©kolski list Prirodoslovne πkole Vladimira Preloga

Zagreb, veljaËa 2014., broj 18cijena 17 kn

www.psvprelog.hr info@psvprelog.hr

Julijana MatanoviÊ: „Ja sam osoba

s greπkom u biografiji”

Usvojiti “Kulturu turizma”

Sramotno kotiranje hrvatskih uËenika -

- njihova krivnja ili krivnja sustava

Napad modernih ovisnosti na osovinu ËovjeËanstva, razum

ZZaa iizzddaavvaaËËaa::Prirodoslovna πkola Vladimira PrelogaUlica grada Vukovara 26910 000 Zagrebtel./fax. 01/6184 780centrala 01/6184 772

RRaavvnnaatteelljj::Zlatko StiÊ

GGllaavvnnaa uurreeddnniiccaa:: Eugenija Prπa

UUrreeddnniiππttvvoo:: Filip MatijeviÊ, Marta NikiÊ, Marin –akoviÊ

NNoovviinnaarrii::Eugenija Prπa, Filip MatijeviÊ, Marta NikiÊ, Marin –akoviÊ, Ivor Zvonimir Kruljac, Lovro RomiÊ,Antonia ©antek, Filip »erepinko, Lucija BraπiÊ, Ana IslamoviÊ, Matea KlenoviÊ, Kaja BariÊ, Igor JerkoviÊ, Katarina Dogan, Antonija GolubiÊ, Martina Maruna,Martina DrugoviÊ, Lucija KlariÊ, Lucija Barun, Petra FranËiÊ

LLeekkttuurraa:: Henrieta BarbariÊ, prof.

FFoottooggrraaffiijjee:: Filip MatijeviÊ, Martina DrugoviÊ, Ivor Zvonimir Kruljac

CCrrtteeææ:: Grgur Akrap

FFoottooggrraaffiijjaa nnaa nnaasslloovvnniiccii:: Filip MatijeviÊ

VVooddiitteelljjiiccaa nnoovviinnaarrsskkee sskkuuppiinnee::Lana Ruπnov PeriÊ, prof.

GGrraaffiiËËkkaa oopprreemmaa:: Ëlanovi Novinarske skupine

TTiissaakk:: Prinera grupa

RRiijjeeËË uurreeddnniikkaa

EEkksspplloozziijjaa ssuuppeerrnnoovveeSramotno kotiranje hrvatskih uËenika - njihova krivnja ili krivnja sustava?Prelogovci pokazali sva svoja umijeÊa i dobro srceStep Afrika ujedinio razliËitosti kroz komunikaciju plesomNapad modernih ovisnosti na osovinu ËovjeËanstva, razum

ZZnnaannssttvveennii ffeennoommeenniiMlade snage P©VP-aUspjesi naπih uËenika na dræavnim natjecanjimaSreÊa nikad nije umanjena kada je podijeljena s drugima„Ako nahraniπ gladnog psa, neÊe te ugristi. To je osnovna razlika izmeu psa i Ëovjeka“»ovjek sa sto medaljaSvaki uËenik ima svoju priËu

SSttrruuËËnnaa lliitteerraattuurraaDezinficirajmo tramvajeJa sam osoba s greπkom u biografijiBiciklom po Europi i nazad

IIssttrraaææiivvaaËËkkii rraaddoovviiKako su kava i najvaænija sporedna stvar na svijetu promijenili naπe æivoteNezbrinuti spomeniciUsvojiti kulturu turizma

PPoodd mmiikkrroosskkooppoommAkTer FestImaπ zadatak - imam rjeπenjeNovinarstvo je kao torta od Ëokolade, sa πlagom na vrhuJavno govoriti o seksu nije loπe, samo puno koπta

LLaabboorraattoorriijjsskkii ddnneevvnniicciiNamjeravam svirati i uæivati, a ne biti poznat©minkanje nije samo nanoπenje boje na lice»ovjek je Ëovjeku…Moje drvo je ondje negdjeI ove godine…zamjenik svetog Nikole u naπoj πkoliVukovar na raskriæju proπlosti i buduÊnosti

JJeeddnnoolliikkoo ggiibbaannjjee„©to je u dræavi bolja glazba, bolja Êe biti i dræava“Spojili smo ugodno s korisnimVijesti iz knjiæniceNauËila sam æivjeti s dijabetesomTrËanjem mijenjajmo dijabetesNije bitno pleπete li dobro - veÊ dajete li sve od sebeMaËevanje, ronjenje, ples, ragbi…tko bi uz to mislio na nogomet i koπarku

NNaa tteerreennuuAntarktika - zato πto u Zagrebu nema snijegaICYS 2013.godine na Baliju bio je neprocjenjivo iskustvoTragovima prirode i proπlostiNajpoznatiji KemiËar Na Svijetu

KKuullttuurraa ssttaanniicceeZlatno doba televizije ovih je godina na vrhuncuAnarhiËan countryOve pjesme ne bismo Ëitali svojom voljomOsuivanje da bi se odala poËast tradicijiPreporuke knjiæniËarke„Æivot je crtanje bez brisanja“Posljednja crta obraneSofoklov Kralj Edip (na samo Ëetiri stranice)

S a d r æ a jim

pres

sum

1

2

3

4

6

9

13

14

15

16

17

19

20

22

24

25

27

30

30

31

32

39

35

38

39

40

41

43

44

44

45

45

46

47

49

52

54

55

56

57

58

59

60

61

61

62

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

1

Rije

Ë ur

edni

ce ©©ttoo ËËiittaattee??

KKaammoo gglleeddaattee??

»»eemmuu ssee uuooppÊÊee nnaaddaattee??

Ta pitanja zvuËe malo previπe filozofski, no nije vaæno.

Kada ste veÊ dobili ovaj Ëasopis u ruke, proËitajte ovaj poËetak davas mentalno pripremi za ono πto slijedi. Vjerojatno se svatko odvas nada da Êe pronaÊi neπto u ovom Ëasopisu. Nadate se Êete pro-Ëitati neπto zabavno. Moæda se nadate smijehu ili nekoj vrsti odgo-

vora na neko vaπe pitanje. A ljudiu naπim godinama imaju jako pu-no pitanja, veÊinom onih na kojenema odgovora. Moæda se nadateda Êete u ovom Ëasopisu ugledatisvoju sliku. Ili pak Ëitate jer seunutra spominje netko od vaπihprijatelja. A moæda se nadate daÊete naÊi neπto besmisleno kaosliku kupusa. Kaæem vam, sve jemoguÊe osim ovog zadnjeg nave-denog. Iako Êe kupus biti spome-nut u jednom tekstu.

Iz ove πkolske godine izvukli smosve najsmjeπnije i najzanimljivije, u nadi da Êemo vas razveseliti.Jedna od naπih uËenica posjetila je Antarktiku tako da smo dobi-li izravne fotografije s jednog od najhladnijih mjesta na Zemlji.Upoznat Êete se s radom volontera i s modernim ovisnostima…Pisali smo o atmosferi na pojedinim dogaanjima, o tome kakoizgubiti glas na Stepu Africi. »ak smo i o moguÊim problemimakoje biste mogli imati razgovarali s logopedicom, o raznim poteπ-koÊama u govoru i uËenju s kojima se ne morate muËiti sami. Ineπto πto Êe vas vjerojatno najviπe nasmijati, pisali smo o najza-bavnijim i najsmjeπnijim situacijama u kojima su se naπli vaπi mla-di profesori. Moæda biste nam se iduÊe godine pridruæili na no-vinarskoj radionici?

Nadam se da Êe vam Ëitanje biti uæivancija. Barem se nasmijte jerje svaki smijeh po sebi savrπen. Iako moæda Ëudno zvuËite dok sesmijete. Ako ne moæete uæivati dok Ëitate, dosaujte se. Jer bezdosade ne bismo znali kada se treba smijati.

Glavna urednica

EEuuggeenniijjaa PPrrππaa,, 22..ee

PISA (Programme for International Student Assesment) istraæi-vanje, kao izvedenica projekta OECD (Organisation for EconomicCo-operation and Development) ima ulogu prikazivanjaopÊeobrazovne sposobnosti petnaestogodiπnjih uËenika 65zemalja suradnica iz podruËja ËitalaËkih, matematiËkih teznanstveno- obrazovnih sposobnosti. U ispitivanju je sudjelovalo6853 uËenika, a prema rezultatima, prosjeËna hrvatska kotacijana ljestvici ËitalaËkih sposobnosti (485 bodova) je za 11 bodovau zaostatku od prosjeka OECD dræava Ëlanica (496 bodova). Upravilu, djevojke prolaze bolje i to sa znaËajnom razlikom od 48bodova, no neka se momci ne brinu jer su uspjeli probiti razlikuod 12 bodova prednosti u matematici, iako u prosjeku od 471boda Hrvatska i dalje zaostaje za OECD skupinom za 23 boda.Posljednja skupina znanstvene obrazovanosti za Hrvatsku nosinajmanje bodovno odstupanje od 10 bodova s poloæenih 491 uprosjeku, pri Ëemu su oba spola uspjela proÊi koliko-toliko bezvaænije statistiËke premoÊi (iako, djevojkama na volju, uspjele suprelomiti dva boda prednosti u prosjeku).

RRiijjeeËËii ssuu vvjjeettaarr

Navedeni rezultati proπli su bez neke veÊe buke u uËeniËkimredovima, no vis maior, ministar znanosti, obrazovanja i sportaÆeljko JovanoviÊ, uzjapurena i crvena lica ustvrdio je:

„Zaboravimo zemlju znanja, ovo je katastrofa!“, i jadan je bio upravu. Nismo dugo trebali Ëekati prije nego su nam uËeni, isku-sni i promiπljeni obrazovni djelatnici poËeli diktirati nove zah-tjeve, navodne potrebe, neizbjeæne reforme, izmjenu obra-zovnog sustava iz korijena i ostale bajne i revolucionalne pro-mjene, kao i veÊ nebrojen broj puta do sada, no problem nijesamo u naπem obrazovnom sustavu koji toliko Ëesto stavljaju uodnos s finskim. Ne æeleÊi se pozivati na onu da je susjedu travauvijek zelenija, trebamo malo pogledati i na nas same, uËenike,temelj i jedini cilj cijelog sustava obrazovanja. Nije li ipak naπakrivnja πto smo se osramotili na ispitima PISA-e? Iskreno go-voreÊi, motivacija i opÊenita usmjerenost na znanje izuzetno jeprorijeena u naπim bojnim redovima ovoga Ëetrnaestogodiπnjegrata za osnovno obrazovanje. Dokle god nam vlada mentalitetpoput onoga πto ga je lijepo iskarikirao Ante TomiÊ u svojojkolumni Jutarnjeg lista; „©to Êe Hrvatu drolja Karenjina. Za æivotkoji Êe naπa djeca æivjeti imaju dovoljno πkole”, djeca imaju ipreviπe obrazovanja za æivot koji Êe æivjeti, Ëak i na odmet.

RReedd,, rraadd ii ddiisscciipplliinnaa

Naravno, odreene reforme i restrukturiranja od strane ljudi kojiuistinu imaju iskustva na pedagoπkim frontama i uËiteljskim stolci-ma bit Êe nadasve korisni, no ruπenjem druπtvenog statusa, kao ionoga financijskoga, dovoljno izmuËenim i radiπnim nastavnicimamoæe samo rezultirati njihovom demotivacijom, nevoljkoπÊu tesmanjenom uËinkovitoπÊu predavanja, πto posljediËno i namaoduzima jako vaæan faktor, inspirativnu ikonu. Ipak, neovisno o tojikoni i svim ostalim faktorima, nama bi glavni cilj trebao biti izgra-dnja naπe buduÊnost na osnovi πkolovanja, koje tako drsko zane-marujemo, pritom osiguravajuÊi dobru ravnoteæu uæitka i slo-bodnog vremena te naπeg rada. Obavivπi kvalitetno onaj dio sradom, prateÊi one najosnovnije upute koje bi i magare s kromo-somom viπe-manje zapamtilo, moæda bismo i imali nade oËistitionu okaljanu sliku Hrvatske i njena πkolstva, ne samo na testovimastranih agencija poput OECD-a (post. PISA), veÊ i na onimdomaÊim, poput Dræavne mature, time osiguravajuÊi sebi svijetlubuduÊnost, uz malo volje, Ëak i u ovoj zaluenoj Hrvatskoj, osigu-ravajuÊi obitelj koja Êe doprinositi svojim radom i uspjehom, a neprofaπistiËkim skupovima i gestikulacijama proπlosti koje nas samoprikazuju kao æivotinje na uzdama „stare slave”.

2

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

OSVRT NA SRAMOTNI PORAZ HRVATSKOG ©KOLSKOG SUSTAVA PRI POLAGANJU PISA-E

Sramotno kotiranje hrvatskihuËenika - njihova krivnja ili

krivnja sustavaUU nnaappoonnuu ii jjuurrnnjjaavvii pprrvvooggaa ppoolluuggooddiiππttaa oovvee ggooddiinnee,, 33.. pprroossiinnccaa 22001133.. ggooddiinnee hhrrvvaattsskkoo ÊÊee

ππkkoollssttvvoo zzaappaammttiittii ppoo nneeuuggooddnnoomm iizznneennaaeennjjuu ππttoo ssuu ggaa ppooddaassttrrllii rreezzuullttaattii PPIISSAA iissttrraaææiivvaannjjaa22001122.. ggooddiinnee;; nnoo ttrreebbaammoo ssee ss nneellaaggooddoomm zzaappiittaattii:: jjee llii ttoo uuiissttiinnuu iizznneennaaeennjjee

Fotografija i tekst:: Filip MatijeviÊ 3.b

SSveËana priredba otvorena je glazbeno-plesnom toËkom. Timod pet pjevaËica i jednog gitarista izveo je poznatu Gotyjevupjesmu „Somebody“ uz koju je plesalo devet djevojaka s

Martinom Bolf na Ëelu. Zatim je uslijedio veliki πkolski zbor pre-dvoen novim i duhovitim profesorom glazbene umjestnosti,Davidom Duvnjakom, prvim profesorom koji je pripremao πkolskizbor nakon profesora Josipa Zenka koji je ove godine otiπao umirovinu (ali je ipak na veselje sviju prisustvovao priredbi). Zbor jezapoËeo pjesmom „Kupina“, zatim je otpjevao predivnu boæiÊnupjesmu „Away in a manger“ i planetarno popularan hit MichaelaJacksona „They don’t really care about us“ uz prisutstvo izraæajnogmuπkog vokala Lucijana Janka Krnica. Andrej Drenski, BornaSalopek i Luka HorvatiÊ sa svojim su bendom izveli pjesme„Should I stay or should I go“ i svima poznatu „Sretan BoæiÊ

svakome“. Borjan Cvrtila je sa svojim bendom izveo pjesmuKawasaki 3P-a „Ni da ni ne“. GlumaËka skupina izvela je smijeπanigrokaz koji su, navodno, sami improvizirali jer ih je voditeljicaostavila na cjedilu. Uslijedilo je nekoliko plesnih toËaka. Najprije suzapoËeli Ena BeË i Zoran MargetiÊ s predivnim latinoameriËkimplesom, nastavili street dance plesaËi svojom urbanom koreografi-jom, a zavrπile dvije uËenice svojom originalnom izvedbom stepa.Na posljetku su Ëlanovi jednog od triju πkolskih bendova izveli poz-natu boæiÊnu pjesmu „ZvonËiÊi“ na bubnjevima i bongu. Nakonsvih zabavnih nastupa, dirljivi zavrπetak omoguÊila su djeca kojimaje Volonterska skupina P©VP-a, uz Caritas ZagrebaËke nadbiskupi-je, svojom dobrom voljom i trudom sakupila mnogo divnih darovakojima su se djeca veoma razveselila. Naime, rijeË je o djeci bezroditelja, osobama sa zdravstvenim poteπkoÊama i na druge naËinesocijalno ugroæenim obiteljima. U πkolu je doπlo sedmero obitelji izcijeloga Zagreba kojima je nada u dobrotu i solidarnost bilavraÊena. Na kraju slavlja obratio nam se ravnatelj, od srca namzaæeljevπi Ëestit BoæiÊ i sretnu Novu godinu.

Priredba je bila vrlo zabavna. Trajala je dva sata, a veselje jeraslo iz minute u minutu, tim viπe πto su uËenici na tribinama (alii oni za koje ondje nije bilo dovoljno mjesta) svojim pljeskom iuzvicima entuzijazma podigli atmosferu. Dodatno su nasrazveselili skraÊeni πkolski sati. Moæe se reÊi da je sve biloprekrasno i da Êe se dojam koji je predstava ostavila na nas pamti-ti joπ dugo vremena.

3

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

BOÆI∆NA PRIREDBA P©VP-A

Prelogovci pokazali svasvoja umijeÊa i dobro srce

OOvvooggooddiiππnnjjaa vveesseellaa bbooææiiÊÊnnaa pprriirreeddbbaa ooddrrææaallaa ssee 2200.. pprroossiinnccaa 22001133.. uu vveelliikkoojj ddvvoorraannii,, uuzznneekkoolliikkoo pprroommjjeennaa.. SSvvaakkee ggooddiinnee mmaarrlljjiivvii ii ttaalleennttiirraannii uuËËeenniiccii PPrriirrooddoosslloovvnnee ππkkoollee VVllaaddiimmiirraa

PPrreellooggaa ssmmiiππlljjaajjuu ii uuvvjjeeææbbaavvaajjuu ssvvoojjee nnaassttuuppee kkaakkoo bbii zzaabbaavviillii ppuubblliikkuu kkoojjuu ËËiinnee oossttaallii uuËËeenniiccii iipprrooffeessoorrii ππkkoollee ttee ssee nnaa ttaajj nnaaËËiinn pprriikkaazzaallii uu nnaajjbboolljjeemm ssvvjjeettlluu.. NNoovviimm uuËËeenniicciimmaa,, rraazzlliiËËiittiimm nnaass--ttuuppiimmaa,, vveeddrroomm vvooddiitteelljjiiccoomm MMaarrttiinnoomm MMaarruunnoomm,, nnoovviimm pprrooffeessoorroomm DDaavviiddoomm DDuuvvnnjjaakkoomm tteeuuggooππÊÊaavvaannjjeemm ddjjeeËËiiccee ii nnjjiihhoovviihh rrooddiitteelljjaa,, pprriirreeddbbaa jjee bbiillaa uuvveelliikkee ddrruuggaaËËiijjaa oodd oossttaalliihh ttee jjee nnaa

nnaass oossttaavviillaa ppoosseebbaann ddoojjaamm kkoojjii jjee iissppuunnjjaavvaaoo rraaddooππÊÊuu ii ttoopplliinnoommPiπe: Karla RibiËiÊ, 3.b

VViilleennjjaaccii DDjjeeddaa BBooææiiÊÊnnjjaakkaa OObbiitteelljj MMaallkkoovviiÊÊ ss nnaaππiimm uuËËeenniicciimmaa

PPlleessnnaa sskkuuppiinnaa PP©©VVPP--aa

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

GGlavni cilj ovog projekta je unapri-jediti regionalnu pomirbu meunaπim mladim srednjoπkolcima

(world peace), graditi toleranciju te postiÊiosnaæivanje miπiÊa pomoÊu ritma plesaËicai plesaËa Stepa Afrike. Kroz stepping -jedinstven afriËko - ameriËki oblik umjet-nosti - Korak Afrika donio je umjetnost ienergiju za uËenike. Na kraju petodnevnogkampa u Prirodoslovnoj πkoli VladimiraPreloga slijedio je nastup. UËenici i njihoviuËitelji Step Afrike plesali su za svoju

zajednicu, pokazujuÊi nove plesne vjeπtinei dijeleÊi pozornicu s ljudima razliËitih kul-tura, jezika i povijesti. UËitelji Step Afrikeimali su i samostalan nastup u kazaliπtu„Treπnja“. Naravno, njihovi uËenici doπli suim dati podrπku i promatrati profesionalniples.

VeÊ prvoga dana plesa, uËenici suuzbueno prepriËavali dogaaje i doæivlja-je plesa. Step je ples u kojemu je potrebnomnogo energije, a uËitelji stepa su toËnoznali kako pristupiti srednjoπkolcima. Po

prvi puta su tri razliËite grupe stupile usvoje prostore kako bi upoznale uËiteljestepa, a na stolovima ih je doËekala gomilasendviËa i sokova. UËitelji su im poruËilikako Êe im to itekako trebati, koliko god bilienergiËni. Nakon prvoga treninga, pre-moreni su nam ispriËali kako im je najdraæidio gledati zgodne profesore kako pleπu,ali i to πto iskoriste apsolutno svu energijukoju imaju. Prije svakog plesa uËitelj bipovikao - Brothers and sisters?! -, a uËenicibi odgovarali - Yes ! - . Koliko su brzo

4 Step Afrika ujediniorazliËitosti kroz komunikaciju

plesom

SStteepp AAffrriikkaa iizzvvuukkaaoo jjee ssvvee nnaajjbboolljjee,, ssvvee ssnnaaæænnoo ii nnaattjjeeccaatteelljjsskkoo iizz pplleessaaËËaa.. UUssppjjeelliissmmoo iizzbbrroojjaattii oossaammddeesseett ssrreeddnnjjooππkkoollaaccaa kkoojjii ssuu pprriissttiiggllii iizz HHrrvvaattsskkee,, SSlloovveenniijjee,,

SSrrbbiijjee,, MMaakkeeddoonniijjee,, BBoossnnee ii HHeerrcceeggoovviinnee ii CCrrnnee GGoorree kkaakkoo bbiissmmoo ssee zzaabbaavviillii nnaajjeeddnnoottjjeeddnnoomm pprrooggrraammuu pprroouuËËaavvaannjjaa ttrraaddiicciijjee sstteeppaa.. SSvvii ssuu ssee rraaddoo ooddrreekkllii nnaassttaavvee

kkaakkoo bbii ddoorraaddiillii vvjjeeππttiinnee ttiimmsskkoogg rraaddaa,, ddiisscciipplliinnee,, oobbvveezzaa ii rriittmmaaPiπe: Eugenija Prπa, 2.e

Fotografije: Martina DrugoviÊ, 3.b

PROJEKT STEP AFRIKA U NA©OJ ©KOLI

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

5

gubili energiju, toliko su brzo gubili iglasove. Pred πkolom su pokazivali novepokrete i stvaranje ritma svojim tijelom.Kako je ples sadræavao ritam udaracanogom o nogu, uzbueni uËenici su tekpred kraj tjedna primijetili da imaju mas-nice veliËine dlana, no to im nije nimalosmetalo. Svi su bili konstantno dobre voljei iskoristili svaki trenutak plesa, a uËitelji suimali beskrajno strpljenje i volju za rad sasrednjoπkolcima, ËineÊi sve najbolje kako biih motivirali.

PPrreellooggoovvccii nnaa MMTTVV--uuJednoga dana poslije nastave ostali su sa

skupinom prijatelja koji su imali pauzu zajelo. U kratkom vremenu do njih su doπlinovinari MTV-a i ispitivali ih o plesu, a kas-

nije su saznali da je na njihovoj televizijiobjavljena reportaæa o njima. Intervju jeproπao s puno smijeha i pohvala. Imali smopriliku promatrati sve tri skupine na proba-

ma, πto nas je oduπevilo. Koliko god putaponavljali pokrete i izmjenjivali koreografi-ju,vladalo je posebno raspoloæenje. To πtosu bili iz razliËitih zemalja nikako nijeporemetilo timski rad. Iako su tolikorazliËiti, kretali su se jednako i slijedili istiritam, komunicirali su plesom, tako da jecijelu skupinu dræalo isto raspoloæenje.Svatko bi dao apsolutno sve od sebe

prateÊi ritam. Svaki promatraË poæelio jebiti dio te skupine. UËenici su s nestrplje-njem doËekali 26. travnja 2013. kada seodræao nastup za koji su se pripremali cijelitjedan. Tribine pune gledatelja s oduπe-vljenjem su pratile pokrete stepa. Nastup jebio najavljen i na Anteni Zagreb, tako daznatiæeljnih oËiju nije manjkalo. Uz velikuspjeh, trud i zabavu, plesaËe je ispratiogromoglasan pljesak. Ples Step Afrikedonio je toleranciju, ushit i puno smijeha,ali prvenstveno najljepπa sjeÊanja.

