GOVOR U JAVNIM GOVOR U JAVNIM MEDIJIMAMEDIJIMA

Filozofski fakultet u ZagrebuFilozofski fakultet u ZagrebuOdsjek za fonetikuOdsjek za fonetikuKolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika IKolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika Iprof.dr.sc.Gordana Varošanec-Škarićprof.dr.sc.Gordana Varošanec-ŠkarićGabrijela Kišiček, asistenticaGabrijela Kišiček, asistentica

Ivana KordekIvana Kovaček

UvodUvod

govorna slika govora Hrvatske televizije i govorna slika govora Hrvatske televizije i ostalih televizija u hrvatskom medijskom ostalih televizija u hrvatskom medijskom prostoru s posebnom pozornošću na govornu prostoru s posebnom pozornošću na govornu izvedbu i retorički dizajn izvedbu i retorički dizajn

Retorički dizajnRetorički dizajn

tekstualni pred-govoreni sloj govorničke poruke – tekstualni pred-govoreni sloj govorničke poruke – logografstvologografstvo

dužina rečenice, izbor riječi, jezične pogreške, dužina rečenice, izbor riječi, jezične pogreške, figure, potkrjepe, govorni bonton, stilska elegancijafigure, potkrjepe, govorni bonton, stilska elegancija

u većoj ili manjoj količini značajke pojedinih u većoj ili manjoj količini značajke pojedinih televizijskih govornikatelevizijskih govornika

Prema Škarić, Varošanec-Škarić, 1994“Skupna slika govora hrvatske televizije”

1. Dužina rečenica1. Dužina rečenica veže se za psihičku sadašnjost (kratkotrajno pamćenje) – može veže se za psihičku sadašnjost (kratkotrajno pamćenje) – može

primiti najviše primiti najviše 24 24 sloga kod odrasle normalne prosječne osobe sloga kod odrasle normalne prosječne osobe (Fraiss, 1957)(Fraiss, 1957)

u razgovornoj neformalnoj komunikaciji prosječna dužina – pet u razgovornoj neformalnoj komunikaciji prosječna dužina – pet riječi ili oko riječi ili oko 15 15 slogovaslogova

uvjetovana i stupnjem oštroumnosti koja je za prosječnog uvjetovana i stupnjem oštroumnosti koja je za prosječnog televizijskog slušača na granici između srednje i slabe te mu je televizijskog slušača na granici između srednje i slabe te mu je primjerena kratka rečenica i kratke riječi primjerena kratka rečenica i kratke riječi

(Marsh, 1983)(Marsh, 1983)

2. Izbor riječi2. Izbor riječi televizijskoj publici (prosječnoj) odgovaraju kraće riječi jer su one televizijskoj publici (prosječnoj) odgovaraju kraće riječi jer su one

govorljivije i poznatije – idu u kombinaciji s kraćim rečenicama govorljivije i poznatije – idu u kombinaciji s kraćim rečenicama gdje se koristi mnogo osobnih riječi i osobnih rečenicagdje se koristi mnogo osobnih riječi i osobnih rečenica

duže – često stranog podrijetla, apstraktnijih značenja – duže – često stranog podrijetla, apstraktnijih značenja – odgovaraju publici visoke oštroumnostiodgovaraju publici visoke oštroumnosti

Najava Dnevnika –Primjer kratkih riječi i rečenica

Prilog u emisiji Plodovi zemlje – Primjer dugih riječi i rečenica

3. Jezične pogreške3. Jezične pogreške

uvelike su smanjene zahvaljujući suradnji sa Službom za uvelike su smanjene zahvaljujući suradnji sa Službom za jezik i govor, koja lektorira tekstove, a njezini fonetičari u jezik i govor, koja lektorira tekstove, a njezini fonetičari u postupku izobrazbe govornika između ostaloga daju i postupku izobrazbe govornika između ostaloga daju i jezične upute nastojeći učiniti da govornici hrvatske oblike jezične upute nastojeći učiniti da govornici hrvatske oblike usvoje kao sebi bliske i poželjneusvoje kao sebi bliske i poželjne

