Govor u javnim medijima

Click here to load reader

download Govor u javnim medijima

of 35

  • date post

    17-Nov-2014
  • Category

    Documents

  • view

    760
  • download

    3

Embed Size (px)

Transcript of Govor u javnim medijima

Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za fonetiku Kolegij: Ortoepija hrvatskoga jezika I prof.dr.sc.Gordana Varoanec-kari Gabrijela Kiiek, asistentica

GOVOR U JAVNIM MEDIJIMAIvana Kordek Ivana Kovaek

Uvodgovorna slika govora Hrvatske televizije i ostalih televizija u hrvatskom medijskom prostoru s posebnom pozornou na govornu izvedbu i retoriki dizajn

Retoriki dizajn

tekstualni pred-govoreni sloj govornike poruke logografstvo duina reenice, izbor rijei, jezine pogreke, figure, potkrjepe, govorni bonton, stilska elegancija u veoj ili manjoj koliini znaajke pojedinih televizijskih govornika

Prema kari, Varoanec-kari, 1994 Skupna slika govora hrvatske televizije

1. Duina reenica

vee se za psihiku sadanjost (kratkotrajno pamenje) moe primiti najvie 24 sloga kod odrasle normalne prosjene osobe (Fraiss, 1957) u razgovornoj neformalnoj komunikaciji prosjena duina pet rijei ili oko 15 slogova uvjetovana i stupnjem otroumnosti koja je za prosjenog televizijskog sluaa na granici izmeu srednje i slabe te mu je primjerena kratka reenica i kratke rijei (Marsh, 1983)

televizijskoj publici (prosjenoj) odgovaraju krae rijei jer su one govorljivije i poznatije idu u kombinaciji s kraim reenicama gdje se koristi mnogo osobnih rijei i osobnih reenica due esto stranog podrijetla, apstraktnijih znaenja odgovaraju publici visoke otroumnosti

2. Izbor rijei

Prilog u emisiji Plodovi zemlje Primjer dugih rijei i reenica

Najava Dnevnika Primjer kratkih rijei i reenica

3. Jezine pogreke

Goran Mili, HRT

uvelike su smanjene zahvaljujui suradnji sa Slubom za jezik i govor, koja lektorira tekstove, a njezini fonetiari u postupku izobrazbe govornika izmeu ostaloga daju i jezine upute nastojei uiniti da govornici hrvatske oblike usvoje kao sebi bliske i poeljne

Morfofonemske pogreke prijedlog sa (srbizam) umjesto s, aorist biti sveden na bi u tvorbi kondicionala umjesto bih, bi, bi, bismo, biste, bi; nedokinut i u infinitivu pred oblicima u, e,...; naglaen oblik jeste(srbizam) umjesto jest; pleonastiko govorenje najoptimalniji, skoncentrirati (to doslovno znai najnajbolji, susucentrirati) izgovaranje milijon, boarski, balon, krompir, Brijoni (srbizmi talijanizmi) umjesto milijun, buarski, balun, krumpir, Brijuni zamjenica njen, njena, njeno (oblici tipini za srpski) umjesto njezin, njezina, njezino pogreke roda u rijeima koje su u hrv. veer (.r.), pijanist (ne pijanista), planet (m.r., ne planeta), snimka (.r., ne snimak)Prema kari, Varoanec-kari, 1994 Skupna slika govora hrvatske televizije

javljaju se u improviziranim tekstovima razgovora, intervjua, najava i voenja s obzirom na prethodne primjere se vidi da je kroz 15 godina smanjen broj jezinih pogreaka najee vokativi (pr.gospodine Sanader umjesto gospodine Sanaderu), da li ste umjesto jeste li (Da li ste sretni? Umjesto Jeste li sretni?), dobar veer umjesto dobra veer, koritenje srbizama poput spisatelj, tean, prilika i sl.

Zoran prajc, HRT

Branimir Bili, HRT

4. Figure

bre i jasnije izraavaju smisao, imaju veu emotivnost i poetinost titranja figurativnog tj. prenesenoga i doslovnoga znaenja mogu stvarati duhovite igre (kalambure) potreba govora raznolikost i mjera, uporaba na primjeren nain odreenih sredstava: neobinih rijei, metafora, proirenica i svega onoga to odstupa od standardne (uobiajene) dikcije nije cilj govor sastaviti od samih tuica jer bi nastao barbarizam, niti od samih metafora jer bi nastala zagonetka

Drago osi, HRT

Mirjana Hrga, NovaTV

Stipe Sladoljev, NovaTV

Tatjana Juri, RTL

5. Potkrjepe

u persuazivnoj strategiji esti novinarski istupi koje je potrebno potkrijepiti u suvremenom novinarstvu najdjelotvornija potkrjepa ivo opisan primjer zatim i analogije, podaci slikovito predoeni, objanjene injenice, izjave valjanih autoriteta jasno upuivanje na predmet rasprave, otro razluivanje pojmova i motrita

Aleksandar Stankovi, HRT

6. Bonton

Uljudno ponaanje

Mirjana Hrga, NovaTV

Mislav Bago, HRT

7. Elegancija izraza

iako bi za televiziju odgovarao i osobni i kolokvijalan stil, televizija ipak tei elegantnom stilu ukusno, dotjerano, skladno, gospodstveno sintaktiki sreene i dovrene reenice, bez nepotrebnih inverzija simetrine sintagme, u izbjegavanje nabrajanja i gomilanja sinonima priblinih znaenja umjesto jednog tonog izraza, izbjegavanje pleonazama

uporaba modalnih izraza primjereno uglaenom govoru, izbjegavanje potapalica i nefonematskih oklijevanja, izbjegavanje otrcanih figura i grubih izreka u sloju govorne izvedbe ista dikcija, legato povezan govor u intonacijskim jedinicama tenja ritmikom govoru, ne preglasnom i umjerena tempa dranje tijela, mimika i geste uglaeno

