njemakog koncep-ta unutarnjeg voenja. Jedna je od zadaa seminara bila i

identifikacija slinosti i razlika OS SR Njemake i Hrvatske na poljima integracije oruanih snaga u dravu i drutvo, voe-nja, obuke i opremanja te per-cepcije javnosti o sudjelovanju oruanih snaga u inozemnim misijama i operacijama.U sklopu programa aktivnosti bio je i posjet njemakom Parla-mentu, u sklopu kojeg je odran sastanak s tajnikom parlamen-tarnog Odbora za obranu a raz-govaralo se o ulozi i nainu rada Odbora. Odran je i sastanak s tajnikom vojnog povjerenika za obranu njemakog Parlamenta na kojem se razgovaralo o po-vjerenikovoj ulozi, ovlastima, odgovornosti i iskustvima. Seminar je svojom formom i sadrajem pruio uvid u model kojim visokorazvijeno demo-kratsko drutvo ini sve kako bi pripadnika oruanih snaga zadralo duboko integriranim u svoje tkivo, s naglaskom na nauenim lekcijama iz povije-sti, zbog ega je iznimno va-no da svaki pojedinac u OS-u bude osvijeten o temeljnim ljudskim pravima i vrijedno-stima.

Od nedavno je biblioteka Domovinskog rata bogatija za jo jedan naslov, ili da budemo precizniji za jo jedno svjedo-anstvo, tim vrednije jer popunjava mozaik istinitih pria i bolnih iskustava hrvatskih branitelja iz rata koji je teko zaboraviti. Rije je o knjizi Na bojitu sjeanja Davor Batrac Keks od paklenog kraja do pakla i natrag autora Slavka Peria, u kojoj je glavni akter hrvatski branitelj, dragovoljac, vukovarski zatoenik. Davor Batrac bio je najmlai od petnaestorice Motiana koji su s jo pedesetak dragovoljaca s naikog podruja krajem rujna 1991. krenuli pomoi braniteljima Vukovara. U Vuko-var dolaze po legendarnom kukuruznom putu, tada jedinom moguom vezom s gradom i prolazei svakodnevni pakao ostaju do njegova junakog pada. Jedan je od onih koji no ranije odlazi u proboj ali sa suborcima ulazi u neprijateljsko minsko polje i izranjavani i oajni prisiljeni su vratiti se u pakao iz kojeg su traili spas. I dok su se tamo negdje daleko Davorovi vrnjaci radovali svojim roendanima, njegov se poklopio s tunom sudbinom grada i njegovim zarobljava-njem i odvoenjem u srpski logor. U neizvjesnih 270 dana od Stajieva, Nia i Valjeva do Beograda proivljava ono to rijetki samo mogu podnijeti. Razmijenjen je 14. kolovoza 1992. u Nemetinu. Samo koji mjesec kasnije ponovno se ukljuuje u hrvatsku vojsku i kao pripadnik Kuna ratuje na zadarskoj bojinici. Ipak, oiljci koje je ostavilo vukovarsko i zarobljeniko iskustvo bili su preduboki. Prerano umirovljenje i nesnalaenje u novim okolnostima, zainjeno nerazumije-vanjem okoline ali i kojekakvim birokratskim pogrekama u njemu otvara novo bojite, ono s kojim se najtee boriti. I posustaje, gubi vjeru i nadu, bjei od stvarnosti...Obitelj je jedina svjetla toka kojoj se uvijek vraa, koja ga nije napustila i u kojoj danas ima utjehu. Preteka sjeanja nastoji prebroditi uz njihovu pomo. A njegova pria u ovoj knjizi tek je elja da svoju unutranju borbu podijeli, da otme zaboravu sjeanja na sve one hrabre suborce i sumjetane koji se nisu vratili zajedno s njim.Pria je to umnogome slina brojnim ratnim priama a ipak tako posebna, slina naalost i mnogim braniteljskim sudbinama u kojima su se stjecajem okolnosti nali nakon rata. Surova i bolno istinita...

