1. Bizantsko Carstvo i glavna pravna vrelaBiznatsko carstvo je bila autokratska monarhija koja je u 1.razdoblju imala i teokratku prirodu jer je vladar smatran bojim izabranikom i imao nadlenost u crkvenim pitanjima. Red nasljeivanja formalno nije bio utvren pa su vladari esto prakticirali uzimanje suvladara iz vlastite obitelji time su osigurali nasljee prijestolja.Carski savjet ili konzistorij sa savjetodavnom nadlenou inili su svi najvii dr.funkcionari dok je senat formalno birao cara.Carska uprava bila je vrlo razgarnata i brojna a do 7.st. nosila je lat.nazive.Najvii dr. Funkcionari u prefekturama Orijenta i Ilirike bili su praefecti pretorio koji su objedinjavali upravnu i sudsku vlast, dok su vojnu vlast obnaali magistri militum.Prefekture su se dijelile na 7-8 dijaceza na elu s vikarima za civilna pitanja.Dijaceze su se dijelile na oko 6 provincija s osnovnom svrhom skupljanja poreza i vrenja sud.vlasti. Sve slubenike je imenovao car.U 2.pol.6.st.car je na podruju bizant.vlasti u Italiji osnovao Ravenski egzarhat na elu s vojskovoom koji je objedinjavao punu civilnu i vojnu nadlenost.U sastavu Ravenskog egzarhata do njegova osvajanja od Langobarda 751.bila je i Istra kao i Dalmacija.Najvanije pravno vrelo biz.prava bio je Corpus iuris civilis donesen izmeu 529. I 534. Bizantski carevi su i nakon njegovog donoenja nastavili s razgranatom zakonodavnom djelatnou i donosili zakonodavne akte koji su se do 7.st. zvali novellae a od tada nomos (zakon).Vani su bili Zemljoradniki te Pomorski i Vojni zakon koje je koncem 7. I po.8.st. donio car Justinijan II. Zemljoradniki zakon primjenjivao se i u naim krajevima a Pomorski zakon utjecat e i na pomorsko pravo ma istonojadranskim prostorima u srednjem vijeku. Vano vrelo je Ecloga, prirunik za sudove a najvanijim propisima branog, oiteljskog, nasljednog i kaznenog prava i postupaka donesen po.8.st.Bazlije I. 885.donio je prirunik Proherion zbirku propisa javnog i privatnog prava.Lav VI. Izdao je pak 887.Bazilike (Basilicorum libri) preraeni oblik Corpus iuris civilis u kojem su izostavljeni neki zastarjeli dijelovi. Posljednji zbornik biz.prava bio je Hexabiblos, a nastao je u 14.st. kao pravna zbirka gra. I kaz.prava.

2. Opiite nastajanje Mletake RepublikeNastajanje M.R. na podruju venecijanskih laguna proces je vezan uz provale barbara u 5.i 6.st. i potom dolazak Langobarda pred kojima se na otoie i obalu sklanja stanovnitvo iz unutranjosti ime nastaju manja naselja.Nakon Achenskog mira 812. Izmeu Karla Velikog i Bizanta Venecija je konano pripala Biznatu, dok je od KV dobila slobodu trgovanja u njegovu Carstvu.Bogatei se na trgovini Venecija sve vie i vie jaa i vodi sve samostalniju politiku te e Zlatnom bulom cara Aleksija Komnena iz 1084. Formalno doi u poloaj neovisne drave u odnosu s Bizantom.Tim je aktom Venecija u zamjenu za pomo u borbi protiv Wormana osloboena plaanja daa, dobila je pravo slobodne trgovine u BC te izuzee od biz.sudske nadleosti a dudu je dodijeljena visoka titula protosebastos.Zlatno doba Venecije zapoinje s dudom Enricom Dandolom, koji nosi naziv Dux Venetiae, Dalmatiae et Croatiae. Dandalo je 1202. Ponovno osvojio Zadar a potom i Carigrad.Na planu unutarnjeg razvoja znaajno je osnivanje Vijea mudraca u 1.pol. 12.st. a nadlenostima koje su ograniavale dudevu vlast. Time je uspostavljena mletaka komuna.U 15.st. nakon opadanja trgovine s istonim Mediteranom,Venecija se proirila na svoje kontinentalno zalee (Terraferma) te trajno podvrgnula svojoj vlasti vei dio istre. Vrlo znajajno je bilo stjecanje Dalmacije u 15.st., a poslije i irenje mletake vlasti prema osmanskom zaleu.No, otkrie plovnog puta do Amerike i napredovanje Osmanlija trajno su oslabili pomorski promet na Sredozemlju i doveli do slabljenja trg. I pol.moi Venecije koja od 17.st. gubi posjede. Veneciju je 1796. Zauzeo Napoleon koji je sljedee godine ukinuo MR te ju mirom u Compoformiju prepustio Habsburgovcima.

3. Kako izgleda dravno ureenje Mletake Republike, odnosno glavne institucije vlasti?Mletake institucije su nastale u krilju romansko-bizantske tradicije. U poetku dudevi su vladali gradom na autokratski nain i nastojali su svoju funkciju uiniti nasljednom, iako je duda formalno birala puka skuptina.Dudu se postupno ograniavala vlast te dodjeljivanjem savjetnika uvodi se nadzor nad njegovim djelovanjem to e ga postupno svesti na doivotno izabranog prvog slubenika.Funkcija duda imala je simbolino znaenje za dravu te je njegov poloaj bio obiljeen velikim sjajem i raskonim ceremonijama.Jedine dudeve samostalne nadlenosti bile su iroke ovlasti najvieg zapovjednika u vojnim pohodima te imenovanje poglavara mletake crkve dok je u svim drugim poslovima djelovao uz suglasnost ili pod nadzorom Velikog vijea i njegovih tijela.Dud je presjedao Velikim vijeem, Senatom i svim drugim vijeima ali je njegov glas vrijedio jednako kao i glas svakog drugog lana. Meutim, 1323. lanstvo postaje nasljedno i stjeu ga sinovi kada navre 25.god. Vijee je bilo iskljuiv nosilac zakonodavnih ovlasti.Najvanija nadlenost Vijea bila je izbor gotovo svih dravnih dunosnika i gl.slubenika.Senat (Vijee umoljenih) je najprije imao 60, a potom 120 senatora. Njegove je redovite lanove biralo veliko vijee. Ukupan broj lanova je dosezao 300. Izmeu Velikog vijea i Senata nije bilo jasne granice pa je Senat ubrzo postao stvarno sredite javne uprave u Veneciji.Senat se sastajao svaki dan, a meu nadlenostima koje je imao bili su odluivanje o ratu i miru , voenje dr. financija, porezna politika, plovidba i trgovina, izbor vojnih asnika, imenovanje veleposjednika i voenje diplomatskih poslova.Za nas je znaajno da se Senat bavio javnom upravom na cjelokupnom mletakom podruju, pa i na prekomorskim posjedima.Rad i odluke Senata pripremao je Kolegij koji je inilo 10 lanova Signorie i 16 mudraca. Kolegij je bio neka vrsta vlade s mudracima kao ministrima zaduenima za vojne i unutarnje poslove.Signoria je bila drugo tijelo izvrne vlasti s protokolarnim funkcijama, a inili su je dud, njegovih 6 savjetnika (Malo vijee) koje je biralo Veliko vijee s popisa to ga je sainio Senat i 3 proelnika Vijea 40-orice, sudskog organa s 40 lanova koji je sudio civilne i kaznene predmete.lanovi Signorie otvarali su pisma naslovljena na duda, sudjelovali su u audijencijama te zamjenjivali duda u predsjedanju zbornim tijelima. Vijee 10-orice bdjelo je nad sigurnou drave s neogranienim ovlastima unutar i izvan zemlje te je nadziralo sve, pa i Veliko vijee. lanovi ovog tijela su birani na god.dana, bez mogunosti neposrednog reizbora.

