Oslobođenje [broj 23680, 15.11.2012]

7/30/2019 Oslobođenje [broj 23680, 15.11.2012]

http://slidepdf.com/reader/full/oslobodenje-broj-23680-15112012 1/63

OSLOBO\ENJEÊTVRTAK, 15. 11. 2012. Godina LXIX • Broj 23.680Cijena: 1 KM/6 KN

BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • ww w.o sl obo dje nj e.b a

DANAS PRILOG

Pismo koje je postalo slu~aj pripremio je sektor MVP-a

Nije Lagumdìjino,

a sporan je NATO2-3. strana

INZKO GOVOR PREPISAO IZ NOVINA

Kafa s predsjednikom

2. strana

NO@EM UBO VR[NJAKA IVRATIO SE NA ÂS

SARAJEVO Obra~un srednjo{kolaca

13. strana

Skandal u Sudu BiHVLAHOVI]PSOVAO NA[OJNOVINARKI 9. strana

Afera Dodik - Hypo

TU@ITELJSTVO UMÜNCHENU VODIISTRAGU PROTIVDODIKA 19. strana

Alìr - BiH 0:1

Pobjeda u zadnji ~as45. strana



OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.2

U @I@I

VIJES

TI

DOM NARODA PARLAMENTA FBiH

Nastavak majske sjedniceDom naroda Parlamenta Federaci je BiH od rà}e

danas nastavak 11. redovne sjednice zapo~ete jo{

u ma ju ove godine! Od 26 ta~aka sa dnevnog reda

utvr|enog u ma ju, raspravljano ih je o svega 11 o

ko jima se ni je iz ja{njavalo.

Tako bi danas pred izaslanicima prva ta~ka tre-

bala biti nacrt zakona o oduzimanju imovinske ko-

risti pribavljene krivi~nim djelom i prekr{a jem

Federacije BiH.

Osim ovog, na dnevnom redu je ostalo jo{ pet na-

crta zakona i to o izmjenama i dopunama Zakona

o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima, o

izmjenama i dopunama Zakona o sjemenu i sadnom

materi jalu poljoprivrednog bilja, o prevozu opasnih

materi ja, o izmjenama i dopunama Zakona o pros-tornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Fe-

deraci je B osne i Herceg ovine i nacrt zakona o iz-

mjenama i dopunama Zakona o cestama Federacije

Bosne i Hercegovine.

Pred parlamentarcima }e biti i odluka o zaduì-

vanju po sporazumu o zajmu izme|u Bosne i

Hercegovine i Saudijskog fonda za razvoj za reali -

zaci ju pro jekta izgradnje zgrade za op}inske orga-

ne uprave u Srebreniku, finansijski plan federalnog

Zavoda za zapo{ljavan je za 2012. godinu, izvje{taj

o izvr{enju pro{logodi{njeg budèta, izvje{ta ji ve-

zani za poslovanje Zavoda zdravstvenog osiguranja

i reosiguranja FBiH...

Po okon~anju dana{njih rasprava, izaslanici }ese izja{njavati i o materi jalima ko je s u ra zmatra -

li u ma ju, a me |u ko jima su, podsje timo, zakoni

o autocesti na koridoru 5c, o Agenci ji za privati -

zaci ju, o je dinstvenom sistemu regis traci je, kon-

trole i naplate doprinosa te izmjene Zakona o trì-

{tu vri jednosnih papira.

M. \. R.

Predsjeda va ju}i Predsjedni{tvaBosne i Hercego vine Neboj{a Ra-dmano vi} na ju~era{njoj kaf s no-

vinarima kazao je kako je polugo-di{nji iz vje{taj visokog predsta vni-ka u BiH Valentina Inzka Vi je}u si-gurnosti UN-a o situaci ji u BiH na-prav ljen iz di jelo va no vinskih tek -sto va i go vora politi~ara ko jim sestvara potpuno lo{a i neta~na slikao BiH.

Ni{ta ne rade- Ne treba ~uditi {to je Inzko na-

pra vio ovako lo{ iz vje{taj kada nerazgo vara sa izabranim zvani~nici-ma u BiH, liderima parti ja i gra|ani-ma. On i njego vi saradnici, zatvore-ni u nekim prostorima, pi{u ono {toim se svi|a, a to jednosta vno ni je sli-ka BiH. Svi ko ji ka u ne{to protiv togiz vje{ta ja, bi}e u pra vu, jer to je stvar-no lo{e. Svaki iz vje{taj bi trebaoobjekti vno oslikati stanje, istakao jeRadmano vi}, te dodao da je u iz vje-{ta ju trebala da se spomene i ulo-ga me|unarodne za jednice i njenaodgo vornost.

“Ima ju vlast, velike plate, bezbje-dni su i bolje im je nego u njiho vim

mati~nim zemljama. Ni{ta ne radei nikome ne odgo vara ju, a onda da- ju ocjene o nama. Nara vno, to nezna~i da nismo odgo vorni mi, ko jismo na vlasti”, kazao je Radmano-

vi}, poru~iv {i da je krajnje vri jemeda OHR prestane da djelu je i da os-ta vi prostor Kancelari ji EU da za je-dno sa doma}im politi~arima na-pra vi iskorake.

Na pitanje {ta ni je ta~no u Inzko- vom iz vje{ta ju, Radmano vi} je ka-zao kako ne oslika va stvarno stanjeu BiH, dok neke od krupnih stvarioko ko jih posto je veliki problemi,ocjenju je kontro verznim. “Na pri-mjer, glasanje o Rezoluci ji o Siri ji, zako je mi tvrdimo da je direk tno kr{e-

nje Usta va BiH, Inzko nazi va kon-tro verznim”, poru~io je Radmano- vi} i podsjetio da je Inzko i pri je go-dinu i po napra vio problem BiH ko-

ji ni do danas ni je ri je{en, a ri je~ jeo na~inu ormiranja vlasti u Fede-raci ji BiH, kada je poni{tio odlukuCentralne izborne komisi je BiH i na

taj na~in stvorio veliki problemovoj zemlji.

Na upit no vinara da prokomen-tari{e neodràni go vor ambasado-rice BiH u Vi je}u sigurnosti UN-a,kazao je da je za to u potpunosti od-go vorno Predsjedni{tvo BiH.

Krivo je Predsjedni{tvo BiH- Razni neta~ni na vodi i obja-

{njen ja su se po ja vili u medi jima, asada vam go vorim da je u ovom slu-

~a ju Ministarstvo vanjskih poslo vaBiH uradilo svoj dio posla, a ~lanovi Predsjedni{tva nisu mogli usagla-siti kona~nu verzi ju. Smatram dabi bilo bolje da smo se usaglasilii da je za to bilo potrebno samomalo truda i razumi je vanja. Ali,eto, nismo uspjeli, rekao je Ra-dmano vi} bez preciziranja o ~emuse konkretno nisu mogli usugla-siti, jer “nema smisla da sada pro-lazi kroz svaku re~enicu predna-crta go vora po jedina~no”. Otkrio

je da je jedan od kri vaca ormula-ci ja o pitanju NATO-a, ali i da ni-

je bio sporan dio ko ji se odnosiona evropski put BiH, kao ni pri~ao no voj parlamentarnoj ve}ini.

Go vore}i o prioritetima ko je }epotencirati, kazao je da }e insistira-ti na integraci jama BiH prema EU

jer je to klju~na stvar za sve nas koji i vimo u BiH. “U narednih neko-liko mjeseci, ili }emo uhvatiti korak sa na{im susjedima ili }emo potpu-no zaostati i ostati crna rupa uEvropi. Mislim da nam malo treba,smatra Radmano vi}.

U prioritete je svrstao i usva janjepri jedloga budèta BiH za 2013, tenapomenuo: “Posvetit }emo se istabilizaci ji unutra{njih prilika, aprvi test za sve nas bit }e za 10-15 da-na kada budemo usva jali pri jedlogbudèta za 2013.” Komentirao je iodusta janje SNSD-a od traènja

ostav ke ministra vanjskih poslo vaBiH, isti~u}i da je Zlatko Lagu-mdì ja na{ao na~in da se dogo vo-ri i ri je{i problem. “To ne zna~i dasam zabora vio da su Bakir Izetbe-go vi} i Lagumdì ja prekr{ili Ustav BiH”, dodao je.

L. RIZVANOVI]

Inzko govorprepisao iz novina

Ministarstvo vanjskih poslo vaBosne i Hercego vine ju~er jepozvalo na odgo vornost Federal-nu TV demantu ju}i vi jest objav -ljenu dan rani je. Tako je zapra-

vo nas tav lje na aera oko(ne)obra}anja bh. strane u Vi je-}u sigurnosti UN-a. Visoki pred-sta vnik podnio je u utorak Vi je-}u sigurnosti UN-a redo vno iz-

vje{}e, a izostao je stav BiH.Nadle`ni sektor

Federalna je, podsjetimo, u uto-rak obja vila da Predsjedni{tvoBiH Mirsadi olako vi}, ambasa-dorici BiH pri UN-u, ni je odobri-lo da pro~ita pismo o stanju u BiHko je je napisao Lagumdì ja, jer jePredsjedni{tvo ut vrdilo da sa-dràj pisma ministra Lagumdì-

je ne odgo vara stvarnom stanju uBiH. Iz MVP-a kaù da pismo ni-

je pisao Lagumdì ja, ve} da se ra-di o pri jedlogu tek sta obra}anjapredsta vnika BiH pred Vi je}em si-gurnosti UN-a ko ji je sa~inio na-dle ni sektor MVP-a BiH u konsul-

taci ji sa Stalnom misi jom BiH priUN-u u New Yorku, a o ko jem se,prema ustaljenoj praksi, ~lano viPredsjedni{tva BiH treba ju usagla-siti, po ja{njeno je u saop}enjuMVP-a BiH. Iz MVP-a su dodali dase ~lano vi Predsjedni{tva BiH ni-su mogli usaglasiti o pri jedlogutek sta obra}anja, tako da ono ni-

je ni pro~itano.- Zabrinja va ju}e je to {to Fede-

ralna TV poku{a va politizirati ~i-njenicu da se Predsjedni{tvo BiHni je usaglasilo o tek stu obra}anjai isto stav lja u kontek st hajke na

MVPBiH i resornog ministra, navedeno je u saop{tenju MVP-a.

Predsjeda va ju}i Predsjedni{tvaBiH Neboj{a Radmano vi} ju~er jerekao da je na Predsjedni{tvuodgo vornost za{to se pismo po-

vuklo, jer ~lano vi Predsjedni{tvanisu bili usagla{eni o ormulaci-

ji ulaska BiH u NATO.

[ta pi{e u pismuNa po~etku spornog pisma,ko je je, kako sazna jemo, u Pred-sjedni{tvo stiglo u pro{li petak uve~e, isti~e se da je pristupanjeBiH Evropskoj uni ji defnisanokao naj va`ni ji prioritet vanjskepolitike BiH uz konstataci ju da

to {to BiH sada zaosta je za susje-dima ni je dobro ni za BiH, ni zaregion, ni za EU.

- Prisustvo EU u BiH intenzi vni- je je nego u bilo ko joj drugoj drà- vi. To je rezultat akti vnosti dva ko-losi jeka - jedan je proces integraci-

je, a drugi anga man EU u BiH kaopostkonik tnoj zemlji. Uloge {eaDelegaci je i EUSR su od septembra2011. objedinjene i po vjerene am-

basadoru Sorensenu, {to je ozna-~ilo po~etak sna`ni jeg prisustvaEU u BiH. U me|u vremenu, nas-tav lja se prisustvo visokog predsta-

vnika, ko ji ima ulogu nadzora nadpro vo|enjem i tuma~enjem Miro-

vnog sporazuma. Ovako koncipi-ran anga`man EU uz prisustvosvih instrumenata Za jedni~ke spo-ljne i bezbjednosne politike (CFSP)

ili Evropske bezbjednosne i od-brambene politike (ESDP), po ja~a- va sliku BiH kao postkonik tnetranzicijske zemlje. Me|utim, na-{a èlja je da BiH predsta vimo nadruga~i ji na~in, sto ji u pismu.

- Posto ji uslov ko ji traì us-kla|ivanje Usta va sa presudom

u slu~a ju Sejdi} i Finci i on ni jeispunjen. U potpunosti smosvjesni neophodnosti postizanjadogo vora u BiH kako bi se ispu-nio i ovaj uslov, ~ime bi biloomogu}eno: a) stupanje na sna-gu SSP-a i njego vih predvi|enihekonomskih, politi~kih i pra-

vnih dejsta va, b) realizo vanjeobe}ane i propisane pomo}i, c)uvo|enje u stvarni reormski

Kafa s predsjednikom

Ne treba ~uditi {to je visoki predstavnik napravioovako lo{ izvje{taj kada ne razgovara saizabranim zvani~nicima u BiH, liderimapartija i gra|anima, kazao je Radmanovi}

Pismo koje je postalo

MVP tvrdi da pismo nije pisao ministar Lagumdìja, ve}se radi o prijedlogu teksta obra}anja predstavnika BiH

pred Vije}em sigurnosti UN-a o kojem se ~lanovi

Predsjedni{tva BiH trebaju usaglasiti

Nije Lagumd

Suzbijanje organizovanog kriminala- BiH nastavlja sa intenziviranjem politi~kog di jaloga sa susjednim drà-

vama Hrvatskom i Srbi jom putem, pri je svega, bilateralnih sastanaka i po-

sjeta visokih zvani~nika sa ciljem rje{avanja svih otvorenih pitanja uz isto-

vremeno ja~anje bilateralnih odnosa BiH i Hrvatske i BiH i Srbi je. Unapre|enje

regionalnog di jaloga, stabilnost i dobrosusjedski odnosi i saradnja priorite-

ti su za BiH kada govorimo o regionalnoj saradnji. Razvi janje intenzivnih i uni-

verzalnih bilateralnih odnosa sa svim zemljama u regionu, posebno sa su-

sjedima, ja~anje prekograni~ne saradnje, suzbi janje organizovanog krimina-la, ilegalne trgovine i {verca stalni su zadatak BiH, pi{e u pismu.



U @I@IOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 3

REAKCIJE NA IZVJE[TAJ INZKA VSUN-a

Dosta je kupovine la`nog miraMe|unarodna za jednica s OHR-om na ~elu je ite-

kako doprini jela da dana{nji politi~ari budu na vlastii sve ovo {to je navedeno u izvje{ta ju visokog predsta-vnika za BiH Valentina Inzka je rezultat i njihovog ra-da, kazala je za Fenu politi~ka analiti~arka SvetlanaCeni} i dodala da, naàlost, ispa{ta gra|anstvo.

Kada je u pitanju Inzkova prozivka po jedinih du-`nosnika, Ceni} smatra da je u proteklih {est godi-na OHR bio puki posmatra~. Smatra da OHR ni je è-lio reagirati, odnosno, koristiti bonske ovlasti jer suna sceni u BiH demokrati me|unarodne za jednice.

Preokret u BiH }e se desiti, smatra Ceni}, kadame|unarodna za jednica prestane kupovati soci jal-ni mir u BiH.

- îm iskrsne problem, me|unarodna za jednicaponudi pare, a doma}i politi~ari zarad para obe}a-va ju sve {to stranci èle da ~u ju. Prestanite dava-ti pare ovdje i kupovati la`ni mir. Prestanite, dajteda vidimo kako }e se pona{ati na{i politi~ari kadabudu morali zara|ivati pare u ovom ekonomskomokruènju, istakla je Ceni}.

Potpredsjednik SDA i poslanik u Predstavni~kom do-

mu dràvnog Parlamenta Senad [epi} kazao je za Fe-nu da izvje{taj realno oslikava trenutnu situaci ju u BiHi osnovne razloge za{to se u njoj nalazimo.

“Izvje{taj visokog predstavnika o stanju u BiH po-dnesen VS-u UN-a potvrdio je stavove Stranke za BiHo klju~nim pitanjima na putu na{e dràve u proce-

su pridruìvanja Evropskoj uni ji i NA TO-u”, saop}e-no je iz te stranke.“U vezi s ocjenama iznesenim u izvje{ta ju, Narodna

stranka Radom za boljitak upozorava dugi niz godina.Politi~ki manevri i igre nadmudrivanja oko zauzimanjafotelja na razli~itim nivoima vlasti u~inile su besmisle-nim ulogu vode}ih politi~kih stranaka i njenih lidera ucilju pobolj{an ja ivota gra|ana”, saop}eno je.

NERMIN NIK[I]

Skinuta fama sElektroprenosa

Premi jer FBiH Nermin Nik{i} je ju~er, komentira ju-}i sastanak u Bruxellesu, odràn u utorak, izrazio za-dovoljstvo {to su afirmisane sve odluke Skup{tine Elek -troprenosa ko je su on i premi jer RS-a Aleksandar Dòm-bi} dogovorili i doni jeli u februaru ove godine i {to je “ko-na~no skinuta fama s pri~e o Elek troprenosu”.

- Odluke Skup{tine Elek troprenosa su u potpunos-ti implementirane u sporazum SDP-a i SNSD-a. Dosada su svi bili fokusirani na dio sporazuma SDP-a i SNSD-a ko ji govori o raspodjeli dobiti Elek tropre-nosa, a svjesno ili ne predvi|alo se da se sporazu-mom u potpunosti podràva ju odluke Skup{tine Elek -

troprenosa, kazao je Nik{i} za Fenu.- Nakon {to je to razja{njeno u Bruxellesu, dire-ktor za pro{i renje u Evropskoj komisi ji Stefano San-nino i njegovi saradnici su afirmisali odluke Skup-{tine Elek troprenosa i onoga {to sto ji u sporazumuSDP-a i SNSD-a, kazao je premi jer Nik{i}.

U Bruxellesu je odràn sastanak o temi “Kompani-ja za prenos elek tri~ne energi je u BiH (Elek troprenos)

- Pitanje izmjene Zakona o osnivanju kompani je za pre-nos elek tri~ne energi je u BiH, funkcionisanje i deblo-kada menad`menta, Upravnog odbora i upravlja~ke stru-kture”. Sastanku su u ime BiH prisustvovali ministarvanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko [arovi},ministar industri je, energetike i rudarstva RS-a @eljko

Kova~evi}, ministar energi je, rudarstva i industri je FBiHErdal Trhulj, {ef misi je BiH pri EU ambasador Igor Da-vidovi}, savjetnici premi jera RS-a i FBiH, a u ime EK-adirektor za pro{irenje Stefano Sannino, {efica Odjelaza BiH unutar Direkci je EK-a Paola Pampaloni, direktorOdjel jen ja za zapadni Balkan u Generalnom direktora-tu EK-a za pro{irenje Pierre Mirell te predstavnici ener-getske za jednice.

zamah, hvatanje koraka sa susje-dima, kao i pot vr|ivanje politi~kevjerodostojnosti gla vnih politi-~kih aktera, pi{e u pismu.

U pismu sto ji da se oktobarski iz-vje{taj o napretku BiH (ProgressReport) ne moè nazvati zado vo-lja va ju}im, ali da taj iz vje{taj ipak da je znako ve ohrabrenja i pruà

politi~ki podsticaj klju~nim politi-~kim subjektima u zemlji.

- U okviru pokrenutog Politi-~kog di jaloga na visokom ni vou(HLPD), odnosno susreta naj vi{ihdrà vnih i politi~kih predsta vnikaBiH sa partnerima iz EK-a na ko-jima se razmatra ju uslo vi za napre-dak BiH u procesu integraci je, po-ku{a}emo u okviru no ve runde na-pra viti politi~ki iskorak i krenuti uprav cu ispunjen ja zacrtanih cilje-va. U kontek stu inici jati ve za formi-ranje no ve parlamentarne ve}inei na drà vnom i na entitetskom ni-

vou (u FBiH) stvarni pomak zaispunja van je uslo va za stupanje nasnagu SSP-a i preda ju kredibilneaplikaci je za ~lanstvo u EU moè seo~eki vati vrlo brzo nakon formira-nja parlamentarne ve}ine, kaèse u pismu.

Opredjeljenje BiH za NATO

U pismu se konstatu je i daHrvatska za sedam mjeseci ula-zi u EU.

- Ta ~injenica ima prvoklasanspoljnopoliti~ki, politi~ki, eko-nomski i soci jalni zna~aj za BiH.Pa`lji vo pratimo situaci ju i zna-mo kakve su na{e oba veze. Poku-{a vamo interese uskladiti s vre-menskim okvirom, te datumulaska Hrvatske u EU do~ekati {tospremni ji, na jav lju je se pismom.

Zatim se na vodi da je u BanjojLuci 9. marta 2012. godine na ni-

vou predsjednika politi~kih strana-

ka ve}ine postignut dogo vor o na-~inu rje{a vanja pitanja vojne imo-

vine, te na jav lju je da bi taj dogo vorsada trebao biti i implementiran.Nagla{eno je opredjel jen je BiH za{to skori ji ulazak u NATO, podsje-tiv {i da BiH ve} nekoliko godinau~estvu je u operaci jama NATO-a.Domeni odbrane i sigurnosti za-

uzima ju jedno od najzna~ajni jihmjesta u regionalnoj saradnji BiH.BiH nastav lja dobru saradnju saMe|unarodnim sudom za ratnezlo~ine po~injene na tlu biv {e Ju-gosla vi je, centralna evidenci ja osvim predmetima ratnih zlo~ina idalje se aùrira i dostupna je svimtuìla{tvima i svim agenci jama zapro vo|enje zakona.

- Ostvarena je potpuna koordi-naci ja izme|u Tuìla{tva BiH isvih gla vnih tuìlaca u BiH po pi-tanju pro vo|enja Strategi je. Us-kla|uje se sudska praksa na svim

sudskim ni voima ko ji rje{a va jupo pitanjima ratnih zlo~ina i po-duzete su dodatne mjere naubrza vanju rada na pro vo|enjuStrategi je za rje{a vanje pitanja ra-tnih zlo~ina, pi{e u pismu.

Na vode se i statisti~ki podaci ominama: minski sumnji va po vr{i-na u BiH smanjena je za 102,62

km2, a trenutna sumnji va po vr{i-na u BiH je 1.340 km2 ili 2,6 postoteritori je BiH. U pismu sto ji da suu BiH pripremljeni i usvo jeni pro-grami rada Ministarstva za ljudskapra va i izbjeglice BiH za period2011 - 2012. godina, uspostav ljenei u funkci ju stav ljene baze podata-ka Ministarstva, u ko jima se kon-tinuirano vr{i popunja van je i a u-riranje podataka iz op {tina i regi-onalnih centara, a da baza sadrìpodatke o bro ju izbjeglica i raselje-nih lica, obnov ljenim ku}ama po-

vratnika, kao i da je planirano da

baza sadrì evidenci ju Roma uBiH. Nagla{a va se tako|er da sunastav ljene akti vnosti na ja~anjura vnopra vnosti spolo va u BiH, i toda BiH poduzima akti vnosti za

ve}u zastupljenost èna u parla-mentima i iz vr{nim organima. Is-taknuto je i da je nadzorno ti jelo Vi-

je}a ministara nasta vilo sa sis-

temskim pra}enjem pro vo|enjaStrategi je BiH za pre venci ju i bor-bu protiv terorizma. A sve nadle-`ne policijske agenci je na svimni voima vlasti usvo jile su vlastiteakcione plano ve, ko ji su u potpu-nosti usagla{eni sa drà vnom stra-tegi jom i pristupile njiho vom pro-

vo|enju. U pismu je na vedeno daBiH i dalje ima status posmatra~au Svjetskoj trgo vinskoj organizaci-

ji, te da je u toku realizaci ja legisla-ti vnog plana za uskla|ivanje pro-pisa sa statusom WTO.

M. \. R.

Brojne debate- Svjesni smo da brzina proce-

sa pribliàvanja NA TO-u u najve-}oj mjeri zavisi od nas samih, odsposobnosti da ispunimo postav-ljene uslove i usvo jimo standardeSjevernoatlantskog saveza. U tomsmislu, 2012. godine je uspostav-ljena Komisi ja za NA TO Vi je}aministara, u ko jem su predstavni-ci svih relevantnih instituci ja, ko-

ja uspje{no koordinira aktivnostinadle`nih u BiH vezano za sveaspekte pribli avanja BiH NA TO-u.Tako|e, radimo i na aktivnostima

javne diplomati je. Organizova-

njem velikog bro ja debata, okru-glih stolova, konferenci ja u svimdi jelovima na{e zemlje, poku{ava-mo {to je vi{e mogu}e pribli iti na-{im gra|anima integracijski pro-ces NA TO-a, jo{ je jedan dio pismavezan za NA TO.

slu~aj pripremio je sektor MVP-a

jino, a sporan je NATO



DOGA\AJI OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.4

Aleksandar Vu~i},

DOBAR LO[ ZAO

IZJAVA DANA

Predsjednici entitetskih sudova odlu~no su us-tali protiv pakta SNSD - SDP koji predvi|a da, pri-mjerice, glavnog tuìoca biraju strana~ki (polit)bi-roi, pa da se to onda elegantno provu~e kroz par-lamente. âk i kantonalne! Ovaj sudijski dvojacdrì kako se reforma pravosu|a zapo~eta 2003.

ne moè zaustaviti. Ni u Aleksandrovcu.

Lideri RS-a govore da je BiH bolesna i da }e seraspasti, povjerio je Vije}u sigurnosti UN-a viso-ki predstavnik, te ih zapitao: Kako biste vi reagi-rali da neko takvo ne{to kaè za va{u zemlju?!Pitanje je dobro, no nije dobro adresirano. Bitnoje, naime, kako bi Inzko reagirao. Zapravo, ka-ko nije reagirao!

VIJEST UBROJU 157.000tona vo}a i povr}a, ~ija vrijednost prema{uje 132,6 miliona KM, uve-zla je Bosna i Hercegovina za devet mjeseci ove godine.

Dan dijabetesaZa{titimo na{u budu}nost je ovogodi-

{nji slogan Svjetskog dana di jabetesa, akampanja ko ja je tim povodom provede-na ju~er u BiH imala je za cilj podi}i svi- jest o zna~a ju problema i usmjeriti akti-vnosti ka za{titi zdravlja budu}ih gene-raci ja. Posebno je ukazano na djecu i mla-de, na promoviranje, obrazovanje i infor-miranje o mjerama prevenci je, {to, ta-

ko|er, treba da potakne i uklju~i lokal-ne za jednice da prepozna ju va`nost ra-zvo ja svi jesti o rizicima i opasnostima oddi jabetesa. Uprili~ena su edukaciona pre-davanja, besplatno mjerenje {e}era u krvi,te distribuci ja promotivnih materi jala sporukama o li je~enju i prevenci ji ove bo-lesti dana{njice.

HDZ-ov zastupnik u dràvnom Parlamentu inte-ligentno je odgovorio na Dodikovu zamisao oautonomiji Drvara, Glamo~a, Grahova i Bosan-skog Petrovca, a sve pod {ifrom brige za fede-ralne Srbe. I u RS-u ima op}ina u kojima su popopisu iz ‘91. Hrvati i Bo{njaci bili ve}ina. Pa, ne-ka, poru~uje, i RS - fe de ri ra .

Na{ je internacionalac ba{ kapitenski prekinuosvaku polemiku o slu~aju Izeta Hajrovi}a, koji je,usprkos tome {to su ga zvali u na{u, izabrao {vi-carsku reprezentaciju - uz pateti~nu SMS (?!) po-ruku Dèki. Nije nas, kaè kapiten, èlio kao minjega. I tu je kraj pri~e. Osim da mu mo`da Dè-ko po{alje SMS iz Brazila.

EMIR SPAHI]

MATE FRANJIÊVI]

VALENTIN INZKO

JAGANJAC - BARI]

VIJEST U OBJEKTIVU

[to se ti~eMi{kovi}a, èlim

da poru~imda Srbi ja ni je

nikakva pi jacana ko joj bi neko

nekome ne{tonudio, ili gdje bi

neko ne{tokupovao, ili gdje

bi neko ne~imtrgovao

Usta vna ra vnopra vnost hrvat-skoga naroda u BiH je na{ osno-

vni cilj, a ona se moè ostvariti na100 razli~itih na~ina, rekao je ju-~er u Mostaru predsjednik HDZ-aBiH Dragan o vi}, nakon sastan-ka s predsjednikom HDZ-a 1990Boòm Ljubi}em. êlnici dvaHDZ-a odràli su sastanak kako bise pripremili za susret predsjedni-ka {est stranaka ko je ~ine no vu

parlamentarnu ve}inu u BiH, a koji }e biti odràn 20. studenoga uMostaru.

Nedopustiva centralizacija- Za jedni~ki smo zauzeli sta jali-

{te da je za nas implementaci jaMape puta ko ju smo dogo vorili uBruxellesu prioritet broj jedan. Uokviru Mape puta nam je naj va ni-

ja pro vedba presude Sejdi} - Fin-ci i to na na~in da se zado volje na-cionalne manjine i oni ko ji se na-cionalno ne izja{nja va ju, ali isto ta-ko da se pozici ja tri konstituti vnanaroda izjedna~i. Vi{e nikad nesmi jemo dopustiti mogu}nost da

jedan narod bira drugome predsta-

vnike u Predsjedni{tvo BiH i domo- ve naroda, rekao je Ljubi}, te dodaokako je za dva HDZ-a prioritet i re-konstrukci ja Vlade FBiH.

ô vi} je, pak, rekao kako o~ekuje da }e sljede}i sastanak {estorkebiti uspje{an te da }e se u svim rje-{enjima naglasak sta viti na ut-

vr|ivanje kriteri ja prema ko jimapredsta vnici jednog naroda ne bibili moti virani birati predsta vnikedrugog naroda.

- @elimo, uz potporu svih ostalihkolega, rekonstruirati Vladu FBiH.Kad je u pitanju Hrvatski narodnisabor, mislimo da trebamo osnaì-ti na{e djelo van je, posebno po pi-tanju Mostara i pro jekta centraliza-

ci je Federaci je BiH. Nedopusti vo jeda bilo tko centralizira usta vne na-dle nosti upani ja s ciljem da ih dokra ja raz vlasti, izja vio je o vi}.

Tako|er, predsjednici dva HDZ-asu pozdra vili na vode visokog pred-sta vnika u BiH Valentina Inzka u

Vi je}u sigurnosti UN-a da ovedvi je stranke pozi va ju na stvara-nje federalne jedinice sa ve}in-skim hrvatskim stano vni{tvom jer,kako su istaknuli, oni to ve} oda vnozago vara ju.

Jednako za sve- Inzko ni je rekao ni{ta drugo do

ono {to mi ve} dugo zago varamo sciljem samoodrì vosti i stabilnostiu BiH, kao i jednakog rje{a vanja pi-tanja od zna~a ja za sva tri naroda uBiH. Sada imamo dva entiteta, jedansa srpskom i drugi sa bo{nja~kom

ve}inom. Ukoliko se zadrà va ovastruktura BiH, onda ona treba bitirestrukturirana na na~in da sva trinaroda budu isto pozicionirana

kada je ri je~ o teritori jalnoj organi-zaci ji, ali i institucionalnoj ra vnopra- vnosti. Dok se god mi u BiHme|usobno ne prizna jemo kao trikonstituti vna naroda, da imamopra vo na ra vnopra vnost i jednak po-loàj, mi ne}emo do}i na prag rje-{enja ove politi~ke i institucionalnekrize u BiH, kazao je Ljubi}.

On je rekao i da je uàsan cini-zam kada jedna politika traì po-djelu Mostara da bi se za{titio na-cionalni interes, a ako to netkotra i na razini BiH ili entiteta, on-da to posta je destrukci ja i napad.

Go vore}i o sporazumu SNSD -SDP, Ljubi} je rekao kako ve}ina te-ma ko je su dotaknute predstav lja

koristan doprinos za sveobuhvatandokument ko ji }e usvo jiti budu}aparlamentarna ve}ina.

J. GUDELJ

Sastanak ôvi}a i Ljubi}a

Ravnopravnost

Hrvata osnovni ciljPredsjednici dva HDZ-a su pozdravili navode visokog predstavnikau BiH Valentina Inzka u Vije}u sigurnosti UN-a da ove dvije strankepozivaju na stvaranje federalne jedinice sa ve}inskim hrvatskimstanovni{tvom

ôvi} s Moonomôvi} je ju~er razgovarao s veleposlanikom SAD-a u BiH Patrickom Moonom,

izraziv{i zadovoljstvo {to su nakon mjeseci institucionalne krize pokrenutiprocesi ko ji vode njenom rje{enju. Predsjednik HDZ-a BiH je na javio insisti-ranje na konkretnom na~inu provedbe presude u slu~a ju Sejdi} - Finci, uzuvaàvanje prava manjina i otklanjan ja diskriminaci je, ali i dovo|enja kon-stitutivnih naroda u ravnopravan poloàj u izbornom procesu. Razgovaralose i o rje{enju pitanja Grada Mostara i sustavnoj borbi protiv korupci je. Na-gla{eno je i da je sna`ni ja borba protiv korupci je obvezna posljedica napret-ka na putu ka Europskoj uni ji.



INTERVJUOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. 5

Parti ja demokratskog progresa ocjenju je u

ju~era{njem saop{tenju da lider SNSD-a Mi-

lorad Dodik jo{ jednom zama java javnost na-

javom da }e svi novoizabrani odbornici SNSD-

a morati odlu~iti da li }e biti odbornici ili obav-

ljati direktorsku ili neku drugu imenovanu fun-

kci ju, javlja Fena. “Ukoliko SNSD misli ozbiljno,

pozivamo ih da, pri je sve ga, zatra e od svo-

jih poslanika u NSRS-u da podnesu ostavke na

mjesta na~elnika finansi ja u Administrativnojslu bi Banje Luke, direktora Elek trodistribuci-

je Pri jedor, direktora Zavoda za zapo{ljavan-

je u Bi jeljini, direktora Fonda zdravstvenog osi-

guranja u Dobo ju, direktora Direkci je za proi-

zvodnju u Elek troprivredi RS-a i direktora bol-

nice u Fo~i”, saop}io je PDP.

TAKORE]I... ZAMAJAVANJE

Razgovarao: Jurica GUDELJ

• Gospodine Mari}u, za{to Bo{njaci sma-tra ju da se nacionalna pra va naroda uMostaru mogu za{tititi samo kroz op}ine?

- Pri je nametanja gradskog Statuta 2004. miov dje nismo imali nikakve kvote ko je su garan-to vale ra vnopra vnost. Imali smo {est op{tina icentralnu gradsku zonu. U tim op{tinama su Bo-{njaci imali punu slobodu, mogu}nosti napre-do vanja i tada je u op{tinama s bo{nja~kom ve-}inom razvoj bio evidentan. Otkako je, pak, nasnazi ovaj nametnuti statut, Bo{njaci na isto~nojstrani Mostara nisu dobili gra|evinsku dozvo-lu za izgradnju bilo ko jeg objekta, osim osno-vne {kole u Zaliku. Realizaci ja svih drugih pro-

jekta je po~ela jo{ u vri jeme posto janja {est op-{tina. U svi jetu je najnormalni je da su jedinicelokalne samoupra ve spu{tene maksimalnodo gra|ana. Tako se da je mogu}nost gra|ani-ma da im je administraci ja na raspolaganju. Ta-ko|er, izja ve Dragana ô vi}a o Mostaru kaohrvatskom stolnom gradu i nekakvim no vimupozorenjima od OHR-a da }e se ri je{iti hrvat-sko pitanje bez usta vnih promjena, nama go-vori da }e se to u~initi upra vo preko Mostara. Dase sada politi~kim predsta vnicima Hrvata po-nudi Mostar bez tre}eg entiteta ili tre}i entitetbez Mostara, oni bi odabrali Mostar bez tre}egentiteta. Njima je Mostar naj va ni ji. Mi smo si-gurni da bi Bo{njaci kroz op{tine do{li doubrzanog razvo ja. Tada bismo imali natjecanjeizme|u op{tina u razvo ju.

Gradona~elnikov veto• No, {to je sa mehanizmima za{tite ko-je sam spomenuo? Jesu li ti mehanizmidanas do voljni da se za{tite interesi Bo-{njaka u Mostaru?

- Nara vno da nisu. Primjerice, gradona~el-nik ima pra vo stav ljan ja veta na odluke Grad-skog vi je}a. Imali smo dva takva slu~a ja kod ko-munalnih poduze}a. Ne da je se mogu}nost za-{tite Gradskom vi je}a, a predsjednik Gradskogvi je}a neda vno ni je mogao predstav ljati insti-tuci ju ko joj je na ~elu na Usta vnome sudu BiH.Te kvote nisu do voljne. Ti mehanizmi nisu do-voljni ni nama ni Hrvatima. Mislim da bi op-{tine bile najbolji mehanizam za{tite nacional-nih interesa.

• Imali smo dosta razli~itih izja va o to-mu kako Bo{njaci vide reorganizaci ju

Mostara, od vi{e op}ina, preko ~etiri pado njih {est. [to to~no Bo{njaci predla-ù, koliko op}ina, ko ja teritori ja i ko je bibile nadle`nosti tih op}ina?

- Klub Bo{njaka je s ne vladinim organizaci- jama i Mostarskom inici jati vom donio zaklju-~ke, a klju~no je da Mostar treba biti ustro jen su-kladno Usta vu FBiH, gdje sto ji da je Grad jedi-nica lokalne samoupra ve sa~injena od dvi je ili

vi{e op{tina. Tada je re~eno dvi je ili vi{e op{ti-na. Kasni je je korekci ja i{la samo u prav cu dase kaè da je nametnuti statut OHR-a neusta-

van, {to je Usta vni sud BiH i pot vrdio, te da setreba vratiti na principe Dejtonskoga i Va{ington-skog sporazuma, gdje sto ji da je Mostar grad sa{est op{tina. Mi smatramo da se treba vratiti nato rje{enje, a onda da se dozvoli predsta vnici-ma klubo va naroda u Gradskom vi je}u da sekonsenzusom postigne no vi dogo vor o preus-tro ju Mostara. Ovo je jedinstven slu~aj u svi je-

tu da se najpri je rje{a va pitanje Izbornoga za-kona BiH, a tek potom pitanje organizaci je gra-da. Logi~no bi bilo najpri je ri je{iti reorganiza-ci ju grada, a potom izborna pra vila.

• Je li u Mostaru mogu}e za{tititi inte-rese Bo{njaka bez teritori jalne reorga-nizaci je grada?

- Neki smatra ju da jeste, no to se mislilo i 2004,pa smo vidjeli kako su te stranke za vr{a vale naizborima. OHR danas pono vno radi istu gre{ku.Oni poku{a va ju stvoriti blok stranaka ko je ne mi-sle kao SDA, odnosno Klub Bo{njaka. Moramoznati da u Klubu Bo{njaka, pored vi je}nika izSDA, imamo i vi je}nika iz SDP-a, NS Radom zaboljitak i ~etiri neza visna vi je}nika. OHR poku-{a va napra viti blok od ~etiri stranke - SDP,SBB, SBiH i NS Radom za boljitak. Na principurazjedinja van ja bo{nja~koga korpusa, jer su vi-djeli da se preko Kluba Bo{njaka tra i jedinstve-ni pri jedlog Bo{njaka, oni su po~eli pono vno ra-

diti kao i 2004. Mislim da je najbolje rje{enje zaza{titu Bo{njaka ovaj na{ pri jedlog o formira-nju vi{e op{tina. Sve drugo je poku{aj razjedi-nja van ja Bo{njaka.

• Kriti~ari pri jedloga Bo{njaka tvrde da jeformiranje vi{e op}ina, ustvari, uvod u stva-ranje federalne jedinice u BiH s hrvatskom ve}inom, jer }e onda postati o~igledno da senacionalna pra va mogu {tititi samo kroz te-ritori jalno organizirane cjeline.

- Ne moèmo go voriti da je to isto. Go vori-te o tezama ko je zastupa SDP. Oni tvrde da mida jemo snagu HDZ-u u zahtje vu za tre}i en-titet. Ako je to tako, onda ne vidim razloga zbog~ega su Hrvati protiv ovog pri jedloga. SDA jenaj ja~a u borbi protiv stvaranja tre}eg entite-ta. Nema nikakve opasnosti, jer principi lokal-ne samoupra ve vri jede za tu razinu vlasti. Pos-tav ljam pitanje: kako bi bilo s Bo{njacima dase taj tre}i entitet napra vi? Kako bi onda bilo

Bo{njacima u Mostaru bez svo jih op{tina?• Goto vo svakodne vno o Mostaru razgovara ju politi~ke stranke s du`nosnicimaOHR-a. Vodi li to eventualnom rje{enju?

- Imam osje}aj da OHR i dalje tra i na~in nako ji }e po~eti ozbiljno raditi na izmjenama Sta-tuta Grada Mostara. Oni su ve} izgubili dosta vre-mena. Smatram da se bez OHR ovo pitanje nemoè ri je{iti jer su oni i nametnuli Statut.Me|utim, oni sada traè s nama rje{enje i ne e-le ga nametati. Iz ovih je razgo vora poziti vno daOHR po prvi put kaè da oni nisu protiv vi{e op-{tina u Mostaru, ali da za to mora posto jati po-liti~ki dogo vor. Niko osim nas Mostaraca ne znakako }e nama biti bolje. Nitko iz Sara je va nas netreba braniti. Mi imamo podr{ku CentraleSDA i mi smo prego vara~i u ovom procesu.Mostarci treba ju ri je{iti pitanje Mostara.

Gdje se odlu~uje?

• Onda biste Vi trebali prego varati s ô- vi}em, jer on i vi i radi upra vo u Mosta-ru. Hrvatima je Mostar sjedi{te, dok jeBo{njacima sjedi{te Sara je vo, a Mostarperiferi ja.

- Mi u GO SDA Mostar, kad razgo varamo sHDZ-om, uvi jek elimo rasprav ljati o Statutu.No, kolege iz HDZ-a nam kaù kako je o vi} re-kao da }e to ri je{iti vrho vi stranaka. [to seMostara ti~e, mi smo vrh SDA. Mi ~ekamo o-

vi}a da do|e s nama razgo varati. Mo`da o vi}ni je mislio na vrh SDA, nego drugih stranaka ida }e s njima rje{a vati pitanje Statuta. Nama jes-te centrala u Sara je vu, no oni su nam jasno ka-zali da mi prego varamo o Mostaru. Spremnismo podni jeti odgo vornost u ovom procesu.

SDA u Gradskom vi je}u ima 12 vi je}nika i ti vije}nici su izabrani glaso vima Bo{njaka. Zbog to-ga imamo svako pra vo go voriti u ime tihgra|ana.

Salem Mari} (SDA), predsjednik Kluba Bo{njaka u GV-u Mostara

SARAJEVO NAS NE TREBA BRANITINama jeste centrala u Sarajevu, no oni su nam jasno kazali da mi pregovaramo o Mostaru.

Spremni smo podnijeti odgovornost u ovom procesu

Muftija Smajki} bo{nja~ki autoritet• Sna`nu podr{ku inici jativi za preustroj Mostara dao je i mostarski mufti ja Seid ef. Smaj-

ki}. Njegova uloga u ovom procesu je postala kontroverzna zbog prili~no ùstre retorike.

Kako komentirate njegove javne istupe?

- Mostarski mufti ja je najve}i autoritet kod Bo{njaka u Mostaru i Hercegovini. Njegovo mi{ljen je i stavo-

vi po pitanju interesa Bo{njaka su neupitni. Mufti ja je osjetio politi~ku prazninu i ne jedinstvo politi~kih stra-

naka Bo{njaka te potrebu malo glasni je javno nastupiti. Zahvalju ju}i njegovim izjavama, i skrenuta je pa`-

nja na ozbiljnost problema sa Statutom. Veliku podr{ku nam da je i koordinaci ja bora~kih udruènja. Mislim

da smo sada kona~no dobili jedinstvo Bo{njaka u Mostaru, izuzev po jedinih politi~kih stranaka ko je samo

zbog nekih svo jih interesa tvrde da zaklju~ci Kluba Bo{njaka nisu ispravni. Nikad mufti ja ni u jednom inter-

vjuu ni je kazao da tra i ne{to za Bo{njake na {tetu drugih. On tra i isto za sve. Od toga treba po}i.




VIJESTI

Saradnja sa EUFOR-omDelegaci ja Ministarstva odbrane i

Oruànih snaga BiH sa zamjenicom

ministra odbrane BiH za politiku i pla-

nove Marinom Pende{ na ~elu primila je

ju~er general-pukovnika Leandra de

Vincenti ja, komandanta Komandnog

di jela EU (Komanda zdruènih snaga NA -

TO-a u Bagnoliu, Itali ja), javlja Fena. U

pratnji generala De Vincenti ja, pored nje-

govih najbliìh saradnika, bio je i gene-

ral-ma jor Robert Brieger, komandant

EUFOR-a u BiH.- EUFOR da je zna~a jan doprinos u ra-

zvo ju samostalnih i samoodrìvih kapa-

citeta obuke OSBiH. Ova pomo}, ko ja se

ogleda u razvi janju sposobnosti OSBiH

prema zahtjevima i standardima NA TO-

a, ubrzat }e put BiH ka punopravnom

~lanstvu u NA TO-u, zaklju~ila je Pende{.

Pripreme zaulazak RH u EU

Predsjedatelj Vi je}a ministara BiH Vje-

koslav Bevanda prisustvu je 20. tradi cional-

nom savjetovanju ekonomista Ekonomska

politi ka Hr vatske u 2013. godini u Opati-

ji. Organizator konferenci je je Hrvatsko dru-

{tvo ekonomista, a pokrovitelj savjetova-

nja je predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi}.

Bevanda je predstavio osnovne ekonom-

ske i politi~ke ~injenice o BiH i istaknuo

da je Hrvatska najva`ni ji trgovinski par-

tner BiH, a da je s aspekta RH, BiH jedno

od najzna~ajni jih trì{ta za izvoz i zna~aj-

no trì{te za uvoz. U kontek stu ulaska

Hrvatske u EU Bevanda je istakao da je

bitno da i hrvatski i bh. gospodarstveni-ci pravovremeno identificira ju sve korake

ko ji predsto je da bi mogla biti nastavlje-

na daljn ja saradnja i trgovinska i proizvo-

dna razmjena dvi ju zemalja.

Propali pregovori saSDP-om i SBB-om

Predsjedni{tvo Na{e stranke je na ju~e-

ra{njoj sjednici, konstatovalo da finalni do-

govor sa strankama SDP-om i SBB-om ni-

je postignut. “Na{ cilj u ovim pregovorima je

bio isklju~ivo formiranje gradske vlasti, a ne

politi~ka podr{ka jednom od dva partijska blo-

ka ko ji su zbog svog me|usobnog obra~u-

na spremni dràti gra|ane kao taoce, ~ega

smo svejdoci posljedne dvi je go dine. Ne pos-to ji ni ideolo{ka niti bilo ko ja druga prepre-

ka ko ju Na{a stranka ni je spremna poku{a-

ti prevazi}i kako bi obezbi jedila formiranje vlas-

ti ko ja }e se efikasno uhvatiti u ko{tac sa stvar-

nim problemima gra|anki i gra|ana”, obja-

snio je predsjednik Na{e stranke Dennis Gratz.

Potvr|uju}i svo ju spremnost da nastavi pre-

govore sa svim politi~kim subjektima i akti-

vno u~estvu je u formiranju vlati, na {ta nas

obavezu ju izborni rezultati, Na{a stranka }e

ostati vjerna svom principi jelnom djelovan ju,

a to je interes gra|anki i gra|ana Sara jeva.

Zahtje vi za poni{tenje izbora uOp{tini Srebrenica po prigo vori-ma SNSD-a i Koalici je za RS, a naosno vu rje{enja Apelacionog odje-la Suda BiH, bit }e razmatranikada se pro vjere na vodi u smisluta~nosti i zakonitosti nepra vil-nosti na ko je se ukazu je. Ovo je re-kao Branko Petri}, predsjednik CIK-a BiH, nakon ju~era{nje hitne

sjednice tog ti jela.Ni je mogao pot vrditi ho}e li tobiti danas ili do kra ja ove sedmi-ce, ~ime se proces manipulaci jerezultatima lokalnih izbora u tojop{tini nastav lja.

Slu~aj PrijedorNo, ~lan CIK-a BiH Vedran Ha-

dò vi} smatra kako ta drà vnainstituci ja moè doni jeti no vuodluku na osno vu dosada{njihpodataka i inormaci ja ko jim ra-spolaè.

- Nema osno va za poni{tenje re-zultata izbora u Op{tini Srebreni-ca, ni za na~elnika ni za Skup{ti-nu op{tine, i to je posve jasno, oci-

jenio je Hadò vi}.Oslobo|enje dozna je da je Ha-dò vi} uputio inici jati vu da se za

danas sazo ve hitna sjednica na kojoj }e biti donesena odluka o Sre-brenici. ^lano vi CIK-a Irena Ha-dìabdi} i Stjepan Miki} u petak odlaze u Etiopi ju na promatranjeizbornog procesa u toj zemlji, ta-ko da }e CIKBiH raditi na ivici kvo-ruma (ju~er ni je bilo Mileta Kudi-

}a iz nepoznatih razloga).Kako se igra ju no ve igre, i to is-klju~i vo oko Srebrenice, najbolje

go vori podatak da je CIKBiH na ju-~era{njoj sjednici donio ponov lje-nu odluku u slu~a ju Skup{tinePri jedora, iako je Apelacioni odjelSuda BiH taj predmet na no voizja{nja van je toj drà vnoj institu-ci ji vratio u utorak. Dakle, dannakon {to se to desilo u slu~a ju

Srebrenice (rje{enje sa Suda BiHdostav ljeno u ponedjel jak). CI-KBiH je ju~er pono vo odbacio

kao neosno van zahtjev MiodragaDereti}a, kandidata SRS-a zaSkup{tinu Pri jedora. Ut vr|eno jeda ustanov ljena razlika od 167glaso va za gradona~elnika i 63glasa~ka listi}a na jednom bira-~kom mjestu za Skup{tinu gradaPri jedora ni je mogla utjecati nadodjelu mandata s obzirom na toda su razlike me|u strankama i po

dvi je hiljade glaso va.Uticaj politike

Da su op}inske izborne komisije, ko je bi prema sporazumu Lagu-mdì ja - Dodik trebale pro voditiubudu}e izborni proces, pod utje-ca jem politike, najbolje je pos vjedo-~io primjer sa ju~era{nje sjedniceCIK-a BiH u postupku SNSD-a. CI-KBiH je tako poni{tio odluku OIK-a Vla senica i po slu`benoj du`nos-ti sankcionirao SDS sa 1.000 KM, jer

je pristalica te stranke Goran Jo vi-~i} u selu Klje{tani na predizbornomskupu te stranke 16. septembraispalio vi{e hitaca iz vatrenog oru-`ja. OIK Vlasenica je odbi jao da,

uprkos rele vantnim ~injenicama,SDS-u izrekne sankci je.A. TERZI]

CIKBiH odugovla~i izja{njenje

Nova igra oko

Srebrenice

Ponovni izboriDonesena je odluka da se izbo-

ri za na~elnika i SO Vukosavlje na

jednom bira~kom mjestu, ko ji su

poni{teni zbog nepravilnosti, po-

nove u nedjel ju, 18. novembra. Bit

}e imenovani novi ~lanovi bira-

~kog odbora s obzirom na to da

su za utvr|ene nepravilnosti od-

govorni stari, protiv ko jih }e b i-

ti pokrenut postupak odgovor-

nosti. Izbori }e se tako ponoviti

kada i oni za na~elnika i SO Is-

to~ni Drvar i Isto~ni Mostar.

^lan CIK-a Vedran Hadòvi} uputio inicijativu da se zadanas sazove hitna sjednica na kojoj }e biti donesenaodluka o Srebrenici

Branko Petri} i Vedran Hadòvi}:

Vlada Federaci je BiH na ju~era-{njoj je sjednici u Mostaru ut-

vrdila i u parlamentarnu procedu-ru uputila pri jedlog zakona o radu,

ko ji predstav lja integralan no viederalni zakon, budu}i da je va-è}i Zakon o radu donesen 1999.i vi{e puta do sada mi jenjan.

Europski principi- U cilju bolje za{tite mladih

radnika ko ji se prvi put zapo{lja- va ju u svojstvu pripra vnika, pri-hva}en je pri jedlog da se poslo-da vac i pripra vnik mogu dogo-

voriti o ve}em iznosu pla}e odiznosa ut vr|enog zakonom. Pri-hva}ena je i sugesti ja da se, ra-

di mogu}ih zloupotreba, umjes-to pojma volonterskog rada, pre-dvidi mogu}nost stru~nog ospo-soblja van ja za rad bez zasni va-

nja radnog odnosa. Ina~e, ovajzakonski pro jekat uvaà va oba- veze preuzete nizom doma}ih ime|unarodnih dokumenata ko-

ji regulira ju oblast rada i zapo-{lja van ja, a harmoniziran je i saeuropskim principima i stan-dardima radnog zakonodav stva,sto ji u priop}enju.

Temeljem rani jih zaklju~ka Vla-de FBiH, Agenci ja za bankarstvoFBiH sa~inila je dodatak inorma-ci ji o bankarskom susta vu Fede-raci je BiH za 2011. godinu.

- Snaàn rast i razvoj bankar-skog susta va u Federaci ji BiH urazdoblju 2002 - 2011. godinailustriran je u inormaci ji pozi-ti vnim trendo vima u svim se-gmentima poslo vanja. Tako jebilancna suma bankarskog sus-ta va u FBiH, ko ja je kra jem 2002.

godine iznosila 4,59 mili jardikon vertibilnih maraka, po ve}a-na za vi{e od tri puta i na kra ju2011. godine iznosila je 15,19 mi-li jardi KM. Nositelji razvitka i ek -spanzi je bankarskog sektora bi-le su banke s ve}inskim inoze-mnim kapitalom, ~i je se trì{no

sudjelo van je u posmatranomrazdoblju po ve}alo s 75,8 na 91posto, priop}eno je.

Dug od 5,8 milijardiPrihva}ena je i inormaci ja

ederalnog Ministarstva fnanci- ja o vanjskom i unutra{njem

dugu FBiH zaklju~no s prvimpolugodi{tem ove godine. Uku-pan dug u Federaci ji BiH na 30.lipnja 2012. iznosi 5,8 mili jardimaraka, od ~ega se na vanjskidug odnosi 4,3, a na unutra{nji1,5 mili jardi maraka.

J. GUDELJ

Bolja za{tita radnikaVlada FBiH zasjedalau Mostaru

Prihva}en je prijedlog da se poslodavac ipripravnik mogu dogovoriti o ve}em iznosupla}e od iznosa utvr|enog zakonom

Sponzorski ugovor s N/FSBiH Vlada FBiH dala je suglasnost na odluku Uprave JP Hrvatske telekomu-

nikaci je d.d. Mostar za sklapanje ugovora o sponzorstvu s Nogometnim/Fu-

dbalskim savezom BiH, od 480.000 KM (bez PDV-a), ko jim dobiva status

ek skluzivni sponzor mladih reprezentaci ja BiH od 15. studenoga 2012. do

31. prosinca 2014. Za realizaci ju ove odluke zaduèno je federalno Minis-

tarstvo prometa i komunikaci ja i organi upravljan ja JP Hrvatske telekomu-

nikaci je d.d. Mostar.



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 7

VIJESTI

Obustavljen {trajk[trajka~ki odbor Sindikata Grani~ne po-

lici je donio je na ju~era{njoj sjednici odlu-ku o suspenzi ji {trajka ko ji se sprovodi od30. aprila ove godine. Nakon vi{e od {estmjeseci sprovedbe, grani~ari su odlu~ili pri-vremeno prekinuti {trajk.

- Iscrpljeni su trenutno mogu}i moda-liteti ko ji su sta jali na raspolaganju Sindi-katu Grani~ne polici je u sprovedbi {trajka.Poslodavac, odnosno Vi je}e ministaraBiH ispoljilo je potpuno odsustvo volje i e-lje da uspostavi soci jalni di jalog sa Sindi-katom Grani~ne polici je. Na koncu, isti~e-mo da suspenzi ja {trajka ni je poraz negopobjeda Sindikata Grani~ne po lici je jer na-

kon ovog {trajka vi{e nikada ne}e biti is-to kao {to je bilo pri je samog {trajka s ob-zirom na to da se Sindikat Grani~ne poli-ci je svo jom odlu~no{}u i nepokolebljivo-{}u u vremenu ko je je iza nas nametnuokao vjerodosto jan za{titnik prava svo jih ~la-nova, istakao je dopredsjednik Sindikata,Svevlad Hoffmann.

Bratski odnosis Turskom

lan Predsjedni{tva BiH Bakir Izetbego-vi} primio je ju~er u Sara jevu reisa Repu-blike Turske Mehmeda Gormeza. U pri ja-teljskom i vrlo srda~nom razgovoru pose-bna pa`nja je posve}ena odnosima Islam-ske za jednice BiH i Turske, kao i ukupnimodnosima dvi je zemlje, ko ji su oci jenjenibratskim, javlja Fena. Razgovarano je i otrenutnom stanju u ko jem se nalaze tur -ska i bo{nja~ka di jaspora u regi ji i Evropi.Sagovornici su, izme|u ostalog, izrazili uvje-renje da }e odnosi dvi je islamske za jedni-ce nastaviti biti izuzetno bliski i pod ruko-vodstvom novog ef. Kavazovi}a. Na kra ju

sastanka reis Mehmed Gormez je ~lanuPredsjedni{tva BiH Bakiru Izetbegovi}u po-klonio unikatan primjerak Kur’ana.

Tuìla{tvo traìobnovljeno su|enje

Pred Sudom BiH, po àlbi dràvnogTuìla{tva, ju~er je odràna javna sjedni-ca Apelacionog vi je}a, po àlbi na oslo-ba|aju}u presudu, ko ju je Sud BiH do-nio 27. marta ove godine, u predmetuprotiv Milana Peri}a, Spaso je Dodera,Predraga Terzi}a i Aleksandra Cerovine,optuènih za zlo~ine protiv ~ovje~nos-ti, po~injenih od juna do septembra 1992.na podru~ju Kalinovik.

Dràvno Tuìla{tvo je u àlbi naveloda je presuda puna povreda odredbi pos-tupka, pogre{no i nepotpuno utvr|enih~injeni~nih stanja, te da je presudom po-vri je|en krivi~ni zakon. Tuìla{tvo je za-traìlo obnovljeno su|enje, dok su od-brane optuènih od Sudskog vi je}a za-traìle odbacivanje pri jedloga. Apelaci-ono vi je}e naknadno }e doni jeti odlukuo àlbi Tuìla{tva BiH. D. M.

Nakon brzopletog, i o~iglednonepropisnog, objav lji van ja ja vnognatje~a ja za izbor tri ~lana Upra vnogodbora RTVFBiH 27. oktobra ovegodine u dvjema dne vnim no vina-ma, ruko vodstva Parlamenta Fede-raci je BiH sad su se odlu~ila nano-vo pokrenuti ci jelu proceduru. Ta-ko je na adrese predsjednika Fede-raci je i sekretara Vlade FBiH pri jeneki dan iz oba doma ParlamentaFBiH odaslana odluka o raspisi va-nju ja vnog konkursa za imeno vanjetri ~lana UO RTVFBiH.

Provjera zakonitostiPredsjedniku FBiH @iv ku Budimi-

ru i sekretaru Vlade FBiH Editi Kalaj-d i} dostav ljena je pomenuta odlu-ka, donesena 24. jula u Domu naro-da i 11. septembra u Predsta vni~komdomu, radi objav lji van ja u Slu`benimno vinama FBiH na tri bh. jezika.

Oslobo|enje sazna je da je predsje-dnik Federaci je BiH odlu~io razmo-triti ovu odluku, te da }e nakon {to ut-

vrdi da li je odluka o raspisi vanju javnog konkursa donesena po va e}impropisima u FBiH istu i prosli jeditidalje u smjeru objav lji van ja u Slu`be-nim no vinama FBiH. U odluci sto jida }e ja vni konkurs na objav lji van-

je uputiti predsjeda va ju}i oba doma,a rangiranje kandidata za u i izborpro ve{}e komisi ja za izbor i imeno-

vanje oba doma Parlamenta.Ovim posljednjim akti vnosti-

ma oko dosad sporne odluke

nastav lja se dugogodi{nja traka- vica oko imeno vanja nedosta ju-}ih ~lano va UO RTVFBIH. Inte-resantno }e biti vidjeti {ta }e sedesiti sa konkursom ko ji su dvo-

jica predsjeda va ju}ih domo vaParlamenta FBiH Fehim [kalji}i Rado je Vido vi} brè-bolje obja-

vili u Dne vnom avazu i Ve~er-njem listu kra jem oktobra. A in-teresantno }e biti vidjeti {ta akosu se zaintereso vani ve} ja vili potom pozi vu.

Prethodna objavaImeno vanje ~lano va UO RTVFBiH

jedan od prioritetnih poslo va no veparlamentarne ve}ine (SDPBiH,SBBBiH, HDZBiH i HDZ 1990) od

juna ove godine. Kra jem juna je par-lamentarna ve}ina na nepropisani nezakonit na~in kra jem juna usvo-

jila odluku o raspisi vanju ja vnog

konkursa za izbor tri ~lana pri vre-menog UO RTVFBiH. To je u~inje-no i pored brojnih upozorenja da jenezakonito imeno vati pri vremeniUO, kao {to ni je sukladno vaè}imzakonskim propisima imeno vatitri ~lana UO odjednom. No, nakon{to je Usta vni sud FBiH presudio da

su sjednice na ko jima je, izme|u os-talog, donesena i odluka o raspisi-

vanju ja vnog konkursa, suprotneUsta vu i Poslo vniku, parlamentar-na ve}ina je na prvim no vim zasje-danjima doni jela no ve odluke oobjav lji van ju ja vnog konkursa i ovajput za tri ~lana. I tada je parlamen-tarcima ukazano da se vaè}impropisima godi{nje moè mi jenja-ti samo po jedan ~lan UO, ali bezus-pje{no.

Kra jem oktobra ja vni konkurs je,ipak, objav ljen. U obja vu u dne vnimno vinama konkurs je oti{ao pri je ne-

goli je objav ljen u Slu`benim no vi-nama, a presko~ena je i procedurako ja nala e da svaku odluku Parla-menta FBiH, pri je nego je sekretar

Vlade FBiH po{alje na obja vu, u Slu-`bene no vine FBiH, potpi{e pred-sjednik FBiH.

M. \UROVI] RUKAVINA

Javni konkurs- pik ponovo

Parlament FBiH i UO RTVFBiH

Predsjedniku Federacije BiH i sekretaruVlade FBiH iz Parlamenta upu}en tekstodluke o raspisivanju javnog konkursaradi objave u Slu`benim novinama

Upra vni odbor Patriotske ligeBiH (PLBiH) ju~er je, nakon mara-tonske sjednice u Sara je vu, ko ja jeimala za temu spisak kandidata zaorganizatore otpo ra, podrào na-pore Ministarstva za bora~ka pita-nja FBiH i Komisi ju Vlade FBiH danapokon za vr{e spisak. Zaklju~enoje da komisi ja PLBiH, ko ja je cen-tralnoj komisi ji Vlade BiH dosta vi-la pri jedloge ove bora~ke organiza-ci je za organizatore otpora, upore-di svoj sa spiskom Komisi je VladeFBiH, da se preispita ju sada{njikriteri ji i da, eventualno no ve kri-teri je ko ji }e se usvo jiti, potpi{e i Zu-kan Helez, ministar za bora~ka pi-tanja u FBiH.

Razlog za sva|u“Potom }e PLBiH razmotriti i

za{to neki od na{ih kandidata za or-ganizatore otpora nisu na spisku

kandidata ko jeg je Komisi ja VladeFBiH predala Ministarstvu za bo-ra~ka pitanja. Bilo je ljudi ko ji kaoorganizatori otpora nisu mogli pro-}i u PLBiH, pa su oti{li u nekudrugu bora~ku organizaci ju ko ja ih

je predlo ila za organizatore otpo-ra. Jedan od zaklju~aka je i da kan-tonalne organi zaci je PLBiH dosta-

ve svo je pisane pri jedloge i suges-ti je na{oj, internoj, komisi ji”, ka e Av -do Hebib, predsjednik PLBiH.

Kadri ja [kri jelj, predsjednik PLKantona Sara je vo, te{ko se miri s ~i-njenicom da oni ko ji su bili organi-zatori otpora naporno i sporo radena spisko vima ko ji su, neri jetko, ra-zlog sva|e me|u njima. Kaè, ~inje-nica je da su pripadnici PLBiH i Ze-lenih beretki prvi prepoznali zlo ko-

je se spremalo BiH.“Stoga ja i u snu mogu re}i ko su

bili patrioti u sara jev skim mje-

snim za jednicama, regi jama, pa iBiH. Sad, evo, nismo u stanju slo-ìti se oko spiska organizatoraotpora. Za vist, ljubomora, sebi-~nost!? Ne znam {ta je posri jedi! Au organizaci ji otpora smo bili je-dinstveni. Izgleda, predali smo seu ruke onih ko ji to ne zasluù ju.Razjedinjeni smo, podi jeljeni! u-dim se da se na spisku kandidataKomisi je Vlade FBiH nalaze i oniko ji ne zna ju ni ko jem su kriznom{tabu pripadali i ~i ji je doprinos or-ganizaci ji otpora krajnje upitan! Pi-tam se, {ta bi se desilo da je pri jerata, kako je planirano, uvedeno

vanredno stanje u Jugosla vi ji? Bi-li bismo pohap{eni, stri jeljani! Za-lagao sam se na sastanku UOPLBiH da se u rad Komisi je uklju-~e i predsta vnici kantona. Da smoto na vri jeme uradili, ne bi biloovoliko sporenja. Mo ja je ide ja

bila da se preispita ju kriteri ji naosno vu ko jih se bira ju organizato-ri otpora”, kaè [kri jelj.

Knjiìce sa Bjela{niceSastanku Upra vnog odbora

PLBiH prisustvo vao je i Irfan Lje- vako vi}, predsjednik Komisi je Vlade FBiH za prav ljen je spiskakandidata za organizatore otpo-ra. Objasnio je na ko ji je na~in Ko-misi ja napra vila spisak kandida-ta, a go vorio je o kriteri jima ko ji su,u principu, kandidate stav ljali i ski-dali sa liste. PLBiH je pro{le godi-ne svo jim organizatorima otporana Bjela{nici, za Dan neza visnos-ti BiH, podi jelio knji ice organiza-tora otpora. Sad im je problem daonih ko je su oni proglasili organi-zatorima otpora, nema na spiskuKomisi je Vlade FBiH.

A. BEÎROVI]

Patriotska liga BiH o organizatorima otpora

Zaklju~eno je da

komisija PLBiHuporedi svoj

spisak sa spiskom

Komisije Vlade

FBiH i da se

preispitaju

sada{nji kriteriji

PODR[KA HELEZOVOJ KOMISIJI

Foto: D. ]UMUROVI]



Lider SDS-a Mladen Bosi} po-zvao je SNSD i SDPBiH da se,nakon isklju~en ja predsta vnikaSDA iz Vi je}a ministara BiH, ja-sno odrede da li je pred BiHstvaranje no ve parlamentarne

ve}ine ili rekonstrukci ja aktuel-ne vlasti.