ZZaavvrrππnnaa pprriirreeddbbaa

PPoonnoossnnii uuËËiitteelljj ssaa ssvvoojjiimm uuËËeenniicciimmaa

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

6PRISUTNOST I POSLJEDICEKOMERCIJALNE TEHNOLOGIJE

Napad modernih ovisnosti

na osovinuËovjeËanstva,

razumRRaazzvvoojjeemm ii uussppoonnoomm tteehhnnoollooggiijjee ttee iinndduussttrriijjee,, kkaaoo ppoosslljjeeddiiccaa nneeiizzbbjjeeæænnoogg uupplliittaannjjaa kkoommeerrcciijjaalliizzaacciijjee uu iissttee,, rraazzvviioo ssee ooddrreeeennii mmaatteerriijjaalliissttiiËËkkii kkuulltt tteehhnnoollooggiijjee.. PPrriibblliiæænnoo

55,,55 mmiilliijjaarrddii mmoobbiillnniihh tteelleeffoonnaa ttrreennuuttnnoo jjee uu uuppoorraabbii,, oodd ËËeeggaa jjee nnaajjmmaannjjee 11,,11 mmiilliijjaarrddaa ttzzvv.. „„ppaammeettnniihh tteelleeffoonnaa””.. NNaavveeddeennee bbrroojjkkee ssaammoo ppoottvvrruujjuu bbrroojjnnoosstt uuzzrrooËËnniikkaa ËËiinnjjeenniiccee

kkoojjuu ssmmoo uu mmoogguuÊÊnnoossttii zzaammiijjeettiittii ttiijjeekkoomm nnaassttaavvee,, uu nnaaππiimm oossoobbnniimm ddrruuππttvveenniimm kkrruuggoovviimmaa,,oobbiitteelljjiimmaa ttee ssvviimm ppooddrruuËËjjiimmaa ggrraaddaa,, oodd kkaaffiiÊÊaa ddoo vvoozziillaa jjaavvnnooggaa pprroommeettaa,, ËËiinnjjeenniiccuu ddaa

„„ggaaddggeettii””,, bbiillii ttoo ppaammeettnnii tteelleeffoonnii,, ddllaannoovvnniiccii iillii ggllaazzbbeennoo--rreepprroodduukkcciijjsskkii uurreeaajjii,, ooddjjeelljjuujjuu kkoorriissnniikkaa oodd ookkoolliinnee ttee ggaa ËËiinnee kkaakkoo ssoocciijjaallnnoo iinneerrttnniimm,, ttaakkoo ii ppoottppuunnoo nneessvvjjeessnniimm ookkrruuææeennjjaa

Fotografija i tekst: Filip MatijeviÊ, 3.b

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

7

SSavrπen primjer za prethodno spomenutu pojavu jest sluËaj izameriËkih novina, ubojstvo studenta J.V. (20) od strane N.T.(30). Naime, vozeÊi se vlakom kroz San Francisco, N.T. je

usred punog vlaka izvukao vatreno oruæje kojim je naoËigled„prisutnih” mahao te ga viπe puta vadio i spremao sve do trenutkakada je zapucao i usmrtio J. V. „Prisutni” putnici te kasniji svjedociubojstva bili su zaokupljeni uporabom svojih pametnih telefona te suprema tvrdnjama bili potpuno nesvjesni napadaËa i njegovaponaπanja. Svojevrsna izolacija, nedostatak svijesti o okruæenjusamo su povrπne te trenutaËne posljedice uporabe telefona,dlanovnika ili mp3-playera. Uporabom na dnevnoj bazi postaju kli-mava grana obrambenog mehanizma adolescenata koji i bez togaimaju dovoljno slab i poljuljkan odnos sa svijetom te druπtvom uglobalu. Izolacija te umrtvljavanje, s namjerom da se ublaæi teret inapor stresa πto ga izaziva moderni naËin æivota mladih, samo pot-pomaæu konceptu sveprisutnije dehumanizacije i opÊenitogotuivanja Ëovjeka kao sastavnice druπtva. Upravo ti procesinapadaju ionako ranjivu mladenaËku samouvjerenost, sposobnostizraæavanja te kvalitetnog razmiπljanja i donoπenja odluka, s opi-pljivim, trenutaËnim i trajnim posljedicama, za razliku od onih virtu-alnih. Stara je novost, no od izuzetne vaænosti, da je brojnim istraæi-vanjima znanstveno dokazan utjecaj modernih ovisnosti ne samo nadecizivne i opÊe orijentacijske vjeπtine, veÊ i na one verbalne ipisalaËke. Potreba adolescenata da se izraze te budu dijelomdruπtva prije se oËitovala interakcijom licem u lice kojom su se razvi-jale prethodno spomenute vjeπtine te se stvarale Ëvrste i kvalitetnepoveznice, ne samo sa svijetom i druπtvom veÊ i s opÊenitomsposobnoπÊu za stvaranjem boljeg æivota sebi kao pojedincu, ali idruπtvu kao cjelini. ©to se samoga izraæavanja tiËe, vokabular, kao igovorniËke sposobnosti, atrofiraju pod utjecajem i navalom bez-bojnog, kaotiËnog, nestalnog i svepristunog „chat” govora. Cilj je

samo prenijeti poruku; emocije, toplina ili Ëak hladnoÊa, boja kojuglas nosi, kao i znaËenja Ëestih stilskih figura padaju pokoπene ibeskorisne u uporabi ovakvoga govora.

TTeecchh--oovviissnnoosstt kkaaoo nnuusspprroodduukktt kkoommeerrcciijjaalliissttiiËËkkoogg ddrruuππttvvaa

Naravno, generalna namjena takvih tehnoloπkih mreæa, kojapodrazumijeva olakπano povezivanje, prijenos podataka kao iopÊu informatizaciju, nadasve je hvalevrijedna i pozitivna, nogranice dobiti i kontrole davno su postale mutnima i nejasnima usvijetu komercijalizma sa ostvarivanjem zarade kao glavnim ciljem.Upravo takva fasada morala i generalnog shvaÊanja namjenepostavlja ultimatum potroπaËima, πto ih tjera da kupuju navedeneureaje u svrhu ostvarivanja socijalnog statusa, ne samo na mate-rijalistiËkoj osnovi veÊ na onoj druπtvenoj, interakcijskoj, jer usluËaju neposjedovanja navedenih prijeti se, naravno bezrazloænoi loπe utemeljeno, no svejedno zaËuujuËe uËinkovito, ekskomu-nikacijom te svojevrsnom degradacijom u oËima druπtva. Ovakavkoncept i naËin poimanja joπ se ne nalazi u svome punome jekuno kreÊe sigurnim tempom ka globalnoj i sveopÊoj rasprostra-njenosti. Zasada Ëvrste prepreke i dalje Ëine kako kulturoloπke ifinancijske tako i dobne granice.

TTeelleevviizziijjaa ii iinntteerrnneett,, mmaattiiccee mmrraavviinnjjaakkaa iinnffoorrmmaacciijjaa ii ssnnoovvaa

Moderne ovisnosti kao dio stvarnosti mladih ne manifestiraju sesamo mobilnim telefonima, dlanovnicima ili glazbeno-reproduk-cijskim ureajima, naime, upravo televizija i internet Ëine osovinezabave i izvora informacija gotovo pa cijeloj populaciji. Televizija,

NEKOLIKO RIJE»I SA ZAMJENIKOM RAVNATELJICE I VODITE-LJEM TIMA POLIKLINIKE ZA ZA©TITU DJECE GRADA ZAGREBA, DR. MED. I SPEC. PSIHIJATROM DOMAGOJEM ©TIMCEM

BBaavvii llii ssee PPoolliikklliinniikkaa zzaa zzaaππttiittuu ddjjeeccee GGrraaddaa ZZaaggrreebbaa ddiijjaaggnnoossttiikkoomm ii ttrreettmmaannoommddjjeeccee kkoodd kkoojjee ssee rraazzvviillaa oovviissnnoosstt oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa,, ooddnnoossnnoo iinntteerrnneettuu?

Posebno se ne bavi ovisnostima veÊ uglavnom s djecom i adolescentima koji suna neki naËin traumatizirani, ali u sklopu obrade ili uoËenih poteπkoÊa ponekad sesusretnemo i s takvom problematikom.

BBiilljjeeææiittee llii ppoorraasstt pprriijjaavvlljjeenniihh sslluuËËaajjeevvaa ii kkoolliikkoo ssttee iihh ddoo ssaaddaa iimmaallii??Istraæivanjem koje smo proveli vezano uz koriπtenje druπtvenih mreæa kod dje-

ce uoËili smo da sve viπe djece vrijeme provode na druπtvenim mreæama te da nisueducirana u sigurnom koriπtenju interneta.

IImmaattee llii sslluuËËaajjeevvaa uu kkoojjiimmaa jjee ddjjeetteettuu iinnddiicciirraannoo tteerraappiijjsskkoo lliijjeeËËeennjjee zzbboogg ppoosslljjeeddiiccaa oovviissnnoossttii oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa// iinntteerrnneettuu?Naravno da ima, osobito kad takvo ponaπanje- ovisnost uvelike poËinje sprjeËavati dijete-adolescenta u svakodnevnom funkcioniranju.UU sslluuËËaajjuu pprriimmjjeennee tteerraappiijjsskkoogg lliijjeeËËeennjjaa oovviissnniikkaa,, pprraattii llii ssee nnjjeeggoovvoo ppoonnaaππaannjjee ttee mmoogguuÊÊii rreecciiddiivviizzaamm ppoosslliijjee ttrreettmmaannaa ttee ttkkoo nnaaddzziirree

ooppoorraavvaakk,, rrooddiitteelljjii iillii ppoolliikklliinniikkaa??S obzirom da je to jedno novo podruËje joπ uvijek nisu postavljeni algoritmi u provoenju tretmana, barem prema mojim sazna-

njima.OOrrggaanniizziirraa llii PPoolliikklliinniikkaa tteeËËaajjeevvee,, rraaddiioonniiccee ii ssll.. uu ssvvrrhhuu sseennzziibbiilliizziirraannjjaa jjaavvnnoossttii ii ssuuzzbbiijjaannjjaa oovviissnnoossttii mmllaaddiihh oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa??U naπem kontinuiranom radu senzibiliziramo javnost o odreenim opasnostima koriπtenja druπtvenih mreæa, uglavnom kroz pre-

davanja, kontinuirane edukacije struËnjaka te povremene radionice na tu temu.IImmaattee llii uu ppllaannuu ppookkrreettaannjjee nnoovviihh pprroojjeekkaattaa,, iissttrraaææiivvaannjjaa,, rraaddiioonniiccaa uu vveezzii ss oovviissnnooππÊÊuu oo ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa??S obzirom da se putem druπtevenih mreæa, odnosno interneta, moæe Ëiniti ili doæivljavati nasilje /tzv. cyberbulling/, zasigurno Êe nam

podruËje rada biti usmjereno kako prema ærtvama nasilja, tako i prema poËiniteljima, dok se, vjerujem, ovisnicima o druπtvenim mreæamaneÊemo baviti u veÊoj mjeri.

DDoommaaggoojj ©©ttiimmaacc,, ddrr.. mmeedd..,, ssppeecciijjaalliisstt ppssiihhiijjaattaarr

Eksp

lozi

ja s

uper

nove

iako u odliËnome startu u utrci za medijsku premoÊ, biva praÊenaostalim sredstvima izvora informacija poput prethodno spomenutih.UnatoË tome, odræava se na prvom mjestu upravo radi Ëinjenice daje ona na neki naËin portal, Ëarobna vrata u svijet trenutaËne ivividne maπte, u svijet razonode i informacija. To je dojam koji onaostavlja na mlae naraπtaje te rezultira naπim podavanjem njenomutjecaju te Ëestoj ovisnosti o programima i ponudi koja se emitira unaπim toplim domovima svakog od trenutaka tijekom 365 dana ugodini. Isto vrijedi i za tek neπto svjeæiji medij, internet. On nijesamo sredstvo razonode, veÊ je kljuËna sastavnica kako poslovnog,znanstvenog tako i druπtvenog æivota pojedinca. BivajuÊi takokljuËnom sastavnicom æivota mladih, on se razvio te proπirio na veli-ki dio aspekta naπih æivota. Sukladno tome, druπtveni krugovi upravome svijetu kao da su se odzrcalili u stakleno mirnoj vodi je-zera te stvorili svoje preslike, druπtvene mreæe. Facebook, Twitter, uposljednje vrijeme Instagram, Tumblr, Keek, Snapchat, Ëiji korisnicikreirajuÊi mreæe poznatih i nepoznatih lica, usavrπenih figura ineprepoznatljivog karaktera s obzirom na stvarnu osobu stvarajusvijet sam za sebe. Nerijetko sudionici istih mreæa kreiraju idealne izavidne slike svog karaktera i figure time pokuπavajuÊi nadoknaditinepostojanost istih karakteristika u stvarnome svijetu, uzimajuÊi takouzorke izraæaja, stila svojih idola, a joπ ËeπÊe korisnici istih mreæaprovode vrijeme prouËavajuÊi te „profile” i savrπene slike timedodatno ruπeÊi svoje samopouzdanje i osobnu sliku sve do toËkekada zapadaju u troma stanja gdje se samo hrane snovima i ispra-znim kreacijama drugih. I tako se taj depresivni lov za publicitetom,pet minuta slave, vrti dok se pod njegovim kotaËima drobe i raajusnovi mnogih mladih. Tijekom cijelog spomenutog lova za slavommnogi postaju ærtvama cyberbullinga, kao i seksualnog zlostavljanja(nerijetko kao posljedica sextinga).

TTeehhnnoollooggiijjaa kkaaoo ddooddaattaakk ææiivvoottuu,, nnee ii oonn ssaamm

Apstinencija nije naËin; ravnoteæa jest. Ovom miπlju moæe sezaokruæiti opÊenito pravilo za izbjegavanje situacije kada izrablji-vanjem namjene naπih ljubljenih spravica za razonodu oni posta-ju vlasnici, a mi samo potroπno meso u velikom aparatu razonodei zarade. Jer ovdje se ne radi o tome aparatu, veÊ o æivotu poje-dinca, o jednome licu sa svim svojim Ëarima i manama, ne obezliËnoj masi osvijetljenoj LCD ekranima. Ureaji bi nam trebalipomoÊi da se opustimo od stresa razonodom koju pruæaju, daiskoristimo njihovu brzinu i dostupnost podataka za bræe oba-vljanje zadataka, time smanjujuÊi moguÊnost za iscrpljivanjemnaπe volje, a ne da ih koristimo kao sisaljke upravo te volje.Njihovo postojanje ima svrhu, cijeli mehanizam proizvodnje, pro-daje i uporabe trebao bi imati simbiotski odnos s potroπaËkimdruπtvom, no trenutnim razmiπljanjem i djelovanjem ono imaparazitsku ulogu. Njihova sveprisutnost i uplitanje u svaki aspektæivota, Ëak i onaj intimni te ta silna potreba za publikacijomsvakog savrπenog trenutka ozbiljan su i neoprostiv napad na oso-vinu ËovjeËanstva, razum.

Kao potroπaËi, u naπoj submisivnoj poziciji naspramtehnologije, odriËemo se svake kontrole nad naπim umom, uzamjenu za svjetovne uæitke. Sada je najgore vrijeme zadegradaciju, ali je zato sada najbolje vrijeme za napredak, zarazvijanje odnosa, nas samih te cijeloga svijeta. Uz ponueno idostupno mladima u ovome stvarnome svijetu, ne onomeskrivenom u nulama i jedinicama πto paraju svakim mm2 ovogmodernog svijeta, bila bi izuzetna budalaπtina ne zgrabiti pri-liku i iskoristiti tih 75 godina jednoga jedinoga æivota pametnoi konstruktivno.

8

Zna

nstv

eni

feno

men

i

9Mlade snage P©VP-aUU zzaaddnnjjee vvrriijjeemmee ggoottoovvoo ddaa jjee nneemmoogguuÊÊee nnaa nnaaππiimm ππkkoollsskkiimm hhooddnniicciimmaa pprrooffeessoorree rraazzlliikkoovvaattii

oodd uuËËeenniikkaa.. RRaazzlloogg jjee ttoommuu nneevvjjeerroojjaattnnoo uubbrrzzaannoo ppoommllaaiivvaannjjee nnaassttaavvnniiËËkkoogg ttiimmaa nnaaππeeggPPrreellooggaa,, ooddnnoossnnoo pprriilljjeevv bbrroojjnniihh mmllaaddiihh ssnnaaggaa.. DDaa bbiissmmoo vvaamm iihh pprreeddssttaavviillii ssaa ssvviihh ssttrraannaa,,

ooddlluuËËiillii ssmmoo oo nnjjiimmaa ppiittaattii nnjjiihhoovvee kkoolleeggee,, ppoossttaavviittii zzvvuuËËnniikkee uu zzbboorrnniiccii ii pprriisslluuππkkiivvaattii nnjjiihhoovveerraazzggoovvoorree,, pprraattiittii iihh ppoodd ooddmmoorriimmaa nnaa kkaavvee ii ssnniimmaattii kkaaddaa nnii sslluuttiillii nniissuu ddaa ssuu ppoodd pprriiss--

mmoottrroomm…… aa oonnddaa ssmmoo iimm ssmmiisslliillii ppiittaannjjaa oodd kkoojjiihh ÊÊee iihh jjooππ ddaanniimmaa bboolljjeettii ggllaavvaa

U tiπini πkolske knjiænice zatekli smo profesoricu HHeennrriieettuuBBaarrbbaarriiÊÊ zadubljenu u omiljenu joj lektiru „Vazetje Sigeta grada”.S desne strane oboruæana trima πalicama Ëaja, lijevom je rukom joπi lektorirala Ëlanke za ovogodiπnji „Labos“. Nije imala izbora…intervju je zapoËeo! Kao bivπoj uËenici ove πkole smjera kemijskogtehniËara, joπ uvijek joj srce zatreperi dok s imenikom pod rukomprolazi kraj πkolskih laboratorija. Iako viπe ne briljira rjeπavajuÊiredoks-reakcije, prof. BarbariÊ veÊ prvu godinu zaredom pripremamaturante za dræavnu maturu, organizira posjete kazaliπtima, po-dvodi dramsku skupnu i osmijehom uveseljava hodnike i zbornicunaπe πkole

JJee llii VVaamm nneeoobbiiËËnnoo rraaddiittii uu PPrreelloogguu kkaaddaa zznnaammoo ddaa ssttee nneekkaaddaaoovvddjjee ssjjeeddiillii uu ππkkoollsskkiimm kklluuppaammaa??

Ne, ma nije mi neobiËno - odliËno mi je! Oboæavala sam ovuπkolu, zaista, potajno se nadala da Êu se nekako, nekada, vratiti unju, makar si dijete nasilu upisala tamo, haha.

Svi su mi profesori bili izvrsni pa je skroz fora sada kada su mikolege. I svi su jednako divni kao πto su bili kada su mi predavali! Pluscijela hrpa profesora koje sam viala samo na hodniku, a sada imampriliku razgovarati s njima i uvidjeti kako su zanimljivi. A o svimmladim snagama da ne govorim... Recimo, Gorica GrozdaniÊ - beznje moj æivot ne bi bio isti!

KKaakkoo ssttee ddoobbiillii iimmee HHeennrriieettaa??Po baki Ivane BrliÊ MaæuraniÊ. Po biologinji Henrietti Lacks. Po,

u vrijeme mojih roditelja, slavnoj tenisaËici Henrieti Nagyovi. Maπalim se, zapravo nemam pojma. Tata je htio Valentina, zbog datu-ma, ali mama je htjela neπto egzotiËnije. Onda su se posvaali, tataje, naravno, popustio, i sada mi cijeli æivot ime pogreπno izgovara-ju i/ili piπu. Ili mi ne vjeruju da se tako zovem.

KKaaddaa ssuu mmaatteemmaattiiËËaarrii mmoorraallii ooddggoovvaarraattii oo lleekkttiirrii,, VVii nnaammbbaarreemm rreecciittee kkoolliikkoo ssttee iimmaallii iizz mmaatteemmaattiikkee ii ttkkoo VVaamm jjee pprree--ddaavvaaoo??

Kada - u osnovnoj ili u srednjoj? U osnovnoj jedva Ëetiri!Profesorica je mrzila kada neπto ne bismo razumjeli. A onda usrednjoj - preporod! Prof. Zenko na Ëijim mi se satima Ëinilo dasam bila matematiËar u proπlom æivotu - sve je bilo jasno i,znam, teπko je povjerovati da netko to kaæe za matematiku, alibilo je ne-vjerojatno zanimljivo! Oboæavala sam matematiku.Imala sam pet. Ali samo zbog prof. Zenko, stvarno je nenad-maπna!

TTkkoo VVaamm jjee bbiioo rraazzrreeddnniikk//rraazzrreeddnniiccaa?? Razrednica mi je bila prof. Burda. SluËajno sam zalutala u njen

razred jer sam zapravo htjela biti kemijski tehniËar procesni, a neopÊi (nije mi se dalo uËiti latinski, bijah u nekoj buntovnoj fazi!).Prvo me uvjeravala da moram biti kod nje zbog bodova, a onda miobeÊala, nakon dva tjedna bezuspjeπnog uvjeravanja razmaæenogdjeteta kojem se osam godina πkolovanja Ëinilo sasvim dovoljnim zacijeli æivot, da Êe me prebaciti. I nikada viπe nismo ni spomenuleto. Sva sreÊa da je bila mudrija od mene; da nije, vjerojatno bih joπi sada polagala latinski na Filozofskom…

Piπe: Kaja BariÊ, 1.s

PROFESORI SAMI O SEBI

ZZoorraanniiÊÊ iillii HHeekkttoorroovviiÊÊ,, ppiittaannjjee jjee ssaadd

PROF. HENRIETA BARBARI∆: POTAJNO SAM SE NADALA DA ∆U SE VRATITI U PRELOGPOTAJNO SAM SE NADALA DA ∆U SE VRATITI U PRELOG

Zna

nstv

eni

feno

men

i

VVoolliittee llii vviiππee cciittaattii HHeekkttoorroovviiÊÊeevvoo RRiibbaannjjee ii rriibbaarrsskkoo pprriiggoovvaarraannjjeeiillii ZZoorraanniiÊÊeevvee PPllaanniinnee?? ZZaaππttoo??

O joj, ne, tog sam se pitanja bojala! Tko vam je otkrio da su mito dvije omiljene lektire? Prof. Ruπnov PeriÊ, bit Êe! To je osvetaπto joj na svakoj kavi iznosim svoja tumaËenja ZoraniÊevemetafore? I plaËem nad kletom sudbinom Ljubvenog lova iVilenice koje su izgubljene (a kakva bi to remek djela bila!!!)! I citi-ram KraljeviÊa Marka πto ga je HektoroviÊ uzbueno sluπao uËamcu? Joj, joj, da ste me bar pitali volim li viπe Prousta ili Joycea,Desnicu ili Krleæu, Fabrija ili Aralicu, Nootebooma ili Baricca,Sternea ili Iljfa i Petrova, Kereta ili SimiÊa BodroæiÊa! Bilo bi tomnogo lakπe pitanje!

»»uullii ssmmoo ddaa nnaajjvviiππee vvoolliittee ppiittii ËËaajj!! KKoolliikkoo VVaaππee ppllaaÊÊee ppoottrrooππiittee nnaaËËaajj,, aakkoo ssmmiijjeemmoo ppiittaattii??

Smijete pitati, to nije tajna. Svojom se pozamaπnom plaÊomrazbacujem pred svima. S obzirom da pijem iskljuËivo Ëajeve iz rinfuze,i to, ako imam izbora, iskljuËivo iz KuÊe zelenoga Ëaja u LovaËkomrogu, ili iz beËkog Juliusa, ili, ako budæet dopusti (ako preskoËim tjedandana prehranjivanja), fenomenalan i svakako na prvom mjestu Basilur

(Ëije se kuglice Ëaja u vruÊoj vodi raπire u prave, velike, zelene listiÊe!),mjeseËno, u prosjeku, oko 1/3 plaÊe. Ali ako troπim dnevnicu prof.Ruπnov PeriÊ u BeËu - onda potroπim cjelokupan iznos.

VVoolliittee llii vviiππee nneezzaavviissnnoo ssllooææeennee iillii zzaavviissnnoo ssllooææeennee rreeËËeenniiccee?? Ma dajte me nemojte zezati. To me pitate za ozbiljno ili…?

Naravno da zavisno sloæene! I to atributne! Skroz se raspametimkada vidim neku atributnu reËenicu!

IIsspprriiËËaajjttee nnaamm nnaajjzzaanniimmlljjiivviijjuu ssttvvaarr kkoojjaa VVaamm ssee ddooggooddiillaa uu ææiivvoo--ttuu,, aakkoo jjee zzaa uuËËeenniiËËkkee uuππii..

Najzanimljivija? Definitivno trenutak kada sam prvi put u æivotuproËitala atributnu reËenicu!!! Hahhaah… Ma ne, nego dan kada jepoËela moja potraga za nepostojanim a! Joπ ga traæim, on mene, janjega, mi se traæimo. Ili kada sam saznala da postoji πva: mojepoimanje gramatike promijenilo se iz korijena!

ZZnnaattee llii kkaakkoo ssee zzoovvee ππkkoollsskkii zzeecc??Znam da sve to zanima, ali zec mi je stvarno rekao da nikom

ne kaæem njegovo pravo ime. Ne mogu ga iznevjeriti. Tako da -ostat Êe tajna, i ta tajna Êe s KadoviÊkinim kozama put vjeËnogloviπta…

PPrrooffeessoorr IIvvaann BBeenniiÊÊ u naπoj je πkoli od rujna 2012. Nedavnoje vrlo uspjeπno, uz pomoÊ nezamjenjive mentorice, prof. OlgeZenko, poloæio struËni ispit. Sada je punopravan Ëlan naπeg na-stavniËkog tima i „svjeæi” razrednik. Osim πto predaje matemati-ku, neophodan je svaki put kada netko ne zna pokrenuti ispisivaË(jer nije spojen s raËunalom) ili kada nekome treba instalirati mo-vie-maker, uÊi u GUOS, pronaÊi neki program na raËunalu… Za-pravo, odnedavno se sve ËeπÊe druæi s raËunalima koja nam izra-uju raspored pa Êete ga nerijetko Ëuti kako po hodnicima bun-ca brojeve uËionica i sve uvjete koje mora ispuniti da bi rasporeddobio ravnateljevo odobrenje

KKoojjee VVaamm jjee nnaajjddrraaææee ggeeoommeettrriijjsskkoo ttiijjeelloo ii zzaaππttoo??Kugla. Prva mi je pala na pamet. Da, i volumen joj sadræi

broj Pi.PPoossttoojjii llii zzaa VVaass ææiivvoott iizzvvaann mmaatteemmaattiikkee??Naravno. Pravi æivot i jest izvan matematike, ali gdje god se

okrenete - matematika je svugdje u æivotu.PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraa--

ddiillii??Smijem li uopÊe priznati iπta drugo? S obzirom na to da mi je

ovo prva πkola u kojoj radim - naravno da je najdraæa.

KKoolliikkoo ssaattii ddnneevvnnoo rrjjeeππaavvaattee mmaatteemmaattiiËËkkee zzaaddaattkkee??Rijeπim ono πto Êu sutradan raditi na nastavi. »isto da neπto

ne izmakne kontroli pod satom. Nisam od onih matematiËarakoji sate provode razbijajuÊi glavu nad stoljetnim problemima.

KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii??Iskreno, skoro sve. Ali stvarno, pa Ëak i Anu Karenjinu. Osim

nekoliko njih u 4. razredu. Imali smo dosta strogu profesoricuu srednjoj i nije nam bilo druge nego Ëitati.

AAnnuu KKaarreennjjiinnuu?? ZZnnaattee llii kkoojjuu jjee bboojjuu hhaalljjiinnee nnoossiillaa kkaaddaa jjeeuuppoozznnaallaa VVrroonnsskkoogg?? TToo nnaass ËËeessttoo ppiittaajjuu..

Joj, piπi jedan. Baπ na to pitanje ne znam odgovor. Ali sigur-no bih znao na sva druga!

IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii ddjjeevvoojjkkaa??Uhhhhh. Moram li odgovoriti na ovo pitanje? Ne izluuje me

ni jedno niti drugo. Joπ sam mlad pa svaπta mogu izdræati.KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkaavv ssttee uuËËeenniikk bbiillii -- iinnttrroo--

vveerrttiirraann iillii eekkssttrroovveerrttiirraann??Pohaao sam OpÊu gimnaziju u Novoj Gradiπci. Nisam se

baπ volio nametati - vidiπ da niti u davanju izjava nisam baπpretjerano rjeËit. Ali uvijek sam imao tu nesreÊu da su me bira-li za predsjednika razreda i u razliËita vijeÊa.