4. to je mletako pravo i u emu je u njegova vanost,napose za razvoj prava u Istri i Dalmaciji?Mletako pravo bilo je sustav pravnih normi koje su se razvile i vrijedile na gradskom podruju Venecije, a dijelom i na ostalim podrujima pod mlet.vlau. Mletako pravo se razvilo osobito pod utjecajem langobardskog i franakog prava. Najstarija su vrela mlet.prava bili privilegiji franakih i njem.vladara. Pravo se na prijelazu iz 12. U 13.st. poelo skupljati u statutarne zbirke od kojih je najstarija donesena za duda Raniera Dandola 1204. Najvaniji statut je donesen 1242. Za duda Iacopa Tiepola te ga je inilo 5 knjiga u kojima su bila pravila o gra., posl.,obitelj.,naslj., stvarnom i obveznom pravu, emu je polovinom 14.st. dodana i 6.knjiga s ispravcima i dopunama. Kazneno pravo ureivao je Liber Promissionis maleficii iz 1232. Tiepolov statut poiva na 2 znaajne postavke. Jedna je da se statut primjenjuje na sve osobe podlone vlasti Mlet.Repub. U Istri i Dalmaciji primjena mletakog prava bila je sporadina jer su podloni gradovi vlastitim propisima ureivali odnose na svojem podruju. Druga postavka je hijerarhija pravnih vrela odreena Statutom a takva je kijerarhija bila karakteristina i za komunalne poretke u Dalmaciji i Istri. Arbitrium je omoguavao fleksibilnu primjenu mletakog prava na prekomorskim posjedima kojima je Repub.vladala. Takva je praksa dolazila do izraaja i u dalm.i istarskim gradovima. Mletako pravo je od velikog znaenja za poznavanje prava u Istri i Dalmaciji kao i za razumijenjivanje razvoja. Utjecaj mletakog prava u Istri i Dalmaciji biljei se tek od 13.st. a jaa stabiliziranjem mletake vlasti u 15.st.

5. Koja su glavna vrela mletakog prava? - zbirka pravila RATIO DE LEGE ROMANA s pojedinim odredbama rimskog prava i Biblije- PARVUM STATUM sadrava dopunjene pravne obiaje- Kompilacija IUDICIA A PROBIS IUDICIBUS PROMULGATA saeti oblici sudskih odluka-statutarne zbirke najstarija ona donesena za duda Raniera Dandola- Najvaniji statut donesen 1242. Za duda Iacopa Tiepola inilo ga je 5 knjiga (sabrana pravila o graanskom postupku, obiteljskom, nasljednom, stvarnom i obveznom pravu) 6. knjiga dodana Liber sextus aditionum et correctionum=TAJ STATUT OSTAO NA SNAZI DO KRAJA MLETAKE REPUBLIKE*Suev ARBITRIUM : status analogija pravni obiaj sudac odluku donosi prema svojoj savjesti odnosno prema pravinosti ( knjiga, str.11)

6. KAKO JE ORGANIZIRANA FRANAKA DRAVA ?(843. dolazi do podjele Carstva na Istonu, zapadnu i Italiju s Lotaringijom; Smrt Karla Debelog 888. Oznaila konaan raspad Franakog Carstva nakon kojeg e iz Zapadne Frnaake izrasti FRANCUSKA, dok e Istona postati jezgra Sv. Rim. Carstva) nije vezano uz pitanje, al mislim da je vano

- VLADAR vri vladarsku vlast kao ratni voa koji je osvojio dravno podruje kao svoj ratni plijen odnosno svoj osobni posjed -> vladar se smatra vlasnikom sve zemlje i nju dijeli svojim vazalima koji mu duguju slubu i poslunost te polau prisegu vjernosti koja se prenosi na podanike- nasljeivanje prijestolja odvija se meu kraljevim sinovima kao privatnim nasljednicima ravnopravno bez neijeg prvenstva, pa se svaki od njih smatra kao REX FRANCORUM- Karlova Krunidba 800., i injenica da je samo jedan njegov sin bio iv nakon njegove smrti, Ludovik Poboni, imali su kao posljedicu vru koheziju drave tako se drava pojavljuje kao vladarev patrimonium(batina, oevina), te se tako u kraljevoj vlasti isprepleu javnopravni i privatnopravni elementi- Moni majordom nestaje u karolinko doba, ali ostaje dvorski grof(koji je imao sudsku nadlenost, te predsjedao kraljevskom sudu i brinuo se o izvrenju presuda) - Referendar (poslije e ga zamijeniti kancelar) upravljao je kraljevom pisarnicom i bio uvar dravnog peata kojim su ovjeravani kraljevi akti- Comesstabuli nadzirao je kraljevske staje i postao najvii vojni zapovjednik- Senescalus brine o opskrbiNa elu dvorskog aparata ARHIKAPELAN duhovna osoba koja se uglavnom bavila crkvenim pitanjima

U doba Karla Velikog nastale su 2 skuptine kao tijela sredinjih vlasti, isprva sa savjetodavnom, a nakon Karlove smrti i konstitutivnom nadlenou:1. Skuptina najvieg plemstva raspravljala o najvanijim politikim i vojnim pitanjima2. Opa skuptina donosila odluke o svim vanim dravnim pitanjima koje je vladar obino potovao te potvrivala vladareve kapitulare

-Franaka se dijelila na grofovije na elu sa grofom (koji ima vojne, upravne, financijske i sudske ovlasti, a imenovao ga je kralj) Grofovije su se dijelile na centene koje su bile opine slobodnog stanovnitva-Na graninim je podrujima Karlo Veliki osnovao MARKE ili MARKGROFOVIJE u kojima je grof imao neto ire vojne ovlasti Meu markgrofovijama bila je i Furlanijskamarkgrofovija koja je uz slovenske zemlje obuhvaala i podruja naseljena Hrvatima.

7. to je franako pravo i gdje i do kada ono vai? Koji su najznaajniji akti franakog prava? Franako pravo je sloeno pavo, i objedinjava vie sustava prava jer je u njega spadalo pavo koje je vrijedilo na prostorima franake,i ono koje su uvodili vladari,ali i ono koje je ovisilo o plemenskoj pripadnosti. Za fran.pravo su bile karakteristine zbirke obiajnog prava germanskih plemena,zbornici rimskog prava,zbornici rimskog prava (u kojima su vidljivi utjecaji kranskih i rimskih shvaanja). Od vladarskih vrela znaajni su i KAPITULARI-opi propisii kojima su karolinki vladari dopunjavali ili mijenjali postojei pravni sustav., i FORMULARI-obrasci za sklapanje razliitih pravnih poslova.

8. Kako se raa Njem.carstvo (srcnjn)? Koja je uloga Habsburgovaca u tome razvoju? SRCNJN bila je dr.zajednica koja je obuhvaala gotovo cjelokupna podruja dananje Belgije,Nizizemske,Luxemburga,vicarske,Njemake,Austrije, eke,Slovenije te znatnije dijelove Francuske, sj i srednje Italije i Poljske a od hrv.zemalja u njemu je bila Istra zapdno od Rae. Nastanak SRC prethodnicu je imao u papinoj krunidbi Karla Velikog za cara 800.g. ime je obnovljeno ZRC. No, SRC kao dr.zajednica nastala je 962.g. papinim krunjenjem kroz vrijeme. Carevi SRC u uspredbom s drugim europskim vladarima imali su znatno vei presti premda je njihova ambicija da postanu vrhovni vladari propala u kr.svijetu. od 14.st.carevi su sve vie ovisili o prihodima s vlastitih zemalja a meusobni sukobi esto su prerasli u lokalne ratove. Unato formalnoj izbornosti carska titula je vrlo rano postala stvarno nasljedna te su je od 1438.bez iznimke drali lanovi kue Habsburg. Identitet carstva bio je zavren Westfalskim mirom 1648. Tim je mirom priznat gotovo puni suverenitet pojedinih drava, a vladajui Habsburzi usredotoili su se na upravljanje svojim posjedima. Unutarnje odnose sve e vie obiljeiti napetost izmeu Austrije i Prusije. Konaan udarac carstvu doi e nakon vojnih neuspjeha protiv Francuske koja je zauzela njem.podruja uz Rajnu. Franjo II. Proglaava se za cara Austrije kao Franjo I.nakon to je Napoleon postao car. Kada je Napoleon od zauzetih podruja uz Rajnu stvorio rajnsku Konfederaciju, Franjo abdicira s poloaja cara SRC ime Carstvo prestaje postojati. Njem.Carstvo konano je na kraju osnovano 1871.pod vodstvom pruskog kancelara Otta Bismarca.