Protiv Be}irovi}a“Ako je ri je~ o stvaranju no ve

ve}ine, onda je potrebno, po{toSrbi ima ju ve}inu u ParlamentuBiH, da se iz vr{i i no va preraspo-djela ministarsta va u Vi je}u mi-nistara BiH u korist srpskih stra-naka”, izja vio je Bosi} ju~er predno vinarima u Banjoj Luci.

U SDS-u smatra ju da bi Srbi-ma trebalo pripasti mjesto mi-nistra odbrane BiH.

Iako je kazao da SDS pozdrav -lja sporazum izme|u SNSD-a i

SDP-a BiH, Bosi} je istakao da je,ipak, ri je~ o neo~eki vanom sa ve-zni{tvu i ljuba vi i da ci jela situ-aci ja li~i na kakvu TV sapunicu.

On je pozvao SNSD da odgo vo-ri da li jo{ sa SDS-om go vori je-dnim glasom na drà vnom ni-

vou, te naglasio da }e testme|usobnih odnosa tih strana-ka biti jasan prilikom no vog gla-sanja o izboru Denisa Be}iro vi}au ruko vodstvo Predsta vni~kogdoma drà vnog Parlamenta.

“SDS ne}e podràti Be}iro vi-}ev izbor”, kategori~an je bioBosi}.

Komentira ju}i politi~ke di je-lo ve sporazuma SNSD-a i SDP-a, Bosi} je rekao da sumnja da supo jedini njego vi di jelo vi pro vo-di vi, jer i SDS izraà va sumnjuoko pri jedloga izmjena Zakonao Visokom sudskom i tuìla-

~kom vi je}u BiH u di jelu ko ji seodnosi na izbor gla vnih tuìlaca.Predsjednik SDS-a je kazao dasu potrebne izmjene Izbornogzakona kako bi se onemogu}ilemanipulaci je glasanjem putempo{te, ali i da SDS nema kona-~an stav oko toga da li su boljerje{enje zatvorene ili otvoreneizborne liste.

Izbori u SrebreniciGo vore}i o izborima u Srebre-

nici, Bosi} je rekao kako je uvje-ren da jo{ ima mogu}nosti za po-nav ljan je izbora u toj op{tini.

“Isto vremeno insistiramo dase ut vrdi odgo vornost instituci-

ja RS-a, ko je su omogu}ile da seza glasanje u Srebrenici registru-

ju l judi poput Du{ke Juri{i} iliMuamera Zukorli}a”, istakao jeBosi}. G. KATANA

Mladen Bosi}:


VIJESTI

Sigurnosne obavezeBiH je ostvarila napredak u provo|enju

sigurnosnih obaveza u sklopu OSCE-a i UN-a, te je neophodno istra javati na ja~anjumehanizama ko ji su u funkci ji reducira-nja svih sigurnosnih rizika i pri jetnji, ista-knuto je ju~er u Sara jevu, u uvodnom di-

jelu Pete pregledne konferenci je o po{ti-vanju OSCE/UN sigurnosnih obavezaBiH, javlja Fena. Dvodnevni skup otvorilisu direktor OSCE-ovog Centra za preven-ci ju sukoba sa sjedi{tem u Be~u Adam Ko-bieracki, {ef OSCE-ove misi je u BiH Flet-cher M. Burton i Juri Afanasiev, reziden-tni koordinator UN-a u BiH. Istaknuto je da

je BiH, me|u ostalim, ratificirala Konven-ci ju o kasetnoj munici ji, objavila godi{njiizvje{taj o izvozu naoru anja, te da je pre-poznata kao partner u me|unarodnim mi-rovnim operaci jama, ali da je ostalo jo{dosta da se u~ini na planu uni{tavanja vi-{ka naoru anja i munici je, sigurnog skla-di{tenja, kao i u procesu deminiranja.

Holandija }e i daljepomagati Srebrenicu

Novoimenovani ambasador Holandi- je u BiH Jurian Kraak poloìo je cvi je}ena spomen-obilje`je u Memori jalnomcentru Poto~ari i odao po{tu Bo{njaci-ma ubi jenim u genocidu jula 1995, jav-lja Fena. - U Srebrenici se dogodio naj-ve}i ge nocid posli je Drugog svjetskog ra-ta i to se vi{e nikada ne bi trebalo dogo-diti ni jednom narodu. Uàs onoga {to seovdje dogodilo ne bi trebalo da se pori-~e, jer su ~injenice potvr|ene kroz raznesudove. Holandi ja osu|uje bilo kakvo po-ricanje genocida jer to je ometanje pomi-renja i postizanja pravde, izjavio je Juri-

an Kraak, i dodao, nakon razgovora sa ]a-milom Durakovi}em, na~elnikom Op{ti-ne Srebrenica, da vlada njegove zemljepomaè ekonomski oporavak Srebrenicei da }e to ~initi i ubudu}e.

Izvje{taj protivABiH i HVO-a

Pripadnici Centra javne bezbjednostiBanja Luka podni jeli su Tuìla{tvu BiH uSara jevu izvje{taj protiv osam identifiko-vanih i, kako je saop}eno, djelimi~no iden-tifikovanih pripadnika Armi je BiH i Hrvat-skog vi je}a obrane, javlja Fena. - Nakonprovedenih operativno-takti~kih i istra nihmjera i radnji utvr|eno je da posto je osno-

vi sumnje da su pri javljene osobe iz sas-tava jedinica Armi je BiH i HVO-a po~ini-le krivi~na djela ratni zlo~in protiv srpskogstanovni{tva i ratni zlo~in protiv ratnih za-robljenika u toku 1992, za vri jeme oruà-nih sukoba izme|u snaga Vojske RS-a, s

jedne, i Armi je BiH i HVO-a, s druge stra-ne, na podru~ju op}ine Travnik, kr{e}i pra-vila me|unarodnog prava, saop}eno je ju-~er iz CJB-a Banja Luka.

Emdàd Gali ja{e vi} (SDA)preuzeo je ju~er du`nost na~el-nika Op}ine Biha} od AlbinaMusli}a (SDP), obja viv {i da odtog momenta po~inje sa radomu punom kapacitetu.

On je kazao da }e se po~etiek spresno rje{a vati stvari, po~ev od nagomilanog sme}a u Biha-}u zbog {trajka komunalaca,ali je istaknuo i da je lo{e stanjeu svim ja vnim preduze}ima ko-

ja se naslanja ju na Op}inu.- Radnici Sportske dvorane

primili su samo tri pla}e u ovoj

godini, komunalno je u {trajku,tele vizi ja u fnansijskim proble-mima. Plate kasne i u Op}ini isvim ustano vama. Pozi vam svedirektore ja vnih preduze}a da izmoralnih razloga odmah podne-su ostav ke, kazao je Gali ja{e vi}.

Insistirao je i na re vizorskojkontroli fnansi ja Op}ine, “ne dabismo prethodnike progonilinego da bismo znali ta~no sta-nje”, istaknuo je on. S tim u ve-zi, no vi na~elnik Biha}a je na ja-

vio da }e idu}i op}inski budètbiti prepolov ljen.

- Eto, hvalili su se rani ji na~el-nici ~injenicom da je budètBiha}a 40 miliona, ali to je ne-realno, prenapuhano. Mi }e-mo izbjega vati da ozbiljna stvar,kao {to je budèt, bude pre-dmet politikantskog prestià.Imamo ozbiljne analize stru~-njaka ko ji tvrde da bi 14 milionabio optimalan budèt za Biha},

a 17 miliona ~ak i idealan, kazao je Gali ja{e vi}.

Predsta vnici op}inske SDAimali su sastanak sa razri je{e-nim kabinetom i biv {im na~el-nikom Albinom Musli}em izazatvorenih vrata, ali ~ak i iza njihmoglo se ~uti koliko je Gali ja{e-

vi} galamio na prethodnu admi-nistraci ju. F. BENDER

Primopredaja u Biha}u

@estok po~etak Galija{evi}aNovi na~elnik pozvao direktore javnihpreduze}a da odmah podnesu ostavke

Nermin Mandra (SDA) ju~er je zvani~nopreuzeo unkci ju na~elnika Op}ine Kakanj.Prvi radni dan zapo~eo mu je sa razvalji van jem

vrata kabineta, s obzirom na to da u tom mo-mentu ni je bio dosada{nji na~elnik Men-sur Ja{arspahi} (SDP) ko ji je jedini imao klju~kabineta.

U 7.10 sati no vi op}inski na~elnik do{ao je naposao u zgradu Op}ine Kakanj, o~eku ju}i da}e tamo zate}i svog prethodnika kako bi se oba-

vila primopreda ja. Me|utim, niti je zatekao Ja-{arspahi}a niti je mogao u}i u kabinet, jer su

vrata bila zaklju~ana. Zatra io je da se iz vr{iotvara nje kabineta drugim sredstvima. Pola sa-ta kasni je, stigao je i Ja{arspahi} te je naposljet-ku i obav ljena primopreda ja.

“Moj prvi radni dan na pozici ji na~elnika Ka-knja po~eo je pomalo nepri jatno i neuobi~a-

jeno. Evo, 35 dana nakon izbora, podjele cer-tifkata i nakon {to sam sa prethodnim na~el-

nikom dogo vorio da se na|emo u kabinetu uju-tro i iz vr{imo primopreda ju, na alost, jutros ganisam zatekao na radnom mjestu i uz to je ka-binet bio zaklju~an. Jedini na~in da do|em nasvo je radno mjesto bila su upotreba sredsta vaza pro valu”, kazao nam je Mandra, dodav {i danakon {to se Ja{arspahi} po ja vio iz vr{ena pri-mopreda ja “ko ja je bila nepripremljena”.

Ja{arspahi} je, kako je objasnio Mandra,pri je odlaska predao zahtjev da narednu godi-nu prima platu iz budèta Op}ine Kakanj, ka-ko to omogu}a va zakon.

No vi na~elnik je oba vio sastanak Kolegi jaOp}ine i dao zadatak. Na ja vio je otvaranje ne-kih no vih slu`bi i anga man dvo jice sa vjetni-ka za fnansi je i pri vredu. On je ustvrdio kako}e imati podr{ku Op}inskog vi je}a, jer je or-mirana ve}ina (18 od 30 vi je}nika) u ko joj }e,osim SDA i SBiH, biti i vi je}nici iz HDZ-a, te dvo-

jica neza visnih kandidata. M. DAJI]

Prvi radni dan novog na~elnika Kaknja

Mandra s pajserom u kabinet

Nermin Mandra:

Bosi} o aktuelnoj situaciji u BiH

SRBINA ZA MINISTRA ODBRANEIako SDS pozdravlja sporazum SNSD-a i SDP-a BiH, Bosi} veli

kako ovo neo~ekivano savezni{tvo i ljubav li~e na TV sapunicu



DOGA\AJIOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 9

VIJESTI

Konstituisanavlast u Doboju

Esmin Mahmutovi} (SDP) ju~er je nakonstitutivnoj sjednici izabran za pred-sjednika Skup{tine grada Dobo ja, javljaFena. Mahmutovi} je dosad bio na~el-nik Odjel jen ja za izgradnju, obnovu i ra-zvoj tog grada.

Za vr{ioca du`nosti sekretara grad-ske skup{tine ponovo je izabran Milen-ko Ivan~evi} (SDS), a prethodno su ve-

rifikovani i mandati 31 odbornika. Skup-{tinu grada Dobo ja u novom sazivu ~i-ni 12 odbornika SDS-a, osam odborni-ka iz SNSD-a, te po dva odbornika izSDP-a BiH, Soci jalisti~ke parti je, Naro-dne demokratske stranke, Demokrat-skog narodnog saveza i liste Za Doboj,kao i jedan odbornik iz SDA.

Obiljeèna 15. godi{njica MRV-a

Me|ureligijsko vi je}e u BiH ju~er jeu Sara jevu obiljeìlo 15. godi{njicuposto janja. Govore}i o radu Vi je}a odnjegovog nastanka 1997. do osamos-taljen ja 2004. godine, Jakob Finci,~lan Skup{tine MRV-a BiH, istakao jeda se tokom ovih godina uspjelauspostaviti relaci ja izme|u vjerskih za-

jednica i crkava ko ja sva kome omo-gu}ava normalan rad.

- Po{to nam je odvo jena crkva oddràve, mi smo se odlu~ili da imamonormalne odnose sa dràvom, da snjom korespon diramo i od nje traì-

mo ono {to crkvama i vjerskim za je-dnicama pripada i po evropskim i pome|unarodnim konvenci jama, kazao

je F inci.Na sve~anosti je predstavljena i mo-

nografi ja “Religi je u BiH”.E. A.

Identificiranoosam Bo{njaka

U prosekturi Gradskog groblja Viso-ko identificirano je devet civila bo{nja-~ke nacionalnosti stradalih 16. i 17.aprila 1993. u mjestu Kratine, op}ina

Vitez.- Me|u identificiranima su i tri dje-

~aka ubi jena u 16. i 17. godini te oso-ba ko ja je bila 1914. godi{te, kaza-la je za Fenu glasnogovornica Insti -tuta za nesta le osobe BiH Lejlaêngi}. Sve identificirane `rtve ek -shumirane su 1998. iz masovne gro-bnice Me|ine na podru~ju Mostara,iz ko je su ek shumirane 22 `rtve.Identificirani su Edin êrimi}, Saba-hudin Pezer, Amel Zatagi}, MuradifKulosman, Semir Horo, Haris Aliho-dì}, Nihada Salki}, Abdulah Pezeri Ra mo Osman~evi}.

Optuèni Veselin Vlaho vi} seju~e, nakon {to je na pro{la dvaro~i{ta to odbio, po ja vio u sudni-ci 7 Suda BiH, tako da je imaopriliku i on ~uti Zehru Zele, ko-ju su Vlaho vi}e vi advokati pozva-li da svjedo~i o odvo|enju usmrt njenog svekra Mustae.

Pri je i tokom ci jelog rata svje-dokinja je i vjela u Bu~a Potoku,na teritori ji grada pod kontrolomArmi je BiH, a o onome {to se de-silo njenom svekru i kom{i jama

iz zgrade u ko joj je on ì vio, ista-kla je, zna po pri~anju svekrve injenog sina, supruga svjedokinje.

Ko ste vi?Zehrina svekrva je tvrdila da su

u junu 1992. do{la dvo jica vojnikana vrata njiho vog stana na Grba-vici i imenom i prezimenom po-zvali Mustau da po|e sa njima.

Supru`nici Zele su tada bili udru{tvu kom{i ja Husano vi}a. Je-dan od vojnika je upitao Hajru-dina: “Ko ste vi?”

Kada je ovaj rekao svo je ime,vojnik mu je naredio da po|e i on,a kako je Hajrudino va supruga Sa-baha po~ela plakati, zapri jetio je

da }e za pola sata do}i po nju.“Prema pri~i mo je svekrve,do{ao je i odveo je”, kazala je Ze-hra, naglasiv {i da su vojnici iz is-tog ulaza odveli i Zvonka Bodu-lo vi}a, ko ji se u tom trenutkunalazio u stanu Zdrav ka Peri{i}a.

Zehra Zele zna jo{ samo to dasu svi odvedeni bi jelim golom,a zapitana od advokata Radi vo-ja Lazare vi}a da li ne{to zna oidentitetu vojnika, odgo vorila jeodri~no, kao i na pitanje da li znako je ubio njenog svekra.

“Da li znate da je taj dan u zgra-di ubi jen neki Srbin”, upitao ju jeLazare vi}, na {to je svjedokinja

odgo vorila, da je ~ula iz pomenu-tih izvora “da je neki ~o vjek biomrtav”.

Advokata Radeta Goli}a je za-nimalo ime ulice u ko joj je svje-

dokinja i vjela i kada je ona re-kla “Adema Bu}a”, upitao ju je dali se ta ulica sasta je s Drinskom,gdje su bile bo{nja~ke barikade?Pitao je dalje: “Znate li {ta o

progonu Srba s brda @u~?”Svjedokinja je oba puta odgo-

vorila: “Ne znam ja to.”Drugi ju~era{nji svjedok od-

brane je bio Zoran Katani}, elek -trotehni~ar iz Rume, trenutnozaposlen u @eleznicama Srbi je,ko ji je prepoznao Vlaho vi}a u su-dnici, kao osobu ko ju je angaò-

vao na obezbje|enju dva resto-rana ~i ji je bio menadèr. “Mla-den Jo vani}, ko ji je nekada bra-nio za reprezentaci ju, preporu-

~io mi je nekog Baticu, i Vlaho- vi} je do{ao, te je od kra ja augus-ta prvo radio u objektu na jeze-ru, a posli je u centru Iriga”, rekao

je Katani}.

“Nekoliko puta nije do{ao”“Dva-tri dana pre No ve godine

je nestao i vi{e ga ni je bilo”, kazao je svjedok, naglasiv {i da on ni jeimao primjedbi na Vlaho vi}ev rad i da “samo nekoliko puta ni-

je do{ao...”“Video ga vi{e nisam dosad, a

‘93. sam na~uo da je imao nekurku u No vom Sadu, ali ni{ta ta-~no ne znam”, kazao je Katani}.

Na pitanje tuìoca Behaije

Krnji}a da li je siguran da je Vlaho vi} radio u drugoj polo vi-ni augusta, odgo vorio je: “De-

vedeset posto sam siguran...”Tuìlac je traìo da prokomen-tari{e tvrdnju na~elnika polici-

je na Grba vici da je optuèni ta-mo bio do jeseni 1992, ali je La-zare vi} sta vio primjedbu na tajzahtjev.

Ostatak su|enja je protekao uraspra vi o budu}im svjedocima.Jer, nekoliko je nedolazak u su-dnicu obrazloìlo te{kom zdrav -stvenom situaci jom njih samih ili~lano va njiho ve porodice.

E. KAMENICA

Vlahovi} uputiopsovku na{oj novinarkiSKANDALu Sudu BiH

Odmah pri ulasku u sudnicu, neposredno prije po~etka su|enja, dok je jo{ imaolisice na rukama, optuèni Vlahovi} se, prolaze}i pored metar udaljene novinarkeOslobo|enja, okrenuo prema njoj i opsovao joj majku

Veselin Vlahovi}:

“Sud nije ni{ta vidio...”Odmah pri ulasku u sudnicu, neposredno pri je po~etka su|enja, dok je jo{

imao lisice na rukama, optuèni Veselin Vlahovi} se, prolaze}i pored metarudaljene novinarke Oslobo|enja, okrenuo prema njoj i opsovao joj majku. Ura-dio je to ne zasta ju}i, na putu do svoga mjesta. Psovku je ~ula i novinarkaBIRN-a Mirna Buljugi}.

O tome obavi je{teni tuìlac Behaija Krnji} je ovo iznio na ro~i{tu, nagla-siv{i da je ri je~ ne samo o nekome ko izvje{tava nego i o svjedokinji Tuìla-{tva u ovom procesu.

Zoran Boì}, predsjedava ju}i Sudskog vi je}a, na to je rekao: “Sud ni je ni-{ta vidio...”

Optuèni Vlahovi} je ustao i po~eo povi{enim glasom protestovati: “Komesam ja psovao? To su provokaci je! Nisam ni{ta rekao! Idu na provociranjemene, da napustim sudnicu...”

Sudi ja Boì} mu se obratio: “Suzdrìte se od bilo ~ega {to bi nekoga pro-vociralo...”, na {to je Vlahovi}, sjede}i, nastavio gun|ati. Tada je reagovalasutkinja Nada Smajlovi} opomenuv{i optuènog: “Ne po{tu jete Sud...”

Novinarka se ovim povodom obratila Odjelu za za{titu svjedoka Suda BiH,i, pisano, predsjedava ju}em Sudskog vi je}a Zoranu Boì}u.

Na su|enju za zlo~ine po~inje-ne u op}ini Hadì}i, svjedok Mi-lorad Petri} opisao je maltretira-nja u {koli u Pazari}u, kasarniKrupa i Silosu od 1992. do 1996.Svjedok drà vnog Tuìla{tva ka-zao je da je 26. juna 1992. odveden

u fskulturnu salu {kole u Pazari-}u, gdje je zatekao oko 150 Srba satog podru~ja, jav lja BIRN.

Kra jem decembra 1992. svje-dok je odveden u Silos. Upra vnik i zamjenik ovog objekta, premasvjedoko vom kazi vanju, bili suBe}ir Hu ji} i Halid ô vi}. Na

pitanje tuìoca Mar jana Poga-~nika da li je u Silosu bilo fzi-~kog zlostav ljan ja, svjedok jeodgo vorio kako je jednom zato-~enike iz njego ve }eli je tukaostraàr iz brigade “Zulfkar”, do-da ju}i da je odvo|en u “Viktor

Bubanj”, za jedno sa drugim za-tvorenicima, odakle su vo|enina rado ve. Razmi jenjen je 27. ja-nuara 1996.

Na pitanje Edine Re{ido vi},braniteljice \elilo vi}a, da li su seSrbi naoru a vali oru jem Jugosla-

venske narodne armi je, svjedok je

rekao da ne zna i dodao da je onsvo ju pu{ku predao kra jem ma jaili po~etkom juna 1992.

Optu`nica tereti Mustau \eli-lo vi}a, Mirsada [abi}a, Fadila o-

vi}a, Nezira Kazi}a, Be}ira Hu ji}a,

Halida ô vi}a, [eria Me{ano vi}ai Nermina Kalembera za zlo~inepo~injene u logoru Silos, kasarniKrupa i Osno vnoj {koli 9. maj.

Unakrsno ispiti vanje svjedokanasta vit }e se 15. no vembra.

êtiri godine uzato~eni{tvu

Su|enje \elilovi}u i ostalim



KOMENTARI OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.10

Pi{e: Gojko BERI][email protected] F

O K U S

Za sve one koji znaju da ne

postoje dobri i lo{i narodi,

dobre i lo{e religije, ve}samo i jedino dobri i lo{i

ljudi, ìvot na Balkanu

postao je klaustrofobi~an

kao nikada ranije. Istina, to

vrijedi samo za relativno

malobrojne pojedince u

svakom narodu, koji svoj

antinacionalizam nikada

nisu skrivali. Za razliku od

njih, nacionalisti~ki

orijentirana gomila ne

osje}a nikakvu samo}u,niti klaustrofobiju

Pri vu~en naslo vom, po-no vo ~itam jedan tek -st Ivana Kordi}a, pita-

ju}i se kada }e pro}i“te{ke godine samo}e”, kako

glasi njegov naslov. Tek st jeobjav ljen u Slobodnoj Bosni,ovih no vembarskih dana pri jera vno dvadeset i jednu godinu,kao pjesnikov odgo vor onimako ji su ga pitali za{to je potpi-sao Promemori ju za spas Repu-blike Bosne i Hercego vine. Pre-ma ocjeni Miljenka Jergo vi}a,tako|e jednog od njenih potpi-snika, Promemori ja je bila “mo-`da i posljednja drà votvornadeklaraci ja ci jele i cjelo vite, u te-ritori jalnom, narodnom igra|anskom smislu, Bosne iHercego vine, i predstav ljala je,u tom trenutku, otvoreni akt ne-pri jateljstva - intelektualnog i

politi~kog - prema JNA i FranjiTu|manu, istodobno”. Autorovog dokumenta bio je IvanLo vreno vi}. Potpisalo ga je tri-naest hrvatskih intelektualaca,mahom knjiè vnika, u Sara je-

vu, u kasno ljeto 1991, ko ji su unadolaze}im doga|ajima pre-poznali na ja vu krva vog rata uBosni i Hercego vini. Dubro-

vnik }e uskoro biti opsjednut is kopna i s mora, a potom }eJNA i srpske para vojne jedini-ce, 17. no vembra, u}i u Vuko-

var, sablasni grad srav njen sazemljom. Uporedo s tim do-ga|ajima, Franjo Tu|man jeuzru jano zao{tra vao svo ju an-tibosansku retoriku, jer je gla-

vni ra~un izme|u njega i Milo-{e vi}a bila dogo vorena podje-la Bosne i Hercego vine, ne-su|enog pli jena njiho vih ra-tnih plano va.

Promemori ja male grupehrvatskih intelektualaca ni jedugo ì vjela, jer sve {to je bilopoliti~ki rele vantno i {to je zasobom imalo silu - bilo je pro-tiv takvih i sli~nih ide ja. Tek ne-

koliko njenih potpisnika osta-lo joj je vjerno, po ci jenu “po-sva|anosti” sa vlastitom naci-

jom. Me|u njima je bio i IvanKordi}. Shvativ {i da su jaha~i

apokalipse - jedni sa istoka adrugi sa zapada - ve} ujahali unjego vu zemlju, on je lucidnonago vi jestio ulazak u duge, te-{ke godine samo}e, “a ta samo-}a {to nas stiè zahvatit }e svena{e narode, sve na{e prosto-re, sela i grado ve, ku}e i stano-

ve, ulice i kaane, stadione iigrali{ta, zahvati}e kopno imore, planine i doline; dakle,ta na{a samo}a bit }e jedna odna juàsni jih po ja va u su vre-menom svi jetu i ostat }e zabi-ljeèna kao jedinstven eno-men mr`nje”.

Ta deprimira ju}a, ali pro-ro~anska misao razlog je

{to se vra}am ovomKordi}e vom tek stu. Ikao {to robi ja{ bro ji te{ke go-dine svo je robi je, tako i mi ko-

ji robi jamo u okrilju naciona-listi~ke slobode, bro jimo godi-ne svo je samo}e. U na{im i vo-tima ve} ih se nakupilo vi{e oddvadeset. A kako stvari sto je,usudio bih se produìti njiho-

vo tra janje na ci jelo stolje}e. Zasve one ko ji zna ju da ne posto-

je dobri i lo{i narodi, dobre i lo-{e religi je, ve} samo i jedinodobri i lo{i ljudi, ì vot na Bal-kanu postao je klaustroobi~ankao nikada rani je. Istina, to

vri jedi samo za relati vno ma-lobrojne po jedince u svakomnarodu, ko ji svoj antinaciona-lizam nikada nisu skri vali. Zarazliku od njih, nacionalisti~kiori jentirana gomila ne osje}anikakvu samo}u, niti klaus-troobi ju, ona ne prepozna je tostanje i ne trudi se, niti umi je,da ga racionalno objasni. Aliona je tako|e njego va `rtva,iako toga ni je svjesna.

Go vore}i o ratnom ludilu

de vedesetih, u jednom od ri jet-kih inter vjua ko je je dao srbi-

janskim medi jima, RadomirKonstantino vi} je 2002. godinerekao: “Da vam kaèm, borba

protiv nacionalizma jeste bor-ba protiv samo}e. Za{to? Zato{to je samo}a egzistencijskaorma totalitarizma, svakog,pa i ovog nacionalisti~kog spo~etka de vedesetih godina.”Naàlost, bitka s nacionali-zmom ov dje i danas je izgublje-na. Radomiru Konstantino vi}u,piscu epohalne Filozof je pa-lanke, ko ji je umro pri je godi-nu dana, ì vom ni je bilo mjes-to u Srpskoj akademi ji nauka iumetnosti, a mrtvom ni u Ale-

ji velikana u Beogradu, gdjesu pompezno sahranjeni pisciBrana Crn~e vi} i Momo Kapor,po zanimanju velikosrbi i Ka-

radì}e vi senatori. Samo}a ka-ko je shvata Konstantino vi},plod je mr`nje i totalitarne svi-

jesti, i danas je ve}a nego {to jebila kad je rat prestao. Ve}a jezato {to je mr`nja proteklihgodina usa|ivana u sve balkan-ske narode ko ji su de vedesetihgodina u~estvo vali u me|uso-bnom pokolju. To je ra|eno sis-tematski - izlje vima porodi-~nih rustraci ja, {ko lskimud`benicima, ratnohu{ka~kimknjigama, desni~arskim anga-`manom klera, medi ja i politi-~kih i intelektualnih elita. Re-zultat svega je po vampirenje a-{izma u njego voj srpskoj, odno-sno hrvatskoj verzi ji.

Nigdje na Balkanu an-tinacionalistima ni jelako da budu to {to

jesu. Takvi su, u pra- vilu, ìgosani kao “izdajnici”naci je. Ov da{nje narode ma-hom ~ine politi~ki neosvi je{te-ni, neprosvi je}eni i vjerski za-tucani kolekti vi. Fasciniranisvo jim no vim vo|ama, svi su90-ih krenuli u op{ti pokolj, i

kad su napadali svo je kom{i jei kad su se od njih branili. A tajrat je ci vilizacijski unazadio iSrbe, i Hrvate, i Bo{njake.Umjesto neslobode u komuni-

zmu, dobili su “slobodu la ja-nja” (Igor Mandi}). Voljom ve-likih sila, ishod rata u Bosni iHercego vini donio je SrbimaRepubliku Srpsku, ~i ja je ci je-na bila teàk moralni porazzbog po~injenih zlo~ina i ge-nocida u Srebrenici. Hrvate jerat bacio u okrilje desni~arskognacionalizma, od ko jeg se, kaoi ostali, te{ko li je~e. [to se Bo-{njaka ti~e, zanimlji vo je opa-ànje [a}ira Filandre, ko ji usvo joj knjizi Bo{njaci nakon so-ci jalizma, objav ljenoj po~et-kom ove godine, pi{e: “S pra-

vom moèmo zaklju~iti da umodernom dobu nacionalno-

politi~ki poloàj Bo{njaka ni-kada ni je bio bolji. Isto vreme-no, njiho vo stanje, njiho veunutra{nje prilike, nikada ni-su bile nepo voljni je i gore.”

Razli~itosti ko je obje-kti vno posto je me|usva tri bosanskoher-cego va~ka naroda

komunisti~ki reìm je ideolo-{ki umanji vao, stvara ju}i pri vidnjiho vog jedinstva. Pokazalo seda to ni je valjalo. Nara vno,ideolozi nacionalne posebnos-ti s bi jesom su odbacili taj ek -speriment i nametnuli modelko ji posto je}e razli~itosti apso-lutizira, do vode}i ih ~esto doapsurda. Ono {to nas je spa ja-lo, sada ne samo {to nas raz-dva ja ve} posta je izvor laten-tnih politi~kih i etni~kih nape-tosti. Na{ poznati ranje vac,dr. Mile Babi}, prvi model na-zi va “terorom u ime op}eg ”, adrugi “terorom u ime pose-bnog”, zaklju~u ju}i kako i jedani drugi teror negira slobodu ~o-

vjeka po jedinca unutar vlasti-tog kolekti va.

Sto godina samo}e

Arheolozi Za voda za za{ti-tu kulturno-istorijskog iprirodnog nasli je|a Re-publike Srpske na lokaci-

ji Care ve dàmi je traè crkvu ~i ji seostaci, kako tvrde, nalaze ispod te-melja dàmi je ko ju je pri je 511 go-dina izgradio sultan Ba jazit II.

- Rado ve smo po~eli u cilju otkri- vanja eventualnih ostataka crkveispod temelja dàmi je. Za nekihdvadesetak dana trebali bismo vi-

djeti da li raspolaèmo sa podaci-ma ko je imamo iz literature. To jeugla vnom knjiga Ali je Bejti}a “Po-

vi jest i umjetnost Fo~e na Drini”,izja vila je Ljubica Srdi}, proesori-ca arheologi je, doda ju}i da ukoli-ko pretpostav ke da je dàmi ja iz-

gra|ena na temeljima crkve budupot vr|ene, to }e arheolozi zabilje-ìti tek kao rezultat nau~nih i stru-~nih istraì vanja {to ne}e ni na ko-

ji na~in ugroziti nasta vak obno veCare ve d ami je.

Salem e. ]emo, predsjednik Me-d`lisa Islamske za jednice Fo~a, is-ti~e da su arheolo{ka istraì vanjaomogu}ena odlukom Komisi je zao~u vanje nacionalnih spomenikaBiH o progla{enju lokaliteta Care ve

dàmi je nacionalnim spomeni-kom, ali ona ne mogu do vesti u pi-tanje rehabilitaci ju d ami je. On jedodao da je u me|u vremenu gla vnigra|evinski inspektor pot vrdio daMed lis posjedu je neophodnu do-kumentaci ju, te da }e rado vi biti nas-

tav ljeni ~im se anga ira no vi izvo|a~rado va, s obzirom na to da rani je iza-brani ne posjedu je certifkat zaobav ljan je ove vrste rado va u RS-u.

- Ovo ima i jedan drugi odjek, iBo{njaci su nezado voljni takvimodlukama. Mi imamo gra|evinskudozvolu ve} godinu i niko se na njuni je alio. Sad se mi pitamo {ta jesli jede}e. Ako se ovako sve budeotezalo, onda moèmo na sva-kom koraku re}i da je ov dje bilo ne-

{ta srpsko, ili hrvatsko, ili ne~i je, sa-mo da ni je na{e iako smo mi tu 600godina - kaè Sulejman Pilav, pred-sjednik Gra|evinskog odbora.

A da je na mjestu Care ve dàmi- je posto jala crkva sagra|ena pri jedolaska Turaka na ovo podru~je,

napisao je Ali ja Bejti} u knjizi “Po- vi jest i umjetnost Fo~e na Drini” iz1956. godine. Osnov za takvetvrdnje on je prona{ao u dimenzi-

jama objekta (19 x 10,65 metara),sna nim, 110 cm debelim zido vi-

ma ko jima je “prvotna unkci jabila da nose kamene konstrukci- je, a ne relati vno lagano ~etveros-tre{no drveno kro vi{te dana{njedàmi je”, te zapa anju da je mina-ret naknadno dogra|en posto je-}em objektu. Daljn je “dokaze”

svo jim tvrdnjama Bejti} nalazi i ukamenim ragmentima, kamenojrozeti u obliku stiliziranog lotoso-

vog cvi jeta.- I na ni{anu sultani je Fatime,

ko ji se nalazi u haremu dàmi je, is-

ti su cvjeto vi kao i na toj rozeti. Njenkabur imao je kameni zid okolo imo`da je to bio ragment tog zidapa je prona|en u dvori{tu jer kom-pleks je dosta stradao u Prvom i uDrugom svjetskom ratu - kaè Su-lejman Pilav. A. HAMZI]

ZABILJE@ENO

Arheolo{ka istraìvanja u Fo~iUkoliko pretpostavke da je dàmija izgra|ena na temeljima

crkve budu potvr|ene, arheolozi }e ih zabiljeìti tek kao rezultat

istraìvanja {to ne}e ugroziti nastavak obnove Careve dàmije



KOMENTARIOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 11

U OBJEKTIVU

KraljNew Yorka

Kari jera Charlieja

Chaplina, britanske

zvi jezde ni jemog fil-

ma, tra jala je 75 go-

dina, sve do njegove

smrti, 25. decembra

1975. Chaplinov {tap

i {e{ir, ko ji su mu uje-

dno bili i za{titni zna-

kovi, i}i }e na aukci-

ju ku}e Bonham’s

ovog vikenda. Ro|en

1889, ovaj glumac,

kompozitor i reìser

je odlikovan titulomviteza. Najpoznati ji

je po filmovima “Ve-

liki diktator”, “Pasji

ìvot”, “Kralj New

Yorka”, “Svjetlosti

pozornice”.

Pi{e: Boris DE@ULOVI] K O D K

O

@ E

Iskopavanja na lokalitetu

Bajazidove dàmije u Fo~i

potrajat }e, kaù

stru~njaci, dvadesetak

dana, nakon ~ega }e

rezultati istraìvanja biti

publicirani, a obnova

dàmije nastavljena. Sve

dok na gradili{te opet ne

banu arheolozi iz Banje

Luke i ponovo stopiraju

radove

Z vao me nekidan u dva iza pono}iKoò. Ima on taj obi~aj, zo vne ugluho doba no}i iz kafane da ispri-~a vic. Jedan stari, veli, ali obnov -

ljeni. Kako, reko’, obnov ljeni? Vidjet }e{.Elem, zaposlili se Bobi i Rudi na postav -

ljan ju... znam taj, upadoh ja, zaposlili sena postav ljan ju bandera za stru ju, jelde?Ne ba{, veli Koò, rekao sam ti da je vicobnov ljen.

Elem, zaposlili se Bobi i Rudi u Za voduza za{titu kulturno-istorijskog nasli je|aRepublike Srpske, pa dobili tender zaobno vu poru{enih dàmi ja i postav ljan jemunara u Fo~i. Kad je do{lo vri jeme za is-platu bonusa, Bobi i Rudi dobili dalekonaj vi{e para: u tri mjeseca obno vili svih je-danaest dàmi ja u Fo~i! “Svih jedana-est??”, u ne vjerici }e ostali radnici. “Nas sto-tine u Banjaluci obno vili tri dàmi je, uZvorniku jedva jednu, u Bi jeljini isto, u Tre-binju dvi je, u Pri jedoru bogami ni jednu,a Bobi i Rudi u Fo~i sami u par mjeseciobno vili jedanaest!” “Jest”, prekinuo ihBobi, “al pogledajte koliko kod vas str{e!”

Sad, je li bilo ba{ tako i je li zato zapelos obno vom dàmi ja u Fo~i, ne drìte meza ri je~. Ovih dana, uostalom, ponu|eno

je no vo obja{njen je: to su se Srbi odali - ar-heologi ji.

Ovih dana tako, taman {to se na vr{ilodvadeset godina otkako {to je sru{enaglaso vita Care va dàmi ja, naj ve}a u Fo~i- ko ju je 1501. sagradio sla vni sultan Ba-

jazid II, a 1992. sru{ila sla vna srpska voj-ska - i taman kad su u Med`lisu Islamskeza jednice najzad naba vili sve gra|evinskei ostale dozvole, te otpo~eli njenu obno-

vu, do{li radnici iz Banje Luke i ogradiligradili{te. [ta je bilo?, po~inju, kaù, arhe-olo{ka iskapanja. Care va d ami ja bila je sa-gra|ena na temeljima stare srednjo vjeko-

vne crkve, pa ih sad, vele, do{li potraìti.Za{to ba{ sad, na po~etku obno ve Care-

ve dàmi je, kad je zemlja s ko jom je srav -njena punih dvadeset godina sta jala pus-ta i ra vna, to pita ju samo oni {to se ne ra-zumi ju u arheologi ju. Valjalo je, naime, pri-premiti teren. A to ni je za jebanci ja. Namjestu srav njene dàmi je bio je deponijsme}a. Trebalo je sa~ekati da Islamska za-

jednica o~isti lokaci ju, pa da iza|u stru~-njaci iz Za voda za za{titu kulturno-istorij-skog nasli je|a Republike Srpske. Dvade-set godina su ~ekali. Ve} su se malo i za-brinuli.

Ne zna ju, uostalom, u Za vodu od ju~erza staru crkvu pod Care vom dàmi jom.Pro~itali su to pri je pedeset godina, uknjizi “Po vi jest i umjetnost Fo~e na Drini”,zapra vo diplomskom radu uglednog bo-sanskog restauratora i konzer vatora Ali jeBejti}a, ko ji je u svom radu uo~io neuobi-~a jene dimenzi je i oblik, te debljinu istrukturu zido va dàmi je, kao i netipi~ansmje{taj njenog ulaza i munare.

“Svi ti elementi jasno ukazu ju da dana-{nja Care va dàmi ja po~i va na temeljima

jedne rani je i tako|er reprezentati vni jegra|evine, upra vo trobrodne bazilike”,pi{e profesor Bejti} jo{ 1956. godine. “De-taljni ja ispiti vanja toga starog objekta,ko jim bi se moglo pobliè odrediti vri je-me postanka toga spomenika, nisam pro-

vodio, jer je to skop~ano s otkopa vanjemi skidanjem posto je}e `buke, {to opetizisku je znane materi jalne izdatke.”

Trideset pet godina, eto, arheolo{ka jestruka skupljala no vac za nasta vak deta-ljni jih ispiti vanja dobrog profesora Bejti-}a. Sad je jasno: ono {to je aprila 1992. ne-upu}enom nekom izgledalo - dopu{tammogu}nost - kao spalji van je, miniranje israv nji van je sa zemljom dre vne Care vedàmi je, bili su zapra vo opse`ni arheolo-{ki rado vi na “detaljnim ispiti vanjima”stare, srednjo vjeko vne fo~anske bazili-ke. Do{li arheolozi sa Pala i iz Srbi je, svego Srbi jana Dòuns, pa najpri je rafalimaiz automatskog oru`ja strplji vo poskida-li posto je}u `buku, onda vatrom ukloni-li drvenu gra|u, granatama i dinamitomoprezno demontirali dàmijske zido ve, ina kra ju kamionima odni jeli kamenje i po-lako ga isto varili u hladnu Drinu. Nisusrpski arheolozi {tedjeli truda, nov ca i ma-teri jalno-tehni~kih sredsta va. Arheologi-

ja je u Srpskoj svetinja.Iskopa vanja fo~anske srednjo vjeko vne

bazilike te su de vedeset druge bila, uosta-lom, samo dio golemog istraì va~kog pro-

jekta, na jopse`ni jeg u cjelokupnoj svjet-skoj histori ji arheologi je. Ma~ji ka{alj suonodobna istra i vanja doline Gize i egipat-skih faraonskih grobnica prema tada-{njoj kampanji beogradskih, paljanskih ibanjolu~kih arheologa, stotine i stotineturskih dàmi ja, ali i stambenih zgrada, ku-}a, {kola i tvornica srpski su restauratorii konzer vatori toga prolje}a pa`lji vo digliu zrak traè}i pod njima ostatke pra vosla-

vnih hramo va.

Kad je tako sa temelja srednjo vjeko vnecrkve u Fo~i benzinom, vatrom, minama,granatama, bagerima i drugom gra|evin-skom mehanizaci jom bri`no uklonjena iCare va dàmi ja, arheolozi su, shvatili ste,ostali bez para. A kako je daljn je “detaljnoispiti vanje” iziski valo “znatne materi jalneizdatke”, rado vi su, eto, nastav ljeni tek dvadeset godina kasni je.

Je li trebalo i treba li uo p}e istra i vati lo-kalitet Care ve dàmi je? Nara vno da jetrebalo i nara vno da uop}e treba. Titralo

je to onomad i nau~ni nerv Ali je Bejti}a,po no vome Bo{njaka, a po starome nau-~nika. A nau~nik Bejti} ni je sa svo jim po-ri jeklom imao problem uo~iti da je dàmi-

ja sagra|ena na temeljima ili ru{e vinamakr{}anske crkve. Time se nekad nauka za-pra vo i ba vila. Danas se, me|utim, naukaba vi ometanjem, uspora vanjem ili ~ak sprje~a vanjem obno ve spomenika ne-pri jateljske kulture.

Zato, recimo, bo{nja~ka znanost danaspre{u}u je da posto je dàmi je sagra|ene natemeljima kr{}anskih bazilika, jer pri jeOsmanli ja u Bosni, kako je poznato, ni je bi-lo nikoga i ni~ega. Ba{ kao {to srpska ili hrvat-ska znanost dàmi je vidi tek kao bez vri jednehrpe kamenja na ostacima kr{}anskog hra-ma. Jer Turci, kako je poznato, nisu znali gra-diti temelje. Sva sre}a po njih da je u Bosnibilo toliko srednjo vjeko vnih crka va.

Zato, najzad, Republika Srpska imanov ca za iskopa vanja na lokalitetu Care-

ve dàmi je u Fo~i, a nema, recimo, za is-traì vanja u pra vosla vnom hramu Useko-

vanja gla ve Svetog Jo vana Krstitelja u Ko-nje vi}-Pol ju, ko ji je, prema nekim starimzapisima, sagra|en na temeljima koko{i-njca Fate Orlo vi}.

Iskopa vanja na lokalitetu Ba jazido vedàmi je u Fo~i potra jat }e, kaù stru~nja-ci, dvadesetak dana, nakon ~ega }e rezul-tati istraì vanja biti publicirani, a obno vadàmi je nastav ljena. Sve dok na gradili{teopet ne banu arheolozi iz Banje Luke i po-no vo stopira ju rado ve.

Pro~itali oni, naime, u starim no vinamada je ba{ na tom mjestu sta jala velebnaturska dàmi ja, po neuobi~a jenim di-menzi jama, strukturi zido va i netipi~nomsmje{ta ju munare naj vjero jatni je glaso vi-ta Care va dàmi ja, sagra|ena u vri jemesultana Ba jazida II, a sru{ena pet stotinagodina kasni je, u doba procvata srpske ar-heologi je.

Avanture Srbijana Dòunsa

REUTERS/Bonham’s



CRNA HRONIKA OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.12

Kod maloljetnikana|ena marihuana

Dràvljanka Srbijeprivedena po potrazi

U stanu 17-godi{njaka izBi jeljine polici ja je u utorak prona{la 130 grama marihu-ane, ja vila je Srna. PortparolCJB-a Bi jeljina AleksandraSimojlo vi} izja vila je da je polici ja pretresla prostori je ko jekoristi 17-godi{njak i prona-{la drogu ko ju je maloljetnik

namjera vao proda vati u Bi je-ljini. Nad 17-godi{njakom je,u skladu sa Zakonom o za{ti-ti i postupanju sa djecom imalolje tnicima, iz vr{enakrim-obrada, a iz vje{taj }ebiti dostav ljen Tuìla{tvu.

Slu`benici Jedinice grani-~ne polici je ju~er su na izlazuiz Bosne i Hercego vine naMe|unarodnom grani~nomprelazu Bosanska Gradi{kauhapsili M. R. (1977), dràv -ljanku Republike Srbi je. Nai-me, grani~nom kontrolom jeustanov ljeno da je za njom

Op}inski sud Sara je vo raspi-sao ~etiri potrage i to zbog ra-zbojni~ke kra|e, te{ke kra|e,nasilni~kog pona{anja i kra|e.M. R. }e, kako je saop}eno izGPBiH, biti predata slu`beni-cima Sudske polici je Od ak.

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOOP]INSKI SUD U SARAJEVU

Broj: 09 65 Mals 022860 07 MalsSara jevo, 30. 4. 2012. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, stru~ni sa ra dnik Amra Pinjo, u pra vnoj stva ri tuìtelja Privredna komora Kantona Sa ra jevo, Ul. La Benevolenci ja br. 8, protiv tuè-nog “GEOIN@ENJERING” d.d. Sa ra jevo, Ul. Nedima Filipovi}a br. 7, Sa ra je-vo, ra di duga u iznosu od 720,00 KM, van ro~i{ta, donio je 30. 10. 2012. godi-ne i na osnovu ~la na 348. stav 3. Za kona o par ni~nom postupku FBiH (“Sl. no-vine FBiH”, broj 53/03) objavlju je

P R E S U D U- zbog propu{tanja -

Tuèni je duàn tuìtelju ispla titi iznos od 720,00 KM, sa za konskom za teznom

ka ma tom, po~ev od 16. 1. 2005. godine pa do kona ~ne ispla te, uz na dokna dutro{kova postupka u iznosu od 54,00 KM, sve u roku od 15 da na.

Pouka: Protiv ove presude ni je dopu{tena àlba, ali tuèni moè podni jeti prijedlog za povrat u pri ja {nje sta nje.

Oba vje{ta va se tuèni da se dosta va presude zbog propu{ta nja sma tra objavlje-nom protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja iste u dnevnim novina ma ko je se distribuira ju u Federa ci ji BiH.

S t r u ~ n i s a r a d n i kAmra Pinjo

Banjalu~ka polici ja, u nastav -ku akci je Signal, pri vela je osamosoba, od ko jih je protiv {est ju-

~er podni jela iz vje{taj Okru-`nom tuìla{tvu zbog neo vla{te-ne proizvodnje i prometa droge.Pri ja va Tuìla{tvu je dostav ljenaprotiv Vanje Ga ji}a (35), BorisaPobrana (29), Sla vi{e Lazi}a (30),Da vora Despota (32), Igora [ma-nje (33) i Dragana Jo ve{a (35) izBanje Luke, pot vr|eno je iz Tu-ìla{tva. Oni se sumnji~e da suod juna do no vembra nabav lja-li i preproda vali marihuanu, ko- kain i spid na podru~ju ko je po- kri va banjalu~ki CJB, a nakonispiti vanja, tuìlac }e odlu~iti opredlaganju mjera pritvora.

Iz CJB-a Banja Luka, kako je

preni jela Srna, saop{teno je da je jedan od uhap{enih S. L. (Sla- vi{a Lazi}), slu`benik MUP-a

RS-a, te da su nakon krim-obra-de pri vedeni G. R. i P. J. pu{tenina slobodu. Ina~e, prilikom pre- tresa ku}a i pomo}nih objekatana osam lokaci ja na|ena je ve-}a koli~ina droge i oru`ja.

Tu ila{tvo je prekju~er predlo-ìlo pritvaranje rani je uhap{enihu sklopu iste akci je Dani jela Lo-li}a, Dragana Adamo vi}a, Dani- jela Mitro vi}a, Alema Kalimanai Damira Omi}a iz Banje Luke iNihada Merdàno vi}a iz Prnja-

vora. Mitro vi} je, podsje}amo,pripadnik Speci jalne jediniceMUP-a RS-a, a sa du`nosti je su- spendo van 6. augusta.

U akciji Signal "pao" jo{ jedan policajac

De vetnaestogodi{nja M. B. te{ko je po vri- je|e na u saobra}ajnoj nesre}i ko ja se ju~er

oko 13 sati dogodila u Alipa{inoj ulici, u blizini Druge gimnazi je u Sara je vu.

Automobil gol A, za ~i jim je v olanom bioK. Z, udario je 19-godi{njakin ju ko ja je, ka-ko sazna jemo, drè}i mobitel u ruci, poku{a-la pre}i ulicu. Prema ri je~ima o~e vidaca,

gol, ko ji se kretao Alipa{inom ulicom, prili-kom udara, dje vojku je odbacio nekoliko

metara. Dje vojka je kolima Hitne pomo}i pre- vezena u bolnicu Ko{e vo, gdj e su jo j konsta-to vane raktura desne potkoljenice i kontu-zi je p o ti jelu.

Uvi|aj na mjestu nesre}e oba vili su pripa-dnici MUP-a Kantona Sara je vo. D. P.

U Alipa{inoj ulici u Sarajevu

Golfom udario djevojku

Dvo jica razbojnika, ko ji su preksino} oplja~kali Konzum u UliciHasana Su{i}a, u sara jev skom naselju Breka, odni jeli su, premanepot vr|enim inormaci jama, oko1.400 KM.

Videosnimak nadzorne kame-re ove plja~ke objav ljen je na por- talu Klix.ba, a na njemu je jasno vidlji vo da su razbojnici u proda-

vnicu upali oko 21.20 sati, kada jeradnica pri{la vratima kako bi ih ot- klju~ala da mu{teri ja iza|e. U trenutku kada je èna krenula vani,

napada~i, ko ji su, po svemu sude-}i ~ekali ispred, progurali su se pored nje. Jedan od njih, ko ji je bionaoru an pi{toljem, gurnuo je ra-dnicu i ona je pala. Dok je drào pi-{tolj uperen u nju, drugi razbojnik

je utr~ao u trgo vinu, zgrabio kasui krenuo ka izlazu, trga ju}i kabl ka-

se ko ja je bila uklju~ena u stru ju.Tu se sapleo i pao, a potom, neispu{ta ju}i kasu, ustao i istr~ao va-ni za naoruànim saradnikom.

Iran Nef}, portparol sara jev -skog MUP-a, pot vrdio nam je dapolici ja ima videosnimak plja~ke,

te istakao da se radi na ras vjetlja- van ju ovog kri vi~nog djela.Ina~e, ista proda vnica posljednji

put oplja~kana je pro{log pone-djel jka, kada je maskirani napada~,pri jete}i pi{toljem, od radnikaoteo oko 1.600 KM pazara, te ne-stao sa pli jenom. Tom razbojni{tvu

prethodila su dva, prilikom ko jih je odneseno po nekoliko hiljadamaraka, u septembru, te martu.Zbog tog, ali i u~e{}a u jo{ 30-ak ra-zbojni{ta va u Sara je vu, pri vo|enisu Jasmin Ba{i} (26) i Eldin Ahmet-spahi} (31) iz Sara je va, te Omer

êlenka (20) iz Zenice.Prilikom plja~ke ove trgo vine useptembru 2009. napada~i su izkase uzeli oko 2.000 KM. Vjero va-tno nezado voljni sumom, pucalisu iz pi{tolja u pod i se, a potompobjegli. Pukom sre}om niko ni-

je po vri je|en. L. S.

Istraga plja~ke Konzuma u sarajevskom naselju Breka

Razbojnici, koji su

~ekali ispred, upali

u trgovinu kada je

radnica otvorila vratada iza|e mu{terija

GURNULI RADNICU I ODNIJELI KASU



CRNA HRONIKAOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 13

Provalnikazatekao u ku}i

Deùrnu slu`bu u utorak je H. M. iz mjesta Me- dako vo, op}ina Te{anj,putem telefona oba vi jes-tio da je u svo joj ku}i upoku{a ju te {ke kra|e zatekao H. I.

Pripadnici polici je pri- veli su H. I, a li i K. B. iz Te-

{nja, ko ji se sumnji~e zaovu pro valnu kra|u. Is-traìtelji su iz vr{ili uvi|aju ku}i, a dokumento va-nje ovog slu~a ja je u toku,sa op} eno je iz MUP-aZDK-a.

Priveden osumnji~eniza plja~ku kladionice

Pripadnici Prve sara jev skePU pri veli su Alena [abano-

vi}a (1987) iz Sara je va, ko jise sumnji~i za razbojni{tvo.

On se, naime, tereti da je6. no vembra u Ulici Cicinhan, uz pri jetnju pi{toljem,iz vr{io kri vi~no razbojni-{tvo nad radnicom u sport-

skoj kladionici Derby Betshop d.o.o Mostar. O ha-p{enju je oba vi je{ten tuì-lac, a [abano vi} je predat uOdsjek za zadrà vanje osoba li{enih slobode MUP-aKS-a. L. S.

Sedamnaestogodi{nji \. H. izSara je va uhap{en je zbog su-mnje da je ju~er pri je podne

noèm u le|a ubo A. H, vr{njaka izMa{inske tehni~ke {kole u sara-jev skoj Ulici Zma ja od Bosne. Inci-dent se desio ispred Ma{inske te-hni~ke {kole, a \. H. se sumnji~i zapoku{aj ubistva.

Otimanje novca?Odmah nakon napada, A. H. je

vozilom Hitne pomo}i odvezen uKUM bolnice Ko{e vo, gdje je kon-stato vano da je uboden s li je vestrane le|a te da je zadobio te{kepo vrede grudnog ko{a.

"Radi se o izuzetno te{koj po vre-di jer ima krvi i zraka u grudnoj {u-pljini te je odmah odnesen u ope-racionu salu Torakalne hirurgi je.Nakon operaci je paci jent }e bitismje{ten na Intenzi vnom odjeluove klinike", rekla je Biljana Jandri},portparol bolnice Ko{e vo.

[ta se ta~no de{a valo ispred Ma-{inske tehni~ke {kole zvani~no ni-je poznato, jer polici ja i de urna tu-ìteljica iz nekog razloga nisu elje-le go voriti u ko ju {kolu idu napada~i po vri je|eni mladi}.

Nezvani~no se moglo ~uti da jeA. H. u~enik ~et vrtog razreda Sre-dnje ma{inske tehni~ke {kole, dok je napada~ \. H. u~enik Srednje{kole metalskih zanimanja, te da seincident dogodio na velikom od-moru u~enika Ma{inske {kole.

Od roditelja u~enika Ma{inske{kole moglo se ~uti da je u tu~i vje-ro vatno lak{e po vri je|ena i jednadje voj~ica. Me|utim, pot vrdu toganismo mogli dobiti u polici ji, kao niu {koli, gdje se direktor Ra{id [eho-vi} ni je jav ljao na telefone.

Prema nepot vr|enim informa-ci jama, A. H. i dje vojku na vodnoje napala grupa u~enika Metalske{kole, ko ja ve} duè vri jeme mal-tretira ostale u~enike i otima impare za uìnu. Ta grupa, na vodno,

u {kolu ~esto donosi noè ve i bo- ksere, ko je im nasta vnici ne moguotkriti.

Na vodno su se A. H. i \. H. po- sva|ali i potukli, nakon ~ega je A.H. uboden u le|a. Neko iz grupenapada~a do viknuo je \. H. da seodmah vrati na nasta vu, nakon~ega je napada~ bacio no` u grmljei otr~ao u {kolu. Potom je neko izgrupe napada~a uzeo no` iz grmljai grupa se uputila prema tram vaj-skoj stanici.

Po vri je|eni mladi} oteturao senekoliko metara prema {koli, aonda pao na tlo, gdje mu je pritr~aodomar {kole. O~e vici ovog do-ga|aja tako|er su se razbjeàli.Polici ja je ubrzo do{la na mjestodoga|aja te prona{la u jednoj odu~ionica \. H. i uhapsila ga. Porednjega, iz {kole su izvedena jo{ dvau~enika i odvezena u MUP. No kojim je po vri je|en A. H. na vodno ni-

je prona|en.Mi}o Leti}, stru~njak za malo-

ljetni~ko prestupni{tvo, isti~e dasvakodne vno u Sara je vu malolje-tnici u~estvu ju u razbojni{tvima itu~ama u ko jim se koriste noè vi ilipi{tolji.

Facebook grupe

"Na podru~ju ovog kantonau~estali su slu~a je vi me|u vr{nja-~kog nasilja i sve ~e{}i su slu~a je-

vi da oni upotreblja va ju no e ve i pi-{tolje. Da li zbog zado volja van jamateri jalne koristi ili nekih drugih

moti va, nisam siguran. Imam osje-}aj da za jednica samo evidentiraovakve doga|aje i da se sva pri~a natome za vr{a va. Pored toga, tole-ranci ja na nasilje kod nas posta-la je straho vito visoka. Treba dapadne mrtva gla va ili neko dabude zboden, pa da se probudi-mo i reagu jemo. Evidentno je dasmo kao za jednica zakazali u

rje{a vanju ovog problema. Ne- mamo sistemskih rje{enja niakti vnosti u vezi s pre venci- jom", nagla{a va Leti}.

On isti~e i to da instituci je,ko je bi trebale da se ba ve feno-

menom nasilja me|u mladi-ma, svakodne vno dobi ja ju infor-

maci je zbog ~ega je prisutno nasi-lje me|u mladima.

"Ali, niko se ne ba vi problemimarje{a vanja me|u vr{nja~kog nasiljai cyber bullinga ko ji je uveliko prisutan u virtualnom svi jetu, a ko jipotom preseli u stvarni i vot. Na nekim Facebook grupama sasta ju semladi, slika ju se sa pi{toljima i no-è vima te dogo vara ju koga }e na- pasti. Na tim grupama jedna grupa pri jeti drugoj, i to osta je nepri-mije}eno, a na ovo nas upozora-

va ju po jedini roditelji", kaè Leti}.D. P.

Tu~a maloljetnika kod Ma{inske tehni~ke {kole u Sarajevu

Noèm ubo vr{njaka

i vratio se na ~asSedamnaestogodi{nji A. H. odmah po prijemu u bolnicu operisan,

policija privela \. H, koji se sumnji~i za poku{aj ubistva

Kantonalno tuìla{tvo u Li vnu zatra i-}e odre|ivanje pritvora za An|elka Radu- na (36) iz sela Trnini} Bri jeg kod Drvarazbog sumnje da je u ponedjel jak iz neha-ta usmrtio 45-godi{njeg ro|aka Du{ka

No vako vi}a. Kao {to smo ve} pisali, do-ga|aj se odigrao ispred ku}e No vako vi}e- ve punice Mile ve Trnini} u ovom selu, gdjesu No vako vi} i njego vi ro|aci i pri jatelji

An|elko i Miladin Radun, te Milan Malba-{i} i Slobodan Materi} klali svinje.

Prema ri je~ima Miladina Raduna, An|el-

ko Radun je o{trio no`, a No vako vi} se snjim poku{ao na{aliti tako {to je mahao nekom prlja vom krpom, ko ju je Radunu,

vjero vatno, u {ali, htio da sta vi na gla vu. U jednom momentu Radun je nekontroli-

sano i nehotice zamahnuo noèm premaNo vako vi}u u namjeri da ga zastra{i.Me|utim, u tom trenutku No vako vi} se

okliznuo i naletio na sje~i vo, ko je mu se za- bilo u le|a. U po~etku su No vako vi}e viro|aci i pri jatelji smatrali da se radi o ma- njoj rani i hrabrili ga jer se prepao. No va-

ko vi} je potom krenuo do svog vozila, a on-da je sjeo na zemlju. Tu ga je zatekao Mi- ladin Radun. Iako je No vako vi} tvrdio damu je dobro, Radun je zamolio Malba{i-}a da Du{ka odveze u Dom zdrav lja. Ka-

da je No vako vi} primljen i pregledan u tojzdrav stvenoj ustano vi, ljekari su odmah us-tano vili da se radi o po vredi opasnoj po i-

vot, te su ga ambulantnim vozilom uputi-li ka bolnici u Banjoj Luci. Me|utim, No- vako vi} je od zadobi jenih po vreda premi- nuo na putu. D. P.

Dvadesetjednogodi{nji mladi} iz Grada~cauhap{en je preksino} na podru~ju ove op}i-ne zbog sumnje da je imao spolni odnos sa 12-godi{njom dje voj~icom.

Slu~aj je pri jav ljen slu`benicima PU Grada-~ac, ko ji su i pri veli osumnji~enog. Kako nam

je re~eno, mladi} je ju~er saslu{an u MUP-uTK-a, a danas }e naj vjero vatni je biti predat unadle`nost Tuìla{tva TK-a. Nakon saslu{anjau Tuìla{tvu, na ja vili su vi{e informaci ja o ci- jelom slu~a ju. S. K.

Uhap{en zbogspolnog odnosasa djevoj~icom

Kantonalno tuìla{tvo u Livnu

Radun osumnji~en za ubistvo iz nehata



REGION OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.14

VIJESTI

Zbog nesre}e uhap{enradnik iz In|ije

Radnik novosadskog preduze}a Zgop, Veljko Markovi} (51) iz In|ije, uhap{en je ju~er zbog sumnje da je po~inio te{ko kri-vi~no djelo protiv bezbjednosti javnog sao-bra}a ja u eljezni~koj nesre}i kod Mojkov-ca, u ko joj su poginule dvi je osobe. U uto-rak je na po~etku tunela ko ji se nalazi umjestu Rudnica do{lo do sudara putni~kogvoza ko ji je saobra}ao na relaci ji Podgo-rica - Bi jelo Polje i radne ma{ine ko ja jesaobra}ala na relaci ji Mi jatovo kolo - Moj-

kovac. Kako je na javljeno, drugostepenakomisi ja @eljeznice Crne Gore }e predu-zeti aktivnosti kako bi utvrdila uzrok ne-sre}e. Ti jelo jednog od radnika je izvu~e-no, dok nadle`ne slu`be poku{ava ju daizvuku ti jelo i drugog radnika. Zbog toga

je saobra}aj od Bi jelog Polja ka Podgo-rici i dalje u prekidu.

USKOK za Sanaderatraì 15 godina zatvora

U zavr{nom govoru na prvom su|enjubiv{em hrvatskom premi jeru i predsje-dniku HDZ-a Ivi Sanaderu tuìteljstvo jezatra ilo najve}u zakonom predvi|enu ka-znu za nekada najmo}ni jeg hrvatskog po-liti~ara jer je navodnim primanjem pro-vizi je od austrijske Hypo banke i mita odma|arskog MOL-a izdao nacionalne in-terese ko je je kao du`nosnik morao {ti-titi. - Sanader ne samo da ni je {titio in-terese Hrvatske ve} ih je prodao za 10miliona eura, ustvrdila je tuìteljica Va-nja Maru{i}, govore}i o optu`nici protivbiv{eg premi jera ko jom ga se tereti da

je, nakon dogovora da mu se isplati mi-to, Ma|arima prepustio upravlja~ka pra-va u Ini. - Tokom postupka nedvojbeno

je dokazano da je Sanader po~inio obakaznena djela, kaza la je zamjenica ra-vnatelja USKOK-a Tamara Lapto{.

Radimir â~i} ju~er je podnioostav ku na mjesta prvog pot-predsjednika hrvatske Vlade, teministra ekonomi je, nakon {toga je Okru`ni sud u ma|arskomKapo{varu osudio na godinu ideset mjeseci zatvora zbog auto-mobilske nesre}e 2010. u ko jojsu poginule dvi je osobe.

â~i} je, na konferenci ji zano vinare ko ju je odrào u Zagre-bu sa premi jerom Hrvatske Zo-ranom Milano vi}em, pono vnoizrazio "duboko àljen je zbogtragedi je ko ja se desila u Ma|ar-skoj, ko ja je prvenstveno pogo-dila obitelj stradalih, ali, nara-

vno, ni je osta vila ni male poslje-dice na mene i na mo ju obitelj,sasvim sigurno".

Odgovornostâ~i} je kazao kako podnosi

ostav ku na funkci je u Vla di"svjestan odgo vor nos ti ko juimam i odnosa prema hrvat-skim gra|anima, funkci ji hrvat-ske drà ve, na{e strate{ke par-

tnere u Vladi".Upitan da li }e podni jeti ostav -ku i na strana~ke funkci je, a~i},ko ji je predsjednik Hrvatske na-rodne stranke, kazao je kako"stranka mora doni jeti, kao stra-te{ki partner koalicionoj Vladi,odre|ene odluke i pri jedloge zafunkci je u Vladi".

Na pitanje o tome kako vidisvo ju politi~ku budu}nost, a~i}

je kratko odgo vorio "otom-po-tom".

Hrvatski premi jer Zoran Mila-no vi} kazao je kako mu je jakoào zbog ovoga, te da naj vi{e a-li zbog stradanja dvo je ljudi usaobra}ajnoj nesre}i. Go vore}i

o â~i}e vom politi~kom dopri-

nosu, Milano vi} je rekao: - Sa-ra|ivali smo odli~no i nedosta-

jat }e u Vladi jako, ba{ jako. Bio je meta ~ak i nemogu}ih napa-da, kriv za sve. Kratko mi se ~i-nilo da je uì vao u toj ulozi, na

na~in da ako ve} nekog mora ju,nek tuku mene, rekao je Milano- vi}.

On je kazao da }e rezultatiâ~i}e vog rada u Vladi biti vidlji-

vi u narednim godinama.Okru`ni sud u ma|arskom

Kapo{varu osudio je u sri jeduâ~i}a na godinu i deset mjese-ci zatvora. Sud je djelimi~noizmi jenio odluku nièg Suda,ispu{ta ju}i odredbu o trogodi-{njem roku uslo vno, te ukinuopreliminarnu odluku o oslo-ba|anju.

