POGLED 1

INFORMATIVNI LIST MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA OPĆE BOLNICE »DR. TOMISLAV BARDEK« KOPRIVNICA

LIPANJ2010.

BROJ 04

POGLEDPROSLAVA DANA SESTRINSTVA 12. SVIBNJA 2010.

AKREDITACIJA MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOG LABORATORIJA

PLAKETA GRADA KOPRIVNICE

NEFROLOGIJA VS NEUROLOGIJA

EDUKACIJA

OBRAZOVANJE

HUMOR

2 POGLED

POGLED 3

IMPRESSUM

Glavni urednici:Vesna Sertić, dipl. med. techn.

Zlatko Friščić, bacc. med. techn.

Uredništvo:Marina Friščić, dipl. med. techn.

Gordana Šantek - Zlatar, dipl. med. techn.Božica Šnajdar, vms.

Draženka Petric, vms.Ankica Raić, bacc. ms.

Hrvoje Sabol, bacc. mt.Damir Važanić, bacc. mt.

Lektura:Jozo Renić

Oblikovanje i grafički prijelom:

Igor Zember

Tisak:Baltazar, Koprivnica

Naklada: 400 primjeraka

S godinama se mijenjamo, postajemo zreliji, iskusniji i svjesniji. Ako ste bezvoljni, loše raspoloženi, povrijeđeni ili teško bolesni, možda je upravo trenutak da vam pomogne topla ljudska riječ, suosjećanje i vedrina duha, čega u današnje vrijeme ima tako malo. U suludoj životnoj utrci zaboravljamo koliku snagu imaju te ljudske vrline. Ipak, nije sve tako sivo i tmurno kako nam se čini. Čovjek je društveno biće, koje i kad misli da nema ništa više u sebi, u zadnjem kutku pronađe nešto što ga potakne na akciju. Jedna izreka kaže: Jučer je povijest, sutra je misterij, a današnji dan je dar. Prihvatite svaki dan kao dar i sjetite se ovoga svako jutro te započnite dan s osmijehom.

Ideje pokreću čovjeka. Ideje pokreću svijet. Sve čime danas raspolažemo nekad je bila nečija ideja. Tako je i prije dvije godine realizirana ideja i izdan je prvi broj našeg časopisa, s isključivom namjerom da služi vama, drage kolegice i kolege, da vas educira i informira o brojnim dostignućima i događanjima iz područja naše struke.

Hvala svima koji su dali svoj prilog opstanku našeg lista !

Uredništvo

SADRŽAJ:

DOGAđANJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

PRoSlAVA DANA SeSTRINSTVA - 12. SVIBNJA 2010. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

AKReDITAcIJA MeDIcINSKo-BIoKeMIJSKoG lABoRAToRIJA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

DAN NARcISA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

IZVJEŠTAJI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

NeFRoloGIJA VS. NeURoloGIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

PRoJeKT „AcTIVe AcceSS“ U oPĆoJ BolNIcI KoPRIVNIcA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

EDUKACIJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

eDUKAcIJA IZ KoMUNIKAcIJSKIH VJeŠTINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

LIJEčNIK - MEDICINSKA SESTRA – DUHOVNIK – ONO ŠTO BOLESNIK TREBA . . . . . . . . . . . . 20

SINDIKALNO-SPORTSKI SUSRETI ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI - UMAG 2010. . . . . . . . 22HUMOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

4 POGLED

• • • D

OG

AĐAN

JA

U edukacijskom centru naše bolnice 12. svibnja, tradicionalno kao i svake godine, proslavljen je Međunarodni Dan sestrinstva, koji predstavlja jedan od najvažnijih dana na području sestrinske profesije. Međunarodno vijeće medicinskih sestara (IcN) svake godine obavještava nas o temi Dana sestrinstva, pa je tako ove godine tema bila: Vodeća uloga medicinske sestre u liječenju kroničnih bolesnika.Na samom početku proslave, koja je bila iznimno svečana, pozdravila nas je naša glavna sestra bolnice Marina Friščić, kao i predsjednica HUMS-a naše podružnice Draženka Petric. Medicinske sestre predstavljaju najbrojniju skupinu zdravstvenih profesionalaca u svim sustavima zdravstva u svijetu. Način na koji medicinske sestre obavljaju svoj posao iznimno je važan za kvalitetu zdravstvene njege i ishod liječenja, a samim time i za zadovoljstvo pacijenta. Začetnica modernog sestrinstva engleska je bolničarka Florence Nightingale, koja je polovicom 19. stoljeća indicirala ulazak pro-fesionalno obrazovanih žena u zdravstvenu njegu bolesnih. Danas upravo na rođendan F. Nightingale obilježavamo Dan sestrinstva diljem svijeta, a upravo je ona bila inicijator razvoja sestrinstva od pomažućeg zanimanja do profesije. Razvoj sestrinstva neminovno ide s napretkom medicine i zdravstvenog sustava, a struka se može razvijati samo uz napore i edukacije medicinskih sestara. ovogodišnja tema Međunarodnog Da na sestrinstva - Vodeća uloga medicinske sestre u liječenju kroničnih bolesti - vrlo je aktualna zbog toga što kronične bolest u svim razvijenim zemlja-ma svijeta predstavljaju vodeći javnozdravstveni problem. Razvoju kroničnih bolesti doprinosi moderan, užurban način života, neadekvatna prehrana i loše životne navike. U kronične bolesti ubrajamo kardiovaskularne bolesti, kroničnu renalnu insuficijenciju, visoki krvni tlak, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom i karcinom koji su i danas javnozdravstveni problem gotovo svih zemalja europe i svijeta. Pretilost, dijabetes i povišeni krvni tlak danas su česti čak i u djece. No, život bolesnika s kroničnom bolešću danas je mnogo bolji nego ranije zbog velike mogućnosti liječenja, adekvatne prehrane i tjelovježbe koja utječe na kvalitetu života pojedinca.

Kronični bolesnici mogu kvalitetno živjeti ako se pridržavaju režima liječenja i prehrane te ako su disciplinirani i zdravstveno prosvijećeni o svojoj bolesti. Kronični bolesnici danas se liječe na svim razinama zdravstvene zaštite, počevši od primarne zdravstvene zaštite - obiteljskih liječnika, do specijalističko-konzilijarne zdravst-vene zaštite, bolničkih odjela, te klinika i kliničkih bolničkih centara. U velikom broju kronični bolesnici zastu-pljeni su u dijagnostičkim djelatnostima poput laboratorija, Rtg-a te fizikalne terapije.Može se reći da su medicinske sestre/ tehničari zdravstveni djelatnici koji uz akutne bolesnike veliku pozornost i skrb posvećuju kroničnim bolesnicima kroz edukaciju samih bolesnika i njihovih obitelji, bilo da se radi o medicinskim sestrama koje rade u bolnici ili primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Povodom Dana sestrinstva mr. prof. psih. Milan Čapalija održao je prisutnim medicinskim sestrama i tehničarima prigodno predavanje o temi Poticanje tolerancije u svakodnevnom životu i radu. Predavanje je bilo vrlo zanimljivo i korisno. Dan sestrinstva također je bio i prigoda da se oprostimo od sestre Žarke Zalar koja odlazi u mirovinu. ona je bila glavna sestra bolnice od 1980. do 2008. godine, a iza nje je intenzivan i bogati radni vijek u kojem je bila izuzetno aktivna na mnogim područjima.

Draženka Petric, vms.Ankica Raić, bacc. med. techn.

Proslava Dana sestrinstva - 12. svibnja 2010.

POGLED 5

Proces akreditacije započeo je u mjesecu srpnju 2008, a završen je u prosincu 2009. Krajem siječnja 2010. godine poslana je Prijava u HAA (Hrvatsku akreditacijsku agenciju) sa svom dokumentacijom. ocjena je uspješno obavljena 1. ožujka 2010. godine. Akreditacija laboratorija jest postupak kojim se preispituje kvaliteta rada laboratorija, te pred-stavlja mjerilo kvalitete u sustavima zdravstvene zaštite.

Akreditacija je postupak kojim akredi ta-cijsko tijelo vrednuje i potvrđuje stručnost i osposobljenost za rad u skladu s međunarodno prihvaćenim pravilima, sukladno Normi HRN eN ISo 15189. Kod toga se ocjenjuje osim sustava upravljanja kvalitetom i stručnost osoblja, infra-struktura odnosno uvjeti rada, okoliš, metode, oprema, sljedivost tj. sve mora biti dokazivo od identifikacije korisnika naših usluga pa sve do rezultata i obrnuto, informatički sustav i mjerna nesigurnost.