RRaazzlliikkuujjuu llii ssee uuËËeenniiccii uu NNoovvoojj GGrraaddiiππccii oodd uuËËeenniikkaa uu ZZaaggrree--bbuu??

UËenici su uËenici i jednako (ne) uËe u koju god πkolu iπli. No-va Gradiπka je manja sredina pa je i manje moguÊnosti za izvan-nastavne aktivnosti; no to nije njihov slobodni izbor, jer je-dno-stavno nemaju moguÊnost, ali to je jedino po Ëemu se razlikuju.

JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaakkaaddaa ssee nnaallaazziittee „„ss ddrruuggee ssttrraannee””??

Iskreno, malo je Ëudno biti s ove „druge strane” jer sam do-nedavno bio uËenik, tj. student. Nemam viπe percepciju da suprofesori neki Ëudaci koji nemaju pametnijeg posla od zagorËa-vanja æivota uËenicima. Totalno smo normalni i cool!

©©ttoo VVaass ooppuuππttaa nnaakkoonn nnaappoorrnnoogg rraaddnnoogg ddaannaa??ZagorËavanje æivota kolegama izradom rasporeda sati koji

nikome ne odgovara i razbijanje kolege Bertola u koπarci. (Ovoprvo je bio sarkazam, al’ drugo mislim ozbiljno.)

10

Piπe: Igor JerkoviÊ, 1.e

PROF. IVAN BENI∆: PRO»ITAO SAM SVE LEKTIRE U SREDNJOJ ©KOLIPRO»ITAO SAM SVE LEKTIRE U SREDNJOJ ©KOLI

SSvvee ÊÊuu vvaass nnaauuËËiittii mmaatteemmaattiikkuu

Zna

nstv

eni

feno

men

i

11

Piπe: Eugenija Prπa, 2.e

Jeste li uoËili sasvim novo lice na hodnicima naπe πkole? Uvijekzamiπljen, s dnevnikom u ruci, prolazi πkolskim hodnicima odmatematiËke do informatiËke uËionice, od uËionica do zbornice.Na prvi pogled samozatajan, ali u razgovoru s njime ubrzo posta-je sasvim jasno da u njemu ËuËi pravi zafrkant. To je VVeeddrraannPPaammuukkoovviiÊÊ, od rujna naπ novi profesor, joπ jedna mlada snaga unizu pomladaka naπeg NastavniËkog vijeÊa. Razmiπljaju li svimatematiËari isto? Prosudite sami

KKoojjee VVaamm jjee nnaajjddrraaææee ggeeoommeettrriijjsskkoo ttiijjeelloo ii zzaaππttoo??Ikozaedar. Jednom sam prilikom ostao budan cijelu noÊ slaæuÊi

njegov model od papira pa mi se od tada istiËe meu ostalimgeometrijskim objektima.

PPoossttoojjii llii zzaa VVaass ææiivvoott iizzvvaann mmaatteemmaattiikkee??Naravno! Osim matematike predajem i informatiku.PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii??Od kada sam diplomirao nisam radio u boljoj πkoli (op.a. prof.

PamukoviÊu ovo je prva πkola u kojoj radi).KKoolliikkoo ssaattii ddnneevvnnoo rrjjeeππaavvaattee mmaatteemmaattiiËËkkee zzaaddaattkkee??Ovisno o rasporedu rjeπavam zadatke na nastavi i zadatke koji su

mi potrebni da se za nju pripremim. Osim toga, rjeπavam za-nimljive zadatke na koje tu i tamo naletim.

KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii??Sve osim Combraya i kazne u ZloËinu i kazni.IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii ddjjeevvoojjkkaa??Nisam razrednik.KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkaavv ssttee uuËËeenniikk bbiillii -- iinnttrroovveerr--

ttiirraann iillii eekkssttrroovveerrttiirraann??Pohaao sam X. gimnaziju i bio sam viπe-manje introvertiran.JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaa kkaaddaa

ssee nnaallaazziittee „„ss ddrruuggee ssttrraannee””??Jesam. Po prvi puta uoËavam da je srednja πkola za mene bila

daaavno... »ak i sada osjetim razliku u naËinu razmiπljanja kadasam ja taj koji dræi sat i kada, s druge strane, sjedim u klupi na satudrugih profesora.

©©ttoo VVaass ooppuuππttaa nnaakkoonn nnaappoorrnnoogg rraaddnnoogg ddaannaa??Fina hrana i zavaljivanje pred ekran.

Piπe: Kaja BariÊ. 1.s

Dicta et esententiae - s time ste se, ako ste ekoloπki tehniËar,kozmetiËar ili gimnazijalac, sigurno susreli ove godine, a ako stekemijski ili geoloπki tehniËar, kolege su vam sigurno priËale otome. Da, da, dikte se moraju nauËiti, vaæno je znati baca li sebiserje pred vuka ili svinje i je li povijest ili ponavljanje majkaznanja. O tome vam je predavala profesorica latinskog, ali i povi-jesti, mlada, svestrana profesorica AAnnaa KKaaddoovviiÊÊ, koja uz svenabrojano joπ vodi i plesnu skupinu, osmiπljava koreografiju zapredstavu za Lidrano, izrauje makete starih graevina, igra nekeËudne druπtvene igre koje ima za kupiti samo u BeËu

KKoojjii VVaamm jjee nnaajjuuzzbbuuddlljjiivviijjii ppoovviijjeessnnii ddooggaaaajj 2200.. ssttoolljjeeÊÊaa??Moram priznati da samo jedan dogaaj i njegove dalekoseæne

posljedice nadmaπuju mnoge opÊeprihvaÊene vaæne povijesnetrenutke i liËnosti 20. stoljeÊa - radi se o godini 1987. i pozna-toj izjavi: „Nobody puts Baby in the corner!“. Svijet nakon togaviπe nije bio isti.

UU kkoojjeemm bbiissttee ppoovviijjeessnnoomm rraazzddoobblljjuu vvoolljjeellii ææiivvjjeettii??Moram priznati da nikada nisam o tome razmiπljala na taj

naËin. »ini mi se da sam prvenstveno zbog svoje struke doneklesvjesna svih dobrih i loπih strana pojedinog razdoblja. Ali da samkao mala maπtala o dvorskom æivotu i predivnim haljinama cariceSisi, to svakako. No da sada mogu uskoËiti u svoj De Lorean ivratiti se u proπlost, mislim da bi prvo odrediπte bile 1960-e.Doba nekih od najznaËajnih hladnoratovskih sukoba, doba J. F.Kennedyja, Martina Luthera Kinga, Nixona, Che Guevare, hipija iWoodstocka, Gagarina i Armstronga, Doorsa i Elvisa, Dylana iFloyda, Rolling Stonesa i Beach Boysa, Hitchcocka i Star Treka inekih od najboljihi kada snimljenih filmova (Spartacus, Breakfastat Tiffany’s, Bonnie and Clyde, Psycho, The Graduate, ButchCassidy and the Sundance Kid…).

LLaattiinnsskkaa iizzrreekkaa ppoo kkoojjoojj ææiivviittee ææiivvoott??Prvenstveno Carpe diem - najgore mi je kada osjetim da mi je

dan proπao, a da niπta nisam napravila, da je bio beznaËajan isutra veÊ zaboravljen. Svaki dan je vaæan pa pokuπavam po tomnaËelu i djelovati. Osim nje, u razredu najËeπÊe uËenicima po-navljam: Nulla lingua tam dificillis est quin disci possit ili Sapienti

PROF. VEDRAN PAMUKOVI∆: ODMARA ME TVODMARA ME TV PROF. ANA KADOVI∆: CARPE DIEMCARPE DIEM

IIkkoozzeeaaddaarr iillii vvaalljjaakk,, ppiittaannjjee jjee ssaadd UUËËeennjjee jjee mmaajjkkaa zznnaannjjaa

Zna

nstv

eni

feno

men

i

sat ili Repetitio est mater studiorum. Drage su mi joπ i Qui tacet,consentire videtur ili Ut desint vires, tamen est laudanda volun-tas. Ma sve su mi drage! Ne moæete to pitati profesora latinskogjezika!!!

JJeessttee llii bbiillii ππttrreebbeerriiccaa uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii??U osnovnoj bi se moglo reÊi da jesam, ali u srednjoj nikako! Do

tada sam veÊ shvatila da je najbolja „formula za uspjeh“: odliËnimocjenama zadovolji roditelje, pametovanjem i upadicama na satuzadovolji ekipu i ostani cool. Neki profesori me baπ nisu voljeli,meni je bilo zabavno, ali s uËenjem i ocjenama nikada nisam imalaproblema.

IIzz kkoojjiihh pprreeddmmeettaa nniissttee iimmaallii ppeettiiccuu??Iz latinskog i kemije sam imala definitivno najgore ocjene ikad

- trojke! Vidiπ πto ti je sudbina…IIsspprriiËËaajjttee nnaamm nnaajjzzaanniimmlljjiivviijjuu ssiittuuaacciijjuu iizz pprrooffeessoorrsskkee kkaarriijjeerree..O joj… Ma æao mi je πto ih puno i zaboravim, tako da Êu

morati one „najpametnije“ odgovore i situacije poËeti zapisivati,ali kao najzanimljiviji dogaaj morat Êu izdvojiti…. Ma dovoljnoje da kaæem moj 2.g (proπlogodiπnji). E tu je bilo svega! Oni Êeznati na πto mislim.

PPrriizznnaajjeettee llii ddaa jjee PPrreelloogg nnaajjbboolljjaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii??BuduÊi da je Prelog druga πkola u kojoj sam imala Ëast raditi,

morat Êu malo razmisliti… Da!VVjjeerruujjeettee llii ddaa ssuu uu nnaaππeemm mmiinnii--zzoooollooππkkoomm vvrrttuu ssttaallnnoo jjeeddnnee ttee

iissttee kkoozzee iillii ssmmaattrraattee ddaa iihh ppoottaajjnnoo mmiijjeennjjaajjuu??Na æalost, uopÊe ne razmiπljam o æivotinjama u πkoli! (op.a.

Ovo je bio prvotni odgovor prof KadoviÊ, no s obzirom da jeprof. Krstanac bio nezadovoljan razinom duhovitosti istoga, smi-slio je bolji.) ObiËno, kad mi kod kuÊe ponestane mlijeka, doempomusti koze i, moram priznati, vime je zadnji put bilo neπtodrugaËije nego inaËe. Dakle - vjerojatno ih mijenjaju. (op.a.PrijeteÊim pismima primorani smo napisati i: Profesor Krstanac jezakon!)

JJee llii vvaamm ssee uu pplleessnnuu sskkuuppiinnuu pprriijjaavviioo nneettkkoo ttkkoo ssttvvaarrnnoo ggrroozznnoopplleeππee?? JJeessttee llii mmuu//jjoojj ttoo rreekkllii uu lliiccee??

Ne. OpÊenito sam uvjerenja da svatko, ali baπ svatko moæe ple-sati (bolje ili loπije), a da uz malo truda moæe pronaÊi „svoj“ ples.Pa meni veÊinu plesne grupe upravo i Ëine neplesaËi koji se samoæele zabaviti, isprobati neπto novo i potpuno su neoptereÊenikako to kome izgleda. ObiËno se meu takvima i pronau najboljitalenti! Nema groznog plesa, ima samo drugaËijeg plesa!

VVoollee llii uuËËeenniiccii vviiππee llaattiinnsskkii iillii ppoovviijjeesstt?? KKaakkoo iihh mmoottiivviirraattee nnaauuËËeennjjee??

Latinski i povijest su, po meni, predmeti specifiËni baπ potome. I jedan i drugi uËenici ili vole ili mrze, nema nekogmeuprostora u kojem bih ih ja mogla uvjeriti da je neπto stvarnozanimljivo. ObiËno isplaniram neku motivaciju za poËetak sata, aonda uem u razred i vidim tridesetak uËenika kojima se ne da nisjediti, a kamoli prevoditi latinske tekstove ili raspravljati okriæarskim ratovima i sliËno, raditi one „πtreberske“ predmete.Ne znam ni sama πto radim. Nekad uspijem, nekad ne, ali zasa-da funkcionira.

UUvvooddiittee llii vveeÊÊ llaaggaannoo ssvvoojjoojj ddjjeeccii llaattiinnsskkii kkaaoo ddrruuggii jjeezziikk??Oh, naravno! Svaku veËer prije spavanja sa svojim curicama

(dvije godine i πest godina) pjevam Gaudeamus, dok idemo u vrtiÊili iz vrtiÊa obvezno ponavljamo nastavke deklinacija (malo su joπipak premale za glagolska vremena), a kada se posvadimo okoneËega, obvezno nauËe novu poslovicu, na latinskom, naravno!

BBiissttee llii nnaa mmjjeessttuu bbuudduuÊÊeegg kkrraalljjaa EEnngglleesskkee rraaddiijjee vviiddjjeellii pprriinnccaaCChhaarrlleessaa iillii WWiilllliiaammaa?? ZZaaππttoo??

Nijednog od njih dvojice. Mislim da je princ Harry koji je,usput budi reËeno, samo 14 dana stariji od mene i s dokazanimplesnim umijeÊem, najbolji sljedeÊi izbor!

Profesorica Gorica GrozdaniÊ, nakon uspjeπnih zamjena, od ruj-na je zaposlena za stalno u naπoj πkoli. S proπlogodiπnjih devet,ove godine „spala” je na „samo” πest predmeta koje predaje, a tosu, redom: biologija, vjeæbe iz biologije, svojstva staniπta, primije-njena informatika, forenzika i vjeæbe iz opÊe kemije. Kako joj to us-pijeva, a da je istovremeno uvijek dobre volje i nasmijana, nikomezapravo nije jasno. Kako bismo vam je predstavili onakvom kakvuje sigurno niste vidjeli na nastavi, pripremili smo joj nekoliko papre-nih pitanja

Piπe: Igor JerkoviÊ, 1.e

12

TTkkoo jjee uunniiππttiioo lluukkssuuzznnoo iizzddaannjjee??

SSaazznnaatt ÊÊeemmoo vvrrlloo llaakkoo

TTii!!!!!!

PROF. GORICA GROZDANI∆:BIOLOGIJA I KEMIJA - SAVR©EN PARBIOLOGIJA I KEMIJA - SAVR©EN PAR

Zna

nstv

eni

feno

men

i

13

Uspjesi naπih uËenika nadræavnim natjecanjima

1. Jurica MatkoviÊ - natjecanje znanja iz bio-logije, 3. mjesto

Mentor: Vesna Bevanda

2. Vedran KatuπiÊ - Susreti iz kemije, 3. mjesto

Mentor: Jasmina Novak

3. Tomislav Leæ - Susreti iz kemije, 2. mjesto

Mentor: Biserka ZdjelareviÊ

4. Tomislav Leæ - Grand Prix Chimique, 1. mjesto

Mentor: Biserka ZdjelareviÊ

5. Ema Pollak - Grand Prix Chimique, 2. mjesto

Mentor: Mirela Zenko-IviÊ

6. Matija LivaiÊ - natjecanje iz matematike, 8. mjesto

Mentor: Brankica Soldo

7. Tomislav ©klebar - samostalni eksperimental-ni rad iz fizike, 1. mjesto

Mentor: Suzana GaloviÊ

8. Nikolika Hukman - natjecanje iz astronomije,1. mjesto

Mentor: Suzana GaloviÊ

9. Robert BedoiÊ - ICYS, meunarodno natje-canje iz fizike na Baliju, 2. mjesto. Mentor:Suzana GaloviÊ

10. Lucija KlariÊ - ICYS, meunarodno natjecanjeiz fizike na Baliju, 2. mjesto

Mentor: Suzana GaloviÊ

11. Mirjam Bedenic- dræavna smotra Lidrano,literarni rad

Mentor: Milkica Ursa

12. Marin –akoviÊ - dræavna smotra Lidrano,samostalni novinarski rad

Mentor: Petra GveriÊ Katana

13. »asopis Labos, urednica: Lucija KlariÊ -dræavna smotra Lidrano

Voditeljica: Lana Ruπnov PeriÊ

NNiijjee llii ppoommaalloo ssuummnnjjiivvoo ππttoo ssttee uuvviijjeekk ttaakkoo ddoobbrree vvoolljjee?? KKaakkoo ttoouussppiijjeevvaattee?? UU ËËeemmuu jjee ttaajjnnaa??

Nemam pojma, valjda u æivotnom stavu. Biti dobre volje je viπeod dobro se naspavati - to je odluka. A pomaæu i kemikalije kojesvakodnevno udiπem u laboratorijima, haha.

KKaaddaa bbiissttee mmoorraallii ooddlluuËËiittii -- bbii llii iizzbboorr ppaaoo nnaa bbiioollooggiijjuu iillii kkeemmiijjuu??Teπko bih se odluËila izmeu tih dvaju podruËja jer jedno nado-

punjuje drugo. Odvojeni su nesavrπeni, ali zajedno Ëine jako, jakozanimljiv spoj. Jednostavno idu jedan s drugim kao πto si paπu pa-laËinke i nutela.

PPrriizznnaajjeettee llii ddaa VVaamm jjee PPrreelloogg nnaajjddrraaææaa ππkkoollaa uu kkoojjoojj ssttee rraaddiillii??Bez imalo dvojbe. Radila sam u osnovnim i srednjim πkolama,

strukovnim i gimnazijama, privatnim itd…, ali Prelog je jedan jedi-ni i neponovljivi.

SS oobbzziirroomm nnaa ttoo ddaa pprreeddaajjeettee ffoorreennzziikkuu,, mmooææeettee llii ssee zzaammiisslliittiikkaaoo gglluummiiccaa uu CCSSII--uu?? KKoojjaa??

Moæda kao spoj nekoliko uloga… Abby Sciuto, jer je uvijekdobrog raspoloæenja i svoj posao radi s mnogo entuzijazma; Ca-mille Saroyan, koja nije forenziËarka, ali radi u takvome timu, smi-rena, ali ne i bezosjeÊajna; Teresa Lisbon, zbog spretnosti u rjeπa-vanju izazova s kolegom P. Janeom…

IImmaattee llii ddoovvoolljjnnoo pprriibboorraa uu ssvvoomm ffoorreennzziiËËkkoomm llaabboorraattoorriijjuu ddaaoottkkrriijjeettee ttkkoo jjee ooππtteettiioo lluukkssuuzznnoo iizzddaannjjee rraaddoo ppoossuuiivvaannee ii mmee--uu uuËËeenniicciimmaa oommiilljjeennee lleekkttiirree BBrrnnee KKaarrnnaarruuttiiÊÊaa VVaazzeettjjee SSiiggeettaaggrraaddaa??

Bio bi to pravi izazov, a ujedno i sjajna ideja za vjeæbu sljede-Êe πkolske godine. Krenula bih uzimanjem otisaka prstiju, zatimslijedi analiza rukopisa pa iz toga analiza karaktera osumnjiËeni-ka. Moæda je moguÊa izolacija DNA…., ali morat Êete mi za todati malo viπe podataka. Ipak niπta bez pomoÊi struËnog tima na-πih marljivih kemijskih tehniËara koji sluπaju forenziku.

KKoolliikkoo ssttee lleekkttiirraa pprrooËËiittaallii uu ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii??Mnoge. Gotovo sve. Bila je to prava tlaka. Radije sam vjeæbala

zadatke iz matematike i fizike. OËito je da baπ i nisam luda za Ëita-njem, ali sam imala sreÊu da je profa hrvatskog na mene djelovalajako inspirativno. Zapravo sam viπe voljela jezik negoli knjiæevnost.Od svih lektira tada me se posebno dojmio Lovac u æitu. Ne pi-tajte zaπto, jedva da se sjeÊam radnje….

TToo zznnaaËËii ddaa nnee zznnaattee ooddggoovvoorr nnaa ppiittaannjjee ggddjjee pprreekkoo zziimmee nneessttaa--nnuu ppaattkkee ss jjeezzeerraa uu CCeennttrraall PPaarrkkuu??

Ne, ne znam. Ali nemojte to napisati. Dajte pitajte neku profe-soricu hrvatskog pa napiπite da sam ja to rekla.

IIzzlluuuujjee llii VVaass vviiππee rraazzrreeddnniiππttvvoo iillii kkaadd VVaamm pprrooff.. BBaarrbbaarriiÊÊ jjaajjee nnaaookkoo nnee iissppeeËËee ss ddrruuggee ssttrraannee??

Jaje na oko, haha. Jer to baπ i nije neki izazov pa je pomalo uzne-mirujuÊe kad naizgled jednostavna stvar ispadne krivo. S kuhanjemse ne πalim, pravi sam gurman. Ali nauËit Êe ona to, joπ je mlada.

KKoojjuu ssttee ssrreeddnnjjuu ππkkoolluu ppoohhaaaallii?? KKaakkvvaa ssttee uuËËeenniiccaa bbiillii -- iinnttrroo--vveerrttiirraannaa iillii eekkssttrroovveerrttiirraannaa??

Pohaala sam JeziËnu gimnaziju u Osijeku, a bila sam promjenji-va raspoloæenja, pomalo introvertirana. Do neprepoznatljivosti.

RRaazzlliikkuujjuu llii ssee uuËËeenniiccii uu OOssiijjeekkuu oodd uuËËeenniikkaa uu ZZaaggrreebbuu??Ne bih rekla. Svi smo tijekom πkolovanja prolazili kroz sliËne us-

pone i padove uz male razlike.JJeessttee llii pprroommiijjeenniillii nneekkee ssvvoojjee ssttaavvoovvee oo ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ssaaddaa kkaaddaa

ssee nnaallaazziittee ss ddrruuggee ssttrraannee??Mogu samo reÊi da mi je sada puno zanimljivije.KKoojjaa VVaamm jjee nnaajjddrraaææaa kkeemmiijjsskkaa ffoorrmmuullaa ii zzaaππttoo??Hm, prvo πto mi pada na pamet je vanilin. Jer daje ugodan okus i

miris.

VVolonterska skupina zapoËela je s ra-dom prije tri godine, kada ju je vodi-la profesorica Bojana RadetiÊ-Turk.

Zbog odlaska profesorice na rodiljni dopust,profesorice MariniÊ i Godek preuzele su tajispunjavajuÊi, ali odgovoran zadatak. Ispo-Ëetka im je bilo izazovno jer nisu znale kakose organizirati, no s vremenom je sve sjelona svoje mjesto. »esto su im poznanici ililjudi iz pojedinih æupa govorili za akcije ko-je traæe volontere. Njihova prva akcija bila jevezana za Udrugu Korablja, zajednicu obi-teljskog tipa u kojoj æive osobe s intelektual-nim poteπkoÊama i asistenti koji s njima ra-de, gdje su prodavali rabljenu obuÊu, odje-Êu i knjige kako bi pomogli onima kojima jeto potrebno. Uz mnogobrojne druge akcije,najviπe im je u sjeÊanju ostalo prethodno na-vedeno druæenje s Ëlanovima udruge „Ar-ka“, „Skloniπte za napuπtene æivotinje“ uDumovcu, druæenje s umirovljenicima iz

staraËkoga doma u blizini πkole i godiπnjiBoæiÊni koncert naπe πkole.

BBooææiiÊÊnnii ddaarroovvii iizzmmaammiillii ssuuzzee rraaddoossnniiccee

VeÊ drugu godinu Volonterska skupinaP©VP-a, u suradnji s Caritasom ZagrebaËkenadbiskupije, organizirala je u naπoj πkoli ve-liku boæiÊnu akciju darivanja sedam siroma-πnih zagrebaËkih obitelji (radi se o viπeËla-nim obiteljima od kojih neke imaju i osmerodjece te samohranim roditeljima). Proπlogo-diπnja akcija za siromaπnu djecu s PeπÊenicebila je veoma uspjeπna, πto je potaknulo Vo-lontersku skupinu da nastavi s humanitarnimradom. UËenici P©VP-a angaæirali su se uprikupljanju novca, odjeÊe, obuÊe, hrane,higijenskih potrepπtina za potrebite, a u πko-li je na Dan volontera odræan i humanitarnisajam na kojem je prodajom kolaËa i boæi-Ênih ukrasa prikupljena znatna suma, kasni-je podijeljena pojedinim obiteljima. Akcija jeorganizirana tako da je nekoliko razredaskupljalo potrepπtine za dodijeljenu obitelj.Odaziv uËenika i djelatnika bio je izuzetan,o Ëemu svjedoËi cijela jedna prostorija zatr-

pana zapakiranim kutijama. SveËana dodjelaprikupljenih darova odræala se 20. prosinca2013. na boæiÊnoj priredbi u dvorani Priro-doslovne πkole Vladimira Preloga. Na kon-cert su doπli roditelji i djeca za koje se sku-pljala pomoÊ te predstavnici Caritasa Zagre-baËke nadbiskupije.

PPrriizznnaannjjee zzaa „„nnaajj”” aakkcciijjuu

Svi mi znamo kako je to kada nekome pomo-gnemo. Svi se nekako lijepo osjeÊamo, zar ne?Ako niste znali, naπi volonteri su dobili prizna-nje za „naj” akciju „Pokloni za djecu s PeπÊe“koja danas stoji u ravnateljevu uredu kao znakpoticaja da budu joπ aktivniji volonteri nego πtosu bilo dotada (ako je to uopÊe moguÊe).

Danas je za naπe volontere Ëulo punoljudi i, kao πto su na samom poËetku htje-li, poËeli su im se sami javljati. RijeËimaprofesorice MariniÊ :„Tek smo u usponu,joπ se razvijamo“, pozivamo joπ moguÊihvolontera da se pridruæe i da pomognurazvijanju Volonterske skupine, jer Êe sepoËeti osjeÊati jednako dobro i ponosno, ada ne govorimo o osjeÊaju ispunjenosti ko-ji je produkt πto nikada ne izostaje!