9. Ustroj vlasti Njemakog CarstvaUstroj SRC razvijao se postupno ali mu je izleg ureenog sustava dala reforma poduzeta koncem 15.st.ija e osnova ostati ma snazi do konca Carstva. Cara je veinom glasova biralo 7 nasljednih kneeva-izbornika, ali ve je bilo uobiajno da je poloaj cara nasljedan. Krunidbu carskom krunom do 1530.obavljao je papa, ali se zbog praktinih razloga carevi od tada biraju odmah nakon izbora. Glavna careva nadlenost bila je podjela plemikih naslova, drugih povlastica i carskih slubi. Car nikada nije imao neposrednu vlast upravljanja u carstvu jer su njegove ovlasti bile ograniene vlau lokalnih vladara. Carstvo je u 18.st.inilo preko 1800 podruja razliite veliine kojima su upravljali kraljevi, kneevi, grofovi, biskupi i opati-> zajedniki naziv im je bio prinevi. U carstvu je osnovni odnos bio izmeu cara i dr.stalea tj.podruja kojima su vladali nasljedni svjetovni vladari, crkv.dostojanstvenici ili su to bili slobodni carski gradovi koji su pripadali nekom od 10 carskih okruga. Status dr.stalea davao je njegovu nosiocu pravo na glas u Dr.saboru (Reichstag) koji se razvijao u 15.st.a najvei je utjecaj imao u 16.st. Dr.sabor se sastojao od Vijea izbornika (biraju cara), Vijea prineva ( ima crkveni i svjetovi dio) i Vijea slobodnih carskih grafova. Suglasnost Dr.sabora caru je bila potrebna za svaku vanu odluku, ukljuujui pitanje rata i mira, skupljanje poreza i donoenje zakona. Sredinje isntitucije Carstva su bile nedjelotvorne. Iznimka: 2 carska suda s konkurentskom prizivnom nadlenou koje su birale same stranke. Dravni komorski sud imao je vei broj sudaca od kojih je manji broj imenovao cara dok je ostalo birao sam sud. Sastav Dr.dvorskog vijea (zasjeda u Beu) imenovao je car koji se mogao ukljuiti i u rjeavanje nekih predmeta. Preostala sudbena struktura bila je dio sustava vlasti u pojedinim zemljama.

10.Njemako kazneno pravo; vrste kaznenih djela; elementi i oblici poinjenja kaznenog djela; CarolinaConstitutio criminalis Carolina-1532. odobrena u Reichstaguzakonik kojim je unificirano kaznenopravno zakonodavstvo Carstvai u Hrvatskoj i Slavoniji primjenjivana kao supsidijarno vrelo u dotadanji postupak uvela inkvizicijsko naelo rimsko kanonskog postupka, koje je za razliku od akuzacijskog tipa pretvorilo suca u aktivnog sudionika postupka koji je mogao u javnom interesu i sam istraivati injenice na temelju kojih bi utemeljio presudumaterijalni dio je vrlo strog, esto propisane smrtne kazne i stroge tjelesne kazneuredila je postupak torturepropisala da oni koji uine tetnu posljedicu putem aranja trebaju biti spaljeniotvorila je prostor za masovne postupke protiv vjetica u ranom modernom razdoblju izmeu 1580. i 1680.

11. Znaaj njemakog prava, napose za razvoj prava na hrvatskim podrujima Njemako pravo znaajno je po tome to je donesen propis CONSTITUTIO CRIMINALIS CAROLINA koji je odobren 1532.god. tim je zakonikom unificirano kaznenopravno zakonodavstvo Carstva,a njegov je utjecaj bio vrlo znaajan i za razvoj kaznenog i kaznenog postupovnog prava u srednjoj Europi,te je i u hrvatskoj primjenjivano kao SUPSIDIJARNO vrelo. Glavno obiljeje je da se uvelo INKVIZICIJSKO NAELO rimskog-kanonskog postupka (jedna osoba vodi sve;sudac vodi postupak koji se sastoji od istrage i suenja)

12. Austrija i Habsburgovci Kazneni postupak: pravni izvoriKAZNENI POSTUPAK ne znam ta tono treba to emo pitati prof. VinjuPRAVNI IZVORI-Pravni razvoj u srednjem vijeku sve do polovine 18. St. isprepleten s germanskim pravom te od 15. St. srecipiranimiuscommune- utjecaj langobardskog i franakog prava (primjena legesbarbarorum i legesromanaebarbarorum)LEX ALAMANNORUM (7.st) i LEX BAIUVARIORUM (8.st)- Zbirke: Sachsenspiegel (1225.), Schwabenspiegel (1275.), sterreichischeLandrecht, Landsordnungvon Tirol i SteiermrkischeLandrecht- postupni prodor rimskog prava pridonio je unificiranju dotada rasprenog prava - od 1506. u Austriji se zakonodavnim putem nastoji u mnogim zbirkama objediniti privatno i javno pravo- sustavni razvoj prava u Austriji poinje s apsolutistikim uzdizanjem drave za Marije TerezijeKaznenopravni zakonik: CONSTITUTIO CRIMINALIS THERESIANA Nacrt graanskog zakonika CODEX THERESIANUS = TI SU ZAKONI IZVRILI ZNAAJAN UTJECAJ U SREDNJOJ I ISTONOJ EUROPI KAO I U HRVATSKIM ZEMLJAMA

-najvei utjecaj imat e austrijski OPI GRAANSKI ZAKONIK (rad na njemu zapoeo 1753. Jo na inicijativu Marije Terezije) -> stupio je na snagu 1.sijenja 1812. U habsburkim nasljednim zemljama i Vojnoj krajini-OGZ se u ostale hrvatske zemlje pod austrijskom vlau postupno uvodio od 1814. Do 1820.-Na hrvatsko-slavonskom podruju vrijedio do 1946. -spada meu znaajnije europske kodifikacije privatnog prava

OPI TRGOVAKI ZAKON (donesen 1862.)KAZNENO-POSTUPOVNI RED (1873.)-Kazneno-postupovni red, kao i niz drugih austrijskih zakona donesenih u 60.i 70.tim godinama 19.st bili su osnova za hrvatske zakone donesene u intenzivnom reformskom razdoblju 70.tih godina-Austrijski zakoni iz druge polovine 19.st, uz OGZ, izvrili iznimno znaajan utjecaj na oblikovanje modernog hrvatskog pravnog sustava

Pravno obrazovanje u HR zasnovano na austrijskom modelu obrazovanjaPOLITIKO-KAMERALNI STUDIJ u Varadinu i Zagrebu (1772.-1776.)PRAVNI FAKULTET u Zagrebu (1776.)

