1. PRATEE PISMOTuristika zajednica Tuzlanskog kantona Demala Bijedia br. 8575 000 TuzlaBosna i HercegovinaTel.: +387 35 228 800Fax. + 387 35 228 800e-mail: tourismt@tourism-tk.ba

European Commission Musala br.271 000 SarajevoBosna i HercegovinaTel.: +387 33 281 100Fax: +387 33 227 156e-mail: Info@mvp.gov.ba

BiH/2012/IB/JH/02TL Tuzla, 25.05.2012.

Predmet: Molba za dodjelu finansijskih sredstava

Potovani, obraamo Vam se povodom Vaeg tendera objavljenog 15.05.2012.-e godine na Vaoj oficijelnoj stranici www.europa.ba. Radi se o tenderu pod nazivom Tehnika pomo za potporu turizmu u Bosni i Hercegovini. Naa organizacija ovim putem aplicira na Va tender, naa ideja je Izgradnja turistiko-informativnog centra u Tuzli, za ta bi nam trebalo 175.000 Eura. Cilj nam je izgraditi ustanovu koja e sadravati sve informacije o turistikim lokacijama u naoj zemlji s kojima emo upoznati kako graane nae zemlje, tako i irom svijeta. Ovaj projekat bi bio od vanosti za Vas iz razloga to odgovara politikama EU, koje se odnose na odrivi razvoj turizma u Bosni i Hercegovini, a realizacijom projekta bi se ljudi irom svijeta mogli upoznati sa turistikim atrakcijama u naoj zemlji. Takoer, sklapajui ugovore sa drugim promotorima turizma cijelog svijeta, dijelimo informacije o turistikim atrakcijama u Europi graanima BiH.

Nadamo se da e Va odgovor biti potvrdan i da ete donirati sredstva koja su nam potrebna.

Kontakt osoba: Munira Mulahmetovi, ispred turistike zajednice TKe-mail: mmunira21@hotmail.com

Direktor turistike zajednice: _______________________ Dr. Munira Mulahmetovi

2. NASLOVNA STRANA

IPA PROJEKAT

EUROPEAN COMMISSION

TEHNIKA POMO U OKVIRU PREDPRISTUPNE POMOI

PROJEKAT Naslov projekta: Izgradnja turistiko-informativnog centraProjektni tim: Turistika zajednica TKDatum: 25 Maj 2012

Referentni broj: BiH/2012/IB/JH/02TL

Referentni broj:BiH/2012/IB/JH/02TL

Naslov projekta:Izgradnja turistiko-informativnog centra

Projektni tim:Turistika zajednica TKDr. Munira Mulahmetovi, direktor

Osnovni podaci projektnog tima:Demala Bijedia br. 8575 000 TuzlaBosna I HercegovinaTel.: +387 35 228 800Fax. + 387 35 228 800e-mail: tourismt@tourism-tk.ba

Koordinator/voditelj projektaMr. Irena Luki, voditelj projekta

Razdoblje navedeno tenderom:15 maj 2012 15 juli 2012

Trajanje projekta:5 juni 2012 5 novembar 2012

Primaoc projekta:Dr. Rainer Deville, predsjednik Evropske komisije

3. SAETAK PROJEKTA

Turistiko-informativni centar predstavlja ustanovu koja e sadravati sve informacije o turistikim lokacijama u naoj zemlji s kojima emo upoznati kako graane nae zemlje, tako I irom svijeta. U turistiko-informativnom centru zainteresovani turisti i ostali graani mogu dobiti gotovo sve informacije o zbivanjima u Bosni I Hercegovini, kao i nabaviti ulaznice za veinu kulturnih, sportskih i drutvenih zbivanja. Pored upoznavanja sa informacijama graana i turista u naoj zemlji, cilj nam je dijeliti informacije i o drugim atrakcijama irom svijeta, jer bi se nai graani mogli odluiti na posjetu nekima od njih.

Cilj i namjera ovog projekta je izgradnja prostora infrastrukture koja e sluiti pruanju svih informacija vezanih za turizam i kulturu u BiH, te e biti mjesto podrke postojeim kulturnim i turistikim dogaanjima. Uloga Turistiko-informativnog centra je pruanje infrastrukturne podrke kulturnim i turistikim subjektima odreujui osnovne smjernice i naine koritenja prirodnih i kulturnih potencijala i vrednota nae zemlje.

U sklopu zgrade Turistiko-informativnog centra namjeravamo smjestiti vienamjensku dvoranu za odravanje kongresa, konferencija i koncerata, te druge poslovne prostore koji su predvieni za rad. U sklopu centra bi se nalazila i Euro-Info taka Evropske Unije, te niz drugih i manjih sadraja koji ine reprezentativnu instituciju razvoja turizma i kulture, ali i promocije Evropske Unije meu stanovnicima i posjetiteljima ovog centra.

Djelatnost centra je izmeu ostalog i potraga za novim modelima prezentacije, provoenja i promovisanja svih oblika kulturnih djelatnosti na regionalnom podruju, s ciljem edukativno-kulturolokog djelovanja u radu s graanima, naroito djecom i mladima, a njegujui i temeljne kulturne potrebe svih dobnih i socijalnih struktura stanovnitva.

Turistiko-informativni centar planiramo otvoriti u centru grada Tuzle u najprometnijoj ulici u gradu, na adresi Turalibegova br.5.1. Aktivnost izgradnju objekta na navedenoj lokaciji, za ta nam je potreban najvei iznos sredstava, 2. Aktivnost kroz promotivne akcije upoznati stanovnitvo s naim ciljevima,3. Aktivnost ukljuiti stanovnitvo u aktivnosti centra i dijeliti navedene informacije,4. Aktivnost ouvanje i velianje turistikih destinacije u cijeloj BiH. Sve ovo bismo trebali realizovati u navedenom periodu od 6 mjeseci (pola godine).