Budući da je standar dizacija aktivnosti i organiza cija prateće dokumentacije složen i dugotrajan proces, od iznimne je važnosti razu mjeti redoslijed potrebnih koraka kako bi se u što kraćem roku dosegla razina kvalitete koji zdravstvenoj ustanovi i pacijentu garantira zadovoljavajuću razinu usluge.

Jedinica samostalne dje latnosti medicinske-biokemije opće bolnice “Dr T. Bardek” jest prvi županijski laboratorij koji je dobio akreditaciju u Hrvatskoj. Svečano je to obznanjeno 11. svib-nja. 2010. godine u edukacijskom centru opće bolnice, a tome svečanom činu prisustvovali su brojni gosti - župan, gradonačelnik, saborski zastupnik, prof. Stavljenić-Rukavina, dožupan i pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, predstavnici HZZo-a - Područni ured Koprivnica, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo, predstavnik Doma zdravlja koprivničko- križevačke županije, predstavnici farmaceutskih kuća, tehnički ocjenitelj za dodjelu akreditacije, predstojnici i glavne sestre bolničkih odjela, zaposlenici bolnice i mediji. Prisutnima je dipl. ing. Sinjeri Željko, spec.med.biokemije, održao prezentaciju o radu medicinsko-biokemijskog laboratorija do danas. Svima koji su im pomogli i podržali ih u akredi-tacijskom postupku ing Sinjeri uputio je riječi zahvale, a najveću zahvalu dobili su svi djelatnici medicinsko-biokemijskog laboratorija, jer su svojim radom postigli ovakvu razinu kvalitete zdravstvene usluge.

dipl. ing. Sinjeri Željko spec. med. biokemije

Akreditacija medicinsko-biokemijskog laboratorija

6 POGLED

• • • D

OG

AĐAN

JA

Na svečanoj sjednici 4. studenoga 2009. godine prigodom obilježavanja Dana grada Koprivnice, odjelu kardiologije dodijeljena je „Plaketa grada za sveukupni doprinos i iznimne rezultate u liječenju srčanih bolesnika i smanjenju ukupne smrtnosti od infarkta”.

od 2006. godine uključeni smo u hrvatsku mrežu „PcI – suradnja sa KB Dubravom za liječenje bolesnika sa AIM praćenim elevacijom ST spojnice“. od te godine pa sve do danas primarnim PcI liječeno je 206 bolesnika. Rezultati ovog načina liječenja ukazuju na smanjenje smrtnosti gotovo na pola (posljednje četiri go-dine smrtnost je iznosila 5 - 8 %, a kod bolesnika liječenih PcI svega 3 - 4%), znatno je poboljšana kvaliteta života, smanjen je broj komplikacija, boravak na odjelu je kraći, a rehabilitacija brža. Kako bi mreža mogla funkcionirati, već od samog početka cjelokupnu brigu za bolesnika i brigu oko transporta preuzeli su liječnici i medicinske sestre Kardiološkog odjela. ovo se odnosi na fizičku i psihičku pripremu bolesnika za zahvat uza svu potrebnu dokumentaciju - medicinsku dokumentaciju, sestrinsku dokumentaciju (sestrinsko otpusno pismo) te pismeni pristanak za zahvat. Projekt je predstavljen na razini primarne zdravstvene zaštite, liječnicima opće prakse, ali izuzevši dobru suradnju s hitnom pomoći (kroz organizaciju prijevoza

Plaketa grada Koprivnice Kardiološkom odjeluOpće bolnice “Dr. Tomislav Bardek” sanitetom), nije pronađena mogućnost za medi-

cinsku pratnju takvih bolesnika na primarnoj razini. Suočeni s činjenicom o težini transporta takvih pacijenata, a u svrhu pružanja najbolje moguće skrbi, cjelokupno osoblje odjela kar-diologije upisuje i uspješno završava tečaj iz AlS-a. U hodu su rješavana zakonska ograničenja vezana uz DTS - sustav, epizodni način obračuna (upis - ispis) kod bolesnika koji se vraćaju istog dana nakon intervencije. Broj zdravstvenih djelatnika koji svakodnevno obavlja taj posao jest svakako premalen (trans-port često izvan radnog vremena) te smo jedino entuzijazmom do sada uspjeli održati visoku razinu zdravstvene skrbi. Veseli nas i ponosni smo što su građani Ko-privnice prepoznali naš trud, a što je i rezultiralo „Plaketom grada za sveukupni doprinos i iznimne rezultate u liječenju srčanih bolesnika i smanjenju ukupne smrtnosti od infarkta”. Zahvaljujemo na iznimno dobroj surad-nji Kardiološkoj službi KB Dubrave i ostalim zagrebačkim klinikama (KBc Rebro, KB Merkur, bolnica Sv. Duh, KB Sestre Milosrdnice te speci-jalnoj bolnici za kardijalnu kirurgiju i kardiologiju “Magdalena”) bez čije pomoći naš uspjeh ne bi bio moguć.

Ružica Evačić, bacc.med.techn.

POGLED 7

od 15. do 18. svibnja 2010. na Zagrebačkom velesajmu održan je 4. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovan-jem. ovogodišnja tema bila je: “Sestrinstvo: Lepeza različitosti“ Sam naslov govori o različitostima u djelat-nosti zdravstvene njege kao što su: edukacija, okoliš, migracije, ljudska prava, sigurnost paci-jenata, etika, istraživanje, skrb za starije, mentalno zdravlje, vođenje i rukovođenje, kao i niz drugih zanimljivih tema. Kongres nam je uz 150 stručnih predavača omogućio pokazati različitosti i steći nova saznanja u području zdravstvene njege i specifičnosti sestrinske prakse. Kongres HUMS-a prezentira različita stajališta, izgrađuje i osnažuje sestrinstvo i sestrinske organizacije te vodi ka boljem odnosu na-cionalnih donositelja odluka i profesionalne udruge. Radeći i razmjenjujući znanje i iskustvo ishodi zdravstvene njege bit će bolji, što će rezultirati kvalitetnijom zdravstvenom njegom naših pacijenata. Na kongresu je bilo prisutno 800 medicinskih sestra i tehničara koju su mogli prisustvovati zanimljivim i nadasve edukativnim predavanjima brojnih domaćih i svjetski priznatih predavača

iz područja sestrinstva, a to iz SAD-a, Belgije, Španjolske, Švedske, Poljske, Danske i dr. Na kongresu je također prisustvovalo i nekoliko medicinskih sestara i tehničara iz naše bolnice, a osobito smo ponosni jer su neki i aktivno sudjelovali kao pozvani predavači. U ponedjeljak 17. svibnja 2010. predavanje i radionicu: „ BlS- osnovno održavanje života“ održale su medicinske sestre naše bolnice: Gordana Brgles i Valentina Kovaček (oHM). U utorak 18. svibnja 2010. Stručno društvo hitne medicinske pomoći HUMS-a imalo je svoj skup na kojem je predsjednik Društva Damir Važanić vodio kroz predavanje. Glavna sestra bolnice Marina Friščić u sklopu drugih predavanja održala je i iznimno zanimljivo predavanje o temi „organizacije i uloga medicinske sestre i tehničara u bolničkoj hitnoj službi“. U preda-vanju je stavljen naglasak na organizacijsku ulogu medicinske sestre / tehničara u hitnom bolničkom prijamu. Istaknute su vještine medicinske sestre / tehničara u bolničkoj hitnoj službi, kao i kontinu-irana edukacija iz područja BlS-a, osnove eKG-a, trijaže, komunikacije i sestrinske dokumentacije.

Ankica Raić, bacc. med. techn.