Polovina kazneGla sno go vor nik Okru`nog

suda u Kapo{varu Attila Va-

docz kazao je ju~er za Reuterskako Radimir a~i}, pra vomo-}no osu|en na 22 mjeseca za-tvora zbog izazi vanja saobra}aj-ne nesr e}e u Ma|arskoj sasmrtnim posljedicama, moraodsluìti polo vinu kazne pri jenego {to moè biti pu{ten nauslo vnu slobodu. Vadocz je ka-zao za britansku no vi nskuagenci ju da se â~i} na ovukaznu ne moè àliti. Premama|arskom zakonu, odsluè-

nje kazne mora po~eti u roku

od jednog do dva mjeseca odizricanja presude.

Nepra vomo}nom presudomâ~i} je 29. juna osu|en na 22mjeseca uslo vno s probnim ro-kom od tri godine zbog prome-tne nesre}e ko ja se osmog janu-ara 2010. godine dogodila uMa|arskoj, a u ko joj su poginu-le dvi je osobe, no vi{i Sud uki-nuo je uslo vnost presude. Pre-ma Kon venci ji Vi je}a Evrope,â~i} moè traìti izdrà vanje

kazne u Hrvatskoj.

Ministar finansi ja i pri vrede Mla|anDinki} rekao je da su se vlade Srbi je i Slo-

veni je do go vorile da dvi je dr` a ve pr ipre-me za jedni~ki nastup po pitanju presudeEvropskog suda u Strasbourgu, ko ja seodnosi na staru de viznu {tednju.

- Srbi janski i slo vena~ki premi jer s u sedogo vorili da idemo s koordiniranom al-

bom, odnosno odgo vorom na presuduEvropskog suda u Strasbourgu u vezi sastarom de viznom {tednjom, jer je u pro-cesu sukcesi je ut vr|en teritori jalni principza isplatu {tednje. Imo vina srbi janskihbanaka u biv {im jugoslo venskim repu-blikama nikad ni je vra}ena i zbog togasmatramo da je presuda Evropskog suda

neoprav dana, izja vio je Dinki} za Tanjugiz Ljubljane.

Dinki} je dodao da }e dvi je vl ade za je-dno s Ministarstvom finansi ja sasta viti

jak pra vni t im, da }e se e k sperti iz Srbi jeudruìti s kolegama iz Slo veni je i da }e ko-ordiniranim odgo vorom poku{ati da pra-

vnim sredstvima ospore presudu.

- U svakom slu~a ju, ako treba da se pokre-ne pitanje gra|ana ko ji nisu do sada ispla-}eni, a ima ih u svim biv {im republikama,to bi trebalo ri je{iti na jednom no vom pra-

vnom skupu sukcesora, rekao je Dinki} i do-dao da je to bila jedna od va`nih tema ju-~era{njih razgo vora ko je su premi jeri IvicaDa~i} i Janez Jan{a imali u Ljubljani.

Presuda iz Ma|arske {okirala Hrvatsku

â~i} dao ostavku

zbog odlaska u zatvor

Problem rafinerijerije{iti za dvije godine

Hrvatski premi jer Zoran Milanovi}izjavio je ju~er u Hrvatskom saboru ka-ko legitimnim pritiscima poku{ava vlas-ti u BiH, odnosno u Republici Srpskoj, upo-zoriti na one~i{}enja iz rafineri je u Bosan-skom Brodu, istaknuv{i kako }e se taj pro-blem definitivno ri je{iti u roku dvi je go-

dine. Milanovi} je kazao da problem terafineri je ni je od ju~er, napomenuv{i ka-ko rafineri ja ide u remont, da dva mjese-ca ne}e raditi, te da }e se u tom vreme-nu obaviti dodatna mjerenja kako bi seutvrdilo ima li po pitanju stvarne za-ga|enosti na podru~ju Slavonskog Bro-da i krivice s hrvatske strane. - S te stra-ne }emo vr{iti pritisak na vlasti susjednedràve ko ja je, na alost, vrlo komplicira-no ure|ena i ~esto ni ne znate s kim darazgovarate, poru~io je premi jer.

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar ekonomije morao odstupiti nakon

izricanja zatvorske kazne od 22 mjeseca zbog nesre}e u Ma|arskoj

Lo{u vijest saop}io Josipovi}â~i}u je vi jest o presudi u Ma|arskoj saop}io hrvatski predsjednik Ivo

Josipovi} dok su se avionom vra}ali iz Dohe, javlja ju agenci je. Novinari pri-sutni na tom letu primi jetili su da su Josipovi} i â~i} odmah zatim oti{li

u pilotsku kabinu, gdje su se zadràli do kra ja leta. a~i} ni je odgovaraona novinarska pitanja nakon sli jetanja na zagreba~ki aerodrom, gdje ga jedo~ekao slu`beni automobil. - Vi jest o presudi je bila veliki udarac i veli-ki {ok, kazao je posli je â~i}.

Dogovor Slovenije i Srbije

Zajedni~ki odgovor Sudu u Strasbourgu



OGLASIOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 15



OGLASI OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.16

KLAS d.d. SARAJEVO

U skla du sa ~la nom 4. Pra vilnika o objavljivan ju infor ma ci ja i izvje{ta va nju na trì{tu vri jednosnih pa pira, objavlju je

IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 01.01. - 30.09.2012. GODINE

I - OP]I PODACI O EMITENTUPuna i skra }ena fir ma Privredno dru{tvo za prera du ìta rica, bra {na, proizvodnju

prehrambenih i konditor skih proizvoda, ugostiteljstvo i

turizam, spoljnu trgovinu i trgovinu na veliko i ma loKlas d.d. Sa ra jevo; Skra }ena fir ma: Klas d.d. Sa ra jevo

Adresa sjedi{ta Pa romlinska 43, Sa ra jevoBroj telefona i telefa ksa, e-ma il i web-stra nica (033) 727-124; (033) 640-549

[email protected] ; www.klas.ba

Predsjednik i ~la novi Nadzor nog odbora Predsjednik Na zif Brankovi}, ~la novi: Midhat Pa {i},Nedàd Ka ra ~i}, Anis Aga novi} i Kemal Sikiri}.

^la novi Upra ve Direktor Ha ris Kuskunovi}, izvr{ni direktori: Sa dat Begi},Sa ba hudin [a ba novi} i Mehmeda li ja Za gorica.

II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTABroj emitova nih vri jednosnih pa pira i nominalna ci jena Emitova no 5.093.364 dionica

nominalne vri jednosti 10,00 KM.Vla snici vi{e od 5% vri jednosnih pa pira - Sa ra jevska piva ra d.d. Sa ra jevo 43,88%;dionica emitenta s pra vom gla sa IF “NAPRIJED“ d.d. Sa ra jevo 19,30%;

IF HERBOS FONDd.d. Mostar 8,63%.III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTAPodaci iz bilansa stanja: (iskazani u KM)

AKTIVAa) Upisa ni a neupla }eni ka pital 0b) Stalna sredstva 105.274.556c) Teku}a sredstva 46.731.236d) Gubitak iznad visine ka pita la 0e) Ukupna aktiva 152.005.792

PASIVAa) Ka pital 58.669.300b) Upisa ni osnovni ka pital 50.933.640c) Dugoro~ne oba veze 49.977.344d) Krat koro~ne oba veze 43.359.148e) Ukupno pa siva (a+c+d) 152.005.792Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: (iskazani u KM)

a) Prihodi 53.807.348b) Rashodi 57.259.605c) Dobit / gubitak pri je poreza (3.452.257)d) Porez na dobit 0e) Neto dobit razdoblja / gubitak razdoblja (3.452.257)IV- PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTAFir ma i sjedi{te vanjskog revizora PKF Re Opinion d.o.o. Sa ra jevo, Grba vi~ka 4, Sa ra jevoZa vr{no mi{ljen je vanjskog revizora ofinansijskim izvje{ta jima

D I R EKTORHa ris Kuskunovi}

Ra if feisen bank d.d. Bosna i Her cegovina u skla du sa ~la nom 29 Pra vilnika o za lozima objavlju je:

J AV N U A U K C I J Uko ja }e se odràti u prostori jama dru{tva Be}iragi} d.o.o. Ilidà, Ulica Kenana Dubravi}a br 7,

Sara jevo 3.12.2012. godine sa po~etkom u 12 sati

Predmet proda je je sljede}e:

Ra dno vozilo VILJU[KAR: proizvo|a~ S HANGLI, tip/model:CPCD25SA-X1, serijski broj: TS910966-209, zemlja pori jekla Kina, godina proizvodnje 2006.

Predmet proda je moè se pogleda ti u ter minu od 10 do 12 ~a sova 30.11.2012. godine u prostori ja ma dru{tva Be}ira gi} d.o.o. Ilidà, Ulica Kena na Dubra vi}a br 7, Sa ra jevo

Uslovi u~e{}a i proda je:

Lica na vedena u ~la nu 39 Pra vilnika o za lozima ne mogu biti u~esnici u aukci ji.

Po~etna ci jena predmeta proda je bit }e odre|ena od stra ne aukciona ra na dan odrà va nja aukci je.

Proda ja se vr{i po principu vi|eno-kupljeno, na kna dne rekla ma ci je se ne}e uva iti.

Sve doda tne infor ma ci je za interesira ne osobe mogu dobiti na bro jeve telefona 033 287 381, 033 251 720, kontakt-osobe Mer siha Me{a novi} i Sa njin [a ba novi}.

Broj: 4-2-24563/2012Sa ra jevo, 15.11.2012. godine

Raif feisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina • 71 000 Sa ra jevo• Zma ja od Bosne bb • S.W.I.F.T.: RZBABA2S • Ra if feisen direkt info: +387 33 75 50 10• Fax: +387 33 21 38 51 • www.raiffeisenbank.ba

UNI VER ZI TET U SA RA JEVU

FA KULTET ZDRAV STVE NIH STU DI JAU SA RA JEVU

OBAVJE[TAVA NE DE LJKA [LJI VO bra nit }e ma gistar ski rad pod na slovom:

“Kom paraci ja i modi fi kaci ja receptura metode Peri odic Acid Schiff na kvali tet bo jenja lim foci ta”

u petak, 14. decembra 2012. godine, u 12 sa ti u prostori ja ma Fa kulteta zdravstvenih studi ja Uni-

ver ziteta u Sa ra jevu, Bolni~ka 25.

Ma gistar ski rad je dostupan ja vnosti sedam da na pri je odbra ne u Biblioteci Fa kulteta zdravstve-nih studi ja Univer ziteta u Sa ra jevu.

Bosna Her cegovina

Federa ci ja Bosne i Her cegovineTuzlanski kanton

OP]INA GRADAÂCH.K.Gra da {~evi}a 54, 76 250 Gra da ~ac, telefon 035-369-750, fax. 035-369-751, ma il: [email protected] web. www.gradacac.ba,

Op}inski na~elnik

PONI[TAVA JAVNI OGLASza pri jem na mje{tenika u ra dni odnos na neodre|eno vri jeme

1. objavljen 11. 9. 2012. godine u dnevnom listu “Oslobo|enje”, 13. 9. 2012. godine u dnevnomlistu “Dnevni avaz” i 12. 9. 2012. godine u “Sl. novina ma FBiH”, broj 78/12 i to:- [ef odsjeka za za jedni~ke poslove op}inskih or ga na - jedan izvr{ilac;

2. objavljen 23. 10. 2012. godine u dnevnom listu “Oslobo|enje”; 24. 10. 2012. godine u dne-vnom listu “Dnevni avaz” i 24. 10. 2012. godine u “Sl. novina ma FBiH”, broj 90/12 i to:- Vi{i referent za ot premu po{te - jedan izvr{ilac.

OP]INSKI NAÊLNIKEdis Dervi{agi}



Broj: 65 0 P 216680 11 PSara jevo, 8. 11. 2012. godine

Tuìtelj: Volksbank BH d.d. Sa ra jevoTuèni: Bo ja na Ra di} i dr.Ra di: Ispla ta duga VSP: 18.087,38 KM

U smislu ~l. 348. ZPP-a objavlju je se

POZIVZa stranku ILI] MARKO

Poziva te se kao stranka na ro~i{te za gla vnu raspra vu za ka za nu za UTORAK, 22. 1. 2013. godine u 9.15sati, pred ovaj sud u sobu br. 341/III.

Sudi jaSanela Goru{anovi} - Butigan

NAPOMENA:Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu raspra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuìtelj, sma trat }e se da jetu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne za hti jeva da se ro~i{te odrì. ^lan 84. stav 1. ZPP-a.Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu raspra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuèni, ro~i{te }e se odrà tibez njegovog prisustva. ^lan 84. stav 2. ZPP-a.Najka sni je na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne izni jeti sve ~injenice na ko jima za sniva ju svo je zahtjeve i pre-dloìti sve doka ze ko je èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te doni jeti sve ispra ve i predmete ko je è-le upotri jebiti kao dokaz. ^lan 77. ZPP-a.Pripremno ro~i{te moè se provesti kao gla vna raspra va. ^l. ____ ZPP-a.

Ministar stvo prostor nog ure|enja i za {tite okolice Tuzlanskog kantona u sa ra dnji sa

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sa ra jevo, podru`nica “Elektrodistribuci ja” Tuzla, upu}u je

P O Z I Vza u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole

1. Predlo èna akti vnost:Pogon/postro jenje - izgra dnja da lekovoda 10(20) kV sa tra fosta nicom STS-B 10 (20)/0,4 kVna podru~ju: Gor nji Hrgovi - Ba bi}i, op}ina Srebrenik.

2. Or gan uprave od govoran za dono{enje okolinskih do zvola: Ministar stvo prostor nog ure|enja i za {tite okolice TK. 3. Tok postupka:

a.) Na ~in u~e{}a ja vnosti: Dosta va u pisa noj for mi primjedbi, infor ma ci ja, ana liza ili mi{ljen- ja relevantnih za da te aktivnosti,

b.) Or gan upra ve na dleàn za dobi ja nje relevantne infor ma ci je, vr{enje uvida u dokumenta -ci ju, podno{enje primjedbi, mi{ljen ja i sugesti ja, kao i za izra du na crta okolinske dozvo-le: Ministar stvo prostor nog ure|enja i za {tite okolice TK, Ale ja Ali je Izetbegovi}a br. 2,Tuzla i

c.) Rok za podno{enje primjedbi i pita nja: 30 da na od da na objavljivan ja ovog poziva.



SVIJETOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 17

VIJESTI

Rusija: Kontroverznizakon o veleizdaji

U Rusi ji je stupio na snagu kontrover-

zni zakon o veleizda ji za ko ji se kaè da

bi mogao da se iskoristi za suzbi janje

aktivnosti disidenata. Iako pristalice

tvrde da je tek st zakona upravo takav

da elimini{e svako proizvoljno tuma~e-

nje, kriti~ari kaù da je upravo suprotno

i da je tek st labav i da se moè iskoris-

titi protiv svakoga ko je u kontaktu sa

strancima. Prema ovom zakonu, nelegal-

no posjedovanje dràvnih tajni ka`nja-

va se sa osam godina zatvora ili 10.000

dolara. Tako|er, posjedovanje informa-

ci je ko ja je oci jenjena kao tajna, bilo da

se radi o politi~aru, novinaru, aktivisti

za za{titu ~ovjekove okoline ili vo|i sin-

dikata, ka`njava se sa 20 godina zatvo-

ra zbog {pi junaè.

Teksas prikupio80.000 potpisa zaodvajanje od SAD-a

Vi{e od 80.000 gra|ana Teksasa

potpisalo je online petici ju na web siteu

Bi jele ku}e ko jom traè odva janje ove

dràve od Sjedinjenih Ameri~kih Dràva.

Prva od 50 saveznih dràva ko ja je po-

krenula ovu akci ju bila je Luizi jana i to

7. novembra, samo nekoliko sati nakon

progla{enja pobjede predsjednika Barac-

ka Obame, a za njom je usli jedilo jo{ dva-

desetak dràva. Kako nalaù pravila, Bi-

jela ku}a je du`na da ispita svaku pe-

tici ju sa vi{e od 150 potpisa prikuplje-

nih za mjesec, a 25.000 potpisa zahti- jeva zvani~an odgovor. Po{to je dràva

Teksas uputila petici ju sa najvi{e potpi-

sa, sada predsjednik ili ~lan njegove

administraci je treba da odgovori na

zahtjev da se dràvi Teksas dozvoli da

se povu~e iz SAD-a i formira svo ju no-

vu vladu, prenosi Russia Today.

Kurdi upali u zgraduVije}a Evrope

Tridesetak demonstranata Kurda upa-

lo je sino} u zgradu Vi je}a Evrope u Stra-

sbourgu u znak podr{ke kurdskim po liti-

~kim zatvorenicima ko ji {trajku ju gla|u u

Turskoj. Oni su na silu u{li u “agoru”, aneks

panevropske organizaci je. Osobe ko je subile u zgradi su evakuirane. Demonstran-

ti su nosili ma jice s natpisom “sloboda za

{trajka~e” i uzvikivali slogane podr{ke Ab-

dulahu Odàlanu, {efu Kurdistanske radni-

~ke parti je (PKK), osu|enom 1999. godi-

ne na doìvotni zatvor. - Oni su ovdje ka-

ko bi podràli 10.000 kurdskih zatvoreni-

ka ko ji su 12. septembra zapo~eli {trajk

gla|u u turskim zatvorima, objasnio je

agenci ji AFP jedan simpatizer PKK-a ko ji

je dodao da su demonstranti, uglavnom

mladi ljudi, i da su se okupili u Strasbour-

gu, nakon dogovora posredstvom interne-

ta, u znak podr{ke kurdskim politi~kim za-

tvorenicima, precizirao je Mahmut Erol, taj-

nik “kulturnog udruènja Mezopotami je”.

Policajci, andarmi i jedinice CRS-a su

demonstrante izbacili iz zgrade, a poli-cijska operaci ja je zavr{ena oko 17.30 sa-

ti nakon hap{enja nekoliko aktivista.

Oko 40 radni~kih organizaci-ja u 23 zemlje EU dio su Danaakci je i solidarnosti, tokom ko-jeg je sa protestnih skupo vaupu}ena poruka liderima ze-malja da odustanu od mjera{tednje i adekvatno odgo vore naveliko nezado voljstvo njiho ve ja-vnosti. Na jav ljeno je da }e {traj-ko vi biti organizo vani u [pani-ji, Portugalu, Gr~koj i Itali ji, kaoi u Belgi ji, Njema~koj, Francus-koj, Velikoj Britani ji i nekoliko is-to~nih drà va Uni je, prenio jeBBC.

Veliko nezadovoljstvoNa maso vni {trajk je pozvala

Evropska konfederaci ja sindika-ta (ETUC) ko ja se o{tro proti vimjerama {tednje i smatra daone gura ju Evropu duboko uekonomsku stagnaci ju, recesi jui ru{e evropski soci jalni model.U [pani ji je organizo van gene-ralni {trajk protiv mjera {tednje,po drugi put u posljednjih osammjeseci. Radnici su se jo{ tokomno}i utorak na sri jedu, sa crve-nim zasta vama u rukama, oku-pili ispred fabrika, formira ju}iredo ve i na èljezni~kim stani-cama u Madridu te jo{ nekoliko{panskih grado va.

Na pi jaci u Barceloni {trajka-~i su zapalili automobilske gu-me, prenio je AFP. Nekoliko sto-tina mladih mar{iralo je ulicamaMadrida, pra ve}i veliku gala-mu pi{taljkama i pozi va ju}i dru-ge da im se pridruè. Premapodacima ministarstva unutra-{njih poslo va, 12 ljudi je za do-bilo po vrede, a 28 je uhap{eno,ali vi{e detalja ni je saop{teno.[trajko vi su poremetili funkci-oni sanje saobra }a ja {iromevropskog kontinenta, pa su ta-ko aviopre voznici u [pani ji,uklju~u ju}i Iberiu, Iberi juexpress, Air Nostrum, Easy Jet i

Vueling, otkazali vi{e od 600 le-

to va, od ko jih oko 250 me|una-rodnih.

Poziv preko dru{tvenihmreà

Preko dru{tvenih mreà jeupu}en poziv radnicima da seokupe ispred parlamenta u Ma-dridu. [trajk, ko ji se odvi ja uokviru kampanje Evropski dansolidarnosti i akci je protiv mje-ra {tednje, po~eo je u utorak ipredvi|eno je da tra je do sri je-de kasno uve~er, do kada }e e-ljezni~ki i autobuski pre voz bi-ti obustav ljen.

Rast prodaje naoruànja u SAD-u

Amerikanci vjeruju pu{kama i pi{toljimaPredizborno obe}anje predsje-

dnika SAD-a Baracka Obame da}e poo{triti pra vila proda je bor-benog oru`ja pod staklo je stano-vnike na brzu kupo vinu oru`ja.Ek sperti upozora va ju da no vival naoruà vanja stano vni{tvamoè da do vede do no vih trage-di ja i maso vnih pucnja va. Obi~ajda se nosi sa sobom pi{tolj ili dase kod ku}e drì pu{ka poti~e jo{iz perioda ra|anja ameri~kedrà ve i tradicionalno se po{tu-

je i danas. Ipak, ovaj dio ameri-~ke tradici je sve vi{e oteà va ì-vot obi~nim gra|anima. Poslje-dnji doga|aji vezani za maso vnupucnja vu na posjetioce biosko-pa u gradu Aurora, u drà vi Ko-lorado, izazvali su burnu dis ku-si ju o poo{tra vanju kontrole pro-

meta oru`ja. Isto vremeno, to jedo velo i do rasta proda je na-oruànja. Ek sperti isti~u da jeameri~ko dru{tvo na viklo da imaslobodan pristup oru`ju, jer je to

dio njego ve kulture. Zato ni jerealno da }e iko, pa ni Obama,mo}i da uvjeri dru{tvo ili da na-metne odluku o odusta janju od

vatrenog oru`ja. Isto vremeno,

te nja Amerikanaca da se naoru-à ju diktirana je eljom da se za-{tite od uli~nog kriminala. Nje-go va rasprostranjenost u SAD-udanas pono vo poprima pri jete-}i karakter.

Stano vnici mnogih ameri~kihgrado va suo~a va ju se sa mogu-}no{}u napada raznih etni~kihbandi na njih. Ipak, sve ve}e ko-li~ine oru`ja mogu da do vedu dono vih nesre}a. Oru`je moè dabude opasno za sve, prvenstve-

no za porodicu u ko joj ì vi vla-snik oru`ja. Kao munja, bilo koja ner voza na ulici moè da iza-zo ve odre|eni psiholo{ki napadu ~o vjeku, i on }e upotri jebitioru`je, obra~una va ju}i se i doka-zu ju}i da je u pra vu - upozora va-

ju ek sperti.

Povodom Dana akcije i solidarnosti

[trajkovi {irom EvropeNajavljeno je da }e {trajkovi biti organizovani u [paniji, Portugalu, Gr~koj i Italiji, kaoi u Belgiji, Njema~koj, Francuskoj, Velikoj Britaniji i nekoliko isto~nih dràva Unije

Portugal, Gr~ka, BelgijaI u susjednom Portugalu je organizo van generalni {trajk u 40

grado va, a naj ve}i protestni mar{e vi bili su u Lisabonu i sje ver-nom gradu Portu. Aviokompani je su u toj zemlji otkazale 173od 360 zakazanih leto va. I èljezni~ki saobra}aj je radio sma-njenim kapacitetom, dok u Lisabonu od pono}i ne radi metro,kad je {trajk i po~eo. Uobi~a jeno funkcionisanje feribota na ri-

jeci Taè je smanjeno na minimum.[trajku su se pridruìli i zaposleni u portugalskim bolnica-

ma, a u nekim grado vima u~e{}e je ~ak 90 posto. Iako je Gr~kaepicentar du`ni~ke krize u eurozoni, sindikati u toj zemlji sufokusirani na unutra{nje probleme pa su stoga, umjesto gene-ralnog {trajka, organizo vani samo trosatna obusta va rada i ve-liki protest u Atini. [trajk transportnih radnika i gusta maglasu goto vo paralisali saobra}aj u Belgi ji.

Reuters

Reuters



SVIJET FINANSIJAOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 19

Gr~ki ministar fnansi ja JanisStournaras, ko ji se neda vno

vratio iz Bruxellesa, upozorio

je da jo{ posto ji opasnost odbankrota zemlje, prenoseagenci je.

- Trojka nas priti{}e da primi- jenimo sve prethodne mjere, alirizik od sloma je veliki, rekao jeministar, go vore}i o mjerama ireormama ko je traì triome|unarodnih zajmoda vaca,prenosi list Katimerini.

Premi jer Antonis Samaras jerekao da }e zemlja uskoro pri-miti narednu tran{u pomo}iEU i Me|unarodnog monetar-nog onda.

Samaras, ko ji se sastao sa {e-om Evropskog sa vjeta Herma-nom van Rompuyem i predsje-dnikom Evropske komisi je Jo-

se Manuelom Barrosom uBruxellesu, rekao je da o~eku-

je da }e zajmodav ci osloboditisredstva nakon {to Evropa iMMF pre vazi|u razlike ko je seti~u gr~kog duga.

On je dodao da su te razlike

tehni~ke po prirodi.Gr~ka je morala da pribjegne

skupim kratkoro~nim pozaj-

micama nakon {to ministri f-nansi ja eurozone nisu postiglidogo vor o isplati tran{e od 31,5mili jardi eura, uprkos naporimagr~ke vlade da ispuni zahtje vezajmoda vaca.

Zabrinutosti zbog gr~ke fs-kalne krize uslo vile su pad eurana ispod 1,27 dolara, {to je naj-ni e u odnosu na dolar u poslje-dnja dva mjeseca.

Gr~ki parlament usvo jio je uponedjel jak nepopularan bu-dèt za 2013. godinu, {to je bioklju~ni fnansijski korak za no-

vu tran{u pomo}i od 31,5 milijardi eura od EU, MMF-a iEvropske centralne banke.

Budèt predvi|a smanjen ja u

vri jednosti od 9,4 mili jarde eura,poga|aju}i posebno penzi je iplate radnika u ja vnom sekto-ru. Budètom je predvi|en ipad dru{tvenog bruto proizvo-da za 4,5 posto, kao i porast du-ga na 346 mili jardi eura.

No vi sistem za nadzor banka-rskog sektora eurozone bit }euveden postepeno od 2013. do2014, izja vio je evropski kome-sar za unutra{nje trì{te MichelBarnier, ja vila je Fena.

Barnier je na veo da se nadada }e politi~ki dogo vor o jedin-stvenom nadzoru za 6.000 ba-naka u eurozoni biti postignutdo kra ja godine i da je taj ciljmogu}, iako je teàk, preni jela

je agenci ja AFP.Bankarska super vizi ja prvi

je korak ka bankarskoj uni ji i je-dan od koraka ka dubljoj eko-nomskoj i politi~koj integraci-

ji, ko ja se smatra neophodnomda bi se prekinuo za~arani krugdu`ni~ke krize, ko ja je ugrozilaregionalnu ekonomi ju.

Pri jedlog nadzora banaka jekontro verzan, budu}i da sma-nju je ulogu Evropske bankar-ske agenci je sa sjedi{tem uLondonu, osno vane nakonglobalne fnansijske krize iz2008. godine.

Postepenasupervizija banaka

BiH EU

Gr~ka: Opasnostod bankrota

Protiv Hypo Alpe Adria banke u Banjoj Luci, Milorada Dodika i Igora Dodikavodi se istraga zbog vi{e kaznenih djela; “kuhanja poslovnih knjiga”,odnosno krivotvorenja i la`nog prikazivanja podataka u finansijskim iposlovnim izvje{}ima te prevare u privrednom poslovanju

Dopisom od 5. no vembra2012. godine, pod bro jem 16 AR651/12, gla vno tuìteljstvo uMünchenu pot vrdilo je kako jepod bro jem spisa 2094/ot, vi-{em tuìteljstvu München I, na-loìlo pokretanje postupka upredmetu pri ja ve protiv Hypo Al-pe Adria banke u Banjoj Luci,kao i protiv Milorada Dodika iIgora Dodika, zbog vi{e kaznenih

djela; "kuhanja poslo vnih knji-ga", odnosno kri votvorenja i la-`nog prikazi vanja podataka ufnansijskim i poslo vnim iz vje{}i-ma; pre vare u privrednom poslo-vanju, te "ciljanog uni{ta vanjasol ven tnog i likvidnog komiten-ta u interesu, odnosno po naru-d`bi nepoznatog po~initelja",pi{e eb portal SEEbiz.eu.

Tajni ra~un

Dopunom na vedene kazne-ne pri ja ve od 24. oktobra 2012.godine, kao {to smo ve} obja vi-li, Milorada Dodika i njego vog si-na Igora teretilo se za pranjenov ca, te uzimanje nov ca za po-

liti~ki reket, odnosno uzimanjenov ca od Hypo Grupe na tajni ra-~un Dodiko vog sina za pruànjenezakonitih usluga politi~ke za-{tite Dodiko ve vlasti Hypo AlpeAdria banci u Banjoj Luci. Na te-melju priloènih dokaza i doku-menata, a vno tuìteljstvo uMünchenu o~ito je smatralo ka-ko posto ji osno vana sumnja zapokretanje istrage u ovom slu~a -ju, te je visokom tuìteljstvuMünchen I, naloèno pokretanjeistrage u predmetu pod bro jem2094/ot, protiv Hypo Alpe Adriabanke u Banjoj Luci, MiloradaDodika, Igora Dodika, te ostalihza ko je se ut vrdi umi je{anost u

ovu korupcijsku aeru.Tako je, ovim najno vi jim doku-mentom gla vnog tuìteljstva uMünchenu, i slu`beno pot vr|enokako su Milorad Dodik i njegov sin Igor pod istragom njema-~kog tuìteljstva, kako zbog umi-je{anosti u Aeru Hypo, odnosno

zbog korupcijske sprege Milora-da Dodika sa Hypo bankom u Ba-njoj Luci, tako i zbog tajnog ra~u-na ko ji je kod Hypo banke u Ba-njoj Luci otvorio Igor Dodik, te nako jem je, prema imo vinskoj kar-tici iz jula 2010. godine, Dodikov sin imao pohranjenih 10 miliona804 hiljade 881 kon vertibilnumarku, odnosno iznos od oko 5,4miliona eura.

Pri ja va goto vo isto vjetnog sa-drà ja podni jeta je samo danrani je, 23. oktobra ove godine, izemaljskom pogla varu Koru{ke,Gerhardu Doreru, ko ji je dopi-som od 29. oktobra 2012. godine,pod bro jem LH-10578/1/2012,osobno pot vrdio kako je osobinadle`noj za Aeru Hypo u regi-onalnoj vlasti, mr. Haraldu Do-beringu, prosli jedio pri ja vu sapriloènom dokumentaci jom nadaljn je nadle`no postupanje, iz~ega jasno proizlazi kako su i na-dle`ne instituci je u Koru{koj po-krenule istragu pro tiv Hypo ban-ke u Banjoj Luci, te MiloradaDodika i njego vog sina zbog na-

vedenih kaznenih djela."Dokumentaci ja ko ja je pri-loèna ovoj kaznenoj pri ja vi po-sloèna je na na~in da se razvi-dno vide kaznena djela ko ja jeHA AB po~inio; od poslo vne pre-

vare, ucjene i pri jetnji. Iz izja va ipriznanja slu`benika banke ne-sporno proizlazi da su djela ~i-njena voljom upra ve banke, paista predstav lja ju kazneno djelobanke kao instituci je. Iz doku-mentaci je proizlazi da je upra vasredi{njice banke u Austri ji zna-la i odobra vala ovo postupanje.Iz izja va slu`benika banke ja-sno proizlazi i gore na vedeno ku-hanje poslo vnih knjiga (tj. mani-

puliranje jednim jedinim izno-som nov ca u visini od 700.000KM, ko ji je isto vremeno bio knji-èn kao isplata kredita podnosi-telju pri ja ve, ali i kao po vrat izno-sa kredita tvrtke PRODEX-A-GRO, te nakon toga ispla}en vla-snicima PRO DEX-AGRO na ra-

~une u Srbi ji", sto ji u pri ja vi koju je protiv Hypo banke u BanjojLuci njema~kom tuìteljstvu po-dnio poduzetnik Rade Nov ko vi}.

"Podnositelj pri ja ve je 16. 04.2010. podnio kaznenu pri ja vuprotiv Kurta Makula, general-nog direktora Hipo-Alpe-AdriaBank a.d., Banja Luka, te niza po-

jedinaca iz banke ko ji su biliizra vno uklju~eni u ovaj kriminal;

i to: zamjenika generalnog dire-ktora i iz vr{nog direktora HA ABBanja Luka Sre}ka Boguno vi}, iz-

vr{nog direktora HA AB BanjaLuka \ur|ice Drago je vi} i pra-

vnog sa vjetnika upra ve bankeGorana Babi}a.

Obustavljena istraga

Premda je pra vosudni sustav uBosni i Hercego vini, RepublikaSrpska, po podno{enju pri ja ve,po~eo rje{a vati ovaj slu~aj, poli-ti~ki pritisci su uskoro zausta vi-li djelo van je pra vosudnih i poli-cijskih ti jela u Republici Srpskoj.Podnositelj pri ja ve ima razlogasumnjati da je iste pritiske oso-

bno naredio i osobno koordini-rao predsje dnik Republi keSrpske Milorad Dodik.

Milorad Dodik, zahvalju ju}isvom politi~kom i korupcijskomutjeca ju na pra vosu|e u Republi-ci Srpskoj, ko je je po njego vomnalogu odbilo procesuirati slu~ajDodik - Hypo, odnosno ko je je~ak zabra nilo postupanje krimi-nalisti~koj polici ji u ovom slu~a-

ju, na{ao se pod istragom austrij-skih vlasti i njema~kog pra vo-su|a, kao {to to pot vr|uju dvadokumenta ko ja posjedu jemo.Odbi janjem procesuiranja slu~a-

ja u Republici Srpskoj, Dodik jezapra vo omogu}io njema~kom

pra vosu|u preuzimanje nadle-`nosti nad ovim slu~a jem, nakon~ega se, otvaranjem predmetapod bro jem 2094/ot, 5. no vembraove godine, Milorad Dodik, uzsvog sina Igora, na{ao pod nje-ma~kom istragom Aere Hypo,pi{e web portal SEEbiz.eu.

Afera Dodik - Hypo

Tuìteljstvo u Münchenu

vodi istragu protiv Dodika



BIZNIS I EKONOMIJA OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.20

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINEKursna - te~ajna lista - broj 224 - 15. 11. 2012. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/

Zemlja [ifra Oznaka Jedinica Kupovni za Srednji Prodajnivalute valute valute devize i za devize za devize

efek.valutu

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.596907 1.600909 1.604911

Kanada 124 CAD 1 1.531230 1.535068 1.538906

Hrvatska 191 HRK 100 25.884841 25.949715 26.014589

Ceska R 203 CZK 1 0.076507 0.076699 0.076891

Danska 208 DKK 1 0.261586 0.262242 0.262898

Madarska 348 HUF 100 0.684397 0.686112 0.687827

Japan 392 JPY 100 1.912686 1.917480 1.922274

Litvanija 440 LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norveska 578 NOK 1 0.266449 0.267117 0.267785

Svedska 752 SEK 1 0.226170 0.226737 0.227304

Svicarska 756 CHF 1 1.620383 1.624444 1.628505

Turska 949 TRY 1 0.849528 0.851657 0.853786 V.Britanija 826 GBP 1 2.430776 2.436868 2.442960

SAD 840 USD 1 1.533035 1.536877 1.540719

Rusija 643 RUB 1 0.048357 0.048478 0.048599

Kina 156 CNY 1 0.246263 0.246880 0.247497

Srbija 941 RSD 100 1.744280 1.748652 1.753024

SDR (Special Drawing Rights) na dan 13. 11. 2012 = USD 1.52653

SDR (Special Drawing Rights) na dan 13. 11. 2012 = BAM 2.351631

Kraj pla}anjura~una bezprovizije

Iz Ja vnog preduze}a Elek tropri- vreda BiH oba vi jestili su ju~erkupce elek tri~ne energi je ko jesnabdi je va ovo preduze}e dazbog jednostranog raskida ugo-

vora od Hypo Alpe Adria Bank d.d. Mostar, od 23. no vembrane}e biti u mogu}nosti pla}ati ra-

~une bez dodatnih tro{ko va provizi je za ra~une za elek tri~nuenergi ju u poslo vnicama te ban-ke, prenosi Fena.

Pla}anje ra~una za elek tri~nuenergi ju bez tro{ko va pro vizi je,osim u poslo vnicama JP EPBiH,kupci i dalje mogu iz vr{iti u Vaku -skoj banci d.d. Sara je vo i Sparkas-se Bank d.d. Sara je vo, izuzev uposlo vnicama ko je se nalaze uUnsko-sanskom i Zeni~ko-doboj-skom kantonu, saop}eno je iz Slu-`be za komunikaci je JP EPBiH.

Raskid ugovora Elektroprivreda BiH- Hypo Alpe Adria Bank

Protivumanjenjaradni~kihprava

Sa vez sindikata RepublikeSrpske ne}e dati zeleno svjetlobilo kakvoj ekonomskoj politi-ci i budètu RS-a za 2013. godi-nu ko ji ima ju za cilj smanjen jeste~enih radni~kih i sindikalnihpra va, pono vila je predsjednicaovog sa veza Ranka Mi{i} to-

kom sastanka sa delegaci jomMe|unarodnog monetarnogonda, ja vila je Fena.

Od {ea misi je MMF-a u BiHRona van Rodena dobila je odgo-

vor da MMF ne tra i smanjen jepla}a u RS-u u 2013. godini. Mi-{i} je, tokom sastanka, upozna-la predsta vnike ove me|unaro-dne fnansijske instituci je o sta-

vo vima Sa veza sindikata o eko-nomskoj politici i budètu RS-aza 2013, a ko ji }e primarno odre-diti ekonomsko-soci jalni statusradnika i sveukupan pri vredni ra-zvoj RS-a u narednoj godini.

Gla vna rasprava po tu`bi Alumi-ni ja d.d. Mostar protiv Registra vri-

jednosnih papira u FBiH, u sporuoko upisa dioni~ara i dionica uRVP, odr ana je u utorak na Op}in-skom sudu u Sara je vu.

Tokom trosatne raspra ve predo-~eni su dokazi, a izno{enje za-

vr{nih ri je~i tu`be i odbrane zaka-zano je za 19. ovoga mjeseca, na-kon ~ega je, u skladu sa Zakonom,Sud duàn doni jeti presudu u ro-ku od trideset dana.

Aluminij stoga o~eku je da dobi- je presudu najkasni je do Bo i}a.Kako su nam kazali u ovoj kompa-ni ji, zado voljni su samim tokomprocesa, kao i iznesenim dokazi-ma i raspra vom, te o~eku ju presu-du u korist mostarske kompani je.

Nara vno, i kada dobi ju presudu, to}e biti prvostepena presuda i objestrane }e imati mogu}nost po-dno{enja àlbe na presudu.

Famozni sporazum

Naime, problem sa upisom di-onica je taj {to je u Sudskom regis-tru u Mostaru upisano da 64 pos-to dionica pripada malim dioni~a-rima - radnicima Alumini ja, 24posto drà vi, dok je 12 posto stra-ni kapital. Taj upis nikada ni jeosporen od 1997. do danas.Me|utim, kada je Vlada FBiHodlu~ila pri vatizirati Aluminij, po-

tpisan je sporazum izme|u Vladei Alumini ja prema ko jem je udioradnika u vlasni{tvu kompani je 44posto, isto toliko je drà vni kapi-tal, dok je strani kapital ostao ne-promi jenjen, 12 posto.

Pri vatizaci ju Alumini ja, kako je u rani jim izja vama isticao dire-

ktor ove kompani je Ivo Bradvica,zausta vile su drà vne strukture,raz vla~e}i iz politi~kih razloga tajpostupak od 2006. do 2010. godi-ne i neprestano produlju ju}i a-mozni sporazum. Vidjev {i kuda to

vodi i prihvativ {i ~injenicu da jepri vatizacijski proces potpunopropao, premda je konzorcij na~elu sa {vicarskim Glencoreomnudio 300 miliona eura goto vognov ca, Aluminij vi{e ni je htio pro-duljiti sporazum i krenuo je upostupak registraci je svo jih di-onica i dioni~ara u Registar vri je-dnosnih papira (RVP) u FBiH,

potpisav {i ugo vor s RVP-om idosta viv {i im podatke iz pra vomo-}nog sudskog registra, s vlasni-~kom strukturom u omjerima:64 posto mali dioni~ari, 24 postodrà va, 12 posto strani kapital.

Naj va ni ja oba veza Alumini ja iztoga ugo vora jest da je duàn u ro-

ku od 30 dana dosta viti istinite i ta-~ne podatke u pogledu dionica i di-oni~ara, a naj va ni ja oba veza RVP-a je, nakon {to dobi je podatke, iz vr{i-ti registraci ju dioni~ara i dionica.

Jasna slika vlasni{tva

Aluminij je dosta vio podatke izSudskog registra jer je on najmje-roda vni ji. Me|utim, RVP je zatra-io podatke jo{ i od Agenci je za pri-

vatizaci ju u Federaci ji BiH, ko ja jeodgo vorila kako je struktura kapi-

tala u Alumini ju 44 posto-44 pos-to-12 posto, a {to je ustvari premasporazumu ko ji je istekao jo{ pri-

je dvi je godine. Nakon toga je RVPzatra io da Aluminij i APF iz vr{eusugla{a vanje podataka, {to ni je

mogu}e jer su to dvi je razli~ite vrste podataka. Nakon toga RVP jeodbio registraci ju, Aluminij je ulo-io àlbu Nadzornom odboru RVP-

a FBiH, a zatim napisao tu`buprotiv RVP-a na Op}inskom suduu Sara je vu, jer RVP ni je ispuniosvo ju ugo vornu obavezu.

Ukoliko presuda Op}inskog su-da bude u korist Alumini ja, RVP }emorati upisati dionice i dioni~areu registar, {to }e omogu}iti vlasni-cima da u ci jelosti mogu raspola-gati svo jom imo vinom te }e Skup-{tina Alumini ja imati mogu}nostda donosi strate{ke odluke u po-

gledu vlasni{tva u ovoj kompani- ji. Ina~e, da bi vlasnici dionicamogli raspolagati dionicama onemora ju biti upisane u RVP.

Nakon {to Sud donese odluku uovom predmetu, kona~no }e biti

jasna vlasni~ka struktura u mostar-skoj kompani ji. J. Sa.

Op}inski sud Sarajevo: iji je Aluminij?

PRESUDA DO

KRAJA GODINEAluminij tuìoRegistar vrijednosnihpapira FBiH jer jeodbio upisati dionice idioni~are na osnovuizvoda iz Sudskogregistra iz Mostara,koji se ne poklapa sapodacima Agencije zaprivatizaciju u FBiH

Sindikat Republike Srpske



BIZNIS/BERZEOSLOBO\ENJE 21~etvrtak,15.novembar/studeni2012.

Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad 0,43 -2,27 0,43 0,43 7.807 3.357,01

Hidroelektrane na Vrbasu a.d. Mrkonji} Grad 0,47(A) 0 0,47 0,47 1.550 728,50

Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje 0,46 9,26 0,46 0,46 1.300 598,00

Nova banka a.d. Banja Luka 0,75(A) -0,92 0,75 0,75 5.000 3.750,00

Rafinerija ulja a.d. Modri~a 0,23 4,55 0,23 0,23 30.000 6.900,00

Telekom Srpske a.d. Banja Luka 1,6 -0,62 1,6 1,6 200 320,00

ZIF Euroinvestment fond a.d. Banja Luka 8,2(A) 0,86 8,2 8,2 20 164,00

ZIF Aktiva invest fond a.d. Banja Luka 3,47 2,36 3,47 3,47 28 97,16

ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina 0,042 2,44 0,042 0,042 5.617 235,91

ZIF Jahorina Koin a.d. Pale 3,13 7,56 3,16 2,92 1.554 4.858,24

ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka 5,16 -0,19 5,18 5,05 7.379 38.089,40

ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 6,36 0,16 6,45 6,34 501 3.187,45

Agrohercegovina a.d. Nevesinje 0,16(A) 33,33 0,16 0,16 38.090 6.094,40

Mrkonji}putevi a.d. Mrkonji} Grad 1 0 1 1 977 977,00

Novi velepromet a.d. Zvornik 0,1(A) 0 0,1 0,1 2.519 251,90

Veletekstil a.d. Banja Luka 0,15 -25 0,15 0,15 18.605 2.790,75

Vartes a.d. Previja Ribnik 0,09 0 0,09 0,09 24.431 2.198,79

Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 91,5 0,63 91,5 91,5 10.000 5.490,00

Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 86,47 0,5 86,5 86,21 93.893 81.187,68

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 53,03 0,04 53,03 53,03 10.277 5.449,89

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 51,92 0,89 52 51,23 226.272 117.485,02

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 46,59 0,84 46,59 46,59 8.400 3.913,56

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 44,01 -2,2 44,01 44 6.500 2.860,50

Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 44,23 -0,61 44,51 44,18 226.906 100.365,33

Banjalu~ka berza Kursna lista za 14. novembar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednostkurs k ursa cijena cijena (dionice) (KM)(KM) (%)

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Bosnalijek d.d. Sarajevo 14,00 -0,71 14,00 14,00 1.398 19.572,00 3

ZIF Naprijed dd Sarajevo 2,50 -0,40 2,50 2,50 2.500 6.250,00 1

ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo 3,78 2,07 3,81 3,71 566 2.137,62 3

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. A 40,86 -5,00 40,86 40,86 1.660 678,28 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. B 35,61 0,00 35,61 35,61 1.448 515,63 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. C 34,09 0,03 34,09 34,09 1.272 433,62 1

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D 31,53 -2,98 31,53 31,53 1.907 601,28 2

FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. E 28,50 -1,72 28,50 28,50 1.278 364,23 1

FBiH stara devizna {tednja serija E 97,51 0,01 97,51 97,51 12.599 12.285,28 1

FBiH stara devizna {tednja serija N 98,50 0,00 98,50 98,50 3.750 3.693,75 1

FBiH stara devizna {tednja serija O 94,00 0,00 94,00 94,00 5.500 5.170,00 1

FBiH stara devizna {tednja serija R 87,00 1,16 87,00 87,00 9.718 8.454,66 1

BH Telecom d.d. Sarajevo 18,98 0,00 18,98 18,98 25 474,50 1

IK Banka dd Zenica 63,35 0,52 63,50 63,01 101 6.398,11 3

Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo 66,42 -0,81 68,00 66,01 75 5.011,95 4

Solana dd Tuzla 21,00 0,00 21,00 21,00 53 1.113,00 1

IP Svjetlost d.d. Sarajevo 1,20 0,00 1,20 1,20 8.250 9.900,00 1

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 14. novembar/studeni 2012.

Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. Max. Min. Koli~ina Vrijednost Brojslu`beni kursa cijena cijena (dionice) (KM) trans-

kurs (KM) (%) akcija

KOTACIJA KOMPANIJA

KOTACIJA FONDOVA

PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE

SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE

KOTACIJA OBVEZNICA FBiH

SREBRO

32,61 $0,36 %

SASX-10 SASX-30

917,08

BIRS

837,49FIRS

1.755,58ERS10

783,78

BIFX

1.573,31 735,85

NAFTA

PLIN

ZLATO

KUKURUZ

108,30 $0,04 %

3,78 $0,96 %

1.727,80 $0,17 % 868,75 $

0,35 %

P[ENICA

725,75 $0,07 %

Na ju~era{njem trgo vanju na Sara jev skojberzi - burzi ostvaren je ukupan promet od83.053,91 KM.

Na kotaci ji kompani ja trgo valo se di-onicama Bosnali jeka d.d. Sara je vo u izno-su od 19.572,00 KM, a u sklopu tri transa-kci je prometo vano je 1.398 dionica. Kursovog emitenta iznosio je 14 KM. Na kota-

ci ji ondo va naj ve}i promet ostvaren jedionicama ZIF Napri jed d.d. Sara je vo uiznosu od 6.250,00 KM. Kurs ovog ondaiznosio je 2,50 KM. Ob veznicama ratnih po-traì vanja FBiH trgo valo se u iznosu od2.593,04 KM, dok je ob veznicama stare de-

vizne {tednje FBiH ostvaren ukupan pro-met od 29.603,69 KM.

SASE: Promet 83.053 KM

Ekonomska situaci ja u Evropi je lo{a, uisto~noj Evropi jo{ lo{i ja, a u tom di jelu Sta-rog kontinenta je najlo{i ja u BiH, re~enoje ju~er u Sara je vu na prezentaci ji mjere-nja indeksa poslo vnog po vjerenja i po vje-renja potro{a~a u BiH, ko je je pro vedenou organizaci ji njema~kog GIZ-a, IFO Insti-tuta iz Münchena, te agenci je Prism rese-arch iz BiH.

Ispod prosjekaDino \ipa, direktor agenci je Prism re-

search kazao je da rezultati istra i vanja po-kazu ju da je BiH znatno ispod prosjeka ze-

malja isto~ne Evrope, ko ja je kao i regionispod prosjeka ostatka svi jeta.

"Mo emo re}i da nas, kada je ri je~ o eko-nomskom razvo ju, o~eku je vrlo nepo vo-ljan period. Vri jednost indeksa po vjerenjapotro{a~a je -35, dakle, nalazi se u nega-ti vnoj zoni. U odnosu na decembar 2011.kada je do{lo do pada indeksa po vjerenjapotro{a~a, u junu ove godine je ut vr|en

rast, ali je u septembru do{lo do pada in-deksa po vjerenja potro{a~a", rekao je on.

\ipa je dodao da su gra|ani skepti~nikada je ri je~ o oporav ku ekonomi je na{ezemlje, te da se moè o~eki vati kako }e po-tro{nja gra|ana biti smanjena, a samimtim i prihodi od poreza na dodatnu vri je-dnost.

Poruka privrednikaMjere}i indeks poslo vnog po vjerenja,

anketari su ispitali predsta vnike 1.500 fr-mi u na{oj zemlji i to iz proizvodnje, trgo-

vine, gra|evinarstva i usluga.

"Na pitanje {ta poslo vni sektor misli o to-me {ta je naj ve}a prepreka u razvo ju i po-slo vanju ove godine, dobili smo odgo vorda su naj ve}i problemi u porezima, taksa-ma i naknadama, te nedostatak podsticaj-nih mjera. Pri vrednici po~inju osje}atipritisak vlasti. Poruka poslo vne za jedni-ce je da su poreska optere}enja naj ve}iproblem", kaè \ipa. Dk. OMERAGI]

Rezultati istraìvanja poslovnog i povjerenja potro{a~a u BiH

U Evropi lo{e,

u BiH najgorePrivrednici po~inju osje}ati pritisak vlasti. Poruka poslovne

zajednice je da su poreska optere}enja najve}i problem

Predsjednik Vlade Republike SrpskeAleksandar Dòmbi} izja vio je da je Vla-da RS-a spremna da pomogne Fabriciglinice Bira~ iz Zvornika, ali da mora vidje-ti iz vjesnost njenog poslo vanja. Dòmbi}je napomenuo da se razmatra koliko ovaabrika dugu je i po ko jim osno vama, tepodsjetio na nasli je|eni kredit pri je pri va-tizaci je iz trezora RS-a, dva reprograma po-reskih oba veza, kao i dva kredita In vesti-ciono-razvojne banke.

"Skoro smo dali kredit od 20 miliona KMda bi se od ~etiri kotla dva preradila na~vrsto gori vo, kako bi Bira~ smanjio ci je-nu svog proizvoda i bio konkurentan", na-glasio je Dòmbi} i dodao da Vlada poma-

è zbog oko hiljadu ljudi zaposlenih u ovojabrici.On je napomenuo da je Vlada RS-a po-

mogla Fabrici glinice Bira~ i kada je ri je~o dogo voru sa frmom BH gas da teku}eoba veze za gas izmiru je, a dug od oko 20miliona KM vrati u naredne dvi je godine,ali da obezbi jedi bankarsku garanci ju.

"Fabrika Bira~ ni je obezbi jedila bankarskugaranci ju i prestala je da pla}a teku}eoba veze", rekao je Dòmbi} no vinarima uBanjoj Luci nakon sjednice Vlade Repu-blike Srpske.

Vlada spremna da

pomogne Bir~u



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.22

Izgradnjom sanitarne deponi- je Kanton je stvorio preduslo veza usposta vu integralnog siste-ma uprav ljan ja komunalnim

otpadom. Izgradnja sanitarnihploha za odlaganje otpada jeskupa, te je u budu}nosti potre-bno smanjiti koli~inu otpadako ji se odvozi na deponi ju. Tozna~i da se mora posvetiti vi{epa`nje odvo jenom skupljan juotpada i reciklaì. Ministar pros-tornog ure|enja i za{tite okoli-{a KS-a Zlatko Petro vi} i direktorGeotesta Damir Kasum ju~ersu potpisali ugo vor o izradi pla-na uprav ljan ja otpadom KS-a.

Vri jednost ugo vora je 51.480KM, a rok izrade plana je {estmjeseci. Plan ko ji }e biti osno vada i vlasti u lokalnoj samoupra-

vi donesu svo je pla no ve zauprav ljan je otpadom donosi

Skup{tina KS-a za period 2013 -2018. godina.

Preduslovi za EU- Izrada kantonalnog plana

uprav ljan ja otpadom obuhvatit }eanalizu trenutnog stanja veza-nog za produkci ju svih vrsta otpa-da u KS-u, komunalni, industrij-ski, posebne kategori je otpada,medicinski, gra|evinski, animal-ni, te pri jedloge na~ina za zbrinja-

van je, objasnio je Petro vi}.Kako je kazao Petro vi}, ako se

ne budu ispunja vali uvjeti za pravilno odlaganje otpada i njego voiskori{ta vanje recikla om, Kantonbi uskoro mogao ostati bez pros-tora za odlaganje otpada. ê{kai Njema~ka su zemlje ko je se naj-

vi{e ba ve reciklaòm, {to kod nasni je slu~aj, pa ~esto moèmo vi-

djeti sme}e i po ulicama.- Tek kada dobi jemo podatke

od Ministarstva, mo}i }emo re}ikakva je situaci ja u KS-u. Kada bi-

smo unapri jedili sistem recikla-è i po~eli odva jati papir i plasti-ku, smanjili bismo kapaciteteotpada ko ji se voze na regional-nu sanitarnu deponi ju, ali i koli-~ine otpada. Deponi ja bi mogladuè da radi i ~itav sistem bi ma-nje ko{tao, objasnio je Kasum.

Potpisi vanju ugo vora prisus-tvo vao je ambasador Republikeê{ke u BiH Tomá{ Szunyog,ko ji je naglasio da se od 25 do 30posto propisa za pristupanjeEvropskoj uni ji odnose na za{ti-tu okoli{a, te da je to najzahtje vni-

ji segment za implementaci ju.

Cilj projekta- Ovaj plan obuhvata analizu

sada{njeg stanja, ko ji }e ponu-diti koncepte kako vladati otpa-dom. Sve ovo zahti je va promje-nu mentaliteta ~o vjeka ko ji pa-zi {ta odlaè, te po~inje da reci-klira, brinu}i se za okoli{ u ko-

jem ì vi, istakao je Szunyog.ê{ka ulaè oko 2,5 miliona

eura u pet razvojnih pro jekata odko jih je jedan za{tita okoli{a, adrugi alternati vni izvori energi-

je. Sveukupni cilj ovog pro jekta jeusposta va adekvatnog sistemaza postupanje s razli~itim vrsta-ma otpada, smanjen je rizika pookoli{ i zdrav lje ljudi i usposta vaprioritetne inrastrukture za inte-grirano uprav ljan je otpadom kaoi smanjen je koli~ina otpada za f-nalno odlaganje na deponi ju uzefkasni je kori{tenje resursa.

M. TATAREVI]

Predsta vnici no ve parlamen-tarne ve}ine u Skup{tini KS-aodràli su ju~er konerenci ju zamedi je na ko joj su izni jeli zabri-nutost i nezado voljstvo radomi pona{anjem Vlade. Zaklju-~kom sa sjednice na ko joj je iz-glasano nepo vjerenje Vladi,ministri i premi jer su mogli ra-diti samo onaj dio posla propi-san zakonom. Me|utim, premari je~ima zastupnika ko ji pri-pada ju no voj ve}ini, to ni je bioslu~aj i u posljednjih 30 danaura|eno je mnogo posla ~i je }e{tetne posljedice osjetiti gra-|ani Kantona.

- Skup{tinskim zaklju~komdefnisan je na~in unkcionisa-nja rada ovog sazi va iz vr{ne

vlasti. To je podrazumi je valo daoni mogu obna{ati samo dioposla ko ji je njiho va zakonskaoba veza, dakle fnansiranjepro jekata ko ji su zakonska oba-

veza, ispla}i vanje pla}a bu-dètskim korisnicima, a nikako

da se ba ve nekim kapitalnimstvarima, pogoto vo kadrov skimrje{enjima, imeno vanjima i ra -zrje{enjima. Tako smo u di jeluobrazo vanja svjedoci da je ra-zri je{en UO UNSA i postav ljen

v.d. UO UNSA, danas (sri jedaop. a) u ovoj sali je zakazan sas -tanak UO Kriminalisti~kog a-kulteta i to je vanstatutarno, aima aera i u oblasti zdrav stva,istakao je Elmedin Konako vi},{e Kluba zastupnika SDA ukantonalnoj Skup{tini.

Krivi~ne prijaveSve donesene odluke Vlade

od razrje{enja, prema Kona-

ko vi}e vim ri je~ima, a ko je nisuu skladu sa zaklju~kom Skup-{tine, bi}e poni{tene i pono vo}e se pro vesti zakonska proce-dura gdje god je potrebno uimeno vanju i razrje{enju.

- Insistira}emo da no vi mi-nistri podnesu kri vi~ne pri ja veprotiv svih onih ko ji su nezako-nito zloupotrebom poloà jatro{ili budètska sredstva ili naneki drugi na~in o{tetili bu-

dèt. No va Vlada }e do}i u po-tpuno anarhi~nu situaci ju, na-glasio je Konako vi}.

Damir ârdì}, zastupnik NSRB, kazao je kako ne moèda razumi je kako su ~lano viodlaze}eg sazi va Vlade moglinapra viti toliki nered.

- Mi smo imali dobru na-mjeru i potrudili se da na pozi-ci je no vih ministara i premi je-ra imenu jemo ljude ko ji su od

posla i znalci iz bran{i ko jepreuzima ju na ni vou Vlade KS-a.Me|utim, ne znam kakve kva-lifkaci je treba ~o vjek da ima ida do|e na nered ko ji je napra-

vila prethodna Vlada. To nikone moè ispra viti, osim nekimradikalnim potezima. Ovakav nered vodi u anarhi ju u KS-u ipozi vam sve rele vantne subje-kte ko ji se brinu o zakonitostida se uklju~e u ovaj proces, da

ne bi bilo daljn je zloupotrebeod ove odlaze}e Vlade, po ja-snio je ârdì}.

Svakodnevne sjedniceEsed Radelja{, zastupnik

BOSS-a, napomenuo je kako suprilikom izglasa vanja nepo vje-renja Vladi svi ~lano vi trebali

podni jeti ostav ke.- Potpredsjeda va ju}i IvanBrigi} je tad rekao da bi oni svitrebali podni jeti ostav ke.Me|utim, oni su iz dana u dandonosili odluke o smjenama iimeno vanjima. Pozi vam insti-tuci je na ko je se odnose po je-dine odluke da se ne pridruù-

ju ovom {to rade i ne ulaze uzamku dok se ne izglasa no visaziv Vlade, istakao je Radelja{.

Po jedini zastupnici su na-glasili kako ne mogu do~ekati21. no vembar.

- Kao zastupnik ne mogu dado~ekam 21. da posta vimo no-

vu Vladu. Rekao sam im nasjednici kada se rasprav ljalo o

nepo vjerenju, da su se odvo ji-li i od Boga i naroda i da su sesta vili iznad zakonoda vne vlas-ti. Ovolika anarhi ja i postupciposljednji mjesec, smjene iime no vanja mimo zakona,utro{ak budètskih sredsta va, to

je vandalizam. Oni svakodnevno ima ju sjednice Vlade i sva-kodne vno ulaze u no va kri vi~nadjela, zaklju~io je Zeko vi}.

S. HUREMOVI]

Nova parlamentarna ve}ina u Kantonu Sarajevo

Sve {tetne odluke

Vlade bi}e poni{tene Vlada se mogla baviti samo poslom koji je njena zakonskaobaveza, a nikako kadrovskim rje{enjima, imenovanjima irazrje{enjima, isti~e Konakovi} • Sve }emo poni{titi ipreispitati da li je ra|eno po zakonu, kaè Radelja{

BROJNE AFERE Svjedoci smo da je

razri je{en UO UN SA ipos tavljeni njego vi

v.d. ~lano vi, danas jeu ovoj sali zakazan

sas tanak UO

Kriminalis ti~kogfakul te ta i to je vansta tu tarno, a ima

afera i u oblas tizdravstva

Iz Udruènja Iskra na jav lju jukako }e od 17. do 25. no vembra ovegodine, u danima ekologi je, akti-

vno u~estvo vati u smanjen ju otpa-da i njego voj recikla i. Po vodomtoga }e 17. i 18. no vembra ~lano-

vi Udruènja nositi odje}u u do-

mo ve za osobe sa posebnim potre-bama u Pazari} i u Nahore vo.

Uz to, bi}e uprili~ena i prezen-taci ja recikliranog materi jalako ju }e Udruènje ubudu}e iproda vati, a sav prihod od togausmjeriti u humanitarne svrhe.

Foto: [. SULTANOVI]

U Ulici Bogu{e vac postav ljen je rukohvat u du-

ìni od 30 metara. Postav ljan je rukohvatnih ogra-da u Starom Gradu po~elo je pro{log mjeseca i pla-nirano je postav ljan je rukohvata na 10 lokaci ja, odko jih su ve} za vr{ene: Iza Hrida, @agri}i, Komatin,Bostari}i i Bogu{e vac. Trenutno se postav lja ju ru-kohvati u Ulici Timurhano va. Vri jednost rado va jeoko 29.500 KM, fnansira ih Op}ina, a izvo|a~ jeFad` Company.

Rukohvati u Bogu{evcu

Sarajevo }epostati smetlji{teDok ê{ka i Njema~ka najvi{e recikliraju,glavni grad mogao bi uskoro ostati bezprostora za odlaganje otpada

Ugovor o izradi planaupravljanja otpadom KS-a



SARAJEVSKA HRONIKAOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 23

VA@NIJI TELEFONIMUP 122, 206-666, 207-777

Vatrogasci 123, 664-115

Hitna pomo} 124, 611-111

NARKO NE 223-333

Pomo} ovisnicima 062/761-415

Porodi~no savjetovali{te 209-112

Nasilje u porodici 222- 000

033/ 223-366, 1209Klini~ki centar 297-000

Op}a bolnica 285-100

Bolnica Podhrastovi 297-281

Veterinarska stanica 767-025

Prijava tel. kvarova 1272

Telefonski brojevi 1182

Elektrodistribucija 080 02 01 33

Vodovod 210-707, 220-435

Kanalizacija 203-059,668-259

Toplane 650-979, 650-956

Sarajevostan 715-680

KJKP Rad 658-038

Eko telefon 660-000

Ta~no vrijeme 125

[tab CZ KS 472-636, 443-720

Operativni centarCivilne za{tite 121

Pri java kvarova na javnoj rasvjeti 713-100Dimnja~ar 616-105

Sarajevogas 592-095, 592-096,592-097, 061/487-787Gras 293-333Velepekara 648-505Bakije 533-763Pokop 551-370Pogrebne uslugeMartinovi} 061 191 010Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800Uprava za inspekcijskeposlove KS 770-156, od 8 do 14 sati,

061/252-252, od 14 do 22 sataAutobuska stanica 213-100@eljezni~ka stanica 655-330Aerodrom Sarajevo 289-100Izgubljeni prtljag 289-105Turisti~ki centar 580-999BIHAMK, pomo} na cesti 1282

Informacije o stanjuna putevima 1282

BH Telecom-podr{ka

korisnicima 1444Me|unarodnitelefonski brojevi 1183

CENTROTRANS -Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKEBA[ÂR[IJA 272-300

MARINDVOR 714-280

NOVOSARAJEVO 713-831

ÊNGI]-VILA 721-620

ILID@A 762-180

DOBRINJA 766-380

ILIJA[ 428-810

HAD@I]I 428-220

VOGO[]A 424-250

INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

276-982

PORODILI[TA

3DJEVOJÎCE

DJEÂKA

VOZOVI

Polasci iz Sarajeva:Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55,

Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40

i 19.10, Kakanj 15.30, âpljina 8.05

Dolasci u Sarajevo iz:Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10,

Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica

6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50

i 18.52, Kakanj 18.35, âpljina 18

AVIONI

Dolasci:Istanbul 10.25, 18.00 i 23.00, Ancona10.35, Beograd 11.25 i 21.40, Munich

12.35, Ljubljana 12.55, Vienna 14.20 i

21.40, Zagreb 22.00

Odlasci:Beograd 6.20 i 16.35, Zagreb 6.30, Vien-na 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20, 17.00 i

18.55, Munich 13.15, Ljubljana 13.25, An-cona 17.55

AUTOBUSIAntwerpen, Bruxselles, Liege, Breda iMastriht utorkom i subotom u 8 sati, Ro-

terdam i Amsterdam utorkom i subotomu 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom

u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom

u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor-tmund, Essen i Dusseldorf ponedjel-

jkom, utor kom, sri jedom, ~etvrtkom, su-

botom i nedjel jom u 8 sati, Frankfurt,

Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sa-

ti, Hamburg, Hanover i Kassel subotom

u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et -

vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchensvaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ iGraz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki

dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et-

vrtkom i nedjel jom u 20.40 sati, Dubro-

vnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Ri jekapetak i nedjel ja u 6 sati, Split svakim da-

nom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom

u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi pet-

kom u 11 sati, Br~ko svakim danom u

6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki

dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bi jeljinasvaki dan u 5 i 15 sa ti, Bosanski Brodsvaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubi-

ca svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica sva-

ki dan u 6.30, kao i svaki dan osim ne-

djel je u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30,

8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjel-

je u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30

sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Bi-ha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bu-

gojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sa -

ti, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac sva-

ki dan u 8. 30 i 17 sati, Novi Travnik sva-

ki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30

sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5,

6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30,

12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17,

18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u

15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15

sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30,

10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,

16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u

9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10,

13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sa ta,

Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom,

nedjel jom i pr aznicima u 15.30 sati, Vi-

soko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sa-

ti, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6,

7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30,

13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18,

19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim

subotom, nedjel jom i pra znicima u 5.30

sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan

u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica po-

nedjel jkom, utorkom, sri jedom, ~etvrtkom

i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30,

15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica sva-

ki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30,

16.30 i 18.30 sati autoputem.