14

Zna

nstv

eni

feno

men

i

VOLONTERI U AKCIJI

SreÊa nikada nije umanjenakada je podijeljena s drugima

TTiijjeekkoomm bbooææiiÊÊnniihh ddaannaa mmooggllii ssmmoo zzaappaazziittii vveelliikkuu aakkttiivvnnoosstt nnaaππiihh vvoolloonntteerraa.. ©©ttaannddoovvii ppuunnii kkoollaaËËaa,, bbooææiiÊÊnniihh uukkrraassaa,, mmnnooππttvvoo vveelliikkiihh,, lliijjeeppoo uuppaakkiirraanniihh kkuuttiijjaa,, ppllaakkaattii oo hhuummaanniittaarrnnoomm rraadduu

ppoo ππkkoollsskkiimm hhooddnniicciimmaa...... UU rraazzggoovvoorruu ss pprrooffeessoorriiccoomm IIrreennoomm MMaarriinniiÊÊ,, vvooddiitteelljjiiccoomm VVoolloonntteerrsskkee sskkuuppiinnee,, ssaazznnaallii ssmmoo oo ËËeemmuu ssee zzaapprraavvoo rraaddii

Piπe: Filip »erepinko, 3.b

VVrriijjeeddnnee vvoolloonntteerrkkee PP©©VVPP--aa

HUMANITARNI KONCERT ZA NAPU©TENE ÆIVOTINJE

„Ako nahraniπ gladnog psa, neÊe te ugristi. To je osnovnarazlika izmeu psa i Ëovjeka”

UU VViinnttaaggee IInndduussttrriiaall bbaarruu 2288.. ssttuuddeennoogg 22001133.. ggooddiinnee ooddrrææaann jjee ddoobbrroottvvoorrnnii kkoonncceerrtt „„ZZaa NNooiinnuu aarrkkuu”” nnaa kkoojjeemmuu ssee nnoovvaacc

oodd kkaarraattaa ddoonniirraaoo sskklloonniiππttiimmaa zzaa nneezzbbrriinnuuttee ææiivvoottiinnjjee „„DDuummoovveecc““ ii „„NNooiinnaa AArrkkaa““

Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a

Mark Twain

15

Zna

nstv

eni

feno

men

i

Svojom izvrsnom svirkom i zlatnom voljom nastupio je bendPicksiebner kao organizator akcije, uz pratnju Cinkuπa, Bel-fast fooda, Ibrice JusiÊa, Cortoa i Valungara.

Cijena svake ulaznice iznosila je 50 kuna πto je, uz broj ljudi ko-ji su prisustvovali dogaaju, donijelo popriliËnu svotu novaca zapomoÊ æivotinjama. Picksiebneru je ovo veÊ drugi humanitarni kon-cert te se nadamo da zapoËeta tradicija neÊe prestati. Osim Pick-siebnera, neki od gore spomenutih izvoaËa dolaze u paketu veÊdvije godine za redom, stoga se ni njihovo sudjelovanje ne smijezanemariti. Dakako, ne smijemo zaboraviti ni novinare naπe πkolskenovinarske skupine koji su imali priliku napraviti intervju s jednimod Ëlanova Picksiebnera. Moramo napomenuti da su Ëlanovi naπeVolonterske skupine veÊ posjetili skloniπte za æivotinje „Dumovec“te su cijeli dan πetali napuπtene pse i igrali se s njima.Bilo kako bilo, humanitarne akcije poput ove itekako su bitne zaskloniπta nezbrinutih æivotinja u Zagrebu. Na sve veÊi broj na-puπtenih pasa ne moæe se ne obazreti, stoga nam moæe biti jakodrago πto joπ uvijek postoje ljudi kojima je stalo i koji mare za svi-jet u kojem æivimo.

IIbbrriiccaa JJuussiiÊÊ,, ppoozznnaattii lljjuubbiitteelljj ppaassaa

BBeellffaasstt ffoooodd

Zna

nstv

eni

feno

men

i

SSvoju novonastalu titulu mlade hrvatske nade opravdava izvrsnim rezul-tatima i nedavno sruπenim hrvatskim rekordima. Tako je na JadranGrand prixu naπ mladi kolega, barem je svima nama koji s njim idemo

u 3.b razred, oborio dræavni rekord na 1500 m koji je prije toga bio star de-set godina, kao i dræavni rekord na 800 m star dvadeset godina! Uz to dr-æavni je prvak u disciplinama na 400m slobodno, 800m i 1500m slobod-no, a nedavno je sudjelovao na Svjetskom juniorskom prvenstvu u Dubaijugdje je prisvojio trinaesto mjesto, a zasluæeno i od 12. do 15. prosinca na-stupa na Europskom seniorskom prvenstvu u Danskoj! UnatoË svim obveza-ma i napornim treninzima, izvrstan je uËenik. Kako bismo doznali tajnu nje-gova uspjeha i bolje upoznali ovog genijalca, postavili smo mu par pitanja.

KKaaddaa ssii ssee ppooËËeeoo bbaavviittii pplliivvaannjjeemm??Sa πest godina pristupio sam ZagrebaËkom plivaËkom klubu, gdje su bili

moji poËeci, ne toliko plivanja, koliko uËenja odræavanja na vodi. Zatim samsa sedam godina polazio na plivanje u klubu Mladost, a godinu dana kasni-je pristupio sam plivaËkom klubu MedveπËak gdje i sada trenutno plivam. Pli-vanju u natjecateljskim vodama pristupio sam s jedanaest godina.

©©ttoo ttee nnaavveelloo ddaa ssee ppooËËnneeππ bbaavviittii pplliivvaannjjeemm??U poËetku me mama nagovorila na plivanje, a kasnije mi je i samom pos-

talo jako zabavno i zanimljivo pa sam i nastavio.KKaakkoo ooddrrææaavvaaππ rraavvnnootteeææuu iizzmmeeuu ππkkoollsskkiihh oobbvveezzaa ii ttrreenniinnggaa??Nije baπ lagano. Ne spavam puno zato πto naveËer radim za πkolu, a tije-

kom dana sam na treninzima. Ponekad ni nemam volje pa mi se niπta ne da,ukljuËujuÊi i plivanje, ali to me brzo proe poπto je plivanje ipak ono πto vo-lim raditi.

NNaa kkoolliikkoo ggooddiiππnnjjee nnaattjjeeccaannjjaa iiddeeππ ii kkoojjee ttii jjee bbiilloo pprrvvoo nnaattjjeeccaannjjee??Na otprilike deset. Moje prvo natjecanje bilo je Klupsko natjecanje Zagre-

baËkog plivaËkog kluba.KKaakkoo ssee pprriipprreemmaaππ pprriijjee nnaattjjeeccaannjjaa ii iimmaaππ llii kkaakkvvee „„oobbrreeddee““ iillii rraaddnnjjee zzaa

ssrreeÊÊuu pprriijjee uuttrrkkee??Prije natjecanja ne mislim ni na πto drugo nego samo na utrku i dobar re-

zultat, bez posebnih radnji ili „obreda“.KKoolliikkoo ssvveeuukkuuppnnoo iimmaaππ oossvvoojjeenniihh mmeeddaalljjaa ii kkoojjaa ttii jjee pprrvvaa mmeeddaalljjaa??Nisam posebno brojao, ali mislim da sam osvojio viπe od sto medalja. Prva medalja mi je iz 2004. godine.GGddjjee ssii ssvvee ppuuttoovvaaoo zzbboogg nnaattjjeeccaannjjaa??Proπao sam veÊinu velikih hrvatskih gradova, a posjetio sam Austriju, Bo-

snu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Poljsku, a nedavno i Ujedinjene Ara-pske Emirate. Upravo mi je Svjetsko juniorsko natjecanje u Dubaiju ostalo unajboljem sjeÊanju.

KKoolliikkoo ttrreennuuttnnoo ddrrææiiππ rreekkoorrddaa??Trenutno jedanaest.

PPlliivvaannjjee iillii kkeemmiijjaa,, ppiittaannjjee jjee ssaadd

IImmaaππ llii ææeelljjuu bbaavviittii ssee pplliivvaannjjeemm pprrooffeessiioonnaallnnoo ii zzaarraaiivvaattii zzaa ææiivvoott nnaa ttaajjnnaaËËiinn?? »»iimmee ssee ææeelliiππ bbaavviittii nnaakkoonn kkaarriijjeerree pprroovveeddeennee uu bbaazzeennuu??

Naravno, dokle god budem postizaao kvalitetne rezultate, planiram se ba-viti plivanjem, a nakon plivanja, htio bih definitivno raditi neπto u Ëemu je ke-mija neizostavni dio.

BBii llii iikkaaddaa bbiioo ttrreenneerr pplliivvaannjjaa??Ne bih, za mene bi to bio prestresan posao, briga za dvadeset i troje lju-

di u grupi bi mi definitivno bilo previπe, mislim da bih se previπe brinuo i zasamo jednu osobu, a kamoli za svih dvadeset i troje.

JJeessii llii iikkaaddaa vvaarraaoo nnaa nnaattjjeeccaannjjiimmaa iillii uuzziimmaaoo kkaakkvvee nneeddooppuuππtteennee ssuuppssttaann--ccee zzaa ppoobboolljjππaannjjee uuËËiinnkkoovviittoossttii nnaassttuuppaa??

Nikada nisam varao ni na kakav naËin, bilo to mazanjem kakvim mastima,kremama ili Ëak maslacem za smanjenje trenja u vodi ili uzimanjem nekakvihdroga za poboljπanje fiziËke spremnosti.

PPllaanniirraaππ llii jjeeddnnooggaa ddaannaa oottiiÊÊii nnaa OOlliimmppiijjaadduu??Ne, ali ako bi mi se ikada pruæila prilika, sigurno bih sudjelovao.KKaakkoo pprroovvooddiiππ sslloobbooddnnoo vvrriijjeemmee??Kada imam slobodnog vremena, provodim ga spavajuÊi i odmarajuÊi se od

silnih obveza. Dosta vremena za odmor mi uzima fizika, osobito rad referata.

AAmmeerriikkoo,, ssttiiææeemm!!

GGddjjee ppllaanniirraaππ iiÊÊii nnaa ssttuuddiijj??Htio bih studirati vani, toËnije u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama na fa-

kultetu University Of Michigan. Zbog toga sam nedavno pisao test pod na-zivom SAT (Scholastic Aptitude Test) koji je potrebno pisati ako Ëovjek pla-nira studirati izvan svoje matiËne dræave. Osnovni dio testa Ëine zadaci izengleskog jezika i matematike, a prijavljuje se preko interneta. Osim mate-matike i engleskog jezika planiram pisati i test iz kemije i fizike. Takoer, zastudiranje vani potrebno je pisati i test TOEFL (Test of English as a ForeignLanguage) kojim se procjenjuje znanje engleskog jezika kod ljudi kojima en-gleski nije materinji jezik, πto isto planiram pisati. To ne znaËi da ne morampisati Dræavnu maturu. Ona je isto obvezna, ali viπe sluæi kao dokaz zavr-πetka srednje πkole. Po tome mogu bez problema sve polagati na B razini iproÊi sa dvojkom. Ne gleda sa rezultat nego samo prolaz.

ZZbboogg ËËeeggaa ssii ooddlluuËËiioo ssttuuddiirraattii iizzvvaann HHrrvvaattsskkee,, aa nnee ppoohhaaaattii hhrrvvaattsskkeeffaakkuulltteettee??

U Hrvatskoj je skoro pa nemoguÊe istovremeno se baviti profesional-nim sportom i studirati dok je u Americi sustav ipak naklonjeniji i moguse uskladiti obe aktivnosti.

PPooππttoo ppllaanniirraaππ ssttuuddiirraattii iizzvvaann HHrrvvaattsskkee,, mmiisslliiππ llii ddaa ÊÊeeππ nnaassttaavviittii rraaddiittii iissttooiizzvvaann HHrrvvaattsskkee iillii ssee mmiisslliiππ vvrraattiittii uu HHrrvvaattsskkuu??

Moj prvi izbor je sigurno rad u Hrvatskoj, ali ako ne bih imao izbora,otiπao bih raditi vani.

KKoojjaa jjee ttvvoojjaa ææiivvoottnnaa ppoosslloovviiccaa ((ffiilloozzooffiijjaa))??Nemam neku posebnu, ali ako moram jednu izabrati rekao bih da je to

poslovica „Bez muke nema nauke“.

16

INTERVJU SA SVENOM ARNAROM SAEMUNDSSONOM

»ovjek sa 100 medaljaAAkkoo iimmaalloo pprraattiittee ssppoorrttsskkee nnoovvoossttii,, vvjjeerroojjaattnnoo ssttee pprriimmiijjeettiillii rraaaannjjee nnoovvee nnaaddee hhrrvvaattsskkoogg

pplliivvaannjjaa,, iimmeennoomm ii pprreezziimmeennoomm ppoozznnaattiijjii kkaaoo SSvveenn AArrnnaarr SSaaeemmuunnddssssoonn Piπe: Marta NikiÊ, 3.b

NNee bbrriinnii SSvveenn,, nneeÊÊee ttii iihh nniittkkoo oodduuzzeettii

Stru

Ëna

lite

ratu

ra

17

JJeessttee llii ssee uu ææiivvoottuu ËËeessttoo ssuussrreettaallii ssaa ssmmjjeerrnniiccaammaa kkoojjee ssuu vvooddiilleepprreemmaa VVaaππoojj kkaarriijjeerrii llooggooppeeddaa??

VeÊ u osnovnoj πkoli jako sam dobro zamjeÊivala uËenike koji su imalipoteπkoÊe u πkolovanju i savladavanju gradiva, i opÊenito u æivotu. VeÊsam onda razmiπljala o nekim drugim putevima po kojima bi oni moglidoÊi do uspjeha. I tijekom srednje πkole, OpÊe gimnazije u Pazinu, samasam se informirala o Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu i zakljuËila daje smjer logopedije najzanimljiviji.

KKoojjii ssuu nnaajjËËeeππÊÊii pprroobblleemmii ddjjeeccee ss kkoojjoomm ssttee ssee ssuussrreellii??NajËeπÊi problemi u naπoj πkoli zapravo su poteπkoÊe u uËenju,

Ëitanju, pisanju i raËunanju te poteπkoÊe u ponaπanju. No, tu su inetoËnosti u govoru, oπteÊenja sluha, jeziËne poteπkoÊe.

JJeessttee llii ssee ssuussrreellii ss nneekkiimm ppoosseebbnnoo tteeππkkiimm pprroobblleemmoomm??Pa… Iako teπkoÊe koje se javljaju u srednjoj πkoli moæemo svr-

stati u nekoliko kategorija, svaka je poteπkoÊa drukËija i svako se di-

jete razliËito s tim nosi. Teæi su problemi ako je poteπkoÊa kasnootkrivena. Radila sam s uËenicom koja je na logopedsku obraduotiπla tek krajem srednje πkole i nalaz je potvrdio teπkoÊe Ëitanja ipisanja. UËenica je dotad ulagala ogroman trud i vrijeme u uËenje,a rezultati nisu bili odraz njenog znanja. Teπko je i kada je tehnikaËitanja usvojena od rane dobi, a izostaje razumijevanje proËitanog.

PPrreemmddaa uu oovvoojj ssrreeddnnjjoojj ππkkoollii ËËeessttoo ssuussrreeÊÊeettee rraazzlliiËËiittee vvrrssttee pprroo--bblleemmaa,, mmiisslliittee llii ddaa bbii llooggooppeeddii ttrreebbaallii ppoossttoojjaattii ii uu ddrruuggiimm ssrreeddnnjjiimmππkkoollaammaa iillii jjee zzaa ttoo pprreekkaassnnoo??

Mislim da nije kasno i mislim da su logopedi potrebni u sred-njim πkolama. U odrasloj dobi poteπkoÊe koje su djeca imala u ni-æoj dobi i dalje postoje, samo se manifestiraju na drukËiji naËin.Rekla bih da je u ovoj srednjoj πkoli uloga logopeda, osim logo-pedskog rada s uËenicima, velikim dijelom vezana uz kontinuiranrad s roditeljima ili skrbnicima, πkolskim psihologinjama, nastavni-cima i ravnateljem koji pomaæu u pristupanju i rjeπavanju svakogproblema. Na primjer, kako izjednaËiti proces πkolovanja uËenici-ma s poteπkoÊama Ëitanja koji u zadanom roku trebaju proËitatilektiru, a to im se Ëini kao nepremostiva zapreka. Kako prilagodi-ti pisane i usmene provjere znanja uËeniku koji ima odreenupoteπkoÊu? Kako prilagoditi naËin predavanja uËenicima koji se poneËemu razlikuju od veÊine i kojima ne odgovara svaki oblik nas-tave? Fakulteti su takoer prepoznali potrebu izjednaËavanja mo-guÊnosti studiranja uËenika s poteπkoÊama. Srednja πkola, kao ko-rak prije fakulteta ili zapo-πljavanja mladih, mjesto je koje morauËenicima na razliËite naËine osigurati stjecanje znanja i vjeπtina.Logopedi mogu u tome pomoÊi.

EEdduukkaacciijjaa oo ppootteeππkkooÊÊaammaa jjee nnaajjvvaaæænniijjaa

JJee llii ssee iikkaaddaa ddooggooddiilloo nneeππttoo nneepprreeddvviiddiivvoo,, nneeππttoo ππttoo nniijjee uuoobbiiËËaa--jjeennoo??

Sve su poteπkoÊe, odnosno razliËitosti, uËenicima i odraslimaËesto nepredvidive. OpÊenito mislim kako ljude koji rade u πkola-ma treba educirati o uËenicima koji se razlikuju od veÊine, o naËi-nu na koji oni funkcioniraju i o naËinu na koji se moæe bar poku-πati izvuÊi maksimum od svakoga. Djeci takoer treba otvorenoobjasniti o Ëemu se radi i pomoÊi im da pronau naËine kojima ÊepostiÊi dobre rezultate.

NNaa kkoojjii jjee nnaaËËiinn nnaajjllaakkππee pprriissttuuppiittii uuËËeenniikkuu kkoojjii iimmaa pprroobblleemm,, aa ddaammuu nnee bbuuddee nneeuuggooddnnoo??

Mislim da se uvodni razgovor treba odvijati u opuπtenoj at-

RAZGOVOR SA ©KOLSKOM LOGOPEDICOM, ADRIANOM ZOVI∆

Svaki uËenik ima svoju priËuPPrreeppoozznnaatt ÊÊeettee jjee ppoo ssmmiijjeeππkkuu,, nnjjeeæænnoossttii ii ttoopplliinnii kkoojjaa iizzbbiijjaa iizz nnjjeezziinniihh rriijjeeËËii..

PPuunnaa rraazzuummiijjeevvaannjjaa ii uuvviijjeekk sspprreemmnnaa ppoommooÊÊii ËËeekkaatt ÊÊee vvaass uu ssvvoommee „„uurreedduu”” kkoojjii jjee iissppuunnjjeennmmeekkaanniimm nnaasslloonnjjaaËËiimmaa ii jjaakkoo ddoobbrroomm aattmmoossffeerroomm.. ZZaa vvaass ssmmoo ssaazznnaallii ssmmoo kkaakkoo ssee mmooææee

ppoossttaattii llooggooppeedd ii kkaakkoo bbiissttee mmooggllii zznnaattii ddaa ttrreebbaattee ppooÊÊii llooggooppeedduuPiπe: Eugenija Prπa, 2.e

AAddrriiaannaa ZZoovviiÊÊ

Stru

Ëna

lite

ratu

ra

mosferi u kojoj Êe uËenik sam reÊi neπto o sebi, svojim potreba-ma i ciljevima. Primijetila sam da se najviπe postiæe s djetetom uopu-πtenoj atmosferi. Puπtam da sami odrede trenutak u kojemÊe iznijeti svoj problem. I tada Êemo zajedno traæiti rjeπenje. Svese to odvija u suradnji s roditeljima ili skrbnicima, psihologinja-ma, nastavnicima i ravnateljem. »esto Ëujemo da su djeca imalavrlo neugodna iskustva u osnovnoj πkoli pa je potrebno vrijemeda bi se opustili i krenuli u razgovor.

JJee llii VVaaππ ppoossaaoo nnaappoorraann ii iissccrrpplljjuujjuuÊÊ?? Moram odgovoriti iskreno. Zna biti! Svaki uËenik ima svoju „pri-

Ëu“ i ponekad je teπko u kratkom roku postiÊi dobre rezultate, a jato æelim. Najviπe me iscrpi kad mi uËenik prepriËa loπa iskustvakroz koje je proπao zbog svoje razliËitosti. Teπko je to sluπati.

©©ttoo VVaamm nnaajjvviiππee ppoommaaææee ddaa ppooeettee kkrroozz jjeeddaann rraaddnnii ddaann??Psihologice Violeta Jazbec i Irena NiËota te RomiÊ i Bazmenjak.

Dobitna kombinacija!

NNaajjËËeeππÊÊee ppootteeππkkooÊÊee

MMooææeettee llii nnaamm ooppiissaattii ppootteeππkkooÊÊee kkoojjee uuËËeenniiccii nnaajjËËeeππÊÊee iimmaajjuu??Iako smo u srednjoj πkoli, uËenici Ëesto dolaze zbog pogreπnog

izgovora. NajËeπÊe se radi o ispravljanju pogreπnog izgovora gla-sova r, s, z, c, π, æ, Ë. Takoer, dolaze zbog neteËnosti u govorukoje se oËituju u ponavljanju slogova, glasova, rijeËi i fraza, nedo-statku zraka prilikom govora, prekida u govoru i popratnih pokre-ta. To moæe utjecati na razvoj samopouzdanja i vaæan je kontinu-irani rad ne bi li se govor ‘’popravio’’. Disleksija je poteπkoÊa Ëi-tanja koja se opisuje kao razliËitost u stjecanju i koriπtenju vjeπti-na Ëitanja. Neuroloπkog je podrijetla. Disleksija traje cijeli æivot,samo se simptomi mijenjaju. U odrasloj dobi tehnika Ëitanja moæebiti usvojena, ali ostaju teπkoÊe razumijevanja proËitanog teksta,zbog Ëega je osobama s disleksijom potrebno viπe vremena daproËitaju i razumiju odreeni sadræaj. Disgrafija je poteπkoÊa pisa-

nja koja je uglavnom povezana s disleksijom. Ono πto se dogaaosobi kod Ëitanja Ëesto prelazi i u pisanje. U pisanim radovimauËenika nalazimo pogreπke u obliku ispadanja glasova, zamjenaglasova i slogova, pravopisne pogreπke... Diskalkulija je poteπko-Êa koja se odnosi na usvajanje matematike, tj. raËunanje. Moæe sepojaviti u svim matematiËkim podruËjima. Djeca unatoË svojemurednom intelektualnom razvoju imaju poteπkoÊe vezane uz ma-tematiku i zadatke, razumijevanje matematiËkog jezika. Oni napre-duju, no Ëesto im treba puno viπe vremena i zaostaju za vrπnjaci-ma. Deficit paænje ili hiperaktivnost (ADHD) je teπkoÊa koja seodnosi na nedostatak paænje i koncentracije kod uËenika.

NNaa kkoojjii bbii nnaaËËiinn ttrreebbaalloo pprriissttuuppiittii uuËËeenniicciimmaa kkoojjiimmaa jjee ddiijjaaggnnoossttii--cciirraann AADDHHDD??

Kod tih uËenika primjeÊujemo da su Ëesto impluzivni i nemajumoguÊnost inhibicije tj. kontrole vlastitog ponaπanja. Toj djeci po-trebno je omoguÊiti da budu svjesni nemira kojeg oni osjeÊaju, daporazgovaraju s nekim, kontaktiraju psihologinje, da odu kratkoproπetati pa se vrate na nastavu… Nastavnik mora biti upoznat spoteπkoÊom, mora je uvaæavati kako bi na taj naËin pomogao dje-tetu proÊi kroz πkolsko razdoblje. Jasno je da postoje granice kojese ne smiju prijeÊi, ali ako je nastavnik upoznat sa situacijom, mo-Êi Êe pravovremeno reagirati i sprijeËiti loπ ishod. Joπ jednom bihnaglasila da se poteπkoÊe koje smo spomenuli javljaju kod uËenikaËije su intelektualne sposobnosti uredne (mogu biti i natprosjeËne)pa se u danaπnje vrijeme sve viπe govori o razliËitosti, a izbjegava-ju se termini poput ‘’poremeÊaj’’.

IImmaa llii nneekkiihh ppoosslloovvaa kkoojjee lljjuuddii ss nnaavveeddeenniimm ppootteeππkkooÊÊaammaa nnee bbiimmooggllii rraaddiittii??

Ima. Ovisno o stupnju i vrsti teπkoÊe, neka su zanimanja, naæa-lost, nedostupna. Na primjer, osoba s disleksijom ne bi mogla bitipilot zbog veÊe moguÊnosti pogreπaka u iπËitavanju i prepoznava-nju simbola. Osobe s ADHD-om takoer moraju dobro razmislitikoji poslovi im ne bi odgovarali s obzirom na poveÊanu potrebu zakretanjem i Ëestim mijenjanjem aktivnosti. Svakako se treba posa-vjetovati sa struËnjacima ne bi li ih oni Ëim bolje usmjerili.

MMooææeettee llii nnaamm ddaattii pprriimmjjeerr kkaakkoo rraaddiittee ss ddjjeetteettoomm kkoojjee iimmaa,, nnaapprriimmjjeerr,, ddiisslleekkssiijjuu..

U srednjoj πkoli nastojim svoj rad Ëim viπe povezati sa πkolskimgradivom. Ukoliko se radi o uËeniku koji ima teπkoÊe Ëitanja, usuradnji s nastavnicima pripremim materijal na kojem Êemo radi-ti, a koji je vezan uz nastavu. VeÊina je uËenika savladala tehnikuËitanja, iako se potkradaju greπke Ëitanja napamet, ispadanja slo-va ili slogova, zamjene rijeËi… Savjetujem uËeniku kako izbjeÊinavedene pogreπke, a nakon toga provjeravam razumijevanje pro-Ëitanog. Razumijevanje je vrlo Ëesto naruπeno i uËenici Ëesto‘’odu u krivom smjeru’’. Tada zajedno analiziramo tekst po ma-njim cjelinama. Izdvajamo nepoznate rijeËi i fraze i zapisujemo iliusmeno pronalazimo znaËenje. Tada ponovno Ëitamo uzimajuÊi uobzir cijeli kontekst. Uspjeh je kad doe do ‘’AHA efekta’’. Le-ktirna djela njima predstavljaju veliki problem jer su reËenice du-ge, odnosno sloæene, te su Ëesto u prenesenom znaËenju. Mojsavjet je da Ëitaju lektire i traæe objaπnjenje svega πto ne razumi-ju jer Êe jedino tako proπiriti svoje znanje i vjeπtinu Ëitanja!

KKaakkvvoo zzaaddoovvoolljjssttvvoo nnaallaazziittee uu ssvvoojjeemmuu ppoosslluu,, iissppuunnjjaavvaa llii VVaass??Sretna sam πto mogu potvrdno odgovoriti na ovo pitanje! Ispu-

njava me jer je dinamiËan i svaki dan neπto nauËim od uËenika i ko-lega. Mislim da je dobra suradnja svih djelatnika kljuË uspjeha i datrebamo u tom smjeru i nastaviti!