„Sestrinstvo: Lepeza različitosti“

8 POGLED

• • • D

OG

AĐAN

JA11. veljače - Svjetski dan bolesnika - Gospa Lurdska „Iskustvo bolesti i trpljenja može postati škola nade“ (Benedikt XVI)

Dana 11. veljače, na liturgijski spomen Blažene Djevice Marije lurdske slavimo Svjetski dan bolesnika. Središnji događaj obilježavanja 18. svjetskog dana bolesnika u našoj Bolnici bila je sveta misa koju je predvodio vlč. Milan lončarić u pratnji bolničkog dušobrižnika vlč. Krunoslava Pačalata i drugih svećenika. Za bolesnike koji nisu mogli prisustvovati misi organizirana je sv. ispovijed, pričest i bolesničko pomazanje u njihovim bolesničkim krevetima. „Godišnjom proslavom Dana bolesnika Crkva zapravo želi probuditi snažnu svijest u crkvenoj zajednici o važnosti pastoralne službe u velikom svijetu zdravlja, koja je sastavni dio njezina po-slanja, jer je na tragu samog Kristova spasenjskog poslanja. On, božanski liječnik, “prošao (je) čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao” (Dj 10,38). U tajni njegove muke, smrti i uskrsnuća, ljudsko trpljenje crpi smisao i puninu svjetla. U apostolskom pismu Salvifici doloris, sluga Božji Ivan Pavao II. ovako objašnjava tu zbilju: “Ljudsko trpljenje – pisao je – dostiglo je svoj vrhunac u Kristovoj muci. I istodobno ono je ušla u potpuno novu dimenziju i u novi red: vezano je uz ljubav…, uz onu ljubav koja stvara dobro,

koja izvlači dobro također iz zla preko trpljenja, kao što je najviše dobro otkupljenja svijeta poteklo od Kristova križa i neprestano iz njega izvire. Kristov je križ postao izvor, iz kojeg izviru rijeke žive vode” (18). Želio bih ovdje podsjetiti na Poruku siromašnima, bolesnima i svima onima koji trpe, koju su koncilski oci uputili svijetu na završetku Drugoga vatikanskog kon-cila: “Vi svi koji teže osjećate

teret križa – rekli su – … vi koji plačete… vi neznani patnici, budite hrabri: vi ste miljenici Božjega kraljevstva, kraljevstva nade, sreće i života; vi ste braća trpećeg Krista; i s njim, ako to želite, vi spašavate svijet!” (Ench. Vat., I, n. 523, (str. 313)). Zahvaljujem od srca osobama koje, sva-kodnevno, “služe bolesnima i onima koji trpe”, čineći da “apostolat Božjeg milosrđa, u koji su uključeni, odgovara uvijek sve bolje na nove zahtjeve” (Ivan Pavao II., ap. konst. Pastor Bonus, čl. 152).“ (Benedikt XVI)

Gordana Šantek-Zlatar, dipl.med.techn.

www.obkoprivnica.hr

POGLED 9

DAN NARCISA

Desetu godinu za redom obilježavamo Dan narcisa. Prva subota iza prvog dana proljeća uvijek je takva kakva i dolikuje, prohladna, vjetro-vita s naznakom kiše. Bez obzira na prognoze bile smo uvjerene da ni ovaj dan kao i proteklih devet godina kiše neće biti. ove godine konačno smo ostvarile želju članica kluba da darujemo cvjetove narcisa. osim želje da promoviramo Klub žena NADA, naša je dužnost podsjetiti na opaku bolest, teško liječenje i nažalost lošu prognozu ako se bolest ne otkrije na vrijeme. Zato je s nama i ove godine edukacijska lutka „ Agata“ i puno edukacijskog materijala.

Na trgu je bilo vrlo živo, puno naših sugrađana koji su na trg navratili i zbog ostalih događanja rado su od članica kluba uzeli cvijet i dali dobro-voljni prilog. Po završetku akcije zaključili smo da je ona bila uspješna zahvaljujući pomoći naših medicinskim sestrama koje se već duže vrijeme uključuju u rad kluba.

Prikupljena sredstva, u Koprivnici nešto manje od 10.000 i u Đurđevcu oko 2500 kuna, stavljena su na žiro-račun kluba i bit će utrošena za rad kluba. Napominjemo da je akcija bila i u

Đurđevcu te da smo je namijenili za pomoć kod kupnje aparata za limfnu drenažu. To znači da smo prikupljenim sredstvima dodali iz blagajne i svotu od 5.000 uplatili na račun Foruma žena Đurđevac koji je i pokretač akcije. Zahvaljujemo na pomoći ravnateljici bolnice, medicinskim sestrama, Upravi Županije i županu te Gradskoj upravi i gradonačelnicima Koprivnice i Đurđevca.Vidimo se i dogodine, a do tada pratite naše akcije i slijedite naučene upute.

Božica Šnajdar, vms

10 POGLED

• • • D

OG

AĐAN

JAPREDAVANJE VLČ. KRUNOSLAVA PAČALATA „VJERA I SUGESTIJA“

18. ožujka održano je predavanje bolničkog dušobrižnika vlč. Krunoslava Pačalata pod nazivom “Vjera i sugestija”. Predavanje je kao i uvijek bilo dobro posjećeno, a velečasni nas je potaknuo na malo dublje analiziranje i razmišljanje o istinskoj vjeri. Čovjek kao osoba djeluje cjelovito i svrhovito. To znači da sve što se događa na jednoj razini, utječe na funkcioniranje drugih razina. U čovjeku se, a da toga nije ni svjestan, događa prožimanje duševnih i tjelesnih elemenata. Potpuno zdravlje ima osoba koja se dobro osjeća i funkcionira na svim razinama (tijelo, duh i duša). Vjera pomaže čovjeku da se što više približi idealu duševnog zdravlja jer ga izvlači iz osjećaja bespomoćnosti te pomaže osobi u svladavanju životnih poteškoća. Često si postavljamo pitanje zašto ljudi padaju u teške i tjeskobne situacije? Jer se više brinemo o tijelu a dušu zanemarujemo. Ako se čovjek ne brine o duši, ona postaje bolesna. Čovjek tada traži pomoć na raznim stranama, ne shvaćajući gdje je ranjen, što mu je zapravo bolesno. Po pomoć odlazi raznim iscjeliteljima i

sl. Moguće je da i dođe do čudesnih ozdravljenja, ali se najčešće radi o privremenim ozdravljenjima zbog velike moći sugestije i autosugestije bole-snika. Budući da se promjena događa pomoću sugestije i autosugestije, ona nije trajna jer se nije promijenio stil života ili životna filozofija koja je dovela do bolesti. Velečasni je naglasio kako je snaga vjere u liječenju bolesti velika. Moramo si posvijestiti da bolest ne dolazi od Boga i nije Božja kazna za grijehe. Katkada je bolest prilika da se Bog proslavi u nama ako vjerujemo. Po svakoj bolesti bi čovjek trebao nešto naučiti jer nas vjera potiče na to da se pravilno postavimo prema životu i bolesti. Vjera traži da prihvatimo istinu o sebi, da skinemo svoje maske koje smo kroz život navukli i po potrebi ih mijenjamo, da se suočimo sa svojim gubicima i ostalim podsvjesnim strahovima. I na kraju se nameće zaključak da su lijekovi iz Božje ljekarne svima dostupni te da vjera nije privilegija samo crkvenih zidova, već ljudskog srca...

Danijela Vorkapić, bacc.med.techn.

POGLED 11

• • •

IZVJ

EŠTA

JI

U općoj bolnici „Dr. T. Bardek“ Koprivnica 01. rujna. 2002. godine počela je primjena sestrin-ske dokumentacije na svim odjelima bolnice. Dokumentaciju je osmislila radna skupina za izradu sestrinske dokumentacije pri bolničkom Povjerenstvu za medicinsku dokumentaciju oB Koprivnica. Prije ovog datuma postojala je sporadična primjena dokumentacije na Internom odjelu zahvaljujući ambicioznosti i entuzijazmu nekolicine sestara.

Nakon izrade jedinstvene sestrinske do-kumentacije Hrvatske komore medicinskih sestara, 2006. godine, dobili smo mogućnost njezine primjene u zdravstvenim ustanovama. Dokumentacija HKMS-a pruža sestrinstvu novu mogućnost, a to je kategorizacija pacijenata prema kritičnim čimbenicima koju su dokaz zahtjevnosti pacijenata za zdravstvenom njegom.Ideja o projektu primjene sestrinske doku-mentacije HKMS-a u oB Koprivnica na odjele nefrologije s endokrinologijom i neurologije te komparacija i analiza tih odjela kroz sestrinsku dokumentaciju na bazi kategorizacije pacijenata javila se početkom 2009. godine. Glavna sestra bolnice Marina Friščić i predsjednica Podružnice Kc-Kž županije HKMS Vesna Sertić, dobile su suglasnost i realizirale suradnju HKMS oko implementacije sestrinske dokumentacije u oB Koprivnica.