Tabela 1. Ukupno potrebna sredstva

Ukupno potrebna sredstvaDonirano od strane drugih institucija (Ministarstvo okolia i turizma)Preostala potrebna sredstva

250.000 75.000 (30%)175.000 (70%)

4. IDENTIFICIRANJE PROBLEMA

Problem koji se javlja u naoj zemlji a koji je vezan za turizam odnosi se na nedovoljan broj informacija o turistikim atrakcijama, o turistikim ponudama, te o atrakcijama van nae zemlje. Ovaj problem utie na lo poloaj u naoj zemlji, jer ne dovodi dovoljan broj turista koji su zainteresovani za sadraje koje elimo pruiti, a iji dolazak bi doprinjeo ekonomskom stanju u zemlji. Dravne i vladine institucije u svojim programima razvoja ne prepoznaju ovakav problem ili mu pak ne pridaju veliku panju. Do sada je otvoren samo mali broj institucija koje se bave turizmom i slinim poslovima koje mi namjeravamo uvesti u poslovanje naeg Turistiko-informativnog centra, ali ovaj broj institucija nije uinio znaajniji odjek u okviru problema, a takoer mali broj graana zna da ovakve institucije uopte postoje u naoj zemlji.

Analiza postojeeg stanjaMi bismo identificirali trenutno stanje u zemlji u pogledu turistikih destinacija, zatim bi tokom naeg poslovanja ulagali sredstva u njihovu adaptaciju. Nakon toga bi imali sve informacije o turistikim atrakcijama u zemlji, te bi takve informacije u vidu promotivnih materijala slali u druge drave. Takoer namjeravamo sklopiti ugovor sa slinim institucijama u cijelom svijetu, koje e informacije o naoj zemlji dijeliti svojim klijentima, a mi emo na isti nain i njima pomagati.

Prikupljanje informacija i podataka Osnovni uzrok problema koji smo naveli jeste nedostatak postojeih informacija o turistikim atrakcijama u zemlji. Taj problem dovodi do posljedica nedovoljnog razvoja turizma u zemlji odnosno nepostojanja odrivog razvoja turizma to Evropska Unija eli promijeniti u BiH. Opisani problem je naroito prisutan u gradu Tuzli koji se smatra industrijskim gradom, mada u zadnje vrijeme se dosta ulae u razvoj turizma. Ali ne samo u Tuzli, ovaj problem je prisutan i irom BiH, posebno kada je u pitanju nedovoljna posjeenost bitnih destinacija. U slijedeoj tabeli prvo moete vidjeti koliki je broj dolazaka i noenja domaih i stranih turista bio u 2011.godini:Tabela 2. Broj dolazaka i noenja domaih i stranih turista u BiH u 2011.godiniTURISTIDOLASCI 2011NOENJA2011

Domai8.34812.844

Strani9.05619.311

UKUPNO17.40432.155

Grafikon 1. Broj dolazaka i noenja domaih i stranih turista u BiH u 2011.godini

Vidimo da je nau zemlju posjetilo protekle godine ukupno 49.559 kako stranih turista, tako i domaih turista prilikom dolazaka i noenja. To se jasno moe vidjeti na grafikonu koji smo ranije pokazali. Nismo zadovoljni brojem posjeta naoj zemlji, i smatramo da bi izgradnja Turistiko-informativnog centra doprinjela turizmu i poveala broj posjeta naoj zemlji.Nastojimo da privuemo to vie stranih turista, to emo postaviti i za cilj naeg projekta, kako bi turisti vidjeli nae prirodne ljepote, kulturnu batinu, te razne priredbe i manifestacije, od kojih emo istaknuti:Tabela 3. Kulturne atrakcije i dogaanjaKulturne atrakcije i dogaanjaU Tuzli(%)U susjednim gradovima(%)

Povijesne znamenitosti29,240,3

Galerije i izlobe53,326,0

Koncerti49,133,9

Kazaline predstave65,925,5

Posjeta kupalitima70,520,9

Grafikon 2. Kulturne atrakcije i dogaanja

Takoer, ovim brojem nismo zadovoljni, jer nam je cilj privui razliitim manifestacijama kako domae tako i strane turiste.Proveli smo anketu o stanju turizma na podruju cijele BiH, te emo navesti slijedee rezultate. Ispitivanjem stavova o stanju turizma obuhvaeno je 500 ispitanika. Po osnovnim demografskim obiljejima, taj je uzorak obuhvatio:

53,21% ena i 46,79% mukaraca; 5,59% osoba s osnovnim obrazovanjem, 46,91% sa srednjim, 45,71% s viim i visokim (ukljuujui stupanj magistra i doktora) i 1,80% ostalih; po godinama starosti, ispitanici su grupirani na sljedei nain:

- 20-30 27,09%- 30-40 27,29%- 40-50 21,51%- 50 i vie 24,10%

Ope ocjene stanja turizma u sredini u kojoj ispitanici ive iskazane su na sljedei nain:

Tabela 4. Ope ocjene stanja turizma

Dobro255,03 %

Zaodovoljavajue8717,51 %

Nezadovoljavajue23046,28 %

Zabrinjavajue15531,19%

Ukupno:497

Nezadovoljnjih je ukupno 77,46 %, a zadovoljnih samo 22,54%. Kao i obino, i meu zadovoljnima i meu nezadovoljnima preteu umjereni nad radikalnim stavovima, ali treba primijetiti da je meu nezadovoljnima udio onih koji smatraju da je stanje ak i zabrinjavajue izrazito velik 40 % svih koji su nezadovoljni odabralo je krajnje negativan stav. Kako su ti stavovi distribuirani po osnovnim demografijskim obiljejima dobi, spolu i stupnju naobrazbe?

Raspodjela stavova po spolu je sljedea:

Tabela 5. Raspodjela stavova po spolu

M

Dobro3,22 %1,61 %

Zadovoljavajue8,05 %9,26 %

Nezadovoljavajue20,32 %25,96 %

Zabrinjavajue14,69 %16,50 %

Ukupno:100 %

Mukarci su stanjem u turizmu neto zadovoljniji nego ene. Meu onima koji stanje ocjenjuju kao dobro mukarci su dvostruko brojniji (premda ih je u ukupnom uzorku neto manje); meutim, budui da je ukupni postotak posve zadovoljnih vrlo nizak, iz toga ne bi trebalo izvoditi nikakve dalekosene zakljuke. Treba, meutim, istaknuti da ene koje stanje smatraju nezadovoljavajuim ine etvrtinu ukupne populacije; njihov udio u toj kategoriji izrazito je vei od njihovog udjela u ukupnom uzorku.