18

PPrriimmjjeerr ddiisslleekkssiijjee uu oossnnoovvnnoojj ππkkoollii

Stru

Ëna

lite

ratu

ra

19

Zanimljiv, no ujedno i neugodannedavni dogaaj potaknuo jenovinarku Labosa da napiπe po-

neπto o (ne)ËistoÊi u naπemu gradu.Nakon sedam sati nadobudnog poku-πavanja praÊenja nastave, odzvonilo jei zadnje zvono te su svi krenuli svojimkuÊama. Nekolikominutno Ëekanjetramvaja Ëinilo se kao cijela vjeËnost,a kada je napokon doπao, u njemujedva da je bilo mjesta. Kad su se svinekako stisnuli u tu guævu, jedna dje-vojka je opazila cr veni stolac koji jebio prazan i kao da je Ëekao baπ nju.Brzinom svjetlosti sjela je na njega,ne primijetivπi mladiÊa koji joj je po-kuπao dati znak da ustane. Zbunjenimizrazom lica ipak ga je posluπala i us-tala te shvatila da sjedi na velikom ko-madu pizze umotanom u „πkanicl”.OËito je stolac ipak bio zauzet!

Bila to loπe osmiπljena πala ili rezul-tat neËije lijenosti da proπeta do koπaza smeÊe, nije bilo nimalo ugodno.Danas, pogotovo mlae generacije,vrlo su slabo ekoloπki osvjeπtene te ne

vode raËuna o tome gdje Êe bacitismeÊe niti gdje Êe to smeÊe zavrπiti.Opuπci na skoro svakoj gradskoj ulici,pretrpani koπevi za smeÊe, neurednetravnate povrπine, posebno nakon vi-kenda, nisu nimalo ugodna slika ne-kom turistu, ali ni samom stanovnikutoga grada. Svatko od nas æeli æivjeti

u urednoj okolini, no rijetko tko Ëiniiπta da se to postigne. Tijekom topli-jih dana radijske postaje i kulturnicentri organiziraju akcije ËiπÊenjaodabranog kvarta i ureivanje igraliπtaza djecu, no, koliko god to pohvalnobilo, nije dovoljno da naπ grad uËiniljepπim. Svatko bi se trebao dræatiodreenih pravila i smeÊe odlagati naza to predviena mjesta, a ne tamogdje se njima baca. Tramvaji bi se tre-bali redovito Ëistiti jer kroz njih sva-koga dana proe nebrojivo mnoπtvoljudi, πto znaËi da svakodnevno dola-zimo u kontakt s bakterijama i prljav-πtinom tog istog mnoπtva, Ëime posta-jemo izloæeniji zarazama. Ne potroπi-mo puno vremena razmiπljajuÊi o timstvarima niti im pridajemo veliku vaæ-nost, no zapravo su jako bitne. Moædabismo to trebali promijeniti u naπojsvakodnevnici te, korak po korak, svo-ju okolinu uËiniti ugodnom za æivot.Poslovica „ako æeliπ promijeniti svijet,prvo promijeni sebe“nije nastala bezrazloga!

(NE)»ISTO∆A U NA©EMU GRADU

Dezinficirajmo tramvaje»»iissttooÊÊaa jjee ppoollaa zzddrraavvlljjaa,, ggoovvoorriillee ssuu nnaaππee mmaajjkkee ii tteettee uu vvrrttiiÊÊuu.. ZZaappiittaallii ssmmoo ssee jjeessuu llii mmllaaddii

ii ttuu iizzrreekkuu,, kkaaoo ii mmnnooggee ddrruuggee,, jjeeddnnoossttaavvnnoo ooddlluuËËiillii ppoottiissnnuuttii nneeggddjjee uu nnaajjdduubblljjee kkuuttkkee ssvvooggaa uummaa

Piπe: Katarina Dogan, 4.a

Stru

Ëna

lite

ratu

ra

Prroommiijjeenniillii ssttee mmnnooggoo mmjjeessttaa ssttaannoovvaannjjaa.. JJee llii VVaass ttoo ppoo--ttaakklloo nnaa ssttvvaarraallaaππttvvoo,, ËËiinneeÊÊii ttiimmee kknnjjiiææeevvnnoosstt VVaaππoommssttaallnnoomm aaddrreessoomm??

Promijenila sam sveukupno 19 adresa, uglavnom ne svojomvoljom. Tako sam se s tri godine preselila iz rodnog GradaË-ca u Bosni i Hercegovini u Slavoniju gdje sam stanovala kodsvoje tete dok su mi roditelji ostali u GradaËcu. Joπ uvijek sesjeÊam putovanja vlakom u Slavoniju, krajolika koji je ubrzanoprolazio i æene s gipsom na ruci koja je sjedila sa mnom u ka-bini. Tijekom svog πkolovanja u naπiËkoj gimnaziji doznalasam da mi Julijana nije pravo ime, nego Julka. Nesporazum jenastao kod upisa, kada je na rodnom listu koji je moj otacposlao πkoli pisalo da je moje ime Julka, a prijavila sam se kaoJulijana, kako me zvala teta s kojom sam æivjela, πto takoernije pomoglo u pronalasku mog vlastitog identiteta. SliËniproblem dogodio se kada sam trebala dobiti povelju gradaGradaËca, kada sam trebala upisati mjesto roenja, a bolnicau kojoj sam se rodila doæivjela je poæar, Ëime su nestali svi do-kumenti, ukljuËujuÊi i one o mojem roenju. U Osijeku samjedino prava „ona“, ipak sam tamo izgradila sebe kao osobutijekom studija, dok sam u Zagrebu ona „postmoderna“ Juli-jana. Mislim da zbog toga slobodno mogu reÊi da sam osobas greπkom u biografiji, te da upravo u tim „puknuÊima“ traæimsvoju adresu. Bez njih ne bi vjerojatno nastala sva moja djela,ona su me potakla na pisanje i traæenje mene same.

KKoojjii ssuu bbiillii VVaaππii pprrvvii kknnjjiiææeevvnnii ppookkuuππaajjii?? KKoojjii ppoottiiccaajjii iizz ddjjee--ttiinnjjssttvvaa ssuu VVaass nnaaggnnaallii nnaa ppiissaannjjee??

Kada sam bila dijete nitko mi nije proËitao ni jednu priËu nibajku, iako se danas govori da se djeci treba Ëitati priËe kadasu mala. Prvu knjigu mi je darovala uËiteljica u osnovnoj πko-li, rekavπi mi da mi knjiga bude najbolji prijatelj. Presudni tre-nutak je ipak bio moj deseti roendan, dan kada sam se zbiljaodluËila baviti pisanjem. Tada mi je tata za roendan darovaoknjigu Williama Faulknera „Legenda“, na Êirilici, s posvetomkoja je glasila:“Ne budi ljuta na sebe ako moraπ proËitati dvaputa da ju razumijeπ. I ja sam trebao.” To me je nagnalo dapoËnem viπe Ëitati i pisati, da postanem bolja od drugih ljudite da ne osramotim svoju tetu i tetka koji su brinuli za mene.

KKaakkoo ssuu VVaaππii pprriijjaatteelljjii rreeaaggiirraallii nnaa ttoo vvaaππee uuËËeennjjee ii ppiissaannjjee??Dobro. Imala sam suosjeÊanja za druge ljude koji su imali

manje, a i jako sam dobro igrala nogomet, da sam se rodilakao muπkarac bila bih nogometaπ. Zbog svega toga, opraπta-li su mi πto puno uËim.

KKoojjaa VVaamm jjee nnaajjddrraaææaa kknnjjiiggaa kkoojjuu ssttee nnaappiissaallii??Uvijek me nervirala ona metafora da pisac voli svoje knjige

kao svoju djecu zato πto ja imam dijete i to je neusporedivo tesvoje knjige ne volim kao svoje dijete. Knjigu „Zaπto sam vamlagala?“ vjerojatno bi mnogi izdvojili kao najbolju. „Tko se bo-ji lika joπ?“ smatram kao svojevrsnu autobiografiju, koju samnapisala i djelomiËno zbog svojih studenata kako bih im poka-zala da svatko ima pravo na govor. To su mi jedne od draæih.

RRiijjeeËË mmaajjkkaa nniijjee ppoossttoojjaallaa uu mmoommee rrjjeeËËnniikkuu

KKaakkoo ssuu VVaaππii pprriijjaatteelljjii rreeaaggiirraallii kkaaddaa ssuu ddoozznnaallii ddaa VVaass nneeooddggaajjaajjuu bbiioollooππkkii rrooddiitteelljjii??

Dobro su reagirali, nisu niπta posebno govorili. S majkomrazgovaram kao æena, a ne kao dijete. RijeË mama nije tadapostojala u mom rjeËniku. Tako smo jedne godine u πkoli ima-li priredbu za Dan æena te sam trebala nauËiti napamet pjes-micu o mami, ali sam se pretvarala da ne mogu poπto nisamhtjela povrijediti svoju tetu koja me uzdræavala. Ako sam ima-la kakvu emociju vezanu uza svu tu zbrku, prenijela sam je utekst kako bih naπla nekakav smisao u svemu tome. Da nije bi-lo toga u mom æivotu, ne bih nikada napisala knjigu „Samomajka i kÊi“.

20

RAZGOVOR S JULIJANOM MATANOVI∆

Ja sam osoba s greπkom u biografiji

UUnnaattooËË pprrvvoottnnoo oottkkaazzaannoomm ddoollaasskkuu nnaaππee cciijjeennjjeennee ssppiissaatteelljjiiccee JJuulliijjaannee MMaattaannoovviiÊÊ zzbboogg bboolleessttii,,sslljjeeddeeÊÊee ddrruuææeennjjee ssaa ssvviimm zzaaiinntteerreessiirraanniimm uuËËeenniicciimmaa bbiilloo jjee ssvvee ssaammoo nnee nneeiizzbbjjeeæænnoo.. ZZbboogg ttooggaa jjee 2288.. ssttuuddeennooggaa 22001133.. kknnjjiiæænniiccaa nnaaππee ππkkoollee bbiillaa iizznneennaauujjuuÊÊee dduuppkkoomm

ppuunnaa uusspprrkkooss ËËiinnjjeenniiccii ddaa jjee nnaassttaavvaa zzaa ttaajj ddaann bbiillaa ookkoonnËËaannaaPiπe: Marta NikiÊ. 3.b

JJuulliijjaannaa MMaattaannoovviiÊÊ ss kknnjjiiæænniiËËaarrkkoomm VViiππnnjjoomm BBeeuuss ii pprrooffeessoorriiccaammaa iizz hhrrvvaattsskkooggaa--HHeennrriieettoomm BBaarrbbaarriiÊÊ,, MMiillkkiiccoomm UUrrssaa ii LLaannoomm RRuuππnnoovv PPeerriiÊÊ

Stru

Ëna

lite

ratu

ra

21

SSmmaattrraattee llii vviiππee ssvvoojjuu tteettuu iillii mmaajjkkuu ssvvoojjoomm mmaammoomm??Tetu. Prema majci osjeÊam ljubav, a prema teti poπtovanje,

odgovornost, ali i ljubav.SSmmaattrraattee llii ssee vviiππee ssppiissaatteelljjiiccoomm iillii pprrooffeessoorriiccoomm??Mnogi mi govore: „Julijana, odluËi se!“, ali za mene je to

nemoguÊe odvojiti. Valjda misle poπto sam ja sva „razigrana“da bih trebala to odluËiti, a zato se one „ozbiljne“ pisce to nepita. Po meni, ja sam to sve povezala, posao profesorice mi jekao muæ, a pisanje mi je poput ljubavnika.

JJeessttee llii uuppoozznnaallii nneekkooggaa sslliiËËnnooggaa VVaammaa kkoodd ssvvoojjiihh ssttuuddeennaa--ttaa??

Ako veÊ nisu, ubrzo postanu. Drago mi je kada vidim damladi profesori vole knjiæevnost.

KKaakkvvaa jjee ppoo VVaammaa bbuudduuÊÊnnoosstt kknnjjiiææeevvnnoossttii uu HHrrvvaattsskkoojj??Smatram da je knjiæevnost u Hrvatskoj jako bogata, ali da

se knjiga teπko izbori pored sve te nove tehnologije koja nasokruæuje. Kada sam ja bila mlada nisam imala takvih proble-

ma, Ëitala sam zato πto nije bilo niËega drugog za zanima-ciju.

TTuurrsskkaa kkaavvaa,, ppoolluummrraakk ii ttiiππiinnaa zzaa ËËiissttii mmoozzaakk

IImmaattee llii ËËeessttoo iinnssppiirraacciijjuu zzaa ppiissaannjjee??Ja sve vidim kao tekst, tako da se moæe reÊi da imam inspi-

racije na pretek, jedino mi nedostaje vremena.©©ttoo mmiisslliittee oo lleekkttiirrii ddaannaass??Na svaπta se tu moæe prigovoriti, osobito u srednjoj πkoli,

kod osnovne je to lakπe srediti. Glavni problem je kronologi-ja. Teπko je i potpuno razumljivo kada πesnaestogodiπnjak neæeli Ëitati GunduliÊa ili LuËiÊa ili kada se u prvom razredusrednje πkole Ëita Homer, mnogo je tu odustajanja.

MMiisslliittee llii ddaa nnaasslloovv pprrooddaajjee kknnjjiigguu??Naslov prvotno mora biti funkcionalan, opravdan, ali mora

i bili upeËatljiv kako bi ipak zainteresirao Ëitatelja. Tako, naprimjer, naslovi koji pitaju pozivaju na Ëitanje.

MMooææee llii ssee ææiivvjjeettii oodd kknnjjiiææeevvnnoossttii ii oodd ppiissaannjjaa kknnjjiiggaa??Ne moæe se, od toga jedino æivi Miro Gavran, s tim da on

posjeduje i kazaliπte i dosta je prevoen. Sam autor od pro-daje svoje knjige zaradi 5% bruto. Ako autor proda tisuÊunaslova, a jedna knjiga koπta 59 kuna, on dobije oko 4.900kuna. Moæe se slobodno reÊi da je prava lova negdje drugdje,a ne toliko u pisanju knjiga.

DDookk ppiiππeettee,, iimmaattee llii kkaakkvvee ppoosseebbnnee uuvvjjeettee??Turska kava, polumrak i tiπina za Ëisti mozak tijekom pisa-

nja.DDoo kkaaddaa ssee mmiisslliittee bbaavviittii kknnjjiiææeevvnnooππÊÊuu??Mislim da Êu i u staraËkom domu joπ uvijek pisati, ako bu-

dem imala inspiracije. ©to se mene tiËe, voljela bih i umrijetis knjigom u ruci.

PPrriipprreemmaattee llii jjooππ kkoojjii rroommaann zzaa mmllaaddee??InaËe ne dajem svoj rukopis na Ëitanje, nego dajem za ob-

javu kako je, ali za pisanje knjige za mlade dala sam jednojdjevojci da me uputi u mladenaËki govor. Tako sam doznala dase viπe ne kaæe cool, nego brutalno, kao i hijerarhiju kada jenetko kralj, car ili dobiva sliËne titule.

KKaakkoo ssttee ssee oossjjeeÊÊaallii kkaaddaa jjee IIvvaann KKuuππaann uummrroo??Jako loπe, on mi je bio poput „poetiËkog roditelja“. Ne smi-

jeπ ni æaliti jako, inaËe se smatra da æeliπ dramatizirati i zapra-vo privuÊi paænju na sebe. Bio je upravo Ëlan Akademije zbogsvog pisanja knjiga za odrasle i zbog toga ga cijenim.

KKaakkvvii ssttee kkaaoo mmaammaa??Moæe se reÊi da je jedina dosljednost u mom odgoju ta da

je nedosljedan. Ne znam baπ postaviti granice te sam jedandan stroga, a drugi previπe popustljiva.

VVoolliittee llii ppooeezziijjuu,, ppiiππeettee llii jjuu ii bbiissttee llii iikkaaddaa iizzddaallii zzbbiirrkkuuppooeezziijjee??

Volim Ëitati poeziju i bila sam je pisala u mladosti, ali je ni-kada ne bih objavila. StruËno ne interpretiram poeziju, negoju samo gledam i Ëitam na razini osjeÊaja i svojih doæivljaja.

AA ddrraammsskkee tteekkssttoovvee??Volim gledati predstave u kazaliπtima i Ëitati ih, ali ne piπem

ih. Napisala sam samo jednu monodramu.©©ttoo mmiisslliittee oo tteeoorriijjii ssmmrrttii,, ææiivvoottuu nnaakkoonn ææiivvoottaa??Nisam posebno promijenila svoje miπljenje nakon jednog sa-

ta vjeronauka, ali ipak mislim da postoji neπto viπe nakon ovogsvijeta.

MMiisslliittee llii ddaa ÊÊee eelleekkttrroonnsskkee kknnjjiiggee nnaasslliijjeeddiittii oonnee uu kkoorriiccaa--mmaa??

Nadam se da neÊe, ipak onaj osjeÊaj listanja papira ne moæenadoknaditi nikakav ureaj.

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

Tijekom protekle dvije godine kvalitetne suradnje meu partne-rima, intenzinvne komunikacije, potpune otvorenosti premanovom i drugaËijem, stekla su se nova znanja, iskustva i nas-

tale mnoge pozitivne promjene. Timskim radom na projektnim sastancima, uËenici i profesori iz

osam europskih zemalja, ujedinjeni u svojoj razliËitosti, kreirali susu razne strategije popularizacije bicikla i Ëuvanja okoliπa.

Mobilnosti (projektni sastanci, razmjene profesora i uËenika) su bileizvrsna prilika za upoznavanje razliËitih europskih zemalja, jezika, kultu-ra i πkolskih sustava te su pruæile moguÊnost spoznaje o razliËitosti eu-ropskih kultura kao zajedniËkom kulturnom boga-tstvu i naslijeu. Sud-jelovanje u projektu znaËajno je utjecalo na mnoge kompetencije uËeni-ka i profesora. Razmjene profesora i uËenika omoguÊile su upoznavanjerazliËitih πkolskih sustava, razmjenu mnogih pedagoπkih iskustava i zna-nja, dogovaranje novih suradnji kao i upoznavanje novih sredina.

Na razmjeni u naπoj πkoli boravili su predstavnici πkola iz Slova-

Ëke, Nizozemske, Belgije, Austrije i ©vedske. Predstavnici naπe πko-le boravili su u Austriji.

ZZaavvrrππnnii pprroojjeekkttnnii ssaassttaannaakk

Od 14. do 18. svibnja 2013. naπa πkola bila je domaÊin i orga-nizator zavrπnog projektnog sastanaka. Ugostili smo 29 uËenika i 13profesora. Skupina od 16 uËenika i 7 profesora (predstavnici svakepojedine πkole) putovali su biciklima, od Ybbsa (Austrija) do Zagre-ba. Tih dana atmosfera u πkoli bila je posebna. Naπi gosti zajedno snaπim uËenicima i profesorima bili su Ëlanovi velike europske obitelji.Glavni vodiËi kroz trodnevni program bili su uËenici naπe πkole.

Prvoga dana programa naπi europski prijatelji pohaali su nasta-vu iz nekih predmeta te smo ih upoznali s radom i „æivotom” na-πe πkole. Pokazali smo im kulturne znamenitosti Zagreba i upriliËi-li zabavu dobrodoπlice u vrtu πkole.

22

ZAVR©ETAK USPJE©NOG PROJEKTA COMENIUS „EURO BIKE”

Biciklom po Europi i nazadUUssppjjeeππnnoo jjee zzaavvrrππeennaa vveelliikkaa CCoommeenniiuuss bbiicciikklliissttiiËËkkaa ttuurraa ppoo EEuurrooppii,, aallii eeuurroobbiikkeerrii PP©©VVPP--aa ii ddaalljjeeÊÊee bbrriinnuuttii zzaa ookkoolliiππ ii ppoottiiccaattii ddrruuggee lljjuuddee nnaa pprriijjaatteelljjsskkii ooddnnooss pprreemmaa pprriirrooddii ii bbiicciikklluu.. IIaakkoo jjee

pprroojjeekktt sslluuææbbeennoo zzaavvrrππiioo,, mmnnooggaa ssuu „„eeuurrooppsskkaa”” pprriijjaatteelljjssttvvaa oossttaallaaPiπe: Vedrana Vukmir, voditeljica projekta

GGoossttii iizz eeuurrooppsskkiihh zzeemmaalljjaa bbiillii ssuu zzaaddiivvlljjeennii PPlliittvviiËËkkiimm jjeezzeerriimmaa

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

23

Drugi dan, 16. svibnja, bio je dan za velike pothvate: u πkolskom„Euro bike meunarodnom laboratoriju”, meunarodni tim uËeni-ka i uËenica pod vodstvom profesorica Novak, Zenko IviÊ i Husa-in, uz pomoÊ naπih uËenika, analizirali su kvalitetu uzoraka vodekoji su donijeli sa sobom (voda iz vodovoda i jezera ili rijeke). Na-pisan je i kratak osvrt vezan uz oËuvanje okoliπa i zdravlja Ëovjeka.

Po zavrπetku rada u labosu, biciklima su se odvezli do parkaMaksimir gdje su se, uæivajuÊi, natjecali u orijentaciji na biciklima.

ToËno u 17,30 sati zapoËela je meunarodna biciklijada pod na-zivom „Euro bike u Zagrebu”. Pod impresivnom pratnjom promet-ne policije odvozili smo rutu od parka Maksimir, ulicama centragrada do P©VP-a. Cilj biciklijade bio je skretanje paænje na potre-bu oËuvanja okoliπa i promociju bicikla kao odræivog sredstva pri-jevoza. Na biciklijadu su bili pozvani svi graani grada Zagreba.

Poseban gost, sudionik biciklijade, bio je gradonaËenik, gospo-din Milan BandiÊ.

Po zavrπetku biciklijade u naπoj πkoli, glavni koordinator projekta,gospodin Hans Müeller, prezentirao je putovanje na biciklima odYbbsa do Zagreba. Predavanju su prisustvovali eminentni gosti,predstavnici Nizozemskog veleposlanstva i predstavnica ureda Eu-ropske komisije u Zagrebu. Jednodnevnim izletom na PlitviËka jeze-ra i zajedniËkom veËerom zavrπen je sluæbeni dio programa projekt-nog sastanka. Nastavilo se nesluæbenim programom Zagreb by night.

Projektne aktivnosti popratila je Hrvatska radiotelevizija.

PPrriissttoojjnnoo jjee zzaahhvvaalliittii

NesebiËnu i veliku pomoÊ tijekom cijelog projektnog perioda da-vao je naπ partner u projektu - udruga Moj bicikl. Pomagali su nami biciklistiËki klub Pedalinac, orijentacijski klub Vihor, Nextbike, Za-grebaËka turistiËka zajednica…

Agencija za mobilnost i EU programe svojim savjetima uvijek jebila na raspolaganju.

Eurobike tim posebno se æeli zahvaliti gospodinu ravnatelju i pro-fesorici Pongrac na suradnji i velikoj pomoÊi tijekom ovih dviju go-dina, kao i ostalim profesorima, uËenicima i osoblju naπe πkole. Vaæ-nu ulogu odigrali su i roditelji koji su bili sjajni domaÊini naπim eu-ropskim prijateljima. Ukratko, neponovljivo æivotno iskustvo!

IInntteerrnnaattiioonnaall llaabboorraattoorryy -- aannaalliizzaa vvooddee uu ππkkoollsskkoomm llaabboorraattoorriijjuu

TTkkoo ÊÊee ssttiiÊÊii pprrvvii......??

DDoollaazzaakk pprreedd ππkkoolluu

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

Sve je krenulo od kave inogometa! Oni su kriviza sve! Na jednoj su ka-

vi naπ prof. LeteÊi i ravnateljStiÊ bacali znalaËke komentareo sudbinskom odlasku naπe iza-brane nogometne vrste u obe-Êanu zemlju Brazil… Tada prof.LeteÊi (profesor GolubiÊ, op.a.)u πali kaæe: „Moramo nabacitineki projekt o tom Brazilu!“

»im se spomenula hrpetinazgodnih nogometaπa na satimageografije, kao da se zapalilaiskra u naπim srcima (pogoto-vo curama). Osjetili smo sambukako pleπe dok smo u oËimapunim zelene i æute boje zami-πljali sebe kako pleπemo (ali stim istim nogometaπima) i totoËno kad smo veÊ u oblacima,na kraju prvog polugodiπta.

Napravili smo uvodni sastanaki pripremili zanimljiv kulturno-geografski projekt - Mali Brazil.

SSppoorrtt ii kkuullttuurraa

Projektom æelimo otkriti koliko se „Malih Brazila“ nalazi unaπem Zagrebu, naπoj πkoli i nama samima.

Nakon πto otkrijemo πto zapravo mislimo kada kaæemo „Brazil“,æelimo uoËiti koji kulturno-geografski elementi po-stoje u naπemgradu i Ëine brazilsku kulturu uvijek prisutnom. ProuËit Êemo kakojedan sportski spektakl unosi promjene u prostor grada. Sve to ob-jelodanit Êemo na plakatu πkole uoËi poËetka Svjetskog nogomet-nog prvenstva! Kako ne bismo izgubili energiju, prof. LeteÊi usmje-rio nas je u „provjerene male Brazile“: πkole capoeire i sambe te ukafiÊe Zagreba grada, a onda nam postavio vremensko ograniËenje

od joπ Ëetiri mjeseca da se ne za-nesemo kad krenu vruÊine. Zaista,bit Êe zaista pravo otkriÊe uoËitida postoji toliko „malih Brazila“oko nas! Ne sumnjamo da Êemoprogovoriti portugalski, proplesatisambu i nauËiti napamet bar joπdeset brazilskih gradova osim raz-vikanog Ria!

SSppeekkttaakkll zzaa ppaammÊÊeennjjee

Koliko je aktualno, zabavno ikorisno Ëime se bavimo govori Ëi-njenica da su naπe turistiËke agen-cije poËele reklamirati „turistiËkepakete za Brazil“, a sve je viπesluËajnih evenata nadahnuntih,eto, sluËajno, baπ Brazilom. Naprimjer, doËek Nove godine s bra-zilian carneval dancers.