Voditelji projekta jesu Gordana Šantek-Zlatar za odjel nefrologije s endokrinologijom i Gabrijela Šimunić za odjel neurologije. Na tim odjelima vrlo je složen i problematičan profil pacijenata, koji zahtijeva kompleksno, sustavno, dinamično i fleksibilno provođenje zdravstvene njege kroz proces zdravstvene njege i dokumentiranje kroz sestrinsku dokumentaciju. Struktura i dinamika medicinsko-tehničkih i dijagnostičko-terapijskih intervencija kao i kompleksnost zdravstvene njege „školski“ su primjer i model učenja procesa, pa su iz tog razloga ti odjeli izabrani za ovaj projekt.

NEFROLOGIJA vs. NEUROLOGIJA evaluacija sestrinske dokumentacije; komparacija i analiza

Nakon niza edukacija kroz 2009. godinu za sve medicinske sestre koje rade na spomenutim odjelima, s projektom se počinje 1. prosinca 2009. godine.

Nakon tri mjeseca provođenja i implement-acije dokumentacije napravljeno je istraživanje koje je dalo izvanredne rezultate, napravljena je evaluacija, komparacija i analiza zahtjevnosti i složenosti pacijenata za zdravstvenom nje-gom od strane voditelja projekta. Sestrinska dokumentacija pruža sestrinstvu jednu novu dimenziju, a to je sestrinstvo-zdravstvena njega temeljena na dokazima. Medicinske sestre kroz dokumentaciju imaju dokaz o zahtjevnosti i potrebama pacijenata za zdravstvenom njegom koji su prikazani kroz kategorizaciju pacijenata po kritičnim čimbenicima kategorizacije.

Na temelju istraživanja došli smo do zaključka da je medicinskim sestrama izuzetno zahtjevno zadovoljiti potrebe pacijenata obzirom na dobivene rezultate kategorizacijom. U ovom trenutku medicinske sestre nastoje pružiti kvalitetnu zdravstvenu njegu koja se od njih očekuje kako bi se zadovoljili standardi koje nam nameće moderno sestrinstvo i napredak tehnologije u medicini. U planu nam je rezultate istraživanja publicirati i prezentirati na sastan-cima stručnih društava.

Gordana Šantek-Zlatar, dipl.med.techn.

52,8

12,42

27,33

7,45

52,35

22,9417,65

7,06

0102030405060

postotak

NEURO NEFRO

odjeli

Postotak pacijenata raspoređenih u pojedine kategorije Neuro/Nefro

IIIIIIIV

12 POGLED

• • • I

ZVJE

ŠTAJ

IU KOPRIVNICI OSNOVANA UDRUGA VOLONTERA KOPRIVNIČKO - KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE “RAD NA DAR”

Ideja o osnivanju Udruge volontera postojala je niz godina, ali od 2007. godine, otkako je Hrvatski sabor na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske donio odluku o proglašenju Zakona o volonterstvu, dobila je i zakonsku osnovu.

Inicijativni odbor sazvao je osnivačku skupštinu, koja je održana 17.prosinca 2009. godine u centru za odgoj i obrazovanje “Podravsko sunce”. Na skupštini je jednoglasno i javnim glasovanjem usvojena odluka o osnivanju Udruge volontera Koprivničko - križevačke

županije “Rad na Dar” sa sjedištem u Koprivnici, B. Radić 7. Nakon čitanja i kraće rasprave prihvaćen je Statut Udruge volontera Kc-kž županije. Za predsjednicu je jednoglasno izabrana Ružica evačić, dopredsjednice su Jasenka Mežnarić i Višnjica Tkalec, a za tajnicu je izabrana Irena Babić.

U Predsjedništvo su izabrane Marija Mraz, Janeš-Poje Vlatka, Vesna Mađarić, lJiljana Šoštaić, Abou Aldan Damjan, ljiljna Rajić i Snježana Vuljak. U Nadzorni odbor izabrane su Križić Marija, Vesna Sertić i Vesna Križan . U etičko vijeće izabrani su Helena Hečimović, Nadica Šomodi i Golubić Marko. Prijedlog Predsjedništva da se Žarka Zalar imenuje počasnim članom Udruge jednoglasno je prihvaćen (čl.10 Statuta Udruge, članstvo u Udruzi). osnovni sadržaj djelatnosti Udruge jest senzibiliziranje javnosti za volontiranje, okupljanje

članova, organiziranje edukativnih radionica za članove, omogućavanje uključivanja volontera u socijalne, zdravstvene i edukativne organizacije i institucije, tražiti priznavanje volontiranja pri zapošljavanju i u formalnom školovanju te suradnja sa srodnim organizacijama u Hrvatskoj i izvan nje.

Svi zainteresirani mogu za sada dobiti informacije i pristupnice kod tajnice Irene Babić, uz prethodnu najavu na broj mobitela 099/ 314-6826.

Ružica Evačić, bacc.med. techn.

XXXIV. SIMPOZIJ HRVATSKE UDRUGE PRIMALJA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM

U Vodicama je od 6. do 8. svibnja 2010. održan je 34. simpozij Hrvatske udruge primalja s međunarodnim sudjelovanjem. Na simpoziju su uime opće bolnice „Dr. Tomislav Bardek“ - Koprivnica, sudjelovale primalje Višnja Svirčić i Vesna Skec. ovaj simpozij bio je posvećen ženi i obitelji te unapređenju hrvatskog primaljstva u konceptu skrbi, u čijem središtu je žena, njezine potrebe, želje i mogućnosti.

POGLED 13

16. SIMPOZIJ ONKOLOŠKO-HEMATOLOŠKOG DRUŠTVA HRVATSKE UDRUGE MEDICINSKIH SESTARA S MEĐUNARODNIM SUDJELOVANJEM - 24. - 27. OŽUJKA 2010.

U sklopu 5. Hrvatskog onkološkog kongresa bio je organiziran i 16. simpozij onkološko - hematološkog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem u cavtatu. Uime naše ustanove simpoziju su prisustvovale Jasna Bubnjar, medicinska sestra s odsjeka Gastroenterologije s hematologijom, Božica Šnajdar, glavna sestra kirurške grane, te Marina Friščić, glavna sestra bolnice. Teme simpozija bile se: Infekcija u onkološko-hematološkog bolesnika, rehabilitacija nakon operacije dojke i rukovanje citotoksičnim lijekovima prije i sada.

Simpoziju je nazočilo stotinjak medicinskih sestara iz cijele Hrvatske. U sklopu kongresa bio je niz plenarnih predavanja, a među ostalima predstavljen je i nacionalni program prevencije i ranog otkrivanja raka dojke, novosti u kliničkoj primjeni sistemne onkološke terapije, kao i novosti u potpornom liječenju onkoloških bolesnika.

Marina Friščić, glavna sestra bolnice

Bio je prijavljen veliki broj prezentacija radova, od kojih bih istaknula „europsko primaljstvo – eMA“ – (european Midwifery Association“) s temom kako eMA može ojačati Udrugu. Tu temu je prezentirala primalja-vice president of eMA iz Njemačke. Zanimljiva tema je bio i „etički kodeks“ izlagačice iz Nizozemske, a posebno bih istaknula predavanje našeg muškog kolege iz Belgije, koji radi kao primalja, s temom „Inicijativa bolnica prijatelja majki“. Domaće teme bile su: „Kako izbjeći epiziotomiju - povjerenje u sposobnost rađanja“(primalje iz oB Varaždin); „Bonding“ (primalja iz Županijske bolnice Čakovec); „Proces tugovanja nakon perinatalnog gubitka“ (primalja iz KB Sestre milosrdnice Zagreb);“edukacija majki i očeva u trudnoći i porođaju“ (primalja iz KBc osijek);“Prvi podoj novorođenčeta“ (primalja iz KBc Split); “Poboljšanje zdravstvene zaštite trudnica“ (primalja iz Klinike iz Skopja-Makedonija); “Pušenje i alkohol u trudnoći-Sukob interesa majka-plod“ (primalja iz KBc osijek); “Kvalitetno pružanje psihološke podrške i rodilji od primalje i bliskih osoba“(primalja iz KBc osijek); „oporavak babinjače nakon carskog reza“(primalja iz oB Pula); „Utjecaj trudnoće i porođaja na stres inkontinenciju mokraće“ (KB Merkur i KB Sveti duh - Zagreb); „Novorođenački skrining“ (primalja iz KBc Zagreb) te još neke zanimljive teme.

U predavanjima i razmjeni iskustava u radu, putem radionica pridružile su nam se i kolegice iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Makedonije.

I što je na kraju primalja?

