PEDIJATRIJA - Iceps
Transcript of PEDIJATRIJA - Iceps
PEDIJATRIJA
Dr Svetlana Rajak
PEDIJATRIJA
Grč. pais= deteGrč. iatros= lekar
Grana medicine definisana objektom svog interesa, a to je dete, od rođenja do kraja adolescencije.
Pedijatrija je medicina razvojne dobi.
ZAŠTO PEDIJATRIJA? Jer dete nije umanjeni odrasli čovek Razlikuje se od odraslog po anatomskim (npr.telesne proporcije) i fiziološkim osobinama
(npr.potrebe za energijom, hranljivim materijama), i po reakcijama na patogene agense iz okoline (npr.reakcija na infektivne
agense ili na nedostatak vitamina).
o Detinjstvo je period najvećeg rasta, razvoja, sazrevanja.o Deca su maloletna, ne mogu donositi odluke o sebi.o Pedijatar tretira i dete i roditelje i porodicu
Pedijatrija nije samo opšta medicina primenjena na decu.
PEDIJATRIJA I/ILI PEDIJATAR SE BAVI
zdravljem odojčeta, deteta, adolescenta, njihovim rastom i razvojem, njihovim mogućnostima da dostignu puni potencijal u odraslom dobu, a za koji imaju biološki potencijal
PEDIJATRIJA I/ILI PEDIJATAR SE BAVIfizičkim i psihičkim zdravljem, ali i emocionalnim
razvojem od začeća do zrelosti, bavi se socijalnim idrugim uslovima iz okoline koji deluju na zdravlje iblagostanje deteta i porodice, jednako kao iposebnošću organskih i bioloških procesa
Mladi su najranjiviji deo društva i najugroženiji-zahtevaju posebnu zaštitu i pažnju
RAST I RAZVOJ DETETA
Rast i razvojRastpovećanje veličine tela i organa postiže se uvećanjem ćelijske i međućelijske mase
RazvojDiferenciranje i sazrevanje organa i sistema jedne individue
Odraz odreĎenog stepena rasta i razvoja je:
Skup odreĎenih promena koje zapažamo u odreĎenim vremenskim periodima: na telu deteta u ponašanju deteta
Rast i razvoj
KARAKTERISTIKE RAZVOJA
Neprekidni dinamički procesi od momenta začeća do zrelosti
Niz pojava i promena u: telesnom razvoju psihičkom razvoju
Periodi rasta i razvoja
Intrauterini period Period novorođenčeta Period odojčeta Period malog deteta Period predškolskog deteta Period školskog deteta Period puberteta i adolescencije
Niz progresivnih promena koje se vrše na dosledan i koherentan način a sa ciljem da se dođe do zrelosti Progresivan=promene usmerene unapred
Dosledan, koherentan=postoji određena povezanost između svake etape razvoja
Razvoj nije ni slučajan ni proizvoljan
Razvoj
Kontinuirani proces
Poĉinje pre roĊenja
Svaka naredna etapa razvoja zavisi od prethodne
Svaka prethodna faza razvoja uslovljava narednu
Rođenje je:
Samo jedan dogaĎaj u dugom redosledu promena
Razvoj
RAZVOJ
U ranim godinama ţivota promene su:
Brze i upadljive
Skreću pažnju na sebe
Ĉovek mora neprestano da im se prilagoĊava
U ranim godinama ţivota:
Ĉovek se pozitivno odnosi prema promenama
jer su one znak da ―postaje odrasliji‖
Tri glavna pokazatelja razvoja:1.Anatomski2.Fiziološki3.Ponašanje - najupadljiviji pokazatelj razvojnog statusa i
razvojnih mogućnosti
Razvoj
RAZVOJ
Rezultati razvoja
Nastanak novih obeležjaPojava novih sposobnosti Prelaz od nižih ka višim etapama aktivnosti ili
funkcija
ZNAČAJ POZNAVANJA
NORMALNOG RAZVOJA DETETA
Zna se: Šta treba očekivati od deteta u svako doba starosti
U koje doba se javljaju forme ponašanja u svojim zrelim vidovima
Kako treba usmeriti razvoj deteta u poželjnom pravcu
VRSTE PROMENA TOKOM RAZVOJA
1.Promene u veliĉini
2.Promene u proporciji
3.Išćezavanje starih crta
4.Sticanje novih crta
PROMENE U VELIČINI
Fiziĉki rast
Visina, težina, obim...
Unutrašnji organi i strukture prate rast organizma /srece, pluća,...kosti rastu, hrskaviĉavi delovi okoštavaju, a koštano tkivo postaje gušće.
IzmeĊu trećeg i šesnaestog meseca niĉu mleĉni zubi, koji su mali, slabi i bez korena. Ima ih 20. U šestoj godini mleĉni zubi se smenjuju stalnim zubima
Devojke rastu u proseku do 20 godine
Mladići rastu u proseku do 25 godina.
Periodi naglog rašćenja
- Rano detinjstvo
- Pretpubertet
Deĉaci su na roĊenju nešto teži i viši od devojĉica i to ostaju sve do 11.-12. godine.
Od 12-14 godina devojĉice su više i teže u proseku od deĉaka
Kod devojĉica pubertet zapoĉinje u proseku dve godine ranije
Nagli rast visine je jedan od najranijih pojava u pubertetu.
Mentalni rast
Reĉnik se bogati
Povećava se sposobnost za:
rasuĊivanje,
pamćenje,
uoĉavanje,
korišćenje stvaralaĉke mašte
PROMENE U PROPORCIJI
Dete nije ―minijaturni odrasli‖
Proporcije tela deteta se znaĉajno razlikuju od
proporcija tela odraslog
Oko 13.godine života proporcije tela deteta
poĉinju da liĉe na proporcije odraslog
Razliĉiti delovi tela rastu razliĉitim tempom i imaju razliĉite periode intenzivnog rasta.
Prilikom roĊenja, glava je relativno velika, a ekstremiteti mali.
Glava brzo raste i posle roĊenja, a dostiže maksimalne razmere oko 9-10 godina.
Do tog vremena raste uglavnom lobanjski deo glave.
Lice je prilikom roĊenja malo i okruglo. Tek u periodu adolescencije lice raste brže.
Trup je na roĊenju relativno dugaĉak.
U detinjstvu trup naglo raste, njegovo rašćenje je usporeno u poznom detinjstvu i na poĉetku adolescencije.
Pred kraj adolescencije trup opet naglo raste.
Na roĊenju noge su kratke u odnosu na ruke.
Noge i ruke naglo rastu u ranom detinjstvu, kao i tokom rane adolescencije.
Nervni sistem se naglo razvija u prenatalnom
periodu i do šeste godine.
Mozak novoroĊenĉeta je ĉetiri puta lakši od
mozga odraslih.
Do šeste godine mozak dostiže 90% svoje
konaĉne težine
Promene mentalnom razvoju
Mašta
U ranom detinjstvu je predominantno fantastiĉna i slabo povezana sa stvarnošću
Sa rastom postaje realistiĉna i trezvena i povezana sa zdravim razumom te je obuzdana i kontrolisana i može korisno da posluži u planiranju i u stvaralaĉkom radu
Interesovanje
U poĉetku usredsreĊeno na sebe i svoje igraĉke
Postepeno se pomera na drugu decu
U adolecenciji se usmerava na drugi pol, odevanje i sve što je povezano sa udvaranjem
IŠČEZAVANJE STARIH CRTA
Fiziĉke pojave:
Timus/žlezda ranog detinjstva
Pinealna žlezda
Babinski refleks
Darvinov refleks
Prva kosa
Mleĉni zubi
Mentalne pojave:
Gukanje
Impuls za delanje pre razmišljanja
Naĉin kretanja/puzanje
Izoštrenost ĉula
STICANJE NOVIH CRTA
Potiĉu od zrenja ili nicanja uroĊenih crta koje nisu bile potpuno
razvijene prilikom roĊenja
Fiziĉke crte:
Prvi/mleĉni zubi
Primarne i sekundarne polne karakteristike...
Mentalne crte:
Rasoznalost
Moralni standardi
Polnu nagon
Znanje
Religijska verovanja...
FAKTORI RAZVOJA
NasleĊe
Okolina
Aktivnost/ uĉenje, vežbanje
Razvoj fiziĉkih i mentalnih crta potiĉe delom od
unutrašnjeg zrenja tih crta a delom od vežbanja
i iskustva koje stiĉe.
Razvoj zavisi od aktivnosti deteta
Uĉenje je vrsta razvoja u kojoj je potrebno vežbanje da bi se
ostvarile promene u fiziĉkoj strukturi i u ponašanju jedinke.
Detinjstvo je period najveće plastiĉnosti kada uĉenje ima
najznaĉajniju ulogu
TEMPO RAZVOJA
Nagli tempo razvoja je u prenatalnom periodu:
mikroskopski sitna germinitivna ćelija novoroĊenĉe 3,4 kg i 50 cm.
Pri roĊenju beba ima 3/10 dužine koju će imati u 18.godini života
posle 9. meseci intrauterinog rašćenja dete ima 1/3 dimenzije koju će imati posle 18.godina
TEMPO RAZVOJA
Od oploĊenja do roĊenja porast u težini je 11 miliona
puta
Od roĊenja do zrelosti porast u težini je 22 puta
99% porasta u težini je pre roĊenja
TEMPO RAZVOJA
Prve dve nedelje nakon roĊenja
Faza platoa/novoroĊenĉe se prilagoĊva novoj
sredini
Ubrzani razvoj tokom ranog detinjstva
Do 3.godine nagli fiziĉki i mentalni razvoj
Od 3.do 6.godine takoĊe nagli razvoj ali manje
nego u prve tri godine
TEMPO RAZVOJA
Od roĊenja do 5 godina rašćenje je jednako onom od 5 do 15 godina.