Otvorite oËi dragi Ëitatelji ipomognite i vi nama! Ako uoËi-te plakat, oglas ili bilo πto pove-zano s naπom temom - molimoVas poπaljite nam fotku na mail:

projektmalibrazil@gmail.comDok smo zavrπavali ove retke, Zagreb je u sijeËnju brojao

+12! Neponovljivo i nevieno godinama! Vjerujemo da Êe naπiizabrani momci isto tako uËiniti Ëudo, ako ne u prvom susretu12. lipnja na otvaranju s Brazilom, onda bar protiv Meksika i Ka-meruna! Pozdravljamo i graane BiH, naπe su-sjede, koji Êe senaÊi na istom kontinentu u istim ulogama! Bit Êe to zasigurno je-dan spektakl za pamÊenje, a Hrvati i Hrvatska bit Êe, bar tada,uoËi turistiËke sezone, opet ponosni πto smo neobiËna kockastazemlja u obliku kroasana….

U oËekivanju nastavka suradnje srdaËno vas pozdravlja hr-vatsko-brazilska ekipa.

24

PROJEKT MALI BRAZIL

Kako su kava i najvaænijasporedna stvar na svijetu

promijenili naπe æivoteSSMMSS--aassoocciijjaacciijjee oo BBrraazziilluu,, aannkkeettiirraannjjee ppoottppuunniihh ssttrraannaaccaa nnaa DDoollccuu,, ppllaaccuu uu UUttrriinnaammaa,, iiTTrreeππnnjjeevvccii,, iinntteerrvvjjuuiirraannjjee vvllaassnniikkaa rreessttoorraannaa uurreeeenniihh uu bbrraazziillsskkoomm ssttiilluu,, ppiissaannjjee eesseejjaa oo

ssaammbbii -- ssaammoo ssuu nneekkee oodd ffaazzaa oovvooggaa kkuullttuurrnnoo--ggeeooggrraaffsskkoogg pprroojjeekkttaaPiπe: Martina Maruna, 4.c

NNaaππii uuËËeenniiccii uu rriittmmuu ssaammbbee

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

25

Naslov Ëlanka je „Nezbrinuti spomenici”, a ne nezbrinu-ti spomenik, jer ovo nije jedini takav spomenik u Hrvat-skoj. NajËeπÊe tijekom rata, spomenici palim borcima

Drugog svjetskog rata bili su uniπtavani diljem Jugoslavije bezimalo razmiπljanja o njihovom znaËenju. Neki primjeri razru-πenih i miniranih spomenika su i u Koπutama, koji je podignutza pale splitske borce u Drugom svjetskom ratu, te spomenikantifaπistiËkim oslobodiocima grada Knina. Najgore je πto semnogi spomenici iz tog vremena koji su preæivjeli rat, ruπe idanas. Primjerice, spomenik DotrπÊina u zagrebaËkom Maksi-miru. Mnogi su nezadovoljni pokuπajima da se Jugoslavijapotpuno zaboravi, a drugi smatraju da se takvi spomenici tre-baju zamijeniti spomenicima vezanim za neovisnu RepublikuHrvatsku ne misleÊi o tome kako je spomenik rad nekoga um-jetnika i da ga treba promatrati kao likovno umjetniËko djelo.Primjer takvog spomenika je djelo Vojina BakiÊa na Petrovojgori o kojemu imamo prilku vidjeti izloæbu u Muzeju suvreme-ne umjetnosti. O moralnoj dvojbi kome treba graditi spome-nike neÊemo raspravljati, jer su polemike uzaludne ako te istespomenike ne mislimo odræavati.

BBaaππttiinnaa ggrraaddaa ZZaaggrreebbaa

Bilo bi nepoπteno da piπemo o spomenicima u cijeloj Hr-vatskoj buduÊi da nismo imali priliku vidjeti ih i prikupiti do-kaze o njihovu stanju (primjerice, spomenik kod Poæege),

stoga Êemo temu prebaciti u Zagreb. Najprije definirajmo πtoje to spomenik. Kad Ëujemo tu rijeË, pomiπljamo na kipove,spomen ploËe ili grobove. No, spomenik je mnogo viπe odtoga. Zagreb kao grad jedan je veliki spomenik. Taj spome-nik oËituje se u stilu æivota, ponaπanju i atmosferi koju stva-raju graani. Isto je i s arhitekturom. NajËeπÊi problem napodruËju arhitekture je otpala fasada. Milan BandiÊ, grado-naËelnik grada Zagreba, veoma je lijepo uredio livadu ispredNacionalne i sveuËiliπne knjiænice s fontanama, no bacite lipogled prema Medvednici pa vam oko privuËe katedrala uvjeËnoj nadogradnji, spustite pogled joπ malo niæe i vidjet Êeteostatke ostataka starog Paromlina. NekoÊ je bio impresivanprimjer tvorniËke arhitekture, najveÊi proizvoaË braπna uZagrebu, danas ne samo da nije lijep prizor oku nego je iopasan po æivot i za dæep graana koji na tom parkiraliπtusvakodnevno parkiraju automobile. Malo dalje od toga, trunui stambene zgrade u Paromlinskoj ulici, koje bi obnovljenemogle biti izvrstan dom za brojne beskuÊnike i istovremenobi poboljπale izgled grada.

PPrrlljjaavvccii

©to se tiËe kipova, predlaæemo da posjetite Zrinjevac. Ondjese moæete diviti kiparskom umijeÊu koji je od kamena ovjekov-jeËio hrvatske velikane, samo ih nemojte dirati bez vlaænih ma-ramica. Kisele kiπe nisu napravile neku posebno vidljivu πtetu,ali kipovi su prljavi kao da je netko na njih bacao zemlju. Kon-kretan dokaz je bista Augusta ©enoe, kneza Krste Frankopanai Andrije MeduliÊa. Posebna sramota je kip Ivana MaæuraniÊa,

KU∆A STRAVE JEDNAKA JE ZAPU©TENIM SPOMENICIMA REPUBLIKE HRVATSKE

Nezbrinuti spomenici OOvvooggaa lljjeettaa,, ppuuttuujjuuÊÊii ppoo uunnuuttrraaππnnjjoossttii HHrrvvaattsskkee,, uuooËËiillii ssmmoo mmnnooππttvvoo ssppoommeenniikkaa hhrrvvaattsskkee

ppoovviijjeessttii.. MMeeuu nnjjiimmaa nnaaππaaoo ssee ii ssppoommeenniikk ppaarrttiizzaanniimmaa nnaa PPeettrroovvoojj ggoorrii.. VViiddjjeevvππii ggaa,, iimmaallii ssmmooddoojjaamm ddaa ssmmoo uuppaallii uu hhoorroorraacc ii ssaammoo ssmmoo ËËeekkaallii ddaa nneekkii dduuhh iisskkooËËii iizz uukklleettee rruuππeevviinnee

Piπe: Ivor Zvonimir Kruljac, 3.e

KKooææaarriiÊÊeevvoo „„SSuunnccee”” uu BBooggoovviiÊÊeevvoojj

JJuulliijjee KKlloovviiÊÊ

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

Ëiji je natpis uz iznimku slova „a“ u rijeËi MaæuraniÊ, prekrivenmahovinom. Ni kip bana Josipa JelaËiÊa, koji je rado opjevan,nije oËiπÊen, veÊ obiluje ptiËjim izmetom. Spomen ploËa Niko-le Tesle na gornjem gradu takoer je neuredna i slova su pos-ve razmrljana. Ipak, postoje i neke iznimke, primjerice kip ku-mice na Dolcu, kip Marije JuriÊ Zagorke te sveti Juraj koji ubi-ja zmaja.

KKaaddaa ppooddcciijjeennjjeennaa uummjjeettnnoosstt ppoossttaanneevvaannddaalliizzaamm

Otpala fasada nije lijep prizor ni na kojoj graevini, a po-sebno ne na nekoj od povijesne vaænosti. VeÊ smo se pomi-rili s Ëinjenicom da katedrala nikada neÊe biti zavrπena, alibarem popravljaju druge zgrade, primjerice u PreradeviÊevoj.Otpala fasada ne πteti samo izgledu zgrade, nego i zdravljugraana koji mogu zavrπiti ozbiljno ozlijeeni ako padne nanjih. Jedino πto je gore od otpale fasade jest poπarana fasa-da. Grafiti su umjetnost, svi znamo. No, postoji ona kvalitet-

na i nekvalitetna. Primjerice, prekrasne slike koji su istinskimajstori naslikali na starim kamenim ogradama u Branimiro-voj ulici, uljepπavaju putovanje svima koji ih gledaju dok sevoze tramvajima prema Tomislavcu. To je uistinu umjetnost,no sprejem dodani viπeslojni potpisi i slogani jesu vandalizamili barem netalentirana grafitna umjetnost. ©to je najgore, nataj se naËin uniπtavaju drugi grafiti πto je vidljivo na nekolikomjesta i u Branimirovoj. Vezano uz knjiæevnu umjetnost bilobi sliËno kao kada bi Zoran FeriÊ raspisao rijeË bla po strani-cama Krleæinog „Povratka Filipa LatinoviÊa”. I joπ jedna stvar,pravi grafitni umjetnici svoju umjetnost stvaraju tamo gdje jedoista potrebna, a to sigurno nije na kuli LotrπËak gdje je je-dan loπ zeleni grafit. A πto tek reÊi o Suncu SunËeva susta-va Davora Preisa? Glavni dio te spektakularne instalacije iπa-ran je i izgreben, kao da je postavljen za terapeutsko iskalji-vanje bijesa.

PPssii nniissuu nnaajjvveeÊÊii pprroobblleemm ppaarrkkaa iilliittii ËËuuvvaajjttee bbaaππttiinnuu

Iako mnogi mrzoljupci æivotinja smatraju da psi najviπeπtete urednosti kipova, istina je drukËija. Doduπe, nitko nevoli ugaziti u njihovu ostavπtvinu, meutim papiri, opuπci ci-gareta, a katkada i poneki uniπteni koπ za smeÊe, joπ viπeoneËiπÊuju okoliπ. U takvim sluËajevima, najprljaviji dio Za-greba kao velikog spomenika nisu parkovi, koliko graani.Bilo bi previπe oËekivati od nekog uzornog graanina da Ëis-ti za drugima, no barem moæe poËistiti za sobom. Zagreb jedoista predivan grad s ogromnim turistiËkim potencijalom.Spomenuti problemi, osim πto πtete njegovu ugledu, ujednoiskazuju nepoπtovanje prema velikanima naπe povijesti. Od-govorna tijela vjerojatno neÊe poduzeti niπta, ali zato graa-ni mogu preuzeti inicijativu. Mogu organizirati dobrovoljneakcije ËiπÊenja kipova na Zrinjevcu i zahtijevati od Gradskeskupπtine projekte vezane uz, primjerice, Paromlin. I ne sa-mo u Zagrebu, veÊ u bilo kojem hrvatskom gradu koji seprepoznao u ovome Ëlanku jer su svi gradovi spomenici na-πoj dræavi te stoga zasluæuju poπtovanje i svu moguÊu nje-gu. Najvaæniji u tome su graani jer je bez njih grad tekprazna ljuπtura.

26

PPaarroommlliinn

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

27

BuduÊi da se radi o interaktivnom isvima dostupnom suËelju, njihovastajaliπta mogu biti relevantna infor-

macija i vodilja pri planiranju slobodnogvremena mnogim mladima iz Zagreba, kaoi onima koji planiraju posjetiti Zagreb. Pro-jekt je dio programa „Kultura turizma” Tu-ristiËke zajednice Grada Zagreba i Grad-

skog ureda za kulturu, obrazovanje i sport.U projekt su bili ukljuËeni svi uËenici Priro-doslovne πkole Vladimira Preloga (1080uËenika) te 140 gradskih institucija.

TuristiËka zajednica grada Zagreba iGradski ured za obrazovanje, kulturu isport zajedniËki, veÊ viπe godina, u sred-njim πkolama na podruËju grada Zagreba,

vode projekt izvannastavne aktivnosti naz-van „Kultura turizma”. Ovaj sveobuhvatanprojekt ima viπestruke i dugoroËne ciljeveza razvoj turizma u naπem gradu. Prven-stveno nastoji sustavno promicati edukaci-ju o ulozi turizma u gospodarskom razvo-ju grada Zagreba, a zatim i mijenjati stavprema promicanju kulturnih vrijednosti po-druËja grada Zagreba. Cilj je i upoznati no-ve generacije sa znaËajem turistiËkih kreta-nja, svijesti svih aspekata ugoπÊavanja,pruæanja usluge i ponaπanja prema turisti-ma u gradu Zagrebu. Na ovaj naËin razvi-ja se i poduzetniËki duh, ali i usmjerava narazvoj turistiËke ponude. Za nadati se daÊe se tako doprinijeti razvijanju potpunonovih ideja meu mladim ljudima i novomrazmiπljanju o poziciji, razlozima i posljedi-cama turizma na æivot graana grada Za-greba. Ovaj projekt ima cilj i svrhu sustav-no nadograditi percepciju grada i pretvori-ti ga u turistiËki zanimljivo odrediπte. Sva-

PROJEKT NA© ZAGREB

Usvojiti „Kulturu turizma”NNaaππ ZZaaggrreebb jjee pprroojjeekktt uu kkoojjeemm ssuu uuËËeenniiccii PPrriirrooddoosslloovvnnee ππkkoollee VVllaaddiimmiirraa PPrreellooggaa oobbiiππllii ooddaabbrraa--

nnee kkuullttuurrnnee,, uummjjeettnniiËËkkee,, ssppoorrttsskkee ii ddrruuππttvveennee iinnssttiittuucciijjee uu ggrraadduu ZZaaggrreebbuu.. NNaakkoonn oobbiillaasskkaa,,pprroocciijjeenniillii ssuu nnjjiihhoovvuu aattrraakkttiivvnnoosstt iizz ssvvoojjee mmllaaddeennaaËËkkee ppeerrssppeekkttiivvee.. NNjjiihhoovvaa ssuu mmiiππlljjeennjjaa

oobbjjaavvlljjeennaa nnaa ddrruuππttvveenniimm mmrreeææaammaa,, aa llookkaacciijjee iinnssttiittuucciijjaa oozznnaaËËeennee pprroossttoorrnnoo nnaa iinntteerraakkttiivvnnoommzzeemmlljjoovviidduu ggrraaddaa

Piπe: Miroslav ©aπiÊ, profesor povijesti i voditelj projekta

TTiijjeekk ii rreeaalliizzaacciijjaa pprroojjeekkttaa::• na NastavniËkom vijeÊu ©kole predstavljen je projekt (ciljevi, zadaÊe, koristi od njegove rea-

lizacije)• odræan je sastanak s predstavnicima razreda na kojem su nositelji projekta dali informacije o

projektu • predstavnici razreda su te informacije prenijeli svojim kolegama u razredima • Izidora MarkoviÊ s Instituta za turizam odræala je uvodno predavanje o vaænosti turizma i

njegovim specifiËnostima • na VijeÊu roditelja predstavljen je projekt • pripremljen je popis institucija koje Êe uËenici obiÊi

• napravljena je web stranica projekta kako bi sve informacije bile dostupne i puteminterneta

• pripremljena je aplikacija kojom su se uËenici za obilazak prijavljivali putem interneta

• pripremljena je aplikacija na kojoj su uËenici prostorno oznaËili lokacije institucija koje se obilaze s moguÊnoπÊuobjave teksta i fotografija

• u prostoru ©kole organiziran je informativni punkt na kojem je putem plakata i na zaslonu posebno prilagoenog raËunala predstavljen projekt

• pripremljena je aplikacija kojom su uËeni-ci svoje dojmovi (tekstove) i fotografije slali putem interneta

• realiziran je obilazak institucija i prikupljanje dojmova• dojmovi i fotografije objavljeni su na druπtvenim mreæama• projekt je predstavljen na 3. sajmu CROTOUR (od 13. do 17.2.2013.)• zavrπna prezentacija projekta odræana je u Muzeju suvremene umjetnosti poËetkom svib-

nja 2013.

VVooddiitteelljjii pprroojjeekkttaa ((pprrooffeessoorrii))::Miroslav ©aπiÊ, prof. povijesti - autor i voditelj projektaGoranka LaziÊ, prof. hrvatskog jezika - koordinacija, tekstualni sadræajiTomislav GolubiÊ, prof. geografije - koordinacija, geografski sadræaji

PPrreeddssttaavvlljjaannjjee pprroojjeekkttaa nnaa ssaajjmmuu CCRROOTTOOUURR

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

ke godine u projektu sudjeluje dvanaestakπkola. Naπa se ukljuËila proπle godine sprojektom koji smo nazvali „Naπ Zagreb“.

Zagreb je, osim politiËkog, prometnog igospodarskog, i kulturno srediπte Hrvatskete sve posjeÊenija turistiËka destinacija.Brojne kulturne, umjetniËke i sportske insti-tucije u gradu raznim programima nastojeprivuÊi stanovnike grada, ali i posjetitelje izdrugih krajeva. BuduÊi da druπtvene mre-æe imaju sve veÊu i vaæniju ulogu u prijeno-su informacija meu mladima, smatrali smoda bi ih trebalo iskoristiti za prijenos infor-macija o ponudi kulturnih, umjetniËkih isportskih institucija u gradu.

Cilj nam je bio razviti kod mladih stanov-nika i posjetitelja Grada Zagreba kulturujavnog æivota, poveÊati broj dolazaka mla-dih posjetitelja iz drugih krajeva Hrvatskemotiviranih kratkim odmorom u gradu tenovim doæivljajima i iskustvima i/ili upozna-vanjem kulturnih znamenitosti Grada Za-greba poveÊati posjeÊenost kulturnih, um-jetniËkih i sportskih institucija u gradu.

Ciljna skupina bili su nam mladi u Za-grebu koji Êe obilaskom institucija u Za-grebu stvoriti informacije prilagoenegeneraciji, kao i mladi posjetitelji izvanZagreba motivirani kratkim odmorom ugradu, novim doæivljajima i iskustvimai/ili upoznavanjem kulturnih znamenitos-ti grada Zagreba.

Za razliku od dosadaπnjih projekata rea-liziranih u drugim πkolama, gdje su se naradu na takvim projektima okupljale manjeili veÊe ekipe od pet do tridesetak uËenika,mi smo odluËili u projekt ukljuËiti sve naπe

uËenike. UËenici Prirodoslovne πkole Vla-dimira Preloga, njih neπto viπe od tisuÊu,sudjelujuÊi u ovom projektu, upoznali suse s kulturnom, umjetniËkom, sportskom irekreativnom ponudom Grada Zagreba.Posjetili su stotinu i Ëetrdeset institucija ugradu, a nakon obilaska o njima su kritiËkipromiπljali. Sva su miπljenja/ocjene/recen-zije pojedinih lokacija objavljene na druπ-tvenim mreæama. Ujedno su lokacije insti-tucija predvienih za obilazak oznaËene iprostorno na interaktivnom zemljovidugrada. BuduÊi da se radi o interaktivnomi svima otvorenom suËelju, njihova su sta-jaliπta relevantna informacija izloæenavrednovanju.

Korist od ovog projekta imat Êe mladiiz Zagreba jer su dobili generacijski pri-lagoenu informaciju o kulturnim, um-jetniËkim i sportskim institucijama u gra-du od svojih vrπnjaka. Osim njih, koristiÊe imati i mladi posjetitelji izvan Zagre-ba jer su od svojih vrπnjaka iz Zagrebadobili osvrt na znamenitosti grada Zagre-ba. Korist Êe sigurno biti i za kulturne,umjetniËke i sportske institucije jer su do-bile povratnu informaciju o doæivljajusvojih programa kod mladih te, posljedi-Ëno, i poveÊanje posjeÊenosti. Na kraju,korist Êe sigurno zabiljeæiti i TuristiËkazajednica Grada Zagreba zbog poveÊa-nje posjeta.

28

KOMENTARI U»ENIKA KOJI SU SUDJELOVALI U PROJEKTU „NA© ZAGREB“

NNaakkoonn ppoossjjeettaa llookkaacciijjii kkoojjuu ssuu iizzaabbrraallii,, uuËËeenniiccii ssuu ttrreebbaallii ooddggoovvoorriittii nnaa nneekkoolliikkoo ppiittaannjjaaii oocciijjeenniittii jjee.. EEvvoo nneekkiihh oodd nnjjiihhoovviihh kkoommeennttaarraa

KKoonncceerrttnnaa ddvvoorraannaa VVaattrroossllaavvaa LLiissiinnsskkooggProvesti subotnju veËer s djevojkom u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski nije vrsta zabave

koja bi se svidjela srednjoπkolskom paru. Uzevπi joπ u obzir da smo gledali operu Rigoletto, tobi se vrijeme nekome Ëinilo uzalud potroπenim. No, Lucija i ja s time se ne bismo sloæili. Ope-ra nije bila izvedena na sceni u dvorani, veÊ je uæivo iz kazaliπta u New Yorku bila prikazivanana platnu. Nadalje, ta opera nije bila u klasiËnoj izvedbi, veÊ je radnja bila postavljena u Las Ve-gasu, gradu poroka. Glumci su (ponajprije oni koji su predstavljali zaposlenike kockarnice) ima-li dobro poznate kostime kakvi se nose u tom gradu, glavni glumci imali su kostime koji priliËedanaπnjem kostimu osobe takvog druπtvenog poloæaja te cijeli ugoaj nije bio klasiËan operni,veÊ je predstavljao nekakvu mjeπavinu klasiËnog bel canta i bljeπtavila lampica raznih boja te πa-renih natpisa. Upravo to, Ëinjenica da to nije bila opera kakvu veÊina ljudi zamiπlja, oboma namse svidjela. Iako u naπoj blizini nismo vidjeli mnogo mladih (pritom mislim na osobe naπeg go-diπta), atmosfera je bila i bolja nego πto smo oËekivali. Kako je opera bila izvedena na talijan-skom jeziku, prijevod je bio na engleskom, πto je malo poremetilo ravnoteæu praÊenja: bilo jeteæe koncentrirati se na glumu, pjevanje i prijevod odjednom. Sve u svemu, mislim da smo vrlokvalitetno proveli subotnju veËer i ako se ukaæe sliËna prilika iπli bismo ponovno.

Robert BedoiÊ, 4.d

Istr

aæiv

aËki

rad

ovi

29

CCiinneessttaarr AArreennaa CCeennttaarr -- GGoollddeenn CCllaassssGolden Class je oaza za uæivanje. Sva sjedala imaju pomiËne naslone.

Nakon poËetka filma konobari donose hranu koju se prethodno naruËi. Zavrijeme filma pritiskom na gumb moæete pozvati konobara. Dojmili su mese ureenje i opremljenost prostora. Mislim da moæe konkurirati svimostalim trenu-tno aktualnim kinima i po vizualnom dojmu i po kvalitetiusluge i po kvaliteti zvuka i slike koji su, ipak, najvaæniji kada ste u kinu.

Filip KatuπiÊ, 2.c

KKuuggllaannjjee SSkkyybboowwlliinngg©kola kuglanja u Skybowling-u svakako je zanimljivo iskustvo. ©kola

traje tri puta po sat i pol vremena i u tom vremenu Ëak i najnetalentira-niji mogu djelomiËno ovladati vjeπtinom kuglanja. Osoblje je bilo lju-bazno i susretljivo. Instruktor kuglanja bio je spreman pomoÊi u bilokojem trenutku. Kuglanje je zabavan naËin provoenja vremena zatoπto nije neπto πto svaki dan radimo. Skybowling je odliËno opremljen,osim modernih staza nudi i hranu i piÊe, kafiÊ te prostor za puπenje. Usvakom sluËaju, dobro i kvalitetno provedeno vrijeme, no potrebno jepotroπiti malo viπe novaca.

Iva BeteviÊ DadiÊ, 2.d

AArrhheeoollooππkkii mmuuzzeejjArheoloπki muzej na Emu i mene ostavio je izvrstan dojam. Stalni

postav ukljuËuje razne izloπke iz pretpovijesti te keltske, ilirske, egi-patske, grËke i rimske kulture, naene na lokalitetima diljem Hrvatskei svijeta. Muzej je dobro tehnoloπki opremljen. Postoje interaktivnizasloni na dodir na kojima se mogu naÊi zanimljivosti o povijesnimrazdobljima, ali i zabavni crtiÊ pa Ëak i memory igrica. Uz to, po mu-zeju su postavljeni TV-ekrani s dodatnim informacijama o izloπcima.Nekadaπnji svakodnevni æivot doËaran je crteæima i raËunalnim simu-lacijama. ZaËini koje su stari Rimljani najËeπÊe koristili mogu se vidjeti,dotaknuti pa i pomirisati, kako bi doæivljaj antiËkog svijeta bio πtovjerniji i autentiËniji. U straænjem dvoriπtu smjeπteni su brojni rimskikipovi i spomenici te gift shop (suvenirnica). Na izlazu se moæe uze-ti kartica s osnovnim informacijama o muzeju i razliËitim prigodnimilustracijama. U svakom sluËaju, nama se svidjelo. Dakle, za svakogljubitelja povijesti i arheologije, ali i za one koji su samo znatiæeljni,Arheoloπki muzej je pravo mjesto za provesti jedno ugodno poslije-podne.

Ema RibiÊ i Valentina Runko, 1.c

KKaazzaalliiππttee GGaavveellllaaU Gavelli sam bila viπe puta s razredom i doæivljaj je svaki put bio dru-

gaËiji, ovisno o predstavi koju smo gledali i mojoj neispavanosti. Zanim-ljive predstave Ëesto su me navodile na smijeh, a u isto vrijeme i potica-le na razmiπljanje, poput „Platonov ili Drama bez naslova“ koju sam zad-nju pogledala. Nerado priznajem da sam gledajuÊi „Dunda Maroja“ zas-pala, ne zbog loπe glume ili dosadne fabule nego zbog umora, a tamo jebilo fino toplo i umirujuÊe. Predstava koja mi je dosada bila najbolja za-sigurno je „San Ivanjske noÊi “ zbog odliËne glume (izrazito mi se svidioPero KvrgiÊ) i zanimljivog rjeπenja scenografije. Najviπe me razoËaraoskuËeni prostor meu sjedalima zbog kojeg su mi noge utrnule. Zapredstave koje traju po nekoliko sati potreban je barem malo udobnijismjeπtaj.