Primalja je osoba koja je uz ženu pri porođaju, a trebala bi biti uz nju i tijekom cijele trudnoće i babinja. Primalja je osoba koja treba dati znanje, savjete, ljubav, uvažavanje, poštovanje i poticaj. ona je nazočna najljepšem i najmoćnijem događaju kojim je priroda obdarila čovjeka. Ako se pitate što to rade primalje, tko su one uopće, tada se sjetite da ste i vi rođeni u nečije brižne ruke koje su vas nježno stavile na majčina prsa. To je zapravo bila vaša babica, s kojom je vaša majka podijelila intiman i čarobni trenutak vašeg rođenja.

Vesna Skec, primalja

• • •

IZVJ

EŠTA

JI

14 POGLED

• • • I

ZVJE

ŠTAJ

IPROJEKT „ACTIVE ACCESS“ U OPĆOJ BOLNICI KOPRIVNICA

Sam naziv projekta AcTIVe AcceSS govori da je riječ o načinu kako potaknuti građane da za kratka putovanja i obavljanje svakodnevnih obaveza odaberu održive vidove prijevoza, čime će, baveći se fizičkom aktivnosti poboljšati vlastito zdravlje. Dakle, glavni cilj AcTIVe AcceSSA je povećati broj biciklista i pješaka za svakodnevna kraća putovanja kako bi poboljšali vlastito zdrav-lje, ujedno i zdravlje lokalnog gospodarstva štedeći energiju te znatno smanjujući troškove kao i količinu ispušnih plinova. Također, cilj je utjecati na svijest ljudi da radi obavljanja kupovine, odlaska u školu ili na

posao, umjesto putovanja automobilima na kraće udaljenosti, odaberu pješačenje ili biciklizam. Koordinator projekta u gradu Koprivnici jest Helena Hećimović.

U projekt AcTIVe AcceSS aktivno su se uključili i zaposlenici opće bolnice “ Dr T. Bardek” Koprivnica. osnovan je projektni tim, koji će skupa s koordinatorom planirati i provoditi razne aktivnosti. U bolnici je u veljači kao prvi korak provedena anketa zaposlenika o prometnim navikama, u kojoj je sudjelovalo 190 zaposlenika. Daljnje aktivnosti projektnog tima usmjerene su na dogovor i prijedlog izrade Koprivničkih staza zdravlja - Staza nade, Staza mladosti, Staza renesanse, Staza srca i Staza pobjednika. Više o projektu i kompletnu kartu dogovorenih staza

možete vidjeti na www.koprivnica.hr . obavljena je i pješačka procjena Staza zdravlja, a dalje je u planu izrada karte koprivničkih staza zdravlja, koja će na poleđini sadržavati savjete o dobrobiti kretanja za zdravlje ljudi.

Vesna Sertić, dipl.med.techn.

4. MEĐUNARODNI SUSRET HUMS-a I ZVEZE-ZBORNICE

Dana 12. i 13. ožujka Podružnica HUMS-a Bjelovar bila je domaćin 4. međunarodnog susreta HUMS-a i slovenske Zveze - Zbornice. Teme susreta bile su vezane uz planiranje zajedničke suradnje i školovanje medicinskih sestara u Hrvatskoj i Sloveniji. U prepunoj dvorani bjelovarskog Doma kulture 12. ožujka 2010. održano je predavanje o temi ,,Utjecaj zakona eU na Sloveniju i posljedice za slovensko sestrinstvo.”Predavači su bili Darinka Klemenc dipl. med. sr. predsjednica i Petar Požun vmt, dipl. oec., dopredsjednik Zbornice.

Predavanju su prisustvovale četiri medicinske sestre iz oB Koprivnica i nakon predavanja razmijenile iskustva sa kolegicama iz Slovenije, jer ulaskom u eU i nas čekaju slični problemi.

Draženka Petric, vms

POGLED 15

HKDMST U POSJETU OPĆOJ BOLNICI “DR. T. BARDEK“ KOPRIVNICA

Medicinske sestre i tehničari iz Zagreba, Šibenika, Vinkovaca, Vukovara; članovi HKDMST (Hrvatskog katoličkog društva medicinskih sestara i tehničara); 22. svibnja 2010. prigodom nacionalnog duhovnog susreta u Koprivnici posjetili su i bolnicu. Razgledali su odjel hitne medicine, Jedinicu djelatnosti za interne bolesti, Jedinicu djelatnosti za dijalizu i edukacijski cen-tar. Iznenađeni su kvalitetom prostora, opreme i organizacije rada u spomenutim odjelima. Razmijenili smo iskustva i mišljenja o organizaciji službe u modernom zdravstvenom sustavu koji za sestre zahtijeva prilagodbu i promjene u

svakodnevnom radu. održavanje koraka s novim tehnologijama i saznanjima iziskuje kontinuirani napor i edukaciju, što znači da se treba nositi s promjenjivim situacijama. U sustavu zdravstvene zaštite jedinstvena je uloga sestre pomoć pojedincu u aktivnostima koje pridonose zdravlju ili oporavku ili mirnoj smrti, a to uistinu nije lako. Stoga je vrlo važno da sestre budu duhovno snažne da mogu podnijeti teret svakodnevnog rada sa svojim bolesnicima. Vlč. Pačalat je prigodom našeg susreta održao predavanje „Duhovnošću protiv stresnih oblika života“, u kojem je istaknuo: „Stres je, nažalost, danas prisutan u životu gotovo sviju nas, a medicinskih sestara pogotovo. Jer, briga o teško bolesnim ljudima nije nimalo jednostavna. Niti fizički, a još manje psihički. A u puno slučajeva, upravo ste vi one koje pomažete bolesnicima da izdrže teška i često bolna razdoblja i nastojite im dati snage da se lakše nose s bolestima, a nerijetko i činjenicom da neće nikada ozdraviti. A vjera u tome može itekako pomoći. Jer svi koji vjeruju u Boga, lakše prihvaćaju saznanje da je smrt neminovnost, ali i da predstavlja samo naš ovozemaljski kraj.“

Gordana Šantek-Zlatar, dipl.med.techn.

• • •

IZVJ

EŠTA

JI

IZVJEŠTAJ S XI. STRUČNOG SASTANKA PLIVA DEZINFICIJENSIU Zadru je od 21. do 23. svibnja 2010. održan je XI. Stručni sastanak Pliva Dezinficijensi o temi Prevencija bolničkih infekcija. Stručnom sastanku su prisustvovali liječnici i medicinske sestre, odnosno članovi povjerenstava za bolničke infekcije koji se bave problematikom bolničkih infekcija.

Stručni program sastanka:1. Z. Bošnjak dr., KBc.Zagreb: “Smjernice za Higijenu ruku 2010.“2. M.Abram prof.dr.KBc Rijeka: “Higijena ruku – od teorije do prakse“3. B.Dželalija prof.dr.oB Zadar: “Bolničke infekcije u JIl-u od 2000.do 2009.“4. D.Drenjančević dr.,KBc osijek: “Prevencija infekcija povezanih s centralnim venskim kateterima u JIl-u“5. S.Vuljak bacc.med.techn., oB Koprivnica: “organizacija prevencije i kontrole bolničkih infekcija u oB Koprivnica“

Prikazala sam program rada i mjere prevencije širenja bolničkih infekcija te program izrade protokola i smjernica Povjerenstva za kontrolu bolničkih infekcija oB Koprivnica. Posebni osvrt sam dala na najnovije izrađen protokol „Profesionalna ekspozicija zdravstvenih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju i drugim biološkim tekućinama – mjere i postupci“.

Snježana Vuljak, bacc.med.techn.

16 POGLED

• • • E

DU

KACI

JASTRUČNA PREDAVANJA U SPECIJALNOJ BOLNICI ZA MEDICINSKU REHABILITACIJU LIPIK Dana 19. veljače 2010. godine u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u lipiku održana su dva predavanja iz područja BlS-a, Damira Važanića, i predavanje Indikatori kvalitete zdravstvene njege, Marine Friščić. Dobra suradnja između naše ustanove i Specijalne bolnice za medicinsku re-habilitaciju nastavlja se i treću godinu za redom. Predavanjima je prisustvovalo pedesetak medicinskih sestara/tehničara iz lipika, Pakraca i Daruvara. Medicinske sestre pokazale su interes za praktični dio, kao i veliki interes za raspravu o indikatorima kvalitete zdravstvene njege. Nakon završetka službenog dijela slijedio je domjenak i druženje s glavnom sestrom bolnice, ljerkom Pavković.