Petar Perea, NovaTV

Govorna izvedba

u opisu televizijskog govora posebno promatramo govorna sredstva, a posebno nain uporabe tih sredstava izraajnost govorna sredstva dalje ralanjujemo na fonaciju (glas) i na sredstva kojima se govore rijei (ispravno naglaavanje, izgovaranje fonema, samoglasnika i suglasnika)

1. Glas

u uem smislu fonacijske osobine govornika u tonu, boji i spektralnom sastavu one su rezultat naina rada glasnica i utjecaja na stvoren zvuk svih govornih prolaza (rezonatora) slabo je podreen voljnom i svjesnom samonadzoru i na njega se tijekom odgoja malo usmjerava pozornost tako za glas moemo rei da je ugodan, topao, uvjerljiv, nosan..

2. Naglasci

u pukoj standardologiji naglasci su kriterij prema kojemu izlazi da se na televiziji ne zna govoriti iskuana je alternativa proputanje na velike govorne medije samo roene novotokavce to stvara sociokulturno nenormalno i neracionalno stanje: hrvatski se vrijednosni izvori nepotpuno iskoritavaju, a istodobno se nepravedno odbacuju iz javnih govornih zanimanja mnogi sposobni danas se ti kriteriji zanemaruju lake je urediti neiji prozodijski sustav do granice tolerantnosti nego nekultiviran glas uiniti medijski prihvatljivim

3. Samoglasnici

daju govoru glavni peat i upuuju na porijeklo govornika i njegov kulturoloki stupanj najizrazitije samoglasniko odstupanje od ortoepije je potpuna redukcija ili preskakanje (sinkopiranje) zanaglasnog nezavrenog samoglasnika (politka) i diftongiziranje tipino za neurbani govor redukcija - znaajka je zagrebakog govora

hrvatski standard priznaje 5 temeljnih samoglasnika s malim mijenama pod utjecajem naglasaka i duljenja zato poetno odstupanje u vokalizmu ne treba biti vano pri odabiru ljudi za govorno zanimanje, ali je nedopustivo da se u profesionalaca samoglasnika odstupanja dre neispravljena

4. Suglasnici

o izgovoru suglasnika u najveoj mjeri ovisi razabirljivost govora, ali su i simptom govornih mana (od mucanja do nepravilnih zubi) glasnici mogu biti svi toni, ali oputena, nemarna nedostatna izgovora (nedostatak dikcije izaziva napor u praenju govora) ponekad je bilo potrebno prejako izgovaranje, ali postalo je suvino kada si mediji postigli akustiku vjernost (privlaenje pozornosti, svojevrstan komunikacijski um) radio jo uvijek treba jau dikciju, jer je prijenos zvuka ukupno slabiji i jer su sluai manje usmjerene pozornosti

hrvatski govor je povezan i u izgovaranju gladak izgovaranje nije tek nizanje izabranih glasnika, nego i njihovo meusobno prilagoavanje (asimiliranje) svaki suglasnik se ne izgovara uvijek potpuno jednako kao to je i njegovo tipkano slovo jednako (iz Zagreba izagreba, danas su danasu, iz Karlovca iskarlovca) (I.kari, G.Varoanec kari: Skupna slika govora Hrvatske televizije, Govor broj II, Zagreb)

5. Pogreke

rezultat razliitog izgovornog sustava govornika lokalnog idioma najea je u izjednaavanju tvrdih i mekih afrikata u nekim dijalektima postoje govornici s pretvrdim i izrazito stridentnim (apikoalveopalatalnim, zaokruenim) frikativima i afrikatama, povremeno fukavi

6. Izgovorne mane

znak zaputenosti, preputenosti, govorne nehigijene, nezdravlja laki sigmatizam (neispravan izgovor s, c, z pa i , obino izazvan nepravilnim oblikom zubi) uestalost distordiranog r i lPrema kari, Varoanec-kari, 1994 Skupna slika govora hrvatske televizije

7. Izraajnost

prema ukupnom dojmu velik broj govori na itai nain, bez obzira na to vidi li se da se ita ili se ne vidi, ili jer netko na taj nain iz glave govori postoji i afektirani, preizraajni nain preesto i prejako logiko isticanje ritam je nekih govornika izrazito monoton, to se dogodi kad se raznolike sloene ritmike figure reduciraju na slogovni ritam govorni tempo je uglavnom nezamjetljiv, a od onih koji odstupaju vie ih je prebrzih, nego sporih

Zakljuak

televizijski govor je dalji od arhetipskog govora nego to je prosjean opi govor, i to za onoliko koliko mu je mutnija predodba sluaa kojemu se obraa te za koliko mu je komunikacijska volja bezvoljnija ipak, na televiziji govore ljudi koji su govorno sposobniji od opeg prosjeka, to se oituje u ugodnijim glasovima, manjoj uestalosti izgovornih mana i to openito govore glae i vjetije kriterij za odabir govornika najvanija je pojedineva govorna darovitost, a ne blizina njegova organskog standardnom idiomu

potrebno je dodatno kolovati govornike u standardnoj prozodiji, samoglasnicima, suglasnicima i u standardnim prilagodbenim pravilima povezanog govora govornika umijea koja su potrebna za medij: dojmljiv glas, primjerena sluenja izraajnim govornim i neverbalnim sredstvima, preko znanja standardnog jezika do razine usvojenosti, umijea proizvodnje jasnih reenica, do diskursa s elementima poetike i humora te valjanih govornikih potkrjepa

Hvala na pozornosti!!

Ivana & Ivana