5

Samo ukoliko do|e do obusta-ve saobra}a ja i ako stigne poziv izVlade Kantona Sara je vo, mi }emose uklju~iti u saobra}aj. Ure|ensistem je ne{to {to moè ri je{itiprobleme u ja vnom pre vozu i{to je nama u interesu, kazaonam je tehni~ki direktor Centro-

trans Eurolinesa Ibrahim Kerla.Upra va Grasa, na ~i jem je ~e-lu predsjednik Op}inske organi-zaci je SDP-a Ili ja{ Adis [ehi}, jo{ni je zauzela zvani~an stav po pi-tanju obusta ve pre voza, a prego-vori ko jima ne prisustvu ju nidirektor, ni ministar, ni pred-sjednik Sindikata komunalnepri vrede preduze}a, nisu jo{ da-li rezultate. Podsje}amo, {trajk jezakazan za petak, 16. no vembar,no tada se o~igledno ra~unalo da}e sjednica Skup{tine KS-a usli-jediti pri je sutra{njeg dana, pa da}e i no vi saziv Vlade do~ekati

problemi sa obusta vom saobra-}a ja u Kantonu.

Iako u Centrotransu tvrde da~eka ju ure|enje sistema ja vnoggradskog pre voza, ~injenica da jeGras uloìo àlbe na sve lini je iztendera na ko je je pri vatna frmaaplicirala, a Ministarstvo prome-ta i komunikaci ja raspisalo, do vo-di do zaklju~ka da se samo dogo-

vorom sa predsta vnicima osni va-~a Grasa (KS, op. a) Centrotransmoè uvesti u pomenuti sistem.

Doprinosi radnicima Grasa

nisu upla}i vani redo vno od apri-la 2009. godine, kazao nam jepredsjednik Sindikata komunal-ne pri vrede ovog preduze}a

Adnan Himzani ja. I {ta se onda~ekalo dosad? Drugi predsje-dnik, i to Sindikata komunalnepri vrede KS-a Kemal Luk{i}, ka-zao nam je da Vlada i u tehni-~kom mandatu prima platu i dasu njeni ~lano vi soci jalni partne-ri predsta vnicima Grasa, ali nje-gov glas do Kantona ni je stigao.

Iz Sindikata voza~a Grasa za-

traìli su u pisanoj ormi stav upra ve preduze}a, iz ko je su do-bili tvrdnje da nema potrebe za{trajkom, ali taj dopis sindikalis-ti nisu (jo{) dobili. @eli li dosada-{nja vlast KS-a onoj ko ja }e seormirati naredne sedmice osta-

viti jo{ jedan problem vi{e, time{to }e prego vore o obusta vi raz-

vla~iti do sri jede, kada je zakaza-na sjednica Skup{tine KS-a, paonda izmanipulisati radnike Gra-sa da stupe u {trajk, osta je da vi-dimo. J. M.

[trajk na ~ekanju?GRAS Pregovori }e potrajati do formiranja novog saziva Vlade

Na tre}oj sjednici Senat UNSAje jednoglasno usvo jio sta vo ve uko jima se isti~e kako je pra vo i ne-posredni interes Uni verziteta danjego va ti jela budu uspostav lje-na na zakonom propisan na~in.

- Senat pono vo isti~e potrebuda Upra vni odbor kao ti jelo Uni-verziteta bude konstituiran uskladu sa Zakonom o visokomobrazo vanju, te da se ni je stekaoniti jedan zakonski uslov za pri-je vremeno razrje{enje UO Uni-

verziteta. Neiz vr{a vanje odlu-ke Vlade Kantona za ko ju odlu-ku je inspekcijskim nalazom ut-vr|eno da je nezakonita, ne mo-è biti pra vno valjan razlog za ra-

zrje{enje, saglasni su senatori.Kako ni jedan zakonski ili pod-

zakonski propis ne pozna je insti-

tut "v.d. Upra vnog odbora ustano- ve", ti jelo ko je je Vlada poku{alausposta viti nezakonitim razrje{e-

njima i imeno vanjima na perioddo dva mjeseca predsjednika i~lano va Upra vnog odbora je neza-konito i kao takvo ne moè dono-siti zakonite odluke. Alarmantan

je ja vno obznanjeni cilj Vlade KS-a da putem nezakonito imeno va-nog ti jela poni{ta va odluke drugihti jela Uni verziteta, ko ja su uspos-tav ljena u skladu sa zakonom i ko-

ja postupa ju u skladu sa zako-nom, smatra ju u Senatu UNSA.

Uni verzitet }e poduzeti sve

neophodne korake u za{titi prava, te o svemu oba vi jestiti Vi je-}e Evrope i Magna Charta Ob-ser vatory u Bolonji ko ja posebnobrine o autonomi ji uni verziteta.

Za{tita prava u Vije}u EvropeSenat UNSA

U Centrotransu tvrde

da ne}e izlaziti naulice i da }e ~ekati

ure|enje sistema, ali

tenderi su blokirani

jer je Gras za sve

linije uloìo àlbe



SARAJEVSKA HRONIKA OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.24

Isklju~enja stru je

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja.Lutrija BiH Sarajevo 14. 11. 2012.

1.170.000,00 KM 50.000,00 KM GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-aOČEKIVANI

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ68. KOLA SuperLOTOaOD 13.11.2012. godine

DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTOa:

DOBITNA BOJA: CRVENA

BROJEVI PO REDOSLIJEDUIZVLAČENJA

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKERaUZ 68. KOLO SuperLOTOaOD 13.11.2012. godine

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.baRok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja.

Lutrija BiH Sarajevo 14. 11. 2012.

7 2 3 3 5 605 07 12 33 36 43

07 12 43 33 05 36

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................78.010,00 KMFond dobitaka 50%:.............................................39.005,00 KM

Ukupna uplata za igruOdaberi boju je: .......................................8.348,60 KM

OČEKIVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45 ......................................................................................670.000,00 KMGARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................500.000,00 KM

UKUPNA UPLATA:.....................................9.037,00 KM

Nagradni fond 50%:................................4.518,50 KM

Fond za dobitak prve vrste 20%:..........903,70 KM

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:................ 35.657,90 KM

Jackpot ukupno:..................... ...................... ..................... . 36.561,60 KM

Fond za ostale dobitke:........................................................ 3.614,80 KM

Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.426,59 KM

Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 342.081,48 KM

Jackpot ukupno:...................................................347.508,07 KM

Fondovi dobitaka za Loto 6/45Fond za dobitak prve vrste 30% : ..................11.701,50 KM

Akumulirano u fondu za jackpot:................648.592,33 KMJackpot za loto 6/45 ukupno:...................660.293,83 KM

Fond za dobitak druge vrste 15 % : ................ 5.850,75 KM

Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : ............ 6.825,88 KM

Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .... 14.626,88 KM

Dobici Broj dobitaka Iznos

SuperJackpot 0 Jp. se prenosi u naredno kolo

6 pogodaka 0 Jp. se prenosi u naredno kolo

5 pogodaka 0 0,00 KM

4 pogotka 121 80,60 KM

3 pogotka 3.049 5,80 KM

Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): 0 Jackpot se prenosi u naredno koloBroj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): 0 0,00 KMBroj dobitaka 3. vrste (4 broja): 2 248,00 KMBroj dobitaka 4. vrste (3 broja): 7 106,30 KMBroj dobitaka 5. vrste (2 broja): 163 4,60 KMBroj dobitaka 6. vrste (1 broj): 1.631 1,00 KM

:Iznos:

Iznos:

Iznos:

Iznos:

Iznos:

Dobitak sa 6 pogodaka JACKPOT:

6 0 4 7 6 9

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA

DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA

Dobitak sa 6 brojeva JACKPOT:

Po vodom àlbi korisnika cen-tralnog gri janja da po jedine oso-be, predstav lja ju}i se kao zaposle-nici KJKP Toplane, u KS-u poku-{a va ju iz vr{iti naplatu uslugecentralnog zagri ja vanja od kori-snika odlaskom od vrata do vra-ta, Upra va ovog preduze}a upo-zora va sve korisnike da Toplanenaplatu usluga vr{e isklju~i vo nazakonom predvi|en na~in - nanaplatnim mjestima Toplana.

Korisnici centralnog gri janjasvo je mjese~ne oba veze za uslu-

ge centralnog zagri ja vanja mo-gu iz vr{iti i na {alterima za na-platu JP BH Po{ta, putem ko-merci jalnih banaka, te elek tron-skim vidom pla}anja.

- Niti jedan zaposlenik Toplananema ovla{tenje Upra ve da odlas-kom od vrata do vrata korisnika

vr{i naplatu za uslugu central-nog zagri ja vanja, te pomenutapo ja va predstav lja zloupotrebu,manipulaci ju i poku{aj plja~kena{ih korisnika, sto ji u saop}enjuko je smo primili iz Toplana.

Sjednica Upra vnog odboraFakulteta za kriminalistiku, kri-minologi ju i sigurnosne studi jeUNSA, zakazana za utorak, po-mjerena je za sri jedu jer je gru-pa proesora zatra ila da prisus-tvu je sastanku prilikom razma-tranja ta~ki dne vnog reda.

No, u prostori jama Fakultetastvorio se docent FKN-a i mi-nistar unutra{njih poslo va KS-a u tehni~kom mandatu Muha -med Budimli}, ko ji je sjednicu

pomjerio za ju~er i to u prosto-ri je Kantona Sara je vo kr{e}itime Poslo vnik UO Fakulteta.

Provjera primanja

Ipak, i ju~era{nja sjednica jeotkazana pri je nego {to su se ~la-no vi Upra vnog odbora sastali.Razlog je dopis ko ji je na rukedobio predsjednik UO FKN-aSamir Rizvo iz Op}inskog suda.

Op}inski sud u Sara je vu izre-

kao je za{titnu mjeru u koristpro. dr. Ned ada Korajli}a ko jom

je zabranjeno da se do daljn jegpoduzima ju ikakve akti vnosti u

vezi sa izborom dekana Fakulte-ta, izmjenom Pra vila FKN-a isvega {to je po vezano s tim.

Pored toga, kako smo nezva-ni~no saznali, iz Kantonalnogtuìla{tva stigla je naredba zaupra vu Fakulteta sa v.d. deka-nom pro. dr. Ramom Masle-{om na ~elu.

Ona glasi da se treba ju dos-ta viti podaci od 2003. godine dodanas o svim uposlenicima Fa-kulteta, na ko ji na~in i po ko jemosno vu su primali no vac. Ovimse, naj vjero vatni je, nasto je pro-

vjeriti iznosi primanja nenasta- vnog osoblja FKN-a.

Iz Dekanata FKN-a nikad ni-smo dobili odgo vor za{to su pos-tdiplomski studij 2009/2010. go-dine upisala 83 studenta sa Ko-

so va, od ko jih je njih vi{e od 50 di-plomiralo tek naredne 2010/2011. Uz to, predmet istrage zako ju je zadu en ederalni MUP sui ci jene postdiplomskog studi ja,

jer su inspektori otkrili da su stu-denti umjesto 800 maraka (koli-ko on po Bolonji ko{ta), pla}aline vjero vatnih 2.900 eura.

Koeficijenti

Kada je ri je~ o nenasta vnomosoblju, pod lupom najpri je in-

spektora rada, a potom i Tuìla-{tva, sigurno }e biti {efca kabi-neta dekana FKN-a, za ko ju sepri~a kako godinama ima pri-manja ve}a od proesora, a dasam dekan mjese~no dobi jeoko deset hiljada maraka. Spor-no je i mjesto {efce ra~uno vod-stva FKN-a, gdje je osoba sasrednjom stru~nom spremomprimala godinama platu sa ko-efci jentom od 12,5. J. M.

UO Fakulteta za kriminalistiku,kriminologiju i sigurnosne studije

Uvjerenja za budu}e vije}nike

Nakon {to je Centralna izbornakomisi ja BiH pot vrdila izborne re-zultate na lokalnim izborima, Ha-ris Pleho, dosada{nji predsjeda va-

ju}i Op}inskog vi je}a No vi Grad, ju~er je uru~io uvjerenja o dodje-

li mandata 31 op}inskom vi je}ni-ku. Certifkate je dobilo 11 vi je}ni-ka SDA, zatim njih osam iz SDP-a,pet iz SBB-a, tri vi je}nika SDU,

dva vi je}nika Na{e stranke i po je-dan vi je}nik BOSS-a i BPS-a.

Odrà vanje postro jenja moglo bi do vesti do prekida u napa janju stru- jom traopodru~ja: od 8 do 16 sati Hadìmustafna, od 9 do 15 Mo{e- vi}i, Boljakov Potok 3, êv ljano vi}i, Medo je vi}i 1 i 2, Tar~in silos, Re-petitor Medo je vi}i, Nedàri}i vojna 2, Srednje 2 i Stup brdo 2, od 9 do10.30 Gladno polje i Rako vica ciglane, od 9 do 14 Vran~i}i, od 8 do 16Sokolo vi}-Koloni ja 3, od 10.30 do 12 Centar BiH i Rako vica 1, od 12 do13.30 sati Mi{e vi}i 3 i Batalo vac, a od 13.30 do 15 Keselji i Mi{e vi}i 4.

Sjednica

Upravnog odbora

nije odràna ni u

prostorijama

Kantona,

gdje ju je èlio

premjestiti

docent Budimli}

• Stigla i naredba

Tuìla{tva?

Za{titna mjera u

korist prof. Korajli}a




UNIVERZITET U SARAJEVUFILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

O B A V I J E S TRok za podno{enje pri ja va na konkurs za upis na tre}i ciklus

studi ja - doktor ski studij iz Psihologi je, objavljen u dnevnim

novina ma Oslobo|enje 6.7.2012. godine produà va se do

1.12.2012. godine.

Pri ja vu i tekst konkur sa moète preuzeti sa stra nice Fa kulteta:

www.ff.unsa.ba

Ministar stvo prostor nog ure|enja i za {tite okolice Tuzlanskog kantona

u sa ra dnji sa

JP Elektroprivreda BiH d.d. Sa ra jevo, podru`nica «Elektrodistribuci ja» Tuzla, upu}u je

P O Z I Vza u~e{}e javnosti u postupku izdavanja okolinske dozvole

1. Predlo èna akti vnost:

Pogon/postro jenje - izgra dnja da lekovoda 10(20) kV sa tra fosta nicom STS-B 10 (20)/0,4 kV

na podru~ju: Gor nji Hrgovi - Ba bi}i, op}ina Srebrenik.

2. Or gan uprave od govoran za dono{enje okolinskih do zvola: Ministar stvoprostor nog ure|enja

i za {tite okoliceTK. 3. Tok postupka:

a.) Na ~in u~e{}a ja vnosti: Dosta va u pisa noj for mi primjedbi, infor ma ci ja, ana liza ili mi{ljen- ja relevantnih za da te aktivnosti,

b.) Or gan upra ve na dleàn za dobi ja nje relevantne infor ma ci je, vr{enje uvida u dokumenta -

ci ju, podno{enje primjedbi, mi{ljen ja i sugesti ja, kao i za izra du na crta okolinske dozvo-

le: Ministar stvo prostor nog ure|enja i za {tite okolice TK, Ale ja Ali je Izetbegovi}a br. 2,

Tuzla i

c.) Rok za podno{enje primjedbi i pita nja: 30 da na od da na objavljivan ja ovog poziva.

UNIVERZITET U SARAJEVUFILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

O B A V I J E S T

1) Mr. Lejla Teke{inovi} bra nit }e na Filozof skom fa kultetu u Sa ra jevu doktor sku diser ta ci ju

pod na slovom

Uzro~na re~enica u savremenom francuskom i bosanskom,

hrvatskom, srpskom jeziku knjièvnih tekstovaOdbra na }e se odrà ti 14. 12. 2012. godine u 12 sati, u Deka na tu Filozof skog fa kulteta, sa la 82/I.

2) Mr. Edina Murti} bra nit }e na Filozof skom fa kultetu u Sa ra jevu doktor sku diser ta ci ju pod

na slovom

Knjièvno djelo Branka ]opi}a u nastavi (knjièvnoteorijski,knjièvnohistorijski i metodi~ki pristup)

Odbra na }e se odrà ti 17. 12. 2012. godine u 10 sati, u Deka na tu Filozof skog fa kulteta, sa la 82/I.

3) Mr. Alen Kalajdì ja bra nit }e na Filozof skom fa kultetu u Sa ra jevu doktor sku diser ta ci jupod na slovom

Jezi~ki izrazi Hörmannove zbirke usmene epike u odnosu

na novo{tokavsku folklornu koineOdbra na }e se odrà ti 18. 12. 2012. godine u 10 sati, u Deka na tu Filozof skog fa kulteta, sa la 82/I.

4) Mr. Sanela Me{i} bra nit }e na Filozof skom fa kultetu u Sa ra jevu doktor sku diser ta ci ju pod

na slovom

Njema~ke modalne partikule denn, doch i ja uliterarnim tekstovima i njihovi ekvivalenti u bosanskom jeziku

Odbra na }e se odrà ti 21. 12. 2012. godine u 10 sati, u Deka na tu Filozof skog fa kulteta, sa la 82/I.

Primjer ci diser ta ci ja na la ze se u Deka na tu Fa kulteta i mogu se pogleda ti sva kim ra dnim da nomu vremenu od 9 do 15 sa ti.



KULTURA OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.26

U okviru akti vnosti obiljeà van ja 100. godi{njice neza vi-snosti Albani je, sino} je u Ambasadi Republike Albani je u BiHotvorena izlo`ba pod nazi vom “Narodne no{nje i liko vneumjetnosti u maksimafli ji”. Autor izlo be je Timi Nika.

P

redsta vom “Grebanje ili Kakose ubila mo ja baka” anje [lji-

var, u reì ji Selme Spahi} i iz-

vedbi Bosanskog narodnog pozori-{ta Zenica, ve~eras }e u 19.30 satipo~eti 29. susreti pozori{ta BiH uBr~kom, ko ji }e tra jati do 22. no vembra. Predsta ve }e se igrati u Domukulture, a bit }e predstav ljeno osampredsta va, i to pet iz BiH, tri iz Hr-

vatske, Srbi je i Crne Gore, odlu~io je selektor Petar Ljumo vi}, pozori-{ni radnik iz Crne Gore.

Sutra }e na scenu iza}i ansamblGradskog pozori{ta Podgorica izCrne Gore. Izvest }e predsta vu e-ne [ti vi~i} “Sedam dana” u reì ji Ali- se Sto jano vi}. Narednog dana gos-tu je Narodno pozori{te Sara je vo sapredsta vom Almira Im{ire vi}a “Kadbi ovo bio flm”, u reì ji Dine Mus-

taf}a. Publika }e imati priliku pogleda ti jo{ tri predsta ve iz BiH: “Bio jeli jep i sun~an dan”, u reì ji anje Mi- leti} - Oru~e vi} (SARR i MESS, Sa- ra je vo), “Djelidba” Skendera Ku- leno vi}a, u reì ji Marka Misira~e(Pozori{te Pri jedor) i “Koncertza pticu rugalicu” [emsudina Ge-gi}a, u reì ji Irana Mensura (Na-rodno pozori{e Mostar).

Mapa pozori{ta

A gostu ju}e predsta ve ko je }e e-sti valska publika imati priliku vidje-ti su “Bunar” Radmile Smiljani}, u re-ì ji Egona Sa vina (Ustano va kulture“Vuk Karad i}”, Radionica Integra-ci je, Fond Krug iz Beograda) i “Go-

spo|a ministarka” Branisla va Nu{i-}a, u reì ji Oli vera Frlji}a (Satiri~nokazali{te Kerempuh iz Zagreba).

Direktor Festi vala teatra je Jakov

Amidì}, a umjetni~ka direktoricaDragica Pani} - Ka{anski. Ovogodi-

{nji stru~ni iri ~i ne Muhamed Dè-lilo vi}, Ivan Bekarev i Darko Luki}.@iri publike bit }e: Emina Pita, EmirDeni}, Milenko Ze~e vi}, Du{ankaKasa vica i Janja Marko vi}.

- Repertoarski gledano, prisutan je trend politi~kog, ko ji svjedo~i opotrebi pozori{ta da bude dio pri~eko ja nas doti~e i ko ju pri~a ju nekeno ve generaci je dramskih autora, alitako|er i autora ko ji su oda vno za-uzeli svo je mjesto u kulturnom idramskom naslije|u, istakao je selektor Ljumo vi} i dodao:

- Siguran sam da }e publika u

Br~kom prepoznati vri jednosti i kva-

litet selekto vanih predsta va i da }eone na}i svoj put ka pozori{nimadresama ko je mora ju vidjeti pozo-ri{te iz susjedstva. Susjedstvo u ovojselekci ji ni je ome|eno adminis-trati vnim granicama, ono se ~ita uimaginarnoj mapi ko ju pozori{testvara. Susjedstvo proìma i regi-onalnu selekci ju (Nu{i} u Zagrebu,[ti vi~i} u Podgorici, a Smiljani} u

Beogradu). Susjedstvo ~ini i samopozori{te, pozori{te kao instituci jako je svom okru enju {alje poruku daèli biti obnov ljeno, ta~ni je redi-zajnirano na mapi pozori{ta BiH.Ovom selekci jom èlio sam da uh-

vatim trenutak iskrene namjere koju pozori{te da je vi{e od ì vota.

Zbog toga je ono sve vremeno, upr-kos vremenu u kome gubimo naduda moèmo u~iti kroz pozori{te.

U ~ast nagra|enim

U ovoj selekci ji se puno toga mo-è nau~iti, a naj vi{e to da interkul-turni di jalog ne ì vi samo u knjiga-ma i dalekim susjedstvima. U Domukulture 23. no vembra u 18 sati Vla- do Kero{e vi} igrat }e predsta vu u~ast nagra|enim: “Krojcero va sona- ta”, u reì ji Neboj{a Bradi}, dok }e u19.30 sati biti dodi jeljene esti valskenagrade. Mr. S.

U Sara je vo je stigao svjetski pri-znati graf~ki dizajner Mirko Ili}, ko-

ji }e tokom svog borav ka odràtipreda vanje, radionicu, te promo-

virati knjigu u organizaci ji SOS dizajn esti vala. Za jedno sa autoromDe janom Kr{i}em ve~eras }e u19.30 sati u Galeri ji Akademi je liko-

vnih umjetnosti promo virati vizu-elnu biograf ju “Mirko Ili}: Fist to a-ce”. Knjiga prati Ili}ev rad iz vremena komunizma biv {e Jugosla vi je,njego ve rane ilustraci je za stripo vei ~asopise i naposljetku njegov odlazak u SAD, gdje ubrzo postiè

sla vu kao art-direktor me|unaro-dnog izdanja magazina ime i TeNew York imes.

U okviru Festi vala Ili} }e odràtii radionice, kao i preda vanje “Sim-boli mr`nje”, gdje }e go voriti o ne- oa{isti~koj ikonograf ji sveprisutnoju ja vnom prostoru na podru~ju

drà va biv {e Jugosla vi je, te o graf-~kom go voru mr`nje skinheada,neonacisti~kih i ek stremnih na vi-

ja~kih skupina, od ko jeg pre~estookre}emo pogled, umjesto da se snjima suo~imo.

- u temu sam izabrao jer mi se

~ini da ljudi ne primje}u ju ili ne è-le reagirati. U me|u vremenu, teek stremne, a{isti~ke organizaci je

ja~a ju, posta ju sve ve}e i sve nasil-ni je. A sve to uz podr{ku jednog dijela politi~ara, religijskih instituci-

ja i kriminala. Iz pro{lih iskusta vami svi znamo gdje to vodi, rekao je

Ili} po vodom preda vanja ko je }e seodràti sutra u 18 sati u Meeting Po-intu.

U saradnji sa Pra vo ljudski flm e-sti valom, ko ji je upra vo za vr{io(Ili} sto ji iza dva posljednja vizuel-na identiteta ovog esti vala), za je-

Grafi~ki dizajner Mirko Ili} gostuje u Sarajevu

O simbolima mr`njeU organizaciji SOS dizajn festivala odràt }e se promocija vizuelnebiografije, predavanje i radionica vrhunskog dizajnera

Ve~eras po~inju 29. susreti pozori{ta BiH u Br~kom

Do 22.

novembra bit }e

prikazano pet

predstava iz BiH i

tri iz Hrvatske,

Srbije

i Crne Gore

Susjedstvo bez granica

Izlo`ba albanskih razglednica



Muharem Bazdulj

Oko dvi je hiljade godina histori ja jebila u zabludi kako je Rimsko car- stvo za vladalo ci jelom Gali jom.Istina izlazi na vidjelo 1960. Te je go-

dine u ~asopisu Pi lot objav ljena prva epizo-da kultnog stripa Aste rix , epizoda ko ja po~i-nje amoznim pasusom: Godi na je 50. pri je na{e ere. Gali ju su sasvim zauze li Ri mljani. Od-nosno, ne ba{ sasvim… Malo neosvo ji vo gal-sko se lo jo{ se drì i za gor ~ava ì vot rimskimle gi onari ma.

Tajna

Ko su bili tvorci Aste rixa, ljudi ko ji su razot-krili dugo i pomno ~u vanu po vi jesnu tajnu?Scenarista i pisac tek sta zvao se Renais Go-scinny, a crta~ Albert Uderzo. Goscinny je pi-sao scenario za mno{tvo znamenitih stripo-va: Tintin, Umpah-pah, Tali ~ni Tom (Lucky Luke ). Indi janac Umpah-pah bio je prvi za-jedni~ki pro jekt Goscinnya i Uderza te se sma-tra prete~om Aste rixa, stripa ko ji }e ovajtandem vinuti me|u istinske velikane stripa.

[ta je tajna Asterixa? Neki sociolozi tvrde daje inici jator uspjeha bio ne{to izraèni ji pa-triotizam Francuza tokom {ezdesetih godi-na kad je strip nastao. Istina je da je Asterix u Francuskoj postao goto vo pa nacionalni ju-nak, no ova teori ja ne obja{nja va izvanrednupozici ju ovog stripa kod ano va {irom svi je-ta. Tridesetak albuma Aste rixa pre vedeno jena skoro sve svjetske jezike i prodani su u na-kladi od preko 200 miliona primjeraka.

Razlog za uspjeh Aste rixa jest, ipak, umje-tni~ki. Iz vrsne i duho vite igre ri je~i, brojne alu-zi je na su vremenost, na sla vne li~nosti i po-litiku ~ine ovaj strip postmodernim u najbo-ljem smislu te ri je~i. Pre vo|enje Aste rixaveliki je izazov i odgo vornost. U zanimlji vomese ju o Aste rixu objav ljenom u Novom Izra-zuSvetlana Slap{ak podsje}a na jedno starin-sko jugoslo vensko pre vodila~ko rje{enje. As-te rix je tako bio prozvan Zvez do je . (Ovo je, na-ra vno, poku{aj do ~ara vanja izvorne igre ri je-~i;aste risque je, naime, na rancuskom zvjez-dica - ustvari ovaj znak: *). Kasni ji pre vodiocina{li su ipak sretni ja rje{enja: Asterix, oma-leni ratoborni junak, ostao je Asterix, njegov najbolji pri jatelj, nosa~ menhira (kamenihspomenika) je Obeliks, seoski druid je Pano-ramiks, lokalni pogla var je Tandarabriks, abard malog galskog sela jest Harmoniks.Specif~ni nasta vak imena ko jim za vr{a va juimena-iks ustvari je po vi jesna karakteristikadre vnih Gala. Njihov vo|a ko jeg je pobi jedioCezar zvao se Vercingetoriks.

Napitak

No kako je mogu}e da je malo selo odolje-lo rimskoj sili? Tajna je u ~arobnom napitku ko-jeg sprav lja druid Panoramiks i ko ji stano vni-cima sela da je nadnara vnu snagu. Obeliks jekao malo di jete upao u kotao s napitkom i zbogtoga je permanentno obdaren izvanrednomsnagom. Panoramiks njemu zato ne da je dapi je nadimak, a to ovog ogromnog dobri~inu,~i ja je uzre~ica:Ovi Ri mljani su stvar no ludi,ljubitel ja dobre tu~e i mesa pe~enog vepra, anadasve ponosnog vlasnika psi}a Idefksa, ~i-ni nesretnim. No pri~a o njego vom padu u ko-tao s ~arobnim napitkom interesantna je us-tvari jer i zbog toga jer plasti~nu otkri va ose-bujnu citatnost ovog stripa. Ovo je, naime, iro-ni~na pararaza Ahilo ve sudbine jer po gr~kommitu Ahilo va besmrtnost poti~e od ~injeniceda ga je majka kao di jete umo~ila u ri jeku Stiks.Dràla ga je za petu ko ja se tako ni je smo~ila- otud Ahi lova pe ta. Mnogo je ovakvih duho-vitih aluzi ja u Aste rixu. Dobar broj epizoda supone{to pikarske - u njima Asterix i Obeliks pu-tu ju po ci jeloj Evropi. Ovakve epizode ( Aste -rix i Goti, Aste rix i Bri ti, Aste rix i Hel ve ti ) prili-ka su da se autori na{ale sa karakteristikamaraznih zemalja i naroda.

Iz sedme u devetu umjetnostGoscinny i Uderzo osno vali su 1977. vlasti-

tu izda va~ku ku}u ko ju su prema vlastitim ime-nima nazvali Al bert Re nais. No te iste godineGoscinny je umro rade}i na posljednjoj epi-zodi za starog izda va~a: Aste rix kod Bel gi ja-naca. Uderzo je nasta vio sam: on je i pisao i cr-

tao. Prva epizodaall by himself bila je Aste rixov sin. No Uderzo je na~inio di van gest pri jatelj-stva i po{to vanja - na svim albumima ko je jeon sam na~inio potpisan je i Goscinny.

Stvarnost kao da opona{a strip: Asterix je ne- pobjediv. Briselski studio Bel vi si on napra vio

je seri ju dugometra nih animiranih flmo va

o Asterixu. U sje vernom di jelu Pariza otvoren je Asterixov zaba vni park. A 1999, ~etrdesetak godina nakon prve strip-epizode snimljen iigrani flm sa Robertom Beningni jem, Gerar- dom Depardieum te Latitiom Castom. Mali

je Gal iz de vete pre{ao u sedmu umjetnost. Trigodine kasni je, snimljen je drugi flm u seri-

ji “Misi ja Kleopatra” 2008, snimljen je i tre}iigrani flm po ovom stripu “Asterix na Olim- pijskim igrama”, a ovih je dana, evo, prikazani ~et vrti “Asterix u slu`bi Njezinog veli~anstva”.Kako se dade naslutiti i iz naslo va, ko ji variranaslov jednog od flmo va u Jamesu Bondu,dvo jica Gala se ovaj put protiv Rimljana ne bo-re na Kontinentu, nego na Otoku, tj. u Engle-skoj. Prilika je to za jo{ jednu razradu ~u venih

rancuskih stereotipa o Englezima. Ni je ni ~u-do da o ovom flmu britanski medi ji mnogopi{u. Mada je, po prvim iz vje{ta jima, flm urancuskim kinima manje gledan negoli njegov prethodnik od pri je ~etiri godine, onaj saOlimpijskim igrama u naslo vu, nema sumnjeda se ama o Asterixu nastav lja. Za 2014. ve}

je na jav ljen no vi flm o Asterixu i Obelixu.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku êtvrtak, 11. 2012. god ine

Na branikuslobodneGalije

Strip i film

U septembru ove godine premijerno je prikazan, a u

oktobru pu{ten u kino-distribuciju film “Asterix i Obelix:

U slu`bi Njezinog veli~anstva” (kod nas igra pod naslovom

“Asterix i Obelix u Britaniji”). Rije~ je o ~etvrtom filmu

u seriji igranih filmova o Asterixu, za~etoj 1999. A ovaj

slavni strip-junak postoji jo{ od 1960.

ZVEZDOJERa zlog za uspjeh Asterixa jest ipak umjetni~ki. Izvrsne i duho- vite igre ri je~i, brojne aluzi je na suvremenost, na sla vne li~nosti ipolitiku ~ine ovaj strip postmo- der nim u najboljem smislu teri je~i. Prevo|enje Asterixa jeveliki iza zov i odgovor nost. Uza nimljivom ese ju o Asterixuobjavljenom u Novom Izrazu

Svetla na Sla p{ak podsje}a na jedno sta rinsko jugoslovenskoprevodila ~ko rje{enje. Asterix jeta ko bio prozvan Zvezdo je (Ovo

je, na ra vno, poku{aj do~a ra va nja izvor ne igre ri je~i; asterisque je,na ime, na francuskom zvjezdica - ustva ri ovaj znak: *). Ka sni jiprevodioci na {li su ipak sretni ja rje{enja: Asterix, oma leni ra to- bor ni junak, ostao je Asterix,njegov najbolji pri ja telj, nosa~menhira (ka menih spomenika) je

Obeliks, seoski druid je Pa nora- miks, lokalni pogla var je Tanda- ra briks, a bard ma log galskog se-la jest Har moniks. Specifi~ni na-sta vak imena ko jim za vr{a va juimena -iks ustva ri je povi jesna ka ra kteristika drevnih Ga la. Nji- hov vo|a ko jeg je pobi jedio Ce- zar zvao se Ver cingetoriks



~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. godine30

[emsa Gavrankapetanovi}

Po{to vani predsjedni~e, izgleda da je mo je pismo ipak bilo potrebno: po~eli smo razgo vor o Koloni ji i Po-~itelju, ko ji je trebalo zapo~eti. Ako }u ja zbog to-ga biti okarakterisana kao pretenciozna, zlu rada,

sklona tra~e vima, i tako dalje - manje mi je va`no.Znam da su vremena te{ka, da nema nov ca za kulturu,

za Koloni ju i Po~itelj. Pitanje ko je se meni name}e je {ta seu tako te{koj situaci ji mo e uraditi. U uslo vima ko ji su je-dnako te{ki za sve, flmski radnici BiH ostvaru ju antasti-~an Sara je vo Film Festi val. Mi, liko vni umjetnici, podi je-ljeni smo izme|u sebe, bez pra ve vizi je, bez pro jekta ko jibi okupio ~lanstvo. Za{to Koloni ja i Po~itelj, za ko je je ve}dato dosta para da se obno ve posli je rata, ne bi bili jedanod pro jekata oko ko jeg bismo se okupili? Jasno je da to vi-{e ne}e unkcionisati kao u soci jalisti~koj Jugosla vi ji. Mu- tatis mutandis - promi jenimo ono {to treba da se promi-

jeni: na~in organiziranja i fnansiranja instituci je. Zadrì-mo ono {to je va`no i {to je smisao: kroz kulturno djelo-

van je sa~u vajmo spomenike i kulturnu ba{tinu ko ji go vo-re o na{oj histori ji, tradici ji i identitetu. Mo ju inter venci jushvatite na tom planu. Ne interesu je me nikakvo preuzi-manje vlasti, nikakve nekretnine ni materi jalna dobit iz ovesituaci je. Jedino {to me interesu je je da Koloni ja kao vrhun-ska kulturna instituci ja bude sa~u vana i to u Po~itelju. Su-dbina Koloni je vezana je za Po~itelj i sudbina Po~itelja zaKoloni ju.

Izmje{tanje u âpljinuOd Va{eg menad era ~ula sam ide ju da bi se Koloni ja mo-

gla izmjestiti na drugo mjesto - recimo u apljinu... A on-da bi se posli je toga spomenik kulture u kome se Koloni jatrenutno nalazi mogao izdati i pretvoriti u dobru kaanu...Po~itelj, iako grad-muzej bez Koloni je ne bi bio to {to je danas, a Koloni ja van Po~itelja bila bi prozai~na kao deseti-ne drugih po raznim mjestima u regionu. Mislim da r je{e-nje ne treba traìti u izmje{tanju, ve} treba uloìti napor dase ono na|e u ovoj zadatoj situaci ji.

Od menadèra sam, tako|er, ~ula da su ljudi u Po~iteljupokvareni, a u Va{em tek stu ~itam o “{tetnim lokalnim ra-kci jama”, o “samoprozvanim du{ebri nicima” i “primiti vnojlokalnoj politici”, a ja na terenu vidim samo ljude ko ji ugla-

vnom nema ju posla. Kad oni od ULUBiH-a traè da im pla- ti za obav ljeni posao - ko im to moè osporiti? Va{e klasi-fkaci je, posebno u situaci jama kad im dugu jete no vac, djelu ju mi kao ogo varanje drugih u cilju oprav da vanja sebe.

Pi{ete da je mene neko “sa vjeto vao” da pi{em “pame-te”. Zar Vam ja djelu jem tako glupa vo, bez sopstvenog sta- va, i integriteta? @ao mi je {to me tako vidite. Ja Vas, predsjedni~e, vidim kao izuzetno suptilnog ~o vjeka i umjetni-ka i samo Vas molim da svo je oba veze ne prenosite na nekog drugog. O~eku jem da se uspje{no ba vite i poslom predsjednika i da uprav ljan je tako zna~ajnom instituci jom kao{to je Koloni ja o ko joj go vorimo ne prepustite menadèri-ma.

Ma}ehinski odnos Vratimo se na moment na Po~itelj i Po~iteljce. Pitam se

za{to neko od lokalnog stano vni{tva ne bi mogao biti do-ma}in, tehni~ko lice, da otvara i zatvara vrata Koloni je, a prema koncepci ji i pra vilima ko ja bi odredio Sa vjet Koloni je i

Upra vni odbor ULUBiH-a. Ponav ljam: ljudi u Po~iteljuugla vnom te{ko ì ve. Do rata je veliki broj njih bio zaposlenu âpljini, a danas ni jedan od njih ne moè da se zaposli utom gradu. O ma}ehinskom odnosu op}ine âpljina prema Po~itelju i Vi pi{ete: u ve}em di jelu grada nema vodo-

voda, ljudi se sami snalaze za stru ju, nema uli~nog os vje-tljen ja, odlaganje sme}a ni je ri je{eno. Jasno je da Po~iteljutreba pomo}i. Umjesto toga, du`nosnici i slu`benici Udru-ènja ima ju prema njemu odnos ko ji ja ne razumi jem. Kadsam se oglasila, re~eno mi je da otimam Koloni ju od ULU- BiH-a. ak i Vi u svom tek stu pripisu jete ci jeloj mo joj porodici te`nju da pono vo do|e u posjed ku}e u ko joj je Kolo-ni ja. Oba vje{ta vam Vas da to nikome ne pada na pamet, da

je to jednosta vno izmi{ljeno i podmetnuto kao krajnjesmi je{na insinuaci ja. Nekome treba {to vi{e galame i zabu-ne oko svega. Zar se ja ne mogu intereso vati za rad Koloni-

je, a da to ne bude iz materi jalnih, ili ~ak prizemnih razlo-ga? Re~eno mi je da ho}u da zaposlim svo ju k}erku: ona jeina~e zaposlena i voli svoj posao. Moè li ~o vjek imati ikakve druge osim prizemnih razloga? Ja sam ~lan ULUBiH-ai valjda mogu diskuto vati o eventualnim propustima u ra-du mog Udruènja. Moè li Udruènje zapo~eti ozbiljan razgo vor o ozbiljnim problemima sa ko jima se susre}e? Pred-laèm da osta vimo po strani samohvalisanje i da razgo va-ramo o tome {ta moèmo da uradimo kako bismo sa~u va-li dignitet Koloni je kao va`ne kulturne instituci je i cjelo vi-tosti spomenika kulture ko ji nam je dat na ~u vanje.

Ipak fontanaPogre{no ste inormisani, predsjedni~e, kad kaète da lje-

tos u Koloni ji ni je postav ljana ontana. Menadèr je meneli~no i mo ju u u porodicu pozvao na otvaranje ontane uzinormaci ju da se radi o tri kamena stuba od 170 cm (mislimda se tu, ipak, ne radi o “maloj plastici”) ko ji }e biti postav -ljeni na {aht iz koga treba da stigne voda za ontanu. Slom-ljeni {aht je ~injenica. Na sre}u, to je sva u~injena {teta. Smi- je{no je da se naknadno izmi{lja pri~a o popla vi, ko ja se mogla desiti, bez ikakve veze sa ovim. Prvi put u i votu ~u jemda {ahto vi puca ju od papirnih maramica. Mora ju li seizmi{ljati ~injenice kako se ne bi priznao ba{ ni jedan pro- pust? Opet su Po~iteljci (ko ji mogu pos vjedo~iti) ti ko ji su pokvareni, a ja prenosim “zlurade tra~e ve”. Neka bude tako. Nebih dalje o tome rasprav ljala.

Nekorektan je i Va{ odnos prema Galeri ji Preporod, ali tajpoku{aj manipulaci je je stvarno Va{ problem. I jo{ jedna gre-{ka u Va{em tek stu: mo je pismo je stiglo znatno rani je u Va-{u kancelari ju. Menadèr se meni jav ljao teleonom, posli-

je dva-tri dana poslao mi svoj samohvalisav i samorekla-merski iz vje{taj o radu, razgo varali smo teleonom dva pu-ta i tek nakon toga sam, vidjev {i da od tog razgo vora nemakoristi, pismo prosli jedila medi jima. Na mo ju du{u sve lo-{e {to iz toga moè proiste}i. Ali, ako rezultat toga bude razgo vor bez samohvalisanja i zatrpa vanja sopstvenih propu-sta optu`bama na ra~un druge strane - ja }u biti zado voljna.

Ako Koloni jom bude uprav ljao Sa vjet umjetnika, a Upra vniodbor Udruènja bude odlu~i vao o tome {ta }e se u njoj do-ga|ati - ja }u biti sretna. Molim Vas da se o Po~itelju i svemu ovom razgo vara na sastancima ULUBiH-a. Vjeru jem dabi mnogo umjetnika {irom BiH, pa i van nje, bilo voljno po-mo}i Po~itelju da sa~u va Koloni ju i Koloni ji da ostane u Po-~itelju. Uni{titi taj ~udesan spoj histori je, umjetnosti i ljepote - stvarno bi bilo {teta.

Odgovor predsjedniku ULUBiH-a

Opet su Po~iteljci

pokvareni,a ja prenosim”zlurade tra~eve”Vjerujem da bi mnogo umjetnika {irom BiH, pa i van nje, bilo voljno pomo}i Po~itelju da sa~uva Kolonijui Koloniji da ostane u Po~itelju. Uni{titi taj ~udesan spoj historije, umjetnosti i ljepote - stvarno bi bilo {teta

Po~itelju treba pomo}



~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. godine 31

Mladen Bi}ani}

Festi val no vog cirkusa uvi- jek je bio esti val magi je.Na ~aroban na~in zamije-{ani sastojci svake bi jese-

ni isporu~ili maestralan trik, iluzi ju esti vala, hologram zeca ko-

ji je ionako ve} pobjegao u zem-

lju ~udesa. Umjetnici no ve magi je (magie nouvelle) tako|erkreira ju neku izmje{tenu stvarnost. Upotreblja va ju}i stare ilu- zionisti~ke tajne u kombinaci ji smodernim tehnologi jama, te uzno vi kontek st i dramaturgi ju. ajdesetlje}e mlad izvedbeni pra vacosmim Festi valom no vog cirku-sa i pripada ju}om konerenci jomstav ljamo u kontek st kreati vneborbe za dosto janstvo umjetno-sti... im mislima, pra vim malimmaniestom u pohvalu onoga{to bi magie nouvelle danas trebala predstav ljati, Ivan Kralj, ra- vnatelj Festi vala no vog cirkusa,{to se u Zagrebu odrà va od 24.

oktobra pa sve do 21. decembra,uvodi nas u osmo izdanje te neobi~ne, a tako potrebne i nesva-kida{nje kulturne maniestaci je.Jer, Festi val no vog cirkusa, uklju-~u ju}i njegov izvedbeni i teorij-ski dio - me|unarodnu kone-renci ju o temi no ve magi je - je-ste i neka no va orma prada vnecirkuske umjetnosti ali i nekino vi oblik pozori{ne umjetnos-ti u ko jem se za~udnost i imagi-naci ja magi je teatra ispreple}e sailuzionizmom, atrakci jom i tri- kom poniklima na izvoru cirku-ske predsta ve. No vi cirkus, no vamagi ja, utapa ju se u razgrana-tosti perormati vne umjetnosti

sklone teatru, oboga}u ju ga ioìv lja va ju na jedan potpunono vi na~in.

Novi izvori

U teorijskom segmentu 8. esti- vala no vog cirkusa o tome je bilodosta ri je~i - go vornici iz Belgi je,îlea, Francuske, [vedske, VelikeBritani je, i sami istaknuti, prizna-ti i renomirani artisti i nosiociumjetnosti no voga cirkusa upravo su go vorili o tomu {to po vezu-

je svi jet ma|ioni~ara i svi jet cirku-skog umjetnika, poku{ali obja-sniti sve aspekte i mo}i trika, pitali se {to je to mentalizam, odnosnono va magi ja, gdje leì njena za vo-

dlji vost i snaga, kako se ona stvara, u {to je sve ugra|ena, gdje su joj kori jeni, kamo ide? A predsta- ve? One su to potom, vlastitomimaginaci jom i snagom, poku{a-le pokazati na samoj pozornici,upra vo tamo gdje to ~ini i teatar.

Neke su bile pra va mala parada,retrospekti va poznatih triko va iormi tradicionalnih cirkuskih

vje{tina, oplemenjene nekim no- vim pristupom, nasto janjem da seonome {to ve} oda vno znamo dano vi smisao i zna~enje - druge supak utonule u vode no ve magi je,ko ja u svom izvedbenom di jelupolazi od sasvim no vih izvora.

Festi val je otvorio Etienne Sa- glio, Francuska, sa pro jektomnazvanim “Ve~er ~udo vi{ta”, po

vlastitom konceptu i ide ji, o kojem sam kaè:

- Bilo jednom jedno kraljev -stvo, od starih predmeta izgu-bljenog sja ja. Stvorio ga je ~o vjek

da bi ublaìo svo ju samo}u. Alii zakutcima tog kraljev stva ~udnearhitekture stvoreni svi jet po-~eo se buniti...

Balansira ju}i na opasnom ru-bu realnog-nadrealnog, stvar- nog i izma{tanog, Saglio òn-gler, iluzionist i krotitelj papir-natih zmi ja i i~anih ptica, pomalo hipnotizer, pomalo horor-majstor na tragu burtonov skoghumora prepunog jeze i stra ve,predo~a va nam jedan za~udansvi jet cirkuskog ozra~ja ko ji itekako odi{e atmoserom teatra.

Posebnu pa`nju pri vukli su Victoria Chaplin, k}i velikogglumca i redatelja, umjetnika fl-

ma u ~i jim djelima je ta dra` cirkusa itekako prisutna, i njen ì vo-tni suputnik, glumac, klaun i cir- kuski umjetnik u punom smislu teri je~i - Jean-Baptiste Tierree.Nastupili su u Murskoj Soboti, uSlo veni ji, u nekada{njem kinu,

danas preure|enom Gledali{~uPark, sa svo jim poznatim “Ne vi-dlji vim cirkusom”. Njih dvo je pra-kti~no nastupa ju ve} puna ~etiridesetlje}a, ì vu}e su legende u tojopsjednutosti poslom ko jim se

ba ve. Po~eli su ba{ u meki pozo-ri{ne umjetnosti, na Avignon-skom esti valu 1971, i od tadatraè se u tom vje~itom izmi-{ljan ju no vih ormi cirkusa i novog kazali{ta otvorenog svako-me - flmskom kamerom svo je-

dobno ih je ovjeko vje~io veliki Fe- derico Fellini u svom kultnomdjelu “Klauno vi”, njima su bili, usamim po~ecima rada, inspirira-ni i svestrani artisti Cirque duSoleil, dan-danas su uzor mladim

i no vim grupama {to kre}u staza- ma no vog cirkusa i no ve magi je.U goto vo dvosatnoj predsta vi onipodastiru tajne i rasko{i svo jeumjetnosti - on je svestrani klaun,harlekin, òngler, nara vno ima|ioni~ar ali i pri je svega {armer

sa neizreci vo puno duha i humora; ona pak izvanredna akrobat-kinja, umjetnica sa tisu}u licako ja nasta ju malim transorma-ci jama kostima, tkanine i pomo-}nih rekvizita ko jima se sluì, poput suncobrana; za jedno oni ple-{u, voze bicikle, igra ju vje~ito is-tu igru sa svo jim ljubimcima, ma-

lim i velikim bi jelim ze~e vima iguskama ko ji svi upotpunju ju tudra` i radost cirkuskog ìv ljen ja ipredanosti umjetnosti teatra. Po- zornicom, u zanosu izma{taneigre, promi~u zma je vi, ptice, ribei neka druga, manje-vi{e prepo-znatlji va bi}a satkana od iluzi je ièlje da bar ta dva sata publikuodvedu na neko drugo, skro vitomjesto gdje }e biti za{ti}ena odstrahota i okrutnosti svi jeta u kojem i vi, da im se preda ju i zabo-ra ve, koliko je to mogu}e, gdje senalaze, da sred ~uda i magi je tog“Ne vidlji vog cirkusa” i sami pos-tanu pomalo “ne vidlji vi”: a ran- cuski umjetnici to rade ne ~ude-

san i neponov ljiv na~in!Bez daha

Kada je pak ri je~ o predsta vni-cima pokreta no ve magi je, ukot-

vljene u neizreci vim mogu}nos-tima preobrazbe na{eg vlastitog ti- jela pod vrgnutog discipliniranoj

vje`bi i sistematskom treningu,Festi val je tako|er ponudio nekoliko izvanrednih produkci ja. Pro- jekt “Gra vitaci ja” stigao je iz Fran- cuske i potpisu je ga no vomagijskaskupina Cie 14:20, a izvo|a~ jerancuski òngler Francois Chat,ko ji nas vodi na puto vanje jedno- ga ~arobnog {tapa oko njego vogti jela, spa ja ju}i u toj izvedbi ples

i teatar geste. Kalle Hak karainendoputo vao je iz Finske i izveo“Nopeussokeus”, predsta vu {tose pre vodi kao “Sljepilo za brzinu”i ko jom se, kombinira ju}i flmskiizraz i kazali{nu magi ju, poku{a-

va izraziti na{a nemo} u poima-nju brzine pokreta i kretanja samog. Najzad, tu je i izvanredniClaudio Stellato sa belgijskompredsta vom “Drugo” ~i ja ne vje-ro jatna sposobnost da vlastito tijelo uvla~i u nemogu}e prostorei potom tim istim prostorima do- minira i ~ini ih i vima ostav lja gledaoca bez daha.

Sam Festi val za vr{a va u znakusimbola i iluzi je - na dan 21. de-

cembra, kada, prema katastrof-~nim tuma~enjima ma janskogkalendara, stiè smak svi jeta. Zanadati se da }e umjetnici no vogcirkusa, poklonici magie nou-

velle, za dobrobit cirkusa i teatra,ipak preì vjeti.

Teatar na tragu

magije i iluzionizma

Fest i va l no vog l

c ir k usa u l

osmom izdan j u l

Zagreba~koj kazali{noj publici predstavljaju se novi projekti i produkcije tog specifi~nog ànra sa ruba cirkuskei pozori{ne umjetnosti, ~iji autori djeluju u îleu, Francuskoj, Belgiji, Finskoj, [vedskoj, Austriji i Hrvatskoj

Victoria Chaplin, k}i velikog filmskog glumca i redatelja

Festival je otvorio Etienne Saglio iz Francuske



~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. godine2 33

stina Ljevak

Za 1968. vezani su va`ni dru-{tveni i politi~ki doga|aji,ali jedan intimni, van uku-pnih prilika, odredio je i-

ni put Kemala Hadì}a. @i ve}idnom Klju~u i rade}i u Gimna-1968. imao je priliku pogleda-vu izlo`bu otograf ja. Nakonstva ko je }e mu, pokaza}e se

ni je promi jeniti i vot, naba viovu dostupnu literaturu o oto-fji, aparat sa skromnom opre-m i naredne godine ve} je bio uaje vu.ahvalju ju}i tada{njim otogra -

mklubovimai u~lanjenjuujedanv, na prvoj klupskoj izlo`bi do-e iprvu nagradu.Umjetnikjena-put, a talent pot vrdu, otograf-

mu po vlastitom priznanju pos-strastiopsesijateodamaterskoggraa u samo {est godina dolazivanja umjetnik Me|unarodnoguènja otograa.

r~i po stadionu Ko{evoaradnja sa reklamnim odjel je-m Sutjeska flma odvela ga je uv cu diskograf je, a rad za Sara- Disk, Jugoton, Diskoton i PGPgrad u~inio je da me|u muzi-ma postane najtraèni ji oto-. U isto vri jeme imao je i svo ju

u me|unarodnu izlo`bu u So-skom sa vezu, a 1979. posta je

n Udruènja liko vnih umjetni-primi jenjene umjetnosti BiH.o~etkom osamdesetih posta je

liko vne grupe Zvono i i vot na

paralelnim kolosi jecima dobi va nadodatnoj dinamici. U jednom ~o-

vjeku isprepli}u se pros vjetni rad-nik, suprug i otac, proesionalni o- togra kom naj ve}e zvi jezde jugo-slo venske muzi~ke scene pozira jupred objekti vom i konceptualniumjetnik ko ji sa svo jim kolegama

iz Zvona tr~i po stadionu Ko{e vo iz- vode}i perormans "Sport i Art" ilinepomi~nostojiu izlogudokga posmatra zbunjeni kom{iluk.

Onda je do{ao rat ko ji je KemalHadì} pro veo u Sara je vu. Tokomrata napra vio je desetine otoese-

ja. Po ok on~anju rata odlazi u Ameriku i za vr{a va, kako kaè,svoj prvi i vot. Po vremeni dolasci

u Sara je vo, u ovom drugom i vo-tu, zahvalju ju}i netipi~noj energi-

ji ko ju po sjedu je, os tav lja ju mudo voljno prostora za kreati vnodjelo van je i rad ko ji podsje}a naonaj pro{li i vot i ko ji posjedu je ne-ku vrstu terapeutskog dejstva za sveko ji u njemu u~estvu ju. Takav je i

"Arhipelag Sara je vo".- Ne dolazim u Sara je vo zbog

grada, zgrada i ulica. Svake godinese vra}am zbog ljudi ko je volim. Taskupina ljudi za mene je vrsta ar- hipelaga, u moru ili okeanu ko ji sezo ve Sara je vo. Oni su ostrvo ko jeodoli je va svemu {to ga okruù je.@i vimo u vremenu akumulaci jekapitalizma, konzumerizma, eko-

nomske krize, u vremenu ko je jenepogodno za stvarala{tvo biloko je vrste, a ljudi ko ji se nalaze namo jim otograf jama pored svihneda}a uspi je va ju bi ti stvaraoci,kreativ ci, kaè Kemal Hadì} po vodom izlo`be "Arhipelag Sara je vo",ko ja }e sutra biti otvorena u kae-galeri ji Zvono. Na izlo`bi }e se na-}i portreti Ismara Mu jezino vi}a,

Aleksandra Sa{e Bukvi}a, JusuaHadìejzo vi}a, En vera Kazaza,Nedàda Bego vi}a, Ahmeda Buri-}a i Faruka [ehi}a. Neko sa ribi-com, neko sa Plutonom a neko sacjepanicama u ruci.

- Namjera mi je {to bolje defni-satili~nost,odnosnoono~im seoso- ba ba vi, zato svaki portret prati ele- ment ko ji je va an i prepoznatljiv zaonoga ko ji je portretisan. Svaki u~e-snik je dao autorski doprinos i zamene je ovo vrsta kolekti vnog rada,kaè Hadì}, nagla{a va ju}i kako jeri je~ o radu u procesu i prvoj azi odsedam otograf ja zbog dimenzi jaizlo`benog prostora.

Portreti ljudi prve postav ke "Arhi-pelag Sara je vo" oni su sa ko jima au-torprilikomposjetadomovininaj~e-{}e komunicira i ko ji su, kako kaè,ostali ljudi uprkos svemu. A upra votim ljudima Kemal Hadì} donio jesvjeìnu ko ja u dana{njim okolnos-tima~estoizostaje.Zlobnicibi primi- jetili kako je Sara je vo najbolje ondakad se na vri jeme napusti. A da je idio nekada{njeg Sara je va donio sasobomnaputuizFeniksapotvr|ujekazi vanje En vera Kazaza.

- Kemal Hadì} skuplja ono {to

neskuplji vo, kako bi uskrsnuo pro-{lo u sada{njem, a sada{njemomogu}io da se po ja vi u budu}em.Ta iluzi ja odrà va nadu u bezna-dnom kontek stu, jer Sara je vo samozvukom jezika li~i na ono ko je onèli i sanja, na ono ko je pamti. Vi-{e mi se dopada to Kemalo vo Sa- ra je vo, nego ovo ko jim {etam du`Miljacke. Kemi je lako, on ì viumjetnost, a grad svo ju dru{tve-nost. Valjalo bi jo{ sve ovo smjes -titi u histori ju da bi se vidjelo ko-

liko je mo}na Kemalo va ilu zi ja,kaè proesor Kazaz dok sa ogledalom u rukama sto ji pred Hadì}e-

vim objekti vom.Sli~no razmi{ljan je imao je i Ah-

med Buri}, reerira ju}i se tako|erna sumorne prilike iz svakodne-

vnice i va`nost trenutka ko ji }eostati zabiljeèn.

- O tome ho}e li ovo biti samo jedna od izlo`bi, ili }e sve ostati zaborav ljeno u vremenu iz ko jeg ve}moèmo tvrditi da se ne}e pamti-

ti puno dobrog - nego depresi ja,drà vna represi ja nad gra|animai ignoranci ja u svim segmentima -mi ne odlu~u jemo. Moèmo, eventualno, odlu~iti o svom svjetona-zoru, u sredini u ko joj su ovi ljudi,pomalo proti vno onom Heming-

wayevom citatu da ni jedan ~o vjek ni je otok, bili neka vrsta malih os-trva. Koraljnih grebena, ko je jemore obliko valo svo jim valo vima.

Ali, u tom moru, svaki od tih otoka posto jao je di jele}i ne{to svo je

intime, i poku{a vao svo jim radomnadgraditi, oplemeniti ili promi-

jeniti, prvenstveno sebe, a onda idru{tvo u ko jem posto ji. I ba{ ka-ko se izgled koraljnog otoka kroz

vri jeme mi jenja, dobi va ju}i no veudubine i tvore}i no ve re ljee imorologi ju - o ~emu opet do kraja ne odlu~u je jedan, nego hiljadeaktora - tako i otoci nesta ju, mi jenja ju}i se, kao {to se mi jenja i na{izgled ili na{ glas. "Arhipelag Sara- je vo" je, dakle, skupina ljudi - oto-

ka, ko ji su stali pred objektiv kakobi ostao zabiljeèn jedan trenutak u ko jem je autor ove izlo`be KemalHadì} poku{ao zamrznuti ta~ke uko jima su se spo jile elje i hti jenjatih ljudi. injenica da je uspio napra viti te portrete - ohrabru je. I oni}e ostati. Sve ostalo }e, poput mor- ske pjene {to se odbi ja o hridine,nestati u vje~nom tra janju, podsje-}a ju}i da "uvi jek zvoni tebi", kaè

Ahmed Buri}.în kolekti vnog stvaranja va`na

je dimenzi ja za sve ko ji u kreati- vnom procesu u~estvu ju, obi~no jepra}ena neiz vjesno{}u tokom na-stanka rada i rado{}u nakon uspje-{ne realizaci je. ^lano vi grupe Zvo- no, na viknuti na umjetni~ko za je-dni{tvo, najbolje se osje}a ju tokomtakvih procesa pot vr|uje Aleksan- dar Sa{a Bukvi} dok go vori o pri- jatelju i kolegi.

- Kemal Hadì}, ~o vjek, otogra,pri jatelj, u~itelj... Sve {to znam o o- tograf ji nau~io sam od njega. Dok sto ji ispred mene sa otoaparatomi pra vi moj portret, na meni je po- slasti~arska kecelja, u ruci tacnana ko joj je mala skulptura Plutona.Kecelja i skulptura predstav lja jumo je dvi je proesi je. Jednu od ko-

je ì vim i drugu za ko ju ì vim, a pono vni rad sa Kemom stvara neka-da{nju atmoseru rada Zvona i svekadbihhtio,ne dozvoljavamida za-

bora vim va nost posto janja grupeljudi, mo je umjetni~ke porodice, sako jom ve} trideset godina di jelim

jednaku strast stvaranja. Nasmi jansam pred Keminim objekti vom jer

ja sam sretan ~o vjek, kaè Bukvi}pred jednu od zasigurno najzna~aj-ni jih izlo bi u 2012. u kae-galeri jiZvono, izlo`bu ko ja je pot vrda au-torovetvrdnjedajeotografjaemo- ci ja trenutka, a ne zbir emoci ja.

Igra~ke za dje~akeKemal Hadì} s razlogom kaè i

da je otogra najbli i pjesniku, od-nosnodaje otografjanajsli~nijapo-ezi ji. On je, svo jim otoaparatom,ispisao neke od najzna~ajni jih stra- nica histori je bosanskohercego va-~ke otograf je bez obzira da li su nanjima poznati muzi~ari, otograf jeizloène u e{koj na poziv VacvalaHavela,kolegeizlikovnegrupeZvo- no, simboli izgubljene nade u ratuili Vedran Smajlo vi} sa violon~elomu opkoljenom Sara je vu.

Kada se pono vo otisne ka Feni-ksu traè}i po pustinjama Arizoneneke no ve bo je zalaska sunca, u Sa- ra je vu }e osim otograf ja ciklusa"Arhipelag Sara je vo" ostati i rekvi-zite upotrijebljene za njihov nas-tanak, kao sloène igra~ke nakonnesta{ne igre dje~aka, kao pot vrdada nam je igra neophodna i ondakad su dje~aci u zrelom dobu.

edam fotografija Kemala Hadì}a u kafe-galeriji Zvono

mi je lako, on ìvi umjetnost, a grad svoju dru{tvenost. Valjalo bi jo{ sve ovo smjestiti u historijubi se vidjelo koliko je mo}na njegova iluzija, kaè profesor Enver Kazaz dok sa ogledalom u

kama stoji pred Hadì}evim objektivom

Arhipelag Sarajevo Foto:K.HAD@I]

Arhipelag Sarajevo

Dragan Marijanovi}

Uda vno napu{tenim i zu-buvremena prepu{tenimprostorima nekada{njeduhanske stanice u [iro-

kom Bri jegu, a za sli~ne prigodedjelomi~no ure|enoj nasto janji-ma tamo{nje ekolo{ki svjesne mla- deì, okupljene u udruzi Dogane,{to je stari pu~ki naziv za duhanskestanice po Hercego vini, odràn je

jo{ jedan zanimljiv kulturni program: uprili~eno je otvorenje izlo-`be rado va nastalih na Tre}oj eko-koloni ji, {to je odràna u lipnju u ioko [irokog Bri jega. Odrànoj, a nako joj su su djelo vali brojni mladiumjetnici, studenti liko vnih akade-

mi ja i liko vnih nasta vnih smjero vaiz grado va BiH i regi je, osobito izHrvatske i Srbi je.

Mapa strahaOkopedesetnjih,zajednoisa su-

dionicima otosaari ja, nasto jali suovoga vreloga ljeta ubaciti u {iroko-bri je{ki ambar kulture, spomenu-tu duhansku stanicu, {to vi{e radova ko jima su ljude nasto jali upoz-nati sa ljepotama ko je ih okruù jua oni ih nedo voljno vide, ili ih primje}u ju ali ne vide koliko ih se svakodne vno uni{ta va. Gleda ju}i sas-tav sudionika, moram priznati dasam i sam bio iznena|en koliko susvitimladiljudi,matkodasuioda- kle su, tako jedinstveni u shva}anji-

mazajedni~kihproblema,okojimasu progo vorili sa preko 50 rado va;slika i skulptura. Svo je vrsna je to"mapa straha" za majku prirodu oko joj su sudionici progo vorili za jedni~kim im jezikom umjetnosti,sna no i nenametlji vo. Ovaj zani-mlji vi program u ko ji su uklju~enai prigodna preda vanja, osobito ona

vezana uz otogra ske zapise natemuekologije,vodiojestudentpe-tegodine Akademijelikovnihumje-tnosti [iroki Bri jeg Drago Sto jako-

vi}, ko ji je s Kristinom ]a var, ma-

gistricom sakralnog slikarstva iakademskom slikaricom, vodiopro jekt Eko-koloni ja 2012, u orga-nizaci ji udruge EKO ZH.

Amerikanci pomaùTi jekom programa obratio se

pozdra vnim ri je~ima predsjednik udruge Dogana kulturni centarMate ]a var, ko ji je ujedno spomenuo daljni rad i trud da Duhanskastanica zaì vi u punom smislu ri-

je~i kao centar za mlade. Ari janaRatki} je ispred udruge EKO ZH

predsta vila pro jekt Eko-koloni je.Izlo`bu je otvorio dekan Akade-mi je liko vnih umje tnosti [irokiBri jeg, proesor Stjepan Skoko.

A ako vas je pak slu~ajno za ve-la pomisao da se na{e dru{tvo na- glo osvi jestilo i po~elo podupira-ti rad mladih umjetnika regi je napodizanju op}e ekolo{ke svi jesti,moram vas razo~arati: ovu prekra- snu maniestaci ju pomoglo je Ve- leposlanstvo SAD-a u BiH.

Duhanska stanica je doma}i-nom izlo`bi ci jeli studeni.lju~ena i prigodna predavanja vezana uz fotografske zapise

Kemal Hadì} Foto:D`. DREKOVI]

Sead îzmi}, Kemal Hadì} i Sa{a Bukvi} Foto:S.ÎZMI]

Zanimljiv kulturni program u nekada{njoj duhanskoj stanici u [irokom Brijegu

Neobi~ni happening u duhanskoj stanici u [irokom Brijegu

Likovno i fotografsko eko-okoOko pedeset umjetnika nastojalo je ubaciti u

{irokobrije{ki ambar kulture {to vi{e radova kojima su ljude nastojali upoznati sa ljepotama {to ihokruùju, a oni ih nedovoljno vide, ili ih primje}uju,ali ne vide koliko ih se svakodnevno uni{tava

Sudionici ALU Sara je vo predstav ljali su: Damir Baki ja, Amir âti} i Mark

Olszewski; ALU iz [irokog Bri jega: Barbara Iv ko vi}, Ivana Jo va-no vi}, Iva Mandi}, Luci ja Mili~e vi}, Mirna Pokori}, Drago Sto ja-ko vi}, Dino Sura}, Bo jan Kiski, Kristina Kramer i Barbara Kruljac;Fakultet liko vnih umetnosti iz Beograda: Antoni je Buri}, AndreaDrami}anin,LenaJovanovi}iSlavica Obradovi};Univerzitet"Dè-mal Bi jedi}", liko vni nasta vni~ki smjer: @eljka Kutle i Sabina Ma- slo; Umjetni~ku akademi ju iz Osi jeka: Kristina Delali}-Vetengl iNikola Faller, a ALU Banja Luka: Viktori ja Banda, Da jana Ma-le{e vi}, Mari ja No vako vi}, Olja Prista{ i Ljubi{a Pu{ac, dok suekipu otosaari ja za izlo`bu i otodokumentaci ju popunili Mar- ko Bunti}, Antoni je Buri}, Svetislav Cvetko vi}, Mate ]a var, Bo- ris Pe ji} i Ljubi{a Pu{ac.