V. Pintari

VIJESTI IZ OSRH

Djelatnici Remotnog zavoda i tvrtke Zagrebtransa d.o.o. iz Zagreba u dvoritu kompleksa MORH-a i GS-a 22. i 23. prosinca odradili su vrlo sloenu i opasnu zadau demontae komunikacijskog tornja.Rije je o tornju (reetkastom nosau) visine 38 metara i ukupne teine 18 tona, sastavljenom od niza elinih profila spojenih vijcima te dva podesta, svaki teine oko 2,5 tona. U demontiranju su koritene dvije dizalice Zagrebtransa, a za mani-pulaciju na tlu autodizalica iz Remontnog zavoda.Zbog teine tornja demontaa se odvijala u tri faze. Prvi dio demontiran je na visini od 32 metra i sputen dizalicom na tlo gdje se provela demon-taa na komponente kako bi se mogle prevesti kamionima. Prva sekcija, s jednim podestom teila je 4,7 tona, druga sekcija s donjim podestom teila

je 5,4 tone, a posljednja, trea 7 tona. Na kraju su demontirani potporni stupovi do samog temelja koji su ukupno teili tonu. Sve komponente tornja prevezli su djelatnici Bojne za opu logistiku potporu.Tijekom radova vodilo se maksimalno rau-na o sigurnosti ali i briga da se ne oteti no-voureeno dvorite kompleksa Ministarstva.

OJi

Na bojitu sjeanja

Demontaa komunikacijskog tornja u kompleksu MORH-a

Prvi njemako-hrvatski partnerski seminar

OJi

HV 439_20_21.indd 20 1/15/14 2:19 PM

21broj 439 / 17. sijenja 2014.

U vojarni Pukovnik Marko ivkovi na Plesu 23. je prosinca obiljeena 22. obljetnica osnutka 91. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a. Obiljeavanje je zapoelo misom u kapeli Vojne kapelanije sv. Pe-tra i Pavla za sve poginule i nestale bra-nitelje i djelatnike 91. zb te polaganjem vijenca kod spomenika poginulim bra-niteljima Domovinskog rata na platou ispred gradskog groblja u Velikoj Gorici.Na sveanom postrojavanju postrojbe proitana je povjesnica 91. zrakoplovne baze, a zapovjednik 91. zb brigadir Darko Brajkovi istaknuo je da u dvadesetdvo-godinjoj povijesti 91. zb uvijek bila u slubi opeg dobra i na usluzi svim graanima Republike Hrvatske. Ove godine u hitnim medicinskim prevo-enjima ostvaren je 161 let i prevezene su 44 bolesne osobe, provedene tri in-tervencije sa 7 letova za potrebe potrage i spaavanja s HGSS-om i obueno je 300 pripadnika vatrogasnih postrojbi za provedbu transporta i prevoenja.Temeljna zadaa 91. zb su nadzor i za-tita zranog prostora, te zatita suve-reniteta nae domovine i sudjelovanje u NATINAMDS-u (NATO integrirana pro-tuzrakoplovna i proturaketna obrana) koju Eskadrila borbenih aviona (EBA) uspjeno i uinkovito provodi. Zrakoplovno-tehniki sastav EBA pro-veo je obuku i dostigao sposobnost za samostalan rad na sustavu za registra-ciju pogodaka RP-1 i RP-3. Pripadnici Eskadrile transportnih avio-na i ove su godine bili ukljueni u sve