Goran Milić, HRT

Morfofonemske pogreške –Morfofonemske pogreške –

• prijedlog sa (srbizam) umjesto s, prijedlog sa (srbizam) umjesto s, • aorist biti sveden na bi u tvorbi kondicionala umjesto bih, aorist biti sveden na bi u tvorbi kondicionala umjesto bih,

bi, bi, bismo, biste, bi;bi, bi, bismo, biste, bi;• nedokinut –i u infinitivu pred oblicima ću, češ,...; nedokinut –i u infinitivu pred oblicima ću, češ,...; • naglašen oblik jeste(srbizam) umjesto jest; naglašen oblik jeste(srbizam) umjesto jest; • pleonastičko govorenje najoptimalniji, skoncentrirati (što pleonastičko govorenje najoptimalniji, skoncentrirati (što

doslovno znači najnajbolji, susucentrirati)doslovno znači najnajbolji, susucentrirati)• izgovaranje milijon, boćarski, balon, krompir, Brijoni izgovaranje milijon, boćarski, balon, krompir, Brijoni

(srbizmi – talijanizmi) umjesto milijun, bućarski, balun, (srbizmi – talijanizmi) umjesto milijun, bućarski, balun, krumpir, Brijunikrumpir, Brijuni

• zamjenica njen, njena, njeno (oblici tipični za srpski) zamjenica njen, njena, njeno (oblici tipični za srpski) umjesto njezin, njezina, njezinoumjesto njezin, njezina, njezino

• pogreške roda u riječima koje su u hrv. – večer (ž.r.), pogreške roda u riječima koje su u hrv. – večer (ž.r.), pijanist (ne pijanista), planet (m.r., ne planeta), snimka pijanist (ne pijanista), planet (m.r., ne planeta), snimka (ž.r., ne snimak)(ž.r., ne snimak)

Prema Škarić, Varošanec-Škarić, 1994“Skupna slika govora hrvatske televizije”

javljaju se u improviziranim javljaju se u improviziranim tekstovima razgovora, tekstovima razgovora, intervjua, najava i vođenja intervjua, najava i vođenja

s obzirom na prethodne s obzirom na prethodne primjere se vidi da je kroz primjere se vidi da je kroz 15 godina smanjen broj 15 godina smanjen broj jezičnih pogrešakajezičnih pogrešaka

najčešće – vokativi najčešće – vokativi (pr.gospodine Sanader (pr.gospodine Sanader umjesto gospodine umjesto gospodine Sanaderu), da li ste umjesto Sanaderu), da li ste umjesto jeste li (Da li ste sretni? jeste li (Da li ste sretni? Umjesto Jeste li sretni?), Umjesto Jeste li sretni?), dobar večer umjesto dobra dobar večer umjesto dobra večer, korištenje srbizama večer, korištenje srbizama poput spisatelj, tečan, poput spisatelj, tečan, prilika i sl.prilika i sl.

Zoran Šprajc, HRT

Branimir Bilić, HRT

4. Figure4. Figure brže i jasnije izražavaju smisao, imaju veću brže i jasnije izražavaju smisao, imaju veću

emotivnost i poetičnost emotivnost i poetičnost titranja figurativnog tj. prenesenoga i doslovnoga titranja figurativnog tj. prenesenoga i doslovnoga

značenja mogu stvarati duhovite igre (značenja mogu stvarati duhovite igre (kalamburekalambure)) potreba govora – raznolikost i mjera, uporaba na potreba govora – raznolikost i mjera, uporaba na

primjeren način određenih sredstava: neobičnih primjeren način određenih sredstava: neobičnih riječi, metafora, proširenica i svega onoga što riječi, metafora, proširenica i svega onoga što odstupa od standardne (uobičajene) dikcijeodstupa od standardne (uobičajene) dikcije

nije cilj govor sastaviti od samih tuđica jer bi nastao nije cilj govor sastaviti od samih tuđica jer bi nastao barbarizam, niti od samih metafora jer bi nastala barbarizam, niti od samih metafora jer bi nastala zagonetkazagonetka

Drago Ćosić, HRT Mirjana Hrga, NovaTV

Stipe Sladoljev, NovaTV Tatjana Jurić, RTL

5. Potkrjepe5. Potkrjepe u u persuazivnoj strategijipersuazivnoj strategiji česti česti

novinarski istupi koje je novinarski istupi koje je potrebno potkrijepitipotrebno potkrijepiti

u suvremenom novinarstvu u suvremenom novinarstvu najdjelotvornija potkrjepa – najdjelotvornija potkrjepa – živo opisan primjerživo opisan primjer

zatim i analogije, podaci zatim i analogije, podaci slikovito predočeni, slikovito predočeni, objašnjene činjenice, izjave objašnjene činjenice, izjave valjanih autoritetavaljanih autoriteta

jasno upućivanje na predmet jasno upućivanje na predmet rasprave, oštro razlučivanje rasprave, oštro razlučivanje pojmova i motrištapojmova i motrišta