Po dobi, stavovi su distribuisani na sljedei nain:

Tabela 6. Stavovi po dobi

20-3030-4040-5050 i vie

Dobro1,21 %1,61 %1,21 %1,01 %

Zadovoljavajue6,04 %4,83 %2,62 %4,02 %

Nezadovoljavajue11,27 %13,28 %10,06 %11,87 %

Zabrinjavajue8,25 %7,85 %7,85 %6,84 %

Ukupno:100 %

(Ne)zadovoljstvo opim stanjem turizma u sredini u kojoj ispitanice i ispitanici ive relativno je jednoliko rasporeeno. U svim dobnim skupinama najbrojniji su oni koji stanje ocjenjuju kao nezadovoljavajue, i tu nema znaajnijih razlika. Neto je izraeniji krajnje negativni stav "zabrinjavajue" u najmlaoj dobnoj kategoriji.

Ako (ne)zadovoljstvo stanjem turizma promotrimo iz perskeptive obrazovanosti ispitanica i ispitanika, dobivamo sljedeu sliku:

Tabela 7. Nezadovoljstvo stanjem u turizmu iz perspektive obrazovanosti ispitanika

OsnovnoSrednjeVie ili visokoOstalo

Dobro1,21 %2,82 %0,60 %0,40 %

Zadovoljavajue1,61 %8,65 %6,84 %0,40 %

Nezadovoljavajue1,01 %20,32 %24,55 %0,40 %

Zabrinjavajue1,61 %15,29 %13,68 %0,60 %

Ukupno:100 %

Obzirom na malen udio onih s osnovnim obrazovanjem i ostalih, znaajne razlike treba traiti samo u skupinama srednje i vie/visoko obrazovanih. Izrazit je stav "nezadovoljavajue" meu visoko obrazovanima, koji su i u cjelini nezadovoljniji (38,23 od ukupno 45,67% onih koji su odgovorili na ovo pitanje) nego oni sa srednjim obrazovanjem (35,61 od ukupno 47,08%). Ipak, meu srednje obrazovanima neto je vii udio onih koji biraju krajnje negativan stav "zabrinjavajue".Kako bi se te openite stavove odredilo poblie, ispitanicima je postavljeno i pitanje u kojem se trailo da odrede pet najznaajnijih podruja ekolokih problema i rangiraju ih.

Iz ovog svega moemo zakljuiti da je stanje u pogledu turizma dosta loe u zemlji, te da je vei broj graana nezadovoljan takvim stanje, a na Turistiko-informativni centar bi rijeio ovakve probleme i doveo do veeg zadovoljstva.

OcjenaKada su u pitanju drugi slini projekti pronali smo da Ministarstvo privrede vlade Kantona Sarajevo provodi slian projekat takoer iz oblasti turizma, te bi se tu mogla ostvariti saradnja.

Kada su u pitanju susjedne zemlje, u Srbiji se vri predstavljanje investicionih projekata iz oblasti turizma svake godine, te bismo se mogli pojaviti sa naim projektom na ovoj manifestaciji.

Kako saznajemo projekat Tehnika pomo za podrku industriji turizma u BiH finansiran je od strane Evropske Unije iz sredstava instrumenata za predpristupnu pomo (IPA) od 1,9 miliona eura.

U pogledu prekogranine saradnje opina Unsko-Sanski kanton u BiH i odreene agencije iz Hrvatske posjeduju zajedniki projekat u oblasti turizma pod nazivomOivljavanje prekograninog partnerstva kroz ruralni razvoj. Pored ovog projekta, postoji takoer i prekogranina saradnja BiH sa Crnom Gorom, rije je o relaizaciji projekta Jaanje turizma u Crnoj Gori i BiH.

SWOT analiza

SNAGESLABOSTI

Geografski i prometni poloaj, Povoljan zemljopisan poloaj, Blizina susjednih zemaljaPrirodni resursi Bogati i raznoliki prirodni resursi, Prostorna i bioloka raznolikost, ume i prirodni asortimani, Vodni resursi, Hidroenergetski potencijali, Mineralne sirovineLjudski resursi Iskusna radna snaga u odreenim podrujima djelovanja, Postojanje motivacije za pozitivne promjene stanja u BiH, Veliki broj mlae obrazovane populacijeInfrastruktura Postojanje osnovne infrastrukturne mree (ceste, eljeznike postaje, aerodrom, mostovi, vodovodi, elektroenergija, telekomunikacije)Turistiko-sportski uvjeti Postojanje uvjeta za razvoj razliitih vidova turizma (lov i ribolov), Sportski tereni, Postojanje iareKulturne ustanove Objekti kulturolokog znaaja (muzeji, kazalita, kino-dvorane, koncertni prostori), spomeniciLoa prometna komunikacija Neadekvatan promet opasnih i tekih tereta kamionima, Nedovoljan broj prevoznih sredstavaNedovoljno efikasna lokalna uprava i samouprava Nedostatak informatiziranosti, Sporo provoenje razvojnih planova i programa, Nedovoljno kvalitetna razmjena informacija, Sporo donoenje stratekih odluka i provoenje kljunih aktivnostiNedovoljno izraena pozitivna poduzetnika klima Nedovoljna zatita okolia, Nedovoljan broj poslovnih zona, Nejednako razvijena infrastruktura u svim dijelovima BiH, Velika razlika vrijednosti zemljita i obradivih povrina u svim dijelovima BiH Visok stupanj socijalne i radne iskljuenosti

PRILIKEPRIJETNJE

Transfer znanja i tehnologija Modernizacija obrazovnog sistema i njegova prilagodba sistemu u EU, Razvoj telekomunikacijske infrastrukture i interneta,Domaa i strana poticanja poduzetnitva Predpristupni fondovi, Program razvoja kontinentalnog turizma, Dravni fondovi potpore,Pozitivni procesi u okruenju Politika i ekonomska stabilizacija, Uspostavljanje bilateralne i pregoranine saradnje u Evropi, eljeznike veze, Jaanje envladinog sektora-izgradnja institucija