-promjene u pravnom sustavu 1938. pripojenjem Njemakoj Austrija prestala postojati kao drava

13. Dolazak Maara i osnivanje drave; ustroj dravne vlasti-Maari dole iz svoje prekouralske prapostojbine u savezu 7 madarskih i 3 kazarska plemena-Iako se ime jednog od 7 plemena MAGYARproteglo na cijelu skupinu, u povijesti su poznati po turskom nazivu ON OGU (Deset strelica), od kojih je nastao HUNGAR, kako su taj savez nazivali vladajui Kazari-U Panonskoj su se nizini Maari konano smjestili 955. nakon poraza na Lekom polju koji je okonao njihove pljakake upade u srednju i zapadnu Europu-Usmjerenje Arpadovih nasljednika na zapad rezultiralo je preuzimanjem modela vlastelinstva i feudalnih obrazaca upravljanja, a pokrtavanje kneza Gejze pomoglo je irenju njegove sredinje vlasti i slamanju otpora rodova-Iznimka je bila Transilvanija kojom je kao svojim posjedom upravljao GYULA-Okonanje formiranja drave provest e Gejzin sin Vajk koji je 1000. godine okrunjen za kralja kao Stjepan I.-U dinastikim previranjima u Hrvatskom Kraljevstvu nakon smrti kralja Zvonimira ugarski kralj Ladislav zauzeo Slavoniju i krajem 11.st osnovao ZAGREBAKU BISKUPIJUte je podvrgnuo Ostrogonskoj nadbiskupiji, a Koloman se 1102. Okrunio za KRALJA HRVATSKE I DALMACIJE =TIME JE USPOSTAVLJENA DRAVNA CJELINAKOJA SE U HRV. HISTORIOGRAFIJI NAZIVA UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVOu kojem su Hrvatskom, Dalmacijom i Slavonijom kraljevi Ugarske vladali kao posebnom zemljom

USTROJ DRAVNE VLASTI-Kraljeva vlast bila zajamena i obiajem nasljeivanja prijestolja u obitelji Arpad davalo stabilnost dravi-Nepostojanje nasljednog reda dinastiki sukobi unutar obitelji -> kralj za ivota prema vlastitom izboru okruni jednog od sinova za mlaeg kraljaMlai kralj odnosno herceg, kojeg je uveo Gejza II., bili su iz najue obitelji te su dobivali upravu nad cijelom Hrvatskom kao posebnom zemljom-Ogranienje kraljevoj vlasti plemstvo je nametalo postupno u tome su od posebnog znaenja bili ZLATNA BULA ANDRIJE II. IZ 1222. te prisege kojima su se kraljevi prilikom krunidbe obvezivali na potovanje prava plemstva-Zlatna bula utvruje ustroj sudstva i nadlenost sudova, kazneno pravo, ograniuje kraljevska darovanja, zabranjuje oduzimanje valjano steenih darovanih zemljita itd.-NAJVANIJA TIJELA bila su KRALJEVSKO VIJEE i UGARSKO-HRVATSKI SABORsavjetodavna nadlenost kraljevskog vijea (inili ga dvorski slubenici i pozvani prelati i velikai) postalo je osnova za stvarno ogranienje kraljeve vlastiKralj mogao donositi odluke samo uz suglasnost Vijea

14. Ugarsko-hrvatsko kraljevstvo Zlatna Bula, plemike skuptine, upravno - teritorijalna strukturaZLATNA BULA 1222.-oznaila konac patrimonijalne drave i postavila osnovu lenskog tipa drave-nastanak tog dokumenta doao u okolnostima izuzimanja plemikih posjeda ispod vlasti kraljevskih upana to je umanjilo prihode i vlast kralja u upanijama, a potaknulo irenje ideje da kralj ipak nije vlasnik sve zemlje u dravi te da njegova vlast ima granica-Napetosti Andrije II. u odnosima s Katolikom crkvom - kralj na skuptini plemstva bio prisiljen sveanim aktom provienim zlatnim peatom (Zlatna bula) zajamiti potovanje nekih ugroenih prava -Vrijedila u Ugarskoj i Slavoniji, ali i tamo gdje je vladar imao efikasnu vlastNAJVANIJE PRAVO ZAJAMENOM ZLATNOM BULOM u l. 31 jest FACULTAS RESISTENDI ET CONTRADICENDItj. ovlast plemstva na individualni oruani otpor u sluaju vladareve povrede neke od obveze preuzetih tim aktomFACULTAC CONTRADICENDItj. pravo i obveza vladara da se o najvanijim pitanjima savjetuje s plemstvom-Andrija II. ispustio jamstvo IUS RESISTENDI ET CONTRADICENDIiz Zlatne bule 1231.

PRVE PLEMIKE SKUPTINE-sa zakonodavnom funkcijom u Ugarskoj pojavile se 1290. i 1298.-Te su skuptine do polovine 15.st prerasle u zakonodavni sabor.Opi sabori na kojima je bila obvezna prisutnost svakog plemia sazivani su u najvanijim prigodama, poput krunidbe novog kralja-Redovita su zasjedanja poivala na zastupanju upanija i gradova, a svoje su izaslanike slali u Slavonski sabor -Pojavom stalekog Sabora u 15.st Kraljevsko je vijee dobilo funkciju pripremanja prijedloga zakona, a u 16.st postalo je stalni organ Sabora-Zasjedanja Sabora svake godine, najmanje jedanput u 3 godine-Prijedloge saboru mogli podnijeti i kralj i stalei

UPRAVNO TERITORIJALNA STRUKTURA-Institut GRAVAMINA bio je snano sredstvo pritiska na vladare kojim su se u 15. i 17. st stalei koristili tako da su odbijali nastaviti zasjedanje u sluaju izostanka odgovarajue vladareve reakcije-Slavonski je ban bio VICEREX Hrvatskog Kraljevstva i drugi po asti na dvoru, ali tada njegov poloaj slabiOd tada je najvaniji slubenik na kraljevom dvoru PALATIN tj. dvorski upan koji ima funkciju kraljevog zamjenikaDvorski sudac imao znaajne sudske ovlasti Tavernik isprva bio trei po redu meu dostojanstvenicima dvora, ali su njegov poloaj potisnuli ban i erdeljski vojvodaRizniar javne financije -Osnovu upravno-teritorijalne strukture inili su UPANI koje je postavljao kralj i oko ijih su se sjedita formirale upanijemegye = upanija; ispan=upanupan vodio brigu o vladarevim zemljama i prikupljao poreze te sudio i obavljao poslove mobilizacijeupanijski sud predsjedao veliki upan odnosno podupan, a sudila 4 vijenika birana iz redova upanijskog plemstva na godinu dana

15. Graansko pravo prije uvoenja OGZ-a: hrvatsko ugarsko privatno pravo, Tripartit-Razvoj ugarskog privatnog prava temelji u srednjovjekovnom razdoblju-Slabiji utjecaj rimskog prava, ali unato tome rimsko pravo je ipak utjecalo na razvoj posrednim putem preko sveuilinog obrazovanja i prakse crkvenih sudova koja je osnovu imala u rimskom pravu-Osnovu ugarskog privatnog prava u najranijem su razdoblju predstavljali pravni obiaji, ali su se za Arpadovia pojavili i kraljevski dekretikoji su ureivali osobni status i brano pravo-Akti Ugarskog sabora (koji su ureivali privatnopravne odnose) pojavljuju se znatno kasnije, a prvi od njih je bio PROJECTUM LEGUM CIVILIUM(1791.; sadrano obiajno pravo i sudska praksa)-Pokuaj reforme sudskog postupka dogodio se za kralja Matije Korvina (1486.) donoenjem DECRETUM MAIUS(78 lanaka)Vrijedio svega 6 godina s obzirom na to da ga je ve sljedei vladar Vladislav II. Jagelovi stavio izvan snage zbog toga to nije odgovarao velikaima i visokim dunosnicima-NAJZNAAJNIJE SREDNJOVJEKOVNO PRAVNO VRELO Ugarskoj i Slavoniji te Hrvatskoj je TRIPARTITUM

TRIPARTIT-vrlo opsena kodifikacija obiajnog pravakoju je 1514. izradio predsjedavajui Donjeg doma IstvanVerboczy- kodifikaciju je prihvatio Ugarsko-hrvatski sabor, ali ju kralj nije promulgirao, vjerojatno zbog protivljenja vieg plemstva, pa nije stekla snagu zakona- vrlo brzo je prihvaen u sudskoj praksi, a njegova se primjena rairila do te mjere da je postao glavno pravno vrelo koje je u Ugarskoj bilo na snazi do 1946.-Tripartit je slinu ulogu imao i u Slavoniji i Hrvatskoj gdje ga je 1853. derogirao Opi graanski zakonik- Tripartit je bio ukljuen u Zbornik ugarskog prava (CorpusiurisHungarici) - taj zbornik najveim dijelom ine propisi koje su donosili ugarski kraljevi i Ugarski sabor - U manjoj mjeri sadravao postupovna pravila, uz njega je posebno znaenje za sudsku praksu i pravno obrazovanje imao spis Metodina uputa u sudbeni postupakpo obiajnom pravu slavnog ugarskog Kraljevstva- CorpusiurisHungarici sastavio ga hrvatski i ugarski pravnik Ivan KitoniU tom su spisu kroz praksu Kraljevskog sudbenog stola obuhvaeni pravno-postupovni obiaji, kraljevski propisi, ali i stajalita pravnih pisaca, a prisutna su i neka Kitonieva teorijska razmatranja