Marina Friščić, glavna sestra bolniceDamir Važanić, glavni tehničar JSD hitne medicine

EDUKACIJA IZ KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA

Komunikacija zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu važna je za kvalitetu međusobnih odnosa i inter-akciju s pacijentima. U svakodnevnom radu susrećemo se s konfliktnim situacijama u čijoj pozadini su često problemi u komunikaciji, koji mogu eskalirati do nasilnog ponašanja. Da bi se prevenirale takve situacije i što efikas-nije suočavalo s incidentima i agresijom, na inicijativu dr. Sanje Krapinec uime Jedinice za osiguranje i unapređenje kvalitete zdravstvene zaštite, organizirana je edukacija iz područja komunikacije.

Predavanje o temi “Postupak i komunikacija s teškim pacijentima” održano je u edukacijskom centru naše bolnice 17. veljače 2010. liječnici, medicinske sestre i tehničari pokazali su veliki interes za temu. Prezentaciju su pripremili psiholozi bolnice: mr. Milan Čapalija, prof. spec. kliničke psihologije i prof. Tihana Kosi, dipl. psiholog. Govorilo se o tome što je komunikacija i koji su njezini glavni ciljevi, te kako se postaviti i postupati težim i konfliktnim situacijama. U raspravi nakon predavanja istaknuta je potreba daljnjeg osposobljavanja i usavršavanja djelatnika bolnice na području komunikacije.

Tijekom travnja organizirana je dodatna edukacija za medicinske sestre i tehničare, prvenstveno one koji rade na prijemu i naručivanju pacijenata i time su najviše izloženi pritiscima i konfliktnim situacijama. održana je radionica “Komunikacijske vještine” za tri s, koju je vodio prof. Čapalija. Kroz ovaj oblik iskustvenog učenja prošao je 41 sudionik. Naglasak je bio na komunikacijskim vještinama aktivnog slušanja, kvalitetnog razgovora putem slanja adekvatnih poruka te prepozna-vanja i reagiranja na neverbalne načine komunikacije. Sudionici su putem razmjene iskustava, te kroz vježbe i igranje uloga trenirali tehnike i načine efikasne komunikacije. Na kraju su iznijeli svoje pozitivne ocjene i zadovoljstvo radionicom u kojoj su sudjelovali te predložili da se slični oblici učenja i stručnog usavršavanja nastave.

prof. Milan Čapalija, mr. spec. klin. psihologije

POGLED 17

PREDAVANJE I POSJET OPĆOJ ŽUPANIJSKOJ BOLNICI U POŽEGI Glavna sestra opće županijske bolnice Požega Štefica Knežević i ljerka Marukić, odjelna sestra za medicinsku skrb pozvale su Gordanu Šantek - Zlatar s temom “Proces zdravstvene njege - formuliranje sestrinskih dijagnoza “ i Vesnu Sertić s temom “Proces zdravstvene njege - otpust pacijenata” da održe predavanje u njihovoj ustanovi. Pre-davanje je održano 9. travnja 2010. u prostorima bolnice, a bilo je nazočno 70-ak medicinskih sestara.

Medicinske sestre pokazale su zanimanje za način i organizaciju rada u našoj bolnici, za postupke pripreme uvođenja sestrinske dokumentacije, standarde planiranja otpusta, kao i za radno mjesto medicinske sestre za planirani otpust. Posebno im je bilo zanimljiv podatak da se u našoj bolnici sustavno radi na povećanju kvalitete procesa zdravstvene njege, primjenjuje sestrinska dokumentacija u praksi kao i pisanje sestrinskog otpusnog pisma. Predavanja i rasprava potaknule su prisutne medicinske sestre na aktivno uključivanje u promjene razvoja i modernizacije zdravstvenih usluga u njihovim ustanovama.

Vesna Sertić, dipl.med.techn.

KRONIČNA VENSKA INSUFICIJENCIJA (KVI) – PREULCEROZNI STADIJ Tečaj trajne edukacije – Kronična venska insuficijencija (KVI) – preulcerozni stadij održan je 17.04.2010. godine u predavaonici Klinike za kožne i spolne bolesti KBc Zagreb, u organizaciji Katedre za dermatovenerologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Klinike za kožne i spolne bolesti KBc Zagreb, pod pokroviteljstvom Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.Tečaju su prisustovali Dražen curman dr.med. i Katarina Sokač bacc.med.tech. Na tečaju obrađene su teme o etiologiji, patogenezi i kliničkoj slici i diferencijalnoj dijagnozi te novostima u liječenju preulceroznog stadija kronične venske insuficijencije. Poseban naglasak je na imunološkim značajkama u cijeljenju vrijeda te novim preventivnim dijagnostičkim metodama te sklerozantnoj terapiji. Dobile su se nove spoznaje o pravilnoj primjeni ultrazvučne dijagnostike i kompresivne terapije u kroničnoj venskoj insuficijenciji. Na kraju tečaja održane su tri radionice s praktičnom primjenom aktivnih obloga, dugo-elastičnih i kratko-elastičnih povoja te sklerozantnih sredstava. U provjeri znanja pismenim ispitom prije radionice , polaznici su pokazali poznavanje i ovladavanje bitnih spoznaja o preulceroznom stadiju kronične venske insuficijencije.

Katarina Sokač, bacc.med.tech.

TEČAJ “ŠKOLA NEONATALNE I PEDIJATRIJSKE INTENZIVNE SKRBI” Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije organiziralo je edukacijski tečaj II. kategorije pod nazivom “ Škola neonatalne i pedijatrijske intenzivne skrbi” 29. i 30. siječnja 2010. na Rebru. Voditelj tečaja bila je Marina Čičak Novak, predsjednica Povjerenstva za neonatalnu i pedijatrijsku intenzivnu skrb. Predavači su na tečaju bili doc. dr. sc. Julije Meštrović, prim. Milivoj Novak, Marijana Benković, bacc. med. techn., Stanka Katić, bacc. med. techn., Minja Petrović, bacc. med. techn. i Marina Ćićak Novak, bacc. med. techn. Na tečaju je bilo nazočno 50-ak sudionika iz svih krajeva Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine. Iz Koprivnice nas je bilo troje. Na ovogodišnjem tečaju govorilo se općenito o dječjoj intenzivnoj njezi, o edukaciji sestara u takvim jedinicama i o standardima kadra u doprinosu sigurnoj zdravstvenoj njezi djeteta. Zbog uspjeha tečaja Društvo planira organizirati ovakvu aktivnost svake godine.

Ksenija Rajković, vms

• • •

EDU

KACI

JA

18 POGLED

TEČAJ “TRIJAŽA U OBJEDINJENOM HITNOM BOLNIČKOM PRIJEMU”

Prvi tečaj “Trijaža u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu” (oHBP) održan je 22. svibnja 2010. u općoj Bolnici “Dr. T. Bardek” u Koprivnici. Tečaj iz trijaže organiziran je u su-radnji Hrvatskog društva za hitnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora (HlZ) i opće Bolnice “Dr. T. Bardek” Koprivnica. Uime Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu dr. Branka Tomljanović, pomoćnica ravnateljice za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor, otvorila je prvi tečaj trijaže u Hrvatskoj. Tečaj je pohađalo 19 medicinskih sestara/tehničara, te

pet liječnika iz hitnog bolničkog prijama. Polaznici koji su pohađali tečaj bili su iz ustanova sjeverozapadne Hrvatske i to iz Karlovca, Zaboka, Vinkovaca, Našica, Siska, Čakovca i Zagreba. Program tečaja obuhvaćao je niz predavanja i radionica, od kojih je važno istaknuti povijest trijaže, australo-azijsku trijažnu skalu (ATS), komunikacijske vještine trijažne sestre, proces trijaže odraslih, proces trijaže psihičkog zdravlja i procjena boli u trijažnom procesu. Tečaj je trajao cijeli dan, a obuhvaćao je predavanja, radionice s prikazom slučajeva trijaže te evaluacijom tečaja i podjelom potvrdnica. Uz ravnateljicu bolnice dr. Gordanu Slavetić, predavali su Damir Važanić bacc.med.techn i Valentina Kovaček, medicinska sestra.

Damir Važanić, bacc.med.techn.

• • • E

DU

KACI

JA

DRUGI HRVATSKI SIMPOZIJ O INFEKCIJAMA POVEZANIM SA ZDRAVSTVENOM SKRBI

U Zagrebu je od 5. do 7. svibnja 2010. održan Drugi Hrvatski simpozij o infekcijama povezanim sa zdravstvenom skrbi. Glavne teme simpozija bile su edukacija zdravstvenih djelatnika, higijena ruku, racionalna upotreba antibiotika i infekcije u ustanovama za starije i nemoćne.