Klima i poloaj Izloenost elementarnim nepogodama (visoke ljetne temperature-sua, zemljotresi, ljetni pljuskovi), Neadekvatna zatita od poplava,Globalizacija Mogunost zagaivanaj okolia, Rasprodaja javne imovineMigracije Emigracija mladih i obrazovanihNepovoljno poslovno okruenje Loa privatizacija, Nedovoljni poduzetniki poticaji, Loi finansijski izvori, Pad interesa stranih donatoraSkupa i neefikasna drava Visoka razina korupcije, Slaba organizacija i neefikasnost dravne uprave, Visoke kamatne stope, Neodostatak efikasnih mjera za poveanje izvoza, Pravna nesigurnost.

ProvjeraTender na koji smo se javili odnosi se na Tehnika pomo za potporu turizma u BiH . smatramo da je naa izgradnja Turistiko-informativnog centra relevantna ovom pozivu ili tenderu, a i kada su u pitanju ciljne grupe iskazana je relevantnost to e biti posebno razraeno u narednom dijelu.

5. CILJNE GRUPE

Projekat izgradnje turistiko-informativnog centra namijenjen je svim graanima BiH, s obzirom da su ove ciljne grupe navedene i u identifikaciji problema, to su svi graani BiH koji nisu upoznati s turistikim atrakcijama zemlje i koji su nezadovoljni time. Kada je u pitanju dob ovih ciljnih grupa, u naem sluaju graana BiH, nismo se ograniili samo na odreenu dob, mada ako emo gledati samo dob kao karakteristiku ciljnih grupe, onda je vie mlaa populacija zainteresovana za turizam, putovanja i slino. U pogledu spola i mukarci i ene su zainteresovani za ovaj problem, mada prema naem ispitivanju ene pokazuju vee nezadovoljstvo ovim problem od mukaraca, pa smatramo da je prema spolu vei broj ena ukljueno u nae ciljne grupe. U pogledu nivoa obrazovanja smatramo da su nae ciljne grupe obrazovaniji pojedinci, ljudi sa srednjom strunom spremom i viom i visokom strunom spremom. Prema ispitivanju najvie nezadovoljstva trenutnim stanjem u turizmu su pokazali ljudi sa viom i visokom strunom spremom, pa je najvei broj ovih ljudi ukljuen u nau ciljnu grupu, kada je u pitanju obrazovna struktura.

U pogledu radnog iskustva smatramo da su zaposleni ljudi vie zainteresovani za turistike ponude i turizam uopte. A kada su u pitanju geografske zone smatramo da je vei broj ljudi u gradskim zonama zainteresovan za turistiko-informativni centar.

Primarna ciljna grupa ili krajnji korisnici naih usluga su graani koji esto putuju, a prema jednom istraivanju saznajemo da najvie putovanja ostvare porodice sa djecom, zatim svi ljudi koji se bave turizmom, te druge turistike agencije koje e imati veliku korist od ovoga. Svi nabrojani imat e odreene koristi ak iako im ne budu direktno isplaena nikakva sredstva.Sekundarna ciljna grupa kada su u pitanji korisnici naih usluga su radnici iji se posao odnosi na esta putovanja, kao i graani koji esto mijenjaju lokaciju na kojoj ive ili moda imaju dvojno dravljanstvo. Tercijarna ciljna grupa kao i kod veine drugih projekata na slinu temu, to su mediji koji ovakve informacije mogu iriti javnosti, te ira javnosti s obzirom da svi graani imaju koristi od dolazaka stranih turista jer to poboljava ekonomsko stanje u zemlji.

6. CILJEVI

Opti ciljOpti cilj projekta je pridonijeti odrivom razvoju turizma u BiH kroz izgradnju institucije koja e iriti turistike informacije svim zainteresovanim stranama i pruiti tehniku pomo za potporu turizma u BiH.

Posebni ciljPosebni cilj projekta je da kroz izgradnju Turistiko-informativnog centra informisati 150 osoba uglavnom graana koji esto putuju i osobe povezane sa radom turistikih agencija o turistikim atrakcijama u zemlji i onim u svijetu koje turistike agencije mogu uvrstiti u svoju ponudu.

7. POKAZATELJIKapaciteti smjetajaPrema slubenim podacima F BiH raspolae sa 13.667 turistikih leajeva u 2009. godini. Broj se iz godine u godinu poveava, a u razdoblju od 2006. 2010. godine poveao se za 27%. Od ukupnog broja leajeva 83% se nalazi u hotel i ma/ motel i ma, to bi ukazivalo na visoku kvalitetu smjetajnih kapaciteta po strukturi. Znaajan se dio smjetajnih kapaciteta nalazi u malim obiteljskim hotelima, motelima i pansionima.Meutim, jasno je da slubeni podaci ne odgovaraju stvarnom stanju i da ih treba procijeniti na odgovarajui nain.

Tabela 8. Leajevi u F BiH 2010

LeajUdio

Hoteli11.33183,0%

Moteli1.0818,0%

Privatne sobe3122,3%

Ostalo9436,7%

Ukupno13.667100%

Takoer izvrena je okvirna procjena prema kojoj F BiH raspolae s oko 36.000 leajeva, sa strukturom kako slijedi:

Hoteli 11.331 (pretpostavila se da su svi hoteli uredno registrirani za djelatnost) Moteli 1.081 (pretpostavlja se da su svi moteli uredno registrirani za djelatnost)Privatne sobe 22.587Ostalo 1.000