segmente obuke i rada unutar zrako-plovne baze. Piloti su obnovili znanja i proveli tehniku obuku, uionicu na PC-9M, a dio zrakoplovno-tehnikog sastava proveo je obuku za zrakoplove MiG-21 i Mi-171Sh u I. i II. stupnju.Eskadrila vienamjenskih helikoptera (EVH) uspjeno i uinkovito provodi mi-siju KFOR s dva transportna helikoptera Mi-171Sh u sastavu 14. Kontingenta i sudjeluje s pilotima i zrakoplovnim tehniarima u NATO operaciji ISAF u sastavu 9. AAT. Tijekom godine, EVH je obuavala kopilote za kapetane, mlade kopilote porunike za helikoptere Mi-171Sh te zrakoplovno-tehnike inenje-re i zrakoplovne tehniare za I. stupanj odravanja iz sastava ETA. Zrakoplovni tehniari letai proveli su obuku za obuavatelje bonih strijelaca. Izniman doprinos Eskadrila je ostvarila u obuci pilota, zrakoplovnih tehniara i bonih strijelaca iz sastava 93. zb, Republike Maarske i Republike eke.Zrakoplovno-tehnika bojna (ZTb) je ti-jekom cijele godine na najprofesionalniji nain zadrala visoki stupanj odravanja u II. stupnju. Tijekom sveanog programa uruena su promaknua, nagrade i pohvale pripad-nicima 91. zb HRZ i PZO. Zahvaljujui svim djelatnicima baze na dosadanjem uspjenom brigadir Brajkovi je istaknuo da i ubudue od svih djelatnika oekuje potporu u ouvanju steenih vrijednosti, znanja, vjetina i sposobnosti.

OJi

U organizaciji Zapovjednitva za potporu u Sreditu za obuku i doktri-nu logistike Poega a uz potporu Ureda za obrambenu suradnju Vele-poslanstva SAD-a (Office of Defense Cooperation US Embassy Zagreb) tijekom prosinca prole godine provedena je obuka za korisniko odr-avanje motornog vozila MRAP (Mine-Resistant Ambush-Protected) te obuka mehaniara za odravanje u prvom i drugom stupnju. Obuku su proveli predstavnici mobilnog obunog tima OS SAD-a Michael Hostutler i Gary Smallwood. Glavni koordinator provedbe aktivnosti iz SzOiDL Poega bio je bojnik Boris Gali. Glavni ciljevi provedbe ove obuke bili su usvojiti standarde odravanja MRAP vozila, upoznati polaznike teaja sa specijalnim alatima i dijagnostikom opremom te posebnostima odravanja ovog tipa vozila. S obzirom na skoro uvoenje ovakvog tipa vozila priprema naih pripadnika za njihovo odravanje od vitalnog je znaenja za OSRH. Obuku su uspjeno proli pripadnici ZzP-a i HKoV-a. Potvrdnice o osposobljenosti na kraju obuke polaznicima je uruio zamjenik zapovjednika pukovnik Zdenko Kosina izrazivi pritom zadovoljstvo provedenom obukom i razinom dostignutih znanja.

PRIPADNICI OS BiH NA OBUCI U ZEMUNIKUU Sreditu za obuku HRZ-a i PZO-a Rudolf Perein u vojarni Zemu-nik tijekom prosinca prole godine provodio se teaj Radarska tehni-ka za pripadnike OS Bosne i Hercegovine. Teaj se provodio u sklopu BRAAD inicijative (Balkanski reginalni pristup protuzranoj obrani-Balkan Regional Approach to AirDefence). Ovo je 4. narataj polaznika ovog teaja, a na prethodno odranim teajevima obuku su uspjeno zavrili pripadnici Vojske Crne Gore i Vojske Republike Makedonije. Inicijativu je osmislilo i pripremilo meunarodno osoblje NATO-a, a podravaju je NATO tijela i agencije u ijem su podruju navedene aktivnosti. Intencija NATO-a usmjerena je na povezivanje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Makedonije i Albanije u podrujima razmje-ne podataka o situaciji u zranom prostoru, zajednikom treniranju i osposobljavanju osoblja s ciljem postizanja vie razine sigurnosti (rano upozorenje), ali i potencijalnih uteda za sudionike inicijative koju promovira NATO-ov koncept Pametne obrane (Smart Defence). Zavretkom teaja polaznici Oruanih snaga Bosne i Hercegovine usvojit e temeljna znanja funkcioniranja radarskog sustava na tehnikoj i operativnoj razini.