Usporavanje rašćenja oko 6 godine pa do adolescencije
Ponovo ubrzano rašćenje u preadolescenciji i ranoj adolescenciji tj.12-14 godine.
TEMPO RAZVOJA
PoreĊenje šestogodišnjih perioda razvoja:
U prvih 6 godina tempo razvoja je proporcionalno tri puta veći nego za vreme sledeća dva šetogodišnja perioda / 6-18 godina.
U trećem šetogodišnjem periodu / 12-18 godina je najsporiji tempo rašćenja
OPŠTA ZAKONITOST RAZVOJA
Razvoj ljudske individue je specifiĉan
Postoje pravilnosti u razvoju deteta
1.Konstantnost razvojnog reda
2.Intermitentnost u razvoju
3.Alternativnost u razvoju
4.Proksimalno distalni pravac
5.Cefalo kaudalni pravac
6.Razvoj teĉe od opšteg/masovnog ponašanja ka
diferenciranom ponašanju
1.KONSTANTNOST RAZVOJA
Nepromenljivost redosleda razvoja pojedinih
psihofiziĉkih funkcija
Npr:dete prvo nacrta krug pa kvadrat pa romb
2.INTERMITENTNOST U RAZVOJU
Jedan oblik ponašanja se pojavi pa nestane pa
ponovo pojavi pa se izgubi...
Npr.:odojĉe od roĊenja drži glavu uspravno
ali tek sa 6 meseci ovo se potpuno ustali
3.ALTERNATIVNOST U RAZVOJU
Razvoj raznih funkcija se naizmeniĉno
smenjuje, tj. u pojedinim periodima neka
funkcija se razvija a naka stagnira
Npr.:u jednom periodu naglo se razvija
motorika na raĉun razvoja govora, a u
drugom periodu to je obrnuto
4.PROKSIMALNO DISTALNI PRAVAC
Pravac razvoja ide od kiĉmene moždine ka
udaljenijim delovima
tj.postiže se pre motorna i senzorna
kontrola na delovima bližim kiĉmenoj
moždini
5.CEFALO KAUDALNI PRAVAC
Razvoj teĉe od glave ka donjim udovima
Npr.:
dete najpre podiže glavu zatim glavu i
ramena pa sedi i na kraju stoji
6.RAZVOJ TEČE OD OPŠTEG
KA DIFERENCIRANOM PONAŠANJU
Prvo se javlja nešto opšte / opšte
nediferencirano emocionalno stanje i opšti
pokreti
Kasnije se javla specifiĉno / diferencirano
emocionalno stanje i odreĊeni specifiĉni pokreti
FAKTORI KOJI UTIĈU
NA RAST I RAZVOJ DECE
Unutrašnji
Spoljašnji
UNUTRAŠNJI FAKTORI
NasleĊe
Žlezde sa unutrašnjim luĉenjem
Enzimi (fermenti)
Nervni sistem
Metaboliĉki procesi
Anabolizam/proces nadgradnje/ kod mladih/rast i
razvoj
Katabolizam/proces razgradnje/kod starih/opadanje
težine i visine
SPOLJAŠNJI FAKTORI
Ishrana
Godišnja doba
Klima i geografski faktori
Socijalno ekonomski faktori
Motorna aktivnost
Bolesti i povrede
ANATOMSKE KARAKTERISTIKE NOVOROĐENČETA
TRUDNOĆA I POROĐAJ
Trudnoća normalno traje 40 nedelja
raĉunajući od prvog dana posljednje menstruacije.
PoroĊaj na vreme
dogodi se od navršenih 37 do navršene 42 nedelje trudnoće.
Decu roĊenu u tom razdoblju zovemo
terminska ili roĉna novoroĊenĉad.
Nedonošĉe je svako dete koje je
roĊeno živo s manje od 37 nedelja trudnoće.
Nedonošĉe se raĊa
prevremenim poroĊajem.
NOVOROĐENĈE
Beba od roĊenja do navršenog 28 dana
Telesna masa
Dužina
Obim glave
NOVOROĐENĈE – TELESNA MASA
Telesna masa je jedan od glavnih pokazatelja
bebinog zdravstvenog stanja pri rodjenju
zdravstvenog stanja majke
NovoroĊenĉe je najĉešće teško
izmedju 3,1 i 3,4 kilograma
Ukoliko je masa bebe ispod ovog opsega
moguće je da majka ima neku materiĉnu infekciju ili hromozomske abnormalnosti.
Ako masa bebe odstupa iznad ovog opsega
moguće je da majka ima dijabetes, neku bolest srca ili je i sama gojazna
NOVOROĐENĈE – TELESNA MASA
U prvih deset dana života, beba najĉešće izgubi do 10% svoje mase, jer joj je potrebno više hrane nego što želudac može da podnese.
Nakon desetog dana stanje se stabilizuje i beba dobija oko 28 grama dnevno na masi
NOVOROĐENĈE- DUŢINA TELA
Dužina novoroĊenog deteta je u proseku oko 50 cm
Deĉaci su u proseku za jedan centimetar duži od
devojĉica na roĊenju.
NOVOROĐENĈE-OBIM GLAVE
Obim glave kod novoroĊenĉeta je
oko 35 centimetara
nešto je veći kod deĉaka.
NOVOROĐENĈE-OBIM GRUDNOG KOŠA I TRBUHA
Obimi grudnog koša i trbuha su
za 1 do 2 centimetra manji od obima glave deteta
Iznose 33-34 centimetra
NOVOROĐENĈE-PROPORCIJE
NovoroĊenĉe ima specifiĉne proporcije tela
Glava je relativno velika i ĉini ĉetvrtinu dužine tela
lice je malo sa slabo razvijenom donjom vilicom.
Grudni koš je više valjkast
Abdomen je ispupĉen
Ekstremiteti su relativno kratki.
APGAR SKOR
Zbir ocena koje beba dobija nakon roĊenja i koji odreĊuju njeno stanje i eventualnu potrebu za hitnim reagovanjem.
Ocenjuje se:
* Srĉani otkucaji* Plaĉ i respiracije* Tonus mišića* Reakcija na nadražaj* Boja kože
APGAR SKOR
U zavisnosti od stanja, za svaki navedeni parametar
dobija se nula, jedan ili dva boda.
Beba se ocenjuje nakon 1 minut i nakon 5 minuta od
poroĊaja i dobija dve ocene (npr. 10/10).
APGAR SKOR
10 je najveća ocena i oznaĉava odliĉnu kondiciju.
9 je još uvek odliĉna,
8 je već znak da je beba blago zamorena,
5, 6 i 7 znak lošijeg stanja i takva beba zahteva pomoć nakon roĊenja.
4 i <4 su znak da beba zahteva intenzivan nadzor i pomoć i smeštaj u poluintenzivnu ili intenzivnu negu.
obim 34 - 36 cm
¼ duţine tela ( do 1. god. ţivota ! )
6 meseci – 43 cm
1 godina - 46 cm
2 godine – 49 cm
5 godina – 50 cm
8 godina – 52 cm
odrasli – 56 cm
U RASTU I RAZVOJU MORA SE PRATITI OBIM GLAVE !( mora se poklapati sa starosću deteta ! )
I. GLAVA
FONTANELA
Postoje dve fontanele.
Veća ili prednja fontanela
nalazi se na vrhu glave
u obliku je dijamanta, veliĉine 2x2 cm i može da bude široka i do 5 cm.
Zatvoriće se kad beba napuni godinu dana (zatvara se između 10. i 18. m ( najĉešće između 12. i 14. m )) a proces zatvaranja poĉinje u šestom mesecu.
Zadnja fontanela
je trouglastog oblika preĉnika manjeg od 1,5 cm i nije je lako pronaći.
Obiĉno se potpuno zatvori u trećem mesecu.
prerano zarastanje – mikrocefalija ili
kraniostenoza
zakasnelo zarastanje – rahitis,
hidrocefalus, hipotireoza
jako uvuĉena – dehidracija
trajno izboĉena i napeta, obiĉno
pulsira - povišen intrakranijalni tlak
Fontanela je normalna ako stoji ravno
ako beba ima plavu ili retku kosu može se
primetiti pulsiranje.
Kada beba plaĉe fontanela se ispupĉi
To je normalana pojava
Uvuĉena fontanela
može da bude znak dehidritacije
Napojiti bebu
za svaki sluĉaj odmah se treba obratite lekaru.
Fontanela koja je stalno ispupĉena
može da ukazuje na povećan pritsak u glavi
Potrebno je hitno se obratiti lekaru
FONTANELA
Lobanja nije formirana u prenatalnom periodu kako bi prilikom poroĊaja bez problema mogla da proĊe kroz uski poroĊajni kanal.
Fontanela se uoĉava na glavi kao mekano mesto koje pulsira
Ona je zapravo ĉvrsta membrana koja se nalazi na otvorima na lobanji.
Kosti lobanje neće srasti odmah po roĊenju da bi omogućili mozgu da se širi jer se tokom prve godine on znatno uveća.
