Neuromarketing - Srđan Đoković
-
Upload
atria-group-see -
Category
Education
-
view
73 -
download
4
Transcript of Neuromarketing - Srđan Đoković
LONDONSKI METRO – klasična muzika
Smanjenje krimogenih radnji:-Džeparenje – 33%-Vandalizam – 37%-Napad na osoblje -25%
POREKLO NAZIVA - NEUROMARKETING
Dr Ale Smidtsa 2002Profesor marketinga u Roterdamu
Naziv Neuromarketing Dr Smidts zasniva na neuro doktrini, teoriji funkcije mozga koja se pojavila tokom 19. veka, koja prepoznaje neurone kao primarne mehanizme misli.
Neuroni, odnosno neurotransmiteri, imaju ulogu provodnika nadražaja u mozgu do odgovarajućih ćelija i organa koji će odreagovati na nadražaj i skladištiti informacije u nervnom sistemu. Nemaju sposobnost deljenja, osim mirisnih neurona koji se kod čoveka obnavljaju svaka dva meseca.
ZoranMarketing
ZoranMarketing
DejanNeurologija
DejanNeurologija
Neurolog Dr Paul Maclean 1960Formirao tezu o trostrukom mozgu
-Reptilski mozak (primitivni)-Limbički sistem (amigdala)-Neocortex (moždana kora)
ZoranMarketing
ZoranMarketing
Marketing menadžer Martin Lindstrom
Tražio odgovore na dva suštinska pitanja:
-Šta se u nama dešava pa biramo jedan proizvod dok drugi odbacijemo?
-Zašto neki od proizvoda u samom početku gube trku koju nisu ni počeli da trče?
Započeo je istraživanja 2004 godine koje je trajalo 3 godine i koštalo oko 7 miliona evra. U istraživanju je koristio dve metode:-fMRI-Osavremenjeni elektroencefakogram - SST
DejanNeurologija
DejanNeurologija
fMRI – funkcionalna magnetna rezonanca
SST – osavremljeni elektroencefalogram
Srđan NLP
Srđan NLP
„DIS je jedini od svih,Koji ima šta mi treba,
DIS je sunce moga neba,Tamo manje platim sve...“
Svesno – nesvesno
Misli – emocije – fiziologija čine celinu
Korišćenje reprezentativnih sistema
Submodaliteti
Metafore (Miltonovi obrasci)
ZAKLJUČAK
Na kraju krajeva, svi smo mi prodavci i potrošači u isto vreme.
Da li prodavali sebe, proizvod ili bilo šta drugo. U isto vreme taj
proces ide u kontra smeru. Sami smo odgovorni za svoja činjenja
ili nečinjenja i na koji način to radimo ili neradimo. Svakako neki
rezultat iza nas ostaje.
Na celom svetu nema nikoga ko bi do tančina bio kao ja.
Sve što iz mene ishodi je samo moje, zato što ja sama biram da tako bude,
posedujem sve što je u vezi samnom – svoje telo, svoja osećanja, svoja usta,
svoj glas, sve što činim, bilo sebi ili drugima.
Moja su maštanja, moji su snovi, moje nade, strahovi, moje su pobede i uspesi,
moji neuspesi i greške.
Kako god izgledala i šta god govorila i činila, i šta god mislila i osećala u nekom
trenutku, to je moje i samo moje.
Ukoliko se kasnije nešto od onoga kako sam izgledala, nešto od onoga šta sam
govorila, mislila i osećala ne bude uklapalo u celinu, mogu da ga odbacim kao
takvo i mogu da pronađem nešto drugo umesto onoga što je odbačeno – vidim,
čujem, osećam, mislim, govorim i činim.
Ja imam vlast nad sobom i stoga mogu da izgrađujem sebe.
Ja sam JA i ja sam OK.“
Kao najprimereniji zaključak naveo bih reči
Virdžinije Satir iz deklaracije o samopoštovanju.
MODELI KONTROLNI MODEL
KLJUČNI SADRŽAJI (opis resursa)
Pokretanje na učenje, koncentracija, fokus na to šta treba da se uči.
Traženje izgovora, fokus na nešto drugo.
KLJUČNI ZNACI
Strategija učenja ne odlaže nego počinje.
Listanje knjige.
TELESNI STAV (gestikulacija)
Opuštena ramena (da li sedi na stolici ili krevetu), oči širom otvorene bez pokreta.
Prekrštene ruke, glava naslonjena na ruku, oči šetaju, grč na licu.
POZICIJA OČIJU
VK – AK – VK UD
PREDIKATI
Ja to mogu. Učim za sebe. Sutra radim nešto drugo.
Šta bih sada mogao da radim.
MODELI KONTROLNI MODEL
META MODEL
Generalizacija, mogućnosti, uzrok – posledice, obrasci neophodnosti.
Pretpostavke, čitanje misli.
KLJUČNI KOGNITIVNI OBRASCI
Opšta slika, detalji. Detalji.
REPREZENTATIVNI SISTEMI I SUBMODALITETI
Vizuelni, auditivni, kinestetički. Kinestetički – loše se osećam.Vizuelni – vidi sebe na drugom mestu.
META PROGRAMSKI OBRASCI
Detalji/opšta slika, nezavisan, ja, sadašnjost, proaktivan.
Razmišljanje, reaktivan, eksterni.
KLJUČNI SOAR OBRASCI
Imam ispit za 30 dana, potrebna mi je koncentracija, strategija da bi položio ispit i bio zadovoljan.
Radiću sutra ili ću se snaći nekako.
MODELI KONTROLNI MODEL
NLN – KOJI NIVO
Strategija – kako će i šta učiti. Uverenja/vrednosti – znaju da to moraju da urade.
Okruženje, ponašanje.
PERCEPTUALNA POZICIJA
Druga, prva. Druga.
TIME FRAME
Sadašnjost, budućnost. Sadašnjost.