Mia ©epËeviÊ, 3.d

GGoolldd ccllaassss,, CCiinneessttaarr

KKuuggllaannjjee

AArrhheeoollooππkkii mmuuzzeejj

GGaavveellllaa

Piπe: Filip »erepinko, 3.b

©tand Prirodoslovne πkole VladimiraPreloga i ove je godine bio najposje-Êeniji na AkTer FESTu koji ste mogli

posjetiti od 2. do 6. listopada 2013. g. uKineskome paviljonu ZagrebaËkog velesaj-ma. Radi se o akvaristiËko-teraristiËkoj iz-loæbi Ëiji je cilj edukacija graana o pravil-nom naËinu dræanja egzotiËnih kuÊnih lju-bimaca, ali i promocija ekoloπkog razmiπl-janja i djelovanja. UËenici P©VP-a (DavidJajËanin, Fatlinda Shabanay, Lovro RomiÊ,Marvin Van Dyck, Lucija VukasoviÊ i Jelena©ariÊ (4.e), Andrej Drenski, Stjepan Jurko-viÊ, Vedran PaveliÊ, Bruno Uroda, Eugeni-ja Prπa, Fran Oremuπ, Eva MarkoviÊ, KarloKrapec (2.e), Ivor Zvonimir Kruljac, IvaDonliÊ, Iris Jurki, Amy Manda Withfield,Matea BabiÊ, Denis Lagundæija, AntoniaPatariÊ, Mihaela Sicaja (3.e)) i profesoriceiz biologije i kemije (Vesna Bevanda, Gori-

ca GrozdaniÊ, Mara Husain, Natalija Luga-riÊ i Sanja Æuæek) privukli su paænju svojimzanimljivim pokusima poput zelene zmije,

zastave i vulkana te njihovom atraktivnoπÊuokupili veliki broj djece i mladih, nadamose, buduÊih prelogovaca.

30

Pod

mik

rosk

opom

AkTer FEST

Jednoga smo dana razgovarali i iznosili ideje kao rjeπenja na-vedenog problema i meu njima se izdvojila jedna. Naime,pronaπli smo naËin na koji bismo istovremeno mogli pomoÊi

sebi, ali i naπim mlaim πkolskim kolegama. Doπli smo na idejuda organiziramo svojevrsne instrukcije za prve i druge razrede.Ono πto je bilo tako posebno oko ove ideje jest da, pomaæuÊi ni-

æim razredima s njihovim aktualnim gradivom i slabijim ocjenamami bismo istovremeno ponavljali za predstojeÊu Dræavnu matu-ru. Tako bi uËenici πtedjeli novac koji bi inaËe utroπili na instruk-cije izvan πkole. Osim toga, pokrenuli bismo jednu novu tradici-ju u naπoj πkoli koja bi, nadamo se, narednih godina nastavila is-tim putem. SljedeÊi korak, naravno, bio je realizacija navedenog.U dogovoru s ravnateljem, ideja je predstavljena na UËeniËkomvijeÊu te su svi uËenici o tome obavijeπteni. Kako bi nas uËenicimogli πto lakπe kontaktirati, napravili smo posebnu e-mail adresu(imam.zadatak@gmail.com) preko koje se dogovaramo za termi-ne sastanaka i opseg gradiva kako bismo se mogli dobro pripre-miti i odgovaramo na neka pitanja i zadatke koje nam uËenici po-πalju.

S prvim razredima veÊ smo odræali nekoliko sastanaka na ko-jima smo zajedno prolazili kroz probleme iz kemije i fizike. Sva-kim danom interes uËenika raste te imamo sve viπe uËenika uklupama prije i nakon nastave. Zadovoljstvo nam je poduËava-ti ih znajuÊi da simultano pomaæemo i sebi i njima te se nada-mo da Êe nas potraæiti svi koji imaju poteπkoÊa s gradivom, alii da Êe nam pri poduËavanju pomoÊi viπe maturanata.

U»ENICI »ETVRTIH RAZREDA DAJU BESPLATNE INSTRUKCIJE NIÆIM RAZREDIMA

Imaπ zadatak - imam rjeπenjeDDrrææaavvnnaa mmaattuurraa vveeÊÊ kkuuccaa nnaa vvrraattaa.. KKaaoo mmaattuurraannttiimmaa,, cciilljj nnaamm jjee ππttoo bboolljjee ssee pprriipprreemmiittii..SSvviimmaa nnaammaa jjee nnaajjvveeÊÊaa pprreepprreekkaa nnaapprraavviittii oonnaajj pprrvvii,, nnaajjvvaaæænniijjii kkoorraakk,, aa ttoo jjee nnaaggoovvoorriittii

ssaammee sseebbee ddaa zzaappooËËnneemmoo uuËËiittiiPiπe: Luka ∆usek, 4.c

LLuukkaa ∆∆uusseekk,, TToommiissllaavv ©©kklleebbaarr ii BBoorrnnaa PPoonnddeellaakk,, 44..cc

Predavanje o novinarstvu u tisku i na in-ternetskim portalima vodio je ZlatkoHerljeviÊ, novinar koji je trenutno za-

poslen u vanjskopolitiËkoj rubrici Vjesnika ikoji je u viπe od trideset godina radnoga is-kustva u novinarstvu proπao sve novinarske iuredniËke stepenice. „Novinarstvo je kaotorta od Ëokolade sa πlagom na vrhu.“ Tomje reËenicom gospodin HerljeviÊ odmah os-vojio sve prisutne. Glavna tema razgovorabila je πto sve moæe postati vijest. Na poËet-ku seminara sudionici su obavijeπteni o gla-vnim pravilima i problemima s kojima se no-vinar susreÊe svaki dan. Najgori dio togaposla je to πto se u devet ujutro dolazi na po-sao, urednik zada temu i Ëekaju Ëetiri praznestranice koje moraju biti ispunjene. A te Ëeti-ri prazne stranice vrlo su obeshrabrujuÊe ideprimirajuÊe.

SSaa ssvvoojjiimm iizzvvoorriimmaa uuvviijjeekk ttrreebbaa oottiiÊÊii nnaa kkaavvuu

Prvo pravilo, koje je samo po sebi naj-vaænije, je da novinar „piπe za srce, ne zanovac“. Drugo pravilo je to da se na posaouvijek mora doÊi s idejom. ObiËna πetnjagradom moæe biti povod za uoËavanjestvari od kojih bi mogla sinuti ideja - evo,to Êe biti dobra priËa! NajobiËnija guæva uprometu moæe biti dobra priËa, zaËepljenikanali koji rezultiraju malom poplavom ta-koer... Vaæno je komunicirati s pravim lju-dima. Sa svojim izvorima uvijek jednom ilidvaput tjedno treba otiÊi na kavu i tada Êeuvijek biti spremni dati svoje miπljenje. Naj-manje s Ëime se moæe doÊi na posao je fo-tografija. Ako novinar, na primjer, opazizastoj, treba ga slikati. Moæe automatski ipopriËati s ljudima o dogaaju kako bi do-bio izjave. Svaka priËa je dobra priËa ako sezna sloæiti kako spada i ako se odgovori naosnovna pitanja.

Gospodin HerljeviÊ naglasio je sljedeÊe:„Teorija novinarstva kao Ëokoladne torte za-pravo je popriliËno toËna. Na vrhu morateimati πlag, πto je poËetni naslov u kojemu setreba odgovoriti na osnovna pitanja: Tko?©to? Gdje? Kako? Kada? i Zaπto? Sloj ispodje Ëokolada. Dio teksta u kojemu napiπeteneπto viπe o samom izgledu dogaaja. Slojispod toga je biskvit. To je Ëista, Ëvrsta infor-macija, kao na primjer, razlog zbog kojeg jedoπlo do zastoja. Tako niæete slojeve doktorta ne bude gotova. I onda je stavite peÊikod urednika.”

KKaakkoo bbiissttee bbiillii nnoovviinnaarr,, jjeeddnnaa ooddoossnnoovvaa jjee ddaa mmoorraattee vvoolljjeettii iissttiinnuuUrednikov posao je da prati motivaciju i po-

sao svakog novinara. No on nije nikakav nad-glednik novinaru na terenu. Kada je novinar naterenu, onda mora odgovarati samo sebi.Urednik ima drugih briga, na njemu je da od-luËi je li u tekstu neπto neetiËki napisano i dato ispravi. No, kao urednik, mora znati kakozaintrigirati Ëitatelje dizajnom novina. ZlatkoHerljeviÊ je kao pojam etiËnosti zacrtao jednugranicu. Uz Ëlanke o nesreÊama ne stavlja osa-kaÊene ili na bilo koji naËin ozlijeene ljude.„Zar biste objavili tu sliku da je na njoj netkood vaπe obitelji?“, tim se rijeËima gospodinHerljeviÊ opravdao kao novinar i urednik. Na-

veo je i primjere nepravilnog iskoriπtavanja sta-tusa novinara. Dogaa se da novinari svoj Ëla-nak temelje na laæima. U Americi takvi novina-ri smjesta dobiju otkaz i nemaju moguÊnostzapoπljavanja bilo gdje drugdje. U Hrvatskojne vrijedi uvijek taj princip. „Kako biste bili no-vinar, jedna od osnova je ta da morate voljetiistinu. Do istine nije uvijek lako doÊi, moratevoljeti ljude i znati kako komunicirati s njima.”

Novinar Labosa, Marin –akoviÊ, postavioje pitanje postoji li neki zaobilazni put kojimse moæe doÊi do informacije koju nam izvorne æeli otkriti. Odgovor nije bio baπ ohra-brujuÊ. Jedina moguÊnost je da se, ako seradi o vrlo vaænoj priËi, zamoli urednika daobavi nekoliko poziva i pokuπa nagovoriti iz-vor za informaciju. To zvuËi kao neπto nasil-no, no niπta takvo nije u pitanju. Samo sestranputicama pokuπava nagovoriti izvor daoda informaciju. Svatko ima pravo dobiti od-govor na pitanje koje je postavio, tj.povrat-nu informaciju, ali je svejedno Ëesto ne do-bije. Ne moæe se odmah oËekivati povratnainformacija za jako komplicirano i slojevitopitanje. Treba dati vremena izvoru da raz-misli o iznoπenju informacije. „Biti novinarnije lako, morate imati zvjersku snagu iupornost”, poruËio je Zlatko HerljeviÊ nakraju prvoga dana seminarskoga ciklusa.

31

Pod

mik

rosk

opom

EDUKACIJA MLADIH NOVINARA

Novinarstvo je kao torta odËokolade sa πlagom na vrhuUUddrruuggaa VVAANNGG ((VVaall nnoovvee ggeenneerraacciijjee)) uu ssuurraaddnnjjii ss GGrraaffiiËËkkoomm ππkkoolloomm oorrggaanniizziirraallaa jjee vviiππeeddnneevvnnii

sseemmiinnaarr nnaa tteemmuu „„TTVV nnoovviinnaarrssttvvoo ii nnoovviinnaarrssttvvoo uu ttiisskkuu//nnaa ppoorrttaalliimmaa””.. NNoovviinnaarrii LLaabboossaa pprriissuussttvvoovvaallii ssuu sseemmiinnaarruu kkoojjii ssee ooddrrææaavvaaoo

oodd 2211.. ddoo 2233.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144.. gg.. uu GGrraaffiiËËkkoojj ππkkoollii uu ZZaaggrreebbuuPiπe: Eugenija Prπa, 2.e

ZZllaattkkoo HHeerrlljjeevviiÊÊ,, vvooddiitteelljj rraaddiioonniiccee

Diljem Hrvatske 1. prosinca Hrvati su odgovarali na refe-rendumsko pitanje“ Jeste li za to da se u Ustav RH uneseodredba po kojoj je brak æivotna zajednica æene i muπkar-

ca?“ Govorit Êemo o posljedicama veÊ donesene odluke, ali i odrugaËijem pristupu i njegovim moguÊnostima. Ovaj sukob miπ-ljenja ne moæe se logiËki objasniti. Svi imaju svoj logiËki slijed irazloge pa Êemo pratiti te zavojite putove razliËitih miπljenja inavoditi Ëinjenice. Kada se netko bori za svoju stranu ima cijeliput utaban u glavi i teπko ga je odvratiti od njegova miπljenja.Referendum je pomogao da bolje razumijemo koliËinu problema.Manje i veÊe skupine izrazile su svoje miπljenje javno, a javnogovoriti o seksu nije loπe, samo je puno koπtalo.

U proπlosti su se ovakva pitanja rjeπavala na posebnim refe-rendumima na kojima su se koristile palice, boksaËke rukavice,razliËita ruËna pomagala i πarene zastave. Ti referendumi bili suvrlo popularni kada su se manjine poËele druπtveno osvjeπÊivati.Kako pravilo prirode kaæe, sloæit Êemo se i biti zajednica, kadanas strah natjera na to. Strah je Ëest Ëimbenik pri donoπenju im-pulzivnih odluka. Moæda je sadaπnje stanje rezultat straha. KakoËesto nemamo odgovore na ovakve tvrdnje, ljudi su ih poËelitraæiti. Razloge razliËitog ponaπanja. Psihoanalize su u danaπnjevrijeme vrlo razvijene. Za svaku naπu i najmanju kretnju postojipsihiËki uzrok nekakve prirode. Kada su ljudi u pitanju, sve πtoodudara od prosjeka i drugaËije je, odmah je osueno, tako dapsihoanalize homoseksualnih parova obiËno nisu pozitivne. No,i to miπljenje ima dvije strane. Psiholoπka strana ovoga pitanjavrlo je slojevita. VeÊ u sadaπnjoj situaciji se zbog toga stvaraproblem. Kako bismo konkretno odgovorili na referendumsko pi-tanje trebali bismo sa svih strana sagledati taj problem. I moæe-mo utvrditi da odgovor nije jednostavan. Ljudi vole jednostav-nost. »emu komplicirati? UmijeÊe je uËiniti stvari jednostavnima.To se i dogodilo na ovom referendumu. Postavljeno je jedno-stavno pitanje na koje bi moglo biti na tisuÊe odgovora. No do-pustili su samo dva.

TTrraaææee llii pprreevviiππee??

Prva i glavna stavka naπe rasprave bit Êe izreËena na samompoËetku. Stari Hrvati vjeruju. Crkve su nedjeljom pune. Vjerojat-no veÊ nagaate koja je ciljana toËka. Biblija. Sve je u priËi, uknjizi. Svetoj knjizi. Osnovnom pravilu preæivljavanja... preæiv-ljavanja koje su zapoËeli Adam i Eva. Sam poËetak populacije bi-

li su muπko i æensko. Sva vjerovanja temelje se na suprotnimspolovima, bez njih nema odræavanja i preæivljavanja populacije.Stalno se postavljaju pitanje i tvrdnja. Kako bi mogla postojatiljubav izmeu ljudi istoga spola kada nema ploda ljubavi, djete-ta? Ako si protiv prirode, onda si protiv Boga. Vjernici sigurnoneÊe lako posustati po tom pitanju. Kada bi veÊ i doπlo do za-jedniËkog æivota, kako bismo nastavili æivot? Populacija bi se umanji-vala. Trebali bismo posvajati djecu? Tako nije bilo u proπlosti paneÊe biti niti sad!

Kada bismo ostavili, pak, proπlost za sobom i kada bismo pro-motrili psiholoπku stranu toga... Neki psihoanalitiËari slaæu se stim da je biti gay vrsta mentalnog poremeÊaja. Po nekim starijimistraæivanjima djeca koja su u mladosti ili u æivotu bila tlaËena odstrane nasilnog oca ili opÊenito muπkarca, poslije su dobila po-remeÊaj, tzv. gay poremeÊaj. Traæili bi njeænost od pripadnika is-tog spola zbog sadaπnjeg mentalnog stanja koje je nastalo tije-kom trauma. Neki teoretiËari to sagledavaju kao nagon. Vrlo ni-zak nagon preko kojega se moæe lako prijeÊi ako imate svakodnev-nu psiholoπku pomoÊ. Ako ostvare svoj ‘nagon’ æele umanjitisvoje ‘traume’ tako πto Êe prema svojem djetetu biti bolji negoπto je odreena muπka osoba u proπlosti bila prema njima. Raz-vitak djeteta u takvom okruæenju... Ponovno je protiv prirode.Dijete bi trebalo imati njeæan izvor ljubavi koji Êe ga voditi krozemocionalna razdoblja i muæevno vodstvo kroz jade svijeta u ka-kav su se Adam i Eva uputili. Trebalo bi imati sve πto mu je po-

32

Pod

mik

rosk

opom

REFERENDUM ZA PRAVA HOMOSEKSUALNIH PAROVA

Javno govoriti o seksu nije loπe, samo puno koπta

PPoossttoojjii iizzrreekkaa ddaa „„oodd ssttaabbaallaa nnee vviiddiiππ ππuummuu““.. AAkkoo ssuu rreeffeerreenndduumm oo bbrraakkuu ii zzddrraavvssttvveennii ooddggoojjtteekk ppoojjeeddiinnaaËËnnaa ssttaabbllaa -- ππttoo jjee oonnddaa ππuummaa

Piπe: Eugenija Prπa, 2.e

trebno. Obitelj. Kako bi dva suprotna spola uspjela zamijenitikombinaciju muπkarca i æene? Kako bi mogli pruæiti istinu?Misliteda, ako se vole, da je to dovoljno? Stara izreka kaæe danitko i niπta ne moæe zamijeniti majku ili oca, bilo to nakon nji-hove smrti ili iz nekog drugog razloga. Sva dotadaπnja loπa is-kustva prenosili bi naraπtajima. Nitko ne bi trebao unaprijedstvarati takve uvjete u kojima bi djetetu bili oduzeti majka iliotac. Manjine ne bi trebale ugroæavati veÊinu. Manjinu ili veÊinupritom Ëine skupine, viπe malih skupina povezanih neËim πto imje zajedniËko. A najmanja jedinica te povezanosti je obitelj. Obi-telj, pak, nastaje braËnom zajednicom æene i muπkarca. Brak bitrebao biti neπto sveto. Ali kako da definiramo pojam svetosti?To bi trebao biti Ëisti osjeÊaj mira i slobode i prije svega, osjeÊajda je netko uz vas, netko tko Êe moÊi podariti novi æivot. Istinaje da je populacija na svijetu velika, no to nje razlog da presta-nemo biti mi. Obitelj nije isto πto i brak. Ali brak je potreban dabi se stvorila obitelj, tako da dopuπtanjem bilo koje od tih dvijustavki istospolnom druπtvu - razaramo obje.

GGoovvoorriimmoo llii pprreemmaalloo??

Kako god okrenuli, vjera govori o braku muπkarca i æene. Noto su iskljuËivo vjerske predrasude. Nisu svi ljudi na ovom svije-tu vjernici. Zar vjernici imaju drugaËija prava od nevjernika? Dje-ca koja nemaju majku ili oca, djeca koja nemaju oba roditelja, dje-ca koja æive u nefunkcionalnim obiteljima, zar bi u svim tim situa-cijama djeca odrastala bolje nego uz jedan gaypar? U ovoj dræavi

svi bismo trebali biti jednaki. Svi bi graani trebali biti jednaki.Mase i veÊine ne bi trebale potlaËivati i podcjenjivati manjine. Ka-mo bi svijet stigao kada bismo svi na razliËitost gledali kao na bo-lest? Moæda nas je neπto u æivotu potaklo na promjenu. Ima je-dna zanimljivost... Indijanci su za svoje poglavice postavljali is-tospolne parove jer su mislili da su to dvije duhovno ujedinjeneosobe. I sada razumijemo kako je puno lakπe kraj sebe imati oso-bu koja je kao ti. Proπla je sliËne je dogaaje pa kod nje moæetenaiÊi na potpuno razumijevanje. A da se ne govori o privatnosti.Privatnost je neπto πto ti nitko ne moæe oduzeti. Samo se ta pri-vatnost trebala ozakoniti. Predlaganje ovog referenduma bila jenesuvisla zamisao. Nije bilo dovoljno vremena i nije se dobro sa-gledala sadaπnja situacija. Kako bi ostatak Hrvatske uopÊe mogaopojmiti taj problem ako ga se nisu ni potrudili razumjeti? Referen-dum je bio odraen na brzinu i velik je novac plaÊen ni za kakverezultate. Hrvatska je nazadovala u druπtvenom pogledu. I da seizglasalo protiv na referendumu, Ëak ni tada se ne bi dobila jedna-kaprava. Ne postoji mnogo dræava koje su izglasale pravo isto-spolnih parova za posvajanje djece. Trebali bismo imati zakonskopravo za osnivanje obitelji ako su svi graani jednaki. Obitelj ni-je isto πto i brak. Kada veÊ ne mogu biti u braku (to bi se zvaloæivotno partnerstvo, ne brak), zaπto ne bi posvajali djecu koja suionako bez roditelja? Jer svaka je obitelj jednako vrijedna i trebazaπtitu. Dræava treba πtititi i podræavati svakog pojedinca. Akopojedinci djeluju, doÊi Êe do razvitka dræave. No neki pojedincirade u svoju korist. Hrvatska treba ostati svjetovna dræava u ko-joj svatko ima pravo na vlastito vjersko opredjeljenje, ali vjerskimnormama nije mjesto u Ustavu.

Moje vienje je ovakvo: kada imam prijatelja gaya, drag mi je.Naπ odnos je neoptereÊujuÊii slobodan, kreativan. Kada trebamosmisliti vlastiti æivot i ciljeve, onda mi taj gayprijatelj sigurnonije poligon za cjelokupni æivot. PromiπljajuÊi o prirodi referen-duma, nameÊe mi se nekoliko vaænih pitanja: •HoÊe li odluke ovoga referenduma imati dobre odjeke u da-

ljoj buduÊnosti vezanoj za kvalitetu obitelji i poloæaj hrvatskeobitelji u EU-u sljedeÊih 20 godina?

•Treba li odnos muπkarca i æene (kao legalne druπtvene insti-tucije) mijenjati i razvijati u do sada neistraæenim sferama ko-je se kao tajna Ëuvaju u svim vjerskim institucijama (jer suAdam i Eva zalutali - kada je nagon u pitanju)?

•Imamo li mi danas uopÊe moguÊnost imati obitelj, kvalitetneveze, moguÊnost izgradnje vrednota - ako smo postali robo-vi druπtveno dobro izgraenih upravljaËkih sustava nad poje-dincem?

•Nisu li referendum i sliËne akcije samo zamor od glupih po-teza vladajuÊe elite?

BBiilljjeeππkkaa

Navedenu situaciju moæemo analizirati u beskraj. Koja god da sestrana izabere, ona druga Êe biti diskriminirana. Jer takav je svijet.Svatko za sebe radi najbolje. Nikada neÊemo znati πto je pravo. Jeruvijek postoji neπto πto je novo i nepoznato. Neπto πto Êe utjecatina daljnji razvoj situacije. Bio to strah, novo psiholoπko opredjelje-nje ili pak nova skupina. No svemu dolaze poËetak i kraj. Kakokaæu, „od prvih stabala ne vidiπ πumu“. No prva stabla su poËetak- a tko zna gdje je πumi kraj?

33

Pod

mik

rosk

opom

Kakkoo ssee rrooddiillaa iiddeejjaa oo oossnniivvaannjjuu jjooππ jjeeddnnoo--ggaa ππkkoollsskkoogg bbeennddaa??

Na poËetku 2013. godine odluËio sam,zajedno s prijateljem iz razreda, Bornom Sa-lopekom, osnovati bend radi boljeg provo-enja slobodnog vremena. Nas dvojica svira-mo gitare, a Luka je bubnjar koji se javio nanaπ πkolski oglas. Namjeravamo napraviti al-bum i demo-snimku. TrenutaËno imamo petoriginalnih autorskih pjesama.

KKaakkoo ssttee vveeÊÊ pprriijjee ggooddiinnuu ddaannaa oossnnoovvaalliibbeenndd,, jjeessttee llii iikkaaddaa nnaassttuuppaallii??

Skupa smo kao bend nastupali samo naπkolskoj BoæiÊnoj priredbi. U osnovnoj samsvirao i pjevao na πkolskim predstavama i

jednom sam imao samostalan nastup uPrincu.

ÆÆeelliittee llii ppoossttaattii ssllaavvnnii??Namjeravamo svirati i uæivati, ali ne i bi-

ti poznati. Ideja toga da nas publika ne æe-li ostaviti na miru i da smo napeti prije sva-koga nastupa jednostavno nam se ne svia.Radije bismo voljeli svirati u nepoznatim imanjim klubovima, za malu publiku, bezikakvoga stresa. Samo za uæivanje.

KKaakkoo ssttee ssee oorrggaanniizziirraallii ii pprriipprreemmiillii pprriijjee ππkkooll--sskkee BBooææiiÊÊnnee pprriirreeddbbee??

O nastupu na predstavi poËeli smo razmiπlja-ti dva mjeseca prije same predstave. U ta dvamjeseca imali smo samo tri probe. Uz par pro-

blema koji su se javili na svakoj od njih, Ëudo jeπto je zapravo ovako dobro ispalo. Na prvojprobi nismo bili sigurni oko odabira pjesme. Nadrugoj se nije pojavio bubnjar, a na treÊoj se do-godila nezgoda.Usred probe, i to dosta kasno,oko ponoÊi, pukla mi je æica na gitari i zarezalame po prstima. Problem je bio kako naÊi æicu navrijeme i kako svirati s porezanim prstom.

KKaakkoo jjee bbiilloo nnaassttuuppaattii pprreedd ttoolliikkiimm bbrroo--jjeemm lljjuuddii??

Iskreno? Umro sam od straha. Tako uplaπenu æivotu nisam bio. Nisam znao kako Êu, πto Êu,gdje Êu… HoÊu li uopÊe dobro otpjevati jednuod meni najdraæih pjesama, Should I stay orshould I go. Ali osjeÊaj je stvarno sjajan! Kadasam vidio da publika zapravo dobro reagira, na-pokon sam se opustio i otpjevao to smireno dokraja. Najbolji je osjeÊaj bio na kraju priredbekada je glazba joπ svirala i ljudi su se povezali uvlakiÊ i svi skupa plesali. Genijalana atmosfera!

KKaaddaa ssii ppooËËeeoo ssvviirraattii ggiittaarruu??Prvi put sam primio gitaru u drugom razre-

du osnovne πkole. No, u petom sam razreduodustao i pustio gitaru da malo skuplja praπinujer mi se stvarno nije dalo i nisam imao vreme-na svaki drugi dan iÊi na drugi kraj grada kakobih nauËio svirati. To sakupljanje praπine trajaloje dvije godine, sve dok nisam ponovno odluËiosvirati u osmom razredu osnovne. Od tada ni-sam stao. Fora je u tome πto sam uËio sviratisam. Isprva sam se muËio s akordima i traæio ihpo internetu, za svaku pjesmu pojedinaËno. Noonda sam shvatio kako mi je lakπe sasluπati pje-smu i sam sebi odrediti ritam.

IImmaaππ llii ppoonneekkii ssaavvjjeett kkaakkoo llaakkππee nnaauuËËiittii ssvvii--rraattii ggiittaarruu??

To nije neka posebna filozofija. Kao prvo,sluπajte pjesmu dok je ne znate napamet.Kao drugo,svirajte!