2. ŠAVOVI ( SUTTURAE )
- nisu srasli kod novorođenĉeta i male
dece
- na njihovom mestu je vezivno tkivo
radi lakšeg rasta mozga
3. LICE
punašno, okruglo zbog dobro
razvijenog potkoţnog masnog tkiva (
Bichatovi masni jastuĉići )
prekidom sisanja spontano nestaju i
lice dobiva izduţeniji i mršaviji izgled
II KOŢA
pri porođaju prekrivena sivo - belom , sirastom masom zvanom VERNIX
CASEOSA koja štiti detetovu koţu :
- mehaniĉki
- biološki ( maceracija )
- spoljašnjih štetnih uticaja i infekcija nakon samog porođaja
II KOŢA
KARAKTERISTIKE KOŢE :
ruţiĉasta ili ţarko crvena
dobro prokrvljena
suha i ljušti se ( RAGADE ! )
potkoţno masno tkivo dobro je razvijeno
turgor ( elasticitet ) je dobar
III DIGESTIVNI TRAKT
1. USNA ŠUPLJINA- u prvih 6 nedelja slabije vlažna – žlezde slinovnice
nisu potpuno razvijene- česte infekcije ( SOOR )- prava funkcija žlezda počinje izmeĎu 3. i 6. meseca
života
III DIGESTIVNI TRAKT
2. ŽELUDAC- malen – kapacitet 1o cm³- 7. dana – kapacitet 70 cm³- 1. godina – kapacitet 500 cm³
3. CREVA
pri rođenju - sterilna
dugaĉka
dobra resorpcija
s poĉetkom ishrane poĉinju se razvijati bakterije koje ĉine
normalnu crevnu floru :
BACILLUS BIFIDUS
BACILLUS ACIDOFILUS
RAZLIĈITI SOJEVI KOLI BAKTERIJA
Crevna flora štiti od prodora i razmnoţavanja patogenih bakterija
i uĉestvuje u :
Razgradnji belanĉevina
Razgradnji ugljikohidrata
stvaranju K vitamina
KOLON
– ima sve funkcije kao i kod odraslog ĉoveka:
resorboje vodu
deponuju se fekalne mase
vrši se sekrecija sluzi koja olakšava prolaz
stolice i pomaţe pri defekaciji
STOLICA:
1. MEKONIJ
2. PRELAZNA
3. NORMALNA
1. MEKONIJUM – prva stolica ( nekoliko dana )
- gusta, tamnozelena, homogena, lepljiva masa (kaosmola ), bez mirisa
- sastoji se od :
- zgusnutog sekreta crevnih ţlezda
- sluzi
- epitela creva
- primesa sekreta ţuĉnih boja
- plodne vode
- “ lanugo “ dlaĉica
2. PRELAZNA – par dana
3.NORMALNA – zlatnoţute boje (pokazatelj adekvatneishrane )
4. NOKTI – doseţu jagodice prstiju
5. KOSA – razliĉite duţine ili je nema
6. OSETILA
osetilo ukusa – najbolje razvijeno
osetilo mirisa i pipanja – nešto manje
vid – odmah nakon rođenja ne vidi, sa 14 dana poĉinjerazlikovati svetlo – tamu
sluh – 14 dana ne ĉuje ( cavum tympani ispunjensluzavom tećnosti )
koţa i sluznice reaguju na dodir, hladnoću i bol,
a na jaĉe zvuĉne podraţaje reaguju podrhtavanjem
plaĉem reaguju na toplinu, bol, neugodan poloţaj, ţeđ,glad
FIZIOLOŠKE POJAVE KOD
NOVOROĐENĈETA
NORMALNE POJAVE , KOJE TREBA PREPOZNATI ,
A AKO DUGO TRAJU , SPREĈITI !
1. MORBUS HAEMORRAGICUS NEONATORUM
2. ICTERUS NEONATORUM SIMPLEX
3. EXANTHEMA TOXOALLERGICUM NEONATORUM
4. FIZIOLOŠKI PAD NA TJELESNOJ TEŢINI
5. TRANZITORNA GROZNICA
6. MILIA
7. NEVUS PALIDUS NEONATORUM
8. MONGOLOIDNA MRLJA
9. EDEM SISICA
10. KRVARENJE IZ VAGINE
11. OLIGURIJA
12. HIDROKELA TESTISA
13. FIZIOLOŠKA FIMOZA
1. MORBUS HAEMORRAGICUS NEONATORUM
NEZRELA JETRA
OSNOVNI RAZLOG KRVARENJA JE SMANJENJE FAKTORA KOAGULACIJE ( II, VII, IX I X ) IZMEĐU 48 - 72 SATA ŽIVOTA
VITAMIN K SMANJEN ZBOG NEDOSTATKA CREVNE FLORE U KOJOJ SESINTETIZIRA
ĈEŠĆA JE U NEDONOŠĈADI
SIMPTOMI:
- MELENA
- HEMATEMEZA
- KRVARENJE IZ PUPĈANE RANE
- EPISTAKSA
- KRVARENJE IZ SLUZNICA
- KRVARENJE U CNS
PREVENCIJA–1 mg VITAMINA K i.m. NEPOSREDNO NAKON PORODA !
SMANJENO STVARANJE PROTROMBINA + MANJAK VITAMINA K = SKLONOST KRVARENJU
2. ICTERUS NEONATORUM SIMPLEX
(FIZIOLOŠKA ŢUTICA )
2. – 3. DANA PO PORODU
10. – 14. DANA NESTAJE
NEZRELOST JETRE I NJENIH ENZIMA (GLUKURONILTRANSFERAZE )+ POJAĈANA HEMOLIZA E
POJAĈANA KONCENTRACIJA INDIREKTNOG BILIRUBINA
( DERIVAT HEMOGLOBINA ) KOJEG JETRA NE MOŢE PRETVORITI UDIREKTNI BILIRUBIN CIRKULIŠE KRVOTOKOM
( ŢUĈ I CREVA )
ŢUTA BOJA KOŢE I SLUZNICA PRI KONCENTRACIJI
( KOD NEDONOŠĈADI KONCENTRACIJA I VEĆA )
>35 µmol/L - 120 µmol/L
3. EXANTHEMA TOXOALLERGICUM NEONATORUM
BIOLOŠKA POJAVA IZMEĐU 7. – 14. DANA
ODRAZ ALERGIJSKE REAKCIJE DETETOVE KOŢE NA
TOKSINE TRUDNOĆE
CRVENKASTI OSIP ( ŠARLAH , RUBEOLA )
4. FIZIOLOŠKI PAD NA TELESNOJ TEŢINI
3 – 5 DANA PROLAZNA HIPOGALAKTIJA = DETE
GLADNO I ŢEDNO
PAD DO 10% NORMALAN
( U PROSEKU 7% )
5. TRANZITORNA GROZNICA ( PROLAZNA GROZNICA )
ZBOG ŢEĐI DOLAZI DO POVEĆANJA TT UZ SIMPTOME DEHIDRACIJE
LAKŠI OBLIK:
- PLAĈLJIVO
- NEMIRNO
- RAZDRAŢLJIVO
- KOŢA JE BLIJEDA I LAGANO CIJANOTIĈNA
- TERAPIJA: ĈAJ I GLUKOZA NA USTA
TEŢI OBLIK:- SOMNOLENCIJA
- HIPOTONIJA
- BRZO SE ZAMARA DOK SIŠE
- TERAPIJA: inf. 0,9 % NaCl + 5 % Glucosa ( glucosalina )
6. MILIA
RETENCIONE ( ZASTOJNE ) CISTE ŢLEZDA LOJNICA
BELKASTO - ŢUĆKASTE PROMENE NA LICU I NOSU -VELIĈINA GLAVICE ĈIODE ILI PROSA ( MILIA )
NESTAJU NAKON 2 NEDELJE
SEKUNDARNO INFICIRANE = ACNA NEONATORUM( GNOJNE UPALE FOLIKULA SA UPALOM OKOLNE KOŢE )
7. NEVUS PALIDUS NEONATORUM
( RODIN UGRIZ )
BLEDO – CRVENKASTE PEGE U NIVOU KOŢE:
- POTILJAĈNA KOST
- KOREN NOSA
- GORNJI KAPAK
NA PRITISAK IZBLEDE
NESTAJE KAD KOŢA ODEBLJA
( TOKOM 2. god. ŢIVOTA )
8. MONGOLOIDNA MRLJA
KOD TAMNOPUTE DECE
ZAGASITO – PLAVE BOJE
NEJASNO OGRANIĈENA OD OKOLINE
- LUMBALNA REGIJA
- KOŢA SKROTUMA
NESTAJE ( IZBLEDI ) TOKOM 1. god. ŢIVOTA
9. EDEM SISICA
4. – 7. DANA NAKON PORODA
MLEĈNA TEĈNOST – SLIĈNA KOLOSTRUMU
UZROK : OVARIJALNI I PLACENTARNI HORMON MAJKE
( ESTROGEN )
10. KRVARENJE IZ VAGINE
UTICAJ HORMONA PRI KRAJU INTRAUTERINOG
ŢIVOTA
INTENZITET I DUŢINA TRAJANJA ! ! !
SPOLJAŠNJI GENITALNI ORGANI JAKO OTEĈENI,
VELIKE USNE RAZMAKNUTE
( VAGINA, HIMEN )
11. OLIGURIJA
PRILAGOĐAVANJE BUBREGA
PRVA 2 – 3 DANA FIZIOLOŠKA OLIGURUJA ANURIJA
CRVENKASTO – SMEĐE MRLJE NA PELENAMA = POVEĆANJE URATA
BROJ MIKCIJA SE SA VREMENOM POVEĆAVA ( u 24 h 20-ak )
BROJ MIKCIJA NA KRAJU 1.god. JE 5 -6
DIUREZA PRVIH DANA 60 cm3
DIUREZA 2-3 mj. 450 cm3
DIUREZA NA KRAJU 1.g. 600 cm3
12. HIDROKELA TESTISA
NAKUPLJANJE TEĈNOSTI IZMEĐU DVA LISTA OVOJNICE TESTISA
ETIOLOGIJA :
- PRIROĐENA
- TRAUMATSKA
- ALERGIJSKA
SPONTANO NESTAJE
13. FIZIOLOŠKA FIMOZA
PREPUCIJUM NIJE POSVE RAZVIJEN
=
PRIRASTAO UZ GLANS PENISA
CENTRALNI NERVNI SISTEM - CNS
VIJUGE MOZGA SLABIJE SU IZRAŢENE I PLIĆE
NEMA CEREBRALNE KONTROLE I
KOORDINACUJE
NEMA HOTIMIĈNIH KRETNJI
REFLEKSI KOD NOVOROĐENĈETA
Beba se raĊa sa više od 70 instiktivnih refleksa!