"Mapa straha" za majku prirodu




Davor Beganovi}

Damir Av di} je fgura ko japolarizira. Spo~ita va muse {to{ta, ne{to od toga{to{ta je ko je{ta, ne{to,

pak, ima i smisla, ili bar moè poslu-ìti kao poticaj za dublje propiti va-nje. Polemika ko ju je potkraj si je~njaoko njego va albumaMe in Kapi tal ot-

vorio Vuk Ba~ano vi} primjer je ko-

ji zorno pokazu je kako Av di} svo jimstiho vima zna generirati i neugodneaekte. Ba~ano vi}e vo jednolinijsko (ilipra volinijsko) ~itanje ni je bez mana,alibi ko ji si sam da je progla{a va ju}ise nekompetentnim u stvarima knji-è vnim i glazbenim ali si isto vre-meno prida ju}i stru~nost na poljupo vi jesti i politologi je (ili bar po vi-

jesti politike i, speci jalni je, li je ve misli), svjedo~i i o nu`nosti upotrebenekon vencionalnih retori~kih strategi ja u su~elja van ju s “likom i djelom” na vodnoga “no vog trubaduradesnice”. Osobito je to zanimlji vo ka-da se preokrene sadràj nare~enesintagme, pa iz nje kreiramo “truba-dura no ve desnice”, {to je na prvi po-

gled sli~no ali ni je ni blizu isto. Pro-~itamo li Ba~ano vi}ev tek st u tomeklju~u pokazat }e se da su njego vi po- lemi~ki postulati mo`da o{tri ji (iopasni ji) od njiho va prvog dojma. Noosta vit }u sada po strani taj moment,osobito {to mi ni je stalo do zauzi-manja sta va ili pozici je u pitanjimali je voga-desnoga, globaliziranoga-antiglobaliziranoga etc. Poku{at }upromotriti Av di}ev najno vi ji ek skluzi vnoli te rar ni tek st , preispitati na~i-ne njego va unkcioniranja, poza-ba viti mu se i estetskom vri jedno{}ui prosudio u kolikoj je mjeri oprav- dano promatrati ga u svjetlu su vre-menih idejnih razila enja potenci-

jalnih istomi{ljenika.

Sportska kladionica

Tiket za re voluci ju jo{ jedan jekomad iz Algoritmo ve tvornice knjiga. I to je blagotvorno za Av di}e vuprozu. Uredni~ka je ruka Krune Lo- kotara izgla~ala dosta nera vnina,pri je svega stilskih ali i onih uo~lji vi-

jih, ortogra skih, ko je su nepotrebnooptere}i vale prvi jenacEnter dè he -nem. Osim toga, Enter dè he nem jepripo vi jedao pri~u, makoliko rag-mentarnu, razbaru{enu, ali ipak - pri-~u.Ti ket za re voluci juodusta je od togpoeti~kog postupka i u svo je sredi-{te stav lja stanje. Nara vno, tim ne e-lim re}i da se zbi vanja u potpunos-ti ukida ju. Naprotiv, ona su itekako

prisutna, ali djelu ju, takoreku}, iz po- zadine. Njiho va je sekundarnostnu na kako bi se otvorio prostor zadi jalog publike s pripo vjednim tek- stom ko ji eli biti, pri je svega, kriti-~an. I tu se otvara onaj moment nako ji je ukazao Vuk Ba~ano vi}: Je liDamir Av di}, u svo joj generalnoj

kritici, zapra vo tek “no vi trubadur de-snice”? U kolikoj mjeri kriti~ka dimenzi ja Ti ke ta za re voluci ju dopu-{ta interpretaci ju ko jom }e se kriti-ka antiglobalizma mo}i promatratipodr{kom neoliberalnom kapitali-zmu, makar i prikri venoj, neizre~e-noj? Jako puno pitanja se gomila zaormu knji e vne kritike. Ako ih se na- gomila pre vi{e, zabora vit }e se {to sepitalo pa }e izostati i odgo vori. I po-

roditi no vo pitanje: Za{to sam se, zapra vo, pitao?Upra vo stoga }u napustiti “poeti-

ku (ili politiku?) dileme” i u konkre-tnom su~elja van ju s tek stom (jer ja,ipak, jesam knjiè vni kriti~ar) odgo- voriti na poneko od tih, priznat }e-mo, vantek stualnih pitanja. Ti ket zare voluci ju je roman li{en konzis-tentne pri~e, u klasi~nome smislu.Zaplet kao takav ne posto ji, do-ga|aji su svedeni na minimum acentralno mjesto u ormiranju {tedlji-

ve radnje pripast }e prostoru. Uovome ga smislu valja shvatiti kaosvo je vrsnog “junaka”. Nama ko jismo fzi~ki pone{to udaljeni od Bo- sne i Hercego vine u prvi mah, recep-

ci jom tek paratek stualnih mome-nata pripo vjednog tek sta (pri je svega naslo va), od samoga po~etka ne-}e biti sto posto jasno o ~emu je ri-

je~. Osobno, kada sam pro~itao naslov, pomislio sam da je ri je~ o nekoj

voznoj karti ko jom }e se re voluci-onari prebaciti s jednog mjesta nadrugo. (Doista, ~ak i oni ponekad pla-}a ju pri je voz, kao {to nam moèpos vjedo~iti legendarno prebaci-

vanje Lenjina s jednog na drugi krajzara}ene Europe.) Tek mi je ~itanjesamoga tek sta otkrilo da je zapra vori je~ o kladioni~kom tiketu, a ondami se “prosvi jetlila” i ilustraci ja na naslo vnoj stranici. Prostor/mjesto ko- jega sam sklon smatrati centrom

romana jest, dakle, sportska kladi-onica, kao svo je vrsni topogra skisimbol tranzici je. Kladionica je re- konstruirana na specif~an na~in. Av -di}ev pripo vjeda~ ne poklanja toli-ku pa`nju detaljima interi jera. Neznamo gdje se nalaze monitori, nedobi vamo inormaci je o uktuaci jiposjetitelja, jedino {to se usi jeca ucentre za koordiniranje pa`nje jesuba{ta s plasti~nim stolicama na kojima sjede anti junaci i konobarica Sa- nela ko ju zami{ljamo iza {anka (is-to tako nemateri jaliziranog), dok obav lja svoj mo notoni posao i, pri-znat }emo stereotipizirano, lamen-tira nad ste~enom diplomom i nje- zinom nedo voljnom primjenji vo{}u

u bh. dru{tvu. Upra vo taj minimali-zam doprinosi da se prostor realizi-ra kao simetri~na ina~ica minimali-zma liko va ko ji, u svo joj ispraznos-ti, nastanju ju njego vu prazninu.

Liko vi su redo viti posjetitelji kladi-onice, estoki momci ~i ja se estinaizgubila u pro vincijsko-tranzicij-

skom mraku i bezizglednosti. Rje{e-nje ko je }e ponuditi svi jetu oko se-be jest - re voluci ja! No kakvi re volu-cioneri, takva im i akci ja. Reda ju seri je~i uz ko je se slaù standardnaimena, po~ev od po vi jesti i Che Gu-

evare do su vremenosti, antiglobali-zma i @ièka. Je li Av di}e vo sprdanjes tim mito vima zami{ljeno kao zlo- bna primjedba iskazana na ra~unBa~ano vi}a i drugih ko ji su u njemuprepoznali no vo trubadurstvo? Ni- sam siguran, mislim ~ak, {to vi{e,da je njemu pri je stalo do detektira-nja stanja svi jesti ko je se prikri va izapseudore volucionarnog argona i dorazgoli}a vanja njego ve plakati vnenesigurnosti ko jom se akutni nedo-

statak znanja skri va iza velikih ri je-~i. Dakle, da i dalje eli dubiti u svi- jesti nemu{tih recipi jenata a ne prikri veno polemizirati s Ba~ano vi-}em ko jemu se ni u ko jem slu~a ju nemoè prebaciti neznanje.

Tri junaka

Tri junaka, od ko jih nas jedanprati kroz narativ kao pripo vjeda~, te- matizira ju i svo je obiteljske odnose,iz kuto va sje}anja iz vla~e i re vitali-zira ju fgure ko je bi im, za razliku odugla vnom pora enih roditelja, mo- gle poslu iti kao uzori ili vodi~i krozzatamnjene prostore tranzicionogasvi jeta. Ti se ljudi, a pri je svih dajdà,po jav lju ju kao hero ji iz nekog drugog

vremena, ko je je sobom nosilo ozna-ke re volucionarne romantike a udana{nje doba fgurira kao neis-crpni generator nostalgi je. Ri je~ je oTito voj Jugosla vi ji, nezabora vnom inezaborav ljenom El Doradu ko jega

se u ka vanskim pri~ama obra|ujebez trunke kriti~ke svi jesti. Pro{lostse tako etablira kao svjetionik pred~i jim su sna nim svjetlima zablje-snuti svi protagonisti (zasigurno gu- bitnici, no uTi ke tu za re voluci judo- bitnicima ni je dodi jeljena ni margi-nalna uloga, oni su prikri veni iza zido va kladionica ko jima uprav lja ju posvo jim, ni~im legitimiranim, zako-nima ili u bankama ko je vje{to plja-~ka ju potpomognuti korumpira-nim zastupnicima zakona), ~i ji ree-ktori ni je~u pra vo na reektiranje ilikakvo drugo kriti~ko promi{ljan je. To

je stanje nepromi{ljenosti, onda, isredi{nji izvor radikaliziranja ko jemu,bez dvojbe, podli je u junaci {kraba-

nja po tiketima.U slu`bi takvoga predstav ljan ja je i upotreba jezika. Av di} se konze-kventno slu i tehnikom skaza ko ja je,kao {to sam rani je pisao, jedna odsredi{njih strategi ja predo~a vanjau tranzicijskoj knjiè vnosti. Imitaci-

ja go vornoga jezika, skaz posti e

PRIKAZ

PRED NEPREMOZIDOM

NARATIVNI SALTOMORTALEAvdi}u se ne moèosporiti pripovjeda ~ka

vje{tina. Sredi{njesredstvo ko jim sekoristi u realiza ci jisvo jevrsnoga na ra tivnog salta mor ta le jest humor.Pritom se humor ra zvi ja na dvi jepa ra lelne ra zine



~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. godine 35

Jasmin Agi}

Ime Almira Zalihi}a ni je nepo-znato na{oj ja vnosti. Ri je~ jeknjiè vniku ko ji duè od pu-ne dvi je deceni je objav lju je

knjiè vne i knji e vno-kriti~arskerado ve. Do po ja ve zbirke pjesama“Camera obscura” obja vio je nekoliko knjiga poezi je i proze visokogestetskog kvaliteta a kao na jus-pje{ni ju knji e vna kritika je prepo-znala zbirku pjesama “Lucida cal- ligraphy”, u ko joj je Zalihi} na jedansilo vito demonstrati van na~in po-

kazao kako poezi ja i dru{tvenaangaìranost jo{ uvi jek nisu dvapotpuno nespo ji va pojma i kakopoezi ja itekako moè biti, na jed-nom sofsticiranom knjiè vno-umjetni~kom ni vou, su{tinski po- vezana sa aktualnim po vi jesnimtrenutkom.

Poezija biblioteke

“Camera obscura” je knjiga pot-puno nastala na tragu Zalihi}e vihestetsko-eti~kih promi{ljan ja na-{eg dru{tvenog trenutka zapo~etihu hvaljenoj zbirci “Lucida calli-graphy” uz jedan literarno-flo-zofjski odmak ko jim pjesnik {iriobzor svo jih umjetni~kih i poeto-

lo{kih svjetonazora. Naime, ot- kro venje zbirke “Camera obscura”svakako je Zalihi}e vo pjesni~kopreno{enje intereso vanja sa na{eaktualnosti na svi jet jedne kontro- verzno i{~ezle ci vilizaci je. Odabi-ru}i da svo je umjetni~ko intere-so vanje prenese iz dana{nje Bosneu svi jet netragom i{~ezle musli-manske Andaluzi je, Zalihi} se izgleda odlu~io bar pri vremeno od-maknuti od izvora svog dosada-{njeg pjesni~kog nadahnu}a nada- ju}i se kako }e “poezi jom bibli-oteke” vratiti poljul jani umjetni~kii moralni integritet. Jer, pisati dru-{tveno angaìranu poezi ju u vremenu kada dru{tvo ko jemu èli

pomo}i rapidno gubi preostaleelemente humanosti sroza va ju}i seu posvema{nji soci jalni haos pjesniku se moè, u njego voj sopstve- noj imaginaci ji, doimati kao vlas-titi umjetni~ki i eti~ki neuspjeh.

Zalihi} se zato odva io, da para-

raziramo njema~kog teoreti~arakulture Haralda Weinricha, na posvema{nji zaborav aktualnostiosje}a ju}i kako je njegov anga-`man ipak uzaludan i kako njego-

vo pjesni~ko djelo van je ni je do vo-ljno ~ak niti za najmanji soci jalniprogres. Li{iv {i se materi jala zapjesni~ko stvaranja a pun kreati vneenergi je, Zalihi} se odlu~u je okre- nuti po vi jesti i histori ji literaturemudro rezonu ju}i kako }e u tojprebogatoj riznici pripo vjedakaprona}i materi jal za pjesni~koobliko vanje. Inspiraci ju pronalazi

u (pri)po vi jesti o nestaloj Andalu-zi ji prepozna ju}i u sudbini tognestalog srednjo vjeko vnog mu- slimanskog kraljev stva sudbinu

vlastite zemlje Bosne.

Zalihi}e va korelaci ja sa musli-manskom Andaluzi jom ni je slu~aj-na. Ta ci vilizaci ja se u posli jeratnojbosanskohercego va~koj, naro~i-to bo{nja~koj literaturi, doìv lja vakao paradigmati~an uzor. Zlona-mjerni intelektualci musliman-skog atributa i tvrde vjerske pro veni jenci je budu}nost Bosne prepo-zna ju u po vi jesti muslimanske

Andaluzi je borbeno rezonu ju}ikako }e i Bosne nestati ne bude lise vratila svo jim islamskim kori-

jenima i o{tro suprotsta vila imagi- narnom kr{}anskom nepri jatelju.Drugi, u ko je spada i sam Zalihi},lamentira ju nad sudbinom ko-

zmopolitske Andaluzi je sanja ju}ida }e se jednom opet roditi ci vili-zaci ja u ko joj }e kultura biti onaodlu~u ju}a po vi jesna snaga. Zanjih je Andaluzi ja, sa svo jim bez- brojnim trgo vima napu~enim knji-àrama, dàmijskim haremima

punim mladih u~enjaka, musli-manima, je vre jima i kr{}animaidealan prostor, sa vr{en ali nepo-sto je}i.

Stvarnost povijesti

Kada Zalihi} pjesni~ko pribje i-{te potra i u nestaloj Andaluzi ji, todoslo vno zna~i da je njego vo tra- ganje za odgo vorima na sva ona pitanja ko ja ga kao umjetnika mu~eizgleda produ eno i da je spokojspozna je jo{ uvi jek nemogu}. Pri-stane li po vjero vati kako njego vapoezi ja vi{e nema snage mi jenja-

ti stvarnost snagom svo je poetskesugesti vnosti, preosta je mu samoili da odustane od poezi je ili dana|e drugo, izvori{te za svo ju inspiraci ju. Odlu~iv {i se za ovo drugo Za- lihi} ne odusta je od pjesni{tvashva}enog, u jednu ruku, i kaodru{tvenog korekti va, samo {to bira ju}i da obliku je “borhesov skupoezi ju”, prizna je da pred be{}utno-{}u stvarnosti i suro vosti po vi jestiipak mora ustuknuti.

O Zalihi}e vom poetskom zaokre- tu ipak na jrje~iti je svjedo~i i odbirnaslo va za no vu knjigu pjesama.“Camera obscura” je opti~ki eno-men ko jeg su jo{ u anti~ka vreme-na zami jetili umni ljudi i nasto jali

objasniti. Su{tina ovog enomena je-ste njego va iluzornost i nestalnost,njego va fzi~ka prisutnost i neo-dredi vost. Camera obscura od zraka sun~e ve svjetlosti stvara pro je-kci ju stvarnosti nikada ne do vode-}i gledaoca u zabludu da je ri je~ obilo ~emu drugom doli opti~koj iluzi ji. Taj enomen Zalihi} je namjer- no odabrao sugerira ju}i kako jeiluzi ja po~esto sa vr{eni ja i do vo-ljni ja od stvarnosti ko ju opona{a. Asamu stvarnost Zalihi} je zami jenioimaginarnom Andaluzi jom - mit- skom, neposto je}om i vje~nom.

Almir Zalihi} zbirkom “Cameraobscura” napra vio je odmak od po-eti~kih normi ko je je u pretho-

dnim pjesni~kim zbirkama sam se-bi nametnuo kao estetsku oba ve-zu. Taj odmak pokazao se kaoprodukti van i su visao jer je iz njega nastala poezi ja jedinstvena posvome sadrà ju u na{em posli je-ratnom pjesni{tvu.

smanji van je distance izme|u pripo-vjeda~a i publike. Prednost u roma-nima kakvi su Enter dèhenem ili Ti-ket za re voluci ju je u tome {to onpredstav lja najbolji na~in reprodu-kci je go vora i stanja svi jesti fgura ko-

je se ne mogu pohvaliti osobitimobrazo vanjem ili nekim vi{im stup-njem sposobnosti reektiranja zbi-lje ko ja ih okruù je. Otuda je pripo-vjeda~ i prinu|en sku~en svi jet u ko-jemu obita va predo~iti sku~enimsredstvima svoga jezika ko ja musto je na raspolaganju. Gla vno jeslang. Ponekad je te{ko pratiti sli jedre~enica ko je se na leksi~kom planuodliku ju o~u|eno{}u, na sintakti-~kom abre vi jaci jama i distorzi jamaporetka ri je~i. Rezultat je semanti~kozgu{nja van je ko je kao da se obra}aadeptima. No i ta se ek skluzi vnost lo-mi pred radoznalim ~itateljskim po-gledom. “Ulazak” u diskurz jednakoje mogu} kao i pronicanje jednos-

ta vne svi jesti njiho vih nositelja.Kako bi se junaci predo~ili u svo-joj plitkosti, potrebno je i po ja~anjeunutar autorske unkci je, zapra voonog mjesta na ko jemu se, u nara-ti vnom smislu, autorska instancaodva ja od svoga pripo vjeda~a i zau-zima superioran polo aj u odnosu nanjega. Ni tu se Av di}u ne moèosporiti pripo vjeda~ka vje{tina. Sre-di{nje sredstvo ko jim se koristi u re-alizaci ji svo je vrsnoga narati vnogsalta mortale jest humor. Pritom sehumor razvi ja na dvi je paralelnerazine. S jedne strane na verbalnoj,gdje ga producira ju iskakanja pripo-vjeda~a i liko va iz propisane go vor-ne kolote~ine. S druge, efkasni je, na

razini samih zbi vanja. Tu autor svo-je protagoniste do vodi u apsurdne si-tuaci je svjesno ih ~ine}i smi je{nima.Vrhunac je tog efkasnog metodao~u|avanja osu je}ena plja~ka ban-ke u ko joj se tri junaka defniti vnostav lja ju u pozici ju loosera. Mjesti-mice se ta scena odliku je komikom

ko ju bi se moglo ozna~iti urnebe-snom, pa ~ak i zrelom kakve eek tneameri~ke slap-stick komedi je ko ju bipotpisao Howard Hawks. Osobito je,a tu }e se Av di}ev pripo vjedni tek stizdi}i iznad prizemnoga humora,mo}na ona scena u ko joj se, nakondobro isplaniranoga bi jega iz bankeu ko ju su dodu{e pro valili ali iz ko-

je ni{ta odni jeli nisu, dva junakana|u pred zidom {to su ga u podru-

mu, mjestu njiho va djetinjstva teprema tome po defnici ji po uzda-nome uto~i{tu, iz tko zna ko jeg raz-loga podigli neki drugi ljudi. Scenaobilu je simboli~kim potenci jalom,njezina snaga sasto ji se upra vo u sa-ìmanju svega onoga {to je rani je is-pripo vi jedano na najmanjem mogu -}nom prostoru, u okviru tek jedno-ga doga|aja, elementarne narati vne

jedinice ko ja se unato~ semanti-~kom izobilju, u ovom konkretnomslu~a ju, ne doimlje pretrpanom.

Lo{a mjesta

To su i naj ja~e stranice ovoga romana. One slabi je skuplja ju se upravo na onim mjestima na ko jima Av -

di}u ne polazi za rukom realiziratigore spomenutu poantiranost. Tadase njegov tek st gubi u ispraznim

verbalizmima, humor je neadekva-tno pripisan izgo vorenim ri je~ima,to~ni je na~inu njiho va izgo varanja.Dekontek stualizaci ja ko ju se spro vodi na taj na~in, a ko ja bi trebala vo- diti detroniziranju kultnih fgura re- volucionarne lje vice, ne dose e dosvo jega cilja, ~esto osta je i dalekoispod njega. Nara vno, @i eku bi semoglo sigurno mnogo toga prigo-

voriti, ali ti se prigo vori kada ih or- mulira pripo vjeda~, zapra vo kritizi-ra ju}i svo jega pri jatelja Mirzu (Rza-MiCHE!), ~u ju kao disunkcionalneoskule kakve je mogu}no produ-

cirati u beskraj. U jednu ri je~, nere-ektiranost pripo vjeda~a, na lo{i jim}e mjestima romana do vesti do ~i-tateljske zasi}enosti i do neizbje no-ga pitanja: da, ali ~emu sve to?

No da odve} ne zano vi jetam. Jasno je da jeTi ket za re voluci juroman us-mjeren na to~no odre|enu publiku,da je napisan za nju i da ona u njojmoè prepoznati sada ve} kultnistatus njego va autora. Izne vjeriti njezina o~eki vanja bilo bi nepra vedno.Ostali, ne nu`no ano vi Av di}e veglazbe ili pregnantno iskazanih stavo va u ko jima se ugla vnom iscrplju-

je unkci ja tek sto va, do}i }e na svoje na onim mjestima ko je sam deta-ljni je analizirao. Ni je er o~eki vati

ne{to vi{e od pripo vjednog tek sta ~vr-sto uglav ljenog u prepoznatlji vu an-rov sku mustru - ko ju s uspjehom re-alizira. Tamo gdje je pre vazi|e rezultat je bra vurozan. Ispod njezine ra- zine osta je iznimno ri jetko. Ça su ft.

(Tek st nastao u suradnji s NVO Pro-story, u okviru pro jekta Li jepa ri je~)

O mitskoj, nepostoje}oj i vje~noj Andaluziji

TIVIM(Damir Avdi},“Tiket za revoluciju”,Algoritam,Zagreb 2012)

(Almir Zalihi}, “Camera obscura”, Dobra knjiga, Sarajevo, 2011)

Iluzija opti~ke varke




UBosanskom kulturnomcentru u Sara je vu od-ràna je prva bh. pro- moci ja knjige "Abece-

da uspjeha i dobrog ì vota & Taj- ne i vrline uspje{nih", autora Ke- mala Balihodì}a, ko ju je izdalo IPSvjetlost iz Sara je va. Knjigu supromo virali: pro. dr. Dèlal Ibra- ko vi}, mr. Esma Pali}, MustaaSmajlo vi} i Haris Du~i}.

Knjiga ima sedam poglav lja, teobilu je edukati vnim i obrazo-

vnim sadrà jem. Pou~na je i interesantna svim uzrastima, pose-

bno mla|im. Ja~a unutra{nji psiholo{ki aspekt dokazi vanja i uspjeha, pobu|uje, podsti~e i afr- mi{e poziti vnu energi ju i poziti-

vno u dru{tvenoj praksi. Posebnosu izdvo jena poglav lja: Kur'an ouspjehu i Bibli ja o uspjehu. Knji- ga na prikladan na~in ras vjetlja-

va {ta o uspjehu i dobrom i votugo vore isto~nja~ki {ta zapadnja-~ki psiholozi uspjeha. U poglav -lju Tajne i vrline uspje {nihobra|ene su 54 pri~e uspje{nihljudi iz razli~itih sera djelo van ja,sudbina, sredina i zemalja, pa ikontinenata (Evrope, Azi je, Sje- verne Amerike i Australi je)...

Od gnijezda do zvijezda- U odabranom bro ju (ne)obi-~nih ljudi iz ci jele Bosne i Herce-go vine puno je odgo vora na pita-

nje kako, a naj~e{}i od odgo vora jeste ljubav prema bli`njem svo- me, ali i ljubav prema okoli{u injego vo tretiranje kao bli`njegsvoga od ~o vjeka. Ova knjiga je ot-

vorena prema uvi jek no vim odgo- vorima, ali vjerno prati generi~kusu{tinu ~o vjeka u ko jem se li~nianga`man i dobrota vra}a ju punom mjerom ko ju mnogi zo vu uspjeh, ali i ì votna kari jera i mu- drost iv ljen ja... Ovo je vri jedno i

jedinstveno {ti vo u BiH, te znala-~ki ura|ena knjiga istan~anogpozna vaoca ponekad tako za-

mr{enih, ali uistinu jednosta vnihpute va hoda ~o vjeka od gni jezdado zvi jezda, isti~e pro. dr. DèlalIbrako vi}.

- Uspjeh je dosti`na stvar i da-ta svakome od nas, samo se trebamalo potruditi. Potruditi se zna-~i uloìti energi ju u promjenu i se-be i svi jet oko sebe. Uspjeh je in- timno zado voljstvo ko je nosite usebi. Uspjeh zna~i ne predati se,uspjeh zna~i ci jeni ti i male i veli-ke stvari u ì votu, uspjeh zna~i po-hvaliti ~o vjeka pored sebe za dobre stvari, uspjeh zna~i ne biti li- cemjeran u ì votu, uspjeh zna~ipo{to vati ljubav kao naj ve}u inajbolju i najzna~ajni ju emoci ju

u ì votu. Biti uspje{an, zna~i vjero vati u ì vot, uspjeh zna~i vjero- vati u ~o vjeka, uspjeh zna~i nikada ne zabora viti roditelje i pri ja-

telje i ci jeniti vi{e od svake mate-ri jalne vri jednosti ko ju moèteda imate u ì votu. No vac je rela-ti vna stvar. Znam puno onih ko-

ji ga ima ju, a nisu sre}ni i znampuno onih ko ji ga nema ju a ima- ju osmijeh na licu i sjaj u o~ima,kazala je pro. dr. Jasna Bajrakta-re vi}.

- Citiranjem di jelo va iz svetihknjiga, Kur’ana i Bibli je, ko ji upu-}u ju kako da ostvarimo koristan,sadrà jan i kvalitetan ì vot, na-

vo|enjem mnogih istina ko je su vjeko vima pot vr|ivane i preto~e-ne u ì votne mudrosti i ko je mo-gu biti dobri i votni obrasci, te pre- zento vanjem i votnih pri~a osobako je su u la virintu ì votnih situ-aci ja i izbora ko je su morale dono- siti sli jedile vlastite vizi je sre}e,dobrote i dobrobiti, autor nas na-sto ji uvjeriti da "svako moè uspjeti ako ima do voljno otvorenih vrata, potrebni su samo klju~e vi, a onisu ve} duboko u vama".

Sre}a i uspjehDominira utisak da je Kemal

tokom pisanja ove knjige bio u

sna`nom zanosu da moti vira, pai vi{e, da ubi jedi ~itaoca, posebnomlade ljude, da su sre}a i uspjeh uvi jek tu, oko nas, samo ihtreba znati prepoznati i sli jeditipra vila njiho vog ostvari vanja iodrà vanja. Pored toga, ova knjiga predstav lja i svo je vrsno svjedo~anstvo o vremenu u ko jem suglobalni i lokalni dru{tveni toko- vi i po ja ve imali sna`ne reeksi-

je na i votne sadrà je i kvalitet ì- vota ljudi, {to budu}im genera-ci jama moè biti od koristi uprav ljen ju ì votnih izbora i uspo-stav ljan ju ormula uspjeha i sre-}e, rekla je mr. Esma Pali}.

Abeceda uspjeha i dobrog ìvotaDio ekipe uspje{nih Velika zainteresiranost Sarajlija

Pr va b h.

promoc i ja kn j ige

Knjiga ima sedam poglavlja, te obiluje edukativnim i obrazovnimsadràjem. Pou~na je i interesantna svim uzrastima, posebno mla|im

- Dugo sam radio na prikupljan ju gra|e za ovu knjigu. Sva- ki u~injeni korak na tom putu bio je pod iskrenim pla{tom è-lje i te`nje da lak{e do|e do ~italaca i da se na tom putu osje-}a ju radosnim i sretnim. Na tom putu stalno su mi se misli preli je vale pojmo vima: cilj, elja, te`nja, namjera, nijet, odlu~nost,sre}a, radost, vi{e, ja~e, bolje, rekao je autor Balihodì} doda- ju}i da "vjeru je da prosje~na ili natprosje~na osoba ima ogro- man potenci jal":

- Svako moè brzo napredo vati u ostvari vanju svo jih cilje va,ali treba imati svo je metode i strategi je, u ko jima }e se najla-k{e snalaziti, kao {to koriste drugi uspje{ni ljudi ko ji su pro{liaze, sli~ne trenutke i pozici je u ko jima ste vi sada. Budite upor- ni u primjeni nau~enog ko je izmjenju je ì vot svakom od nas.To je tako lahko, to mi je svaki od pri jatelja iskreno pot vrdio,rekao. Tu su ì votne pri~e pri jatelja iz BiH, Hrvatske, Srbi je, Ma-

kedoni je, Slo veni je, Crne Gore, Francuske, Njema~ke, Itali je,Turske, Kanade, Australi je... Razli~itog su ni voa obrazo vanja,sticanja iskustva. Ras vjetlja va ju svo je pute ve u gradnji kari je-re i uspjeha, frmi i giganata, reafrmaci ji i obno vi instituci ja,ustano va, maniestaci ja, pruànju i otkri vanju sa vjeta i prepo- ruka, ostvari vanju pobjeda ko je su te{ko dosti`ne.

@ivotne pri~e prijatelja

- Knjiga predstav lja i svo je vrsno svjedo~anstvo vremena uko jem su globalni, regionalni i lokalni dru{tveni toko vi i po- ja ve imali sna`ne reeksi je na ì votne sadrà je i kvalitet i vo-ta ljudi, {to budu}im generaci jama moè biti od koristi u prav- ljen ju ì votnih izbora i uspostav ljan ju vlastitih ormula uspjeha i sre}e. Prilazio sam ljudima ko ji su bili spremni i htjeli dasvo jim ì votnim pri~ama otkri va ju tajne, upornost u dogo-

varanju kako uspjeti i dobro i vjeti. U preko tri deceni je radau no vinarstvu i publicistici, posebno reporterskom akti vitetu,

duboko sam osje}ao zna~aj moti vacionog aktora kod ljudi, posebno u kategori ji mladih podsti~u}i ih da drugi nisu ni bolji i uspje{ni ji. Za sve je uspjeh i sre}a nadohvat ruke, samo totreba prepoznati, prihvatiti, usposta vom kvalitetnih pra vila itehnika, rade}i kao i drugi, pa i vi{e, nadogra|ivati i i}i dalje.Upamtite, rad je klju~ uspjeha, smatra Balihodì}.

Promotori knjige u BKC-u

Autor knjige Kemal Balihodì}

Rad je klju~ uspjeha



DIJASPORAOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 37

Upoznatom njema~kom turisti~komgradi}u Bad Liebenzell, ~etrdese-tak kilometara udaljenom od Stutt-

garta, od 9. do 11. no vembra odràn je sa-

stanak Gla vnog odbora Svjetskog sa vezadi jaspore BiH i tribina o temi “Bosna i Her-cego vina i njena di jaspora - pet do 12”. Sa-stanak i tribina odràni su u prostori jamaHaus des Graen, a odli~an doma}in i or-ganizator bio je Consulting Medical CareGroup, njema~ka korporaci ja iz Sindel-fngena (Stuttgart), ~i ji je vlasnik i predsje-dnik Upra vnog odbora uspje{ni BosanacSead Gra Kozli~i} von Tinj i asoci jaci jagra|ana BiH u SR Njema~koj, sa Sa vezombosanskih dopunskih {kola u ovoj zemljina ~elu, ~i ji je predsjednik Haris Halilo vi},potpredsjednik Svjetskog sa veza di jaspo-re BiH.

Gosti

Impozantnom skupu kro vne organi-

zaci je di jaspore BiH, osim predsta vnikadi jaspore BiH iz Velike Britani je, [vicar-ske, [vedske, Danske, Slo veni je, Irske,Hrvatske, Austri je, Njema~ke, Nor ve{ke iItali je, prisustvo vali su i predsta vnici Mi-nistarstva za ljudska pra va i izbjeglice BiH- Ruzmira Tihi}-Kadri}, pomo}nica mini-stra, Ivica Zadro, {e kabineta ministra Da-mira Ljubi}a i Ana Judi, {efca Odsjeka zasuradnju sa klubo vima i udruènjimaiseljenih bh. gra|ana, Dag Dùmruk~i},konzul BiH u Stuttgartu, [emsudin Dedi},poslanik u Parlamentu FBiH, EmdàdGali ja{e vi}, no voizabrani na~elnik Op}i-ne Biha}, Josip Jurato vi}, ~lan njema-~kog parlamenta, Gari Pav ko vi}, {e Ure-da za integraci ju grada Stuttgarta, Mi}o]etko vi} i Milorad Jancer, predsjednik i se-kretar Sa veza srpskih udruènja u SRNjema~koj, uspje{ni biznismeni iz Mün-chena, Manhajma, Stuttgarta, Ulma, BadLiebenzella, Sinelfngena, Erdinga i Hajl-brona, predsta vnici klubo va, udruènja ivjerskih za jednica...

Gla vne teme sastanka GO SSDBiH i tri-

bine bile su odnos vlasti BiH prema njenoj di jaspori, a zaklju~ak je da taj odnostreba biti mnogo bolji, intenzi vni ji i kon- kretni ji. Istaknuto je da bh. di jaspora izra-

à va ~u|enje vi{egodi{njim indolentnimodnosom vlasti u BiH prema vi{e od mi- lion i po svo jih gra|ana ko ji ì ve u svi je-tu i ko ji su jedan od njenih naj ve}ih potenci jala, ulaga~a i ko ji su spremni da se jo{

vi{e angaù ju u njenom ekonomskomrazvo ju.

Kao poziti van primjer dobre saradnjedi jaspore i instituci ja BiH na sastanku uNjema~koj izdvo jeno je Ministarstvo zaljudska pra va i izbjeglice BiH. Bh. di ja-spora zahti je va da v lasti u BiH pro veduu praksi odluke ko je su ve} same doni-

jele: pra vno regulisanje dopunskog obrazo vanja na maternjem jeziku za djecu izBiH u inozemstvu, statut nasta vnika i ko-ordinatora u dopunskim {kolama, otva-ranje kulturno-inormati vnih centara u

zemljama sa velikim bro jem di jaspore,po jednostav ljen je u~estvo vanja dràv lja-na BiH u di jaspori na izborima u BiH, ak-ti vni je uklju~i van je drà ve u or ganizo-

vanju bh. di jaspore, podsticanje njenogboljeg organizo vanja i omogu}a vanjeda i dràv ljani BiH ko ji ì ve u svi jetu bu-du popisani na narednom popisu stanovni{tva.

Susreti

U di jaspori BiH posto ji veliki broj veomauspje{nih pri vrednika ko ji su pori jeklomiz BiH. Di jaspora je spremna da ulaè udomo vinu i pomogne njen pri vredni ra-zvoj, ali se u samoj BiH za to mora justvoriti zakonske pretpostav ke i regulati-

ve kako bi ulaganje bilo stimulisano imogu}e. Osim sastanka i tribine, skup uBaden Liebenzellu imao je i niz drugih sa-drà ja, susreta pri vrednih delegaci ja izBiH, Turske i Njema~ke, interesantnih iz-laganja i pri jedloga predsta vnika GOSSD- BiH, doma}ina, predsta vnika njema-~kog parlamenta.

Skup predstavnika dijaspore BiH u Njema~koj

Pet do 12O~ekuje se bolji odnos dràve prema dijaspori. SSDBiH

traì da vlasti BiH pravno reguli{u dopunsko obrazovanje

na maternjem jeziku za djecu iz BiH u inozemstvu i

omogu}e da i dràvljani BiH koji ìve u svijetu budu

popisani na narednom popisu stanovni{tva



Lijepi i upadljiviPrestanite da razmi{ljate o

dèmperima kao ogro-mnim, debelim komadi-ma odje}e ko ji se nose sa-

mo kada je jako hladno. Li jepdèmper moète nositi u

svakoj prilici, a ove se-zone dizaj neri ihkombinu ju uz sve.Dèmperi vi{e nisurezer visani samo zapantalone, ve} seodli~no slaù i sa

suknjama i halji-nama. Za visnood duìne su-

knje, moète ganositi u svako-

dne vnim, ali i uposlo vnim pr i-likama.

Osim sa su-knjom, pletenidèmperi se odli-

~no slaù s halji-nama, posebno

onim u veselim bo ja-ma ili sa printe vima. Akodèmper nosite s print-ha-ljinom, kombinujte ga smodernim kratkim ~izmi-cama, a ako elite prefnje-

ni ji look, nosite ga uz ~ipkas-tu haljinu i visoke potpetice.

Klasi~na kombinaci ja ko{uljei dèmpera ne mora nu`no da

bude dosadna, posebno ako jedèmper asimetri~nog oblika.

POMO] U KU]I OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.38

Pomozite kosida brè poraste

Nestrplji vi ste jer va{a kosa sporo raste?Poznati ameri~ki rizeri sa vjetu ju da sumasaè jedini na~in da pomognete kosi dabrè poraste.

Masirajte koù gla ve svakodne vno, jer ta-ko stimuli{ete protok krvi u gla vi. To jenajbolji na~in da hranlji vi sastojci ko jeunosite kroz ishranu, ali i {ampone i pako-

vanja za regeneraci ju kosu, dopru brè dodlake. Dok perete kose, po~nite masaù

vrho vima prsti ju, i to prvo stimuli{ite zadnji

dio vrata. Nasta vite kru`nim pokretima katjemenu gla ve i za vr{ite na di jelu oko ~ela. Vodite ra~una da u masaì u~estvu ju samo jagodice prsti ju, jer ukoliko koristite nokte, vlasi }e se o{tetiti. Tako|er, uzimanje vita-mina B kroz ishranu pomo}i }e kosi da po-

vratiti snagu i ~vrstinu, nagla{a va ju rizeri.

LJEPO TA, KOZME TIKA

Poku{a}emo da prona|emostvari ko je vas inspiri{u, da ju vam ide ju da va{ dom postanebolje mjesto za ì vot. Uz malotruda, i vi moète da napra viteovu neobi~nu policu ko ja djelu-

je kao da prkosi zakonima gra- vitaci je. Knjige se ne}e o{tetiti imoète da ih lako uzimate i vra-}ate kad god poèlite, a ako sveuradite kako treba, lako }e poni-

jeti i teè knjige.

Za policu su vam potrebnidrvena daska, drà~i za police,{iri lasti{, he talica i metar. Klju-~na stvar je da smislite kolikoèlite da vam polica bude {iro-ka. Izmjerite koliko lasti{ trebada bude duga~ak za svaku knji-gu posebno, da moè da je~vrsto drì, a da je ne zgnje~i.Ne treba da si je~ete lasti{ za sva-ku knjigu, samo obiljeìte mjes-ta gdje }ete prihe tati za dasku.Po{to ste ga izmjerili, po~nite dahe tate lasti{ unutra od po~et-ka daske.

Polica ko ja sto ji naopa~ke dje-lo va}e atrakti vno u va{oj dne-

vnoj sobi i mo`da }e zbunji vati

va{e goste, ali je unkcionalnakao i bilo ko ja druga polica. Evolakih koraka kako moète da jenapra vite.

Po{to ste ga izmjerili, po~niteda he tate lasti{ unutra od po~et-ka daske. Ubacite knjige da vidi-te da li je potrebna jo{ neka sitnapreprav ka. Kada ste pro vjerilida knjige ~vrsto sto je, pri~ vrsti-te drà~e za policu i za zid. Mo-ète da zali jepite igra~ke ili drà-~e za knjige za jo{ bolji izgled.Uostalom, svaki od ovih primje-raka, osim {to je koristan, pred-stav lja odli~an ukras na zidu.

MODA, STIL, TRENDOVI

Supa sa {pinatom

NOVOSTI I PREPORUKE

Otkrivanjekamena u bubregu

Za eliminaci ju pi jeska i kamena naj-

va`ni je je piti velike koli~ine vode. Pri-

sustvo kamena otkriva se ultrazvu-

kom, dok se pi jesak naj~e{}e di jagnos-

tiku je rendgenskim snimanjem. Kalku-

loza, odnosno stvaranje kamena u bu-

brezima, mokra}nom kanalu ili be{ici,

u odnosu na druga oboljen ja urinarnog

trakta, najrasprostranjeni ja je i na ju~es-

tali ja. Stvaranje kamena nasta je tiho, po-

dmuklo i bez na jave, a na kra ju se ogla-

{ava nepodno{ljivim èstokim bolom.

Ultrazvuk je najbolja di jagnosti~kametoda za otkrivanje kamena u bubre-

gu. Me|utim, njena jedina manjkavost

je {to ne moè da vidi kamen u mokra-

}nom kanalu, jer je zaklonjen cri jevima.

Ali, zato moè kamen da di jagnostiku-

je na po~etku kanala pri izlasku iz bu-

brega, ili ako je kanal pro{iren. Rendgen-

sko snimanje dolazi naknadno i ori jen-

taciono prikazu je kamen. Nekada se ren-

dgenom snimi sadràj u cri jevima i u ve-

nama male karlice ko ji savr{eno imiti-

ra kamen, mada ga nema. S druge stra-

ne, u ~ak deset do petnaest posto slu-

~a jeva kamen se ne registru je rendge-

nom, ali se vidi na ultrazvuku.

MOJ DOM Uradite sami

OBRNUTA POLICA ZA KNJIGEPolica koja stoji naopa~ke djelova}e atraktivno u va{oj dnevnoj sobi i mo`da }e zbunjivati va{e

goste, ali je funkcionalna kao i bilo koja druga

Priprema:[pinat operite i sitno isjeckajte. Luk, tako|er, sitno isjeckajte,

a bi jeli luk izgnje~ite i dinstajte ih na maslacu dok ne dobi ju zla-tnoùtu bo ju. Dodajte bra{no i promi je{ajte nekoliko minuta, aonda dodajte {pinat, malo posolite i pobiberite. Mi je{ajte neko-liko minuta, pa nalijte supom od kocke. Osta vite da vri je jo{ 5 mi-nuta i posluìte toplo.

Po trebno:

200 g {pinatamala gla vica crnog luka

2 ~e{nja bi jelog luka ka{ika maslaca 750 ml juhe od po vr}a 3 ka{ike bra{na, so, biber




APSURDI: Raspisan konkurs na nagradu “Fra Grgo Marti}”

Osniva~ Zaklade da je 10.000 KM za knjige,a dràvi dugu je dva miliona KM?!

SKANDALOZNO: Ko je mlade su uhljebljavali zavodi za zapo{ljavan je

Zanemarili na jugroèni je,zapo{ljavali po babi i stri~evima?!

DRAMATI^NO: U BiH 120.000 drogera{a, sve vi{e èna

Prvi susret s drogom ve} u 10. godini,na odvikavanju i bra~ni parovi

ESTRADA: Sve se ne(i)ma, a vozni parkovi ispred vila

Auti Dragane Mirkovi} vri jedni sedam milionaKM, a Konjevi} vozi kadilak

NA[A AKCIJA: Predstavljamo na juspje{ni je bh. srednje {koleMje{ovita srednja {kola “Enver Pozderovi}” Gora`de:

Ka europskoj budu}nosti - stru~no,odgovorno i slobodno

\ur|ica Rajher - [i{ul, ko{evska gazelaOtkud medalje onima ko ji se bore za opstanak

Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA

POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMABosna i HercegovinaFederaci ja Bosne i Hercegovine

Tuzlanski kantonKantonalna agenci ja za privatizaci ju

Na osnovu ~la na 29. Sta tuta Kantonalne agenci je za priva tiza ci ju Tuzla (“Slu`bene no-vine TK”, broj 05/12), ~la na 7. ta ~ka II. 4. Pra vilnika o unutra {njoj or ga niza ci ji i siste-ma tiza ci ji ra dnih mjesta Kantonalne agenci je za priva tiza ci ju Tuzla i uka za ne potrebe,direktor Kantonalne agenci je za priva tiza ci ju Tuzla ra spisu je

K O N K U R Sza pri jem u radni odnos na odre|eno vri jeme u tra janju od 12 (dvanaest) mjeseci

za radno mjesto

1. Stru~ni sa ra dnik za pra vne poslove 1 izvr{ilac

Pored op{tih uslova propisa nih za konom, kandidat je duàn da ispunja va i posebneuslove:

1. Visoka stru~na sprema pra vnog smjera - VSS - VII/I2. Najma nje 1 godina ra dnog iskustva u struci na kon stica nja visoke {kolske spreme3. Poloèn stru~ni ispit za rad u or ga nima upra ve

Pri javljeni kandidat, osim na vedenih uslova, mora ispunja va ti i sljede}e uslove:

• da je dràvlja nin BiH (uvjerenje o dràvljanstvu ne sta ri je od {est mjeseci),•

da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak (uvjerenje ne sta ri je od tri mjeseca),• da je zdravstveno sposoban (iza bra ni kandidat duàn je dosta viti ljekar sko uvje-

renje pri je anga ova nja na poslove)

Sa kandida tima ko ji ispunja va ju uslove konkur sa, a ko ji u|u u uì izbor, oba vit }e se raz- govor u roku od 10 da na, od da na isteka roka za pri ja vu na konkurs.Za kandida ta ko ji bude primljen u ra dni odnos oba vezan je probni rad u tra ja nju od trimjeseca.Rok za podno{enje pri ja va je 15 da na od da na objavljivan ja konkur sa.Uz pri ja vu na konkurs sa krat kom biogra fi jom, kandida ti su du`ni dosta viti doka ze o is-punja van ju op}ih i posebnih uslova (original ili ovjerene fotokopi je) na adresu:Kantonalna agenci ja za priva tiza ci ju Tuzla, Ul. soli broj 2, 75 000 Tuzla, sa na zna kom“za konkurs”.Nepotpune i nebla govremene pri ja ve ne}e se ra zma tra ti.

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 0 I 222704 11 ISara jevo, 8. 11. 2012. godine

Op}inski sud u Sara jevu, i to sudi ja Ana bela Bogdan - Krstovi}, u pra vnoj stva ri tra ioca izvr{enja MIKRO-KREDITNA FONDACIJA “EKI”, zastupana po punomo}niku Adini Buzurovi}, advokatu iz Sara je-va, protiv izvr{enika I-izvr{enika GAGULA ELVIRA iz Sara jeva, ul. Nerkeza Smailagi}a br. 15 i dr.,ra di izvr{enja, na osnovu ~la na 348 stav 3 Za kona o par ni~nom postupku

OBJAV L J U J ERJE[ENJE O IZVR[ENJU

Dozvoljeno 22. 12. 2011. godine na osnovu vjerodostojne ispra ve - mjenice, ra di na pla te nov~a nog potra i-va nja u ukupnom iznosu od 1.318,52 KM sa za konskom za teznom ka ma tom od 24. 11. 2011. godine pa doispla te i tro{kova izvr{nosti postupka u iznosu od 52,74 KM.

Izvr{enje }e se provesti pljenidbom, procjenom i proda jom pokretnih stva ri I-izvr{enika.

SUDIJAAnabela Bogdan - Krstovi}, s. r.

POUKA: Protiv ovog rje{enja stranke mogu izja viti prigovor ovom sudu u roku od 8 da na od da na pri jema,u dovoljnom bro ju primjera ka za sud i stranke.Dostavljan je rje{enja o izvr{enju izvr{eniku sma tra se izvr{enim protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja.



Broj: 65 0 I 190095 11 ISara jevo, 9. 11. 2012. godine

Op}inski sud u Sa ra jevu, sudi ja Aida Cikoti}, u pra vnojstva ri tra ioca izvr{enja Mikrokreditna fonda ci ja “EKI”,ko ju zastupa Adina Buzurovi}, advokat iz Sa ra jeva, protiv izvr{enika KADRI] ENVER iz Sa ra jeva, ul. Dobro-{evi}ka br. 65, Dobro{evi}i i KARI] SIFA iz Ha dì}a,Mokrine bb, ra di izvr{enja, v.s.p. 133,00 na osnovu ~l.10. i 21. Za kona o par ni~nom postupku (Slu`bene novi-ne FBiH, br. 32/03 i 33/06), a u vezi sa ~la nom 348. st.3. Za kona o par ni~nom postupku (Slu`bene novineFBiH”, br. 53/03), na pri jedlog tra ioca izvr{enja

OBJAVLJUJERJE[ENJE O IZVR[ENJU

odre|eno 3. 10. 2011. godine, po pri jedlogu tra ioca iz-vr{enja od 22. 3. 2011. godine, na osnovu vjerodostojneispra ve - mjenice broj AF 2543786, izda te 19. 11. 2008.izvr{enik - kao izda va telj mjenice, dugu je tra itelju iz-

vr{enja kao ima telju mjenice mjeni~nu svotu u iznosu od133,00 KM. Izvr{enik je na vedenu mjenicu predao tra -ìtelju izvr{enja kao instrument osigura nja vra }a nja du-ga po kreditu, a temeljem za klju~enog Ugovora o kredi-tu broj 0832200108 od 19. 11. 2008. godine. Budu}i da

je mjenica dospjela 22. 3. 2011. godine, ka ko dug ni jeispla }en, predla e da sud dozvoli rje{enje i to:1. pljenidbom do 1/2 iznosa na nov~a nim sredstvima

(penzi je) II-izvr{enika, Ka ri} Seife, JMBG:1706958176779, ma ti~ni broj PIO: 1153142210-0,po osnovu penzi je ko ja se ostva ru je putem Federal-nog za voda PIO/MIO Kantonalna administra tivna slu`ba Sa ra jevo, Odsjek za likvida ci ju pen zi ja sa sjedi{tem u Sa ra jevu, ul. Loìoni~ka br. 2.

Sudi jaAida Cikoti}, s. r.

POUKA: Protiv rje{enja o izvr{enju moè se izja vitiprigovor ovom sudu u roku od 8 (osam) da na od da na pri jema istog. Prigovor se podnosi u dovoljnom bro juprimjera ka za sud i stranke.

Dostavljan je rj e{enja o izvr{enju izvr{eniku sma tra se izvr{enim protekom roka od 15 da na od da na ob-

javljivan ja.



KORAK NAPRIJEDOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 41

Hitachi UltraVisionLED TV

Hitachi je predsta vio no vu lini ju 3DSmart TV aparata ko je odliku ju impre-si vne bo je i velika o{trina slike. U okviru Value seri je dostupne su tri opci je ito S406, H306 i H316 model, a sve pome- nute modele odliku je ultratanki ram,Surround Sound i Dolby Digital. ModelS406 karakteri{e platinasta za vr{na po-

vr{ina, kao i 32" eran sa 60Hz 720p. Mo- del H306 odliku je 720p HD rezoluci ja,60Hz os vjeà vanje i 29" ekran. Tre}i model Value seri je dostupan je u tri veli~i-ne - 29", 32" i 39", a sve opci je isporu-~u ju se sa Full HD 1080p i 60Hz os vje-à vanjem.

Tablete umjesto jeftinog PC-aTableti zaista po~inju da zamjenju ju

personalne ra~unare sada kada je predstav ljena najno vi ja verzi ja Windows operati vnog sistema, smatra kompani ja NVI- DIA. Za sada, me|utim, mobilno poslo-

vanje NVIDIA ni je do voljno veliko da obe-zbi jedi ovoj kompani ji bezbri no poslo-

vanje, ve} NVIDIA mora da nasta vi da seokusira i na PC grafku. Ono {to NVIDIAsmatra je da je dobar tablet-ra~unarmnogo bolja vari janta u odnosu na je ti-ni PC. Ovo moè da signalizira unda-mentalnu promjenu u industri ji i predstav lja rizik za tradicionalne proizvo|a~era~unarskih ~ipo va, naro~ito AMD ko ji seuvi jek okusirao na modele slabi jih per- ormansi, ali po voljni je ci jene.

"Call o Duty: Black Ops 2"nasta vak je prv og di jela ko jiobu vata de{a vanja za vri jemehladnog rata ove vi{e nego us-pje{ne ran{ize. Radnja se odvi-ja u izmi{ljenoj 2025. godini uko joj ratnici iz Nikaragve spre-ma ju za vjeru protiv SAD-a.

- Korak u blisku budu}nost da-je nam {ansu da ispri~amo pri-~u kroz nekoliko generaci ja, kaoi pristup potpuno no voj tehno-logi ji i oru`ju, izja vio je Marc La-mia, predsjednik Treyarch stu-di ja, ko ji je razvio igricu za ame-

ri~kog izda va~a Acti vision.- Tu, 2025. godinu, u ko ju smo

smjestili igricu, osmislili smona osno vu udarnih vi jesti u da-na{njim medi jima, rekao je La- mia i dodao da se ona ne preporu~u je mla|ima od 18 godinezbog nasilni~kog sadrà ja.

"Call o Duty: Black Ops 2" jepu{tena u proda ju {irom svi jetaza PlayStation 3, Xbox 360 i PC.

Verzi ja nami jenjena za no vi Nin- tendo Wii na}i }e se u proda ji uisto vri jeme kada i konzola, 18.no vembra u SAD-u i 30. no-

vembra u Evropi. Vi{e od 250 ljudi dvi je je go-

dine radilo na razvo ju ove igrice, blisko sara|uju}i sa stru~-njacima za naoruànje da bi{to bolje predsta vili oru`je bli-ske budu}nosti, od robota ratni- ka do soisticiranih letjelica,prenosi AFP.

Ukupna proda ja "Call o Duty"ran{ize iz 2003. prema{ila jezarade poznatih flmo va "Star

Wars" i "Lord o the Rings", na- vodi Acti vision. Posljednje izdanje ove igrice "Call o Duty: Mo- dern Warare 3" ostvarilo je prihod od mili jardu dolara samo 16dana posli je pu{tanja u proda ju.û venom igranom flmu "Ava-tar" bio je potreban dan vi{e.

Za no vo izdanje igrice, prodav- ci poput Amazon i GameStop su

ve} primili rekordan broj naru-d`bi. Pro{le godine se vi{e oddva miliona igra~a pri ja vilo zaigru na dan njene inauguraci je.Gla vni dio epizode omogu}a vaoko 10 sati samostalne igre, a posli je toga igra~i mogu da se bo-re izme|u sebe.

Razer Naga samo sainternetom

Kompani ja Razer, ko ja je poznata poproizvodnji kvalitetnih igra~kih perieri ja,ovih dana predsta vila je svoj najno vi jiproizvod. Radi se o Razer Naga igra~kommi{u. Ono {to je zanimlji vo kada je u pitanju ovaj ure|aj jeste ~injenica da ovajigra~ki mi{ tra i konstantnu internet-kone-kci ju jer speci jalni draj veri zahti je va ju da

vlasnici Naga mi{a kreira ju Razer nalog prije konfgurisanja mi{a, pa korisnicima nepreosta je ni{ta drugo nego da se nada ju daRazer ser veri ne}e pasti. Mi{ moè raditi ibez internet-konekci je, ali u tom slu~a juigra~i ne}e biti u mogu}nosti da vr{e pri- lago|avanje svih dodatnih tastera.

Research In Motion napo-kon je obja vio datum izlaskano vog izdanja svog operati-

vnog sistema i pametnih tele-ona na ko jima }e se vrtjeti.

RIM }e predsta viti dva no vaBlackberrya 30. januara 2013.godine u sklopu vi{e promoti-

vnih doga|anja diljem svi jeta.Zasad se zna da }e imati zaslo- ne osjetlji ve na dodir te da }e

jedan od njih naliko vati namodele iz sada{nje lini je Bold,

pi{e CNET.No va generaci ja BlackBerrya

za kanadskog proizvo|a~a vjero- jatno je posljednja prilika za povratak u sedlo.

Nekad jedan od velikih igra~au svi jetu mobitela ve} se dugomu~i s gubitkom trì{ta, naro~i-to na doma}em sje vernoameri-~kom tr i{tu, gdje su primat pre-uzeli Apple i Androidi.

No vi ure|aji ve} su na testira-nju u 50 globalnih telekoma.

Kakva nas

budu}nost ~eka

Ca l l o f Du t y

Nastavak Call of Duty je u prodaji i donosi novo, futuristi~ko izdanje

u kojem aktivisti iz sjenke preko socijalnih mreà prijete SAD-u

Nakon dugo otezanja

BlackBerry 10napokon stiè

Iznenadna ostav ka jednog od klju~nih ljudiMicroso ta Ste vena Sino skya, ko jeg smo u posljednje vri jeme mogli vidjeti na predstav lja ju Sura-cea i no vog operati vnog sistema Windows 8, ne dolazi u najboljem trenutku. Naime, nakon slu`be-nog predstav ljan ja Windowsa 8, ostav ka se uovom trenutku ~ini kao izraz trza vica me|u najvi{e rangiranim direktorima i menadèrima ovekompani je.

Prema napisima ko ji su se po ja vili, razlog ove na- gle ostav ke su nesporazumi ko je je Sino sky imaos kolegama. Iz vr{ni direktor Microso ta Ste ve Ball-

mer napisao je zaposlenicima Microso ta: "Ste venSino sky je odlu~io napustiti kompani ju."

- Ovo su {okantne vi jesti. Ovo iznena|uje. Kaoi mnogi ljudi, i ja mislim da je Sino sky bio potenci jalni Ballmerov nasljednik, rekao je za Re-uters Brendan Barnicle, analiti~ar u PacifcCrest Securities.

U obra}anju ja vnosti Sino sky ni je preciziraorazloge odlaska, no sasvim sigurno je da je ovo

veliki gubitak za Microsot jer je ri je~ o osobi koja je ruko vodila razvo jem Windowsa i ko ja je uposljednje vri jeme bila uklju~ena kako u razvoj

Windowsa 8, tako i u razvoj Microso to vog prvogtableta - Suracea.

Kompani ja MSI obja vi}e ovih da-na nekoliko Windows 8 notebook ra~unara na vi{e trì{ta, na vodi sa-ma kompani ja, doda ju}i da je 50 po-sto proizvodnje za sopstveno bren- diranje, a 50 posto za kli jente vanbrenda. Po{to u protekle tri godineMSI ni je imao o~eki van u~inak natrì{tu notebook ra~unara sa strategi jom drànja punog asortimanaproizvoda, kompani ja je usmjerilaokus ugla vnom na laptope srednjeklase i na high-end igra~ke mode-le kako bi izbjegla direk tno cjeno vnotakmi~enje protiv premium brendo- va. Pored G seri je high-end igra~kihnotebook ra~unara, MSI }e tako|erobja viti nekoliko multimedi jalnihlaptopa iz C seri je i ultratankih mo- dela X seri je. Tako|er, u ovom peri-odu po ja vi}e se i 11,6-in~ni S20,

ure|aj ko ji kombinu je ultrabook itablet-unkci je po ci jeni od 1.000 dolara. [to se ti~e Windows 8 bazira-nih tableta, kompani ja osta je konzer vati vna po tom pitanju, jer MSI

jo{ ni je napra vio strategi ju ulaska nato trì{te.

Iznenadna ostavka

[ef Windowsa napu{ta MicrosoftUskoro Windows 8 laptopi

Xbox tablet bi bio velika gre{ka

êlnici kompani je Microsot bili binajsretni ji kada bi svako imao Xbox konzolu ili da je kompani ja upra vopredsta vila njihov prvi tablet-ra~unar uormi Surace RT sa Windows 8 Pro. Ne-ki analiti~ari misle da bi do toga mogloi da do|e i to u ormi Xbox tablet-ra~u-nara. Uprkos tome {to je to mogu}e, ma-la je vjero vatno}a da }e do toga do}i jerbi Xbox tablet za kompani ju bio gre{ka.Jedan od razloga je i ~injenica da se igremogu igrati na dana{njim tablet-ra~u-narima i teleonima, kao i ~injenica da

je Xbox Li ve ve} dostupan na razli~itimplatormama.




Javni pozivza prikupljan je i izbor najpovoljni jih ponu|a~a

za nabavku sitnog inventara i potro{nog materi jala za potrebe NLB Banke d.d., Tuzla u 2013. godini

I Predmet ponudaPredmet ja vnog poziva je prikupljan je ponuda za na bavku sitnog inventa ra i potro{nog ma teri ja la za potrebe NLB Ban-ke d.d., Tuzla u 2013. godini

Predmet ja vnog na dmeta nja je na bavka:

L ot 1 . - Ka ncelarijski materi jalLot 2. - Interni obrasciL ot 3 . - ToneriLot 4. - Sanitarni materi jalLot 5. - Sitni inventar i ostali potro{ni materi jal

II Pravo sudjelovan jaPra vo sudjelovan ja ima ju sva pra vna lica u BiH ko ja su registrira na za obavljan je djela tnosti ko je su predmet ovog na -dmeta nja. Ponude se mogu da ti po jedina ~no za sva ki Lot.

I II Sadràj ponudaPonuda mora sa drà va ti najma nje sljede}e:• Na ziv, ID broj, adresa ponu|a~a • Rje{enje o upisu u sudski registar • Pot vrda DF PIO o bro ju stalno uposlenih• Dokaz o solventnosti ponu|a~a • Bilans uspjeha i bilans sta nja za posljednje dvi je finansijske godine za ko je se ra spola e poda cima ili od da tuma re-

gistra ci je, odnosno po~et ka poslova nja u predmetnom segmentu, ako je dobavlja~ registriran, odnosno po~eo sa ra -dom pri je ma nje od dvi je godine

• Dokaz o pla }enim oba veza ma poreza i doprinosa • Referense ponu|a~a u posljednje dvi je godine• Rok odziva na zahtjev ugovor nog or ga na • Rok i na ~in pla }a nja

• Jedini~nu ci jenu u KM sa PDV-om• Opci ja ponude• Uz ponudu je oba vezno dosta viti i vlastite kontra uzor ke ponu|enih ma teri ja la

IV Podno{enje ponudaPonu|a~ dostavlja ponudu u origina lu i 1 (jednoj) kopi ji, na originalnom memorandumu ponu|a~a na ko jima }e ja sno pisa ti:“ORIGINAL PONUDA” i “KOPIJA PONUDE”. Original ponuda i kopi ja treba ju biti za pe~a }eni u odvo jenim nepro-vidnim kover ta ma, sa pe~a tom i potpisom ponu|a~a, imenom i adresom ponu|a~a, na ko joj }e sta ja ti: “Ponuda za ja-vni poziv - ne otvarati”Ponude se dostavlja ju na sli jede}u adresu:Mar {a la Tita br. 34, 75000 Tuzla, najka sni je do 28. 11. 2012. godine do 15 sa ti.

V Preuzimanje tenderske dokumentaci jeTender ska dokumenta ci ja moè se preuzeti u gla vnoj zgra di NLB Banke u Tuzli, Mar {a la Tita 34, u Slu`bi investici ja,na bavki i op{tih poslova - Ekonomat, sva kim ra dnim da nom u periodu od 15. 11. 2012. godine do 20. 11. 2012. godineu vremenu od 8 do 15 sa ti.Za sve doda tne infor ma ci je potrebne za dostavljan je va {e ponude kontakt-broj je 035 259 700 ili e-ma [email protected] ili 035 259 248 e-ma il [email protected]

www.nlbbanka.ba

UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVUZma ja od Bosne bb

S a r a j e v o

O B A V J E [ T E N J EELVEDIN CERNICA, dipl. ing. el.

bra nit }e ma gistar ski rad pod na slovom

“MODELIRANJE ANFIS KONTROLERA ZA AUTONOMNOVO\ENJE VOZILA PRI PODU@NOM KRETANJU”

18. decembra 2012. godine (utorak)sa po~etkom u 12 sati

u prostori ja ma Elektrotehni~kog fa kulteta u Sa ra jevusa la S1 - prizemlje

Pristup odbra ni je slobodan.

Ma gistar ski rad moè se pregleda ti u prostori ja ma Elektrotehni~kog fa kulteta u Sa ra jevu,sva kog ra dnog da na od 10 do 13 sa ti, a najka sni je osam da na pri je odbra ne ma gistar skog ra da.

UNIVERZITET U SARAJEVUELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVU

Zma ja od Bosne bbS a r a j e v o

O B A V J E [ T E N J EIRMA SOKOLOVI], dipl. ing. el.


“MEHANIZMI POVE]ANJA POUZDANOSTI PRENOSAIP SAOBRA]AJA I NJIHOV UTICAJ NA QOS”

28. decembra 2012. godine (petak)sa po~etkom u 11 sati




UNIVERZITET U SARAJEVU

ELEKTROTEHNI^KI FAKULTET U SARAJEVUZma ja od Bosne bb

S a r a j e v o

O B A V J E [ T E N J EMIKE ME[A AD@EMOVI], dipl. ing. el.


“ARHITEKTURA PODATAKA U SAVREMENIM SISTEMIMAZA PODR[KU ODLUÎVANJU”

20. decembra 2012. godine (~etvrtak)sa po~etkom u 14 sati




FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEKANTON SARAJEVO

OP]INSKI SUD U SARAJEVUBroj: 65 OP 216246 11 PSara jevo, 8. 11. 2012. godineOp}inski sud u Sa ra jevu, i to sudi ja Aida Ha si}, u pra vnoj stva ri tuìtelja Volksbank BH d.d. Sa ra jevo, ulica Fra An|ela Zvizdovi}a broj 1, protiv tuènih i to: I- tuène Dolenec Ljubice iz Br~kog, ulica Pruta ~e bb i II-tuène Anti} Ruè iz Br~kog,ulica Mihajla Pupina broj 39, ra di duga, v.sp. 15.166,01 KM, pa ka ko tuèna ne sta nu je na adresi svog posljednjeg bora vi-{ta ili prebiva li{ta, a sa da {nje bora vi{te ili ra dno mjesto tuène se ne moè ut vrditi u smislu odredbi ~la na 348. ZPP-a (Sl.novine FBiH br. 53/03), objavlju je sli jede}i

P O Z I VPoziva se

- tuèna LJUBICA DOLENEC iz Br~kog, ulica Pruta ~e bbda pristupi na pripremno ro~i{te za ka za no za 16. 5. 2013. godine sa po~et kom u 12 sa ti, soba br. 331/III u Op}inskom suduSa ra jevo, ul. [enoina br. 1.NAPOMENA:Stranke su du`ne najka sni je na pripremnom ro~i{tu izni jeti sve ~injenice na ko jima za sniva ju svo je zahtjeve i predloìti svedoka ze ko je èle izvesti u tom postupku, te doni jeti sve ispra ve i predmete ko je èle upotri jebiti kao dokaz, ~lan 77. ZPP-a.Ako na pripremno ro~i{te bez opravda nog ra zloga ne do|e tuìtelj, a bio je uredno oba vi je{ten, sma tra }e se da je tu`ba po-vu~ena, osim ako tuèni ne za hti jeva da se ro~i{te odrì, ~lan 79. i 80. ZPP-a.Ako na pripremno ro~i{te bez opravda nog ra zloga ne do|e uredno oba vi je{teni tuèni, ro~i{te }e se provesti u odsutnosti ure-dno oba vi je{tenog tuènog.Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno oba vi je{ten tuìlac, a bude uredno oba vi je{ten, tu`ba }e se sma tra ti povu~enom.Dosta va se sma tra obavljenom protekom roka od 15 da na od da na objavljivan ja.