Aleksandar Stanković, HRT

6. Bonton6. Bonton Uljudno ponašanje Uljudno ponašanje

Mirjana Hrga, NovaTV Mislav Bago, HRT

7. Elegancija izraza7. Elegancija izraza

iako bi za televiziju odgovarao i osobni i iako bi za televiziju odgovarao i osobni i kolokvijalan stil, televizija ipak teži kolokvijalan stil, televizija ipak teži elegantnom stiluelegantnom stilu

ukusno, dotjerano, skladno, gospodstvenoukusno, dotjerano, skladno, gospodstveno sintaktički sređene i dovršene rečenice, sintaktički sređene i dovršene rečenice,

bez nepotrebnih inverzijabez nepotrebnih inverzija simetrične sintagme, u izbjegavanje simetrične sintagme, u izbjegavanje

nabrajanja i gomilanja sinonima približnih nabrajanja i gomilanja sinonima približnih značenja umjesto jednog točnog izraza, značenja umjesto jednog točnog izraza, izbjegavanje pleonazamaizbjegavanje pleonazama

uporaba modalnih izraza primjereno uporaba modalnih izraza primjereno uglađenom govoru, izbjegavanje poštapalica uglađenom govoru, izbjegavanje poštapalica i nefonematskih oklijevanja, izbjegavanje i nefonematskih oklijevanja, izbjegavanje otrcanih figura i grubih izrekaotrcanih figura i grubih izreka

u sloju govorne izvedbe – čista dikcija, u sloju govorne izvedbe – čista dikcija, legatolegato povezan govor u intonacijskim jedinicamapovezan govor u intonacijskim jedinicama

težnja ritmičkom govoru, ne preglasnom i težnja ritmičkom govoru, ne preglasnom i umjerena tempaumjerena tempa

držanje tijela, mimika i geste – uglađenodržanje tijela, mimika i geste – uglađeno

Petar Pereža, NovaTV

Govorna izvedbaGovorna izvedba

u opisu televizijskog govora posebno u opisu televizijskog govora posebno promatramo govorna sredstva, a posebno način promatramo govorna sredstva, a posebno način uporabe tih sredstava – uporabe tih sredstava – izražajnostizražajnost

govorna sredstva dalje raščlanjujemo na govorna sredstva dalje raščlanjujemo na fonaciju (glas) i na sredstva kojima se govore fonaciju (glas) i na sredstva kojima se govore riječi (ispravno naglašavanje, izgovaranje riječi (ispravno naglašavanje, izgovaranje fonema, samoglasnika i suglasnika)fonema, samoglasnika i suglasnika)

1. Glas1. Glas u užem smislu – fonacijske osobine govornika – u užem smislu – fonacijske osobine govornika –

u tonu, boji i spektralnom sastavu – one su u tonu, boji i spektralnom sastavu – one su rezultat načina rada glasnica i utjecaja na rezultat načina rada glasnica i utjecaja na stvoren zvuk svih govornih prolaza (rezonatora)stvoren zvuk svih govornih prolaza (rezonatora)

slabo je podređen voljnom i svjesnom slabo je podređen voljnom i svjesnom samonadzoru i na njega se tijekom odgoja malo samonadzoru i na njega se tijekom odgoja malo usmjerava pozornost usmjerava pozornost

tako za glas možemo reći da je ugodan, topao, tako za glas možemo reći da je ugodan, topao, uvjerljiv, nosan..uvjerljiv, nosan..