Neki od njih su vitalni sa preživljavanje
– kao što su disanje i sisanje.
Neki od refleksa su izuzetno jaki prvih par sati nakon
poroĊaja a išĉezavaju u narednim danima i
mesecima.
PRIMITIVNI REFLEKSI ( ESENCIJALNI REFLEKSI ):
refleks gutanja
refleks sisanja
( Javlja se već kod fetusa od 10 nedelje. Beba sisa svaki predmet koji joj se stavi u usta. Nestaje u
zdravog novorođenĉeta nakon ĉetvrtog meseca .)
refleks traţenja usnama
( Izaziva se laganim dodirom obraza i kuta usana. Novorođenĉe reaguje okretanjem glave i
pokušava usnama dohvatiti "uzrok" nadraţaja.Nestaje posle 6. meseca ţivota. )
MOROOV REFLEKS
DETE LEŢI NA LEĐIMA, RAŠIRI OBE RUKE I PRSTE NANOGAMA, A ODMAH ZATIM SKLOPI RUKE KAO DA SE ŢELIPRIMITI ZA NEKI OSLONAC
LAGANO ZABACIVANJE GLAVE PREMA NAZAD
LAGANI VRISAK
NESTAJE POSLE 3. ILI 4. meseca ŢIVOTA
AKO SE PRVIH DANA NE MOŢE IZAZVATI = INTRAKRANIJALNOKRVARENJE
IZOSTANAK REFLEKSA NA JEDNOJ STRANI = FRAKTURA,IŠĈAŠENJE , POVREDA PERIFERNIH ŢIVACA ILI POVREDAMOZGA NA SUPROTNOJ STRANI
ROBINSONOV REFLEKS ( PLANTARNI REFLEKS )
NA NADRAŢAJ DLANA – ZATVARA ŠAKU I HVATA
PREDMET
NA NADRAŢAJ TABANA – PLANTARNA FLEKSIJA
PRSTIJU STOPALA
NESTAJE IZMEĐU 2. I 4. meseca ŢIVOTA
ASIMETRIĈNI, TONIĈNI REFLEKS VRATA
Kada leži na leĊima
beba će zauzeti položaj „maĉevaoca“
sa glavom okrenutom na stranu
sa opruženim rukama i nogama na toj strani
dok su joj udovi na savijeni na drugoj strani.
Pojavljuje se na roĊenju ili tek oko drugog meseca,
a nestaje u šestom mesecu.
MAGNUSOV TONIĈKI REFLEKS VRATA
SIMETRIĈAN
ASIMETRIĈAN
NESTAJE nakon 6. meseca ŢIVOTA
GLAVA PREMA TRUPU = FLEKSIJA DONJIH EKSTREMITETEPREMA TRUPU
GLAVA OKRENUTA NA JEDNU STRANU( NA LEĐIMA ) =ISPRUŽANJE RUKE I NOGE NA TOJ STRANI, A SAVIJANJE RUKE I NOGE NA SUPROTNOJ STRANI
REFLEKS AUTOMATSKOG HODA
Kada se novoroĊenĉe drži uspravno na stolu ili na nekoj tvrdoj i
ravnoj podlozi
pridržavajući ga pod pazuhom
ono će podići jednu nogu a zatim drugu
i praviće pokrete kao da koraĉa.
Izgledaće kao da maršira visokim koracima.
Ovaj refleks najizraženiji je posle bebinog ĉetvrtog dana života.
Traje do dva meseca.
REFLEKS BABINSKOG
Kada se taban nežno pomazi od pete ka prstima,
prstići na nogama rašire i podignu
a stopalo savije ka unutra
Traje od šest meseci do dve godine !
REFLEKS BABINSKOG
Kada se taban nežno pomazi od pete ka prstima nakon 6 meseci
prstići se savijaju ka unutra
Ukoliko dete manifestuje refleks Babinskog i kasnije
onda je to znak nekih neuroloških poremećaja
Kod odraslih se zapaža suprotan proces
kada se taban nežno pomazi od pete ka prstima
odrasli reaguju skupljanjem prstiju.
REFLEKS TREPTANJA
Na duvanje u lice ili na bljesak svetla
beba će reagovati treptanjem.
REFLEKS KARDINALNIH TAĈAKA
Ako bebi nežno pomazite obraz
ona će se okrenuti u pravcu stimulansa
otvorenih usta spremna da sisa.
Traje tri do ĉetiri meseca, u snu i duže.
REFLEKS PODIZANJA GLAVICE
Povlaĉenjem bebe za ruke iz ležećeg u sedeći položaj
glava će pratiti osovinu leĊa do odreĊene granice
a onda će pasti na grudi bebe.
REFLEKS PUZANJA
Beba stavljenja da leži na stomak
praviće pokrete puzanja
tako što će podvlaĉiti noge pod stomak
PATOLOGIJA NOVOROĐENAĈKOG PERIODA
Tri glavne grupe oboljenja:
1.UroĊene mane
2.Intrapartalne, poroĊajne, povrede
3.Infekcije
URODJENE I PRIROĐENE MANE
Mana:
defekt oblika, strukture ili funkcije
javlja kod deteta pre rodjenja
potiĉe od vremena zaĉeća
ili bilo kog perioda intrauterinog razvoja
ispoljava na embrionu ili fetusu usled neke nokse koja je dovela
do trajnih oštećenja
UROĐENA, HEREDITARNA, MANA
Nasledna, hereditarna mana
Ima poreklo u genima
pre zaĉeća
od momenta zaĉeća
PRIROĐENA, KONGENITALNA, MANA
Nije nasledna
Nastaje pod dejstvom štetne nokse u toku embrionalnog ili fetalnog razvoja
Kongenitalna mana, zaĉetna, na zaĉeću nastala
-plod se ne radja
Konatalna mana
–plod se donosi na svet
ANOMALIJE USRED KRVNOG SRODSTVA
Posebna grupa urodjenih mana
Nastaju usled
krvnog srodstva ili konsangviniteta
Oba roditelja su potpuno zdrava
ali deca mogu imati i najteže mane – npr.urodjena idiotija sa slepilom
UROĐENE I PRIROĐENE MANE
I ako su kombinacije urodjenih, odnosno prirodjenih mana beskonaĉne ipak se mnoge ne ispoljavaju jer se gube u spontanim pobaĉajima (svako peto zaĉeće)
Muški plodovi su slabije zaštećeni nego ženski
Ženski plod ima dva alela na XX hromozomima
Muški plod XY oboleli alel nema parnjaka koji bi ga zaštitio
UROĐENE I PRIROĐENE MANE
na 1.000 živorodjene dece
5-6 se radja sa nekom hromozomskom anomalijom
Dve tećine majki su genetski stabilne
Jedna trećina majki je genetski nestabilna i pod uticajem nokse u prvom trimestru trudnoće radja decju decu sa manama
BOLEST MAJKE I MANE
Bolest majke može da utiĉe na radjane deteta sa manom
Dijabetes majke –mane skeleta, velika telesna masa, defekti
medjukomorne pregrade srca
KONGENITALNE INFEKCIJE I MANE
Virusne infekcije - Rubeola, toksoplazmoza, citomegalovirus, herpes
25% žena uzrasta 20-30 godina nije preležalo rubeolu
Svaku trudnicu preventivno pregledati na TORCH (rubeola, toksoplazmoza, citomegalovirus, herpes)
2.INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
Znaĉajno mesto u patologiji novorodjenĉeta
2% novorodjene dece pretrpi neku porodjajnu povredu
Nastaju usled
Otežanog ili dugotrajnog ili prebrzog porodjaja
Kefalopelviĉne disproporcije
Karliĉnog, popreĉnog položaja
Vršenja okreta
Kod porodjaja forcepsom, vakuumom...
INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
Posledice:
Smrtonosne
Sa trajnim telesnim i duševnim oštećenjem
Izleĉive
Bez ikakvih posledica po dete
INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
1. Caput Succedaneum-obiĉan naduv, išĉezava za 24-48h,
prelazi granice kosti
2.Kephalhaematoma (unutrašnji i spoljasnji) -krvavljenje
izmedju pokosnice i kosti, raznih veliĉina, ne prelazi granice
kosti, retko se punktira, resorbuje se za 4-6 meseci
INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
3.Fractura claviculae -prelom kljuĉne kosti kad ramena zapnu
o simfizu, obiĉno se stavlja Desaultov zavoj
4.Povrede perifernih ţivaca -danas retke jer se retko koristi
forceps
INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
5. Pareza, paraliza plexus brachialisa -kod karliĉnog porodjaja ili porodjaja zatkom usled teškog oslobadjanja glave, lezije na 5. i 6. cervikalnom segmentu sto uslovljava paralizu, ruka priljubljena uz telo sa dlanom okrenutim pozadi i gore ― ruka konobara koji prima bakšiš‖, obavezna je imobilizacija
6.Hipoxia neonatorum -kompleks sindroma, nedostatak kiseonika u krvi i tkivima, vrši se mehaniĉka reanimacija novorodjenĉeta pomoću balona i maske i spoljašnje masaže srca, ...,
INTRAPARTALNE, POROĐAJNE, POVREDE
7. Intrakranijalno krvavljenje ili Tasovĉev sindrom
Traumatsko-kraniocerebralna trauma usled teškog porodjaja
Anoksiĉno krvavljenje-zahvata difuzne kapilare mozga
Traumatsko –anoksiĉno krvavljenje, porodjajna trauma praćena stanjem anoksije
3.INFEKCIJE NOVOROĐENĈETA
1-5% svih novorodjenĉadi
Bakterijske, virusne, parazitarne infekcije
Svaki 5. uzrok neonatalne smrti donesene dece su infekcije
Svaki 3. uzrok neonatalne smrti nedonošĉadi su infekcije
INFEKCIJE NOVOROĐENĈETA
1.Postnatalna aspiraciona pneumonija-komplikacija
poremećaja plućne ventilacije, aspiracija mekonijuma,
2.Stafilokokna pneumonija-posledica stafilokokne
infekcije gornjih respiratornih puteva
3.Stafilokokna septikemija-neonatalna sepsa,
komplikacija lokalnih stafilokoknih lezija ili infekcije
pupka
VAKCINACIJA DECE
preventivna zdravstvena zaštita dece a u cilju suzbijanja i
spreĉavanja širenja infektivnih bolesti sprovodi se vakcinacija
dece .