Sudi jaAida Hasi}



FELJTONOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 43

1492.[panski moreplovac Kristofer Kolumbonapravio bilje{ku o upotrebi duhana me|u

ameri~kim Indijancima, {to je prvi pisani dokument o tojbiljci koja je kasnije osvojila svijet.

1577.Engleski gusar i admiral Frensis Drejk kre-nuo na put oko svijeta i nakon trogodi-

{njeg uspje{nog putovanja postao prvi Englez koji jeoplovio Zemlju. Tokom putovanja obi{ao je obale Afrike i

Amerike, napadaju}i i plja~kaju}i {panske brodove.

1630.Umro njema~ki astronom, matemati~ar ifizi~ar Johan Kepler, koji je sa tri funda-

mentalna zakona o kretanju planeta dokazao Kopernikovuhipotezu o heliocentri~nom sistemu.

1787.Umro njema~ki kompozitor Kristof Vili-bald Gluk. Autor oko 100 opera, od kojih

je sa~uvano 40, me|u kojima su najpoznatije “Orfej i Euri-dika” i “Al~esta”, zaslu an je za reformu opere. Gluk je usvojim djelima muziku podredio tekstu i prilagodio jedramskoj radnji.

1889.Pobornici republike kojima su se, nakonukidanja ropstva pridru ili veleposjednici,

svrgnuli su drugog i posljednjeg brazilskog cara Pedra II iproglasili Brazil republikom s predsjednikom ManuelomDeodorom.

1916.Umro poljski pisac Henrik Sjenkjevi~, do-

bitnik Nobelove nagrade za knjièvnost1905, koji je svjetsku slavu stekao historijskim romani-ma (“Quo vadis”, “Ognjem i ma~em”, “Kroz pustinju ipra{umu”).

1920.U @enevi odràna prva skup{tina Lige nar-oda.

1923.Galopiraju}a inflacija u Njema~koj dostiglavrhunac - osam milijardi maraka za jedan

ameri~ki dolar.

1954.Umro ameri~ki filmski i pozori{ni glumacLajonel Barimor, koji se kao dijete prosla-

vio u ulozi Olivera Tvista, a pred kraj ivota, kao teàk in- valid vezan za kolica, odigrao je vi{e zapa enih uloga(“Grand hotel”, “Ostrvo Largo”, “Dama s kamelijama”,“Raspu}in i carica”).

1971.Delegacija Narodne Republike Kine u~es- tvovala je prvi put na zasjedanju Generalne

skup{tine UN-a.

1976.Umro @an Gaben, jedan od najpopularni- jih i najdarovitijih francuskih filmskih i po-

zori{nih glumaca. Snimio je oko 90 filmova, naj~e{}e sare iserima veteranima francuske kinematografije (“Obalau magli”, “Velika iluzija”, “Dan se ra|a”).

1976.Sirijska armija preuzela punu kontrolu nadBejrutom, u poku{aju da okon~a 18-mje-

se~ni gra|anski rat u Libanu.

1978.U [ri Lanki se sru{io islandski putni~kiavion DC-8, koji je iz Meke prevozio indo-

ne anske muslimanske hodo~asnike. Poginulo je svih175 putnika i osam ~lanova posade.

1988.Nacionalno vije}e Palestinske oslobodila-~ke organizacije na zasjedanju u Al iru

proglasilo nezavisnost Palestine na Zapadnoj obali i u Ga-zi sa glavnim gradom Jerusalemom.

1995.U Bosanskom kulturnom centru u Saraje-vu odr ana sve~anost na kojoj su uru~ene

nagrade Bosanski gazija. Titulu bosanskog gazije za naj-boljeg gaziju dobio je general Armije BiH Atif Dudakovi}.

2003.U bomba{kim napadima na dvije sinago-ge u centru Istanbula poginulo je najma-

nje 25 ljudi, a vi{e od 300 osoba je povrije|eno. Turskevlasti su saop{tile da su napad izvr{ili turski dràvljani.

2004.Pred Tribunalom u Hagu po~elo prvosu|enje kosovskim Albancima za ratne

zlo~ine po~injene tokom sukoba na Kosovu. Fatmir Lji-maj, Haradin Baljaj i Isak Musliju optuèni su za nezakoni-to pritvaranje, mu~enje i ubistva albanskih i srpskih zaro-bljenika u logoru Lapu{nik kod Glogovca u ljeto 1998.godine. U novembru 2005. Ljimaj i Musliju oslobo|eni sukrivice, a Haradin Baljaj je progla{en krivim i osu|en na13 godina zatvora.

2009.Umro patrijarh srpski Pavle. Sahranjen jeu manastiru Rakovica uz prisustvo najvi-{ih dràvnih funkcionera, crkvenih velikodostojnika i vi{estotina hiljada gra|ana. Za novog poglavara SPC-a iza-bran je 22. januara 2010. vladika ni{ki Irinej.

2010.Na Kosovu odràni lokalni izbori, prvi po-slije progla{enja nezavisnosti koje su u

potpunosti provele kosovske vlasti.

NA DANA[NJI DAN

1899.

AZIZ HAD@IHASANOVI]: DRAME I UZLETI MARCELA [NAJDERA (9)

Proesora Marcela [najdera nje-go vi sa vremenici i kolege, u vreme-nu “no vog sara jev skog duha”izme|u dva svjetska rata, pri jatel-jski i prisno nazi vali su “junakomja vnih tribina”. Njego va intelektu-alna i intuiti vna dominaci ja pri ja-vnim istupima razne vrste u gra-du, naime, pli jenila je {iru pa`njusvo jom isto vremenom misaono-{}u i neposredno{}u.

A, uporedo sa nasta vni~kim i pe-dago{kim poslom, djelo van je naja vnim tribinama, istupanja u se-kci ji Proesorskog dru{tva i publi-

cisti~ki rad za Marcela [najderaimali su posebnu va`nost.

Otuda toliki broj i zabilje e-nih i nezabiljeènih primjera[najdero vih ja vnih istupa uSara je vu, ali i van njega - po-sebno u Zagrebu i Beogradu.

I iz onog di jela zabilje enih[najdero vih istupa u ja vnos-ti njego vi biograf (akademik Anto Babi}, dr. Jelena Berbe-re vi} i drugi) mogli su, bar dje-limi~no, osvi jetliti sliku impo-zantnog obima ja vnog akti vi-teta “junaka ja vnih tribina”.

Uspje{ni javni istupi

To su, pri je svega, sara jev ski

listo vi “Jugoslo venska po{ta”,“Jugoslo venski list”, “Naro-dna idov ska svi jest”, “Je vrej-ski list”, “Ve~ernja po{ta”, “Bo-sanska po{ta”, “Sloboda”, itd.(“Pregled”, Sara je vo, ju-ni,1972). Naj~e{}e je pri opi-sima pomenutih glasila M.[najder spominjan kao pre-da va~ na tribini Narodnoguni verziteta, gdje je tokom vi-{e godina vr{io unkci ju ~lanaNadzornog odbora. Ali, isto tako,u~estvo vao je i na drugim mjesti-ma u gradu gdje su se organizo va-la ja vna preda vanja kao {to su“Je vrejsko dru{tvo”, “@enski po-kret” i drugi.

Neki autori (A. Babi} i Vo jinGligi}, “Se}anje na [najdera”, “Re-~i na delu”, III, Beograd, 1961) po-sebno pod vla~e ocjenu da su [naj-dero vi ja vni istupi na preda va-~kim tribinama bili vrlo uspje{ni:uvi jek je go vorio o zanimlji vim te-mama i imao brojnu publiku, ko-ja je zado voljna odlazila s njego vihpreda vanja. Sve svo je nastupe, pi-{e J. Berbero vi} (“Izabrana djelaMarcela [najdera, “Svjetlost”, Sa-

ra je vo, 1986, str. 272) - vrlo teme-ljito je spremao i uvi jek go vorio oaktuelnim temama. Kad to ne-posredno ni je bilo mogu}e, kao uslu~a ju njego vih nastupa po vo-dom godi{njice ro|enja ili smrti

velikih flozoa Spinoze i Kanta, on-da je svo jom preda va~kom umje-{no{}u aktuelizirao problematikuo ko joj je go vorio, izlaù}i je u svje-tlu modernih ide ja i sa vremenedru{tvene situaci je. Bio je izuzetnodobar preda va~ ~i ja je sugesti vnari je~ i skladna misao uvi jek nala-zila odjeka kod slu{alaca. Umio je

da svo jom dotjeranom re~eni-com iskaè sva-

ku ide ju na jasan i elegantan na~in,da bitne misli tokom izlaganjapotpuno izvede i tako pokaè nji-ho vu pra vu osno vu i su{tinskozna~enje.

Isti opisi va~ kaè da [najder ni-kada ni je straho vao od istupa ni-ti izbjega vao da izlo i vlastito sta-no vi{te, ko je se naj~e{}e ni je po-dudaralo s onim ofci jelnim. Bio jesvjestan da su ja vna preda vanjanaro~ita prilika da se ukaè na mo-

gu}e pute ve razvo ja progresi vnihtendenci ja dru{tva i smatrao svo-

jom du`no{}u da se neposrednoangaù je i otvoreno zaloì za ide-

je ko je su proizlazile iz uni verzal-ne flozo ske teori je.

Sve ovo, po zaklju~ku biograa,sta vilo je Marcela [najdera natron na jistaknuti jih preda va~a na

ja vnim tribinama predratnog Sa-ra je va. Kao ~lan upra ve Narodnoguni verziteta u~estvo vao je, pre-tpostav lja ju ovi opisi va~i [najde-ro vog lika i djela, po svoj prilici, ustvaranje programa preda vanja i

njiho voj organizaci ji, na ovoj i nadrugim preda va~kim tribina-

ma u gradu.Svo ju realnu pretpostav ku

temelje na pismu Mirosla vaKrleè od 26. marta 1927. go-dine [najderu, u ko jem Krle-à pi{e:

“Po{to vani gospodine, mo-lim Vas ja vite mi kakav jeauditorij na preda vanjima“Cvi jete Zuzori}e ve”, da bimogao da se prema tomespremim. Je li potrebna naj-{ira popularnost itd? Go voriobi o knjiè vnosti u SSSR za“C. Zuzori}”, a o “Knjiè vnojrepublici” za uì krug pri ja-

telja i simpatizera. Do{ao biu Sara je vo posli je Uskrsa. Spo{to vanjem Krleà, Kuko vi-}e va 28”.

Predava~ka djelatnost

Vidlji vo je, kaè J. Berbero- vi}, da Krleà [najderu, kaopouzdanom ~o vjeku li je veori jentaci je, spominje i mogu-}nost da za “uì krug pri jate-lja i simpatizera”, dr i i razgo-

vor o “Knji e vnoj republici”, pozna-tom ~asopisu iz tog vremena ko ji

je Krle a ure|ivao, a ko ji je bio naglasu po ide jama, marksisti~kepro veni jenci je.

Podaci i rukopisni materi jali

ko ji se odnose na preda vanja iteme o ko jima je [najder go vorioobjedinila je pro. Vera [najder iobja vila u ~asopisu “Bibliotekar-stvo” (Sara je vo, br. 3, 1961). Takou zna~ajnoj preda va~koj djela-tnosti u periodu od 1927. godinedo po~etka Drugog svjetskog ratasusre}emo se sa temama iz psiho-logi je i flozof je, od prvog preda-

vanja o Baruhu Spinozi, prekorazgo vora o telepatskim i okultnimpo ja vama i hipnozi, do onog odru{tvenim kori jenima flozo -skog dualizma. U bilje{kama ko-

je je [najder pra vio u vezi s po je-dinim temama sadràne su, ugla-

vnom, osno vne teze preda vanja,

nekad vi{e nekad manje izvedene,a naj~e{}e je go vorio o onome{to je i objav lji vao. Jedini izuzetak u tom pogledu ~ine rukopisi cje-lo vitih preda vanja na temu “Nje-go{e va flozof ja” i “[ta je psiho-analiza?”.(Sutra: Kakva je zada}a filozofa)

1983.Lider kipar-skih Turaka Rau Denkta{ progla-

sio RepublikuSje verni Kipar.

Osim Turske, ni- jedna zemlja ni-

je priznala nezavisnost no ve

drà ve.

1994.Predsjednik

Austri je TomasKlestil priznao

je, prilikomobra}anja ~lano- vima izraelskogparlamenta, da

je njego va ze-mlja propustila

da u pro{lostiprizna sopstve-nu ulogu u na-

cisti~kom holo-kaustu.

JUNAK JAVNIH TRIBINA

Tokom bur-skog rata, na po-

dru~ju Johane-sburga burski

vojnik Piter Botazarobio ratnogdopisnika lon-donskog Mor-

ning posta Vin-stona êr~ila,

kasni je ~u venogbritanskog pre-mi jera. Bota jepotom postao

vrho vni koman-dant burskih

snaga i premi jer,nakon rata osno-

vane Ju`noari-~ke uni je.

Tekst Aziza Hadìhasanovi}a fragmentirano

rekonstrui{e jedan istorijsko-kulturolo{ki fenomeniz bliske pro{losti Sarajeva i Bosne i Hercegovine

Umjetnost ju~er i danas- “...Teàk poloàj velikog bro ja dana{njih umjetnika leì u nepromjenjivostiide je doku~ene li~nom situaci jom umjetnika i inteligentnim posmatranjem ra-zvojnih zakona i na silu podràvanih soci jalno praznih vrednota. Tragedi ju mno-gih umjetnika predstavlja kompromis izme|u svi jesti o boljem i prisilnog ra-da za prevladane vrednote. Iz ove te{ke situaci je rezultu je ~esto pretjerani in-dividualizam kao soci jalna rezignaci ja i neka`njiv protest. Umjetnik nalazi ap-solutnost u sebi jer mu je dru{tvo ne da je...”(Marcel [najder, “Umjetnost ju~er i danas”, Povodom izlo`be Romana Petro-vi}a, “Glas svi ju”, Sara jevo, 1933)



SPORTOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 45

Stadion Bilino polje u Zeni-ci. Gledalaca: 500. Sudi ja:Ognjen Valji}, pomo}nici:

Adnan Alispahi} i Goran Du jak (svi BiH). @uti kartoni: Ko va~e-

vi}, â ji} (BiH), Modelski, Dzi- wiwinel, Szewczyk (Poljska).

BiH: Ja jalo, Av di}, Be vab, Ko va-~e vi}, Me{ano vi}, Zoloti}, Male-ti}, Graho vac, Jev ti}, Kvesi}, Zaka- ri}. Jo{ su igrali: Tiri}, ]erimagi},Tra van~i}, Petro vi}, Kuni}, Dulje-

vi}, Areìna, a ji}, Cimirot, Mar- ko vi}. Selektor: Vlado Jagodi}.POLJSKA: Ptak, Dziwiwinel,

Duda, Bany, Modelski, Kupczak,Golla, Szewczyk, Zejdler, Klich,Zielinski. Jo{ su igrali: Wieczorek,Schrapek, Ribitzki, Pawlowski.Selektor: Stean Ma jewski.

Mlada selekci ja BiH odigrala jeneri je{eno u pri jateljskoj utakmici protiv Poljske (0:0), u ko joj smobili defniti vno bolja selekci ja.

NeuigranostIako ni je imao mnogo vreme-

na za uigra vanje no vih igra~a udresu U21 tima, sude}i po prika- zanom u me~u protiv Poljske, se-

lektor Vlado Jagodi} napra vio jeodli~nu selekci ju. Sa Grahov -cem, Zoloti}em i Zakari}em izpro{log sazi va, te sa nekolikointernacionalaca, ~ini nam se dapono vo imamo jaku mladu selekci ju, za ko ju se nadamo da }e

imati vi{e sre}e u kvalifkaci ja-ma, nego prethodna, ko ja je uposljednjoj utakmici ispustilaodlazak na EP.

Vratimo se de{a vanju na terenu - Jagodi} je od prve minute nateren poslao dosta oanzi vnuekipu sa Maleti}em, Me{ano-

vi}em, Grahov cem, ko ji je no vikapiten, te Kvesi}em i Zakari-}em. Dosta oanzi van tokomprvog di jela bio je i bo~ni igra~Be vap, pa smo tako konstantnobili pred golom gosti ju.

Ipak, Poljaci su imali prvu

pra vu priliku i to vi{e sretnimspletom okolnosti, nego zahva-lju ju}i znanju. Lopta se nekakoodbila do Modelskog, ko ji potom

vara golmana Ja jala i {utira nagol, gdje se stvorio Jev ti} i izbioloptu u korner.

Nedugo posli je toga BiH je

imala najbolju priliku za vodstvo.Modelski je, naime, oborio Me-{ano vi}a na 20-ak metara odgola, a Kvesi} iz slobodnjakapoga|a stati vu. Golman PoljakaPtak samo je pogledom ispratioloptu.

Usli jedila je i no va prilika, ovajput za Be vapa, ko ji iz dobre pozici je {utira iznad gola, a u fni-{u prvog di jela, Kvesi}ev udaracodlazi pored stati ve.

Nasta vak susreta donio je nekoliko izmjena u bh. timu, s obzirom na to da je Jagodi} htio is-

probati {to vi{e igra~a, a jedan odonih ko ji je u drugom di jelu ma- mio aplauze malobrojne publikebio je doma}i igra~ Tra van~i}, ko-

ji je u nekoliko na vrata oprobaosvoj udarac, ali bez uspjeha.

U 70. minuti Graho vac je iza-

{ao sam na golmana Poljske, alion spa{a va svoj gol ukliza va-njem, nakon ~ega se lopta odbi-

ja do Areìne, ~i ji odli~an udaracrezer vni ~u var mreè Schrapek

izbacu je u korner. Nakon uba~a- ja iz ugla Dulje vi} sjajno {utiragla vom, ali okvir gola pono vospa{a va Poljake.

Samo Avdi}u 90 minutaU 75. minuti Jagodi} je na te-

ren poslao i preostale igra~e koje je pozvao, a jedini ko ji je iz po-~etne posta ve ostao na terenubio je Av di}, ko ji je uz Ko va~e vi-}a ~inio stoperski par.

U 92. minuti â ji} je mogaodoni jeti na{oj selekci ji pobje-du, ali golman Poljske je sjajnominter venci jom spasio ~ist gol,pa je na kra ju ostalo 0:0. S obzi-rom na neuigranost ekipe u ovoj

prvoj pro vjeri, vjeru jemo da }eU21 selekci ja u narednim utak-micama izgledati mnogo bolje iefkasni je, nego u me~u protiv Poljske, ko ja je tokom svih 90 minuta bila u podre|enom poloà-

ju u Zenici. J. LIGATA

PRIJATELJSKI ME^ U21 BiH - Poljska 0:0

Remi u Zenici: Opet smo jaki!S obzirom na to da selektor nije imao vremena za uigravanje ekipe, na{i momci su odigrali dosta dobar me~

u kojem su bili mnogo bolja ekipa od Poljske, a za potpuni ugo|aj nedostajali su tek golovi u mreì gostiju

F o t o : M .

T U N O V I ]

Golom Muamera Svrake usudijskoj nadoknadi, ud-balska reprezentaci ja BiH

sa vladala je Alìr rezultatom 1:0na gosto vanju u pri jateljskoj uta-kmici, ko ja je odigrana na kalju-ì od terena, po ko joj je igranje bi-

lo krajnje oteàno.Iako se na tribinama stadiona

5. juli 1962. o~eki valo vi{e od40.000 gledalaca, jaka ki{a ko ja jepadala proteklih dana u Alìruumanjila je posjetu, pa je susretdoma}e selekci je protiv BiH do-{lo pogledati oko 30.000 na vi ja~a.

Selektor BiH Saet Su{i}, kao{to je i na ja vio, na teren je poslaogoto vo naj ja~i sastav, pa je takona golu bio Bego vi}, a odbranu su~inili Spahi}, Saliho vi}, Zukano-vi} i Vranje{, dok su u veznom re-du ordinirali Ste vano vi}, Pjani},Misimo vi} i Luli}. Napada~i sunara vno bili Dèko i Ibi{e vi}, ko-ji su u prethodnim me~e vima

redo vno tresli proti vni~ke mreè.Tako su priliku od prve minutedobili Zukano vi} i Ste vano vi},ko ji su zami jenili po vri je|enogMujdù i odsutnog Zahiro vi}a.

Prilike na{eg timaPo veoma te{kom terenu u Al-

ìru, prvu priliku na utakmiciimala je BiH. U {estoj minuti Mi-simo vi} je {utirao iz slobodnjakasa 19 metara, a golman Alìra iz-bacio je loptu u korner, nakon ko-jeg je Spahi} gla vom {utirao po-red gola.

Vahid Halilhodì}, selektor Al-ìraca, u ovom susretu nastupioje bez standardnih Chaaija, El

Orf ja, Cadamuro-Bentaibe, So-udani ja, Djebboura, Hallichea,

Bougherra, Bouzida i Mesbaha,{to se itekako osjetilo na terenu,s obzirom na to da je na{a sele-kci ja od prve minute preuzela inici jati vu.

Ipak, teren, ko ji je vi{e li~io namo~varu, nego na udbalsko igrali{te, ni je dopu{tao neke izra|eni-

je akci je, te se igra svela na nabi- janje, u strahu da se neko ne povri jedi.

I u takvoj igri BiH je pono voimala odli~nu priliku. U 17. minuti Dèko je pobjegao odbrani

Alìra, ali njegov udarac odlazi

pored gola. Uvjereni smo kako bi,da je ko jim slu~a jem teren bio u

boljem stanju, udarac na{eg napada~a za vr{io u mreì doma}ih.

Sli~no je bilo i pet minuta posli je, kada je Dèko pre vario dvo- jicu igra~a Alìra, nakon doda-

vanja Ste vano vi}a, ali je lo{e za-hvatio loptu.

U 25. minuti doma}in je posti-gao gol ko ji je poni{ten jer je El

Kalem bio u o sajd-pozici ji. ê-tiri minute kasni je zma je vi supono vo imali {ansu kada je Dè-ko pro{ao tro jicu proti vni~kihigra~a, ali zbog izuzetno nakva-{enog terena, ko ji je li~io na pravu baru, njegov {ut ni je za vr{io

pogotkom. BiH je propustila jo{dvi je prilike u 40. minuti. Najpri-

je je Misimo vi} pucao sa 20-ak metara pored gola, a nedugo zatim Ibi{e vi}ev udarac prema proti vni~kom golu zausta vila je lokvau petercu. U sudijskoj nadokna-di prvog di jela Pjani} je poku{aodva puta, ali je bio izblokiran od

odbrane Alìraca.Trijumf u sudijskom

Ari~ka selekci ja, ko ja je krenu-la oanzi vni je u nasta vak me~a, zapri jetila je u 50. minuti, ali je Be- go vi} u posljednji trenutak ot- klonio opasnost. Pono vo je golman na{e selekci je bio na visinizadatka u 61. minuti kada je zau-sta vio udarac Kadira sa sedammetara. Malo kasni je strateg na-{e selekci je Su{i} ubacio je u igruMedunjanina, Vr{a je vi}a, Ibri~i-}a, Sesara, Be{i}a i Svraku. Sredi-nom drugog polu vremena Pjani}

je izvanredno pucao sa 30-ak metara iz slobodnog udarca, no ~u-

var mre e gosti ju je krajnjim na- porom odbranio. Udarac Ste va-no vi}a u 88. minuti odli~nomreakcijom zausta vio je golman

Alìra. Na{a selekci ja do{la je dozasluène pobjede u posljednjimtrenucima. Nakon prodora Ste vano vi}a, ko ji je sa desne straneuputio loptu u sredinu kaznenogprostora, Svraka je preciznimudarcem pogodio donji desniugao gola Alìra za pobjedu BiHod 1:0 i nastavak uspje{nog niza.

Utakmica protiv Alìra odigra-na je na ivici regularnosti, prakti-~no u nemogu}im uslo vima, aliipak je dobro da su na{i repre-zentativ ci odràli kontinuitet oku-

pljan ja i odigra vanja susreta.Z. RA[IDOVI]

Alìr i BiH igrali pred 30.000 gledalaca: Ki{a pokvarila spektakl

Svraka odlu~io u

vaterpolo-me~uNa{a reprezentacija

savladala izabranike

Vahida Halilhodì}a

sa 1:0 u prijateljskoj

utakmici u kojoj je

bila bolji rival, a

golman doma}ina

sa nekoliko odli~nih

intervencija spasio

svoj tim ubjedljivijeg

porazaReuters

NA IVICI REGULARNOSTIUtakmica pro tiv Alìra odigrana je na ivici

regularnos ti, prakti~no u nemogu}imuslo vima, ali ipak je dobro da su na{i

reprezen ta tivci odràli kon tinuitet okupljan jai odigra vanja susre ta



SPORT OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.46

[panski prvoliga{ Deporti vo iz

La Corune je izbjegao odlazak uste~aj i morao je da izabere program refnansiranja dugo va naime poreza, pot vrdio je predsje-dnik kluba Augusto Cezar Lendoi-ro. Deporti vo, prvak [pani je pri je12 godina, na{ao se pod istragomporeskih organa, po{to na vodnodugu je oko 34 miliona eura.

“Po~eli smo prego vore sa po- vjeriocima i brzo smo postiglidogo vor o refnansiranju. Pore-ske vlasti su nam prakti~no za- mrzle svaku vrstu prihoda. Sa-mo u ovoj godini morali smo daim platimo oko 20 miliona eura.Ponudili smo da isplatimo dugkroz narednih 10 godina akonam dozvole da stvaramo pri- hode”, kazao je Lendoiro {pan-

skim medi jima.On se na ~elu Deporti va na-

lazi od 1988. godine, a istakao je da spomenuti ni je neprof-tabilno preduze}e.

“Na{i prihodi pre vazilaze ras- hode. Ne}emo dozvoliti da klubode u ste~aj”, dodao je prvi ~o-

vjek kluba.

DEPORTIVO IZBJEGAOODLAZAK U STEÂJ

Nekada{nji {panski prvak pod istragom poreskih organa

Fudbaleri @eljezni-~ara remi zirali suprotiv Radnika 1:1 nagosto vanju u Hadì-}ima, u pro vjeri uo~iza vr{nice jesenje po- lusezone. Menadèrekipe sa Grba vi ce

Amar Osim pruìo jepri liku kombino va-nom timu u ju~era-

{njem me~u. Gol zaaktuel nog prvakaBiH postigao je napada~ Eldin Adilo vi} iz

jedanaesterca kada je posta vio kona~anrezultat.

Saradnja Sarajeva i Radnika (H)Fudbalski klub Sara je vo i Radnik iz Hadì}a uskoro }e potpisati ugo-

vor o saradnji ko ja je na~elno dogo vorena. U planu je da ko{ev ski premi jerliga{ za vr{i izgradnju udbalskog kampa za treniranje u Hadì-}ima. Bordo tim trenira posljednji mjesec u Hadì}ima. Z. R.



Broj: 65 0 P 199645 11 PSara jevo, 8. 11. 2012. godineOp}inski sud u Sa ra jevu, i to sudi ja Silva na Brkovi} - Mu ja gi}, u pra vnoj stva ri tuìtelja VOLKSBANK BH DD SARAJEVO, protiv tuènih Predrag Pa ni}, Pero Pa ni}, Osto ji} Du{an,Sto ja novi} Miroslav iz Br~kog, ra di na pla te duga

P O Z I VZa: Sto ja novi} Miroslav iz Br~kog, ul. Brka br. 3-a

Poziva te se kao stanka na pripremno ro~i{te za ka za no za 31. 1. 2013. godine u 11.30 sa ti, predovaj sud u sobu broj 305/III.

Sudi jaSilvana Brkovi} - Mu jagi}

NAPOMENA:Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu raspra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuìtelj, smatra }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tuèni ne za hti jeva da se ro~i{te odrì (~l. 84. st. 1. ZPP-a).Ako na pripremno ro~i{te ili na ro~i{te za gla vnu raspra vu ne do|e uredno oba vi je{teni tuèni, ro-~i{te }e se odrà ti bez njegovog prisustva (~l. 84. st. 2. ZPP-a).Najka sni je na pripremnom ro~i{tu stranke su du`ne izni jeti sve ~injenice na ko jima za sniva jusvo je zahtjeve i predloìti sve doka ze ko je èle izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{tedoni jeti sve ispra ve i predmete ko je èle upotri jebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a).

@eljezni~ar remizirao u Hadì}ima

PRIJATELJSKE FUDBALSKE UTAKMICE

[irom svi jeta odigrane su sino} brojne me|unaro-dne pri jateljske utakmice. Fudbalska selekci ja e{keubjedlji vo je nadigrala Slo va~ku rezultatom 3:0. Go- lo ve za pobjedu êha nad proti vnikom BiH u kvali-fkaci jama za SP 2014. postigli su Laata u 3. i 6. minuti, te Docka u 72. Od ostalih ri vala na{eg drà vnogtima u grupi za odlazak na Mundi jal u Brazilu, pogotkom Holebasa u 29. minuti Gr~ka je kao gost pobi je-dila Republiku Irsku sa 1:0, Litvani ja je izgubila od Ar- meni je sa 4:2, tako|e na gosto vanju, dok je Lihten{tajnpora en od Malte 1:0.

Makedoni ja je bila bolja od Slo veni je 3:2 kod ku}e.Stri jelci za pobjedni~ku reprezentaci ju bili su Tasev -ski u 27. minuti, Adis Jaho vi} u 41. i Ibraimi u 51, a za

pora ene Pecnik u 49. i 63. Tako je nekada{nji udba- ler Veleà, @eljezni~ara i Sara je va, a sada ~lan Züric-ha Jaho vi} na najbolji na~in debito vao za Makedo-ni ju. U tri jumu [vajcarske nad Tunisom od 2:1, IzetHajro vi} je u{ao u igru u 83. minuti i zabilje io prvi na-stup za selekci ju Ottmara Hitzelda.

Maestralni Zlatan Ibrahimo vi} postigao je ~etiri go-la i bio junak pobjede [vedske nad Engleskom 4:2 nadoma}em terenu. [vedski as uspisao se u stri jelce u20, 77, 84. i 90. minuti, dok su za Engleze pogodili Wel- beck u 35. i Caulker u 38. minuti.

U velikim derbi jima Francuska je tri jumo valapro tiv Itali je sa 2:1, dok su Holandi ja i Njema~ka odi- grale 0:0.

Rezultati: Republika Irska - Gr~ka 0:1, e{ka Repu- blika - Slo va~ka 3:0, Armeni ja - Litvani ja 4:2, Lihten-{tajn - Malta 0:1, Rusi ja - SAD 2:2, Ju na Kore ja - Au-strali ja 1:2, Kina - No vi Zeland 1:1, UAE - Estoni ja 2:1,

Bugarska - Ukra jina 0:1, Kipar - Finska 0:3, Makedo-ni ja - Slo veni ja 3:2, Saudijska Arabi ja - Argentina 0:0,

Tunis - [vajcarska 1:2, Andora - Island 0:2, Ju`na Ari- ka - Zambi ja 0:1, Izrael - Bjelorusi ja 1:2, île - Srbi ja1:3, Maroko - Togo 0:1, Rumuni ja - Belgi ja 2:1, Turska- Danska 1:1, Luksemburg - [kotska 1:2, Austri ja - Oba- la Slono va~e 0:3, Gabon - Portugal 2:2, Ma|arska - Nor- ve{ka 0:2, [vedska - Engleska 4:2, Holandi ja - Njema-~ka 0:0, Albani ja - Kamerun 0:0, Poljska - Urugvaj 1:3,

Itali ja - Francuska 1:2.Z. R.

Gr~ka bolja od IrskeMaestralni Zlatan Ibrahimovi} postigao ~etiri gola i bio junakpobjede [vedske nad Engleskom sa 4:2 • e{ka deklasirala Slova~ku

Danas ponovljeni me~ 11. kola BHT PLBiH

Zrinjski i Rudar Pri jedor odigra}e danas (13 sati) ponov lje-nu utakmicu 11. kola BH Tele-com Premi jer lige BiH na stadi-onu pod Bi jelim bri jegom uMostaru.

Podsjetimo, me~ ko ji se igrao28. oktobra prekinut je zbog ne- vremena i nemogu}ih uslo va zaigru kod rezultata 2:1 za tim izPri jedora u 68. minuti. Komitetza takmi~enje Nogometnog saveza BiH odlu~io je da ovi ri va-li odmjere snage u no vom duelupo{to je ustanov ljeno da je odi- grano manje od 80 posto regu-larnog vremena za igru.

Zrinjski do~ekuje

Rudar Prijedor

1. Sara jevo 13 9 3 1 25:7 302. @eljezni~ar 13 9 2 2 18:8 293. [iroki Bri jeg 13 6 4 3 23:10 224. Olimpic 13 6 4 3 15:9 225. Slavi ja 13 6 4 3 10:9 226. Zrinjski 12 7 1 4 11:12 227. Leotar 13 6 3 4 16:14 218. Borac 13 6 2 5 16:11 209. êlik 13 4 4 5 14:13 1610. Rudar P. 12 5 1 6 13:15 1611. Vele` 13 4 2 7 19:18 1412. Travnik 13 3 4 6 8:20 1313. Radnik 13 2 6 5 9:15 1214. Zvi jezda 13 3 2 8 13:19 1115. GO[K 13 2 5 6 9:20 1116. Gradina 13 0 3 10 11:30 3

BOSNA I HERCEGOVINA

BH Telecom Premijer liga BiH 13. kolo

uta p ob n er p or d :p -g bod



SPORTOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 47

Lavezzi javno priznao

Druìo sam se s mafijomNapada~ Paris Saint-Germaina,

Argentinac Ezequiel La vezzi, pri-znao je kako se, dok je bio igra~Napoli ja, dru io s maf ja{ima.

La vezzi je to izja vio na su|enju Antoni ju Lo Rossu, ~i ji je otac Sal- vatore {e maf ja{kog klana LaRosso u Napulju.

"Antoni ja sam pozna vao kao je-dnog od {eo va na vi ja~a Napoli-

ja, a ponekad je ~ak dolazio u mo- ju ku}u. To mi ni je bilo ~udno jer je u Argentini normalno da se na- vi ja~i druè sa igra~ima. ak smopro vodili vri jeme igra ju}i igrice naPlaystationu", kazao je La vezzi,ko ji je je svjedo~io i o svom odno-

su sa drugim ~lanom maf ja{kogklana Marcom Ioriom:"Kada smo gosto vali, njemu

bi osta vio na ~u vanje naj vredni- je stvari ko je sam imao, primjeri-ce sato ve", dodao je La vezzi.

Organi FIFA istraùju sporne me~eve

Disciplinski organi kro vne svjet-

ske udbalske organizaci je (FIFA)istra u ju doga|aje na utakmica-ma Srbi je i Walesa u No vom Sadu,te Hrvatske i Makedoni je u Sko-plju, pot vrdili su za BBC iz FIFA.

Oba slu~a ja bit }e ri je{ena nazasjedanju Disciplinskog odbo-ra FIFA, 20. no vembra. Iako ve}ihincidenata u Skoplju ni je bilo,zabilje eno je nekoliko upaljenihbaklji na tribinama me|u hrvat-skim i makedonskim na vi ja~i-

ma, od ko jih je tek par doletjelo na

tartan-stazu. Iako Englezi ne navode detalje FIFA istrage, ona bise mogla odnositi i na rasisti~koskandiranje i hukanje Dinamo-

vom Brazilcu Sammiru, ko ji je utoj utakmici upisao prvi nastup uhrvatskom dresu.

Predsjednik UEFA Michel Pla- tini ve} rani je je upozorio Hrvat-sku i Srbi ju da }e im sljede}a ka- zna biti ona najgora - suspenzi jai izbaci vanje iz takmi~enja.

Pod lupom Skoplje i Novi Sad

Bayernov napada~ Mario Go- mez (27) odigrao je svo ju pr-

vu utakmicu nakon opora- v ka od po vrede gle`nja li je ve no-ge 7. augusta. Bayern je snage od- mjerio sa {estoliga{em Schwabe-nom i sla vio ubjedlji vu pobjedu od6:0, a Gomez je postigao ~etiri

gola odigrav {i svih 90 minuta."Ne bismo smjeli prida vati pre- vi{e pa nje ovome. Oni nisu bili naj-teì protivnici", rekao je Gomezposli je utakmice, ne zanose}i sebrojnim postignutim golo vima.

Gomez se nada kako }e vratiti ta-kmi~arsku ormu na naj vi{oj razi-ni mo`da ve} za vikend u me~u 12.kola Bundeslige protiv Nürnberga,a osta je da se vidi ho}e li ga trenerJupp Heynckes uvrstiti u sastav.

U svakom slu~a ju, Gomezo- vim po vratkom po ja~ala se kon- kurenci ja Mari ju Mandùki}u,ko ji je trenutno sa osam golo va u10 nastupa najbolji stri jelac lige.Osim spomenutog dvojca, Heyn-

ckes na raspolaganju ima i u posljednje vri jeme razigranog Cla-udi ja Pizarra.

Nekada{nji njema~ki ud-balski reprezentati vac Klaus

Allos no vi je sportski direktor Wolsburga.

U posljednjih 13 godina Al- los je radio kao sportski dire-ktor Werdera i u njego voj eriovaj klub je osvo jio jedan bundesliga{ki naslov (2004), te

dva DFB-Pokala (2004. i 2009).U Wolsburgu }e nasli jeditiFelixa Magatha, ko ji je osimtrenerske, obna{ao i ulogusportskog direktora, a na vodno

je Allos s vuko vima potpisaougo vor do 2016. godine.

Ste ven Gerard je sino} u dueluprotiv [vedske ubilje io stoti jubi- larni nastup u dresu reprezenta-ci je Engleske.

Kakav renome ima as Li verpo -ola, najbolje oslika va ju ri je~i dru-

gog velikana - najboljeg {vedskogigra~a svih vremena, Zlatana Ibra- himo vi}a, ko ji je pred duel ove dvije selekci je svo jom izja vom pokazao da iznimno ci jeni kapitena Li- verpoola i Gordog Albiona.

"Mislim da je Ste ven Gerardantasti~an igra~. Lo jalan jesvom klubu s ko jim je osvo jioneke velike troe je. @ao mi jezbog toga {to je u kari jeri imaopo vreda, jer su mo`da zaustav -

ljale njego vu top ormu. Ali, ka-da ni je po vri je|en, on je vrhun-ski igra~ zbog mogu}nosti dapro~ita igru, kao i zbog njego vihmogu}nosti doda vanja", kazao

je sjajni napada~ PSG-a.

Nakon oporavka od povrede

Gomez zabio~etiri gola

Ibrakadabra o kapitenu Engleske

Gerrard imane{to posebno

Allofs sportskidirektor Wolfsburga



SPORT OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012.48

PLANINAR SKI KUTAK

Ure|uje: Ramo KOLAR

NA PEPELA RIMA je proteklesubote bila grupa sara jev skih

planinara, o ~emu Bisera Dìdi}kaè: “Pod vodstvom SlobodanaLokmi}a i Elze Babi} iz HPD Bje- la{nica 18 planinara je od sela Se- bu je laganim hodom, {umskomstazom i tepisima od raznoboj-nog jesenjeg li{}a po li jepom

vremenu stiglo na Pepelare, gdjese na nadmorskoj visini od 704metra nalazi Dom zdrav stvenihradnika ko jim uprav lja PD Tvr-tko vac iz Zenice. Uz put su ljubi-tel ji prirode uì vali beru}i glji ve,ko je su uz sve ono {to je izva|enoiz ruksaka i ~orbu pripremljenuu domu, bile pra ve delici je na

planinarskoj trpezi. Selo Pepe-lari, udaljeno 48 kilometara odZenice u podno`ju planine Tvr-tko vac, unikum je jer se tu nala-zi drvo (po nekima sveto) tisa iliTaxuz bocata ~i ji je obim 483 cmi smatra se jednom od najstari jihu svi jetu, procjenju je se da jestarost 3.000 godina...”

• U OR GA NIZA CIJI PD O[TRELJiz Bosanskog Petrov ca obilje en jeMemori jal “Ismet Kartal ]ipe”. To jeskromni znak sje}anja na rano pre- minulog pri jatelja, planinara i dugogodi{njeg predsjednika ovoga dru-{tva. Tridesetak planinara je ovu nedjel ju hodalo i druìlo se na O{treljuu i va ju}i u jesenjim ~arima i preli-

jepim pejza ima ove planine upravo onako kako je to i na{ rano premi- nuli pri jatelj Ismet i naj vi{e volio. Dru-ènje je upotpunjeno planinarskimru~kom na mjestu tradicionalnog petro va~kog ognji{ta na O{trelju, ja vio

je Alem Jaganjac...• PODSJE]A MO: INTER NA CI-

ONALNI SIMPOZIJo uklju~i van juBiH u Europski pje{a~ki put u ciljurazvo ja planinskog turizma, odràt

}e se na Igmanu (hostel Fery) u su- botu i nedjel ju ko je prve do|u...

• NO VEMBAR SKO HODA -NJE naziv je akci je {t o }e je iz-

vesti PD Kopri vnica iz Bugojna24. no vembra...

• PLA NINAR SKA VEÊR I PRE- DA VA NJE

o temi John Muir Trail iNacionalni parko vi Amerike odràt}e na{ poznati hodoljubac Zi joKurto vi}. Kako i on sada ì vi u

Americi, ovaj susret }e se dogoditiu Chicagu (restoran CONNECTION2639 W. Peterson Ave) u dolaze}usubotu (u 5 sati popodne)...

• VIJESTI IZ STIJENE... Zahtje- vnu jednodne vnu visokogorskuturu na potezu Konji~ka bi jela-

Skok-planinarski dom Jezerce-Ve-like kopilice-vrh Zelena gla va izve-li su sara jev ski planinari Samir

Vlahov ljak, Adis [lji vo, Esin utu-ri}, Zlatan Kamenica, Irmin Pita,Di jana Dru{ki}, Mersiha Dàf},

Adis [eho vi}, Nermina Dè vlan,

Edin Pa{i}, Lana, Ari jana i DamirGoko vi} i Redèp Grabus...• SPOMEN NA HIDA JETA HA -

RA I]A HA RIJA , a kao prilogprosla vi 120 godina planinarstva,PSBiH je, kao i nama, poslala La-la Sta ji}, ko ja pi{e i ovo: “ Prvi putspominje Drago Entraut u svo jimzapisima, kazav {i kako je bio odva-àn mladi alpinista, snaàn i sim- pati~an. Posebno se istakao na

prvom te~a ju alpinista odrànomu ljeto 1949. godine na Prenju.Ostali u~esnici ovog te~a ja su bili,pored Drage, Muhamed Buturo vi},

Vlado Tra vner, Mi jo No vako vi}, Vo jo Radi}, Sonja Fedi i Vjekoslav Reba. Instruktori su bili Rade Ko-

~e var i Mari jan Perko iz Slo veni je.Naredne godine, 1950, organizo- van je te~aj na vrsnici uz iste in- struktore i ~ak 36 u~esnika, od kojih su 18 bili vojnici JNA. Drago En- traut i Hari Hara~i} tada su ispenja- li prvenstveni smjer u Pestibrdukao prvi alpinisti BiH. Iste godineormirana je alpinisti~ka sekci ja priPD Bjela{nica. Jedina oprema ko-

ju su imali bilo je uè od konoplje

zvano manila, tri eljezna klina i trikarabinera. S tom opremom alpi-nisti su vje`bali na sti jenama Da- ri ve, Babinog zuba, Mer|ancimana Trebe vi}u (sada se zo vu Bi jelesti jene) i sti jenama iznad Mo{}a-nice prema Bori jama. Tokom vje-

`bi na Babinom zubu 10. aprila1951. ì vot je izgubio mladi Hida- jet Hara~i} Hari. Puklo je istro{enouè. Na mjestu nesre}e postav lje-na je metalna tabla. Vremenom jepatinirala, urasla u rastinje. U ob-nav ljan ju plo~e i ~i{}enju okoli{au podno ju Babinog zuba uz {etni-cu Bemba{a - Dari va u~estvo vao jei Faruk Zahiro vi} Braco po~etkomno vembra 2012. godine...”

NA IGMANU O EUROPSKIM PUTOVIMAPohodi na O{trelj i Pepelare Simpozij na Igmanu Novembarsko hodanje na Koprivnici

Predavanje u Chicagu

Sje}anje na Hidajeta Hara~i}a...

Prvi ederalni kup u vaterpo-lu za kadete odrà}e se od 16. do18. no vembra u organizaci ji Pli-

va~ke vaterpolo Akademi je B iOlimpijskog bazena Otoka. Ka-ko je na jav ljeno, na takmi~enju}e u~estvo vati: HVK Jadran (Ne-um), VK Orka (Sara je vo), VK Torpedo (Sara je vo), GKVS êlik (Zenica), GKVS Sara je vo i PVK

Akademi ja B (Sara je vo).

Federalni kup u vaterpolu zakadete predstav lja prvo takmi-~enje na ni vou Federaci je Bosne

i Hercego vine, ko je se odrà va uSara je vu, a pored takmi~arskogdi jela, predvi|eno je i odrà va-nje seminara “Menad`ment usportu”, gdje }e preda va~i bitieminentni proesori sa Fakulte-ta za sport i tjelesni odgoj Uni- verziteta u Sara je vu.

Prvi federalnikup za kadete

Vaterpolo

Komesar ko{arka{ke NBA li-ge Da vid Stern procjenju je da}e prihodi lige u ovoj sezoni do-sti}i rekordnih pet mili jardi dolara, {to je ~ak 20-postotno po-

ve}anje u odnosu na pro{lusezonu. Osim toga, Stern je kazao da je pro{irenje lige u Evro-pu udaljeno jo{ barem desetgodina.

“Smatram da ne bi bilo najpa- metni je da u Evropu preselimoci jelu di vizi ju odjednom. Za ta- kve poslo vne poteze jo{ ni je vrijeme, a liga se dobro promo virau Kini, Turskoj, Arici i Brazilu.Pra va za prenos NBA utakmica

prodata su u 216 drà va”, izja vio je Stern.Procjena prihoda za ovu sezo-

nu zna~i da }e NBA liga u SAD-u biti tre}a po zaradi. Ameri~kinogomet (NFL) je prvi s de vetmili jardi dolara prihoda, a na

drugom mjestu nalazi se base-ball liga (MLB) s 7,5 mili jardi dolara prihoda. êt vrta je hoke ja-{ka NHL liga (3,3 mili jarde dola-

ra) u ko joj su trenutno pre kinu-te sve djelatnosti zbog sporaizme|u igra~a i vlasnika klubo-

va, prenose agenci je.

Stern: NBA }e zaraditi

pet milijardi dolara



SPORTOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15. novembar/studeni 2012. 49

Request for ProposalRFP BH/12/007 UNHCR in BiH - Lease of Of fice Premises

Date: 15th November 2012

Dear Sir/Madam,

Subject: RFP for lease of of fice premises for UNHCR Of fice of the Representativein BiH

We hereby solicit your bid for the provision of the following: lease of of fi ce premi sesfor UN HCR Of fi ce of the Re presentati ve in BiH (Sara jevo) for 1 (one) year with the possi bi lity of fur ther extensi on granted that the ser vi ces rendered by the lessor are sati sfac tory.

This Request for Proposal (RFP) includes the following documents published onUNHCR’s website www.unhcr.ba:

1) This Letter 2) RFP with instructions to bidders3) Ter ms of Reference (ToR)4) Financial Of fer Form5) Vendor Registration Form6) UNHCR General Conditions of Contracts for the Provision of Ser vices7) Sample of the Lease Agreement to be signed

Your of fer, comprising both a Technical and a Financial Of fer, in separate sealedenvelopes, should be submitted accor ding to the instructions specified in the RFP, to thefollowing address:

United Nations High Com missioner for Refugees (UNHCR)Fra Andjela Zvizdovica 1, UNITIC Tower B/IV

71000 Sara jevo

Your of fer should be received by UNHCR no later than 22nd November 2012 by 17.00

h (local time).

Should you require any clarification, kindly communicate with the contact per sonidentified in the RFP (para 2.2) as the focal point for queries.

UNHCR looks forward to receiving your bid, and we thank you in advance for your interest in UNHCR procurement oppor tunities.

Generalni sekretar Rukome-tnog sa veza Bosne i Hercego vineSma jo Kara~i} pot vrdio je da }e bh.najbolji rukometa{i u~estvo vatina me|unarodnom turniru u Ka-taru od 25. do 30. decembra.

“Sve je ve} dogo voreno sa Ruko-metnim sa vezom Katara. Na{a re-prezentaci ja }e nastupiti name|unarodnom turniru u Kataruko ji }e biti odràn kra jem ove go-dine i za proti vnike ima}e selekci-

je Katara, doma}ina turnira te Por-

tugala i [vicarske. Zadnjeg dana turnira, 30. decembra, predvi|en jepo vratak iz Katara. Osta je jo{ samoda selektor Dragan Marko vi} pre- cizira datum okupljan ja reprezen-tati vaca”, rekao je Kara~i}.

Ova akci ja u organizaci ji Ruko-metnog sa veza BiH svakako }e dobro do}i na{im rukometa{imako jima je posli je rustraci je neus- pjesima na startu kvalifkaci ja zaEvropsko prvenstvo 2014. godine

u Danskoj itekako potrebno da

odigra ju {to vi{e utakmica u ko ji-ma bi eventualnim dobrim igrama i pobjedama po vratili naru{e-no samopouzdanje za izazo veko ji ih o~eku ju u 2013. godini.

Prvi operati vac RSBiH je dodaoda se “operaci jom Katar” ne stavlja ta~ka na sve akti vnosti repre-zentati vnih selekci ja tokom decembra ove godine.

On je naglasio da }e, uz seni-orsku selekci ju, i mlada ruko-

metna reprezentaci ja (do 21 go-

dine) pono vo se okupiti 2. decembra kako bi zadràla konti-nuitet priprema i nasta vila se uigra vati za nastup na Svjetskomprvenstvu (U21), ko je }e bitiodràno u Bosni i Hercego vine2013. godine u Sara je vu, Zenici,

Ljubu{kom i Banjoj Luci.

“Mini pripreme na{ih mladihrukometa{a bi}e odràne od 2.do 6. decembra. Naj vjero vani je jeda }e oni imati i nekoliko me~e-

va sa sparing-partnerima u viduneke od ekipa iz na{eg doma}egprvenstva”, zaklju~io je Kara~i}.

G. V.

Rukometna reprezentacija BiH krajem decembra u Kataru

Akcija za dizanje

SAMOPOUZDANJANa{a reprezentacija }e za protivnike imati selekcije Katara, Portugalai [vicarske, kazao je generalni sekretar RSBiH Smajo Kara~i}

Bosanskohercego va~ki teniser Aldin [etki} plasirao se udrugo kolo ITF Futures turnira u Antalyi, vri jednog 10.000dolara. [etki} je u prvom kolu pobi jedio Britanca Toma Far-quharsona sa 6:0, 7:5. Za plasman u ~et vrtfnale 25-godi{njiSarajli ja igrat }e protiv Makedonca Tomisla va Jotov skog. [et-ki} je bio uspje{an i u igri paro va, gdje je sa Srbi jancem Mi- ljanom Zeki}em izborio plasman u ~et vrtfnale.

[etki} i Zeki}, ko ji su prvi nosioci u dublu, u prvom kolusu sa vladali Ukra jince Poplav skog i Uìlov skog sa 6:1, 6:3.

[etki} u drugom koluITF FUTURESU ANTALYI

Ko{arka{i New York Knicksa jo{ ne znaju za poraz ove sezone u NBA ligi i nakon pe-te odigrane utakmice, dok su Los Angeles La- kersi pognutih gla va parket napustili ve} petputa u osam odigranih susreta.

Lakersi su u Staples Centru odmjerili snage sa San Antonio Spursima i gosti su sla- vili 84:82 u ti jesnoj za vr{nici. Pobjedu im je

donio Danny Green tricom 9,3 sekunde prije kra ja preko Kobea Bryanta. Tony Parker vodio je Spurse sa 19 ko{e va, Tim Duncandodao je 18 uz de vet skoko va, dok je strijelac pobjedni~kog ko{a Green utakmicuza vr{io sa 11 ko{e va. Kod Lakersa uobi~a-

jeno najbolji sa 28 ko{e va i osam skoko vabio je Bryant, dok je Dwight Howard upisao 13 ko{e va i 15 skoko va.

New York Knicksi sla vili su na gosto va-nju kod Orlando Magica u Amway Cen- tru 99:89 no{eni na krilima Carmela Ant-honya, ko ji je zabio 25 ko{e va. J. R. Smith

je u{ao s klupe i zabio 21 ko{ i tako pomo- gao Knicksima da ostvare sa vr{en omjer5-0 po samo tre}i put u 66 sezona klupskehistori je. Kod Orlanda, ko jem je ovo pe-ti uzastopni poraz, na jefkasni ji je sa 18 ko-

{e va bio J. J. Redick.Za pobjedu u sezoni i dalje ne zna ju Washington Wizardsi i to {estu uzastopnuutakmicu. Bolji od njih bili su CharlotteBobcatsi ko ji su sla vili pred doma}imna vi ja~ima 92:76. Ramon Sessions u{ao

je s klupe i sa 21 ko{em predvodio Bobcat-

se do druge uzastopne pobjede, {to eki- pi ni je uspjelo od dvi je za vr{ne utakmicesezone 2010/11. Kemba Walker dodao je17 ko{e va, a Michael Kidd-Gilchrist 15 ko-{e va uz osam skoko va za pobjedni~ki sa-stav, dok je kod Washigtona jedini dvoci-reni igra~ bio Tre vor Ariza sa 19 ko{e va.

Brooklyn Netsi su na doma}em parke-

tu sa vladali Cle veland Ca valierse 114:101predvo|eni raspoloènim trojcem Dero-nom Williamsom (26 ko{e va i 10 asisten-ci ja), Brookom Lopezom (23 ko{a) i JoeomJohnsonom (25 ko{e va i {est asistenci ja),dok gostima iz Cle velanda nisu pomogleni sjajne parti je Andersona Vare jaoa iKyriea Ir vinga. Vare jao je ostvario rekor-dnih 35 ko{e va i 18 skoko va u kari jeri, a Ir- ving 34 ko{a i osam asistenci ja. U pobje-dni~kom sasta vu pono vo ni je bilo bh. re- prezentativ ca Mirze Teleto vi}a.

U posljednjoj utakmici ve~eri Portland je sla vio na gosto vanju kod Sacramenta103:86. Petoricu dvocirenih igra~a TrailBlazersa predvodio je Damian Lillard s 22ko{a, a pridodao je i de vet asistenci ja. Port-landu je to tre}a ovosezonska pobjeda u

osam odigranih utakmica, ko jom su pre- kinuli niz od ~etiri uzastopna poraza.NBA liga, utorak: Charlotte - Washin-

gton 92:76, Indiana - Toronto 72:74, Orlan- do - New York 89:99, Brooklyn - Cle veland114:101, Sacramento - Portland 86:103, LALakers - San Antonio 82:84.

NBA Knicksi i dalje stopostotni

Spursi bolji od LakersaBrooklyn Netsi su na doma}em parketu savladali ClevelandCavalierse, a ponovo je bez nastupa ostao bh. reprezentativacMirza Teletovi} • Washington i dalje ne zna za pobjedu

Reuters




“Per sil i Si lan Vas na gra|uju” Zapisnik sa izvla~enja nagradne igre

ORGANIZATORNa gra dnu igru “Persil i Silan vas nagra|uju” or ga nizu je i provodi Or ga niza tor - 365BTL d.o.o (u da ljem tekstu Or ga niza -tor), sa sjedi{tem u Ul. Nena da Kosti}a bb kod 73, Za luà ni, 78000 Ba nja Luka, PDV broj: 403264050008.IZVLAÊNJE I DODJELA NAGRADADa na 28.9.2012. god. u objektu Bingo Gra ~a nica uz prisustvo tro~la ne komisi je obavljeno je izvla ~enje na gra da NI “Per sili Silan Vas na gra|uju”. Svi dobitnici }e biti oba vi je{teni telefonskim putem od or ga niza tora oko preuzima nja na gra da u objektima Binga.

Opis nagrade Koli~ina Vri jednost

1. nagradaKU]NO KINO PHILIPS HTS 2500/12 1 1 x 206,00 KM = 206,00 KM+ TV SAMSUNG PDP ps43e450 1 1 x 981,50 KM = 981,50 KM

UKUPNO =1.187,50 KM

Dobitnik 1. nagrade: Edin Omeragi}, Ul. Sara jevska 17, Grada~ac, 061/232-715.

2. nagrada x 3 dobitnikaVE[-MA[INA+SU[ILICA INDESIT IWDC 6125+ poklon pa ket Henkel (ta blete 15 pra nja Regular + Silan I) 3 3 x 779,70 KM = 2.339,10 KM

UKUPNO = 2.339,10 KMDobitnik 2. nagrade (1 dobitnik):Veselinka Luki}, [i}ki Brod, 062/612-256

Dobitnik 2. nagrade (2 dobitnik):Adnan Beganovi}, Ul. Muslimanskih brigada 112, Cazin, 063/284-717.

Dobitnik 2. nagrade (3 dobitnik):Edin Ahmetovi}, Ul. Behranbegova 23, Tuzla, 061/727-474.

3. nagrada x 3 dobitnikaINDESIT MA[INA ZA POSU\E 12 kompleta DFG 251+ poklon pa ket Henkel (Somat 30 t + sol 1,5 kg) 3 3 x 593,22 = 1779,66 KM

UKUPNO = 1.779,66 KM

Dobitnik 3. nagrade (1 dobitnik):Senad Be{i}, Ul. Armi je BiH 198, Tuzla, 061/869-847.

Dobitnik 3. nagrade (2 dobitnik):Armina Muhi}, Ul. Vidikovac 24, Banovi}i, 061/884-268.

Dobitnik 3. nagrade (3 dobitnik):Sajda Sarajli}, Ul. 16 muslimanskih, Kladanj, 062/483-996 ili 035/620-070.

4. nagrada x 10 dobitnikaKupon/va u~er u Bingo objektima u vri jednosti 100,00 KM 10 10 x 100,00 KM = 1.000,00 KM

Dobitnik 4. nagrade (1 dobitnik):Jasmina Fejzi}, Ul. fra Grge Marti}a 9/4, Zenica, 061/892-348 ili 061/196-303.Dobitnik 4. nagrade (2 dobitnik):Azra Mustedanagi}, Ul. Dragodol 43, Tuzla, 063/717-759.

Dobitnik 4. nagrade (3 dobitnik):Dani jela Tunji}, Ul. Ive Andri}a 93, Tuzla, 061/487-436.

Dobitnik 4. nagrade (4 dobitnik):Hatidà Ma{i}, Ul. Dòzi}a sokak 5, Kladanj, 035/621-817.

Dobitnik 4. nagrade (5 dobitnik):Almedina Avdakovi}, Doboj-Istok, Klokotnica, 061/488-361.

Dobitnik 4. nagrade (6 dobitnik):Ana Koùljevi}, Ul. 119. MBB br. 10, Banovi}i, 062/662-150.

Dobitnik 4. nagrade (7 dobitnik):Emina Junuzovi}, Ul. Ibrahima Cvike 12, Srebrenik, 066/455-884.

Dobitnik 4. nagrade (8 dobitnik):Hasan Kahvi}, Srebrenik, 061/560-711.

Dobitnik 4. nagrade (9 dobitnik):Tahir Herenda, Ul. Mari ja Mikuli}a, Sara jevo, 033/203-401.

Dobitnik 4. nagrade (10 dobitnik):Emina Be{li ja, Ul. Naselje Luke A1, Visoko, 070/234-656.

5. nagrada x 10 dobitnikaPoklon-pa ket Henkel (Perwoll 1l Color, Bref SVR 51g Chlorine,Pur 750 ml Black Ohrid, Per sil 20 pra nja FpS,Silan 1l Mediteran)u vri jednosti 28,31 KM 10 10 x 28,31 KM = 283,10 KM

Dobitnik 5. nagrade (1 dobitnik):Merima Dìdi}, Ul. Ahmeta Hafizovi}a 48, Zenica, 061/802-540.

Dobitnik 5. nagrade (2 dobitnik):Jusuf @igi}, Slatina, Tuzla, 061/722-832.

Dobitnik 5. nagrade (3 dobitnik):Nisveta Mulahalilovi}, Ul. Armi je BiH 12/IV, Zenica, 061/932-542.

Dobitnik 5. nagrade (4 dobitnik): Asim Brki}, Ul. âr{ijska 5-24/14A, Lukavac, 061/633-252.

Dobitnik 5. nagrade (5 dobitnik):Boris Markanovi}, Ul. G. Lipnica Trstje bb, Tuzla, 062/412-743.

Dobitnik 5. nagrade (6 dobitnik):Amila Bibi}, Ul. Smrekovica bb, Breza, 062/553-947.Dobitnik 5. nagrade (7 dobitnik):Alma Serdarevi}, Ul. Jezero 5, Sara jevo, 061/222-410.

Dobitnik 5. nagrade (8 dobitnik):Ziza Fazli}, Tuzla, 063/358-988.

Dobitnik 5. nagrade (9 dobitnik):Meliha Muminovi}, Ul. Petra Miljanovi}a 14, Tuzla, 061/706-904.

Dobitnik 5. nagrade (10 dobitnik):Nermin Ba{i}, Gra~anica, 061/644-615.

Ukupni nagradni fond sa PDV-om iznosi = 6.589,36 KMTro~la na komisi ja za izvla ~enje na gra da na gra dne igre “Per sil i Silan Vas na gra|uju” svo jim potpisom je verifikova la da jeizvla ~enje na gra dne igre sprovedeno u skla du sa Pra vilima na gra dne igre:

Izvr{ni direktor 365BTL:Vladimir Rosi}

OP]INSKI SUD U VELIKOJ KLADU[IZemlji{noknji`ni ured

Broj dnevnika: 023-0-DN-12-000 808

Velika Kla du{a, 7. 11. 2012. godineNa osnovu ~la nova 63. i 67. Za kona o zemlji{nim knjiga ma (Slu`bene novine Federa ci je BiH broj19/03 i 54/04), Op}inski sud u Velikoj Kla du{i

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJEZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu Ha sice Ka ra ji}, sin Mu je, iz Velike Kla du{e, ul. I. Ma -rinkovi}a, u toku je postupak za uspostavljan je zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za ko je seuspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su upisa ne u posjedovnom listu broj 1993/01 ka tastar ska op}ina Velika Kla du{a, ozna ~ene sa:

katastarska ~estica broj 2992/3 zv. Ogra da, njiva 5. kla se povr{ine 683 m2.

Prema poda cima iz ka tastra, posjednik na vedene nekretnine je Ha sica Ka ra ji}, sin Mu je, iz Veli-ke Kla du{e.Poziva ju se lica ko ja pola u pra vo vla sni{tva ili neko drugo pra vo na tim nekretnina ma da svo jepra vo pri ja ve u roku od 60 da na od da na na ja ve podneskom u dva primjer ka i da podnesu doka -ze za to, u suprotnom njihovo pra vo ne}e biti uzeto u obzir prilikom usposta ve zemlji{noknji`nog

ulo{ka.Lica ko ja pola u pra vo na tim nekretnina ma mogu na vedeni rok na zahtjev produìti za najma -nje sljede}ih 90 da na, ka ko bi im se da la mogu}nost da priba ve potrebne doka ze. Ukoliko u pro-duènom roku ne usli jedi pri ja va, zemlji{noknji`ni uloàk }e se usposta viti na osnovu do ta da pri-bavljenih doka za.

Zemlji{noknji`ni referentIsmeta Grahovi}

Broj: 02-34-1-5656/12Gora de, 14. 11. 2012. godina

Na osnovu ~la na 23. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be u Federa ci ji BiH (“Slu`bene no-vine Federa ci je BiH”, broj 49/05) i 22. Pra vilnika o unutra {njoj or ga niza ci ji or ga na upra ve Op}ine Gora de,broj 02-34-649/11 od 7. 3. 2011. g, na ~elnik Op}ine Gora de raspisu je

J A V N I O G LA Sza popunjavan je upra`njenih radnih mjesta namje{tenika

Pozici ja 1.VI [I RE FE RENT ZA ODR@AVA NJE ZGRA DE I IN STA LACI JA u Slu`bi za dru{tvenedjelatnosti, op}u upravu i za jedni~ke poslove - rad na neodre|eno vri jeme...............1 (jedan) izvr{ilac

OPIS POSLOVA- odrà va elektri~ne, vodovodne i druge insta la ci je u zgra di,- ispostavlja zahtjeve za na bavku ma teri ja la i rezer vnih di jelova za potrebe teku}eg odrà va nja zgra de, pri-

ma na bavljeni ma teri jal, brine o njemu do ugra dnje,- vr{i teku}e opravke zgra de, sredsta va ra da i ure|aja za ko je je oba vezna opravka ovla {tenim ser visima

ili opravka zahtjeva ve}u opremljenost ra dionice sa instrumentima i ure|ajima da bi se opravka kva li-tetno ura dila,

- vodi evidenci ju o ga rantnim rokovima ko ji su tehni~kim uput stvima propisa ni kao oba veza (lif tovi, tel.centra la, ure|aj za klima tiza ci ju),

- kontroli{e uzemljen je i ure|aje ko ji ra de na stru ju,- kontroli{e pristup i uz njihovu prisutnost dozvolja va ulaz i izvo|enje ra dova na sklopku na transfor ma -

toru i prostori ja ma ko je ra de pod visokim na ponom,- podnosi izvje{taj po izvr{enoj opravci osnovnih sredsta va utro{ka rezer vnih di jelova i drugog ma teri ja -

la rukovodiocu Slu`be na ovjeru,- v r{ i nadzor nad svim ra dovima ko ji se obavlja ju u zgra di i odgovoran je za njihov kva litet, odrà va in-

sta la ci je centralnog gri ja nja i brine o ispra vnosti istih,- li~no je odgovoran za uredno i kva litetno obavljan je poslova,- vr{i sve na bavke kancela rijskog ma teri ja la sredsta va za odrà va nje higi jene, na bavku sitnog inventa ra

za potrebe Slu`be,- prima na loge i na rud`be za na bavku i podnosi ih rukovodiocu Slu`be na potpis, na bavlja ma teri jal od ispo-

ru~ioca na na rud`bi po koli~ini i asor tima nu, potpisu je pri jem ma teri ja la, donosi ili odvozi ma teri jal,- dostavlja na bavljeni ma teri jal na ru~iocima Slu`bi po zahtjevima i koli~ina ma i ispostavlja dokument izla -

za ma teri ja la,- brine se o ma teri ja lima ko ji se odmah po na bavci ne podi jele,- dostavlja dokumente o ula zu i izla zu ma teri ja la likvida toru na da ljni postupak, najka sni je na rednog ra -

dnog da na,- vodi podat ke o ma teri ja lima na za lihi i sravnja va sta nje sa knjigovodstvom,- li~no je odgovoran za za konito, aùr no i uredno obavljan je poslova i za da ta ka,- vr{i sve druge poslove ko ji mu se sta ve u za da tak.