16. Etnogeneza Hrvata u pogledu jo uvijek neraienog pitana porijekla Hrvata i dalje je najprihvaenija postavka o njihovom slavenskom obiljeju na koje jasno upuuje jezik jednako je tako vjerojatno i da su Hrvati u svojoj prapostojbini na rubu Europe doli u kontakt s nekim iranskim plemenom koje je moda ostavilo slabi trak u jeziku i nazivlju osim te postavke o porijeklu Hrvata bile su formirane i one o njihovu gotskom i iranskom porijeklu te postavka o Hrvatima kao o ratnikom sloju, a ne etnikoj skupini Hrvati na podruje dananje Dalmacije doli u 7. st, ali moda i kocem 8.st doli su kao slavenizirano pleme i to moda kao savez sedam plemena u kojima su dominantni bili Hrvati koji su i dali ime cijelom savezu taj su prostor prethodno naselila neka slavenska plemena kojima su Hrvati, koji su vjerojatno doli kao vojnika skupina, nametnuli vlast i na njih proirili svoje ime

doseljavanje Hrvata odvija se na prostoru na kojem postoje dugotrajni prethodni kulturni slojevi i organizacija vlasti koji e utjecati na procese izgradnje hrvatske dravne organizacije i uobliavanje prava

-hrvatsko ime se prvi put u suvremenim vrelima javlja polovinom 9. stoljea u TRPIMIROVOJ DAROVNICI (dux Chroatorum). Vrela koja opisuju dolazak hrata i njihovu organizaciju su znatno mlaa i kontradiktorna. Glavno takvo vrelo je De administrando imperio, bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta iz polovine 10. stoljea Glavnina spoznaja se temelji na argeolokim i lingvistikim ralambama, stoga je teko ponuditi posve konzistentnu teoriju o etnogenezi hrvata. -najprihvaenija postavka je ona o njihovom slavenskom obiljeju, kao i vjerojatnost da su doli u kontakt s nekim iranskim plemenom, koje je ostavilo trag u jeziku i nazivu. -takoer se spominje u nekim postavkama da su hrvati narod gotskog i iranskog porijekla, te da su ratniki sloj a ne etnika skupina. -hrvati su na podruje antike Dalmacije doli POETKOM STOLJEA 7. (mogue i koncem 8.). Taj su prostor prethodno naselila neka slavenska plemena. Njima su hrvati kao vojnika skupina na poziv AVARSKOG vladara nametnuli vlast i proirili ime. -tamo su naili na ostatke autohtonog stanovnitva-romanizirane ilire

17. Organizacija vlasti na dananjem hrvatskom podruju u predromanskom razdoblju ( Iliri i Grci). najstariji, a moda i najznaajniji od tih prethodnih slojeva vezan je uz Ilire, narod bez etike jedinstvenosti, ija je etnogeneza i dalje nejasna, dobrim dijelom i zbog toga to Iliri nisu imali pisanu kulturu pa su spoznaje o njima bitno ograniene

meusobno razliita plemena objedinjena pod nazivom Iliri ivjela su na prostoru Soe, u dananjoj Sloveniji, do grkog Epira te izmeu Dunava i Drave do Jadrana

na Jadranu su se Iliri sreli s Grcima koji su izmeu 4. i 2. st.pr.Kr. osnovali svoje kolonije Issa Vis Korkyra Korula Tragurion Trogir Epetion Stobre Salona - Solin

relativno izolirane grke kolonije iji su kulturni utjecaji nadizali njihovu malobrojnost ipak nisu mogle izvriti ozbiljniji i trajniji utjecaj na razvoj prava u svom okruenju grke su kolonije uivale zatitu Rima one su na svojevrstan nain anticipirale urbanizaciju koja e se na lokalitetima na kojima su utemeljene i drugim mjestima odviti u rimskom razdoblju i na dijelu kojih e potom izrasti srednjovjekovna urbana sredita koja e biti vane jezgre u razvoju prava srednjeg vijeka kulturni utjecaju iz grkih kolonija pospjeili su i postupno pribliavanje ilirskih gradina tipu antikog grada i olakali kasniju njihovu transformaciju u gradska sredita.Nakon konanog slamanja ilirskog otpora cijeli je Ilirik ukljuen u RC iji se kasniji utjecaju na procese oblikovanja organizacije vlasti i prava na hrvatskom podruju mogu jasnije utvrditi.

18. Razvoj hrvatske dravnosti i odnos sa okolnim silama od 9. stoljea do dolaska Arpadovia. Vlast bizanta u dalmaciji je koncem 8. stoljea poljuljana franakom ekspanzijom.-AACHENSKI MIR 812.-bizantu priznaje vlast nad mletakim lagunama i gradovima Zadru, Trogiru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru,,,s otocima Osorom, Krkom i Rabom.-franci su dobili Istru i preostali dio obale i zalee. Na tom prostoru e se oblikovati PRVA HRVATSKA KNEEVINA-prvi zabiljeeni knez BORNA (818.)On je sudjelovao u guenju pobune protiv carske vlasti kneza Donje Panonije, Ljudevita.-kneza je birala politika elita, a potvrivao car, raspolagao je vojskokm i oruanom pratnjom, imao dvostruku legitimaciju i bio ''rodovski vladar''-carevom potvrdom upravitelj carske pokrajineTRPIMIR-prvi knez koji je raspolagao ureenim dvorom-trpimirova darovnica iz 852. godine, jedan od najvanijih dokumenata hrvatske povijesti''KNEZ HRVATA PO BOJOJ MILOSTI''Moni bizant i dalje pokuava uspostaviti vlast nad dalmacijom-zdeslavKnez BranimirOn je u doba naglog jaanja Bizanta i formalnog priznavanja vlasti franakog vladara stupio u odnos s PAPOM-kao moralnom i vjerskom autoritetu. Papa mu daje blagoslov za ''cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju''. To ima znaaj potvrde da nad Branimirom kao vrhovni gospodar stoji jedino sv. Petar.-Branimir je usprkos papinom protivljenju uspio da ninski biskup Teodozije preuzme splitsku nadbiskupiju-nov odnos gradova na obali i vladara.KRALJ TOMISLAV 910 Sukobima protiv maara zavladao Slavonijom i Siskom. Dokumentima papine kancelarije naziva se REX. Od njega se svi hrvatski vladari nazivaju kraljevima. -organizacija drave ima elemente centralizirane kraljevineBizant mu je povjerio upravljanje nad dalmatinskim gradovima, al je bilo potrebno crkveno povezivanje. Na Crkvenom saboru dalmatinskih biskupa 925. u Splitu, metropolom hrvatskog kraljevstva imenovan je Splitski nadbiskup, uklonjen je hrvatski biskup Grgur (ninski)-na novom saboru 928. ukinuta ninska biskupija, obnovnljena 1075.-iri se splitska dijeceza na hrvatsko podruje i dolazi do ckveno-pravnog povezivanja dalmatinskog i hrvatskog podruja, nakon Aachenskog mira 812.NAKON TOMISLAVA-pojavljuju se banovi-dunosnici koji razmjerno samostalno upravljaju upanijama Likom, Gackom, Krbavom.