Pojava odredjenih infektivnih bolesti nosi rizik od pojave
komplikacija koje mogu biti veoma opasne za kasniji rast i
razvoj dece.
VAKCINACIJA DECE
Infektivne bolesti
se brzo prenose od bolesnika do bolesnika pa postoji rizik i od
pojave epidemija pri kojima i odraslo stanovništvo može da oboli.
Cilj vakcinacije:
da se stanovništvo zaštiti od pojave odredjenih bolesti
da tokom dužeg vremenskog perioda odredjene bolesti potpuno
nestanu.
VAKCINACIJA DECE
Da bi vakcinacija dece bila efikasna i uspešna postoji
kalendar obaveznih vakcina koje moraju da prime.
Kalendar vakcinacija
se povremeno koriguje proširivanjem sa novim vakcinama jer se u savremenoj medicini teži sve boljoj i efikasnijoj zaštiti zdravlja ljudi.
VAKCINACIJA DECE
Prva vakcina koju deca primaju je BCG-vakcina protiv bacila tuberkuloze.
Daje se u porodilištu.
Dete koje nije primilo BCG vakcinu u porodilištu treba da je primi do navršenih 12 meseci.
VAKCINACIJA DECE
Vakcina protiv hepatitisa B:
prvu dozu - u porodilištu ili do navršenog prvog meseca života,
druga doza - sa navršena 2 meseca i
treća doza - sa 6 meseci života.
Kod dece koja u ovom uzrastu nisu primila vakcinu kompletna
vakcinacija u 3 doze obavlja se u 12 .godini.
VAKCINACIJA DECE
Vakcina protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (DiTePer) daje se u 3
doze:
u uzrastu od 2 meseca
sa 3.5 meseca
sa 5 meseci.
Revakcinacija:
IzmeĊu 17-24 meseca
Pred upis u školu u 7-oj godini daje se DiTe
U 14-oj godini.
VAKCINACIJA DECE
Vakcina protiv deĉje paralize(Polio vakcina) se daje istovremeno sa DiTePer u tri doze sa razmacima od po 6 nedelja per os:
sa navršena 2 meseca života
sa 3.5 meseca
sa 5 meseci života.
Revakcinacija se obavlja
sa 17-24 meseca
u 7-oj godini pred upis u školu
u 14-oj godini
VAKCINACIJA DECE
Vakcina protiv Hemofilus influence B-daje se u 3 doze :
sa 2 meseca života,
sa 3.5 meseci i
sa 5 meseci.
VAKCINACIJA DECE
Vakcina protiv malih boginja, zauški i rubeole
daje se sa 12 -15 meseci.
Revakcinacija
se daje pred upis u školu u 7-oj godini.
VAKCINACIJA DECE
Pentaxim - vakcina koja u sebi sadrži pet komponenti vakcina a to su:
DiTePer
Polio
HiB.
daje se intramuskularno u 3 doze:
u uzrastu 2 meseca,
3.5 meseci i
5 meseci života.
Revakcinacija
-izmeĊu 17-24 meseca.
4.ISHRANA I POREMEĆAJI U ISHRANI
MAJĈINO MLEKO
• Majĉino mleko je najbolja hrana za novorodjenĉe jer mu
obezbeĊuje optimalan unos svih energetskih, gradivnih i
zaštitnih materija
• Majĉino mleko je jedina hrana za tokom prvih 4-6 meseci
života !
• Nema gornje granice za
trajanje dojenja
FIZIOLOGIJA SEKRECIJE MLEKA
Prolaktin
• Pokreće i održava sekreciju mleka
• Stimuliše sintezu masti, ugljenih hidrata i proteina
• Jaĉa osećaj materinstva
• Uslovljava nastanak
amenoreje
FIZIOLOGIJA SEKRECIJE MLEKA
Oksitocin
• Izaziva kontrakcije materice tokom poroĊaja
• Kontrahuje glatke mišićne ćelije oko mleĉnih žlezda
• Ima uticaj na ponašanje
MAJĈINO MLEKO
Faze luĉenja mleka
• Kolostrum (luĉi se u trudnoći - prvih 5 dana nakon poroĊaja)
• Prelazno mleko (oko 15 dana)
• Zrelo mleko (krajem prvog meseca)
KOLOSTRUM
Sastav kolostruma
• Koliĉina masti je promenljiva
• Vrednost mleĉnog šećera, laktoze je mala prvog dana po roĊenju, ali
kasnije ubrzano raste
• Vrednosti minerala su visoke, posebno natrijuma i kalijuma
• Visok sadržaj vitamina A i E
KOLOSTRUM
Sastav kolostruma
• Visok sadržaj proteina
• Visok sadržaj komponenti
Humoralnog imuniteta
(Lizozim, laktoferin, interferon, imunoglobulini- posebno iga)
Celularnog imuniteta
(makrofazi, polimorfonukleari, limfociti)
PRELAZNO MLEKO
• Proteini, imunoglobulini, liposolubilni vitamini
• Masti, laktoza,
hidrosolubilni vitamini, energija
↓
↑
ZRELO MLEKO
PROTEINI 11-12 g/l (12% ENERG. UNOSA)
KAZEIN 40%
β-kazein PROTEINI SURUTKE 60%
Laktalbumin
Laktoferin
Lizozim
IgA (95% uk. imunoglobulina)
Albumini
ZRELO MLEKO
MASTI - 35 do 45 g/l (40-50% ENERGETSKIH POTREBA)
• Trigliceridi, fosfolipidi, holesterol i slobodne masne kiseline
• Esencijalne masne kiseline ↑
• Neesencijalne masne kiseline ↓
ZRELO MLEKO
UGLJENI HIDRATI - 70 g/l
LAKTOZA I OLIGOSAHARIDI
LAKTOZA
GLUKOZA GALAKTOZA
ZRELO MLEKO
VITAMINI
• 12-60 IU/L VITAMINA D
• POTREBE 200 IU/DNEVNO
• POTREBNO JE TOKOM PRVE GODINE ŽIVOTA DODAVATI 400
IU/DAN VITAMINA D
• KOLIĈINA VITAMINA C JE NESTALNA
• KOLIĈINA VITAMINA K JE MALA
ZRELO MLEKO
MINERALI 2g/l
• Sadržaj minerala je najveći u drugom mesecu
laktacije
• Dovoljna koliĉina svih minerala (Ca, P, K, S, Mg, Cl,
Na, Cu, J, Zn, F) Osim Fe
• Apsorbuje se 74% ukupne koliĉine Fe
ZRELO MLEKO
ENZIMI
• LIPAZA, AMILAZA, ALKALNA FOSFATAZA, KISELA
FOSFATAZA, KATALAZA
HORMONI
• GONADOTROPIN, PROLAKTIN, ERITROPOETIN
PREDNOSTI MAJĈINOG MLEKA
Deca na prirodoj ishrani obolevaju reĊe od:
Dijareje, respiratornih infekcija, pneumonije, upala srednjeg uha, urinarnih
infekcija, alergijskih oboljenja, nekrotizirajućeg enterokolitisa, infekcija
(svih)
Dojenje štiti od:
Celijaĉne bolesti, kronove bolesti, kancerogenih oboljenja, dijabetesa,
hipertenzije, gojaznosti
PREDNOSTI MAJĈINOG MLEKA
Prednosti dojenja za majku:
• Ubrzava pospartalni oporavak, smanjuje rizik od osteoporoze,
smanjuje rizik od karcinoma dojke i karcinoma ovarijuma,
smanjuje rizik od dugotrajne gojaznosti koja je uzrokovana
trudnoćom
PREDNOSTI MAJĈINOG MLEKA
• Dojenje zadovoljava dete im majku na psihološkom i emotivnom
planu
• Kontracepcijski efekat
• Ekonomski efekat dojenja
BOLESTI KOJE SE MOGU PRENETI DOJENJEM
• HIV
• CMV virus
• Rubeola virus
• Hepatitis B
• Herpes simplex
TEHNIKA DOJENJA
Priprema za dojenje poĉinje u perinatalnom periodu
• Pravilna ishrana trudnice
• Psihološki pristup trudnici
• Upoznavanje sa prednostima dojenja
• Priprema dojki
TEHNIKA DOJENJA
• NovoroĊenĉe ne treba da se odvaja od majke nakon poroĊaja
(baby friendly)
• Sa podojima treba poĉeti neposredno nakon poroĊaja ili unutar 6h
TEHNIKA DOJENJA
• Tokom prvih dana i nedelja života novoroĊenĉe sisa 8-12 puta
dnevno, obiĉno 10-15 minuta po jednoj dojci i to iz obe dojke
• Većina odojĉadi ima potrebu za 6-9 obroka na dan krajem prve
nedelje
• Iako neka odojĉad nemaju potrebu za noćnim obrokom, druga ga
gube tek u uzrastu od 3-6 nedelja
TEHNIKA DOJENJA
KOLIĈINA POSISANOG MLEKA (ml/dan)
Kraj prve nedelje 300-400
Kraj druge nedelje 400-550
Kraj treće nedelje 450-600
Kraj ĉetvrte nedelje 600-700
• Sa 1 mesec odojĉe obiĉno zahteva 110-120 ml
mleka na 4h
TEHNIKA DOJENJA
• U prvim danima laktacije preporuĉuju se podoji iz obeju dojki
• Dužina podoja traje do 30 minuta u prvim danima posle poroĊaja
• Napredno odojĉe posisa dovoljnu koliĉinu mleka za 10 minuta
TEHNIKA DOJENJA
• Najbolji položaj za podoj:
• ako se dojilja nalazi u sedećem položaju,
• a odojĉe pod uglom većim od 45°
TEHNIKA DOJENJA
• Za vreme podoja u želudac odojĉeta uĊe izvesna
koliĉina vazduha (aerofagija)
• Pre svakog podoja majka treba da opere ruke mlakom
vodom i sapunom
• Dojku treba prati obiĉnom vodom
• NE TREBA KORISTITI SAPUN, ALKOHOL I BORNU
VODU
UPOTREBA LEKOVA
• Dojilji treba obezbediti adekvatnu ishranu i unos
teĉnosti, zabraniti alkohol i pušenje
• Lek uzimati nakon podoja
• Izbegavati lekove sa produženim dejstvom
• Lekove uzimati iskljuĉivo po savetu lekara!