2. Naglasci2. Naglasci u pučkoj standardologiji naglasci su kriterij prema

kojemu izlazi da se na televiziji ne zna govoriti iskušana je alternativa – propuštanje na velike

govorne medije samo rođene novoštokavce – što stvara sociokulturno nenormalno i neracionalno stanje: hrvatski se vrijednosni izvori nepotpuno iskorištavaju, a istodobno se nepravedno odbacuju iz javnih govornih zanimanja mnogi sposobni – danas se ti kriteriji zanemaruju

lakše je urediti nečiji prozodijski sustav do granice tolerantnosti nego nekultiviran glas učiniti medijski prihvatljivim

3. Samoglasnici3. Samoglasnici

daju govoru glavni pečat i upućuju na porijeklo daju govoru glavni pečat i upućuju na porijeklo govornika i njegov kulturološki stupanjgovornika i njegov kulturološki stupanj

najizrazitije samoglasničko odstupanje od najizrazitije samoglasničko odstupanje od ortoepije je potpuna redukcija ili preskakanje ortoepije je potpuna redukcija ili preskakanje (sinkopiranje) zanaglasnog nezavršenog (sinkopiranje) zanaglasnog nezavršenog samoglasnika (polit’ka) i diftongiziranje – tipično samoglasnika (polit’ka) i diftongiziranje – tipično za neurbani govorza neurbani govor

redukcija - značajka je zagrebačkog govora redukcija - značajka je zagrebačkog govora

hrvatski standard priznaje 5 temeljnih hrvatski standard priznaje 5 temeljnih samoglasnika s malim mijenama pod utjecajem samoglasnika s malim mijenama pod utjecajem naglasaka i duljenjanaglasaka i duljenja

zato početno odstupanje u vokalizmu ne treba zato početno odstupanje u vokalizmu ne treba biti važno pri odabiru ljudi za govorno biti važno pri odabiru ljudi za govorno zanimanje, ali je nedopustivo da se u zanimanje, ali je nedopustivo da se u profesionalaca samoglasnička odstupanja drže profesionalaca samoglasnička odstupanja drže neispravljenaneispravljena

4. Suglasnici4. Suglasnici

o izgovoru suglasnika u najvećoj mjeri ovisi razabirljivost o izgovoru suglasnika u najvećoj mjeri ovisi razabirljivost govora, ali su i simptom govornih mana (od mucanja do govora, ali su i simptom govornih mana (od mucanja do nepravilnih zubi)nepravilnih zubi)

glasnici mogu biti svi točni, ali opuštena, nemarna – glasnici mogu biti svi točni, ali opuštena, nemarna – nedostatna izgovora (nedostatna izgovora (nedostatak dikcije izaziva napor unedostatak dikcije izaziva napor u praćenju govorapraćenju govora))

ponekad je bilo potrebno prejako izgovaranje, ali postalo je ponekad je bilo potrebno prejako izgovaranje, ali postalo je suvišno kada si mediji postigli akustičku vjernost (privlačenje suvišno kada si mediji postigli akustičku vjernost (privlačenje pozornosti, svojevrstan komunikacijski šum)pozornosti, svojevrstan komunikacijski šum)

radio još uvijek treba jaču dikciju, jer je prijenos zvuka ukupno radio još uvijek treba jaču dikciju, jer je prijenos zvuka ukupno slabiji i jer su slušači manje usmjerene pozornostislabiji i jer su slušači manje usmjerene pozornosti

hrvatski govor je povezan i u izgovaranju gladakhrvatski govor je povezan i u izgovaranju gladak izgovaranje nije tek nizanje izabranih glasnika, nego i izgovaranje nije tek nizanje izabranih glasnika, nego i

njihovo međusobno prilagođavanje (njihovo međusobno prilagođavanje (asimiliranjeasimiliranje)) svaki suglasnik se ne izgovara uvijek potpuno jednako svaki suglasnik se ne izgovara uvijek potpuno jednako

kao što je i njegovo tipkano slovo jednako (iz Zagreba – kao što je i njegovo tipkano slovo jednako (iz Zagreba – izagreba, danas su – danasu, iz Karlovca – iskarlovca) izagreba, danas su – danasu, iz Karlovca – iskarlovca) (I.Škarić, G.Varošanec – Škarić: Skupna slika govora (I.Škarić, G.Varošanec – Škarić: Skupna slika govora Hrvatske televizije, Govor broj II, Zagreb)Hrvatske televizije, Govor broj II, Zagreb)