Iz naše ustanove na simpoziju je aktivno sudjelovao tim za kontrolu bolničkih infekcija. Dr. Mađarić je u svom radu prikazala veliku važnost lokalnih smjernica za primjenu racionalne empirijske antimikrobne terapije u JIl-u, dr. Janeš Poje je prikazala naš projekt kontrole kolonizacije MRSA u Domu za starije i nemoćne osobe u Koprivnici. Ja sam sudjelovala s dva rada s temama: “edukacija zdravstvenih djelatnika o higijeni ruku u općoj bolnici „Dr. T. Bardek“ Koprivnica i „Značenje suradnje Domova za starije i nemoćne i opće bolnice Dr. T. Bardek u Koprivnici u prevenciji MRSA kolonizacije/infekcije“. U raspravi nakon izlaganja velik broj prisutnih je pohvalio naš način rada i izrazio želju da dođe u našu ustanovu u praksi evaluirati prikazane programe i nakon toga ih implementirati u svoje ustanove.

Snježana Vuljak, bacc.med.techn.

POGLED 19

SESTRINSKA EDUKACIJA U JEDINICI SAMOSTALNE DJELATNOSTI OPERACIJE I CENTRALNE STERILIZACIJE

Suvremenim i naglim razvojem medicine i tehnike u svijetu, a tako i kod nas, medicinska sestra, kao član tima, mora biti na vrijeme upoznata i educirana na svim poljima njezina rada kako bi mogla pružiti što bolju skrb za pacijenta, kako bi mogla profesionalno obavljati svoje radne zadatke, pri čemu ne smijemo marginalizirati zadatke koje obavljamo kao članovi tima. Medicinske sestre u Jedinici samostalne djelatnosti operacije i centralne sterilizacije pokušavaju što više ići u korak s napretkom u struci, educirati se na seminarima, te pišući radove pokazati da pružamo kvalitetnu skrb za pacijenta u korak s ostalim bolnicama u našoj zemlji, ali i izvan granica. Seminar s međunarodnim sudjelovanjem pod temom „Pravica vsakega pacienta-čist in sterilen instrument“ se održao u Portorožu, u hotelu Bernardin,

22. i 23. travnja 2010. godine, pod organizacijom Slovenske Sekcije medicinskih sester in zdravstvenih tehnikov v sterilizaciji. Iz Hrvatske je seminaru prisustvovalo devet medicinskih sestara, a iz opće bolnice Koprivnica Kristina Pavić bacc.med.techn, voditelj Jedinice samostalne djelatnosti operacije i centralne sterilizacije. Također smo prisustvovali tečaju koji je održan 28. svibnja 2010. u hotelu International u Zagrebu, pod nazivom „Priprema, održavanje i čuvanje instrumenata“. Tečaju je pristupilo 80 sestara iz cijele Hrvatske, a iz opće bolnice Koprivnica na tečaju su prisustvovale sestre iz Jedinice samostalne djelatnosti operacije i centralne sterilizacije Đurđica Vrhovec i Kristina Pavić te Jasmina Dobrić iz urološke endoskopije. Sestrinskom edukacijom učimo, pružamo bolju uslugu pacijentu i ostalim korisnicima naših usluga, idemo u korak s novitetima, razmjenjujemo iskustva, a sve u korist naših pacijenata i nas samih.

Kristina Pavić, bacc.med.techn.

• • •

EDU

KACI

JA

OBRAZOVANJE

Ulazak prve generacije medicinskih sestara u zajednicu akademskih građana prijeloman je tre-nutak u našem zdravstvu i sestrinstvu. U ponedjeljak 31.05.2010.god. 85 studentata specijalističkog diplom-skog stručnog studija menadžmenta u sestrinstvu i studija javnog zdravstva preuzeli su svoje diplome na svečanoj promociji održanoj u Atriju muzeja Mimara. Voditeljica studija mr. sc. Sonja Kalauz ponosna je na medicinske sestre koje su prepoznale značaj formalnog obrazovanja za sestrinsku profesiju i sada su kao prva generacija diplomanata preuzeli svoje diplome. Da je visoko obrazovanje u sestrinstvu nužnost prepoznale su medicinske sestre i u našoj ustanovi. U prvoj završenoj generaciji diplomanata iz naše ustanove su tri medicinske sestre: Marina Friščić, Gordana Šantek - Zlatar i Vesna Sertić. Stručni studij sestrinstva završio je student Zlatko Friščić te stekao stručni naziv prvostupnik (baccalau-reus) .

20 POGLED

se preporuča). Teškom bolesniku palijativna skrb pristupa holistički, tj. u središtu pozornosti nije samo bolest, odnosno bolesni organ, nego cijela osoba sa svim svojim psihološkim, društvenim i duhovnim problemima. Iskreno suosjećanje povezuje se s najvišim dostignućima u medicini.osnovni je čovjekov doživljaj da mu život teče nezaustavljivo, da teče bez kraja. Čovjek je toliko zaljubljen u život da nerado ili uopće ne pomišlja na njegovu krhkost, privremenost i prolaznost. Međutim, stvarnost je da nas svaki sat nosi bliže onome što bi nam trebao biti cilj (gledajući vjernički, ljudski često neprihvatljivo). ljudski život nezustavljivo juri svome završetku – smrti, kroz bolest, patnju, bol i kadšto agoniju. I zato...

Nezaobilazna je duhovna pomoć bolesniku

Kulturna se razina društva mjeri njegovom osjetljivosti za one koji trpe. U materijalističkom društvu patnja je nešto što treba po svaku cijenu izbjeći, premda je ona nažalost sastavni dio života. Umirući često pripadaju grupi onih koji jako pate, i fizički i psihički. To može zbog kompleksnosti biti najveća patnja uopće, a doživljava se često u samoći. Najbliži često napuštaju patnika “jer ne mogu gledati patnju”. A boje se zapravo patnje koja bi jednom i njih mogla zahvatiti. Razlog “bijega” je i što ne znaju što reći patniku. Bolesnik u izolaciji gubi samopouzdanje, osjećaj vrijednosti i značenja, nema prilike povjeriti se i priopćiti uspomene, dobre i loše. Treba izgraditi stav da je umiranje život, krajnji dio života, koji završava smrću i treba ga proživjeti na najbolji mogući način. Bitna je njegova kvaliteta, a ne njegova duljina. A treba i prihvatiti nemoć. Umirući znaju da liječnici nisu bogovi. Jedino što traže jest da ih se ne ostavi

Život je jedan i neponovljiv i treba se boriti za njega, jer čovjekov život ima svoje posebno dostojanstvo po tome što ne traje samo ono-liko koliko mu je vijek trajanja na zemlji. Život svakog živog bića je vrijednost postojanja. A čovjekov život je život koji se ostvaruje kroz duh i tijelo. Kroz povijest su zdravlje i duh uvijek bili nerazdvojivo povezani, ali razvojem znanosti i tehnike u medicini, kao i sve veća potreba za materijalnim dobrima istisnuli su duhovnost iz primjene u medicini. Ipak, u posljednjih nekoliko godina duhovnost postaje sve istraživaniji fenomen u medicini, a budući da danas pokušavamo primijeniti holistički pristup, odnosno, čovjeka promatrati kao cjelinu, mora se priznati da se primjećuje nova dinamika međusobnog poštovanja i istraživanja u odnosu duhovnosti i medicine, pa je čak u nekim zemljama već nekoliko godina duhovnost uvelike u izravnoj kliničkoj primjeni. Sve više se govori o duhovnosti kao o jednoj od metoda liječenja, pa i kao o jednoj od smjernica u liječenju bolesti. Zato je važno spomenuti da je hvalevrijedno a ponajviše korisno da u današnjim Bolnicama zajedno rade i surađuju liječnik, medicinska sestra i svećenik u pomaganju bolesniku.