TEŠKOĆE PRI DOJENJU
Apsolutne kontraindikacije kod dojilja
Akutna infektivna oboljenja
Uzimanje nekih lekova
Karcinom dojke
Aktivna tuberkuloza
Infekcija sa HIV virusom
TEŠKOĆE PRI DOJENJU
Relativne kontraindikacije kod dojilja
Ragade dojki
Displazija bradavica (uvuĉene ili pljosnate)
Prepunjenost dojki
Mastitis
Infekcija dojke herpes simplex virusom
Agalaktija
TEŠKOĆE PRI DOJENJU
Apsolutne kontraindikacije kod odojĉadi
Teške infekcije
Mala poroĊajna masa (<1500 gr)
Teška neurološka oboljenja
TEŠKOĆE PRI DOJENJU
Relativne kontraindikacije kod odojĉadi
Mikrognacija
Palatoshiza
Rinofaringitis
Kandidijaza usne duplje
ISHRANA DOJILJE
Dodatak za potrebe dojilje/dan• Povećan kalorijski unos 500 kcal
• Belanĉevine 17,5-13 g
• Kalcijum 500 mg
• GvožĊe 10 mg
• Magnezijum 50 mg
• Cink 5 mg
• Bakar 0,25 mg
• Vitamini proseĉno +20%
• Teĉnost prema osećaju žeĊi
MAJĈINO MLEKO
• Majĉino mleko je najbolja hrana za odojĉe jer mu obezbeĊuje
optimalan unos svih energetskih, gradivnih i zaštitnih materija
• Majĉino mleko je jedina hrana za odojĉe tokom prvih 4-6
meseci života !
• Nema gornje granice za
trajanje dojenja
DOHRANJIVANJE
• Pod dohranjivanjem se podrazumeva uvoĊenje u
ishranu i drugih životnih namirnica osim mleka
• Sa dohranjivanjem treba poĉeti u uzrastu od 4-6
meseci
DOHRANJIVANJE
PRAVILA PRI UVOĐENJU ĈVRSTE HRANE I HRANJENJU
Odojĉe ne treba hraniti dok priĉa, plaĉe, leži, hoda, trĉi ili se igra!
Ne dodavati šećer i zaslaĊivaĉe u vodu, hranu ili napitke!
Uvek se uvodi samo po jedna nova namirnica na 3-5 dana (otprilike 2 nove namirnice nedeljno)
Mešavina razliĉitih namirnica se može uvesti samo ako su te namirnice prethodno pojedinaĉno uvedene u ishranu
DOHRANJIVANJE
PRAVILA PRI UVOĐENJU ĈVRSTE HRANE I HRANJENJU
• U prve 2 godine treba uvoditi veći broj namirnica, zato što
se smatra da će ta deca kasnije i prihvatati veći broj
namirnica u ishrani
• Ukoliko se javi povraćanje, proliv, bolovi u stomaku, ospa po
koži ili koprivnjaĉa, kašalj, gušenje, ekstremna
uznemirenost, treba se obratiti lekaru jer to može biti znak
alergije na hranu
CEREALIJE
• Dohranjivanje se zapoĉinje cerealijama (pririnĉanom kašicom) obogaćenim gvožĊem, ili mesom
• Koliĉina od 2x15 g je dovoljna da podmiri dnevne potrebe za gvožĊem
• Izbegavati cerealije sa voćem,
kao i cerealije za odrasle
VOĆE I POVRĆE
• Pre 12 meseci ne treba davati citrusno voće, ananas ili sok
od paradajza
• Izbegavati konzervirano ili zamrznuto voće i povrće
• Ne dodavati so, šećer, ulje i zaĉine u pripremi voća i povrća
VOĆE I POVRĆE
• Mogu se uvesti u ishranu kada odojĉe prihvati 2-3 supene kašike
cerealija po obroku, a to je oko šestog meseca života
• UvoĊenje povrća u ishranu treba da bude pre voća
• U ishrani se mogu koristiti: krompir, šargarepa, boranija, mladi grašak,
tikva, cvekla, spanać, keleraba, paradajz, kaša od jabuka, banana,
breskva, kajsija, kruška, šljiva
• Pre navršenih 6 meseci šargarepa, spanać i cvekla pripremljeni u
domaćinstvu se ne savetuju u ishrani
NAĈIN HRANJENJA
• U prvih 8 meseci se voće i povrće (kao i ostala hrana) daju
izgnjeĉeni, pasirani ili u obliku kaše
• Kasnije se neke namirnice mogu davati i iseckane na
kockice, sitno izrendane ili samlevene
• Od 8. meseca odojĉe može i samo da pridržava hranu i
stavlja je u usta
MESO
• Posna mesa su pogodnija za ishranu odojĉeta
• Mogu se ponuditi izgnjeĉena ili u obliku pirea sledeća
mesa: teletina, junetina, jagnjetina, piletina i ćuretina
• Ribu i džigericu uvesti sa 8 meseci
• Pre pripremanja sa mesa treba odstraniti kožicu,
masnoću, žilice i kosti
MESO
• Mesu nije neophodno dodavati so, ulje, zaĉine, margarin i
puter
• Izbegavati prženo meso
• Izbegavajti kobasice, suva mesa, slaninu, salame,
pljeskavice
JAJA
• Žumance se uvodi sa 6 meseci, a celo jaje sa 12 meseci
• Pre kuvanja jaja treba oprati vodom
• Nikada ne treba koristiti jaja ako nisu kuvana (mogu u sebi
imati bakterije, kao npr. Salmonellu)
SOKOVI
• Sokovi se ne uvode pre 6. meseca života
• Ne davati ih u veĉernjim satima
• Koristiti samo pasterizovane sokove
• Sokove treba davati iskljuĉivo iz ĉaše a ne iz boĉice, a
pogotovo ne stavljati dete na spavanje sa flašicom u ustima
(karijes)
DOHRANJIVANJE
• HLEB, TESTO I MAKARONE (sve što u sebi sadrži gluten)
treba uvoditi izmeĊu 4-7. meseca života
• SIR I JOGURT se mogu koristiti u manjim koliĉinama
izmeĊu 7-8. meseca života
• KRAVLJE MLEKO se može koristiti u ishrani od prve godine
života i to kao punomasno, neobrano mleko (najnovije
preporuke od 2 godine)
DOHRANJIVANJE• Hranjenje iz ĉaše se može zapoĉeti sa 6 meseci
• U uzrastu od 12-14 meseci treba potpuno izbaciti flašicu, s tim da dete pije mleko iz ĉaše
• Do 6. meseca odojĉe treba da ima 2-4 dodatna obroka dnevno (osim mleka),
• a od 6-7. meseca 4-6 obroka, plus dojenje ili adaptirana formula (u obroke se raĉuna i užina)
• Na kraju prve godine dete treba da koristi hranu kao i odrasli- 5 obroka, raznovrsnu i uravnoteženu ishranu
DOHRANJIVANJE
TOKOM PRVE GODINE NE KORISTITI U ISHRANI
Med i proizvode od meda (mogu izazvati botulizam i alergije),
ĉokoladu i slatkiše, belance,
puter od kikirikija, kikiriki,
orahe, lešnike, bademe,
plodove mora-rakove, školjke
(mogu izazvati alergiju),
ĉips, perece,
hleb sa semenkama (mogu prouzrokovati gušenje)
POREMEĆAJI ISHRANE
Akutni poremećaji-dijarejalni sindrom
Hroniĉni poremećaji-maldigestije
Malnutricija
Malapsorpcija
DIJAREJALNI SINDROM
Ĉesta pojava u deĉijem uzrastu
Ĉesti simptom za gastrointerstinalne potremećaje
Suština dijarejalnog sindroma je:
Poremećaj apsorbcije vode i elektrolita koji dovode do pojaĉanog motaliteta creva i do ubrzane eliminacije crevnog sadržaja
DIJAREJALNI SINDROM
Dijareja
pojava više od 3 teĉne ili vodenaste stolice u toku 24 ĉasa.
najvažnija odlika dijareje jeste sastav, a ne broj stolica.
Ĉeste, uobliĉene stolice ne mogu se smatrati dijarejom.
Odojĉad koja se iskljuĉivo doje ĉesto imaju retke ili
kašaste stolice, što takodje nije proliv.
DIJAREJALNI SINDROM
Oboljenje se šešće, i u težem obliku, javlja kod dece u prve dve godine
života.
Incidenca dijareje je najveća u uzrastu 6-11 meseci.
U tom uzrastu se uvodi dopunska hrana, odojĉe poĉinje da puzi i
dodiruje predmete oko sebe, dok je nivo antitela dobijenih od majke
snižen.
U našim uslovima, dijareja je najuĉestalija tokom leta i rane jeseni.
DIJAREJALNI SINDROM
Uzroci:
Infektivni agensi koji uzrokuju dijareju najĉešće se prenose
fekalno-oralnim putem, koji ukljuĉuje ingestiju zagadjene
hrane ili vode, i direktnim kontaktom (kapljiĉnim putem, preko
zagadjenih ruku ili predmeta).