Prema izloenim podacima (okvirno) proizlazi da hoteli i moteli sudjeluju u ukupnom broju leajeva sa 35,0%, stoje i dalje, po kvaliteti strukture, vrlo povoljno.Vrijedi dodati da postoji velika vjerojatnost da je broj privatnih soba ozbiljno vei.Istodobno, a polazei od sve veih zahtjeva potranje nuno je upozoriti da kvaliteta samog smjetaja i njegova standardizacija na razini svjetskih kriterija i trendova zaostaje.U ovako kratkoj analizi smjetajnih kapaciteta ini se prikladnim podsjetiti da je krajemosamdesetih godina BiH raspolagala s 44.088 leajeva (SGJ, 1988), a F BiH (u dananjemsmislu, slijedom okvirne procjene udjela od 65%) sa 28.664 leajeva, od ega (istimslijedom, 65% od BiH):

Leajevi%

Hoteli12.66744,2

Moteli8.67730,3

Kampovi2.4238,5

Domainstva3.79313,2

Ostalo1.0943,8

Ukupno28.664100

Prihodi od turizmaUvaavajui procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine, Svjetskog ekonomskog foruma(VVorld Economic Forum) i Svjetske turistike organizacije (VVotld Tourism Organization),prihodi od turizma F BiH mogu se procijeniti na priblino 420 mil. EUR. Udio domaegturizma u prihodima turizma F BiH procijenjen je na 37,5%.

Tabela 9. Prihodi od turizma Federacije Bosne i Hercegovine u 2010. godini

Prihod (mil. EUR)%

Ukupno420,00100

Stranci262,5062,5

Domai157,5037,5

Dolasci turistaKada je rije o dolascima turista izvrena je okvirna procjena prema kojoj F BiH u 2009. godini biljei priblino 600.000 dolazaka, ili 71,4% iznad iskaza slubene statistike. Znaajno je istaknuti da procijenjeni broj dolazaka u 2009. godini ini 45,5% statistiki registriranih dolazaka u 1986. godini.U kontekstu dolazaka prema slubenoj statistici, interesantna je sljedea tablica s dolascimaprema vrsti turistikih mjesta. Prema tablici proizlazi da Sarajevo samo ostvaruje 44,2%dolazaka, pa i ovdje treba upozoriti da, uvaavajui procjenu stvarnog broja dolazaka,struktura dolazaka prema mjestima vjerojatno ima drugaiju sliku.

Tabela 10. Dolasci turista po vrstama turistikih mjesta u F BiH (u 000)

2003200420052006200720082009

DolasciUkupno199221186215228258248

Sarajevo6075737194105102

Banjska mjesta---7343

Primorska mjesta29302644424231

Neturistika mjesta110116879389107103

Domai11011396112112122116

Sarajevo15222329293334

Banjska mjesta---3334

Primorska mjesta22211726262425

Neturistika mjes.73705654546253

Strani8910890116116136158

Sarajevo45535065657282

Banjska mjesta-----11

Primorska mjesta79916161825

Neturistika mjes.37463135354550

Meunarodno trite turizma Federacije Bosne i HercegovinePremda se navedeni problemi statistikog praenja odnose na turizam u cjelini, moe sepretpostaviti da obuhvat analize s aspekta strukture meunarodnog turizma inireprezentativni uzorak i da predstavlja relevantan pokazatelj- U tom kontekstu znaajno jeda u Federaciju dolaze najvie turisti iz susjednih zemalja. Postotak koji na njih otpada iznosi28% (Hrvatska, Slovenija). Tako na dolaske iz Hrvatske otpada udio od 17%, Slovenije 11%.

Slika 1. Porijeklo turista Bi H u 2010. g.

Proizlazi da je turizam velikim dijelom baziran na emitivno trite susjednih zemalja, to dajeposebno obiljeje turizmu BiH. Za dugorono sagledavanje razvoja turizma BiH od velikog je znaaja zadrati i poveavati broj gostiju iz susjednih zemalja. S obzirom na osjetljivostturistike potranje, oslonac na emitivna trita u susjedstvu (i njihovo poznavanje prilika)daje bitan doprinos stabilnosti turistikih kretanja u BiH. Dodatno, otvara se mogunostpromiljanja razvoja (proizvoda, marketinga) u suradnji sa susjednim destinacijama izpojedinih drava.

Pogled na turizam Federacije Bosne i Hercegovine iz globalnog okruenjaIz historijskih razloga i sloenosti razumijevanja politike strukture Bosne i Hercegovine, zaobinog ovjeka - turista, pogled" iz globalnog okruenja na turizam BiH je dostanejasan. Za na projekat izabrali smo pogled" Svjetskog ekonomskog foruma (World EconomicFourm) na turizam Bosne i Hercegovine i njegov indeks konkurentnosti turizma. WorldEconomic Forum kae da je Bosna i Hercegovina u 2009. godini po konkurentnosti putovanjai turizma 105 na ljestvici od ukupno 130 zemalja. Na tako lo rezultat utjecala je najvievisoka (negativna) ocjena ljudskih, kulturnih i prirodnih resursa, koja je na 117. mjestu.Meutim, ni unutar regulatornog okvira i poslovnog okruenja infrastrukture nisu ostvarenibolji rezultati.Za usporedbu treb naglasiti da je npr. Hrvatska na 34 mjestu, Slovenija na 36 mjestu, CrnaGora na 59 mjestu. To ukazuje na injenicu da je i Bosna i Hercegovina u mogunostipoboljati svoju poziciju u Travel&Tourism Competitiveness Index-u. Za bolje razumijevanje ocjene konkurentnosti turizma BiH pripremljena je i sljedea tablica.

Tabela 11. T&T indeks konkurencije

ZemljaCjelokupan indexT&T regulacijski okvirT&T poslovno okruenje i infrasT&T populacijski, kulturni i prirodni resursi

RangRezultatRangRezultatRangRezultatRangRezultat

vicarska15.6315.9425.5535.39

Austrija25.4345.8685.2775.16

Maarska334.60195.40414.18504.21

Hrvatska344.59395.02384.32324.43

Slovenija364.49424.97334.53613.98

Crna Gora594.15534.66683.53454.27

Srbija783.76734.27723.36883.64

BiH1053.45984.02912.991173.33

8. AKTIVNOSTI

Sve aktivnosti koje su predviene projektom se trebaju realizovati u toku 6 mjeseci osim onih aktivnosti koje su direktno povezane sa osnovnim svrhama turistiko-informativnog centra koje nisu vremenski ograniene.