Obuka mehaniara za vozilo MRAP

a. Mandi

22. obljetnica 91. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a

HV 439_20_21.indd 21 1/15/14 2:19 PM

Konferencija elnika transformacije (Chiefs of Transformation Conferen-ce, COTC), u organizaciji Saveznikog zapovjednitva za transformaciju (Alli-ed Command Transformation, ACT) odrana je u Norfolku, SAD, sredinom prosinca prole godine. Konferenciju je otvorio general zbora Jean-Paul Palomros, zapovjednik NATO Zapo-vjednitva za transformaciju (Supreme Allied Commander Transformation, SACT). U uvodnom izlaganju general Palomros je posebno istaknuo cilj da Zapovjednitvo za transformaciju koordinira i usmjerava sve transfor-macijske procese i aktivnosti u NATO savezu te potrebu usklaivanja aktiv-nosti transformacija na nacionalnoj razini s onim koje inicira i vodi ACT, posebno u razvoju sposobnosti i obu-ke. Naglasio je potrebu poboljanja suradnje sa zemljama lanicama kao najboljim nainom osiguranja potpore daljnjim reformama strukture, procesa i sposobnosti NATO saveza.Navedene smjernice odredile su i kon-

tekst ovogodinje konferencije koja je kulminacija aktivnosti u podruju tran-sformacije NATO saveza i jedinstvena je prilika da se nacionalni predstavnici odgovorni za transformaciju sretnu i raspravljaju s najodgovornijim djelat-nicima ACT-a. Hrvatsko izaslanstvo u sastavu brigadir Darko Bijukli, bri-gadir Jozo Antolovi te asnici Naci-onalnog vojnog predstavnitva RH pri NATO ACT brigadir Ivica Kranjevi i pukovnik Vladimir timac, predvodio je general Mate Paen, zamjenik na-elnika GS OSRH za operacije.U nastavku konferencije potpisan je Memorandum o razumijevanju o su-djelovanju u radu novouspostavljenog centra izvrsnosti vojne policije (Mili-tary Police COE) u Bydgoszcz, Poljska. Uz zemlju domaina Poljsku potpisali su ga predstavnici Bugarske, eke, Maarske, Njemake, Nizozemske i Ru-munjske, a u ime Republike Hrvatske brigadir Kranjevi. Konferencija je nastavljena predava-njima i diskusijama o buduim tran-

sformacijama NATO saveza. Glavne teme bile su strateki pogled na bu-dui razvoj sposobnosti, oblikovanje budunosti i NATO vizija budunosti.Uslijedile su teme vezane za Inicijati-vu povezanih snaga (Connected Forces Initiative, CFI) s posebnim osvrtom na politiko-vojnu perspektivu incijative CFI te predavanje i rasprave o NATO savezu nakon zavretka operacije ISAF. Nakon ovih panel predavanja i dis-kusija nastavljen je rad u pet radnih skupina: Inicijativa povezanih snaga, Doktrinarne lekcije iz operacije ISAF, Pametna obrana (Smart Defence, SD), Razvoj buduih vojnih voa i Povezi-vanje raunalnih mrea (Federated Mission Networking, FMN).Inicijativa povezanih snaga je i na ovogodinjoj konferenciji bila jedna od sredinjih tema. Plan implementacije Inicijative povezanih snaga usvojen je 31. svibnja 2013. i glavni je napor NATO saveza u svrhu ostvarenja ci-lja NATO snage 2020. (NATO Forces 2020). Inicijativa je nain i meha-