Alimentarni faktori
Enteralne infekcije -Infekcije digestivnog trakta
Parenteralne infekcije -Infekcije van digestivnog trakta
DIJAREJALNI SINDROM
UZROCI
Alimentarni faktori
Kvantitativna promena ishrane
Gladovanje, Prehranjivanje
Kvalitativne promene ishrane
Prandijalni proliv-kada je dete na prirodnoj ishrani, tokom
ablaktacije (ĉesto neurogene etiologije)
Kada je dete na veštaĉkoj ishrani zbog loše korelacije
pojedinih hranljivih materija ( puno ugljenih hidratam
celuloze...)
DIJAREJALNI SINDROM
UZROCI
Enteralne infekcije -Infekcije digestivnog trakta (bakterije, virusi, paraziti)
-bakterijska infekcija
-Escherichia colli
Shigella
Salmonella..
Parenteralne infekcije -Infekcije van digestivnog trakta
-gram pozitivne bakterije
Streptococcus
Staphylococcus...
Virusi
DIJAREJALNI SINDROM
Kliniĉka slika:
Blaga ili teška forma dijareje -gubitak vode i
elektrolita
Dehidracija
Acidoza
Toksikoza
Terapija:
Simptomatska
Etiološka
DIJAREJALNI SINDROM
Komplikacije
Pothranjenost
- usled: anoreksije, povraćanja, uskraćivanja hrane za vreme trajanja dijareje (stroga dijeta) i davanja hrane male hranljive vrednosti.
pothranjenost znatno pogoršava dijareju.
Kod pothranjene dece dijareja je mnogo teža, duže traje i ĉešće se javlja, tako da je rizik od smrtnosti znatno povećan.
Dijareja i pothranjenost obrazuju zaĉarani krug
-ako se ne prekine, može da se završi smrću.
nedostatak vitamina A, poreme}aj metabolizma elektrolita (hipernatremija, hiponatremija i hipokalemija), konvulzije.
DIJAREJALNI SINDROM
Prevencija: - Prevencija riziĉnog ponašnja
Veštaĉka ishrana.
Deca koja su na veštaĉkoj ishrani imaju mnogo veći
rizik od razvoja teškog oblika dijareje i umiranja nego
deca koja iskljuĉivo sisaju.
Neadekvatno rukovanje priborom za hranjenje deteta
(upotreba flašica sa cuclom)
Prevencija: - Prevencija riziĉnog ponašnja
Ĉuvanje pripremljene hrane na sobnoj temperaturi.
Upotreba zagadjene vode za piće.
Voda može biti zagadjena ili na samom izvoru, ĉesmi, ili do zagadjenja dolazi usled neadekvatnog ĉuvanja u kući ili preko prljavih ruku ili usled ĉuvanja vode u nepokrivenom sudu.
Loša liĉna higijena (izostanak pranja ruku posle defekacije, mokrenja ili pre pripremanja hrane...).
Nehigijensko odlaganje fekalija. Ĉesto se veruje da su stolice odojĉadi bezopasne, dok, naprotiv, one mogu da sadrže velike koližine patogenih klica.
DIJAREJALNI SINDROM
5. BOLESTI DIGESTIVNOG SISTEMA,
RESPIRATORNE BOLESTI,
BOLESTI SRCA I CIRKULACIJE KRVI,
BOLESTI KRVI I KRVOTVORNIH ORGANA,
BUBREGA I URINARNOG TRAKTA,
BOLESTI ENDOKRINOG SISTEMA
BOLESTI RESPIRATORNOG SISTEMA
Najĉešće oboljenja u deĉijem uzrastu
70% ukupnog morbiditeta
U stalnom porastu
Posebne socijalnomedicinske karakteristike i znaĉaj
Znaĉajno mesto u mortalitetu dece (zbog anatomskih, fizioloških, imunoloških, funkcionalnih osobenosti respiratornih organa kod dece)
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Akutne respiratorne infekcije su najĉešće akutne bolesti sa kojima se pedijatri sreću u svakodnevnom radu.
Tipiĉna sezona javljanja je od septembra do aprila, a ĉešće se javljaju kod manje dece.
U ambulantama, više od 50% dece dolazi na pregled zbog akutnih respiratornih infekcija.
U prvih 5 godina života deca imaju u proseku godišnje 6 do 9 akutnih infekcija disajnih puteva, a od njih 10% i do 12 infekcija godišnje.
U ovu grupu spadaju deca koja pohaĊaju jaslice i vrtiće, kao i predškolska deca kojoj starija braća ili sestre donose kući nove infekcije.
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Epistaxis-krvavljenje iz nosa
retko u periodu odojĉeta, ĉesto u periodu malog deteta
Akutna kijavica -opstrukcija nosa, otežano disanje, otežano
hranjenje
Poseban problem kod novorodjenĉeta i odojĉeta zbog
sisanja
Ĉešće se javlja kod ukljuĉivanja dece u kolektiv
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Upala sinusa -skoro svaka akutna infekcija nosa zahvata i paranazalne
šupljine
Bakterijska infekcija se nekada nadoveže na virusnu
Akutno zapaljenje krajnika -može biti izazvan bakterijama ili virusima
Kod dece do 3 godine u 80% sluĉajeva to su virusne infekcije
Glavni bakterijski uzroĉnik je Streptokok
Streptokokne infekcije imaju poseban znaĉaj zbog
komplikacija
Supurativna oboljenja –limfadenitis
Nesupurativna oboljenja-reumatska bolest, glomerulonefritis
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Recidivni tonzilitis
-ako dete ima više od 4 infekcije gornjih disajnih puteva
tokom jedne godine
Hroniĉni tonzilitis
– trajan zapaljenjski proces u krajnicima
Manifestuje se lokalnim , regionalnim i opštim
simptomima
OBOLJENJA GORNJIH DISAJNIH PUTEVA
Tonzilektomija
Kod izraženog hroniĉnog tonzilita terapiju izbora
pretstavlja hirurško otsranjivanje tonzila
Retko kad je moguće hroniĉni tonzilit radikalno izleĉiti
samo konzervativnim merama.
TONZILEKTOMIJA
Po pitanju vrednosti tonziloadenektomije, indikacija i kontraindikacija, kao i najpogodnijeg vremena za operaciju postoje mnogobrojna, ĉesto potpuno kontraverzna mišljenja.
Većina hirurga slaže se u tome da je kod pojedinih bolesnika operacija efikasna i da blagotvorno deluje na zdravlje bolesnika dok je kod drugih apsolutno kontraindikovana
Ćak i u sluĉajevima kad je operacija apsolutno indikovana, odluku o operaciji ne treba donositi pre nego se razmotre i neki znaĉajni momenti (npr. medicinski, psihološki i socijalni) zbog kojih bi operacija, eventualno, mogla biti kontraindicirana.
Tonziloadenektomija je kontraindikovana u toku akutne tonzilarne infekcije.
TONZILEKTOMIJA
Apsolutne indikacije za tonziloadenektomiju:
Kada su hipertrofiĉne i inficirane tonzile i adenoidne
vegetacije osnovni ili jedini uzrok sledećih oboljenja:
1. Rekurentne akutne infekcije ili hroniĉna infekcija tonzila i
adenoidnih vegetacija...
2. Rekurentni akutni otit.
3. Rekurentni ili perzistentni serozni otilis media.
4. Peritonzilarni apsces.
TONZILEKTOMIJA
Relativna indikacija za tonzilektomiju:
kad postoji verovatnoća da inficirane i hipertrofiĉne tonzile uzrokuju ili pogoršavaju neku bolesti ili stanje kao što su:
Disanje na usta i hrkanje za vreme spavanja.
Jako uvećane tonzile.
Slab apetit kod asteniĉne i anemiĉne dece.
Alergiĉni rinit i bronhijalna astma.
Sistemska oboljenja: reumatska groznica, reumatiĉne i kongenitalne bolesti srca.
Ĉeste infekcije gornjih respiratornih puteva.
Pre donošenja odluke za tonziloadenektomiju treba ispitivanjem iskljuĉiti ostale fokalne infekcije za koje takoĊe postoji verovatnoća da mogu dovesti do bolesti.
TONZILEKTOMIJA
Apsolutne kontraindikacije za tonzilektomiju:
kad je potpuno sigurno da će od operacije biti više štete
nego koristi npr. kod:
Hemoragiĉne bolesti, npr. hemofilija.
Jako uznapredovale teške sistemske bolesti.
TONZILEKTOMIJA
Relativne kontraindikacije:
u sluĉajevima kad operacija može doneti više štete nego
koristi, ukoliko se ne primene specijalne mere
predostrožnosti i to kod:
UroĊenog rascepa tvrdog i mekog nepca
Cistiĉne formacije u tonzilama i adenoidnim vegetacijama.
Sistemska oboljenja
Interkurentne infekcije.
TONZILEKTOMIJA
Tonzilektomija
se izuzetno preporuĉuje pre 4. godine!
BOLESTI KARDIOVASKULARNOG SISTEMA
Najĉešća srĉana oboljenja kod dece su urodjene srĉane mane i reumatska groznica
0,5-1% morbiditeta dece
Urodjene srĉane manr se javljaju kod 6-10 novorodjenĉadi na 1000 živorodjene dece
– svako stoto dete može da ima urodjenu srĉanu manu
Kod 40-50% školske dece se utvrdi šum na srcu prilikom sistematskog pregleda
DETE SA ŠUMOM NA SRCU
Kod 40-50% dece se utvrdi šum na srcu prilikom sistematskog pregleda
Imati šum na srcu ne znaĉi i bolest srca
sreće kod zdravog srca – naziva se funkcionalni ili fiziološki šum
(u žargonu se ĉesto naziva i šum zdravog srca).