Aktivnost: Izgradnja objekta

Aktivnost izgradnje objekta u centru Tuzle na adresi Turalibegova br.5, odnosi se konkretno na zgradu tj. prostor gdje e se obavljati poslovne aktivnosti turistikog centra. Namjera je da se raspie tender za gradnju graevinskim firmama koje e dati i idejna rjeenja za gradnju. Planirano je da gradnja traje izmeu 5 i 6 mjeseci. Poslovni prostori e biti izuzetno kvalitetni, moderni i nuno je da se stvori ambijent koji e osigurati zaposlenima i posjetiocima da se osjeaju ugodno.

Aktivnost: Upoznati stanovnitvo s naim ciljevima

Vrlo vana aktivnost se odnosi na upoznavanje stanovnitva sa naim ciljevima. Velika promotivna kampanja u vidu reklama, letaka i drugih promocija e upoznati stanovnitvo sa informativnim turistikim centrom i njegovim ciljevima. Od kljune je vanosti da stanovnitvo bude upoznato da jedan takav centar postoji i da na tom mjestu moe dobiti sve informacije vezane za domai pa i strani turizam. Pored upoznavanja domaeg stanovnitva sa uslugama centra, planira se pokretanje web stranice preko koje svi zainteresovani strani turisti mogu dobiti neophodne informacije vezane za turizam BiH te preko koje e se vriti velika promocija svih destinacija i obiaja koji su karakteristini za nae podruje. Aktivnost e poeti da se realizuje nakon otvaranja turistiko- informativnog centra i nee biti vremenski ograniena.

Aktivnost: Ouvanje i velianje turistikih destinacije u cijeloj BiH

Bosna i Hercegovina posjeduje raznolik i ouvan prirodni i kulturni turistiki potencijal to je veliko bogatstvo koje se mora ouvati i zatiti kako bi u dugom periodu pridonosio razvoju turizma. To se posebno odnosi na pojedine lokalitete i podruja koja imaju prirodne, drutvene i gospodarske resurse na nivou najstroijih europskih kriterija. Svrha turistiko- informativnog centra jeste da velia, uva i promovie sve ono to je lijepo u naoj zemlji jer ovo je prostor ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija koji BiH daju dodatnu vrijednost u stvaranju specifinog turistikog proizvoda.

Cilj je stvoriti okvir za daljnji razvoj kvalitetne turistike punude koja e poveati konkurentnost bosansko-hercegovakog turizma na svjetskim tritima turistike potranje i kapitalnih investicija. Vrlo je teko izdvojiti neku ljudsku aktivnost koja se ne moe direktno ili indirektno povezati s bilo kojom komponentom turistikih aktivnosti. Turizam kao gospodarska aktivnost zahtijeva mnogo znanja i dobre volje, i to ne samo sudionika turistike ponude, ve i cjelokupnog okruenja u kojem se stvara i razvija, jer samo ovakva povezanost moe dati za obje strane pozitivne uinke koje treba stalno unaprjeivati.

9. METODOLOGIJAPrilikom implementacije projekta, na projektu e raditi 5 lanova tima. Svaki od lanova ima odreene kompetencije zbog kojih mu je dodijeljen ba taj dio posla. Ciljeve projekta planiramo ostvariti dobrom organizacijom, sposobnim, pametnim i marljivim zaposlenima. Takoer planiramo saradnju sa drugim organizacijama koje se bave turizmom unutar i izvan granica Bosne i Hercegovine.a) Tim koji je predloen za provedbu projektaTuristiko-informativnim centrom upravljati e ljudi na elu ovog centra, koji su velikim dijelom i ukljueni u nastanak ovog centra, to su:1.) Mr. Irena Luki (voditelj projekta),2.) Dr. Munira Mulahmetovi (osniva),3.) Samir Zehi, dipl.oec., 4.) Indira Avdi, dipl.oec.,5.) Admir Duri, dipl.oec.Projektom e upravljati Irena Luki, jer posjeduje odreena znanja i kompetencije sa radom na projektima. Izobrazbu e provoditi strunjaci u oblasti turizma i rada turistiko-informativnog centra, koje namjeravamo unajmiti za ovaj posao. Neki od njih su gospodin Safet Omi, koji se godinama bavi turizmom u naoj dravi, i gospoa Maja Fati koja ve deset godina radi na turistikoj meunarodnoj komunikaciji. Evaluaciju, odnosno provedbu navedenih aktivnosti koje e dovesti do postizanja cilja provodit e prethodno navedeni strunjaci u svom domenu, zatim osobe koje upravljaju projektom, kao i druge osobe koje namjeravamo ukljuiti u projekat, a svako u svom domenu. U sutini cijeli tim zajedniki provodi evaluaciju. Aktivnosti e koordinirati osobe koje e i provoditi te aktivnosti, kao to su strunjaci odreenih profila koje emo zaposliti.to se tie nadzornog odbora, ne namjeravamo imati nadzorni odbor, imati emo samo upravljaki odbor koji e biti sastavljen od lanova koji i upravljaju projektom, a koji su prethodno navedeni.Dakle, upravljaki odbor je sastavljen od visoko obrazovanih osoba, gdje dominiraju strunjaci ekonomske struke.Upravljaki odbor e po potrebi vriti uloge i ovlasti nadzornog odbora, on e takoer postavljati ciljeve, politike i temeljna opredjeljenja, zatim ih uobliiti u konkretne zadatke, te nadgledati da li se aktivnosti obavljaju prema planu, da li je ostvareno ono to je planirano, te e snositi odgovornost za bilo kakvu tetu, neusklaenost i sl.Opis poslova lanova timaU projektu e se angaovati pet djelatnika u punom radnom vremenu, i sedam djelatnika u nepunom random vremenu. Koordinator projekta (u punom radnom vremenu) Nadlean za nadzor razvoja i provedbe projekta, utvrivanje i odravanje veza s lokalnim vladinim agencijama, te proraun. Osniva projekta (u punom radnom vremenu) Nadlean za sainjavanja projekta, dobivanja finansijskih sredstava i procese pregovora sa ostalim zainteresovanim licima i medijima. Admir Duri (u punom radnom vremenu) - zaduen za uspostavljanje politike poslovanja i planiranje ciljeva i nadgledanje izvravanja aktivnosti. Zehi Samir (u punom radnom vremenu) zaduen za odgovaranje za neuspjeh i neadekvatnost u iskoritavanju novanih sredstava te odgovaraju za potivanje vremenskih rokova i za sve nepredviene okolnosti koje utiu na projekat. Avdi Indira (u punom radnom vremenu) zaduena za pravne i adminstrativne poslove, pribavljanje potrebne dokumentacije, dozvola i dr. etiri strunjaka iz oblasti turizma (nepuno radno vrijeme) koje emo angaovati obavljati e aktivnosti izgradnje objekta, upoznavanja stanovnitva sa naim ciljevima i ouvanje i velianje turistikih destinacija na podruiju Bosne i Hercegovine. Preostaju jo tri lana naseg tima (nepuno radno vrijeme) - vriti e administrativne poslove, promovisanje projekta, organizacije i aktivnosti, dijeljenje letaka i obavljanje ostalih promotivnih aktivnosti, izrada promocija, prikupljanje informacija o turizmu u BiH, kao i putovanja i utvrivanje stanja na atrakcijama.b) Trajanje i plan projektaTrajanje projekta naznaeno je u smjernicama za podnositelje prijava za bespovratna sredstva, a to je od 5 juna 2012 - 5 novembra 2013.Tabela 12. Plan implementacije projekta za prvu godinuAktivnostMjesec1. Polugodite2. Polugodite