STJEPAN DRISLAVBio je u bliskim odnosima s Bizantom, priznao je suverenitet monog Bazilija 2., koji mu je podijelio poasne titule eparha i patricija, odnosno visokog bizantskog slubenika u Dalmaciji.Venecija je 1000. godine pokorila otoke, i neke gradove.Bizant je u drugoj polovici 10. stoljea izdvojio gornju dalmaciju sa sjeditem u Dubrovniku.-smrt Bazilija 2. 1025, posljednjeg bizantskog vladara stvara prostor za Jaanje hrvatske drave, a vlast nad hrvatskom i dalmacijom objedinjuje PETAR KREIMIR IV.-od 1060. se naziva rex croatie et dalmatie (kralj hrvatske i dalmacije). U njegovoj pratnji je bio ban Gojo (upravitelj Like) i ban Zvonimir (oenjen Jelenom, sestrom ugarskog kralja Ladislava Arpadovia)KRALJ ZVONIMIR (bivi ban slavonije)-nakon kreimira, 1075. izabran za kralja hrvatske i dalmacije, u solinu. Okrunio ga legat monog pape grgura 7.-podijelio mu znakove kraljevske moi (ezlo i ma), i obeanje o papinoj zatiti.-dao je vazalsku prisegu i obeao plaanje danka i sluenje papi. Time je nedostatak legitimiteta (nije bio iz roda trpimirovia), dopunio papinskim autoritetom). ->time je nastao vaan presedan u borbi pape Grgura za nadreenost crkvenih vlasti nad svjetovnim!Zvonimir je upotrebljavao titulu kralja Hrvatske i Dalmacije-baanska ploa1089.-smrt kralja zvonimira, bez nasljednika u obitelji.-kratko na prijestolje zasjeda Stjepan II. iz roda Trpimirovia. Nakon njegove smrti pojavljuju se i drugi pretendenti na prijestolje.-DALMATINSKI GRADOVI PRIHVAAJU ZATITU VENECIJE-zvonimirova udovica Jelena imala je namjeru zadrati vlast i obraa se za pomo bratu, ugarskom kralju Ladislavu Arpadoviu

19. Obavijesti o razvoju hrvatske dravnosti; Trpimirova darovnica i pitanja PactaConventa

Trpimirova darovnica iz 852. jedan je od najvanijih dokumenata hrvatske povijestiu njoj se on naziva knez Hrvata po Bojoj milostiona upuuje na njegovu stvarnu mo kroz kontrolu zemljinog posjeda koji je u srednjem vijekubio osnova ivota i prihoda.

Pacta conventa je sporazum za koji se smatra da je sklopljen oko1102.godine izmeuugarskogkraljaKolomanai hrvatskog plemstva. Takve sporazume sklapalo je i ostaloeuropskoplemstvo sa svojim kraljevima. Meutim, iako je sporna autentinost i vrijeme nastanka tog sporazuma, o emu polemika traje od sredine19. stoljea, vjerojatnost je da je doista postojao dokument koji je regulirao prava i obaveze izmeu kralja i plemstva.

20. Bitne znaajke hrvatske dravne povijesti za vladanja Arpadovia i Anuvinaca te do dolaska Habsburgovaca

Uplitanje kralja Ladislava Arpadovia u Hrvatske dinastike borbe oznaava konac dranja hrvatskog prijestolja od vladara iz hrvatskih rodova.Ladislav 1091. poduzima pohod na Hrvatsku i osvaja Slavoniju. Zaustavljen je na Gvozdu. Radi uvrivanja vlasti, u slavoniji 1094. osniva zagrebaku biskupiju, ime je do polovine 19. stoljea vezuje uz ugarsku crkvenu hijerarhiju. -sinovca Aljmou proglaava za Hrvatskog kralja.Vlast arpadovia konano e osigurati Ladislavov nasljednik Koloman, koji se 1102. okrunio za hrvatskog kralja, a 1105. obalne gradove prisilio da priznaju njegovu vlast. PACTA CONVENTA-dokument kojim je dolo do neke vrste sporazuma dijela hrvatskog plemstva i Kolomana Arpadovia.-Koloman nije htio na hrvasko prijestolje stupiti kao OSVAJA ve kao legitimni vladar. Ladislav i Koloman, suzdrani prema objedinjavanju Hrvatske i Dalmacije s Ugarskom, zbog izbjegavanja napetosti u odnosu s papom, jer je on imao interese na tom podruju, koji su uslijedili nakon Zvonimirove krunidbe.-Koloman prema ugarskom obiaju kao mlaeg kralja postavlja svog sina Stjepana, i imenuje ga za bana. Koloman je uspio prisiliti Split, Trogir, Zadar i Rab na predaju, uz izdavanje privilegija-ne ubiru se dae, ne uzimaju se taoci.-tako je Koloman objedinio Slavoniju, Hrvatsku i DalmacijuU novoj ugarsko-hrvatskoj cjelini, hrvastko kraljevstvo je zadralo individualitet. injenica da je sredite vlasti bilo daleko od hrvatske, pogodovalo odravanju zasebnog subjektiviteta i poticalo na meusobnu borbu plemstva u Hrvatskoj, zbog kojih razloga dalmatinski gradovi se nisu mogli obraniti od bizanta i venecije.1180-nestanak bizantske vlasti s hrvatsko-dalmatinskog prostora, nakon smrti Emanuela Komnera.Posebnost hrvatske i dalmacije dolazi do izraaja za vladavine kralja Gejze 2.-on je uveo obiaj da kraljev brat ili sin dobiju funkciju hercega upravljao je hrvatskom i dalmacijom kao upravnom cjelinom, to e se zadrati na novi model vladanja koji e navijestiti raanje lenskog tipa drave. 13. stoljee-u slavoniji nastaju slobodni kraljevski gradovi: Varadin-1209. Vukovar-1231. Petrinja-1240. Samobor-1242. Gradec-1242.-za razliku od dalmatinskih gradova, ovi gradovi nisu dobili pravo stvaranja vlastitogstatutarnog prava, jer su osnovani kraljevim privilegijama a ne pregovaranjem s postojeim gradskim vlastima, kao to je to sluaj kod dalm. gradova.-slabiji poloaj nego dalm. gradovikraj 13. stoljea-dinastika kriza izazvana izumiranjem arpadovia, ime je narasla mo ubia koji su uz pomo slavonskih banova Babonia i podrku pape na Ugarsko-Hrvatsko prijestolje doveli dinastiju Anuvinaca, koja je vladala u Napulju.-1301.-Karlo Robert okrunjen je za Ugarsko-Hrvatskog kralja kao Karlo I. On ukida velikake povlastice i jaa kraljevsku vlast. Daljnje osnaenje kralja ostvaruje njegov nasljednik Ludovik koji u potpunosti dri pod nadzorom Ugarske i Hrvatske velikake rodove. Nasljednici Pavla ubia-Bribirskog naseljavaju se u utvrdu Zrin u Pounju i kasnije postaju moni rod Zrinskih.Ludovik ratuje s Venecijom i istjerao ju je s gotovo cijelog istonojadranskjog prostora.-1358. Zadarskim mirom Ludovik vraa vlast nad cijelim dalmatinskim podrujem od Cresa do Draa u Albaniji ukljuujui i Dubrovnik koji je uao u Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo kao samostalna cjelina-Ludovik je nazivao hrvatsku, slavoniju i dalmaciju kraljevinama, ali je postavljao HRVATSKOG HERCEGA, to predstavlja odreenu jedinstvenost hrvatskih zemalja. On je upravljao hrvatskim zemljama, postavljao je banove, sazivao sabore i podjeljivao plemstvo.-Ludovik umire X(, zavladao je kaos jer je on svojim pristaama dijelio posjede, a to je iskoristio nakratko Tvrtko 1., koji je zauzeo dio junih krajeva hrvatkog kraljevstva. Nakon Tvrtka na hrvatsko-ugarsko prijestolje dospjeva IGMUNID LUKSEMBURKI, vladao od 1387. do 1437.1403. njegov protukandidat LADISLAV NAPULJSKI se okrunio za ugarsko-hrvatskog kralja. njegovo pravo na krunu priznalo je vie velikaa i dalmatinskih gradova. ->IGA je slomio otpor njegovih pristaa, a LADISLAV prodaje za 100,000 dukata sve svoje preostale posjede venecji (zadar, vranu, novigrad i pag-virtualno pravo vladanja u dalmaciji) 1409. godine. Jo neki gradovi su se veneciji prodali, a do 1420. Godine.Venecija e gotovo posve zaokruiti svoj posjede na istonom jadranu, osim ,istone obale ISTRE, od splita do neretve, i od rjeine do zrmanje(to ug-hr kontrolira)MATIJA KORVINUspostavlja stabilnu vlast u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu (1458-1490). On je ojaao i razvio krajiki sustav obrane prema Osmanlijama, koji je osobito bitan nakon propasti Bosanskog kraljevstva 1463. -teki hrvatski poraz na KRBAVSKOM POLJU 1493. otvorit e osmalijama prostor za osvajanja velikih djelova hrvatske ''ostaci ostataka''. Pogiba i velik dio hrvatskog plemstva.-1526. bitka na MOHAKOM POLJU, pogiba Ludovik II. Jagelovi, otvara prostor Osmanlijama za daljnja osvajanja i prodor do Vienne, a na ispranjeno prijestolje nakon pobjede u graanskom ratu dolaze Habsburgovci.

