Poruke o ljepoti i mravosti u djejim medijima: analiza sadraja

Poruke o ljepoti i mravosti u djejim medijima: analiza sadrajaIvana unjo

SVEUILITE U SPLITUFILOZOFSKI FAKULTETODSJEK ZA SOCIOLOGIJU

Uvodsociokulturni imbenici (medijske izloenosti) znaajno utjeu na nezadovoljstvo tijelom i na razvoj poremeaja prehranedjeca su posebno osjetljiva na medijske poruke ee doivljavaju slike mravosti i pretilosti na televiziji i drugim medijima kao prave, a ne umjetne (Ezra, 1990). djeca veinom povezuju pozitivne osobine s mravim i prosjenim osobama i negativne osobine s pretilim osobama(Kirkpatrick i Sanders, 1978; Tiggemann & Wilson-Barrett, 1998).

Visoka stopa izloenosti medijimaelja za mravouizbjegavanje pretilosti

SOCIOKULTURNI MODEL - jedan od najvie empirijsko podrano teorijsko objanjenje za razvoj vlastite slike tijela i poremeaja prehrane kod ena sadanji drutveni standardi za ljepotu nepotrebno naglaavaju vanost mravosti i tjeraju mlade ene na postizanje oblika tijela koji je esto nedostian (Tiggemann & Pickering, 1996). Mnogi znanstvenici prepoznaju masovne medije kao primarni prijenosnik poruka u vezi idealnog oblika tijela za ene .

(Raphael i Lacey, 1992; Silberstein, Perdue, Peterson, i Kelley, 1986)

enska tendencija je usporeivati svoje tijelo s drugim pojedincima te je to snano povezano s ukupnim razinama zadovoljstva tijela

Gilbert (1998) je istraivao medijske prikaze tijela i percepcije tijela te sklonosti kod djece od 5 i 6 godina. Komentari djeaka i djevojica otkrili su da slike iz modnih asopisa utjeu na njihovu sklonost mravosti, te njih prihvaaju kao atraktivne osobe, vie od pretilih osoba. Botta (1999) je utvrdio da su usporedbe s medijskim slikama najjai prediktor nezadovoljstva tijelom, pogon za mravost i bulimiju u adolescentica. Ove adolescentice ele izgledati poput ene koju vide na televiziji i smatraju ih realnim idealima.OSTALA ISTRAIVANJANorton (1996) je dvije popularne lutke, Kena i Barbie, napravio u prirodnoj veliini, da utvrdi proporcije koje bi lutke poprimile na ovoj prilagoenoj veliini. Dimenzije Barbie bile su sline onim dimenzijama modela te puno tanje naspram mladih australskih ena. Kenov oblik tijela je takoer tanak u odnosu na uzorak australskih mukaraca i nogometaa.Maloney, McGuire, Daniels i Specker (1989) :45% djevojica i djeaka u rasponu od treeg do estog razreda imalo je elju da budu tanji, 37% je pokualo izgubiti teinu, a 6,9% je postiglo granicu anorexia nervosa.

Kirkpatrick i Sanders (1978): Djeca od est do devet godina starosti povezuju poeljne rijei s mezomorfnom (prosjenom) figurom, dok endomorfe (pretile) povezuju s negativnijim rijeima kao to su :"tue se", vara", "zadirkuju ga/ju", "lijen/a", "lae", zloban/na ,prljav/a" i "glup/a".

Tiggemann i Wilson-Barrett (1998) su otkrili da mladii i djevojke, bez obzir na dob, stereotipiziraju pretile osobe kao lijenije, manje sretne, manje popularne, i manje atraktivne od nekoga prosjene veliine figure.

Stereotipi fizike atraktivnosti pronaeni meu odraslima(Dion i sur., 1972) takoer postoje meu djecom.S obzirom na uestalost djejih filmova i knjiga u dananjem drutvu, vjerojatno je da e takvi mediji biti standard djeje usporedbe za fiziku atraktivnost, kao to su to za adolescentice i ene reklame.