1.2.3.4.5.6.1.2.3.4.5.6.

Aktivnost 1. Izgradnja objekta

Aktivnost 2. Upoznati stanovnitvo sa naim ciljevima

Aktivnost 3. Ouvanje i velianje turistikih destinacija u BiH

Nakon dobijenih finansijskih sredstava, planiramo kupiti projekat za izgradnju zgrade i obezbjediti graevinsku dozvolu i onda poeti sa izgradnjom zgrade. Namjera je da se raspie tender za gradnju graevinskim firmama koje e dati i idejna rjeenja za gradnju. Planirano je da gradnja traje izmeu 5 i 6 mjeseci. Poslovni prostori e biti izuzetno kvalitetni, moderni i nuno je da se stvori ambijent koji e osigurati zaposlenima i posjetiocima da se osjeaju ugodno. to se tie druge aktivnosti planira se velika promotivna kampanja u vidu reklama, letaka i drugih promocija e upoznati stanovnitvo sa informativnim turistikim centrom i njegovim ciljevima. Od kljune je vanosti da stanovnitvo bude upoznato da jedan takav centar postoji i da na tom mjestu moe dobiti sve informacije vezane za domai pa i strani turizam. Pored upoznavanja domaeg stanovnitva sa uslugama centra, planira se pokretanje web stranice preko koje svi zainteresovani strani turisti mogu dobiti neophodne informacije vezane za turizam BiH te preko koje e se vriti velika promocija svih destinacija i obiaja koji su karakteristini za nae podruje. Aktivnost e poeti da se realizuje nakon otvaranja turistiko- informativnog centra i nee biti vremenski ograniena. Svrha turistiko- informativnog centra jeste da velia, uva i promovie sve ono to je lijepo u naoj zemlji jer ovo je prostor ukrtanja razliitih kultura, religija i tradicija koji BiH daju dodatnu vrijednost u stvaranju specifinog turistikog proizvoda.

10. OEKIVANI REZULTATI

Aktivnost 1. > oekivani rezultat: izgraditi zgradu za 154 dana.Zadatak: raspisati tender za gradnju graevinskim firmama > oekivani rezultat: prihvaena najbolja ponuda koja kota 100.000 gradnja je poela.Aktivnost 2. > velika promotivna kampanija. > oekivani rezultat: informisano 90 % domaeg stanovnitva, i 70 % stranog stanovnitva. Zadatak: napraviti veliku promotivnu kampaniju > oekivani rezultat: puteno 5 reklama dnevno na televizijama BiH, odtapano 10.000 letaka, 13 bildborda u veim gradovima BiH. Aktivnost 3. > ouvanje i velianje turistikih destinacija u BiH> oekivani rezultat: ouvano i promovisano sve to je lijepo u naoj zemlji.Zadatak: ouvati i zatiti bogatstvo da bi u narednom periodu doprinjelo razvoju turizma> oekivani rezultat: ouvane prirodne ljepote ljepote BiH.

11. LOGIKI RADNI OKVIR

LOGIKE INTERVENCIJEOBJEKTIVNO VERIFICIRANI INDIKATORI USPJEHAIZVORI I SREDSTVA VERIFIKACIJEPRETPOSTAVKE

OPTI CILJPridonijeti odrivom razvoju turizma u BiH.Blagovremeno pruanje i dostupnost informacija o turistikim resursima zemljeSlubene analize objavljene od strane FBiHDostupnost literature i renomiranih konsultanata

SPECIFINI CILJEVIKroz izgradnju turistiko-informativnog centra informisati zaintereosvane osobe koje esto putuju i osobe povezane sa radom turistikih agencija o turistikim atrakcijama u zemlji i svijetu, a koje se nalaze u ponudi.Upoznavanje 150 osoba sa informacijama o turistikoj ponudi u zemlji i inostranstvu.Oficijelna web stranica, promotivne broure, turistiki prospekti, neposredni kontakti.Razvijen IT sistem, edukovano radno osoblje, blagovremeno pripremljen tampani materijal.

OEKIVANI REZULTATIRaspisivanje tendera za gradnju graevinskim firmamaIzgradnja zgrade za 154 dana; prihvatanje najbolje ponudeUgovor o gradnji, formalni izvjetaj graevinske firme.Raspisan tender sa potpunim, tanim i preciznim podacima

Provoenje velike promotivne kampanjeInformisanje 90% domaeg stanovnitva i 70% stranog stanovnitva; putanje 5 reklama dnevno putem Tv kanala, tampanje 10.000 letaka, 13 bilbordaPodaci o gledanosti koje objavljuje televizijska kua BHT, putem koje se emituju promotivni programi i reklame.Dostupnost televizijskih programa kako domaem, tako i stranom stanovnitvu.