USLOVI ZA VR[ENJE POSLOVA:- SSS/IV ili KV tehni~ka {kola - 10 mjeseci ra dnog sta a

Pozici ja 2.HIGIJENIÂR (ÎSTAÎCA) u Slu`bi za dru{tvene djelatnosti, op}u upravu iza jedni~ke poslove - rad na odre|eno vri jeme do povratka radnice sa bolovanja,a najduè godinu dana......................................................................................................1 (jedan) izvr{ilac

OPIS POSLOVA

- obavlja poslove odrà va nja ~isto}e unutra {njeg i vanjskog prostora zgra de Op}ine,- vr{i po pla nu ~i{}enje i pra nje prozora, ta peta, fotelja, za vjesa, tera sa, krova zgra de po progra mu peri-odi~nih ~i{}enja,

- brine o ra cionalnom kori{tenju sredsta va za ~i{}enje, ure|aja i apa ra ta za ~i{}enje,- posebno brine o odrà va nju ~isto}e u odre|enim prostori ja ma u toku ra da,- obavlja i sve druge poslove ko ji mu se sta ve u za da tak.

USLOVI ZA VR[ENJE POSLOVA: Osnovna {kola

Pozici ja 3.REFERENT ZA REALIZACIJU PROJEKATA KULTURNO-EDUKATIVNOG CENTRA U GRAD- SKOJ ART-GALERIJI GORA@DE- rad na odre|eno vri jeme do 24 mjeseca....................................................................1 (jedan) izvr{ilac

OPIS POSLOVA- pra }enje svih aktivnosti ko je se odnose na Pro jekat osposoblja van ja i ra da kultur no-eduka tivnog centra

u Gradskoj art-ga leri ji Gora de,- aktivnosti na realiza ci ji likovnih ra dionica ra znih tehnika slika nja na vodi, pla tnu, svili, kera mici kao i

tehnike izra de na kita i sl,- koor dina ci ja ra da osposobljenih volontera na obuci za interesova nih gra|ana,- posredova nje u komunika ci ji na rela ci ji Op}ina Gungoren, Op}ina Gora de i koor dina tor pro jekta,- sve administra tivno-tehni~ke poslove ko ji se odnose na kultur no-ekuka tivni Centar,- obavlja i druge poslove ko je mu odredi rukovodilac Slu`be za dru{tvene djela tnosti, op}u upra vu i za-

jedni~ke poslove.USLOVI ZA VR[ENJE POSLOVA:

- SSS/IV stepena dru{tvenog ili tehni~kog smjera- 6 ({est) mjeseci radnog iskustva u struci.Uvjeti: Pored op}ih uvjeta predvi|enih u ~la nu 24. Za kona o na mje{tenicima u or ga nima drà vne slu`be uFedera ci ji BiH (dràvlja nin BiH, sta ri ji od 18 godina, zdravstvena sposobnost, da ima vrstu i stepen {kolskespreme potrebnu za obavljan je poslova ra dnog mjesta prema Pra vilniku o unutra {njoj or ga niza ci ji, da u po-sljednje dvi je godine ni je otpu{ten iz drà vne slu`be kao rezultat disciplinske ka zne na bilo ko jem nivou vlas-ti u Federa ci ji, odnosno u Bosni i Her cegovini i da ni je obuhva }en ~la nom IX. 1. Usta va BiH), kandida ti treba ju ispunja va ti i posebne uvjete ut vr|ene Pra vilnikom o unutra {njoj or ga niza ci ji, ka ko su na vedeni ispodopisa poslova za sva ko ra dno mjesto za sebno.Potrebni dokumenti (originali ili ovjerene kopi je):

- Pri ja va na oglas sa kra }om biogra fi jom,- Izvod iz ma ti~ne knjige ro|enih (ne sta ri ji od 6 mjeseci ako ni je izdat u RS-u kao tra jan),- Uvjerenje o dràvljanstvu (ne sta ri je od {est mjeseci) ili ovjerena kopi ja CIPS-ove li~ne kar te,- Diploma o za vr{enoj {koli i svjedod`ba za vr{nog ra zreda,- Pot vrda o ra dnom sta u u struci (za pozici ju 1. i 3.),- Uvjerenje op}inskog i kantonalnog suda da se protiv kandida ta ne vodi krivi~ni postupak (ne sta ri je od

tri mjeseca),- Izja va kandida ta da u posljednje dvi je godine od da na objavljivan ja ja vnog ogla sa ni je otpu{ten iz or-

ga na drà vne slu`be kao rezultat disciplinske ka zne na bilo ko jem nivou vlasti u Federa ci ji, odnosno uBosni i Her cegovini,(ovjerena od na dle`ne op}inske slu`be) i

- Izja va da ni je obuhva }en ~la nom IX. 1. Usta va BiH (ovjerena od na dle`ne op}inske slu`be).Primljeni kandida ti }e biti du`ni dosta viti ljekar sko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti pri je preuzima nja du`nosti na mje{tenika.

Ja vni oglas osta je otvoren 15 (petna est) da na ra ~una ju}i od da na posljednjeg objavljivan ja.Pri ja ve sa doka zima o ispunja van ju op}ih i posebnih uslova predvi|enih ja vnim ogla som dosta viti na adre-su: Op}ina Gora de, Ul. mar {a la Tita br. 2, sa na pomenom “Za Komisi ju za provo|enje ja vnog ogla sa za po-punja van je upra`njenih ra dnih mjesta na mje{tenika”, sa na zna kom “NE OTVARATI”.Nepotpune, neuredne i neblagovremene pri jave ne}e se razmatrati.

NAÊLNIK OP]INAmr. sci. Muhamed Ramovi}

Phone: ++387 38 22 13 33, fax: 22 13 32, M. Ti ta 2, 73 000 Gora de, E-ma il: [email protected], www.gorazde.ba


BOSANSKOPODRINJSKI KANTONOP]INA GORA@DE

N A ^ E L N I K O P ] I N E

BOSNIA AND HERZEGOVINAFEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

BOSNIAN-PODRINJE CANTONGORA@DE MUNICIPALITY

MUNICIPALITY MAYOR



SARAJEVO-Zagreb, stan u centruSara jeva, za trosoban u centru Zagre-ba, na potezu tramva ja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

MJENJAM stan a moè i proda ja, 1sprat za manji od 36 do 402m ul Ante

Babi}a. Mob: 063/464-950.sms

POTREBAN dvosoban namje{tenstan, u Hrasnici, sa gri janjem, internetkonekci jom i kablovskom, na period od3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k

AGENCIJI potrebni stanovi za izda-vanje i proda ju, li jenti poznati.Tel.061/360-084.k

AGENCIJI potrebno vi{e stanova uzgradi za iznajmljivan je. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k

POTREBNO vi{e stanova za proda jui izdavanje u kantonu Sara jevo. Tel:062/200-777, 033/203-127.k

POTREBNO vi{e praznih i namje{te-

nih stanova i ku}a za iznajmljivan je.Tel:061/214-306 i 061/437-732.k

IZDAJEM namje{tenu sobu, u priva-tnoj ku}i, u blizini Pivare. Tel: 061/ 020-059.sms

IZDAJEM namje{ten renoviran dvo-soban stan studenticama na Grbavicikod Soping centra. Tel: 063/356-259.sms

IZDAJEM dvosoban stan na êngi}Vili. Mob: 061/183-437.

ALIPA[INA ul.garsonjera 250km, je-dnosoban stan 300 km,dvosoban li je-po namje{ten patr.lige i E. [ehovi}a500km. Mob: 062/621-622.sms

IZDAJEM komplet namje{ten stan gri- jaoje kablovska internet Alipa{ino polje a1. Tel: 061/156-340.sms

IZNAJMLJUJEM namje{ten stan uprivatnoj ku}i, centart. Tel. 204-984.k

IZDAJEM pos. prostor 200m2, 20par. mjesta, Slatina 8, sve novo, 2.200KM. Mob. 062/619-361.k

IZDAJEM vi{e atraktivnih stanova uPehlivanu{i full namje{ten u ci jenu krije ulazi ve}ina reìjski tro{kova. Tel.062/959-29.k

IZDAJEM trosoban namje{ten stan,kod Pozori{ta-Sara jevo, zasebno gri ja-nje, kab. satelitska, klima, blind vrata,parking mjesto. Mob. Mob. 061/133-191.k

IZDAJEM gara u na Ko{evskom brdunad Robotom. Tel: 615-636.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stanna Alipa{ino B faza, 300KM. Tel.061/842-989.k

DOBRINJA Mustafe Latifi}a 60m2, 1spra, bez stvari 300KM. plinsk gri ja-nje. Tel: 066/995-944.k

IZDAJEM 2 poslovna prostora, zgrada papagajke, jedan 40m2 a drugi od20m2. Tel. 033/535-165 i 061/141-676.k

IZDAJEM garaù u Papagajci. Mob.061/140-442.k

IZDAJEM pos. prostor na Ba{~ar{i ji,Nove Daire, opremljen, pogodan zakancelari je. Tel. 533-123.k

IZNAJMLJUJEM namje{ten stan ucentru strancu ili zaposlenom br.paru.Tel: 062/169-663.k

IZDAJEM garaù, povoljno, BulevarM. Selimovi}a 43. Tel. 654-204.k

IZDAJEM sobu, blizu med. i gra|. fa-kulteta. Tel. 205-396.k

IZDAJEM namje{ten manji dvosobanstan, vi{e Ba{~ar{i je, Mihrivode 13A,150 KM+reì je. Mob. 063/557-037.k

KATEDRALA blizina, izda jem osobili jepo namje{ten stan 70m2, et. gri ja-nje. Mob. 061/488-033.k

LIJEPO namje{tena garsonjera, Ko-{evsko brdo, 30m2, N.[.Dede, 300KM. Mob. 061/072-845.k

NAMJE[TEN stan, M. dvor, A. Bra-una, 5 sprat, potkrovlje, 67m2, 400 KM.Mob. 061/072-845.k

NAMJE[TEN stan 55m2, Pehlivanu-{a, iza Katedrale, Stari Grad, 500 KM.Mob. 062/649-370, 066/160-788.k

IZDAJEM jednosoban stan Ko{evskobrdo ci jena 200KM+reì je. Tel. 206-322.k

IZDAJEM ku}u sa dvoeta nim sta-nom, garaòm i dvori{tem.Tel. 061/812-046.k

IZDAJEM dvosoban namje{ten stancent. gri janje, internet, kablovska.Tel.544-863 i 061/809-336.k

IZDAJEM garaù u Centru grada[trosma jerova ulica. Tel. 061/908-587.k

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, ul.Trebevi~ka. Tel. 033/443-620.k

SOBA studenticama, I god. studia,kod Holiday Inna, prekoputa kampu-sa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-

595.kPOSLOVNI prostor zgrada Lorisa,70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor uHrasnom, Dàmijska, 250m2, V sprat,sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k

IZDAJEM luksuzno opremljen apart-man 120m2, lokaci ja 300 m od OHR-a, priklju~ak interneta, kablovska imjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k

IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, naduè vri jeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob.061/744-523.k

IZDAJEM poslovni prostor 15m2 uCentru grada. Tel: 757-908.k

IZDAJEM sobu sa gri janjem, studen-tici. Zma ja od Bosne 28. Tel. 613-351.k

IZDAJEM gara u u naselju Kvadrant,êngi} vila. Mob: 062/326-484.k

IZDAJEM manju garsonjeru. Tel.033/204-706.k

IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku-}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k

IZDAJEM dva jednosobna poluna-mje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba-{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k

IZDAJEM prostor za nadogradnjunokti ju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809-319.k

SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos.prostor pogodan za sve namjene, 190m2,2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k

IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200kvadrata.Tel. 033/440-747.k

IZDAJE se soba sa upotrebom kuhinje,centralno gri janje blizu fakulteta tram- vaj. Tel. 063/454-517.k

IZDAJEM pos. prostor 25m2, Zelenihberetki 12. Mob. 061/252-663.k

IZDAJEM pos. prostor 60m2, ekalu-{a 10. k

IZDAJEM gara u u Trnovskoj 4 Kova-~i. Tel: 204-678.k

IZDAJEM sprat ku}e fameli jarnoj po-

rodici ili studentima. Tel: 655-787 ili061/778-245.k

IZDAJEM komfornu sobu na Mejta{u,iznad pi jace Markale, enskoj osobi. Tel.225-747, 063/947-075.k

IZDAJEM garaù, privatna ku}a, naGrbavici I. Mob. 063/639-213.k

STAN u centru Vogo{}e, 113m2, ci jena1050KM/m2, petosoban, dvoeta ni. Tel.061/733-956.k

STAN u Sara jevu, ~etverosoban(94m2+42m2), sa dva wc i terasom. Tel.061/733-956.k

PRODAJEM stan u Nedàri}ima novogradnja 60 m2 ci jena 1600 km /m2.Tel:061/245-976.sms

PRODAJEM nov, namje{ten stan 63 m2Aerodromsko, Hajrudina [abani je,kvalitetna gradnja. Tel: 062/334-798.sms

PRODAJAStanovi. Novogradnja. Vogos-ca CENTAR. Petosoban, dvoetazni 113 m2,1050 KM/m2. Kontakt: 061/183-150.sms

STAN na Grbavici, Splitska ulica, 54 m2,dvosoban, gri janje na ~vsto gorivo, visoko prizemlje, 80.000 KM.Tel: 062/122-551.sms

NOVO izgra|eni objekat na Stupu Pi- ja~na 102. Proda je se poslovni prostorod 174m2 i 316m2 rau-bau ci jena 1170m2+p.d.v. Ugrun}eni. Tel: 061/548-023.sms

PRODAJEM zemlji{te 1,470m2, sun~a-no Paljevo Rje~ica, Novi grad- Tel.033/218-753.k

PRODAJEM dvosoban stan . Vila I67,5m2 + dva balkona, dva mokra ~vo-ra, dvostran. Tel:033/649-457.

1031

PRODAJEM manju ku}u na Vratniku,gri janje, parking, bez ba{te, moè i zamjena. Mob. 061/521-194, 033/238-776.

1100

PRODAJEM stan u Bu~a Potoku, no-vogradnja kod Interexa 59m2, ci jena1.550 KM/m2. Mob: 061/509-259.sms

PRODAJEM devastiranu ku}u na Vrat-niku sa gra|evinskom dozvolom i pro- jektom. Tel. 062/642-989.k

PRODAJEM devastiranu vikendicu uKi jevu sa gra|evinskom dozvolom. Tel.062/642-989.k

KU]A u Centru Breze plac 600m2, 3stana po 90m2 ci jena 125,00KM. Tel:062/577-638.k

TOPAL Osman Pa{e 66m2 1. sprat, kan-celarijski prostor. 700KM.

MARIJIN Dvor, K. Tvrtka, dva stana,

96m2, 1 sprat, 2.200 KM/m2 i 128m2,1 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

STAN renoviran 160m2 strogi Centarzvati posli je 16 sati. Tel. 062/766-946.k

DOBRINJA 5, Trg G. Prato, 7 sprat,77m2, 105.000 KM. Mob. 062/383-064.k

MARIJIN dvor, 84m2, VP, A. Brauna,300.000 KM. Mob. 062/619-361.k

STARI grad, âdordìna, 1 sprat,adaptiran, 57m2, ba{ta, 88.000 KM, I.Sara jevo, novogradnja, Spasovdanska,4 sprat, 50m2, 70.000 KM. Mob.065/819-136.k

MEJTA[, K. potok, 3 sprat, dva odvo- jena stana 41m2 i 30m2, proda je se kao jedna cjelina, 140.000 KM. Mob.065/819-136.k

HRASNO, A.B.[imi}a, 47m2+30m2terase, 3 sprat, 100.000 KM. Mob.063/732-410.k

PRODAJEM dvosoban stan 57m2 Ko-lodvorska kod Soci jalnog. Tel. 061/905-212.k

PRODAJEM dvosoban stan, C faza Ali- pa{ino polje, ul. Bosanska br. 1, 59m2 po1.200KM/m2. Mob. 062/215-030 ili061/235-257.

DOBRINJA, J. Jolovi}a, 1 sprat, 67m2,97.000 KM. Mob. 065/819-136.k

ÊNGI] V. ul. F. Be~irbegovi}a, 56m2,5 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

JEDNOSOBAN, 34m2 - centar, I sprat,ul. Zaima [arca br. 98, Sara jevo, bez po-srednika, fiksno 72.000KM. Mob.062/225-508.k

ALIPA[INO P, S. Fra{te 67m2, 5 sprat,1.400 KM/m2. Mob. 062/383-064.k

ÊNGI] V. F. Be~irbegovi}a, 60m2, 5sprat, potpuno adaptiran, 1.950 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM se stan Ilidà- Pejton61m2 ci jena povoljna. Tel. 061/284-875.k

STAMBENO poslovni prostor dim.12x8 parking 422m2 novogradnja Ilid a.Mob:061/552-542.k

DOBRINJA 3 dvosoban stan 57m2sprat ci jena 78.000KM. Tel. 061/550-862.k

CENTAR kod Suda trosoban namje{te,eta no gri janje. Tel:061/350-448.k

KU]A u Hadì}ima sa oku}nicom use-ljiva, ci jena po dogovoru. Tel. 420-319i 521-187.k

PRODAJEM {umu 38.800 dunumaMostarsko raskr{e ci jena po dogovoru.

Tel. 033/420-319 i 521-187.kPRODAJEM dvosoban stan 55m2 ul.A Benca 2. Tel. 647-840 85.000KM. k

TROSOBAN stan sa 2 balkona E. [e-hovi}a 19 ekstra lokaci ja pogodan za svenamjene. Tel. 062/945-224.k

GRBAVICA troiposoban stan 85m2renovira sa garaòm. Tel. 061/964-797i 033/617-742.k

PLAC 2200 m2 ku}a 300m2 poslovniprostor 150m2 uz cestu put za Kiseljak.Tel:062/577-638.k

PRODAJEM vikendicu Kobilja~a kodZigi ja 100m2 ba{te 50 m od ceste, vodastru ja, put. Tel:062/577-638.k

VI[E gra|. placeva na podru~ju gradaod 500m2 Tel. 061/299.-911.k

PRODAJEM dvospratnu ku}u u nase-

lju Silolje. Mob. 062/868-328.kSTOLAC, Dubrave, Prenj, proda jem ze-mlji{te, njiva i dva pa{njaka, uz put.Mob. 063/316-826, 036/805-160.k

JAHORINA-vlahovi}i, 3 km od staza,devast. vikendica, 575 zemlje, proda jem jef tino. Mob. 061/191-907.k

CENTAR, M. Kantardì}a, 27m2, 4sprat, 63.000 KM. Mob. 062/383-064.k

PRODAJEM stan 77m2 Dobrinja C5,II sprat, 2 terase, 2 mokra ~vora, plin.Tel. 061/530-925.k

PRODAJEM garsonjeru 24m2, Muve-kita 7 (Ferhadi ja), 82.000 KM. Mob.061/902-710.k

PRODAJEM u Starom gradu li jepu ku-}u 150m2 sa velikom garaòm iura|enom ba{tom 400m2. tel. 061/262-336.k

PRODAJEM na Mari jin Dvoru, V.Peri}a 2, 106m2 trosoban sa terpezari- jom i dva mokra ~vora, dvostrano or- jentisan, povoljno. Tel. 062/254-859.k

POLJINE, zemlja 8+2 duluma, pogodnaza gradnju, povoljno. Mob. 066/669-696.k

MALE[I]I donji, dva duluma zemljepod vo}em, moè i gradnja, voda, stru- ja, put, povoljna. Mob. 061/217-897.k

KU]E: Gladno polje, uz put, P+I, par-cela 1.000m2x15.000 KM, Reljevo P+I,parcela 1.000m2-70.000 KM. Mob.066/488-818.k

STANOVI: Mojmilo 55m2, Ist. Sara- jevo 60m2, 28m2, Ba{~ar{i ja 43m2,Mejta{ 49m2, 54m2, Dobrinja 55m2,68m2, 89m2, Centar, 84m2, 110m2,Hrasno, 53m2, 65m2. Mob. 061/375-787.k

KO[EVSKO brdo P+I+I, parcela300m2-400.000 Km, Vranik 125.000KM, Kasindo-parcela 4.000m2. Mob.066/488-818.k

PRODAJEM vikendicu u Gladnom po-lju, 40m2 sa 1.450m2 oku~nice. Kroz ima-nje prot}e mali potok. Mob. 061/276-496.k

IZDAJEM dvosoban li jepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Kat-edrale, stambena zgrada, central-no gri janje, adsl. i telefon, mjese-~na kiri ja 500 KM+reì je. Kon- takt: 033/211-101. 000 PRODAJA

PONUDA

POTRA@NJA

ZAMJENA

MALI OGLASI OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.52



PRODAJEM stan u Centru. Mob.061/439-302.k

PRODAJEM parcelu Kozi ja Luka op-{tina Fo~a 4 dunuma uz ri jeku i prila-zni put. Mob: 066/463-494.k

PRODAJEM zemlju 1/1 na Bori jama.Tel. 057/265-029.k

PRODAJEM trsoban stan 70m2 Hra-sno-Ale ja Lipa 1. sprat, centr. gri janje.Tel. 445-371.k

PRODAJEM dvoipsoban stan 74m2kod Doma Armi je 2 sprat. Tel. 445-371.iza 15 sati.k

PRODAJEM stan 52m2 na Alipa{inompolju moè i zamjena za Banja Luku.Tel. 452-668.k

PRODAJEM ~etvorosoban stan 116m2na Ba{~ar{i ji 1 sprat eta no gri janje po-godan za kanc. poslove. Tel: 445-371 iza15 sati.k

DVOSOBAN stan 54m2 3 sprat adapti-ran . Vila D . Bi jedi}a. Tel:063/595-406.k

PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kneì},Brankovac-Mostar. Mob. 062/600-318.k

PRODAJEM ku}u hitno, prize-mlje+sprat+potkrovlje+ba{ta 350m2,urbanisti~ka+gra|evinska dozvola, vo-da, stru ja, 29.000 eura. AbdurahmanaMuharemi je br. 76, naselje Bare.k

PRODAJEM vikend ku}u sa oku}ni-com oko 1800m2 gara om, potokom pri-klju~cima. Tel. 543-043.k

PRODAJEM stan 85m2, Kralja Tvrt-ka, I sprat. Tel. 063/025-896.k

CIGLANE, A. Hangi ja 33m2, ve}i bal-kon, 4 kat. Mob. 061/148-810.k

FERHADIJA 77m2, balkon, trosoban.Mob. 061/148-810.k

BREKA, J. Najtharta 69m2, dvoiposo-bani H. Su{i}a 105m2, 2 etaè, ~etvero-soban, 2 balkona. Mob. 063/555-858.k

ÊKALU[A 74m2, trosoban, balon, 3

sprat. Mob. 063/555-858.kÊNGI] Vila, zgrada Tvina, 90m2, tro-iposoban, 150.000 KM. Mob. 063/555-858.k

PRODAJEM trosoban stan sa 2 balko-na, ekstra lokaci ja, pogodan za sve na-mjene. Tel. 070/203-976.k

CENTAR, Marcela [najdera 62m2,2,5 soban, 2 kat, 2 balkona, povoljno.Mob. 061/148-810.k

STARI Grad, êkalu{a, 55m2, gene-ralno renoviran+balkon, izuzetna loka-ci ja. Mob. 061/148-810.k

ASIMA Ferhatovi}a, 78m2, 2 eta`ni, kaonov. Mob. 061/484-505.k

MOJMILO 74m2, trosoban, 1 kat, bal-kon. Mob. 061/484-505.k

KRALJA T. 96m2, 110m2, 120, ci jena

do 2.500 KM/m2. Mob. 061/484-505.kTITOVA 80m2, 3 kat i 120m2, 4 kat, lift,2.200 KM/m2. Mob. 061/148-810.k

PRODAJEM stan 66m2, veoma povo-ljno, Ul. Avde Jabu~ice, moè i zamje-na za Trebinje, bez posrednika. Tel.033/810-572, 061/438-855.k

PRODAJEM dvosoban stan 53m2 sacentralnm gri janjem, Otoka, Grada-~a~ka. Tel. 061/319-540.k

PIONIRSKA dolina, novogradnja,69m2+parking, trosoban. Tel. 033/222-508.k

PRODAJEM stan 85m2 Kralja TvrtkaI sprat. Tel. 062/232-378.k

TRI dunuma zemlji{ta na Poljinama zaku}u na na jatraktivnoj lokaci ji. Tel:061/141-548.k

PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4spratu Ilidà Luàni. Tel. 033/621-976.k

PRODAJEM 550m2 gra|. zemlji{ta uNedàri}ima, ul. B. Nu{i}a 46. Mob.061/191-521.k

BJELAVE, kod bolnice Ko{evo, prodajem jednosoban stan 33m2,2.200KM/m2. Tel. 060/312-1318.k

PRODAJEM zemlji{te u êlebi}imakod Konjica. Tel. 036/730-105.k

4926

VRLO povoljno proda jem zemlje960m2 na Palama 800 m iznad Simpa.Mob: 061/571-129.k

PRODAJEM ~etverosoban stan, Kva-drant, . Vila i troiposoban stan kodMerkatora, ul. Loìoni~ka, N. Sara jevo.Tel. 033/677-582, 064/4345-441.k

PRODAJEM ili mi jenjam ~etverosobanstan u centru, ul. M.M. Ba{eski je br. 3,kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz do- platu, centar. Mob. 061/252-663.k

CENTAR, M. dvor, F. Lehara, 88m2,trosoban, 6 sprat. Mob. 0617565-598.k

RENOVIRAN stan, Grbavica kod Ka-pu}ina, 72m2. Mob. 061/072-845.k

CENTAR, ul. Vrazova (ugao sa ul. Val- tera Peri}a), 120m2, 2 sprat, povoljno.Mob. 061/402-784.k

MALTA, E. [ehovi}a, 56m2, 8 sprat, (nije zadnji), lift, 109.000 KM. Mob.062/649-370.k

STARI Grad kod Katedrale, ul. Pehli-vanu{a, 76m2, 3 sprat, 100.000 eura.

Mob. 061/402-784.kSTARI Grad, kod Tr nice, ul. N. banje, 2sprat, stam.-poslovni prostor 134m2, re-noviran. Mob. 061/072-845, 063/556-886.k

ILID@A-Luàni, K. Zaimovia, 53m2, 3sprat, dvosoban, 90.000 KM. Mob.062/649-370, 066/160-788.k

PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje,namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju,Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihva-tljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310Me|ugor je.k

PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom,29m2, ci jena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k

PRODAJEM ku}u kod OHR-a, iznadVrbanje mosta, dvoeta na 120m2+100m2,vi{enamjenskog prostora, uredni papiri,ci jena povoljna, hitno. Mob. 062/337-925.k

VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a70m2, dvi je eta e sa 345m2 placa, povo-ljno, hitno. Mob. 065/061-966.k

PRODAJEM stan 60,80 kvadrata uMostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g.papiri 1/1, ci jena 95.000 KM. Telefon061/780-567, fele ef¡yahoo.com

STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica,52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k

DOBRINJA III, S. Neze~i}a, 1 sprat,68m2, 1.600 KM/m2, Dobrinja III, TrgSara jev. olimp. 33m2, 1.800 KM/m2.Mob. 062/383-064.k

STANOVI proda ja: Mari jin Dvor u

Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no gri- janje stru ja/plin, pogodan i za poslovniprostor. 061/183-211.k

BA[ÂR[IJA [. B. Ba{agi}a trosobanstan 63m2. Tel: 062/153-857.k

PRODAJEM vikendicu u Vlakovu,novogradnja, 130m2, oku}nice 1.000m2,70.000 KM. Mob. 061/170-254.k

PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glava-ti~evu-centar, prizemlje, dvi je gara e, te-rasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k

STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024-042.k

POVOLJNO proda jem stan 54m2,Hrasnica. Mob. 062/229-677.k

GRBAVICA proda jem trosoban stan naXIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel.061/080-257.k

PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k

PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sa-ra jevu razli~itih lokaci ja i kvadratu-ra.Tel:061/415-786.k

RENOVIRAN stan 120m2, centar, pre-ko puta Predsjedni{tva, 2 sprat. Mob.062/649-370, 066/160-788.k

PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Ma-karska rivi jera, prvi red od mora 5m,185m2, 2 etaè, 4 sobe sa terasama i ku- patilima. Tel. 033/445-612.k

PRODAJEM adaptiran dvosoban stan,56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k

DVOSOBAN stan 5m2, 3 sprat, . Vi-la, D`. Bi jedi}a. Mob. 063/959-406.k

PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a,prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000

KM. Mob. 061/143-076.k

PRODAJEM povoljno dvosoban kon- foran stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864-478.k

NOVOGRADNJA ul. Parolinska ên-gi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

NOVI Grad, A. Polje, dvosoban 58m2,5 kat, i dvoiposoban 64m2, 9 kat. Mob.061/317-731.k

PRODAJEM ku}u u g. Hotonju 85m2,prizemlje+potkrovlje, 750m2 oku}nice,stru ja, plin, tel. voda, cen. grij. Mob.062/105-901.k

KU]A sa placem, ul. Bulbulina, ku}a J.Avde, ku}a Alfakovac. Mob: 061/311-478.k

NEUM, dvosoban stan sa opogledom namore, 55m2 i ku}a u Orebi}u sa 500m2

placa. Mob. 061/317-731.kPRODAJEM garaù, Dobrinja, povo-ljno, N. Petrovi}a 10. Mob. 061/847-959.k

PRODAJEM stan 69m2, X sprat, A. po-lje, C faza. Mob. 061/537-152.k

POVOLJNO proda jem stan 54m2, uHrasnici. Mob. 062/229-677.k

PRODAJEM staru bosansku ku}u saoku}nicom, 175m2, Mihrivode 45. Mob.061/299-653.k

PRODAJEM ku}u, Kova~i-Halilba{i-}a, Stari grad. Tel: 061/620-000.k

STARINSKO ogledalo u kombinaci jimramor-mesing, starinsku spava}u so-bu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k

PRODAJEM ugaonu garnituru, ci jena250 KM. Mob. 061/223-955.k

PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k

PRODAJEM Zastavu 101, o~uvanu, re-gistrovanu. Mob. 061/623-131.k

PRODAJEM Mercedes-Oldtimer 240Dtrajna registraci ja. Tel. 062/642-989.k

PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk,2000 godina, ni je registrovana,

ci jena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

PRODAJEM {kodu Felici ju proizvo-dnja 1998. Tel. 061/502-340.k

ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspo- da ju vjen~anica, povoljno. Mob.061/106-540.k

PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4mi raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k

PRODAJEM kratku bundu, pravokrzno. Tel. 834-171.k

PRODAJEM ènku-labrador, 1,5 god.sa rodovnikom. Tel. 057/233-328.k

PLINSKA gri jalica na plin, boca, elek. ke-rami~ka gri jalica. Mob. 0617916-737.k

PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvi je ringle za kuhanje, na plin.Tel. 061/156-920.k

PRODAJEM {poret na drva Metalackori{ten sa~uvan ci jena 200 KM i plin- sku pe} 150 KM. Tel:061/553-633.k

PRODAJEM nova invalidska kolica,cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328,od 8-13 sati. k

PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A,{irina {tampe 180 cm. Tel. 553-865,061/895-017.k

PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri}Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k

PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw,fasadni za cen. gri janje, povoljno. Mob.061/546-018, 033/210-534.k

PRODAJEM ambalaù sara jevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ili-dà.k

PRODAJEM nov akumulator SilverHorsse 12V 100ah, povoljno. Mob.062/054-858.k

PRODAJEM mobitel Noki ja 2 karticeci jena 150Km. Tel. 065/776-942 Sara- jevo.k

PRODAJEM ènke belgijskog ori ja{a,veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k

PRODAJEM ski je sa komplet opremomi snoubord. Mob.

061/809- 763.k

PE] okrugla antikvarna SCHMIT naugalj proda jem ili mi jenjam za Jotul.Tel:066/438-914.k

PRODAJEM 200 kom cigle, ci jena fiksno 100KM. Tel. 062/315-540.k

PRODAJEM 24 kom. restoranske un-utarnje stolice, uvoz iz [vedske nove ne-raspakovane. Tel. 061/553-653 od 8 do16 sati.k

PRODAJEM neispravan foto-aparatSamsung, ne moè se zatvoriti poklopac,ci jena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k

PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186i 061/785-535.k

PRODAJEM uvezane revi je Bosna,Globus, nacional.Tel:524-973.k

PRODAJEM dugu bundu od zeca izNjema~ke, duga crna dlaka. Mob.061/159-507.k

PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparatKgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel:061/789-290.k

PRODAJEM raki ju jabukova~u 50stepeni na veliko 12 KM ~ista. Tel.061/249-631.k

PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel.062/326-072.k

PRODAJEM Gril za pe~enje pili}a500KM. Tel. 061/375-168.k

KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice,~avrme, zidne satove austrougarske,demirli je, pe{kune, }ilime pirotske i sa-ra jevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k

KUPUJEM stan u centru trosobanzvat do !3h. Tel: 063/062-887.sms

KUPUJEM stare devizne {tednje i dion-ice po povoljnoj ci jeni. Tel.065/869-608.k

KUPUJEM papire saobra}ajnu odkamp prikolice ili sli~nu rashodovanuTel. 061/224 -104.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zla-tne statove, najvi{e pla}am. Tel. 061/553-640.k

KUPUJEM lomljeno zlato, dukate i ostale predmete od zlata, dolazim naadresu. Mob. 061/965-126.k

KUPUJEM sve vrste dionica akci ja i obveznica sa Sara jevske i Banjalu~ke ber-ze. Tel. 061/188-488.k

KUPUJEM pos. prostor do 30.000eura, na relaci ji Ba{~ar{i ja-Ilidà. Tel.621-119, 062/006-319.k

KUPUJEM stan u Sara jevu, isplataodmah. Mob. 061/170-254.k

KUPUJEM nekretnine u Sara jevu iliposredu je uz 3% provizi ju pri proda ji.Tel. 654-793.k

KUPUJEM japanska i ostala rashodo-vana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k

KUPUJEM mjenja~ konbi ja T2. Tel:061/367-103.k

KUPUJEM staru deviznu {tednju Ju-go i Privrednu banku, isplata odmah.Mob. 066/723-731.k

RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob.061/537-555.k

POTREBNI saradnici u [vedskoj kata- lo{koj proda ji (uslovi odli~ni). Mob.062/940-550.k

POTREBNA ena, sa odli~nim pozna-vanjem francuskog jezika, za ku}ne po-slove (smje{taj obezbje|en) u jednomgradi}u na Azurnoj obali. Po elji, mo-gu}e zaposlenje na nekom drugom

mjestu - pola radnog vremena. Samo oz-biljne ponude. Kontakt: [email protected]

OBRAZOVANA ena ~uvala bih djeteu va{em stanu. Mob. 062/623-690.k

POTREBNE radnice za rad za ro{tiljemu }evabd inici u Zenici, moè i bez iskust-va. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k

POTREBNO vi{e komerci jalista, spo-ljnih saradnika u svim gradovima BiHza rad u magazinu Expert. Kontakt te-lefon: 033/717-061.k

ISKUSAN radnik tra i zaposlenje namarketingu u administraci ji trgovina saznanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999-012.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanjestarih i bolesnih-lica, davanje injekci ja,infuzi ja, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.

955

AGENCIJA “SABA” usluge ra~u-novodstva za pravna lica i podu-zetnike, stru~no i profesionalno.Mob. 061/107-682.

001 A

MIKADO Platnene roletne25,00KM/m, Al. aluzine, trakaste za- vjese, vanjske PVC i alu. roletne, ga-ra na rolo i harmonika vrata. Mob.061/551-515 i 033/789-999.

1601

ALU aluzine 20KM/m2 trakastezavjese 20KM/m2.Alu i PVC role-tne, tende, planene roletne, ci jenasa ugradnjom. Tel. 033/211-484,033/767-995, 061/131-447.

001

PRODAJA

USLUGE

ZAPOSLENJE

KUPOVINA

OSTALO

VOZILA

NAMJE[TAJ

MALI OGLASIOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 53



POSLJEDNJI SELAM

dragom pri jatelju

HAMDI RAMI]U

Da ti dragi Allah podari vje~ni rahmet.

Ismir s porodicom1729

TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65,Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original da-ljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867,061/188-410.k

“VITALIS” ku}na njega i li je~enje sta-rih i bolesnih osoba, kupanje, hranjen- je, infuzi je, injekci je, mi jenjan je katete-ra, laboratorij, pregled ljekara (internist).Mob. 061/172-948.k

SANITETSKI prevoz nepokretnih i

te{ko pokretnih osoba, uz pratnju.Mob:061/482-882.k

“DOM VITALIS” smje{taj za stari je inemo}en osobe. Mob. 061/172-948.k

KOMBI pri jevoz, selidbe, klavire, kabas-te stvari radna snaga po odgovoru. Tel.061/841-309.k

“KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pra-nje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, na-mje{ta ja, auta, pranje portala. Itisoni1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel.061/350-688.k

STOLAR izra|uje i opravlja kuhinjskeelemente, plo~asti namje{taj, jef tino,brzo na adresi. Tel: 061/357-850.sms

KOMBI prevoz stvari namje{ta ja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe-djena! Popust za penzionere 20%!. Tel:

061/935-697.smsUSLUGE vo|enja poslovnih knjiga zad.o.o.,udruènja.Agenci ja. Mob:061/188-011. Tel: 033/570-721.sms

AGENCIJA LIFE briga o slabo pokret-nim,i nepokretnim licima, ku}na njega,medicinskog osoblja. Tel: 062/009-548.sms

AGENCIJA, autoprevoznik ve}imKombi jem, vr{i sve vrste prevoza seli-dbi, odvoz Kabastog otpada {ute i sli~noci jena 20 km po gradu + mladi momciza no{enje. Tel: 061/069-476.sms

VR[IMO usluge prevoza svih vrstaroba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764i 061/108-779.k

PREKUCAVAM sve vrste materi jala,brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuter-ska obrada. Tel. 061/533-326.k

OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje,malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k

VODOINSTALATER sa 30 godina is-

kustva vr{i opravku instalaci ja, monta-ù sanitarnih ure|aja i pro~epljen jeodvoda. Tel. 033/535-659 i 062/139-034.k

BRAVARSKI radovi, dolazim na adre-su, ugradnja i popravka brava, gara nihvrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k

ÎSTIM stanove ili poslovne prostore,3KM po satu. Mob. 062/525-268.k

ELEKTRI AR-vodoinstalater, radi-mo nove i popravljamo stare instalaci- je eko plastika, sanitari ja, servis bojle-ra, itd. Tel. 061/132-149.k

AUTO KOMBI, prevoz stvari namje-{ta ja i sl. moè i inostranstvo. Tel.033/541-878 i 062/421-050.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventileTel. 061/205-803 i 066/973-793.k

OZBILJNA ena ~uvala bih dvo je dje-

ce. Mob. 062/600-318.k

PROFESOR engleskog da je instrukcije, ci jena 1 ~as/10 KM, radim prevode.Mob: 061/654-941.k

UGRADNJA, proda ja, remont alnase-ra, alternatora, motora brisa~a i moto-ra ventilatora. Mob. 061/365-193.k

VR[IMO usluge prevoza svih vrstaroba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764,061/108-779.k

VK BRAVAR, popravlja brave, praviograde i gitare. Mob. 062/907-356.k

TAPETAR radi sve poslove dolazi naadresu. Mob:062/909-306.k

MOLER brzo ~isto i povoljno radi mler- sko farbarske usluge. Tel. 061/331-932.k

INSTRUKCIJE iz engleskog i bosan-skog za sve uzraste i prevodi.Tel:065/572-966.k

EXPERT za hidro-termo zolaci je kro-

vova, podova, zidova i garaà. Tel.061/098-579.k

MAJSTOR pvoljno opravlja stari imontira novi namje{taj, kuhinje radi se-lidbe. Tel. 061/202-840.k

VODOINSTALATER popravlja, ugra-dnja, instalaci ja, sanitari ja, bojlera. Tel.061/180-120.k

ISCJELJENJE duhovnim putem, po-mo}u u~enja Brune Groninga, medi-cinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-tematike i fizike, na Ilid i, ~as 9 KM. Tel.621-976.k

STAKLOREZA^KA radnja Edo, ura-mlju jemo slike i ogledala, vr{imo sve sta-klarske poslove. Tel. 221-902, 061/130-034.k

TAPETAR dekorater presvla~i i ppravl-

ja namje{taj u radionici ili kod vas uz ga-ranci ju. Tel. 061/156-728. i 061/926-560.k

KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel.061/513-948.k

RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k

NAJPOVOLJNIJE u gradu iznaj-mlju jem stolice za razne namjene, ci je-na do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi-{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava).Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k

OZBILJNA ena njegovala bi stari ju os-obu. Mob. 062/623-690.k

UREDNO i pedantno, ~istim i odràvammezare i grobove. Mob. 061/203-772.k

KVALITETNO ru~no vodeno pranje }i-lima i itisona. Dolazak na adresu po }i-lime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k

ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovneprostore. Mob. 062/304-018.

BLINDIRANA vrata, kovane ograde, gi- teri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno ipouzdano. Tel. 061/221-668.k

RADIM sve zidarske poslove, kre~enje,malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel:061/549-803.k

USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, ga-ranci ja tri godine. Mob. 061/605-437.k

NUDIMO povoljno vo|enje svih knji-govodstveni poslova za privredna dru-{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) isamstalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k

TELEFONIKO servis, popravlja stare,nove obi~ne i beì~ne telefone, izrada instalaci ja. Mob. 061/141-676.k

VODOINSTALATER vr{i sve vrsteopravki, monta u nove i stare sdanita-ri je, ~i{~enje kanala. Mob. 061/779-

969.k

KLIMATIZIRANIM kombi jem i au-tom vr{im prevoz putnika, na svimdestinaci jama. Mob: 062/214-690.k

SERVIS zdravlja, uni{tavamo òhare,moljce, mrave, muhe, stjenice, komar-ce i mi{eve. Tel. 219-761, 061/234-026.k

PRU@AM ra~unovodstvene usluge posistemu agenciskog vo|enja knjiga, ka-ko za preduzetnike, tako i za pravna li-ca. Posjedu jem kompletnu opremu sakvalitetnim licenciram finansijskimprogramom za pruànje navedenih us-luga. Tel:061/201-685.k

ffPROJEKTI za legalizaci ju ve} izgra|enih objekata, uredno ovjereni sasvim fazama. Mob. 062/649-370,066/160-788.k

INSTRUIRAM |ake i studente iz ma-tematike i fizike, na Ilid i, ~as 9 KM. Tel.621-976.k

ELEKTRI ARSKE usluge TA pe}i, el.bojleri, banjski indikatori, uti~nice, pla- fonjera, gri jalice i ostali aparati. Tel.061/048-497.k

INSTRUKCIJE iz matematike osnov-cima i srednjo{kolcima. Sara jevo. Tel.062/672-858.k

POMA@EMO pri li je~enju raznih bo-lesti: nesanica, nervoza, glavobolja, re-uma, i{i jas, struna, depresi ja, sterilitet,veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k

ÛVALA bi i opslu ivala staro i iznemo-glo lice. Mob. 062/569-444.k

SERVIS svih tpova ve{ ma{ina i drugihku}anskih aparata. Tel. 061/551-035.k

VODOINSTALATER opravlja iugra|uje ~esme, vodokotli}e, ventileTel. 061/205-803 i 066/973-793.k

ODR@AVALA bi stanove isklju~ivostarim iznemoglim osobama. Tel.

066/973-793.kPOVOLJNO i kvalitetno radim centralno, eta`no gri janje, plinske instalaci je,vr{im zamjenu konvektora i stale po-pravke na gri janju. Mob. 061/922-476.k

PROFESORICA francuskog i latinskog jezika da je instrukci je. Tel. 645-307.k

BRUSIM, lakiram, postavljam parke-te, podove, bezpra{insko ma{inom uz ga-ranci ju. Tel. 033/510-228, 061/359-500.k

OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku-}e, pos. prostore u Sara jevu. Tel. 440-747,065/327-328.k

MONTER centralnog gri janja radi instalaci je za centralno gri janje. Tel:061/552-556.k

RADIM centralno-eta no gri janje, plinskeinstalaci je i mi jenjam konvektore, veomapovoljno. Mob. 061/522-476, 600-514.k

KERAMI AR, zvati na tel: 061/460-606.k

PRI AJTE engleski obuka i vje`begovornog engleskog u svim prilikama.Tel. 061/519-089.k

OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje,malterisanje i ostalo po potrebi. Tel:061/382-219.k

SUPER efikasno uni{tavamo ohare, mi-{eve, moljce, mrave, u{i, komarce, sve in- sekte i {teto~ine. Tel. 216-373, 061/928-535.k

PREVOZ putnika u Neum na jedno-dnevni izlet, za samo 24.95KM po oso-bi. Putuj te sigurno i jef tino u luksuznomT5 Kombiu.Tel: +38762606611.k

IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za ra-zne namjene, ci jena do 20 kom - 1,5 KM,a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku-}na dostava). Mob. 061/563-292.k

BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i montaà svih vrsta bravarskih ra-dova. Mob. 061/141-659.k

PRODAJEM Hylasse ampule 300 IJ ja-~ina 6 ampula vaè do 3.2016.

RAZNO

USLUGE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.54

Pro{le sedmice zauvi jek smo se oprostili od jo{ jedne zaslu ne i po{tovane doktorke

prim. dr. BISEREBEGOVI]

pedi ja tar

Ro|ena Trebinjka, odmah posli je zavr{etka II svjetskog rata, upisala je studijmedicine u prvoj generaci ji Medicinskog fakulteta u Sara jevu.

Kao mlada doktorka, slu`bovala je u Vogo{}i, a posli je speci jalizaci je radila jeu nekada{njoj Vojnoj bolnici u Sara jevu. Na oba ta radna mjesta ostala jeupam}ena kao humana i stru~na osoba, a skromna i nenametljiva.

Tiho i povu~eno proìvjela je preko dvadeset godina i u svo joj mirovini.

Oda jemo joj zasluènu po{tu i àlimo za njom!

Ljekarska-Li je~ni~ka komora Kantona Sara jevo001

SJE]ANJE

na dragog supruga, ocai djeda

SPASOJEJOVANÎ]

15. 11. 2007 - 15. 11. 2012.

S ljubavl jui po{tovanjem,

Tvo ja porodica1728

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj, dobroj i plemenitoj kumi

FIKRETI(BE]IRA)

BABI]

U nemogu}nosti da, zbog bolesti, prisustvu jemoukopu na{e drage kume Fike, izraàvamo iskreno

sau~e{}e njenoj djeci i ostaloj porodici.

Zorica, Braco, Dra{ko i Rabi ja1140

POSLJEDNJI POZDRAVna{oj dragoj, dobroj i plemenitoj kumi

FIKRETI(BE]IRA)

BABI]

Na{e dugo i iskreno pri jateljstvo, uz kuma @ikutrajno }emo pamtiti i nositi u na{im srcima.

Zorica, Braco, Dra{ko i Rabi ja1140

SJE]ANJE

na dragu, veselu i plemenitu

SUADUHAJDAREVI]15. 11. 2011 - 15. 11. 2012.

S ljubavl ju i po{tovanjem,

Aida1138



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 55

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{a draga

ZINETA(HAJDARA) REBI],

ro|. AVDI]

preselila na hiret u utorak, 13. novembra 2012, u 67.godini.

Dènaza }e se obaviti u petak, 16. novembra 2012.godine, u 14.30 sati na mezar ju Humka - Podhrastovi.

Oàlo{}eni: k}erka Viladina, sin Damir, brat Izet, sestraIzeta, zet Omer, snaha Velma, unu~ad Muamer, Muha-med, Iman i Lami ja, snaha Amira, zetovi Farid i Ejub,djeveri Fadil, Mustafa, Munib, ]amil i Mesud sa porodi-cama, pri ja Emina, te porodice Rebi}, Avdi}, \apo, Der-vi{evi}, Ma{ni}, Selimovi}, Tunovi}, Durakovi}, Gali jato-vi}, Vladavi}, Kusturica, Ov~ina, Ko~o, Talovi}, êngi},Destanovi}, Hidovi}, ]atovi}, kao i ostala brojna rodbi-na, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14.30sati, Ul. Ante Babi}a 11/IX.

RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

000

Obavje{tavamo rodbinu i pri jatelje da je na{a draga

IVANKA TATAR - @ALICA

preminula 14. novembra 2012. godine.

Oàlo{}eni: sinovi Antoni je Nino i Pjer, sestre Sofi ja i Suzana, snahe Mari ja i Ja-sna, unuci Marko, Matej i Ismar, te porodice @alica, Mu jezinovi}, Plavljani}, Ta-tar, Laku{, Toholj, Krneta, Ti jani}, Pokra jac, Janji}, Njiri}, Huseinovi} i svi koji su je voljeli.

Sahrana }e biti obavljena u Amsterdamu.1136

TU@NO SJE]ANJE

LAZARKRSMANOVI]15. 11. 2004 - 15. 11. 2012.

S neizmjernom ljubavl ju i po{tovanjem,djeca s porodicama

1110

SJE]ANJE

na

HANIFUDEMIROVI], ro|.HRUSTANOVI]

15. 11. 2002 - 15. 11. 2012.

Ponosni na tvo ju dobrotu i plemenitost, s ljubavl jute ~uvamo u na{im srcima i sje}anju.

K}erka Nadìda, unuka Saira i unuk Harissa porodicom

1134

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj Kiki

IVANKA TATAR- @ALICA

S ljubavl ju: Zrina, Mirso i Aida1136

Draga

IVANKA TATAR- @ALICA

Vole te: Badò, Jaca i Ismar1136

SJE]ANJE

na na{eg dragog tetka

ALMIR(FERIDA)

TIRI]15. 11. 2010 - 15. 11. 2012.

S ljubavl ju i po{tovanjem, zauvi jek ~uvamouspomenu na tebe i tvoj plemeniti lik.

Tvo ji Aljovi}i i Slipci1726

POSLJEDNJI POZDRAV

uvaènom direktoru

prof. dr. ORHANZUBÊVI]

~ovjeku ko jeg su krasile sve ljudske vrline.

Njegovi saradnici iz Republi~kog zavoda za una-pre|ivanje obrazovanja i vaspitanja Bosne i Her-cegovine: Mari jana Miljas, Subhi ja Hrnji}, Hasni- ja Muratovi}, Du{an Kljaki}, Abduselam Rustem-

pa{i} i Esma Lihi}.

Na{e iskreno sau~e{}e porodici.1135

SJE]ANJE

ALMIR (FERIDA)TIRI]

15. 11. 2010 - 15. 11. 2012.

[ta god ìvot donese,ti }e{ ìvjeti u svakom na{em danu.

Volimo te.

Tvo ji najmili ji: majka Nusreta, supruga Raza,sinovi Dino i Damir, sestra Alma i zet Mi{o.

Danas, 15. novembra 2012. godine, u 12.30 satiokupit }emo se kraj tvog groba da ti zahvalimo zasvu ljubav ko ju si nam nesebi~no poklanjao.

Pozivamo sve one ko ji su te voljeli da nam sepridruè.

1726

POSLJEDNJIPOZDRAV

mom pri jatelju

NENADU PAPI

Batan1121

MARKORUSI]

15. 11. 1990 - 15. 11. 2012.

Navr{ile su se 22

godine otkako fizi~kinisi sa nama.

U na{im mislima i srcima si stalno prisutan.

Obitelj Rusi}

1133

SJE]ANJE

SAFIJA(DELIJE)KLIKI]

15. 11. 2008 - 15. 11. 2012.

Uvi jek }u se sje}atitebe, majka,dok se smi je{

i ognji{ta {to me gri je.

Tvoj Jasminko

77101




Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

RAMI] (MUSTAFA)HAMDO - TRALJO

preselio na ahiret u sri jedu, 14. novembra 2012, u 56. go-dini.

Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 15. novembra 2012. go-dine, u 14.30 sati na mezar ju Trebe~aj - Trnovo.

Oàlo{}eni: bra}a Avdo, Izet i Zaim, sestre Fehma i Rase-ma, snahe Selma, Mevla i Naza, zetovi Munib i Abid, tetkaRasema, brati}i i brati~ne Nedàd, Admir, Amir, Armin,Selmir i Mulo sa djecom, sestri}i Dèvad, Dènan, Bajro iEsmir sa djecom, amidì}i i amidì~ne, daidì}i, daidì~ne,teti}i, teti~ne, te porodice Rami}, Godinjak, Terzo, Ni{i},Podgorica, Durmo, Lindov, Oègovi}, Katana, Krupali ja,Zagorac, Topuz, omor, Mulaosmanovi}, Ku~uk, Zulfovi},Hrkovi}, Mulaomerovi}, Turudi ja, Suljovi}, Mehani ja, kaoi ostala brojna rodbina, pri jatelji i kom{i je.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u mesdìdu Trebe~aj u

14.30 sati.Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en ispred doma uHrasnici sa polaskom u 12.30 sati, sa usputnim zaustav-ljan jem na autobuskim sta jali{tima: S. Koloni ja, Ilidà(terminal), Nedàri}i, Dobrinja i Ki jevo.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

Povodom 9 godina d smrti na{eg nezaboravljenog pri jatelja ivelikog ~ovjeka

BRANKA [TRPCAdirektora “Elektropri jenosa” BiH

Zahvalni

Javno preduze}e “Elektroprivreda” BiH d.d. Sara jevoPodru`nica “Elektrodistribuci ja” Biha}

001

SJE]ANJA I SMRTOVNICE OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.56

Duboko oàlo{}eni javljamo rodbini, pri jateljima ipoznanicima da je na{a draga

BOSILJKAIVANOVI],

ro|. KOVAÊVI]1932 - 2012.

preminula 13. novembra 2012. u 21.15 sati u 81. go-dini.

Ispra}aj }e se obaviti u ~etvrtak, 15. novembra 2012.godine, u 14 sati ispred Komemorativnog centra uTuzli, a ukop na pravoslavnom groblju Trnovac.

Oàlo{}eni: sinovi Slobodan i Zoran, snahe @ivanai Rasema, unu~ad Dani jela, Sa{a i Bo jan, sestre Jel-ka i Spaseni ja, zet Milo{, djever Blago je, porodiceIvanovi}, Kova~evi}, Milovanovi}, Gavri}, Tri{i},Savi}, Luki}, Mi~i}, Boì}, Stevi}, Tretinjak, Niko-di jevi}, Jovanovi}, Mitri}, Pa{i} i ostala rodbina,

kom{i je i pri jatelji 000

Petnaestog novembra 2012. navr{ava se 27 godinaod kada ni je sa nama na{a draga

AJKA SUBA[I],ro|. CERIBA[I]

S ljubavl ju i po{tovanjem sje}amo se tebei tvo je dobrote.

Stalno si u na{im mislima.

K}erke Miladeta i Majda sa porodicama1132

SJE]ANJE

na velikog ljubitel jasporta i dragog pri jatelja

svih sportista USDBosna, a posebno

FK Bosna

FUADAZUBÊVI]A

ZUBANA15. 11. 2011 - 15. 11. 2012.

S po{tovanjem,FK “Bosna” Sara jevo

931

Obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje i kom{i je da je

na{a draga supruga, majka i baka

EMA KANDI],ro|. ANDES

medicinska sestra u penzi ji

preminula 13. novembra 2012. u 89. godini.

Sahrana }e biti odràna 15. novembra 2012. godineu 14 sati na gradskom groblju Sv. Marko.

Oàlo{}eni: suprug êdomir, sin Vo jislav, snahaAmela, unuke Hana i Una, te ostala rodbina i pri- jatelji.

Ku}a àlosti: Ul. Jovana Bi jeli}a br. 5, Breka.000

POSLJEDNJI POZDRAV

Sa tugom smo primili vi jest o smrti drage rodice ipri jateljice

HAVAJE(MUSLIJE) HOT,

ro|. HIDRI]

Draga Hava ja, bila si nam ne samo rodbina nego idrag i odan doìvotni pri jatelj.

Tvo ja dobrota i plemenitost nas je uvi jekinspirisala da daru jemo i damo vi{e od sebe onima

ko jima je pomo} najpotrebni ja. Bila si namveliki uzor humanosti.

Uspomena na tebe uvi jek }e ìvjeti sa nama.

Suprugu Avdi i djeci Alberu, Almi i Harisu, kao injihovim porodicama, izraàvamo na{e iskreno

sau~e{}e.

Jupo i Bo jana Hot sa sinovima i snahama88104


Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, pri jatelje ikom{i je da je na{ dragi

MUJO (AVDE)OSMANOVI]

iz Mo~evi}a - Srebrenica

preselio na ahiret u utorak, 13. novembra 2012, u 83. godini.

Dènaza }e se obaviti u ~etvrtak, 15. novembra 2012. go-dine, u 13 sati na gradskom mezar ju Seli{te - Bratunac.

Oàlo{}eni: sinovi Avdo, Jakub, Sakib i Mehmed, k}erkaHiba, zet Mersudin, snahe Rada, Muniba, Mevlida, Almai Raza, unu~ad Jasmin, Pe|a, Eldin, Elvedin, Lejla, Fuad,Dènita, Almir, Amir, Selma, Mersudin Irnes, Alen i Mel-dina, praunuci Anes, Amar i Selim, bra}a Husein, Esed iRifet sa porodicama, sestre Mina i Hanka sa porodicama,te porodice Osmanovi}, Sa~i}, [ehovi}, Grbo, Spaho, Ha-dìahmetovi}, Plo~o, Nuki}, Mu ji}, Malagi}, Ali}, Husi},Avdi}, Horo, Dànovi}, Beganovi}, Alihodì}, Hodì}, kaoi ostala brojna rodbina, kom{i je i pri jatelji.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetli je u 13sati, Ul. zagreba~ka 15/VI.

Prevoz do mezar ja i nazad obezbi je|en ispred ku}e à-losti sa polaskom u 9 sati, sa zaustavljan jem na usputnimautobuskim sta jali{tima: preko Ciglana, Vogo{}e, Olovai Kladnja.

RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH000

SJE]ANJE

na na{e plemenite, dobre, voljene i nezaboravneroditelje

Djeca sa porodicama1120

RADOJKA(MILANA)

KOJOVI],ro|. TUBI]

16. 5. 1917 - 30. 4. 1996.

A]IM(NIKOLE)

KOJOVI]5. 2. 1911 - 15. 11. 1987.



SJE]ANJA I SMRTOVNICEOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 57

IN MEMORIAM

Vri jeme prolazi, ali bol, uspomene ibezgrani~na ljubav osta ju zauvi jek.

S ljubavl ju,

k}erka Edita, unuke Mia i Andrea izet Milenko

1057

TU@NO SJE]ANJE

na drage roditelje i sestru

HAD@IRED@EPOVI]

Sretni {to smo ih imali, a tu`ni {to nisu sa nama.

Oàlo{}ena porodica

Molimo Uzvi{enog Allaha da im podari li jepi dènnet.1086

IN MEMORIAM

DRAGOMIR SLAVI] @UTI11. 11. 2007 - 11. 11. 2012.

S tugom i ljubavl ju,

porodica1111

S tugom u srcima javljamo da nas je 8. novembra 2012. u 86. godini napustio na{

voljeni

SRE]KO FRANKOVI]ro|en u Tuzli

Posljednji tu`ni ispra}aj na{eg voljenog Sre}ka bit }e u utorak, 20. novembra2012, u krugu obitelji i pri jatelja na groblju Kviberg u Göteborgu, [vedska.

Oàlo{}eni: k}erke Renata i Vanja, unuci Igor, Filip, Dorotea i Daniel, zetovi Re-nato i @eljko, Antoni ja Frankovi} i ostala tugu ju}a rodbina i pri jatelji

111

SJE]ANJE

na dragog brata

@ELJKUMARINOVI]A

15. 11. 1992 - 15. 11. 2012.

Njegovi: sestra Jasna i brat Mladensa porodicama

1127

SJE]ANJE

@ELJKOMARINOVI]

15. 11. 1992 - 15. 11. 2012.

S ljubavl ju,

Diana i Damir1107

Petnaestog novembra 2012. navr{ava se 6 godinaod smrti na{e majke

REMZESEFEROVI],

ro|. AK[AMIJA

Protekle godine, a i sve budu}e, ostat }e bolnatuga ko ja }e vje~no tra jati za tobom.

K}erke Vesna i Jasna i zet Miro1123

SJE]ANJE

na voljenog supruga i oca

@ELJKAMARINOVI]A

15. 11. 1992 - 15. 11. 2012.

S ljubavl ju i tugom,

Stanislava, Marina i Sr|an1107

POSLJEDNJI POZDRAV

na{oj dragoj teti

HAJRI

Porodice Dizdarevi} i Lalovi}1116

SJE]ANJE

na na{u dragu majku

ZINETULJUBUNÎ] -SILAJD@I]

15. 11. 2006 - 15. 11. 2012.

Mirsada i Mirsad sa porodicama1094

KSENIJAÂRAPINA,

ro|. ÔLI]12. 11. 1997 -

12. 11. 2012.

ANTOTONÎ

ÂRAPINA15. 11. 2009 -

15. 11. 2012.

ZEHRA (OMERA),ro|. U[TOVI]

2. 1. 1920 - 4. 11. 2010.

PA[O (SULEJMANA)1. 8. 1915 - 15. 11. 1987.

SEMIDA (PA[E)12. 3. 1950 - 18. 9. 2010.



PREDAH OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.58

HOROSKOP DANASImate dobar predosje}aj, stoga ulaète ogromnu energiju i spremniste da prihvatite rizik u dogovoru sa saradnicima. Popratne kom- plikacije na putu do cilja postaju skoro neva`ne kada vas o~ekujuuspje{na priznanja. Va`no je da osje}ate emotivnu inspiraciju, a ne-~ije prisustvo ili postupci mogu da vas podignu u ruì~aste obla-ke. Uìvajte u ne~ijem dru{tvu, opustite se na prigodan na~in.

Nema razloga da suvi{e isti~ete svoju ulogu ili da mijenjate usta-ljena pravila u poslovnoj saradnji. U finansijskom smislu izbjega-vajte rizi~ne kombinacije koje mogu da vas o{tete. Ako vam je stalo da neki doga|aji dobiju pravi smisao u razumijevanju, protu-ma~ite ih u dogovoru sa bliskom osobom. Va`no je da uskladite mi-sli i osje}anja. Prijat }e vam psihofizi~ka relaksacija.

Situacija koja za nekog izgleda nemogu}a, za vas predstavlja mogu-}e i dostupno rje{enje. Ponekad je nu`no upotrijebiti tajnu formulukoja donosi sre}u, dobitak ili emotivno zadovoljstvo. Potrudite se daobradujete voljenu osobu. Gest iskrene pa`nje umije da o~ara ili daizazove veliko odu{evljenje. Podijelite tu radost sa svima koje volite.Va`no je da pravilno usmjeravate kreativnu energiju.

Imate dobar uvid u nova poslovna de{avanja, ali ne moète uvijeksve konce dràti u svojim rukama. Velike ambicije treba pravilno do-

zirati, procijenite najbolji trenutak za akciju. Postoje ciljevi koji sedrè u strogoj tajnosti. Pred voljenom osobom umijete da ostavi-te utisak koji odgovara va{im potrebama, ali zapitajte se kuda sveto vodi. Poloàj Mjeseca uti~e na va{u pretjeranu osjetljivost.

Hladne glave i sa distance pa`ljivije analizirajte ne~ije pona{anje naposlovnoj sceni. Ponekad su situacije koje zvu~e lijepo i primamlji-vo suvi{e daleko od realnosti. Potrudite se da za{titite svoje intere-se. Psiholo{ka tenzija koju sve vi{e osje}ate proizilazi iz emotivne sla- bosti da se odlu~no suprotstavite bliskoj osobi koja vas uslovljava.Izbjegavajte situacije u kojima osje}ate psiholo{ki pritisak.

Odgovorite na ne~iju ponudu ili na pitanje o poslovno-finansijskoj sa-radnji. Nema potrebe da taktizirate u stvarima koje su vam poznateili da prolongirate situacije koje uti~u na bolju efikasnost u poslova-nju. esto potiskujete svoja osje}anja kako biste sa~uvali prividni mir.Ne èlite glasno da priznate koliko vam nedostaju emotivna inspira-cija. Slobodno vrijeme posvetite psihofizi~koj relaksaciji.

Lo{ osje}aj za diplomatiju ne dozvoljava vam da se upu{tate u ras-pravu sa saradnicima. Zagovarate prakti~no i pravi~no rje{enje, alineko od saradnika ima skrivene namjere i uporno poku{ava da vamnametne svoj uticaj. Izbjegavajte neku emotivnu provokaciju.Opredijelite se za osobu koja vam je u mnogo ~emu iskreno privrè-na. Nema potrebe da gubite razum ili strpljenje.

Ne~ija obja{njenja zvu~e nerazumno i ne zadovoljavaju va{e osno-vne kriterije, uporno poku{avate da ostvarite bolju poziciju. Ali, naposlovnoj sceni postoje razli~iti kriteriji prilikom vrednovanja spo-sobnosti i uspjeha. Osje}ate psiholo{ki pritisak, jer imate utisak dapartner pa`ljivo nadgleda svaki va{ potez. Budite dovoljno u reak-cijama. Va`no je da neko djeluje poticajno na va{e raspoloènje.

Novu situaciju na poslovnoj sceni doìvljavate suvi{e li~no i zbogtoga pravite pogre{nu procjenu. Pa`ljivije slu{ajte ono {to govore

bliski saradnici, umjesto da stvari i doga|aje procjenjujete samo naosnovu li~nih kriterija. Partner djeluje zagonetno i zadovoljno. Navama je da odgonetnete pravi razlog iznenadne promjene i rados-ti. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane.

Plan koji uporno poku{avate da ostvarite u krugu saradnika ne predstavlja najbolje rje{enje. Ne zatvarajte o~i pred nekim ~injenicamai ne u{utkujte osobu koja poku{ava da vas usmjeri u pozitivnom prav-cu. Ukoliko vam je stalo da uljep{ate odnos sa voljenom osobom,nema potrebe da postavljate pogre{na pitanja. Va`no je da neko uì-va u va{em prisustvu i da se raduje va{im idejama.