Najĉešće se otkrije tokom infekcijepraćene povišenom temperaturom.
Iskusan pedijatar je sposoban da napravi razliku izmeĊu fiziološkog i organskog šuma na srcu, pa najĉešće ne saopštava roditeljima da njihovo dete ima šum.
DETE SA ŠUMOM NA SRCU
Obiĉno saĉeka da proĊe infekcija, pa uporedi kvalitet i jaĉinu šuma.
Ako je slabiji ili je nestao, sasvim je sigurno da se radi o fiziološkom šumu.
Ako je šum istog intenziteta, upućuje mališana kod deĉjeg kardiologa.
Upravo je promenljivost osnovna karakteristika funkcionalnog šuma, za razliku od šuma kod bolesnog srca
REUMATSKA GROZNICA
Reumatska groznica se ubraja u grupu zapaljenskog reumatizma i njeno glavno obeležje je sistemski karakter.
Može zahvatiti vezivno tkivo u raznim delovima organizma, ali se najĉešće manifestuje na zglobovima i srcu.
Reumatska groznica je hroniĉno oboljenje sa akutnim poĉetkom i ponavljanim egzacerbacijama.
REUMATSKA GROZNICA
Uzrok nastanka
Bolest se javlja 2 do 3 nedelje posle preležane akutne infekcije gornjeg dela organa za disanje izazvane beta hemolitiĉkim streptokokom grupe A.
Hemolitiĉki streptokok nije neposredan specifiĉni uzroĉnik bolesti, već svojim prisustvom senzibiliše organizam, odnosno dovodi do stvaranja antitela protiv ovog streptokoka i time omogućava pojavu bolesti posle latentnog intervala od 2 do 3 nedelje.
REUMATSKA GROZNICA
Predisponirajući faktori:
naslednost i konstitucija,
uslovi života i(vlaga, zagušljivost, prenatrpanost, blizak
kontakt)
klimatski i geografski faktori (hladna i vlažna klima),
sezonska pojava (rano proleće i kasna jesen)
životno doba (školsko doba).
REUMATSKA GROZNICA
Kliniĉka slika
Kliniĉki simptomi i znaci zavise od toga koji je organ ili sistem zahvaćen bolešću.
Opšti simptomi su karakteristiĉni za zapaljenski proces u organizmu i to su:
povišena telesna temperatura,
ubrzan rad srca,
opšti zamor i malaksalost,
gubitak apetita sa opadanjem u težini,
znojenje, glavobolja,
krvavljenje iz nosa,
povraćanje.
REUMATSKA GROZNICA U lokalizovane reumatske manifestacije spadaju:
Migrirajući poliartritis - karakteriše ga zahvaćenost većih zglobova, najĉešće kolena, skoĉnih zglobova, lakata, zglobova ruĉja...
Reumatski karditis - zapaljenski proces koji može da zahvati miokard, endokard ili perikard, ili kombinaciju svih kada se radi o pankarditisu.
Chorea minor - reumatski alergiĉni encefalitis (zapaljenje mozga).
Potkoţni reumatski ĉvorići - javljaju se kod najtežih oblika i znak su loše prognoze.To su ĉvrsti, bezbolni ĉvorići na ekstenzornim površinama zglobova kolena lakata, lopatica, potiljka i na ispupĉenim delovima torakalnih i lumbalnih pršljenova.
Erythema marginatum ili annulare - specifiĉna kožna promena koja je bleda u centru, a rubovi su kružni ili vijugavi, obiĉno se javlja na trupu i gornjim ekstremitetima, nikada na licu.
REUMATSKA GROZNICA
Prevencija ponovljene reumatske groznice
Principi prevencije su: izbjeći betahemolitiĉnu streptokoknu infekciju i leĉiti streptokoknu infekciju brzo i intenzivno odgovarajućim antibioticima.
Opšte mere:
izbeći kontakt sa licima koja imaju nazeb ili drugu respiratornu infekciju.
Bolesnici koji imaju reumatsku groznicu bolje se osećaju u ravnomjernim klimatskim uslovima, gde je streptokokna infekcija manje ĉesta.
Zaštita od infekcije:
Penicillin, 200—250 hiljada jedinica per-os svakoga dana ili benzathine penicillin( Extencillin), 1 milion jedinica i.m. jedanput meseĉno.
Ovo se naroĉito preporuĉuje deci koja su imala jedan ili više akutnih napada, a terapija treba da se produži kroz ĉitavu školsku godinu.
Najvažnije je dati preventivno penicillin.
Sulfonamidi — Ako je bolesnik osetljiv na penicillin, daje se sulfadiazin ili sulfisoxazol .
ŠEĆERNA BOLEST
Dijabetes melitus- Poremećaj metabolizma kod kojeg i pored
povećanog unosa hrane dolazi do mršavljenja, a bez terapije i do smrti
Hiperglikemija i glikozurija su osnovne karakteristike ove bolesti
DIABETES MELLITUS
hroniĉno oboljenje
stanje kada je koliĉina šećera u krvi veća od 7.0 mmol
nastaje usled nedovoljnog luĉenja ili delovanja insulina
Langerhansove ćelije obolele gušteraĉe ne luĉe dovoljnu koliĉinu insulina
Insulin
- hormon koji se stvara u gušteraĉi – pankreasu
- hormon koji je odgovoran za metabolizam ugljenih hidrata
Bez insulina, glukoza se ne može preneti do ćelija, što uslovljava porast glukoze u krvi
DIABETES MELLITUS - TIP 1 (INSULIN-
ZAVISNI)
Najteži oblik
Najĉešće endokrino oboljenje u dece
Uĉestalost raste sa uzrastom
Najĉešće se javlja izmedju 12. i 14. godine života
Nasledna sklonost
Ćelije pankreasa u veoma maloj koliĉini ili uopšte ne luĉe insulin
Za 3 do 5 godina dolazi do potpunog nedostatka insulina
ŠEĆERNA BOLEST
Leĉenje
Složeno i zahteva individualni pristup-individualni program
Uticaj velikog broja
fizioloških faktora (rast, razvoj, pubertet, ...)
i psiholoških faktora ( škola, porodica, drustvo
vršnjaka...)
na stabilizaciju bolesti
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Opstrukcija disajnih puteva
Strano telo dospeva u disajne puteve za vreme hranjenja ili igre.
Na opstrukciju disajnog puta možemo posumnjati ako
smo bili svedok dogaĊaja,
iznenada doĊe do pojave simptoma kao što su kašalj, gušenjeili nagon na povraćanje.
Najbolje je dete potsticati na kašalj kako bi izbacilo strano telo.
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Dete treba stalno nadzirati i pratiti kako ne bi došlo do pogoršanja stanja.
Ako kašalj ne daje rezultat treba posumnjati da se radi o težoj opstrukciji
Ako dete ne može da govori ni ne kašlje, ne može da plaĉe i postaje cijanotiĉno i ako dolazi do smanjenja nivoa svesti treba i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Hipotermija - pad telesne temperature ispod 35°C.
Kod telesne temperature izmeĊu 32 i 35°C organizam štedi toplotu iproizvodi je u mišićima (drhtanjem) no ako telesna temperatura padneispod 32°C funkcije organa poĉinju slabiti.
Do hipotermije može doći usled utapanja u hladnoj vodi, dugotrajnomboravku na hladnom na niskim temperaturama.
NovoroĊenĉad su visokoriziĉna grupa zbog nerazvijenog centra zatermoregulaciju.
Teška hipotermija može dovesti do smrtnog ishoda.
Zbrinjavanje i prva pomoć – spoljašbje i unutrašnje zagrevanje
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Hipertermija – pregrejavanje na visokimtemperaturama
Deca spadaju u visokoriziĉnu grupu te zbog visoketemperature u okolini dolazi do bolesti ili smrti
Posebno su ugrožena novoroĊenĉad i odojĉad jer nemajudobro razvijen centar za termoregulaciju.
Hipertermija najĉešće nastaje kod dece ostavljene u automobilima i slabo ventiliranim prostorijama pri visokimtemperaturama (30-40°).
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Toplotna iscrpljenost - deca u toploj sredini kada se preterano znoje, usled velikih fiziĉkih aktivnosti, bez nadokande soli i vode. Rektalna temperatura je izmeĊu 38 i 40° C.
Toplotni udar- stanje koje je po život opasno i treba odmah delovati. Nstaje i usled velikih telesnih napora u toplom sredini. Rektalna temperatura je viša od 40°C a svijest poremećena.
HIPERTERMIJA
Zbrinjavanje
Decu treba hitno prebaciti u hladniji prostor
Nadoknaditi so davanjem slanog rastvora
Stalno proveravati vitalne znake i temperaturu
Osigurati disajni put i postavitit trajni nadzor
Kod toplotnog udara provoditi aktivno hlaĊenje
Transport u bolnicu
URGENTNA STANJA U PEDIJATRIJI
Febrilne konvulzije- grĉevi koji nastaju pri visokoj telesnoj temperaturi
javljaju se kod dece od 6 meseci do 5 godina
moždani epileptiĉki napadi
Uzrok temperature je obiĉno infekcija gornjih disajnih puteva ili crevneinfekcije.
Konvulzije se ispoljavaju u vidu toniĉko-kloniĉkih grĉeva ili gubitkomtonusa mišića. Mogu nastati prilikom porasta, za vreme ili prilikom padavisoke temperature.
Napada obiĉno traje nekoliko od 3 do 10 minuta, spontano prestaju. Moguse ponoviti i nekoliko puta u toku dana a i trajanje može biti duže.
FEBRILNE KONVULZIJE
Deci treba davati da piju dosta teĉnosti
Redovno kontrolisati i meriti temperaturu.
Ako temperatura poraste iznad 38,5 treba dati
antipiretike
Preporuĉuju se kupke i oblozi od ustajale vode ako
temperatura i dalje ne pada
Obratiti se lekaru
HVALA NA PAŽNJI