Ouvanje prirodnih ljepota BiHOuvanje i promocija svega to spada u kategoriju prirodnih ljepota BiHNeformalni intervjui, anketni upitnici.Svijest domaih i stranih turista o postojanju prirodno-kulturne batine BiH

AKTIVNOSTIIzgradnja objektaObjekat izgraen u periodu od 6 mjeseci i opremljen kvalitetnom i modernom opremom.Obezbijeena urbanistiko-tehnika dokumentacija za izgradnju.Pribavljanje nedostajueg dijela sredstava u iznosu od 175.000

Upoznavanja stanovnitva sa ciljevimaOekivanje da je najmanje 50% od ukupnog broja anketiranih upoznato sa osnivanjem turistiko-informativnog centra. Anketa meu domaim stanovnitvom vezano za izgradnju turistiko-informativnog centra.Angaman strune institucije koja profesionalno radi anketiranje

Ouvanje i velianje turistikihh destinacija u cijeloj BiHUpoznavanje sa 3 nacionalna parka: Sutjeska, Kozara,Una i 2 parka prirode: Hutovo blato,Blidinje ;upoznavanje sa nacionalnom batinom pod zatitom UNESCO-Stari most u Mostaru, Viegradski most.Baze podataka lokalnih zajednica koje upravljaju navedenim parkovima i batinom.Dostupnost izvora lokalnih i turistikih zajednica.

12. EVALUACIJA

1. Kroz faze realizacije projekta uspjeno su provedene slijedee aktivnosti: Blagovremeno pribavljena urbanistiko-tehnika dokumentacija o izgradnji objekta Obezbjeeno vlastito uee u finansiranju u vidu donacije Ministarstva okolia i turizma FBiH u iznosu od 75.000 (30% od ukupno potrebnih sredstava) Izvrena edukacija radnog osoblja Lokalno stanovnitvo upoznato sa namjerom izgradnje informativno-turistikog centra putem sredstava javnog informisanja i vlastite web stranice. Budui korisnici usluga informativno-turistikog centra putem Svjetske turistike organizacije (World Tourism Organization) su upoznati sa namjerom izgradnje centra gdje mogu doi do relevantnih informacija o turistikim potencijalima BiH. Domai pruaoci ugostiteljsko-turistikih usluga su upoznati sa izgradnjom turistiko-informativnog centra i mogunostima vlastite promocije putem ovog centra.

2. Glavna ciljana grupa su inostrani i domai turisti koji ele posjetiti znamenitosti na odreenoj turistikoj lokaciji. Druga ciljna grupa su ugostiteljsko-turistiki objekti koji pruaju usluge iz ugostiteljsko-turistike djelatnosti. Trea ciljna grupa su turistike agencije, te lokalno stanovnitvo kao etvrta ciljna grupa. Ostvarivanje rezultata u pogledu raspisivanja tendera za gradnju poslovnog objekta turistiko-informacionog centra mjerit e se sagledavanjem ugovora o gradnji sklopljenim sa graevinskom firmom koja je dobila projekat na tenderu, tj. sagledavanjem razlike izmeu postavljenih zahtjeva i ostvarenih rezultata nakon gradnje. Uspjenost provoenja velike promotivne kampanje bit e mjereno putem slubenih izvjetaja o gledanosti televizijskog programa u vrijeme emitovanja dotinih reklamnih poruka, a koje e objaviti javni televizijski servis BHRT koji e na svom programu vriti emitovanje promotivnih materijala turistiko-informacionog centra. Procjena rezultata akcije ouvanja prirodnih ljepota BiH vrit e se formalnim i neformalnim putem, tj. putem neformalnih intervjua koje e provoditi zaposlenici turistiko-informacionog centra, kao i lokalni ugostitelji. Drugi tip procjene rezultata ove akcije bit e anketiranje domae i strane klijentele.

3. Izgradnjom centra bit e dat doprinos odrivom razvoju turizma u BiH na taj nain to e se resursi pribliiti irem krugu potencijalnih turista, ime se omoguava rast prihoda od turistikih posjeta a time i mogunost daljeg razvoja i unapreenja turistikih resursa. Kroz praenje podataka o broju noenja i ostvarenom prihodu po osnovu turistikih posjeta objavljenih od strane slubenih institucija BiH moi e se procijeniti efekti otvaranja turistiko-informativnog centra. Projekat e prvenstveno djelovati na lokalnom nivou jer e lokalnu turistiku ponudu pribliiti potencijalnim domaim i stranim korisnicima turistike ponude, a istovremeno i na dravnom nivou jer e neposredno uticati na poveanje prihoda od turistike djelatnosti. Izgradnja ovog centra predstavlja e osnovu za izgradnju budue mree informativnih centara koja e se graditi na osnovu iskustava realizacije ovog projekta.

Ocjenjivanje uspjenosti projekta

Po zavretku projekta provest e se ankete meu domaim i stranim turistima, lokalnim pruaocima turistikih usluga i lokalnim stanovnitvom. Za provoenje ankete bit e angaovana struna institucija koja ima reference na podruju anketiranja, te odgovarajue materijalno-tehnike i ljudske resurse. Organizacija koja bude provodila ankete, pitanja e struktuirati za svaku ciljanu grupu tako da se moe procijeniti uspjenost projekta. Ova organizacija e napraviti anketu uvaavajui unaprijed definisane ciljeve i indikatore uspjeha projekta. Kao rezultat provedene ankete nastat e izvjetaji koji e pruiti informacije o stepenu upoznatosti, informisanosti i zadovoljstva pruenim uslugama turistiko-informativnog centra svih ciljnih grupa. Izvjetaji nastali provoenjem ankete trebali bi da budu osnova za eventualnu potrebu unapreenja rada turistiko-informativnog centra.

26