Neko u vama poti~e kreativnu energiju i dodatnu motivaciju u po-slu kojim se bavite. Okolina ima pozitivnu ulogu u stvaranju razli-~itih poslovnih kombinacija. U emotivnom smislu imate dobar predosje}aj i djelujete neodoljivo na osobu koja vam se dopada. Po-trebno je da stvorite romanti~nu atmosferu u kojoj }ete se oboje osje-}ati prijatno. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi.

Sa~uvajte optimisti~ko raspoloènje i pratite poslovni trend koji vamomogu}ava afirmaciju me|u saradnicima. Povremeno prednost treba dati poslovima u kojima se dobro osje}ate. Ako èlite da sve fun-kcioni{e na gotovo idealan na~in, morate imati odre|ene manire ko-ji predstavljaju va{ za{titni znak u susretu sa dragim osobama. Zra-~ite pozitivnom energijom i djelujete poticajno na okolinu.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

LAV

23. 7. - 22. 8.

RAK

23. 6. - 22. 7.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

BIK

21. 4. - 22. 5.

OVAN

21. 3. - 20. 4.

UREDNI[TVO:Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI],Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI],Jakub SALKI], Mirela SEKULI],Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO

PRODAJA:Fax: 465-727,Tel: 276-967, 455-558e-mail: [email protected]

MARKETING:Meliha Hodì}Fax: 472-901Tel: 472-899, 468-161,276-968, 276-988e-mail: [email protected]

ID broj: 4200492600001

ADRESA:Dèmala Bijedi}a 185, SarajevoPo{tanski pregradak 686

TELEFONI:Centrala: 276-900, 467-723Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276-902, fax: 468-090, modem: 468-018;Uprava 234-718, fax: 461-007;

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937,Sarajevska hronika: 276-901,fax: 468-054, Kultura: 276-906,Sportska rubrika 276-908,Prilozi: 468-142

OGLASNA SLU@BA:Tel/fax: 205-938e-mail: [email protected]

VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:

1602000000317116,UNICREDIT BANK DD,transakcijski ra~un broj:3383202250044019,SPARKASSE BANK DD Sarajevo,transakcijski ra~un broj:1990490005630121,POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijskira~un broj: 1872000000045887,KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka,filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj:5715000000017279

Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje”Zorica Pandì}, {ef DTP-a

[tampa: Unioninvestplastika dd,Semizovac bb

Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963.godine Ukazom predsjednika Tita odliko-vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat-

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je1989. godine progla{eno za najbolji dnevnilist u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992.godini Oslobo|enje je u Velikoj Britanijiprogla{eno za list godine u svijetu.Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagraduslobode (u Skandinaviji), nagradu "zaizuzetnu odanost istini i slobodi" OskarRomero (Teksas), nagradu "za odràvanje uìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i

hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìmuslovima" agencije Inter Press i Service,nagradu "za zajedni~ki rad novinararazli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode imira" fondacije Alfons Komin (Barselona),nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Klubaevropskih rektora, nagradu za ljudska prava"Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unar-odnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènjaturskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta zanovinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD),Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno peroslobode" Me|unarodnog udruènja novina(FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico PaoloBorsellino” koju listovima koji se bore zaistinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te“Maria ss Assuanta” u saradnji sa Aso-cijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem uRimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA:Vildana SELIMBEGOVI]

PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA:Sadat BEGI]

DIREKTOR:Nedàd [ADI]

Nezavisni BH dnevnik

Web site: www.oslobodjenje.bae-mail: [email protected]

OSLOBO\ENJE

Vije}e za {tampuu Bosni i Hercegovini

Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za{tampu u BiH www.vzs.ba

Za sve eventualne primjedbe na pisanjelista, obratite se VZ[ u BiHe-mail: [email protected],tel: +387 33 272 270tel/fax: +387 33 272 271

R J E [ E N J E : b l o k , r , t r , a l p e , t a r , i s a k , h r i { } a n s t v o , o z o , a z i l a n t , t a n o , a t a v i , e t i ~ a r , v i k s , l j i , u m e t a ~ , v , e , s p o n e , a l a , r a k a , k u p r e s , s t a v l j a t i , o t , t a l i a , a v a n i , v r a t n a , k r i k , o , r i o g r a n d e .



Danas umjereno obla~no, na krajnjem sjeverozapadu sa slabom ki{om. Vjetar slab doumjeren isto~ni, poslije podne u slabljenju. Minimalna temperatura od 1 do 5, uHercegovini do 8, maksimalna dnevna od 6 do 10, u Hercegovini do 15°C.Sutra umjereno obla~no, u Hercegovini sa slabom ki{om. Za vikend prete`no sun~ano.

U no}i izme|u nedjelje i ponedjeljka naobla~enje sa zapada. U ponedjeljak umjerenoobla~no.U Sarajevu prije podne obla~no i suho, popodne umjereno obla~no. Puha}e slab, isto~nivjetar. Minimalna temperatura 4, maksimalna dnevna 8° C.

Danas iznad ve}eg dijela Evrope prete`no sun~ano, iznad Skandinavskog, ju`nih di-jelova Apeninskog i ponegdje na Balkanskom poluostrvu obla~no sa ki{om. Puha}e jakvjetar sa olujnim udarima u oblasti Sjevernog, Norve{kog, Balti~kog i pojedinih di-jelova Sredozemnog mora. Najhladniji grad }e biti Oslo sa maksimalnom temper-aturom do 3, a najtopliji Rim sa najvi{om dnevnom do 20°C.Danas iznad ve}eg dijela Balkana umjereno obla~no, na jugu i jugozapadu sa slabomki{om. Slab do umjeren isto~ni vjetar puha}e u oblasti Panonske nizije, u oblasti Crnogmora jak sa olujnim udarima. Maksimalna temperatura od 6 do 15, na jugu do 20°C.



KULTURNI VODI^ OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.60

KINA

KINOTEKA

BANOVI] STRAHINJAreìja: Vatroslav Mimica,uloge: Franco Nero, Dragoslav Nikoli}Dragan, Sanja Vejnovi}...

po~etak u 19 sati.

CINEMA CITY

HOTEL TRANSILVANIJAanimirana avantura,reìja: Genndy Tartakovsky,glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy

Samberg...po~etak u 14.20 sati.

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, BojanNavojec...po~etak u 16.45 sati.

ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI3Davanturisti~ka komedija,reìja: Laurent Tirard,uloge: Gérard Depardieu, Edouard Baer,Guillaume Gallienne...po~etak u 14.25 i 19 sati.

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3Dhoror,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington,Sean Bean...po~etak u 16.25 i 18.30 sati.

SKYFALLtriler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem,Naomie Harris...po~etak u 16, 19 i 22 sata.

DIVLJACItriler,reìja: Oliver Stone,uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch,Blake Lively…po~etak u 21.20 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.

OTETAtriler,reìja: Simon West,uloge: Nicolas Cage, Malin Åkerman, JoshLucas...po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

KRITERION

AKO MI SE FU]KA, FU]KAMreìja: Florin Serban,po~etak u 20.20 sati.

METTING POINTDJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola

\uri~ko...po~etak u 20 sati.

SARAJEVO POZORI[TA

NARODNO

PEPELJUGAbalet,autor:Johann Strauss II,reìja: Vasilij Medvedev,dirigent: Dario Vu~i},po~etak u 19.30 sati.

KAMERNI

Ve~e sa Abdulahom Sindranompo~etak u 20 sati.

CENTAR ZA KULTURU

CRNOGORAC U KREVETUautor: Pe|a [u{kav~evi},po~etak u 20 sati.

MLADI

SKAPINOautor: J.B.P. Molierereìja: Ka}a Dori},igraju: Admir Glamo~ak, Mario Drma},

Aldin Omerovi}, Damir Kustura, AjlaCabrera, Alma Merunka, Sanin Milavi},Mirza Tanovi}, Suada Ahmeta{evi}, MirzaDervi{i}

po~etak u 20 sati.

GALERIJE

BLACKBOXIzlo`ba fotografija “Foto {kola Jesen2012.” Nakon 16 ~asova foto {kole podvodstvom Agdala Nuhanovi}a, polaznici }ena otvorenju izlo`be publici predstavitisvoje fotografije. Rije~ o fotografijama kojisu nastali u pravilima likovnih na~ela kojasu prezentovana tijekom {kolovanja. Imenaautora ~ije fotografije }e biti izloène: AjlaMostarac, Amra Alagi}, Aya El Batout,Dijana Hrva~i}, Emira Hasi}, Kanita Kuli},Kerim Hadìabdi}, Merima Pezi}, MihaelaMaji}, Samir Bali} i Sanita Deli}. Izlo`ba jeza sve posjete otvorena do 22. novembra.

MAKIzlo`ba arhitektonskih radova autoradoc.mr. Sabrije Bilali}a. Izlo`ba je za sveposjete otvorena do 16. novembra, svaki

dan od 10 do 19 sati.

ARS AEVI ART DEPOStalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzejasavremene umjetnosti Sarajevo,najzna~ajnije kolekcije internacionalnesavremene umjetnosti u regionuJugoisto~noj Evrope, i projekata budu}egMuzeja arhitekte Renza Piana. Galerija senalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezijebb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.

ME\UNARODNI CENTARZA DJECU I OMLADINUIzlo`ba slika umjetnika Karoline Atagi},

Ilonke Terzi}, Hajrije [orn, MiroslavaKaurina i [efika Arnautovi}a. Izlo`ba je zasve posjete otvorena do 23. novembra.

UMJETNI^KAIzlo`ba “Dreams & ruins” ~etvorice autoraiz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A.Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud.Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

RAIFFEISEN GALERIJAIzlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{legodine diplomirao na Akademiji likovnihumjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~komodsjeku.Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke,u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena jeradnim danom od 8 do 16 sati.

GABRIJELStalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakatKamernog teatra 55”. Otvorena svakimradnim danom od 10 do 18 sati.

ATELJE ZECIzlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a odkamena”. Galeri ja je otvorena od

ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotomod 10 do 14 sati ili uz na javu na telefon061/338-186.

110795Stalna postavka eksponata ~iji je ciljo~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i8.372 osobe koje su tragi~no stradale ugenocidu.Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18,a subotom od 10 do 16 sati, najave natelefon 033/953-170.

MUZEJI

HISTORIJSKIMuzej je otvoren za posjete radnim danimaod 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

OLIMPIJSKIStalna postavka “Organizaci ja XIV Zimskiholimpijskih igara“. Otvorena za posjete odponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

ART-KU]A SEVDAHAOtvorena je za sve posjetioce svakimdanom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

BO[NJA^KI

Otvoren za posjete od ponedjel jka dopetka od 8 d o 16 sati. Obilasci uklju~u juGazi Husrev-begov hamam, postavkuumjetni~kih djela U fokusu kolekci je,galeri je Mersad Berber i Ismet Rizvi}, tebiblioteku. Posjete u pratnji vodi~a odponedjel jka do petka od 12.30 do 16 satiomogu}u ju detaljni je upoznavanje saizloènim postavkama i kulturnomhistori jom BiH. Grupne posjete na javiti na033/279-800 [email protected].

SARAJEVOBrusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Ali je Izetbegovi}a“ i Despi}aku}a otvoreni su svakim radnim danom oddeset do 16 sati, subotom od deset do 15sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni

za posjete.Muzej Jevre ja otvoren je za posjete svakimradnim danom od 10 do 16 sati, subotomne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do13 sati.

KINA

MULTIPLEX EKRAN

PARANORMALNA AKTIVNOST 4horor,reìja: Henry Joost i Ariel Schulman,uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton,Matt Shively...po~etak u 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura,reìja: Eduardo Schuldt,glasovi: Robbie Daymond, Debra L.Repashy, Michael Ferreri...po~etak u 14.30 sati.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 15.30, 18 i 20.15 sati.

ZENICA

DJECAdrama,reìja: Aida Begi},uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola

\uri~ko...po~etak u 15, 17, 19 i 20.45 sati.

MUZEJI

GRADA ZENICENa raspolaganju posjetiocima su stalnepostavke, etnolo{ka, arheolo{ka ihistorijska. U tvr|avi Vranduk postavljena

je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vi jeku u Bosni. Muzej je otvorenza posjetioce radnim danima od 9 do 17sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta).Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetiocetokom ci jele sedmice, od 9 do 17 sati.

GALERIJE

ME\UNARODNAGALERIJA PORTRETAStalna postavka crteà, skica, akvarelaIsmeta Mu jezinovi}a, stalna postavkaLegata “Haim James Pinto“. Galeri ja jeotvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

CENTAR ZA KULTURURetrospektivna izlo`ba slika i bareljefaKemala Kebe, umjetnika ko ji je od u Javuzsultan Selimovom mesdìdu, kod Starogmosta, imao atelje od 1987. do 1992.godine, u ko jem je bila stalna prodajnaizlo`ba njegovih radova.

KINA

UNA

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,

Taylor Lautner...po~etak u 19 i 21 sat.

MEDOreìja: Seth MacFarlane,uloge: Mark Wahlberg, Mila Kunis, SethMacFarlane...po~etak u 18 i 20 sati.

POZORI[TA

DOM KULTURE

29. susreti pozori{ta BiH

Gostovanje BNP-a Zenica

BR^KO

BIHA]

TUZLA

GREBANJE ILI KAKO SE UBILAMOJA BAKAautor: Tanja [ljivar,reìja: Selma Spahi},igraju: Lana Deli}, Dènana Dàni}, EnesSalkovi}, Sneàna Vidovi}, NusmirMuharemovi}, Faketa Salihbegovi}-

Avdagi}, Maja Izetbegovi}po~etak u 19.30 sati.

KINA

MULTIPLEKS PALAS

SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3Dhoror,reìja: Michael J. Bassett,uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington,Sean Bean...po~etak u 18 i 22 sata.

ARTILJEROkomedija,reìja: Sr|an An|eli},uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~,Neboj{a Glogovac...po~etak u 17.15 i 20 sati.

SKYFALL

triler,reìja: Sam Mendes,uloge: Daniel Craig, Javier Bardem,Naomie Harris...po~etak u 15.30, 18, 19.15, 20.45 i 22 sata.

SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2fantazija, avanturareìja: Bill Condon,uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson,Taylor Lautner...po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20 .15 i 22.30sati.

POZORI[TA

NARODNO RS

KOKO[KAkomedija,autor: Nikolaj Koljada,reìja: Predrag [trbac,igraju: Nata{a Ivan~evi}, GordanaMilinovi}, Miljka Br|anin, \or|e Markovi},

Aleksandar Stojkovi}, Ljubi{a Savanovi},Radmila Smiljani}, Danilo Poprèn, PeroRispo~etak u 20 sati.

MUZEJI

SAVREMENE UMJETNOSTI RSIzlo`ba “[ta se desilo sa Zbirkom Draginjei Voje Terzic”. Izlo`ba je za sve posjeteotvorena do 16. novembra.

BANJA LUKA

Repertoare i programde{avanja u va{ojkulturnoj

ustanovi mo ete slati namail: [email protected] ili na broj

faxa 033/ 468-054.



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 61

Savr{eno ubojstvo 23.30 NOVA

Civil Action, 1998.

DRAMA

Reìja: Steven Zaillian

Uloge: John Travolta, Robert Duvall, Kathleen Quinlan

Gra|anska parnica01.30 PINK

Neumorno ustrajni odvjetnik JanSchlichtmann postaje tuìtelj kojizastupa nekolicinu obitelji koje su odnjega do{le zatraìti pravdu i po-mo}. Istraùju}i slu~aj, koji se isprva~ini da ne}e donijeti veliku zaradu, Jan shvati da se radi ovelikom poku{aju zata{kavanja...

F I L M

Back To You And Me, 2005.

DRAMA

Reìja: David S. Cass Sr.

Uloge: Lisa Hartman, Dale Midkiff, Rue McClanahan

Stara ljubav20.50 BHT 1

Syd je vrhunska doktorica i radi sa pa-cijentima koji boluju od neizlje~ive bo-lesti. Iako profesionalac u svom po-

slu, sve teè joj pada ~injenica da umi-ru ljudi koji su joj dragi. Kada o to-me poku{a razgovarati sa partnerom, koji je tako|er doktor,Syd }e se potpuno razo~arati. Njegova hladno}a i povr{anstav o ljudima i odnosima, natjerat }e je da se vrati u ro-dni grad, i nakratko pobjegne od svega. Okupljanje povo-dom godi{njice mature, nesredjeni odnosi sa majkom, alii stara ljubav, obiljeìt }e ovu posjetu i zauvijek promijeni-ti neke stvari u njenom ìvotu.

F I L M

Lifepod, 1993.

TRILER

Reìja: Ron Silver

Uloge: Robert Loggia, Jessica Tuck, CCH Pounder,Stan Shaw, Adam Storke, Ron Silver, Kelli Williams

Kapsula za spa{avanje13.45 HRT2

Godina je 2161., Badnjak. Luksuznisvemirski brod s dvije tisu}e putni-

ka i ~lanova posade kre}e se premaZemlji. U trenutku kad po~inje ~esti-tanje, doga|a se nesre}a: zbog o{te}enja, brodu prijeti ek-splozija. Ljudi u panici po~inju hvatati mjesta u brodovimaza spa{avanje. No, samo jedan ~amac za spa{avanje uspi-je ostati ~itav, a na njemu se na|e devet ljudi: ~etiri ~lanaposade, jedna novinarka, politi~ki zatvorenik, slijepac, biv-{i policajac, te direktor tvrtke koja je vlasnik broda...

F I L M

Mehanic, 2011.

AKCIJA

Reìja: Simon West

Uloge: Jason Statham, Ben Foster, Tony Goldwyn,Donald Sutherland, Jeff Chase, Mini Anden

Mehani~ar21.10 RTRS

Artur Bi{op je mehani~ar - elitni ubi-ca koji po{tuje stroga pravila pona{a-

nja i ima jedinstveni talenat za bespri-mjetno uklanjanje mete. Me|utim, ka-da neko ubije njegovog mentora i bliskog prijatelja Harija,Bi{op shvata da od toga ne moè da se distancira. Sljede-}i zadatak zadao je sam sebi, odgovorni moraju da plate. Nje-gova misija komplikuje se kada se Harijev sin Stiv pojavi saèljom da nau~i Bi{opov posao i osveti oca. Bi{op je odu-vijek radio sam, ali ne moè da odbije sina prijatelja...

F I L M

Lov u mutnom, 1981.

KOMEDIJA

Reìja: Vlastimir Radovanovi}

Uloge: Velimir Bata @ivojinovi}, Mira Banjac,Neda Arneri}, Petar Kralj, Dragomir Felba

Lov u mutnom23.30 RTRS

Beogradsko naselje divlje podignutona obali Dunava, treba se ru{iti, {toizaziva zabrinutost vlasnika. StoleHaringa nudi Paji Glavonji dru{tvenistan koji je ve} tri godine prazan i on se sa enom, djecomi ocem useljava. Vrijeme prolazi i jednog dana se pojavi vla-snik stana. Otpo~inju zavrzlame oko dokumentacije, oko sta-na gra|enog van projekta, oko preduze}a koje vi{e ne pos-toji... I kad sve izgleda rije{eno, na su|enju dolazi do ne-o~ekivanog obrta.

F I L M

Ring of Fire 3, 1995.

AKCIJA

Reìja: Rick Jacobson, Joe Hart

Uloge: Don 'The Dragon' Wilson, Marcus Aurelius

Vatreni ring 323.00 ATV

Dr. Johnny Wu upli}e se u globalnimafija{ki kartel trgovine oru`jem,kada mu oni otmu sina Bobbyja.Kartel, sastavljen od {efova podzemljaiz cijelog svijeta, postaje svjestan daje on nai{ao na vrijedne informacije na disku koji poseduje.Louie i njegov ruski kolega Vladimir Kruskev koriste se svomsvojom lukavo{}u kako bi uhvatili Johnnyja i vratili disk.

F I L M

Perfect Murder, 1998.DRAMA

Reìja: Andrew Davis

Uloge: Michael Douglas, GwynethPaltrow, Viggo Mortensen,

David Suchet, Sarita Choudhury

Iznimno uspje{an pojedinac u poslovnom svijetu New Yorka, Taylor smatra da je Emily Bra-dford Taylor njegova najvrednija akvizicija. Me|utim, ispod Taylorove kontroliraneugla|enosti, on voli svoju enu, ~ak je i treba - iako joj nikad ne bi mogao re}i koliko. Inte-ligentna i sofisticirana Emily, koja radi kao prevoditelj i asistent u ameri~koj ambasadi priUN, upustila se u vezu s Davidom Shawom, talentiranim, ali i dalje siroma{nim umjetni-kom iz centra, koji Emily pruà emocionalno ispunjenje koje ne moè dobiti od Stevena...

Obalska straà10.10 BHT

No} je nad Baltikom.Ribar zapanjeno po-smatra kako sa obli`-njeg broda ~ovjek ba-ca tijelo u more. Na-kon dojave, Obalskastraà nalazi truplo e-

ne. Istraga je utvrdilada je ubijena èna su -pruga Andreja Kasaje-

va, direktora instituta za istraìvanje virusa. U isto vri-jeme, iz instituta nestaje uzorak opasnog virusa, ko-ji bi mogao izazvati epidemiju i smrt velikog broja lju-di. Obalskoj straì predstoji teàk i opasan zadatak.

Robinja Isaura18.00 BHT1

Grofica Tomasija praviplan za osvetu Leonciju,~ovjeku koji joj je uni{tioìvot i ubio supruga. @e-li prona}i nekoga da zapa-li njegove plantaè kafe.Enrique otkriva zetovopravo lice. Vidjev{i kakose pona{a prema Isauri idrugim robinjama, En-rique shva}a da je i njego-va sestra, mo`da, u opa-snosti.

Larin izbor20.00 OBN

40. Lara se slama dokDorianov automobilodmi~e sve dalje od Ja-kova i vile Zlatar. No,ipak, zaklju~i da moraostaviti obitelj i oti}ikao {to je naumila, u ~e-mu joj Dorian pruà pu-nu potporu. On je odvo-

di u svoju rodnu ku}u umali gradi} nedalekood Splita.

Sulejman Veli~anstveni21.00 OBN

Hurem je istjerana iz sul-tanovih odaja. Sultanovamajka poku{ava smiritisituaciju izme|u zara}e-nih strana, Mahidevran iHurem, ali joj ne}e biti la-ko. Upravo kada se vojskapripremala za pokret unovi pohod, u pala~u sti-è dar ma|arskog kraljaLao{a. Odrubljena Be-hramova glava zaprepas-

tila je dvorjane i natjerala Sulejmana da odmah po-juri prema Beogradu kako bi ga ~im prije osvojio. Nes-tao je prsten koji je Hurem dobila na dar od Sulejma-na. Hurem vjeruje da je prsten ukrao neko od ljubo-mornih djevojaka, pa napravi scenu usred harema. Ka-ko bi smirio novonastalu uzbunu, Ibrahim posjeti sul-tanovu majku i otkrije joj tajnu gdje se nalazi prsten.

Asi20.55 FTV

Demir je sve poslovepriveo kraju, ~ak jeodredio i datum vjen-~anja. Svadba }e bitimalo prije nego {to jeAsi mislila. Zbog togaunutar porodice nas-

taje kriza. Neriman insistira na tome da svadba bude onakva kakvu je traìonjezin pokojni otac. Asi, me|utim, eli jednostavnu sva-dbu u krugu porodice. Na kraju }e opet biti kako je Ne- riman htjela. Demir u zadnji ~as saznaje da je Galip u potrazi za Zejnep. U isto se vrijeme mora baviti priprema-ma za vjen~anje i Zejnep, ~iji je ivot u opasnosti.

S E R I J E



TV PROGRAM OSLOBO\ENJE~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.62

Prvi intervju reisu-l-ulemeIslamske zajednice u BiH Huseinaefendije Kavazovi}a.Reis Kavazovi} govori o stanju bhmuslimana danas, islamofobiji,nehumanosti bh dru{tva uprocesu traènja nestalih,

oklijevanju zajednice da priznagre{ku u Gluhoj Bukovici, izolacijimuslimana u Gornjoj Mao~i,odnosu prema Islamskoj zajedniciu Srbiji i Sandàku, obrazovanju uvjerskim i svjetovnim {kolama,pokretanju biznisa unutarstruktura Islamske zajednice.

BHT FTV07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti08.15 Sjaj Pariza, igrana

serija, 38/80 (r)Pro. za djecu i mlade

08.45 Sandokan, animiranaserija, 28/35

09.10 Drugar, drama09.25 Ragbi djevoj~ica,

dok. film09.40 Mini school10.00 Vijesti10.10 Obalska stra a,

serija, 4/6111.00 BH gastro kutak,

kulinarski show (r)11.35 Biznis magazin (r)12.10 Vijesti12.25 Inauguracija novog

reisu-l-ulemeIZBiH mr. Huseina ef.Kavazovi}a, prijenos

13.45 Euroimpuls, magazin(r)

14.15 VijestiPro. za djecu i mlade

14.30 Sandokan, animiranaserija, 29/35

14.55 Frenderi usaobra}aju,animirana serija

15.00 Trolove bajke,

animirana serija, 6/2515.25 Mini school15.45 Robinja Isaura, serija (r)16.30 Hronika regija:

Centralna Bosna16.55 Vijesti17.00 Ekologika17.30 BHT popodne,

dnevni magazin17.55 Robinja Isaura,

igrana serija, 27/16718.50 Telefoni}i, animirana

serija, 19/3219.00 Dnevnik19.35 Sjaj Pariza, igrana

serija, 39/8020.00 Intervju sa

reisu-l-ulemom mr.Huseinom ef.Kavazovi}em

20.50 Stara ljubav, film22.20 Dnevnik22.55 CSI: New York,

igrana serija, 18/2323.35 Aleksandra Romani},

klavir01.10 Hronika regija:

Centralna Bosna (r)01.35 BHT popodne,

dnevni magazin (r)02.00 Pregled programa

07.00 Dobro jutro08.00 Vijesti08.05 Moj veliki prijatelj,

crtani film08.20 Super {pijunke,

crtani film08.45 Crvene kapice, crtani

film09.10 Jagodica Bobica,

crtani film09.35 Ku}ni svemirci,

crtani film10.00 Vijesti10.05 Mu}ke, humor. serija11.10 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija11.40 Moj veliki prijatelj,

crtana serija12.00 Dnevnik 112.15 Asi, serija, 76. ep.13.05 Larin izbor, igrana

serija, 152. ep.

14.00 Odgovorite ljudima,dijalo{ka emisija (r)

15.05 Vijesti15.15 Zauvijek susjedi,

humoristi~ka serija15.45 MasterChef, reality

show (r)16.40 An|ela Anakonda,

crtana serija17.00 Federacija danas17.20 Na{a mala klinika,

humoristi~ka serija18.10 Lud, zbunjen,

normalan, igranaserija

19.30 Dnevnik 220.10 Dnevnik D20.30 Dok. ~etvrtak:

Mostar, dok. film21.00 Asi, serija, 77. ep.22.00 MasterChef, reality

show22.55 Dnevnik 323.25 Mu}ke, humor. serija (r)00.25 Larin izbor, igrana

serija, 152. ep. (r)01.10 Dnevnik D (r)01.30 Dnevnik 3 (r)02.00 Pregled

programa

RTRS06.00 Info kanal06.30 Jutarnji program09.00 Vijesti

Mala tv09.10 Bio jednom jedan

ìvot, crtana serija09.35 Viva pinjata, crtana

serija10.00 Za{to?, Pro. za djecu10.05 Nid o radoznalac,

program za djecu (r)10.25 Za.druga, emisija za

mlade (r)10.50 Enciklopedija velikih

li~nosti, obrazovni pro.11.00 Ponovno otkrivanje

rijeke Jang Ce,dok. program (r)

11.25 Ljetne ljubavi, serija12.00 Dnevnik 112.15 Miris ki{e na

Balkanu, serija (r)

13.05 Strasti, serija (r)14.00 Vijesti, sa tuma~em

gestovnog jezika14.10 Larin izbor, serija15.00 U fokusu15.50 Infiniti, nau~ni pro.16.30 Srpska danas17.10 Strasti, tv novela18.05 Miris ki{e na

Balkanu, serija19.05 Malac znalac, kviz19.30 Dnevnik 220.10 Pe~at, politi~ki

magazin21.10 Mehani~ar, film22.50 Dnevnik 3

Sport23.20 Dukafest 2012.,

hronika23.30 Lov u mutnom, film01.00 Miris ki{e na

Balkanu, serija (r)01.50 Dnevnik 2 (r)02.15 U fokusu (r)03.05 Pe~at, politi~ki

magazin (r)03.50 Infiniti, nau~ni pro. (r)04.20 Lov u mutnom,

film (r)05.50 Muzi~ki spotovi

TV106.10 Zakon ljubavi, igrana

serija, 157/187 (r)07.00 Najava programa07.10 Red magazin,

showbiz magazin08.00 Promo08.05 Gimnazijalci, igrana

serija, 9/1209.00 Promo09.05 Put za Avonlea,

serija, 53. ep. (r)10.00 Promo10.05 Sva moja djeca,

serija, 37. ep. (r)11.00 Nova serija, igrana

serija, 3. ep. (r)12.00 Promo / Music box12.15 Ekstremni sportovi,

serijal, 40. ep.13.00 Promo13.05 Gimnazijalci, igrana

serija, 9/12

14.00 Promo14.05 Zakon ljubavi, igrana

serija, 158/18715.00 Promo15.05 Put za Avonlea,

igrana serija, ep. 5416.00 Najava Vijesti u 1716.01 Junska no}, igrana

serija, 44/10317.00 Vijesti u 1717.15 Sva moja djeca,

igrana serija, 38. ep.18.14 Najava Dnevnika18.15 Red magazin,

showbiz magazin19.00 Dnevnik TV120.00 Nova serija, igrana

serija, 4. ep.20.58 Najava Ve~ernje vijesti21.00 Ja biram goste,

dijalo{ka emisija22.25 Ve~ernje vijesti22.40 CSI (s12), igrana

serija, 11. ep.23.35 CSI (s11), igrana

serija, 11. ep.00.30 Dnevnik TV1 (r)01.30 Ja biram goste,

dijalo{ka emisija03.00 No}ni program

HAYAT06.00 Bandini, serija,

187. ep.06.45 Kad li{}e pada,

serija, 56. ep.08.00 TV Izlog08.15 Take{ijev dvorac,

zabavno-sportskiTV show

08.40 Beyblade, crtanifilm, 60. ep.

09.00 Hello Kitty, crtanifilm, 34. ep.

09.15 Garfield, crtanifilm, 42. ep.

09.30 Lijeni grad, crtanifilm, 29. ep.

09.51 Bakugan, crtanifilm, 96. ep.

10.15 Monsuno, crtanifilm, 19. ep.

10.38 Virus attack, crtanifilm, 9. ep.

10.52 Winx, crtani film,25. ep.

11.30 TV Izlog11.45 Vijesti12.00 Bandini, serija,

187. ep.13.01 Kad li{}e pada,

serija, 62. ep.14.30 Kraj, serija,

49. ep.

15.35 TV Izlog16.10 ZMBT profili16.30 Sport centar16.36 Take{ijev dvorac,

zabavno-sportskiTV show

17.06 Krv nije voda,serija

18.06 ZMBT19.00 Vijesti u 719.55 Bandini, serija,

188. ep.20.54 Jingl ZMBT

televoting20.59 Ispuni mi elju22.00 Kraj, serija,

50. ep.23.00 Vatreni ring 3,

igrani film00.49 Sport centar00.51 Televoting ZMBT01.00 Astro Num Caffe,

uìvoReprizni programHayat TV-a

03.00 Vijesti u 703.40 ZMBT04.20 Ispuni mi elju05.10 Muzi~ki program

Pregled programaza petak

PINK06.00 Nasljednici,

telenovela (r)07.00 Udri mu{ki,

jutarnjiprogram

10.00 Balkanskaposla, realityshow (r)

11.00 Info top, vijesti11.05 Vremenska

prognoza11.10 Simar,

serija (r)12.30 Brze pare,

kviz13.45 Prvi VIP

kuhar,kulinarskireality show

14.50 Nasljednici,telenovela

15.50 Info top, vijesti

16.05 Mala nevjesta,serija (r)

17.00 Simar,serija

18.00 Info top,centralnevijesti

18.17 Vremenskaprognoza

18.24 24 sata skraljevstvom,informativno -zabavna emisija

18.35 Balkanskaposla,reality show

19.20 Mala nevjesta,serija

21.00 Prvi VIP kuhar,kulinarskireality show

22.00 Zabranjeni forum,talk show

23.30 Sve za ljubav,reality emisija

01.00 City Exclusive,zabavna showbizemisija

01.30 Gra|anska parnica,ameri~ki film

OBN06.25 Hairy Scary, crtani film06.40 Gladijatori, crtani film07.00 Gusarska akademija,

crtani film07.15 Comic Quantum Ray,

crtani film07.40 Zakumi, crtani film08.00 Farhat, crtani film08.30 Nebeske plase~ice,

crtani film08.50 Princ iz Bel Aira,

humor. serija (r)09.20 Gorki ìvot, serija10.20 Stol za 4, kulinarski

show (r)11.00 Oluja u raju, sapunica11.50 Crime time,

crtani film11.55 OBN Info12.05 Najbr i igra~, kviz12.55 Top Shop13.15 Izgubljeni, serija (r)14.00 Odba~ena, serija (r)14.55 Larin izbor, hrvatska

serija (r)15.45 Sulejman

Veli~anstveni,turska serija (r)

17.00 OBN Info17.10 Stol za 4, kulinarski

show17.55 Ru a vjetrova,

hrvatska sapunica18.50 OBN Info19.10 OBN Sport19.15 In Magazin, show

magazine20.00 Larin izbor 2,

hrvatska serija21.00 Sulejman

Veli~anstveni,turska serija

22.00 Odba~ena,indijska serija

22.55 Vox populi23.05 Telering, talk

show (r)00.05 Sulejman

Veli~anstveni,turska serija (r)

01.00 Odba~ena, indijskaserija (r)

01.40 OBN Info (r)01.55 OBN Sport (r)02.00 Vox populi (r)02.10 In Magazin,

show magazine (r)02.40 Liga prvaka:

Chelsea-Juventus,snimka

04.20 ûvari planete,dokumentarniprogram

07.30Dolina sunca, serija08.55Vijesti 09.00Hello Kitty09.15Garfild09.30 Lijeni grad10.05Bakugan 10.20

Monsuno 10.40Virus Attack11.05Winx 11.45Vijesti12.00Bandini, serija 13.00Kad li{}e pada, serija 16.00Vijesti 16.15 Magazin 16.35

Take{i zamak, nindà ratnici17.05Krv nije voda, serija18.00

Dolina sunca, serija19.00ATV vijesti 19.55Bandini, serija 21.00 Privatno22.00Vijesti 22.20Apostrof23.00Vatreni ring 3, film00.35 Zauvijek susjedi, serija01.30No}ni program

TV ATV

09.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 53 (r) 10.05Svamoja djeca, igrana serija, ep.37 (r) 11.00Nova serija,igrana serija, ep. 3 (r) 15.05Put za Avonlea, igrana serija,54. ep. 17.15 Sva moja djeca,igrana serija, ep. 38 20.00

Nova serija, igrana serija, ep. 422.40CSI (s12), igrana serija,

ep. 11 23.35CSI (s11), igranaserija, 11. ep.

TV MOSTAR09.05Put za Avonlea, igranaserija, ep. 53 (r) 10.05Svamoja djeca, igrana serija, ep.37 (r) 11.00Nova serija,igrana serija, ep. 3 (r) 15.05Put za Avonlea, igrana serija,54. ep. 17.15Sva moja djeca,igrana serija, ep. 38 20.00

Nova serija, igrana serija, ep. 422.40CSI (s12), igrana serija,

ep. 11 23.35CSI (s11), igranaserija, 11. ep.

[email protected] TV kalendar 07.00 Korano rani 09.05Put zaAvonlea10.05Sva moja djeca,11.00 Potraga za pravdom11.55 TV kalendar 12.00 Vijesti12.05 Top shop 12.20 GlasAmerike 12.45 Top shop 13.00

Dijagnoza 14.00U no}nom vrtu14.15 Fragolanija15.00 Put zaAvonlea 16.00Dnevnik 1 16.20

Za svaku bolest trava raste16.30 Mozaik 17.15 Sva mojadjeca 18.15 Hod vijekova 18.45Crtani film 19.00 Dnevnik 219.30 Za svaku bolest travaraste 20.00Potraga zapravdom 20.50Vremenskaprognoza 21.00 Lavirint21.45Dnevnik 3 22.00 Bojno polje,22.40 CSI23.30 CSI

TV TK07.00Sarajevsko jutro, u ivo10.00Pingu 10.05GraditeljBob 10.15Andjelina balerina10.25Barimba 10.40Pustimuziku 11.00Salon ljepoteprofesorice Regan 12.00Ulica13.00Vijesti 13.10Krvavanedjelja, film 14.45ûpko ipepeljugin bal 16.00Vijesti16.05Strasti 17.00Dobre

vibracije 18.15 Tarih 18.30Dnevnik 19.00 Pingu 19.15Andjelina balerina 19.25Barimba 20.00Sarajevo plus,u ivo 21.00 Vijesti TVSA 21.5TVSA dokumenti 22.00 Strasti23.00Voice of America 23.15Pusti muziku,revijalno-muzi~ki program23.45Dnevnik TVSA (r)

TV SA

06.30 Jutarnji program 08.30

Igrana serija 10.00Novosti10.05 Film 12.00Novosti upodne 12.15Rec vise 13.00Zamlate (r) 14.00Novosti14.05Neko te posmatra, serija(r) 15.00 Larin izbor, serija (r)16.00Dnevnik 1 16.20Ruàvjetrova, serija (r) 17.10 Ruàvjetrova, serija 18.00Danas uSrpskoj 18.30 Larin izbor,

serija19.30

Dnevnik 220.15

Serija 21.00Puls 22.30

Dnevnik 3 23.00Neko teposmatra, serija 23.45Gospodin Napoleon, film01.30 Zvezdano nebo

TV BN16.02 Vijesti 16.10 Tuzla u ivo16.17 Sredinom sedmice (r)16.40 Virtual-road magazin,magazin o automobilizmu (r)17.20 Meridijanima,dokumentarni program 18.00

Crno i bijelo 18.15Vremenskaprognoza 18.35 "Vje`bajmozajedno"- sportsko rekreativniprogram19.00 I akcija,zabavni program 19.30

Sanjalica, program za djecu20.00 Kviz Extra 20.20Vremeplov... 20.30Ko zna,zna, zabavno obrazovniprogram20.55 Tri u jedan,muzi~ki program 21.10

Op~injeni, igrana serija 22.05Extra DJ, muzi~ka emisija zamlade 23.00Slon extra Info

TV SLON08.00 Lea Parker, serija 09.02Put za Anvoli, serija (r) 10.00Vijesti 10.05 Od deset dodvanaest, revijalni program,ivo 12.00Vijesti 12.09 TV

Liberty 12.40 Igrani film 14.30

Vijesti 14.35 Kultura (r) 15.00Put za Anvoli, serija 16.00 100najve}ih otkri}a, dok. program16.53Najvoljenije ène svijeta,dok. program 17.16Sva moja

djeca, serija18.15

Istina, dok.program18.50 Crtani film19.00Dnevnik 1 19.30

Muzi~ki program 20.05

Potraga za pravdom, serija21.00U fokusu 22.20Dnevnik2 22.40CSI Las Vegas (dvanaesta sezona ) 23.35 CSILas Vegas (jedanaesta sezona)

TV USK08.00Sa sevdahom u srcu08.30Sedam dana u@ivinicama 09.15MagazinPlus 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30Glas Amerike (r) 11.00 Infoblok 12.00Razgoli}ena nauka12.40Sedam dana u@ivinicama 13.30MagazinPlus 14.00 Tvoja sam sudbina,serija (r) 15.00HazretiMerjem, serija 16.00 Otvoreni

program, u ivo18.00

Vogo{}anska hronika 18.30SMS Music 19.30 I.R.I.B.20.00 Hronika Jablanice 21.00Tvoja sam sudbina, serija21.50 Istina, emisija opovratku 22.30Vogo{}anskahronika (r) 23.00Glas Amerike23.30 Otvoreni pro. (r)

TV VOGO[]A08.00 Sevdah i vrijeme 08.30Dje~ije jutro 09.00Vjerskiprogram09.10Program TVSahar 10.00Djevojke, serija10.30 Svako moè kuhati11.00 Ludo srce, serija 12.00Vijesti TV Sahar 12.30Djevojke, serija 13.00OliverTwist 13.30 Dje~ije popodne14.00 BH RITAM 15.30Svakomoè kuhati 16.00 Ludo srce,

serija17.00

Flash vijesti17.05

Reporteri, serija 18.00 Ja samtvoja sudbina, serija 19.00Radoznali Sre}ko 19.30

Dnevnik FTV 20.00Vijesti IC20.20 Reportaè sa zemljemira 21.15Puls 22.00 Ja samtvoja sudbina, serija 23.00Glas Amerike 23.30Vijesti

TV KAKANJ08.00 Jutarnji pro. 09.05Zenica danas, (r) 09.30GlasAmerike (r) 10.00 Igrana serija11.00 Igrana serija 12.00Igrana serija 13.00Vijesti13.05Bonaventura 14.00 Izdana u dan 14.05Nije te{kobiti ja (r) 15.00Vijesti 15.05Igrana serija 16.05Popodne svama 17.00 Iz dana u dan17.15 Igrana serija, mreà18.17

Dje~iji program19.00

Zenica danas 20.00 Igranaserija 21.00O tome se govori21.45Putopisi Obavj{tenja22.40 Igrana serija 24.00Zenica danas (r) 00.30GlasAmerike 01.00Odjavaprograma

TV ZENICA

Ekstremni sportovi12.15

Mala nevjesta16.05

Na{a mala klinika17.20

Intervju sa reisu-l-ulemomMr. Huseinom ef. Kavazovi}em 20.00 BHT 1

i N T E R V J U

Pe~at20.10



TV PROGRAMOSLOBO\ENJE ~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012. 63

HRT107.00 Dobro jutro, Hrvatska07.05 Vijesti07.10 Dobro jutro, Hrvatska07.35 Vijesti07.40 Dobro jutro, Hrvatska08.35 Vijesti08.40 Dobro jutro, Hrvatska09.20 Vijesti09.25 Dobro jutro, Hrvatska10.00 Vijesti10.10 Mitskim putovima 4,

dok. serija11.10 Klju~ u ruke 1, dok.

serija11.35 Klju~ u ruke 1, dok.

serija12.00 Dnevnik12 .15 Spor t12.22 TV kalendar (r)12.40 Prkosna ljubav, serija13.30 Dr. Oz, talk show14.10 Skica za portret14.20 Vijesti uz hrvatski

znakovni jezik14.30 Hrvatska kronika

BiH (r)14.55 Trenutak spoznaje15.35 Pozitivno16.05 Luda ku}a 2,

humoristi~na serija16.40 TV kalendar (r)16.58 Hrvatska uìvo

17.00 Vijesti17.10 Hrvatska uìvo18.00 Kontakt: Va{e pri~e18.20 Znanstvene vijesti18.25 8. kat, talk-show19.10 Tema dana19.30 Dnevnik19 .59 Spor t20.06 Vri jeme20.10 Ki~?, dok. serija20.45 Spektar,

unutra{njopoliti~kimagazin

21.40 Paralele22.10 Pola ure kulture22.50 Dnevnik 323.10 Vijesti iz kulture23 .18 Spor t23.30 Svijet duhova,

ameri~ki film01.18 Regionalni dnevnik01.38 Kapsula za

spa{avanje, ameri~kifilm (r)

03.03 Dr. Oz, talk show (r)03.43 Jelovnici izgubljenog

vremena04.03 Skica za portret04.13 Dnevnik 3 (r)04.33 Vijesti iz kulture (r)04.41 Sport (r)

HRT206.15 Prkosna ljubav,

serija07.00 Mala TV:

TV vrti}: Bukai ti{ina

07.30 Hotel Zombi,crtana serija

07.55 Teletubbies,animirana serija

08.20 Djevoj~ica izbudu}nosti 2,serija za djecu

08.45 Olujni svijet,serija za mlade

09.10 [kolski sat:Fizi~ari iz Klo{traPodravskog

10.00 Blago kraljaSolomona,film (r)

11.40 Idemo na put sGoranom Mili}em (r)

12.25 Eko zona (r)12.50 Split: More (r)13.20 Jelovnici izgubljenog

vremena:13.45 Kapsula za

spa{avanje,film (r)

15.10 [kolski sat:Fizi~ari iz Klo{traPodravskog (r)

16.00 Regionalnidnevnik16.20 @upanijska

panorama16.40 U uredu 6,

humoristi~naserija

17.05 Kamerom okosvijeta, dok. film

17.35 Strani igranifilm (r)Rukomet, LP:Fuchse Berlin -Zagreb CO,prijenos

21.05 Strani igranifilm

23.00 Za{titnicasvjedoka 2, serija

23.45 StargateUniverse 2, serija

00.30 Retrovizor: CSI:Las Vegas 11,serija

01.15 Retrovizor:Kojak 2, serija

02.05 Dharma iGreg 2, serija

02.25 No}ni glazbeniprogram:Glazbeni spotovi

NOVA06.40 Astro Boy,

crtana serija07.05 Monsuno,

crtana serija07.30 Kako vrijeme

prolazi, serija (r)08.30 TV izlog08.45 Moja majka, serija09.45 TV izlog10.00 Izgubljena ~ast,

serija (r)11.00 Walker, teksa{ki

rendèr, serija12.00 Zauvijek susjedi,

serija (r)12.35 IN magazin (r)13.20 Larin izbor, serija (r)14.20 Masterchef, reality

show (r)15.25 Walker, teksa{ki

rendèr, serija16.25 Zauvijek

susjedi, serija17.00 Vijesti Nove TV17.25 IN magazin18.05 Kako vrijeme prolazi,

serija19.15 Dnevnik Nove TV20.05 Larin izbor, serija21.00 Izgubljena ~ast,

serija22.00 Provjereno, info.

magazin23.10 Ve~ernje vijesti23.30 Savr{eno ubojstvo,

film01.35 Povratak u ku}u

straha, film03.00 Klub otpisanih, serija03.30 Ezo TV, tarot show

EUROSPORT08.30 FIA touring car09.00 Konji~ki

sport09.15 Fudbal,

Put doSP 2014

11.45 Fudbal,SP 2014 WorldTour

12.45 Futsal,SK Tajland,~etvrtfinale

14.45 Watts15.45 Fudbal,

Put doSP 2014

18.15 Fudbal,SP 2014WorldTour

19.15 Watts20.00 Borila~ki

sportovi,Total KO

21.00 Fight Club23.00 Poker00.00 Fudbal,

Put doSP 2014

EUROSPORT 207.00 Fudbal, SP 2014

World Tour07.30 Fudbal, Bundesliga,

VFB Stuttgart -Hannover 96

08.45 Fudbal, Bundesliga,Mainz - FC Nurnberg

10.00 Watts11.00 GTA Road to Dubai

11.15 Fudbal, Bundesliga,Bayern Munich -Eintracht Frankfurt

12.45 Fudbal, SP 2014World Tour

13.45 Watts14.00 Snowboard15.00 Futsal, SP Tajland:

~etvrtfinale20.00 Obaranje ruku20.30 Kuglanje21.30 Stoni tenis22.00 Najja~i ~ovjek23.00 Snuker, Kina,

finale01.00 Fight Club03.00 Snowboard04.00 Watts05.00 Snuker, Kina,

finale

SPORT KLUB06.15 Pentathlon - World

Cup - China women07.00 Pregled ruske lige07.30 Pregled

Championship09.30 M7 - Multisport (10)

- Milan Dub10.00 Na danasnji dan10.15 Fudbal Prijateljska:

Sweden - England

12.00 Pregled ATP MastersCup London13.00 EBEL: Medvesak -

Telemach Olimpija14.25 NBA Live14.30 Fudbal Prijateljska:

Holland - Germany16.30 Euroleague: Khimki -

Fenerbahce, direktno18.15 Premier League

Magazin18.45 Premier League News19.00 TWS20.10 Eurolegaue STUDIO

Pionir, direktno20.45 Euroleague: Partizan

- Besiktas, direktno22.45 Eurolegaue STUDIO

Pionir, direktno22.50 Euroleague

Konferencija zamedije, direktno

23.00 NBA Action23.30 Euroleague:

Panathinaikos - RealMadrid

01.15 Inside Grand Prix01.45 Euroleague:

Bamberg - Barcelona03.30 NBA Live

ARENASPORT 109.00 Fudbal, Copa

Sudamericana11.00 Fudbal, Italija:

Genoa - Napoli13.00 L iga

{ampiona:Milan - Malaga

15.00 Sport Quest:Magazin

16.00 Odbojka Cev L[:Dinamo Moskva -Crvena zvezda,prenos

18.00 Fudbal, Premijerliga Bih:Zeljeznicar -Velez

20.00 Ko{arka Endesa:Real Madrid -Bilbao

22.00 Fudbal, Italija:Milan - Fiorentina

00.00 World PokerTour

01.30 Americki fudbal,NCAA: NorthCarolina -Virginia,prenos

ARENASPORT 206.00 Ko{arka, Aba liga08.00 Odbojka, Cev liga

{ampiona Muskarci:Berlin - BudvanskaRivijera

10.00 Sport Quest:Magazin Ep03


11.00 Box: Sherman

Williams - RobertHelenius12.00 Ameri~ki fudbal,NFL:

Dallas - Philadelphia14.30 Olympic Series:

Episode 5315.00 Olympic Series:

Episode 5415.30 ESPN Documentary:

The House OfSteinbrenner

16.30 RukometEHF liga {ampiona:Hsv - Partizan

18.00 Ko{arka, Endesa liga:Valencia - CajaLaboral

20.00 Odbojka, Cev liga{ampiona Muskarci:Berlin - BudvanskaRivijera



23.00 Box: Ross - Hernandez00.00 Olympic Series:

Episode 5100.30 Olympic Series:

Episode 52

RTS10.00 Vijesti10.05 Sasvim prirodno,

reportaà (r)10.35 Moja lepa Srbija,

reportaà11.05 Vijesti11.10 Slagalica, kviz (r)11.30 Program za

dijasporu (r)12.00 Dnevnik12.30 Zmajeva biblioteka,

{kolski program13.00 Trend setter, (r)13.20 Oàlo{}ena porodica,

igrani program15.00 Ovo je Srbija16.00 Vojna akademija,

serija (r)17.00 Dnevnik RT

Vojvodina17.20 [ta radite, bre, info17.45 Beogradska hronika18.25 Slagalica, kviz18.45 Tema Srbije na vezi19.30 Dnevnik20.05 Vojna akademija,

serija (r)21.00 Da, mo da, ne, dok.

program22.00 Vijesti22.05 Beogradski sindikat,

muzi~ki program

23.05 Oko magazin, info23.35 Tv minijature,program za dijasporu

23.45 Evronet, dok.program

23.50 Dnevnik00.05 Mjesto za nas, dok.

program

AL-JAZEERA B.07.30 Razglednice iz

Centralne Azije -Kirgistan,I dio, dok.program (r)

08.00 Druga stranaSrbije, (r)

08.30 Kontekst, talk-show09.00 [irom svijeta - Od

hipija do lobista, (r)10.00 Moj ivot, dok.

program (r)10.30 Kontekst, talk-show11.00 AJE program14.00 Slovo ivota -

Afganistan:Kako smo izgubiliistok?, dok.program (r)

15.00 Prva godi{njica, dok.program (r)

15.30 Kontekst, talk-show16.00 Vijesti17.00 Pri~e sa Istoka -

Japan:Zemljasamoubistava, (r)

17.30 Kontekst, talk-show18.00 Vijesti19.05 Regioskop, dok.

program (r)20.00 Vijesti

21.00 Vijesti21.30 Kontekst, talk-show22.00 Vijesti23.05 Kontekst, talk-show23.30 Razglednice iz

CentralneAzije - Kirgistan, Idio, dok. program (r)

RTCG06.30 Jutarnji

program09.00 Vijesti09.05 Dokumentarni

serijal bbc (r)10.00 Dnevnik u 10,0010.15 Muzika10.30 Znam da zna{,

kviz/r11.00 Vijesti11.05 Program za djecu11.30 Muzika12.00 Vijesti12.05 dok. emisija12.35 Muzika13.00 Vijesti13.05 U centar (r)13.30 Muzika14.00 Vijesti14.05 Obrazovna emisija14.35 Muzika15.10 Lajmet15.30 Dnevnik 115.45 Sat TV16.00 Dok. emisija16.30 Meridijanima -

putopisi17.00 Muzika17.30 Crna Gora, u ivo18.55 Znam da zna{, kviz19.30 Dnevnik 220.05 Sat TV

20.30 Muzika21.00 Obrazovna emisija21.30 Muzika22.00 Dnevnik 322.30 U centar23.00 Sat TV23.30 Ekologija00.00 Muzika

08.10Prljavi poslovi 09.05Opasan lov 09.55Pre ivljavanje 10.50Kako torade? 11.15Kako se pravi?11.40Vrhunskograditeljstvo 12.35

Automobili 13.30 Trgovciautomobilima 14.25

Ameri~ki ~operi 15.20Razotkrivanje mitova 16.15

Prljavi poslovi 17.10Opasan lov 18.05Pre ivljavanje 19.00Kako sepravi? 20.00 Ribolova~kiizazovi Robsona Grina21.00ûdovi{ta iz rijeke22.00Odbrojavanje dosudara 23.00Kako pre ivetikatastrofu 00.00Vodi~ izbezizlaznih situacija

DISCOVERY08.55 Divlja Rusija: Velikavododelnica09.50 [apta~psima: Ber, Ejndèl i Lorelaj10.45Apokalipsa:Prekretnica11.40 Nisam toznao 12.35 Sekunde dokatastrofe13.30 Nordijskadivljina14.25 Najteèpopravke na svijetu 15.20

Misteriozni dosjei 15.50

Misteriozni dosjei 16.15Megagra|evine17.10Avionske nesre}e 18.05Divlja Rusija 19.00Neukro}ena Amerika 19.55Divlja Rusija 21.00 Sekundedo katastrofe21.55 DivljaRusija22.50 Avionskenesre}e23.45Sekunde dokatastrofe00.40 Divlja Rusija

N. GEOGRAPHIC

06.00Mapetovci osvajajuMenhetn, igrani film 08.00

Bat 21, igrani film 10.00

Mapetovci u svemiru,igrani film 12.00

Mjese~ina i Valentino,igrani film 14.30 Loh Nes,igrani film 16.30 Udata zamafiju, igrani film 18.30

Zemlja ~uda, igrani film20.30êri Fols, igrani film22.00Muèvi i ène, igranifilm 00.00Dùlina le|a,igrani film 01.15 Popzvijezda, igrani film 02.30

Strasni trenuci, igrani film

TV100006.05Detektiv na Floridi07.05Krim. istraga: Pariz08.05Monk 09.00Putosvete 09.55Pisac idetektiv 10.50Medijum11.45Detektiv na Floridi12.45Krim. istraga: Pariz13.50êtiri ène i sahrana14.50Pariski forenzi~ari16.00Pisac i detektiv17.00Monk 18.00Putosvete 18.55Red i zakon19.55Medijum 20.55

Pri~e iz podzemlja 22.00Dekster 23.05Detektiv naFloridi 00.10Red i zakon01.10 Jedinica 01.55Putosvete 02.40Monk 03.25Kriminalisti~ka istraga:Pariz 04.15 Jedinica05.05Pisac i detektiv

FOX CRIME09.00 Leif Ericson, igranifilm 11.00 Zrak koji di{em,igrani film 13.00Maliveliki Cezar, igrani film15.00 Terapija, igrani film17.00Bo`ji sin, igrani film19.00 Ljubavni jadi, igranifilm 21.00Nevini glasovi,igrani film 23.15Sjene,igrani film 01.45Genijalanivot, igrani film

CINESTAR06.20Dijagnoza ubistvo07.20Dobra ena 08.20Bra}a i sestre 09.20Opijena ljubavlju, igranifilm 11.20Voker, teksa{kirendèr12.20Vidovnjak13.20Monk 14.20 Voker,teksa{ki rendèr 15.20Dobra ena 16.20Bra}a isestre 17.20U i{~ekivanju~uda, igrani film 19.20

Monk 20.20Vidovnjak21.20Panduri novajlije22.20Kraljevski bolesnici23.20Panika na ostrvuroka, igrani film 01.20

Voker, teksa{ki rendèr02.20Dobra ena 03.20Bra}a i sestre 04.15Dijagnoza ubistvo 05.10

Erika

UNIVERSAL06.50Da, draga 07.50

@ivot u predgra|u 08.20

[apat duhova 09.15Ludnica u Klivlendu 09.45

Sudije za stil, reality show10.15Uvod u anatomiju11.10Ali Mekbil 12.05Privatna praksa 13.05Jednom davno 14.05 Seksi grad 115.15Ali Mekbil16.15Da, draga 17.15

Melisa i Dòi 17.50Ludnica u Klivlendu 18.20

Sudije za stil, reality show18.50Privatna praksa19.50Uvod u anatomiju20.50 Tijelo je dokaz21.55Dòrdan 23.05

[apat duhova 00.10Ludnica u Klivlendu 00.40

Da, draga

FOX LIFE06.00Muppeti, film 07.40

Voda za slonove, film09.40Snovi o bejzbolu,film 11.30Strast upustinji, film 13.00Victor,film 14.35 Jack, film16.25Moja la`na èna,film 18.20Rango, film20.05Shanghai, film21.50 Tony Curtis: @e| zaslavom, film 23.30

Mamurluk 2, film 01.10

Brak je mrak 2, film 03.10

Tantra, film 04.25 Freddyprotiv Jasona, film

HBO12.00Najgori poslovi 13.00Impresionisti 14.00ArturRubin{tajn 15.00 Tajm timgodina X 16.00Rim nijeizgra|en za jedan dan 17.00

ôvjekova istorija 18.00Najgori poslovi u istoriji19.00Rusija kroz vijekove20.00Genije i geometrija21.00Misterije olupina nadnu okeana 22.00 Hitlerova

potopljena tajna23.00

ôvjekova istorija 00.00ârobnjak iz Oza 01.00Drevni doktori 02.00Dobrodo{li u osamdesete03.00 Ljeto ljubavi 04.00Najgori poslovi u istoriji05.00Artur Rubin{tajn06.00 Impresionisti

VIASAT HISTORY09.05Divljine 10.00Veterinari novog kova 10.55Slu`ba za spa{avanje 11.50Spa{avanje 12.15Veterinarista isti 12.45Policija 13.40Divljine 14.35Ostrvoorangutana 15.00Upoznajtedivljinu 15.30Sve o psima,ma~kama, ljubimcima 16.25@ivotinjski svijet 16.50Veterinar sa plaè Bondaj17.20

Sve o psima,ma~kama, ljubimcima 18.15@ivot majmuna 18.40Veterinari sta isti 19.10Priroda19.35Ostrvoorangutana 20.05Divljine21.00Siroti{te 21.55

Maksove velike potrage 22.50Policija 23.45Pre iveti napad

ANIMAL PLANET

Ali Yahya èli biti uzBah{ende nakon smrtinjenog oca. Svi surazo~arani u Irmak.Mathilda i Mesut seponovo prepiru zbognjenog posla. Ismail je

primoran da iseli iz ku}e.Bah{ende posje}uje o~evmezar. Mathilda je ljuta naMesuta, te ga izbjegava.Zuhrenaz i policajac seponovo susre}u, te je onpoziva na ve~eru. Eda elipodnijeti tu`bu protivAybarsa.

Sva mojadjeca17.15 TV1

S E R I J A

Analiza krvi pokazuje da suHermione i Lorene sestrebliznakinje. Niko ne moèpobje}i od pro{losti kojaizlazi na povr{inu.

Sjaj

Pariza19.35 BHT1

S E R I J A

Borila~ki sportovi20.00

Kuglanje20.30

Fudbal18.00



OSLOBO\ENJESARAJEVSKO IZDANJE

OPLJA^KANA APOTEKA-Dvije nepoznate oso-

be oplja~kale su sino} u 19.55 sati apoteku uUlici Ramiza Sal~ina u sarajevskom naseljuVojni~ko Polje potvrdili su nam u Operativnomcentru MUP- a KS- a. Tom pri likom plja~ka{isu oduzeli neutvr|enu koli~inu novca. Povri-je|enih nije bilo. Pripadnici MUP-a rade narasvjetljavanju ovog krivi~nog djela. E. A.

UHAP[EN S 2,5 KG DROGE - Slu`benici SIPA,u saradnji sa lokalnom policijom, ju~er su uKantonu Sarajevo uhapsili S. P. (24) kod kojegje, pretresom vozila, na|eno oko dva kg spida i

POSLJEDNJE VIJESTI

SAD sna`no podr a va ju pro-ces ulaska BiH u NATO i ne ra-zumi jem pri jedloge ko ji bi vo-dili potpunoj demilitarizaci jizemlje, rekao je ju~er u Mosta-ru Patrick Moon, ambasadorSAD-a u BiH. On je ju~er uMostaru posjetio Agenci ju zasigurnost hrane u BiH gdje se

Ameri~ki ambasador u Mostaru

S ve~ana dodjela men{ureno voiza branom reisuIslamske za jednice u BiH

Huseinu ef. Ka vazo vi}u bi}eodràna danas. Kako je na ja viopredsjednik Sabora IZ-a u BiHSafet Sof ti} na ju~era{njoj pres-konferenci ji, sve~ana dodjela}e se po tradici ji odràti u GaziHusrev-bego voj d ami ji u Sara-

je vu prema proceduri ko ja jepropisana Usta vom IZ-a.

Men{ura je sve~ani dokumentko jim se pot vr| uje da jeodre|eno lice legalno imeno va-no na mjesto reisu-l-uleme ida je kao takvo ovla{teno da usmislu {eri jatskog pra va da jesli~na ovla{tenja podre|enim

vjerskim slu`benicima.

Respektabilna zajednica

Muharem Hasanbego vi}, PROrganizacionog odbora za pri-premu sve~anosti, ju~er je na ja-

vio sve ugledne zvani~nike koji }e doputo vati u Sara je vo kakobi prisustvo vali sve~anosti teodali priznanje ali i po{to va-nje uglednoj instituci ji kakva je

Islamska za jednica u BiH.- Veliki broj uglednih zvani-~nika dolazi na sve~anost, njih

vi{e od 400. Bi}e prisutni svisabornici IZ-a iz BiH, zatimHrvatske, Slo veni je, Sandàka idi jaspore. Osim njih, tu su ugle-dne li~nosti iz kulturnog, politi-~kog i ja vnog i vota, predsta vni-ci me|unarodnih organizaci ja,crkveni velikodostojnici iz BiH,Srbi je, Hrvatske, predsjednik Je vrejske za jednice, mitropolit

crnogorski Mihailo, kardinalBozani}, patri jarh Irinej, kar-

dinal Pulji}... Pozvali smo i ve-liki broj uglednika iz Turske,Egipta, Irana, Moskve, tako damoèmo zaklju~iti da }e ovaceremoni ja pokazati koliko jeIZBiH ozbiljna i respektabilnaza jednica muslimana BiH, ista-kao je Hasanbego vi}.

Jedinstveni u svijetu

Sof ti} je po jasnio da je izborno vog reisa jedno od naj va`ni-

jih pitanja unutar IZ-a, osim

Usta va ko ji treba da se donese.- Kroz ovaj proces smo iza{li

oja~ani i IZ je sa 240 glaso va iza-brala ef. Ka vazo vi}a. Procedura je, prema op}oj ocjeni, pro vede-na na jedinstven na~in u svi je-tu kada je u pitanju izbor nekog

vjerskog pogla vara. Na neki na-~in smo i ostalim instituci jamau BiH uputili poruku na ko jina~in se moè dosto janstvenopro}i kroz ~itav ovaj period i do-}i do ne~ega {to }e i na{e dru-{tvo oja~ati, rekao je Sof ti}.

Odbor za dodjelu men{ure }e

u}i u prostor Bego ve dàmi jepra}en tekbirima uz prisustvo

zvanica, a nakon inauguraci je,no voizabrani reis }e uz tekbireiza}i na mimber odakle }e odrà-ti prvu hutbu u funkci ji pogla va-ra IZ-a u BiH. Nakon ikindi je,prisutni }e se iz Bego ve d ami jeuputiti prema hotelu Bristol, gdje}e biti uprili~en sve~ani ru~ak.Predvi|eno je da se u Bristoluobrate i neke od zvanica, me|uko jima }e biti kardinal Vinko Pu-lji} i ~lan Predsjedni{tva BiH Ba-kir Izetbego vi}. E. GODINJAK

~etvrtak, 15.novembar/studeni 2012.

Sve~anost za 1434.

hid`retsku godinuMed`lis Islamske za jednice Sara jevo,

povodom nove 1434. hid`retske godine,priredio je sino} sve~ani program u Ku-vajtskoj dàmi ji na êngi}-Vili. Program

je izveo hor Med`lisa Islamske za jedni-ce, a gost ve~eri bila je Esma Tvrtkovi},solistica. Bila su organizovana i prigodnapredavanja te nakon programa vatrometna platou ispred dàmi je.

Omerbegovi}u {estmjeseci uslovno

Op}inski sud u Tuzli je donio prvoste-penu presudu ko jom je Sead Omerbego-

vi}, poslanik u federalnom Parlamentu ibiv{i ministar MUP-a TK-a, osu|en na {estmjeseci zatvora uslovno, zbog te{kog kri-vi~nog djela protiv sigurnosti javnog pro-meta. Podsjetimo, Omerbegovi} je u no-vembru pro{le godine, upravlja ju}i auto-mobilom, u Ulici Bosne srebrene u Tuzli,na pje{a~kom prelazu udario staricu Ne-sibu Huski}(70) iz Gra~anice. Starica jetada te{ko povri je|ena. - Tuìla{tvo }e uzakonskom roku izjaviti albu na ovu pre-sudu, kazao je Admir Arnautovi}, portpa-rol Tuìla{tva TK-a. S. K.

Dodjela men{ure muftijiHuseinu ef. Kavazovi}uInauguracija novog reisa bi}e uprili~ena u prisustvu

velikog broja zvanica iz cijelog islamskog svijeta

Danassve~anost uGazi Husrev-

begovoj dàmijiu Sarajevu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Zatraèna ekshumacijau Sarajevu

Prona|ena kost u koritu Miljacke, nalokalitetu Bulevar Me{e Selimovi}a u sa-

j k lj Ali {i P lj lj d

Remi u Zenici:Opet smo jaki! 45. strana

Ni{ta od demilitarizacije BiH

Foto: D. TORCHE

Oslobođenje [broj 23680, 15.11.2012]

Documents

Transcript of Oslobođenje [broj 23680, 15.11.2012]