21. Dolazak Habsburgovaca na hrvatsko prijestolje-nakon pogibije Ludovika II. Jagelovia, glavni pretendenti za prijestolje bili su austrijski nadvojvoda Ferdinand II. Habsburgovac-poziva se na ugovore o meusobnom nasljeivanju prijestolja u sluaju izumra roda koji je njegov djed Maksimilijan Habsburgovac sklopio s Jageloviima te na prijenos prava na nasljeivanje njegove supruge Ane, sestre poginulog kralja. -ugovori nisu bili osnaeni u Ugarskom saboru, pa nije obvezivao plemstvo---to se tie sestrinog prava prenoenja nasljedstva, u ugarskoj nije vrijedilo pravo o nasljeivanju prijestolja po mukoj liniji. tovie, Ugarski sabor je 1505. na prijedlog Ivana Zapoljskog donio zakljuak o zabrani predlaganja stranca za ugarskog kralja. moni ugarski velika i erdeljski vojvoda Ivan Zapoljski__eko plemstvo 23.10.1526. izabire Ferdinanda za kralja.___ugarsko i hrvatsko-slavonsko plemstvo se dijeli ____veina ugarskih stalea u ugarskom saboru 11.11.1526. je izabralo Ivana Zapoljskog, pozvavi se na zakljuak Ugarskog sabora iz 1505., a manji dio stalea na svom saboru u POUNU izabire Ferdinanda 16.12.1526.SITUACIJA U HRVATSKOJ-sabor hrvatskog plemstva u CENTINGRADU je 1.1.1527. izabrao Ferdinanda-slavonsko plemstvo pod vodstvom Krste Frankopana 6.1.1527. izabire Zapoljskog, pozivajui se na odluku iz 1505.-zapoljski odmah imenuje Krstu Frankopana za bana i druge funkcije

22. Zrinsko - frankopanska urota Vavarski mir 10.10.1664. njime je beki dvor na rok od 20 godina prihvatio tadanje stanje granica i time zaustavio vraanje okupiranih podruja vraanje tih podruja bilo je u interesu ugarskog i hrvatsko-slavonskog plemstva okupirano od strane Osmanlija dolazi do nezadovoljstva ugarskih i hrvatskih stalea koji su smatrali da je time kralj povrijedio svoje dunosti i njihove interese bio je to razlog za urotu monih ugarskih i hrvatskih velikaa koje su predvodili ban Nikola Zrinski, odnosno brat Petar koji ga je zamijenio nakon pogibije u lovu, te Ferenc Wesseleny, a njima se kasnije pridruio i Fran Krsto Frankopan nakon prvih posrednih kontakata s francuskim kraljem Ludovikom XIV. sklopili su Petar i Wesseleny sporazum o spasu Ugarske i Hrvatske oba su velikaa naime nastupala iz poloaja legitimnog i zakonitog otpora kralju temeljem lanka 31. Zlatne Bule urota je zavrila podizanjem malobrojnih trupa koje je kraljeva vojska brzo onemoguila nakon toga su Petar Zrinski i Krsto Frankopan otili u Be i podvrgnuli se kraljevoj sudbenosti kralj ih je stavio pred posebno sudite koje ih je osudilo na smrt zbog veleizdaje pogubljeni su 30.4.1671.u Bekom Novom Mjestu

23. Pounski sabor 1687. i nasljeivanje prijestolja

Tijekom rata Leopold I je sazvao Ugarsko-hrvatski sabor u Pounu 1687.godine, kako biuvrstio nasljedni red Monarhije.Predloio je tom saboru dadonese inicijativnu deklaraciju, po kojoj sepriznaje naeloprimogeniture odnosno prvoroenja vezano za nasljeivanje prijestolja.Prema tome, pravonasljeivanja pripada neposredno najstarijem kraljevom sinu,odnosnobratu, ako nema sinova. Pounski je sabor 1687. prihvatio njegov prijedlog nasljeivanjaprijestolja po naelu primogeniture za muke potomke.Poslije Lepoldove smrti, njegov najsariji sin Josip I. bio je prvi Habsburgovac u Hrvatskoj iUgarskoj koji se krunio bez izbora sabora

24. Hrv.Pragmatina sankcijaHrv-slavonski je sabor 11.3.1712.prvi od zemalja u Monarhiji donio Pragmaticnu sankciju kao zakonski lanak XIII: 1712.obrazloivi taj potez izbjegavanjem opasnosti od graanskog rata. Kljuni je dio sadraja hrv.prag.sankcije priznanje nasljea po enskoj lozi kue Habsburg u sluaju nepostojanja mukih nasljednika, i to uz uvjet da budua vladarica ili vladar stoluje u Aust.i vlada tajerskom, Korukom i Kranjskom.Donoenjem Pragm.sankcije iji je sadraj bio suprotanstavu ugarskih stalea, te navedenim obrazloenjem Sabor je faktino potvrdio hrv. Politiku samostalnost.Hrv.pragm.sankcija nije stekla pravnu snagu, ve ima znaaj vanog pol.akta kojim je iskazana hrv.ustavna posebnost i neovisnost.

25.tzv.dvorska Pragm.sankcija1713. karlo je donio tzv.dvorsku Pragm.sankciju kao kuni zakon o redu nasljeivanja u kui Habsburg.Ta je Pragm.sankcijamutvrdila da u sluaju nepostojanja mukih nasljednika vrijedi pravo enskog nasljea prijestoljakoje se po naelu PRIMOGENITURE protee i na njegove potomke te je ujedno proglasila nedjeljivost zemalja Habsburke Monarhije tj.zabranila da pojedini dijelovi Monarhije biraju svog vladara iz reda nasljednika te kue.Ugarsko.hrv sabor je 1722.prihvatio Pragmat.sankciju koja je idue god.uobliena u 2 zakonska lanka i to I.1723. i II.1723.

26. Ugarska Pragm.sankcijaU Ugars.Pragm.sankciji se navodi da stalei Kraljevine Ugarske i njoj pridruenih zemalja prihvaaju ensku liniju nasljea u habsburkoj kui na mjesto vladara Ugarske i njoj pridruenih dijelova, kraljevina i zemaljakoje se takoer imaju smatrati nerazdruivanima tj.Hrv., Slavoniji i Dalmaciji.Pragm.sankcija je ugarski sabor priznao i nerazrjeivu vezu s austrijskim nasljednim zemljama a kralj pravo ugarskih i hrv.stalea na izbor novog vladara u sluaju izumra i muke i enske linije.Uz iskazanje sudjelovanja i pridruenih zemalja tj.hrv.stalea kralj je sankcionirao taj zakon, ime je ugar.Pragm.sankcija stupila na snagu i postala jedan od temeljnih akata ugarske i hrv.ustavnosti.Pragm.sankcija i enski nasljedni red prihvatili su 1720.i stalei ostalih zemalja HM pa je temeljem tog akta nakon smrti karla II.1740.na prijestolje stupila Marija Terezija, roena 1717.