Konferencija elniKa transformacije

Inicijativa povezanih snaga, CFI, je i na ovogodinjoj konfer-enciji bila jedna od sredinjih tema. Plan implementacije Inici-jative usvojen je 31. svibnja 2013. i glavni je napor NATO saveza u svrhu ostvarenja cilja NATO snage 2020. (NATO Forces 2020). Inicijativa je nain i mehanizam koji e omoguiti operativnu spremnost NATO vojnih snaga i nakon operacije ISAF. U NATO kontekstu CFI je obveza svih, ali i donosi korist svima. CFI je utemeljen na nizu meusobno povezanih ak-tivnosti koje ukljuuju kolovanje i obuku (ukljuujui i vjebe), NATO Response Force (NRF) i tehnologiju.

22broj 439 / 17. sijenja 2014.

NATO NOVOSTI

KonferencijaKonferencija elniKa transformacije bila je odlina prigoda za prezentiranje aKtivnosti Koje na podruju transformacije nato saveza ini act Kao i za meusobno informiranje i

razmjenu isKustava djelatniKa act i predstavniKa nato lanica i partnersKih zemalja...

general Mirco Zuliani, zamjenik zapovjednika ACT (Deputy Supreme Allied Commander Transformation), general Jean-Paul Palomros, zapovjednik ACT (Supreme Allied Commander Transformation), general-pukovnik Phil Jones, naelnik Stoera ACT (Chief of Staff), general Wolfgang Wosolsobe, direktor vojnog osoblja EU (Director General of the EU Military Staff, DGEUMS)

S lijeva na desno:

HV 439_22_23.indd 22 1/15/14 2:20 PM

23broj 439 / 17. sijenja 2014.

Vladimir timac

nizam koji e omoguiti operativnu spremnost NATO vojnih snaga i nakon operacije ISAF. U NATO kontekstu CFI je obveza svih, ali i donosi korist svima. CFI je utemeljen na nizu meusobno povezanih aktivnosti koje ukljuuju kolovanje i obuku (ukljuujui i vje-be), NATO Response Force (NRF) i teh-nologiju. Plan e biti implementiran na transparentan i mjerljiv nain. Njegovo izvrenje e stvoriti uvjete za funkci-oniranje NATO saveza u nadolazeim desetljeima. Plan se treba realizirati trogodinjim fazama koji su usklaeni s trogodinjim vjebovnim ciklusom.Radna grupa o doktrinarnim lekcijama iz operacije ISAF razmatrala je isku-stva Sredita za nauene lekcije (Joint Analysis and Lessons Learned Centre, JALLC) te raspravljala o nacionalnim iskustvima i pristupima na tom po-druju s posebnim naglaskom na utje-caj nauenih lekcija na transformaciju oruanih snaga.Zakljuci radne grupe koja se bavila inicijativom Pametna obrana (SD) jo su jednom istaknuli vanost ove inicijative za izgradnju i odravanje sposobnosti koje e poveati snagu i efikasnost NATO saveza. Pametna obrana je utemeljena na viziji i aktiv-nostima koje e pridonijeti promjeni naina razmiljanja u podruju izgrad-

Konferencija elniKa transformacijenje potrebnih sposobnosti.Imajui u vidu implementaciju stra-tekog koncepta (2010 Strategic Con-cept), elnici drava i vlada usuglasili su koncept NATO FORCES 2020, NF 2020 kao cilj razvoja sposobnosti Sa-veza. NATO proces obrambenog pla-niranja je primarni nain ostvarenja NF 2020, a Pametna obrana znaajno pridonosi ostvarenju tog cilja tako da potie suradnju izmeu lanica. Na ovoj radnoj grupi iznesen je strateki pregled projekata SD te smjernice za idue razdoblje od 12 do 18 mjeseci. Radna grupa o razvoju buduih voj-nih voa raspravljala je o zakljucima konferencije koja je odrana u lipnju prole godine u Washingtonu (Leader Development for a Complex, Uncertain Future). Posebno je razmatrana potreba ukljuivanja ACT-a u proces transfor-macije osoblja.Radna grupa o povezivanju raunalnih mrea (FMN) razmatrala je plan imple-mentacije tog projekta (Future Mission Network Implementation Plan). Cilj je razviti sposobnost povezivanja raunal-nih mrea unutar samog NATO saveza, NATO lanica kao i drugih zemalja koje sudjeluju u zajednikim operacijama. Naglaena je vanost koritenja isku-stava i ve razvijene doktrine za po-trebe operacije ISAF (Afghan Mission