5. Pogreške5. Pogreške rezultat različitog izgovornog sustava rezultat različitog izgovornog sustava

govornika lokalnog idiomagovornika lokalnog idioma najčešća je u izjednačavanju tvrdih i mekih najčešća je u izjednačavanju tvrdih i mekih

afrikataafrikata u nekim dijalektima postoje govornici s u nekim dijalektima postoje govornici s

pretvrdim i izrazito stridentnim pretvrdim i izrazito stridentnim (apikoalveopalatalnim, zaokruženim) (apikoalveopalatalnim, zaokruženim) frikativima i afrikatama, povremeno fućkavifrikativima i afrikatama, povremeno fućkavi

6. Izgovorne mane6. Izgovorne mane znak zapuštenosti, prepuštenosti, govorne znak zapuštenosti, prepuštenosti, govorne

nehigijene, nezdravljanehigijene, nezdravlja

laki sigmatizam (neispravan izgovor s, c, z pa i laki sigmatizam (neispravan izgovor s, c, z pa i š, ž – obično izazvan nepravilnim oblikom zubi)š, ž – obično izazvan nepravilnim oblikom zubi)

učestalost distordiranog r i l učestalost distordiranog r i l

Prema Škarić, Varošanec-Škarić, 1994 “Skupna slika govora hrvatske televizije”

7. Izražajnost7. Izražajnost prema ukupnom dojmu velik broj govori na prema ukupnom dojmu velik broj govori na

čitaći način, bez obzira na to vidi li se da se čita čitaći način, bez obzira na to vidi li se da se čita ili se ne vidi, ili jer netko na taj način iz glave ili se ne vidi, ili jer netko na taj način iz glave govorigovori

postoji i “postoji i “afektirani, preizražajniafektirani, preizražajni” način – ” način – prečesto i prejako logičko isticanjeprečesto i prejako logičko isticanje

ritamritam je nekih govornika izrazito monoton, što je nekih govornika izrazito monoton, što se dogodi kad se raznolike složene ritmičke se dogodi kad se raznolike složene ritmičke figure reduciraju na slogovni ritamfigure reduciraju na slogovni ritam

govorni tempogovorni tempo je uglavnom nezamjetljiv, a od je uglavnom nezamjetljiv, a od onih koji odstupaju više ih je prebrzih, nego onih koji odstupaju više ih je prebrzih, nego sporihsporih

ZaključakZaključak televizijski govor je dalji od arhetipskog govora televizijski govor je dalji od arhetipskog govora

nego što je prosječan opći govor, i to za onoliko nego što je prosječan opći govor, i to za onoliko koliko mu je mutnija predodžba slušača kojemu koliko mu je mutnija predodžba slušača kojemu se obraća te za koliko mu je komunikacijska se obraća te za koliko mu je komunikacijska volja bezvoljnijavolja bezvoljnija

ipak, na televiziji govore ljudi koji su govorno ipak, na televiziji govore ljudi koji su govorno sposobniji od općeg prosjeka, što se očituje u sposobniji od općeg prosjeka, što se očituje u ugodnijim glasovima, manjoj učestalosti ugodnijim glasovima, manjoj učestalosti izgovornih mana i što općenito govore glađe i izgovornih mana i što općenito govore glađe i vještijevještije

kriterij za odabir govornikakriterij za odabir govornika – najvažnija je – najvažnija je pojedinčeva govorna darovitost, a ne blizina pojedinčeva govorna darovitost, a ne blizina njegova organskog standardnom idiomunjegova organskog standardnom idiomu

potrebno je dodatno školovati govornike u potrebno je dodatno školovati govornike u standardnoj prozodiji, samoglasnicima, standardnoj prozodiji, samoglasnicima, suglasnicima i u standardnim prilagodbenim suglasnicima i u standardnim prilagodbenim pravilima povezanog govorapravilima povezanog govora

govornička umijeća koja su potrebna za medij:govornička umijeća koja su potrebna za medij: dojmljiv glas, primjerena služenja izražajnim dojmljiv glas, primjerena služenja izražajnim govornim i neverbalnim sredstvima, preko govornim i neverbalnim sredstvima, preko znanja standardnog jezika do razine znanja standardnog jezika do razine usvojenosti, umijeća proizvodnje jasnih usvojenosti, umijeća proizvodnje jasnih rečenica, do diskursa s elementima poetike i rečenica, do diskursa s elementima poetike i humora te valjanih govorničkih potkrjepahumora te valjanih govorničkih potkrjepa

Hvala na pozornosti!!Hvala na pozornosti!!

Ivana Ivana

& &

IvanaIvana