27. reforme marije tereze i upanijski sastav Reforme marije t. Nisu dovele u pitanje strateki poredak ali se kroz aktivnu ulogu drzave,irenje njezine nadlenosti te brigu o temeljnim pravima podanika na povjesnoj sceni posjavljuje intevencionalistika drava. U trenutku M.T na prijestolje vlast bana i savora protezala se na tri upanije (zg,krievaku, varadinsku). Tri slavonske upanije (virovitika,p,srijemska) bule su obnovljene jo 1688, nakon protjerivanja osmanlija. MT uredila ih je pak 1745. Prema ugarskom modelu i stavila pod vlast bana i sabora. Mt je najprije slavonske upanije organizirala na osnoci ugarskog vmodle akoji e 1759 dekretom protegnuti i na 3 hrv upanije. Prema novom uga. modelu uprava upanije sastojala se pd velikog upana na elu, te upanijekse skuptine i magistrata sa slubenicima . Velikog upana je iz redova uglednih plemia iz zupanije imenovao i plaao kralj te je on u kraljevo ime upravljao zupanijom i sudio u sudskim vjecima, a istovremeno je bio i predstavnik zupanije u saboru. Zupanijska skupstina je bila sredisnji organ zupanijske samouprave sa sirokom nadleznoscu koja je obuhvacala poslove vojne, upravne i financijske prirode te pravosudna pitanja. Kralj je sa zupanijama komunicirao preko ugarskog namjesnikog vijea cime je onemogucao utjecaj hrva-slavonskog sabora na zupanije. Zupanijsku anatomiju je snazno ojacao instikt kontorle zakonitosti kraljevih naredbi, tj. Prevo remenstoracije (adrese) zupanije.

28. Reforme marije tereze- rjesavanje URBARIJALNIH PTIANJA Urbari su bili pravni akti kojima su ureene obaveze kemtova prema vlastelinu. U pravilu su ih donosili sam vlastelini za producje svog vlastelinstva. Promjenjeni gospodarki i drustveni odnosu u Monarhiji u 18. St. Dovelu su od pojacanih potreba vlastelina za novac, a time i za povecannom proizvodnjim na vlastelinstvu. Zbog toga dolazi do pojacane ekspolatacije kmetova te buna. Najveca je bila u Zagorju i Podravini 1755 a krvavo je uguena oruanom inervencijom koju je vodio podban IVAN RAUCH. Ova buna je nanjela velike teta u guspodarstvu te je otezala ubiranje poreza i dr. Kmetskih davanja. Kraljica je zbog toga provela ispitivanja uzoraka bune, nakon ega je 1756 donjela tkz. SLAVONSKI, a tek 1780 i tkz. HRVATSKI URBAR. Tim je propisima rkaljica na opcenit nacun uredila urbarijane odnose u slavijiji i Hrvatskoj. Urbari su se temeljili na propisima i obiajima. Gl, obiljeje je oba urbara bia njihova DISPOZIVNA NARAV temeljem koje su oni utvrdili najveca opterecenja saljekaa. Time je smanjena eksploatacija seljaka, manjeni su razlozi za njihove bune, a ogranicenjem obaveta prema vlastelinima omguceno im je da urednije ispunjavaju porezne obaveze prema drzavi. Kraljica je 1755. za hrvatsku odmah na sangu uvela PRIVREMENI URBAR koji je dosavila hrv-slav. Saboru trazeci da se na temelju nejga izradi konacni urbar. No hrv plemstvo se sve do 1780 protivilo usvajanju tog akta.Posebna je vrijednost donosenja nacedenih urbara bila na tome to su drzavnim propustima ureeni odnosi koju su bili privatnopravne narvi i temeljeni na dugotrajnoj pravnoj tradiciji.

29. Reforme Marije Terezije Hrvatsko kraljevsko vijee (osnivanje i otpori osnivanju, znaajke i sastav Vijea)

HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE (consilium regium croatium) od 20.8.1767.1767., za Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju. Osniva ga kraljica zbog toga to su ban i Hrvatsko-slavonski sabor pokazali suzdranost u izvrenju nekih kraljiinih reformi.-na zahtjev hrvatskog-slavonskog sabora, kraljica je posebnom uredbom zajamila jednak poloaj Hrvatskog kraljevskog vijea s poloajem Ugarskog namjesnikog vijea.prvo mu je sjedite bilo u varadinu, zatim u zagrebu od 1776.ustrojeno po uzoru na ugarsko namjesniko vijeepredsjeda mu banuz njega je jo 5 lanova vijea koje imenuje kralj (upravnopolitika pitanja, prosvjeta i bogotovlje, pravosue, financije, vojno-upravna pitanja)-oni predstavljaju strukturu stalea-po jedan lan prelata, velikaa, visokog zemaljskog dunosnika i dvojica plemiauz njih jo 9 slubenika-ovlasti vijea su izvedena iz nadlenosti vladarice-vijee je neposredno podreeno vladarici, od nje prima naloge i podnosi izvijea. -osnivanje vijea je unaprijedilo trgovinu, obrt, gospodarstvo-lanovi vijea su obrazovani i sposobni pojedinci (Nikola krlec Lomniki)POSLJEDICE OSNIVANJA VIJEA PO HRVATSKO-SLAVONSKI SABOR-dotadanje upravne nadlenosti sabora prelaze u nadlenost vijea.-ostaje mu samo nadlenost zakonodavnih pitanja(u praksi vladarica) i izglasavanje ratnog poreza-od 1790. nije vie sazivan-vijee je UKINUTO 1779., a njegove nadlenosti su prenesene na ugarsko namjesniko vijee(inicijativa Ugarske kancelarije na bekom dvoru) zbog stvaranja jedinstvene uprave za cijelu Ugarsku. vidi str 11-u UNV su prela dvojica savjetnika i nekoliko inovnika, BAN je postavljen za lana UNV-a, kao posrednik UNV-a i HRVATSKIH STALEA

30. Reforme MT politiko kameralni studij MT je darovitim mladicima iz Banske hrv dodjeljivala pojedinane stipendije za studij KAMERALISTIKE (upravno-politikih znanosti) i dr . disciplina na Bekom sveuilistu. 1769. god MT dekretom osniva Politiko-kameralnu kolu sa sjeditem u Varadinu. Djelovanju te k pridavano je veliko znaenje te je ban bio zaduen da osigura i prati njen rad, prisustvuje svakom ispit i kraljici podnosi izvjea. kola je trajala 2 god. Kao nastavni jezik bio je njem. Kroz k je do ukidanja 1776. Vjerojatno prolo oko 200 studenata koji su po zavretli predstavljali elitnu jezgru nove uprave.

31. reforme josipa II.- polozaj Crkve str 68. MT je nasljedio so Josip II. Njegovo vladanje je obiljeeno reformama koje je provodio u apsolutistikom duhu i nasuprt portivljenju stalea. Reformatska djelatnosti Josipa II zasnivala se na prisvjerireljskoj ideji o opoj dobroti kao svrsi drzace. On je HM nastajao ustrojiti kao jedinstenu i ujednaenu njem.drzavu. Vladarevo temeljeno netadovoljstvo bilo je vezano uz staleki ustroj i posebni polozaj katolike Crkve. Josip II pisebno se otro oborio na katol. Crkvi. Njezin je privilegirani polozaj bio oslabljeni Patentom o vjerskoj toleranciji iz 1781. Djelovanjem Crkve nastajao je usmjeriti polozaj, organizaciji i djelotvornost crkve.

32. Reforme Josipa II Patant o ukidanju kmetstva Patentom o ukidanju kmet. Iz 178z. Josip je ketovima podario niz sloboda (sloboda selenja, pravo na enidbu, pravo na kolu, slo, raspolaganja imovine). No zapravo ke to bilo virualo oslb. Kmetova jer Josipov zakon nije kemtovima osigurao vlasnitvo nad zemljom. Osim toga, ugarske i hrv. upanije taj je patent nisu proglasile. Tako je patent o ukidanju kmet.unio uglavnom promjenu stanja koja e se u stvarnosti dogoditi tek 1848 kada kmetovi dobiju vlasnitvo nad zemljom koju su obraivali.