Network, AMN). Implementacijski plan NFIP je izradio ACT u suradnji sa Save-znikim zapovjednitvom za operacije (ACO), NATO agencijom za komunika-cijske i informacijske sustave (NCIA) i osobljem NATO HQ C3. Na kraju prvog radnog dana organizirana je izloba na kojoj je omogueno dodatno informira-nje i diskusija o temama konferencije.Drugi radni dan zapoeo je predava-njem generala Wolfganga Wosolsobe, direktora vojnog osoblja EU, koji je govorio o trenutanim vojnim poten-cijalima EU kao i o planovima razvoja potrebnih sposobnosti, a posebno se osvrnuo na mogunosti suradnje s NATO savezom. U nastavku je predstavnik J7 US Joint Staffs govorio o iskustvima i planovima transformacije oruanih snaga SAD-a, predstavnik francuskih oruanih snaga o iskustvima iz operacije u Maliju, a po-tom je iskustva u razvoju sposobnosti iznio predstavnik Europske obrambene agencije (European Defense Agency).U zavrnom dijelu konferencije or-ganizirani su odvojeni okrugli stolovi elnika transformacije NATO lanica i partnerskih zemalja. Na okruglom stolu NATO lanica predstavljen je niz tema vanih za razvoj potrebnih sposobnosti, a u otvorenoj i sadrajnoj diskusiji predstavnici pojedinih la-nica iznijeli su nacionalne stavove i prijedloge.Opi je dojam da je konferencija elnika transformacije bila odlina prigoda za prezentiranje aktivnosti koje u tran-sformaciji NATO saveza ini ACT kao i za meusobno informiranje i razmjenu iskustava djelatnika ACT i predstavnika NATO lanica i partnerskih zemalja. n

Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju o sudjelovanju u radu Centra izvrsnosti vojne policije

Zakljuci radne grupe koja se bavila inicij-ativom Pametna obrana (SD) jo su jednom istaknuli vanost ove inicijative za izgradnju i odravanje sposobnosti koje e poveati snagu i efikasnost NATO saveza. Pametna obrana je utemeljena na viziji i aktivnostima koje e pridonijeti promjeni naina razmiljanja u izgradnji potrebnih sposobnosti

Konferencija

HV 439_22_23.indd 23 1/15/14 2:20 PM

vojna tehnika // novosti

24broj 439 / 17. sijenja 2014.

Foto

: Roy

al D

anis

h N

avy

Foto

: Ale

nia

Aerm

acch

i

Gradnja treeG polarnoG broda klase knud rasmussenDanska je sredinom prosinca prole godine potpisala ugovor o gradnji, opremanju i dostavi treeg polarnog ophodnog broda klase Knud Rasmussen s domaom brodograevnom tvrtkom Karstensens Skibsvaerft. Na-vedeni ugovor vrijednosti je 64,9 milijuna amerikih dolara a prema terminskim planovima dostava broda se oekuje tijekom 2017. Uz klasine ophodne zadae na Sjevernom Atlantiku, brodovi su takoer namijenjeni ribarskim inspekcijama, zatiti okolia, pretraivanju i spaavanju stradalnika, osiguravanju dravnog integri-teta te kao pomo vladama Danske i Grenlanda.Glavna karakteristika brodova ove klase je ojaana oplata trupa kako bi plovila bila operativn

Preuzmi pdf verziju broja 439

Documents

Transcript of Preuzmi pdf verziju broja 439