Važnost timskog rada u skrbi za bolesnika

Timski rad i holistički pristup neophodni su u skrbi za oboljele u terminalnoj (završnoj) fazi bolesti i članove njihove obitelji. Holistički pristup oboljelom podrazumijeva da se osobi pristupa vodeći računa o svim njenim potrebama, a to su: fiziološke, psihološke, socijalne i duhovne, te je shodno tome nužno da u timu hospicija budu liječnik, medicinska sestra, socijalni radnik i duhovnik (ne mora nužno biti svećenik, iako

Liječnik - medicinska sestra – duhovnik – ono što bolesnik treba

POGLED 21

same... Treba poticati duhovno u umiranju, jer ono posebno dolazi do izražaja napredovanjem fizičkog propadanja. Duhovno i religiozno nije isto. Duhovnost je traženje značenja, onoga što je vrijedno, opraštanja i nade. Značenje je nešto što nije dano, ono se aktivno stvara. Duhovna skrb ne odnosi se nužno na vjeru, nego više na pitanja o značenju iskustva neizlječive bolesti, onemogućenosti, gubitaka i sl. Ta pitanja vode do bavljenja temeljnim značenjem života koji se privodi kraju, sebe samoga kao pojedinca u svijetu i suočavanja ne samo s onima koji su nam na brizi nego i s nama kao profesionalcima čiji bolesnici nisu izlječeni, koji često vidimo smrt i redovito doživljavamo ono što je za većinu zdravstvenog osoblja poraz. Postavlja se pitanje kada treba razgovarati s bolesnikom. Najrazum-niji je odgovor na to: uvijek kada bolesnik zaželi. No, bolesnici često ne izražavaju svoju želju za razgovorom, a zdravstveni pomagački djelatnici ne prepoznaju potrebu bolesnika da razgovara. Nikako ne treba razgovarati “pod svaku cijenu”, već treba pričekati da bolesnik pokaže neki znak interesa, ali treba prepoznati i neverbalne znak-ove koji upućuju na veliku tjeskobu i potištenost bolesnika. Ne treba davati lažne nade, ali i nikada ne uništiti svaku nadu u ozdravljenje ili prod-uljenje života. Među najvažnije potrebe umirućih bolesnika pripadaju potreba za ublažavanjem boli, za očuvanjem samopoštovanja, za pažnjom, pozornošću i pripadnošću, te suosjećanjem. Samim poznavanjem hijerarhije tih potreba u pojedinog bolesnika može se odrediti vrijeme, način i sadržaj komunikacije, ali i onih koji trebaju sudjelovati u toj komunikaciji. U etičkom kodeksu medicinskih sestara stoji: „Zdravstvenu njegu i zaštitu sestra treba prilagoditi socijalnim, psihološkim, kulturnim i duhovnim potrebama čovjeka.“ Stoga će medicinska sestra, koja je najčešće najbliža bolesniku: - procijeniti duhovne potrebe bolesnika; - priznati važnost duhovnih potreba; - biti tolerantna prema različitosti vjer-skih opredjeljenja i uvjerenja; - osigurati ozračje sigurnosti i poštovanja, vrijednosti i povjerenja;

- osigurati privatnost i tišinu (optimalne uvjete) za vrijeme molitve; - pozvati svećenika ili duhovnog vođu na zahtjev bolesnika; - obavijestiti bolesnika o rasporedu svetih misa; - organizirati ispovijed i bolesničko pomazanje; - osigurati odgovarajuću prehranu ( religijska uvjerenja);

Skrb može biti potrebna nakon bolesnikove smrti

Normalan proces osiguravanja palijativne skrbi treba uključiti napore za identifikacijom onih osoba koje spadaju u rizičnu skupinu žalovanja. Gubitak i tuga koje slijede su normalne ljudskom iskustvu, no neki ljudi možda trebaju pomoć kako bi izrazili svoju tugu bilo zbog njihovih prijašnjih iskustava i odnosa ili zbog osobitih okolnosti njihovog žalovanja. Neizražena tuga može rezultirati fizičkim simptomima, obsesivnim ponašanjem i može potaknuti raspad pojedinca ili obitelji. Jednostavna intervencija npr. da ponudimo ožalošćenoj rodbini, uključujući i djecu mogućnost da pogledaju tijelo, da kažu konaćno zbogom, da pitaju pitanja o bolesti i smrti znači da im se dopušta mogućnost da započnu bolan, ali neophodan proces žalovanja. Važno je ponuditi dugoročniju pomoć, možda od dobrovoljaca ili duhovnika u žalovanju koji predstavlja zajednicu iz koje je bolesnik došao i u koju se rođaci vraćaju. Iz svega navedenoga vidljivo je da duhovnost i vjera imaju velik utjecaj na psihofizičko zdravlje zdravih i bolesnih u bilo kojem stadiju bolesti. Važno je naglasiti i da uvažavanjem religijskih uvjerenja iskazujemo poštovanje bolesniku kao individui, kod njega razvijamo osjećaj zado-voljstva i samopoštovanja, što dovodi do lakšeg podnošenja bolesti (boli), bržeg oporavka ili mirne smrti. Dakle, duhovnost bi svakako trebala biti jedna od smjernica u liječenju. I stoga, sma-tram važnim zajedništvo liječnika, medicinske sestre i duhovnika u skrbi za bolesne.

Krunoslav Pačalat, bolnički dušebrižnik

22 POGLED

• • • S

PORT

SINDIKALNO-SPORTSKI SUSRETI ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI - UMAG 2010.

I ove godine djelatnici opće bolnice i Doma zdravlja Koprivničko - križevačke županije aktivno su sudjelovali na sportskim susretima u Umagu, i to djelatnici svih profila, liječnici, medicinske sestre/tehničari, pomoćno osoblje, administratori, laboranti, fizioterapeuti i rtg tehničari. opću bolnicu “ Dr T. Bardek” predstavljalo je 60-ak djelatnika u različitim sportovima: nogomet, košarka, boćanje, kuglanje, rukomet, belot, potezanje užeta, tenis i stolni tenis, pikado. Na ovogodišnjim susretima ukupno je sudjelovalo 1400 djelatnika u zdravstvu iz svih krajeva lijepe naše. Svakodnevna druženja, sportske aktivnosti i zabavni sadržaji između ekipa iz različitih ustanova bila je dobra prilika da se međusobno bolje upoznamo.

Zahvaljujemo ravnateljstvu bolnice koje je odobrilo plaćeni dopust djelatnicima koji su predstavljali bolnicu na sindikalnim susretima. U budućnosti želimo da se još više djelatnika uključi u rekreacijsko bavljenje sportom jer pridonosi kvaliteti života i boljem uspjehu na natjecanjima sportskih susreta. Iako nismo osvojili nagrade, vratili smo se obogaćeni novim prijateljstvima i iskustvima.

Pridružite nam se i dogodine!

Vesna Sertić, dipl.med.techn.

POGLED 23

HUMOR

Doktor se nakon pregleda obraća jednom pacijentu:- “Vama je potreban savršeni mir. Prepisat ću vam ove tablete za smirenje. Tri puta dnevno ih dajte svojoj ženi.”

TINDILINDI - tinidilANTILOPA - lanitopPIPERAZIN – apaurinHANAH - xanaxDINAMIT - edemidPATOLOŠKA SESTRA - patronažna sestra

Sestra : Kakve tablete za tlak uzimate?Pacijent: Jooooj, ne znam kako se zovu, ali su male, bijele i okrugle.

Mogu li se kod vas slikat iznutrice? (Može li se kod vas napraviti UZV abdomena?)

U jednom razgovoru u čekaonici pacijent se požali drugom pacijentu da ima neugodan zadah iz usta i da nije siguran da postoji kakav lijek za to. Drugi pacijent mu savjetuje da mu ne preostaje drugo nego da žvače ALWAYS(ulošci). Prvi pacijent u čudu pita: Zar da žvačem uloške? Drugi pacijent se ispričava i govori da je mislio na žvakače AIRWAVES.

Sestra obilazi pacijente. Dolazi u sobu, a pacijentica na prvom krevetu se naginje nad ormarić,toči u svoju čašu sok i pruža sestri,uz komentar: Zemite si sestrice, sigurno ste žeđni!

Pacijent želi zakazati termin za pregled. Da bi mogla procijeniti da li pacijent mora biti pripremljen sestra pita: Kakav problem imate,sto vas boli? Pacijent odgovara: Boli me cijeli život

U prostor za osoblje dolazi pacijent noseći kolač na komadu wc papira i kaže: Ovo mi je ostalo kaj su mi moji donesli, zemite si jer ako vi nećete bum moral doma poslati kaj cucki pojedu.Pacijent preko telefona traži informaciju: Može li se kod vas napraviti pretraga HUCKLEBERRY FINN (HELICOBACTER PYLORI)

Pacijent se budi iz sna, a pokraj njega sestra. Sneno je upita: „Sestro koliko je moj velik?“ (misli na GUK) Ona odgovori: „23 dok spavate!!!!!!“

Kaže liječnik pacijentu:-Živjet ćeš još pola godine!- A doktore ako ostavim cigare, drogu, alkohol hoće li biti išta bolje?-Neće, ali će ti vrijeme sporije prolaziti!