Metodaanaliza sadraja - identificirati poruke o izgledu tijela u djejim filmovima i knjigamamaterijal preuzet s:- Amazon.com s liste najpopularniji naslovi" - Ameriki filmski institut, s popisa top filmova25 djejh filmova, 20 knjiga (uzrast 4-8)

analiza sadraja podrazumijevala je razvijanje popisa poruka povezanih s izgledom tijela te potom njihovo ocjenjivanjenavedene poruke bile su povezane s fizikom privlanosti, ljepotom, oblikom tijela i veliinom, mravosti, miiavosti, pretilosti, negativnim i pozitivnim osobinama

negativne osobine: zloba, neprivlanost, neprijateljsko raspoloenje i okrutnostpozitivne osobine: drutvenost, ljubaznost, srea i uspjenost

ocjenjivai su bili tri studenta psihologijeprije ocjenjivanja filmova i knjiga, dobili su opise za svaku sadrajnu jedinicu na grafikonu frekvencijavieznane rijei i izrazi definirani su kako bi se osiguralo da ocjenjivai tumae sadrajne jedinice na isti nain ocjenjivaima je takoer omoguen primjer za svaku sadrajnu jedinicuu svrhu analize, ocjenjivai su bili upueni da pojedinano biljee koji film ili knjiga izlae tono koju poruku vezanu uz izgled tijela poruke su se obiljeavale kao: prisutne/nisu prisutneRezultatiProsjean broj poruka o izgledu tijela: 8.7 po videu2.8 po knjizidjeji flmovi s 10 ili vie poruka:Cinderella (14), Little Mermaid (14), Beauty and the Beast (13), Peter Pan (13), Mulan (12), Hercules (12), Aladdin (11), 101 Dalmations (11), Pocohontas (11), Sleeping Beauty (11), Anastasia (10), i TheAdventures of Ichabod (10). Indian in the Cupboard (3) i ET (1) su filmovi s najmanjim brojem poruka

djeje knjige s 5 ili vie poruka:Rapunzel (9), Lilys Purple Plastic Purse (6), George and Martha (5), Open Me...Im a Dog (5) i Where the Wild Things Are (5). Ginger i The Stinky Cheese Man su jedine knjige koje nisu sadravale takve porukeveina filmova (72%), ali relativno malo knjiga (7,5%) stavljaju naglasak na fiziku privlanostu mnogim od klasinih filmova (60%), ljubav jednog lika prema drugom liku ovisi o njegovom tjelesnom izgledu princ u Pepeljugi poziva "lijepe djevojke na bal kako bi mogao izabrati svoju zarunicu

u 72% filmova i 10% knjiga, likovi s tankom figurom tijela imaju poeljne osobineenska fizika privlanost povezana je s drutvenou, ljubaznou, sreom ili uspjehom u 84% filmova i 10% knjiga

oko 60% filmova prikazuju ensku mravost, dok 32% prikazuju muku miiavost, iako je naglasak na mukarevoj fizikoj privlanosti manje rairen, mukarci koje se smatra privlanima imaju vitke ili miiave figure u 56% filmovanasuprot tome, pretilost je izjednaena s negativnim osobinama u 64% djeja filma i 20% knjiga pretili likovi obino se prikazuju kao zli, neprivlani, neprijateljski raspoloeni i okrutni (na primjer, u Maloj sireni negativku glumi Ursula, neprivlana, pretila hobotnica)

U 40% filmova i 20% knjiga, barem jedan pretili lik ne svia se ostalima ( takoer vidljivo sa ivotinjskim likovima)pretili likovi se najee prikazuju kako razmiljaju o hrani, ili su smjeteni u scenu koja je povezana s hranom u 52% filmova i 20% knjiga

Zakljuak Rezultati analize 25 djejih filmova i 20 knjiga ukazuju na to da su poruke povezane s izgledom tijela ee prikazane u filmovima nego u knjigama. Oito je da fiziki izgled esto ima prednost pred ostalim atributima likova. Primarna odrednica enske ljepote u ovom istraivanju je fizika privlanost, posebno mravost. Ljepota se ujedno i esto povezuje sa dobrotom, dok se runoa povezuje sa zloom.U mnogim filmovima atraktivni likovi su prikazani kao vie drutveni, ljubazni, uspjeni i zadovoljni. Ovaj prikaz mravih i pretilih likova upuuje na to da su kulturni standardi fizike privlanosti usmjereni prema odraslima u drugim medijima, takoer prisutni u djejim medijima, osobito u djejim filmovima. Naime, ini se da mediji usmjereni na djecu stavljaju vei naglasak na kulturni idealni oblik tijela za ene.