MMooææeeππ llii nnaamm,, zzaa kkrraajj,, rreeÊÊii ttkkoo ttii jjee uuzzoorr??Ne sluπam baπ hrvatsku glazbu jer sma-

tram da je dosta njih palo pod utjecaj turbo-folka, a od stranih pjevaËa nadræi mi je BillieJoe Armstrong.

34

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

ZVIJEZDA BOÆI∆NE PRIREDBE: ANDREJ DRENSKI

Namjeravam svirati i uæivati,a ne biti poznat

JJeeddnnaa oodd zzvviijjeezzddaa ππkkoollsskkee pprriirreeddbbee,, AAnnddrreejj DDrreennsskkii,, ooddggoovvoorriioo nnaamm jjee nnaa ppaarr zzaabbaavvnniihh ppiittaannjjaa..SSaazznnaallii ssmmoo kkaakkvvaa jjee oorrggaanniizzaacciijjaa ææiivvoottaa nneekkooggaa ttkkoo ssee rraannoo ppooËËeeoo bbaavviittii ggllaazzbboomm.. PPoosslluuππaallii

ssmmoo uussppoonnee ii ppaaddoovvee ttaalleennttiirraannooggaa mmllaaddiiÊÊaaPiπe: Eugenija Prπa, 2.e

AAnnddrreejj ssvviirraa......

......pplleeππee...... ......ii ppjjeevvaa

„Televizijska i fotografska πminka“ proπiruje osnove πminkanja koje smo nauËili na predmetu „Dekorativna kozmetika“ i uvodi nas usvijet make up-a za potrebe fotografiranja i televizijskog snimanja.

©minkanje nije samo nanoπenje boja na lice; ono zahtijeva mnogo iskustva i znanja, jer svaka je koæa drukËija, a konaËan rezultat sni-manja ovisi o mnogim faktorima: rasvjeti, vremenskim uvijetima, povijesnom razdoblju, æeljama i zahtjevima klijenata. Stoga je i naπpoËetak bio uvod u povijest i stilove make up-a. Nakon πto smo nauËili karakteristike odreenih povijesnih razdoblja, napravili smo irekonstrukciju make up-a 20. stoljeÊa u kojem su promjene vidljive u svakom desetljeÊu.

MMaakkee uupp oodd 11991100.. ddoo 11999900..

11991100--ee ggooddiinneeÆene njeguju prirodan izgled, ali zbog ekonomskih razloga, nedostupnosti i nesigurne kvalitete kozme-tike, pripravci za πminkanje spravljaju se kod kuÊe: recepti koji su se koristili prenosili su se s koljena na

koljeno. Jedno od obiljeæja ovoga razdoblja su puderi u prahu i tekuÊi puderi koje su koristile gotove sveæene. Olovke za oËi su tada bile dostupne u crnoj, kestenjastoj, smeoj i plavoj boji, dok su ruæ koristilesamo udane æene. Tada nastaje i prva maskara pod nazivom „Mabel”, danas poznata kao “Maybelline”.Max Factor maskaru predstavlja 1914. godine. Predstavnice razdoblja su: Theda Bara, Elizabeth Arden,

Helena Rubinstein.

11992200--ee ggooddiinneeDvadesete godine proπloga stoljeÊa

donose velike promjene. Nakon I. svjet-skog rata, u kojem su preuzele ulogemuπkaraca, æene se poËinju izraæenijeboriti za svoj poloæaj u druπtvu. Ovorazdoblje naziva se flapper-razdoblje, akarakteristiËne oznake stila su bob-fri-zure, blijeda boja tena, tamne obrvekoje su ravne i produæene. Usne i oËisu bile tamne i obrubljene, a trepavicenaglaπene maskarom. NajËeπÊe nijanseruæeva za usne su boje treπnje i viπnje.Na træiπtu se pojavljuju i lakovi za nok-te. Ovo razdoblje karakterizira i razvojcrno-bijelog filma. Predstavnice flapperrazdoblja su: Zelda Sayre, Coco Cha-nel, Clara Bow, Louise Brooks, PolaNegri.

35

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

TELEVIZIJSKA I FOTOGRAFSKA ©MINKA

©minkanje nije samo nanoπenje boja na lice

TTeelleevviizziijjsskkaa ii ffoottooggrraaffsskkaa ππmmiinnkkaa iizzbboorrnnii jjee pprreeddmmeett kkoojjii uu ËËeettvvrrttoojj ggooddiinnii ssvvooggaa ππkkoolloovvaannjjaa ppoohhaaaajjuu uuËËeenniiccee kkoozzmmeettiiËËkkoogg ssmmjjeerraa

Piπu: Ana IslamoviÊ i Matea KlenoviÊ, 4.m

TThheeddaa BBaarraa,, 11991100..

LLoouuiissee BBrrooookkss,, 11992200.. ©©mmiinnkkaa iizz 11992200..

11993300--ee ggooddiinneePaænja se pridaje proporcijama i simetriji. Ovo razdoblje naziva se i razdoblje

hladne estetike zbog teænje da æene izgledaju kao grËke statue. Boja tena je blije-da, struktura lica oπtro je naglaπena sjenama.Sjenila zelene, plave, ruæiËaste i ljubi-Ëaste boje nanosila su se vrlo umjereno na podruËje pregiba kapka. Ruæ boje mali-ne ili smee boje se slagao s bojom laka na noktima. Ovo razdoblje se vrlo rijetko

kopira zbog neprirodne strukture obrva koje su se istanjivale ili brijale te crtale uvrlo visokom luku u obliku jaja. Predstavnice razdoblja: Greta Garbo, Bette Davis,

Marlene Dietrich, Jean Harlow.

11994400--ee ggooddiinneeIako je razdoblje obiljeæeno ra-

tom, make up je glamurozan, ele-gantan i sofisticiran. PoËinju se pro-izvoditi kompaktni puderi sa svile-nim Ëesticama te ruæevi s ogledalomi kistiÊem. I dalje se teæi blijedom te-nu, ali je popularan æarko crveni ruæi crveno rumenilo. Na oËi su se na-nosila sjenila smee i boje koæe, tuπi umjetne trepavice. Obrve su tam-ne, tanke, pravilne strukture i u pri-rodnom luku. Ovo razdoblje nazivase pin-up i Ëesto se koristi u modnojfotografiji, na modnim revijama i uglazbenim videospotovima. Pred-stavnice razdoblja: Gloria de Haven,Rita Hayworth, Ingrid Bergman,Heddy Lamarr.

11995500--ee ggooddiinneeZapoËinje razdoblje hollywoodskoga glamura. PoËinju se proizvoditi te-

kuÊi puderi i palete sjenila u koje se dodaju egzotiËni sastojci, sjajne i iz-raæenije boje. Prvi puta u povijesti moderna je prirodna boja tena. Sjeni-la se kombiniraju s bojom odjeÊe u kombinaciji s tuπem, maskarom i um-jetnim trepavicama. Obrve su bile jako izraæene, mnogo deblje nego uprijaπnjim razdobljima. Koriste se pastelna crvena i ruæiËasta rumenila, aruæevi su u razliËitim nijansama naranËaste, crvene i smee boje.Predstavnice razdoblja su: Marilyn Monroe, Ava Gardner, Grace Kelly,Audrey Hepburn, Elizabeth Taylor.

36

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

GGrreettaa GGaarrbboo,, 11993300..

GGlloorriiaa ddee HHaavveenn,, 11994400..

MMaarriillyynn MMoonnrrooee,, 11995500..

©©mmiinnkkaa iizz 11994400..

11996600--ee ggooddiinneeOvo razdoblje donosi tri razliËita stila: klasiËan, hippy i modni stil. Moderni su psi-

hodeliËni printevi, natapirane ili kratke frizure i kreativan make up. Centar mode jeLondon, a tzv. londonski stil najbolje prezentiraju manekenka Twiggy i Beatlesi.

11997700--ee ggooddiinneePrevladavaju dva stila: naglaπavanje prirodne ljepote i disco.U modi je bi-

la duga,kovrËava i isfenirana kosa koju je popularizirala Farah Fawcett. Dis-co-πminka je sjajna, dizajnirana da se vidi, karakterizira je smokey eyes, sja-jilo ili crveni ruæ na usnama. Koriste se sjenila masnije teksture u plavoj, ze-lenoj, ljubiËastoj i smeoj boji. Na podruËje ispod obrva nanosila se bijela isrebrna boja. Koristio se tekuÊi puder i puder u kamenu. Predstavnice razdo-blja su: Debbie Harry, Siouxsie Sioux, Donna Summer, Diana Ross, LizaMinnelli.

11998800--ee ggooddiinneeMake up je bio upadljiv i snaæan. Londonska underground klupska scena popularizira-la je neprirodnu ljepotu. Smokey eyes ili kombinacije sjenila neonskih boja, oπtre linije

æarkih rumenila i ruæeva karakteristika su ovog stila. Boy George je u svojoj autobiogra-fiji Take it like a man rekao: „Sa πminkom bih sigurno mogao izgledati egzotiËno“.

S druge strane, velik utjecaj na razvoj glamuroznog make up-a imala je televizijska se-rija „Dinastija“. Predstavnice razdoblja su: BrookShields, Madonna, Cyndi Lauper, Joan

Collins, Linda Evans, Grace Jones.

11999900--ee ggooddiinneeMake up ranih devedesetih bio je grunge look, inspiriran glazbom toga razdoblja. Cilj je bio postiÊi izgled zapuπtene πminke i kose.

Primjenjuje se crna olovka za oËi, crveni ili metalik ruæ i crni lak za nokte. Glitter (sjaj) je takoer bio popularan, aplicirao se na oËi,usne i obraze. OËi se dodatno naglaπavaju gustom crnom maskarom. Puder je svjetliji od tona koæe, rumenilo se ne koristi, obrve sunaglaπene bojom, ali nemaju strukturu. Od sredine devedesetih ponovno se u modu vraÊa prirodan izgled. Za postizanje takvog izgle-da koriste se smei i pink tonovi. Krajem devedesetih njeguje se sportski izgled s minimalnim dozama korektora, tekuÊi puder nanosise na kapke umjesto sjenila, maskaru u boji zamjenjuje prozirna maskara,a na usne se nanosi prozirno sjajilo. Predstavnice razdobljasu: Courtney Love, ameriËki top-modeli - Cindy Crawford, Claudia Schiffer, Naomi Campbell, Linda Evangelista, Kate Moss, ChristyTurlington, Tatjana Patitz i zvijezde serije „Prijatelji“.

37

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

Tuπ je najvaæniji make up pripra-vak koji se nanosio na kapak u de-bljoj uzdignutoj liniji. Umjetne tre-pavice lijepile su se na gornji i do-nji kapak. Na poËetku πezdesetih,puder se koristio u debljem sloju,dok se krajem πezdesetih koristi uvrlo malim koliËinama. Na usne suse nanosili ruæevi boje koæe ili nje-æne ruæiËaste boje, a rubovi usanaiscrtavali su se olovkom. Predstav-nice razdoblja su: Twiggy, JackieKennedy, Brigitte Bardot, CatherineDeneuve, Sophia Loren, Jane Bir-kin, Cher.

TTwwiiggggyy,, 11996600..

©©mmiinnkkaa iizz 11996600..

©©mmiinnkkaa iizz 11998800..

DDiiaannaa RRoossss,, 11997700..

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

Piπe: Valentina Runko, 2.c

U suvremeno doba visoke tehnologije i rastuÊe otuenosti, Ëesto smo svjedoci zahladenja meuljudskih odno-

sa. IroniËna je Ëinjenica da je komunikacija sve bræa i lakπa, a ljudi su sve udaljeniji. Problem dehumanizacije sve

viπe optereÊuje civilizaciju, prerastajuÊi u okove kojima toliki robuju. No ta pojava seæe joπ dalje u povijest, πto se

moæe iπËitati i iz Shakespearovih djela u kojima se suprotstavljaju neuraËunljivost i lucidost. Shakespeare nije jedi-

ni autor kasne renesanse koji se bavi tom problematikom, no on odlazi korak dalje, oπtro kritizirajuÊi druπtvo. Nje-

gov Hamlet, suoËen s nemilosrdnim okolnostima de facto nema drugog izbora do ili poludjeti ili se praviti lud ka-

ko bi opstao u okrutnim vremenima. Vjeπto koristi motiv ludosti sa svrhom da kroz dvosmislen govor prenese sup-

tilnu poruku. To uvia i Polonije: „Premda je to ludilo, u njemu ima metode.“ Hamlet je humanist, on traæi Ëovje-

ka - kao Diogen sa svijeÊom usred bijela dana - propitkuje, umuje i filozofira, a unatoË svemu ostaje neshvaÊen,

πto doprinosi tragiËnosti njegova lika. Danas se, naæalost, mnogi suvremeni Hamleti bore s neprihvaÊanjem zajed-

nice i bolnim osjeÊajem nepripadanja. Osobito je teπko mladima, koji se pokuπavaju prilagoditi visoko postavljenoj

ljestvici i udovoljiti imperativu druπtva. Pritom ponekad pribjegavaju i promjeni vlastitih uvjerenja, pogotovo oni

emocionalno i karakterno slabiji, koji podlijeæu pritisku okoline, kao i Shakespearova Ofelija.

U vremenu unutraπnjih nemira i previranja, u kojem se toliko puta pitamo je li naπe vienje realnosti ispravno i

postoji li uopÊe apsolutna istina, najlakπe bi bilo krenuti putem manjeg otpora. Odustati, prepustiti se nihilizmu i

letargiji, utonuti u beznae i maloduπnost. No svako malo, kad to najmanje oËekujem, neπto me podsjeti da ljud-

ska dobrota nije tek puki mit te dokaæe da stari Rimljani nisu bili posve u pravu. Priznajem, malo je dobrih ljudi,

ali ih ima. Dokle god ijedno Ëisto srce kuca, neÊu izgubiti nadu u tu iskru πto ju nose posebne duπe i neÊu se

odreÊi vjere u bolje sutra. Da parafraziram Johna Lennona u pjesmi „Imagine“: moæda sam sanjar, ali nisam jedi-

na; potrebno je samo zamisliti koliko bi svijet bio ljepπi kad bi Ëovjek Ëovjeku bio - prijatelj.

38

KNJIÆEVNA VE»ER S MIROM GAVRANOM

»ovjek je Ëovjeku...

Povodom Dana prava Ëovjeka, Centar za kulturu i in-formacije „Maksimir“ organizirao je knjiæevnu veËer„Razgovor s Mirom Gavranom“, na kojem je aktiv-

no prisustvovala i naπa πkola. Naime, tema veËeri bila je Ëi-tanje izabranih eseja na temu: „ »ovjek je Ëovjeku...“, gdjesu uËenici naπe πkole, Marko OsreËak i Valentina Runko iz2.c razreda, nagraeni meu pet najboljih eseja.

Osim naπe πkole, eseje su poslali i uËenici Hotelijersko-turistiËke πkole, πto je kao ukupan broj od 80 predanih

eseja i viπe nego dobar odaziv. Tijekom knjiæevne veËeripriËalo se o Gavranovim zadnjim, a i starijim djelima. Sobzirom na njegov veliki znaËaj koji daje kao dramatiËar,romanopisac, pripovjedaË i redatelj, tema za razgovornije manjkalo. Naπa πkola pozvana je na pretpremijeruGavranove zadnje komedije „Sladoled“, koja Êe se odr-æati 23. sijeËnja u „Teatru Gavran“. Poπto imamo Ëastslobodnog ulaska na predstavu, ne sumnjamo u da Êebroj zainteresiranih biti velik.

„„HHoommoo hhoommiinnii lluuppuuss““ iilliittii „„»»oovvjjeekk jjee ËËoovvjjeekkuu vvuukk““,, ddrreevvnnaa jjee llaattiinnsskkaa iizzrreekkaa kkoojjaa ππaalljjee pprriilliiËËnnoooobbeesshhrraabbrruujjuuÊÊuu ppoorruukkuu.. OOnnaa ggoovvoorrii ddaa jjee ssvvaattkkoo ssvvaakkoommee nneepprriijjaatteelljj ttee ddaa ddrruuggiimmaa nnee ttrreebbaavvjjeerroovvaattii.. IIaakkoo jjee ttiissuuÊÊlljjeeÊÊiimmaa ssttaarraa,, oovvaa ppoosslloovviiccaa ii ddaannaass ooddrraaææaavvaa ssuurroovvuu ssttvvaarrnnoosstt zzaa kkoojjuu

nnaamm ssee kkaattkkaadd ËËiinnii ddaa oobbaavviijjaa nnaaππ ssvviijjeettPiπe: Marin –akoviÊ, 3.a

PREDSTAVLJAMO JEDAN OD POBJEDNI»KIH ESEJA:

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

Sobzirom da je jedini iz razreda koji ide na dramsku, Igorje trebao pripremiti neki tekst za ovaj sveËani dogaaj.Ni nakon pola sata meditacije nije se maknuo dalje od

“Maloga princa”, jer sv. Nikola nije bio daleko iza njih, a umislima su im svima joπ brujili monolozi i dijalozi koje su uËi-li napamet po noÊi, a glumili po danu… Pa su zajedniËkimsnagama, s nadom da se Antoine de Saint-Exupéry neÊe ljuti-ti na njih, preoblikovali iskaz ljubavi jednog djeËaka prema je-dinstvenoj ruæi.

Uz nekoliko lopata niskim temperaturama smrznute zemlje,ravnateljevog strogog pogleda nadzora koji se ublaæio Ëim je od-nekud dotrËao pas i sve ih ispozdravljao te strogog oka njihoveraske, prof. GrozdaniÊ, koje je pratilo hoÊe li sve proÊi najboljemoguÊe, recitirao je iz tradicije knjiæevnosti za tradiciju P©VP-a:

DrveÊe se sadi veÊ milijunima godina. I ono veÊ milijunima go-dina radi liπÊe. I zar nije ozbiljno πto æelim shvatiti zaπto se drve-

Êe toliko trudi kada ga ljudi veÊ godinama sustavno uniπtavaju?I, ako ja znam drvo, jedinstveno na svijetu, koje ne postoji ni-

gdje drugdje nego u botaniËkom vrtu moje πkole, i koje neki zlo-namjernik moæe uniπtiti za tren, kao niπta, jednog jutra, i ne zna-juÊi πto Ëini, zar to nije vaæno?

Ako uËenik voli jedno drvo, koje postoji kao jedinstven primje-rak meu milijunima i milijunima drugih drveÊa kraj drugih πkola,dovoljno mu je pogledati ga pa da bude sretan. On sebi kaæe:„Moje drvo je ondje negdje…“

Ali ako neki Ëovjek uniπti to drvo, to je za njega kao da su seugasile sve zvijezde. I zar to nije vaæno?

Vi ste lijepa, ali prazna. »ovjek ne moæe umrijeti za vas. Obi-Ëan prolaznik povjerovao bi da je naπe drvo, drvo 1.e, sliËno va-ma. Ali ono samo vaænije je od svih vas zajedno, zato πto smo gami zasadili. Mi Êemo ga zalijevati i brinuti se o njemu. Zato πtoje to naπe drvo!

39

TRADICIONALNA SADNJA DRVETA

Moje drvo je ondje negdje©©kkoollaa jjee vveeÊÊ ssvviimmaa bbiillaa ddrruuggii ddoomm kkaaddaa jjee ddooππaaoo ttaajj ddaann,, hhllaaddnnii 1188.. pprroossiinnaacc 22001133..,, ddaann kkaaddaajjee ii 11..ee rraazzrreedd eekkoollooππkkiihh tteehhnniiËËaarraa ggeenneerraacciijjee uuppiissaannee 22001133..//22001144.. ttrreebbaaoo uuttiissnnuuttii ssvvoojj ttrraagg uu

ssttaazzuu ttrraaddiicciijjee ssvvoojjee ππkkoollee ttee zzaassaaddiittii ddrrvvooPiπe: Igor JerkoviÊ, 1.e

11..EE rraazzrreedd ss rraazzrreeddnniiccoomm GGoorriiccoomm GGrroozzddaanniiÊÊ,, rraavvnnaatteelljjeemm ii JJaanneezzoomm GGrruubbaarroomm,, ππkkoollsskkiimm ddoommaarroomm

Nakon brojnih pregovaranja, do-govaranja, audicija, dodjeljiva-nja uloga, promjena uloga, πire-

nja prvotnog scenarija, drastiËnog kra-Êenja scenarija, izbacivanja uloga, do-davanja novih, mijeπanja pripovjedaËa,promjene kraja… dan prije 6. prosincapredstava joπ uvijek nije bila u potpu-nosti spremna. Avion je bio gotov, sce-nografija koja je prikazivala planete ko-je je Mali princ trebao posjetiti joπ se,

iz minute u minutu, mijenjala u rukamaveÊ pomalo bijesnog Grgura Akrapa.Svi su neπto recitirali, iz knjiænice, veli-ke dvorane, iza paravana, odjekivale suneke reËenice o Ruæi i njenoj posebno-sti, o uobraæenosti jednog Uobraæenka,umiπljenosti jedne Kraljice, Zemljopiscukoji se razbolio, Pijancu koji je zavrπiona operaciji mandula, Lisici koja imaMalog princa oËiju æutih poput boje æi-ta, Zmiji koja je tanja od prsta, Pilotu

koji uvjeæbava talijanski umjesto da po-pravlja avion, Malom princu kojem ma-tematika smjeπta nerjeπive kvadratnejednadæbe, PripaljivaËu svjetiljki koji ne-ma svjetiljku, Poslovnom Ëovjeku kojikrade zvijezde s neba; Ëuli su se zvukoviklavijatura kojima je ravnala Monika Be-rulec (3.j)… ali najglasnija je ipak bilaprof. BarbariÊ koja je stalno iznova vika-la: „Ne, ne, ponovno, nije dobro!“

Ipak, 6. prosinca u 14 h, nakon dobroprospavane noÊi (i osloboeni nastavezahvaljujuÊi profesorima koji su bilispremni malo znanosti ærtvovati za tra-Ëak umjetnosti), kao Ëarolijom, sva jescenografija bila na svome mjestu, svereËenice smjeπtene u marljivim glavica-ma, mikrofoni su radili, kantica za zali-jevanje prof. CinËiÊ sipala je πljokice,lampica prof. ©truklec palila se i gasi-la… Pola sata proletjelo je za tren, a ra-dosna malena liπca, bar ona koja suimala strpljenja gledati predstavu (iodoljela prekrasnim kreacijama kojimasu kozmetiËarke uljepπavale njihoveobraπËiÊe) nestrpljivo su iπËekivala An-tona MalbaπiÊa, ovogodiπnjeg zamjeni-ka svetoga Nikole!

40

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

OBILJEÆAVANJE BLAGDANA SV. NIKOLE

I ove godine… zamjeniksvetog Nikole u naπoj πkoli!OOvvee ssuu ππkkoollsskkee ggooddiinnee uuËËeenniiccii nnaaππee ππkkoollee ooddlluuËËiillii ddjjeeccuu nnaaππiihh ddrraaggiihh pprrooffeessoorraa oobbrraaddoovvaattii

pprreeddssttaavvoomm iizznneennaaeennjjaa ppoovvooddoomm oobbiilljjeeææaavvaannjjaa bbllaaggddaannaa SSvveettooggaa NNiikkoollee uu nnaaππoojj ππkkoollii Piπu: Lucija Barun i Petra FranËiÊ

MMaallii pprriinncc ii nnjjeeggoovvii pprriijjaatteelljjii

OOdd kkuuddaa ppooËËeettii??

ZZaanniimmlljjiivvaa jjee oovvaa pprreeddssttaavvaa...... ssaammoo,, kkaadd ÊÊee ppookklloonnii??

Koje su to relevantne Ëinjenice kadazapoËinjemo Ëlanak o Vukovaru?Danas pisati o tom gradu za svako-

ga je izazovan zadatak: moæe li Vukovar bi-ti grad obiljeæen samo svojim kulturnimznamenitostima poput, primjerice, Barce-lone, ili on jest i uvijek Êe biti grad obilje-æen ratom, grad koji je, poput najveÊeg al-truista, pao da bi Zagreb ostao stajati, dabi Hrvatska mogla nastaviti koraËati.

No ako su Vukovar devedesetih godinasruπili, ako su uniπtili temelje koje je godi-nama gradio, ne bismo li tamo negdje tre-bali poËeti? Od tih temelja, od proπlosti ukojoj ih je joπ bilo?

Vukovar je poznat po mnogoËemu πtonema veze s ratnim i poslijeratnim zbivanji-ma, sa sintagmama u kontekstu kojih senajËeπÊe spominje, a to je æivot prije rata.Suæivot dvaju naroda u jednome gradu i

jednoj okolici. Mogu li se Vukovar prije ra-ta i Vukovar nakon rata usporediti? Teπko,nemoguÊe. Nevjerojatno je πto rat uËini lju-dima, πto prekine tolika prijateljstva i poz-nanstva, πto razori i uniπti cijelu mladost.

Rat uniπtava pojedince: ljude koji na ratnisu ni pomiπljali dok nisu Ëuli prvi pucanj,dok nisu Ëuli kako pada prva granata u nji-hovu parku. Siniπa GlavaπeviÊ, novinar kojije, i u doslovnom i u prenesenom smislu,svoju duπu ostavio na ruπevinama Vukova-ra, zapisivao je svoje emocije, osjeÊaje ko-ji su se u njemu javljali pri pogledu na raz-bijene izloge, sruπeno kino u kojem se odi-grao najtuæniji film ikad ‡ ratna istina, a neiluzija. Zapisao je najvaæniju reËenicu ikad:moramo iznova graditi, redom, proπlost,potom sadaπnjost, a onda, ako nam ostaneenergije, uloæiti je u buduÊnost. GradeÊisebe, moæda, samo moæda, moæemo iz-

graditi i Vukovar. Jer grad, onaj istinskigrad, ne samo njegova materijalna realiza-cija, zapravo je cijelo vrijeme bio u nama,da ga, kako je GlavaπeviÊ zapisao, krvnikne nae. Jer grad smo mi, stanovnici.

JJeeddnnoo zznnaa:: nniikkaaddaa vviiππee nnjjeeggoovvggrraadd nneeÊÊee bbiittii iissttii

Svima nam se sve dogodilo odjednom;nevaæno u kojem smo dijelu Hrvatske bili,ona se ruπila u nama. Ruπila se u nama bezobzira jesmo li æivjeli svoju mladost punimpluÊima ili smo je tek poËeli planirati: izlas-ke u klubove, prve simpatije, djevojke.

Jedne ljetne veËeri, koja je naizgled bilapoput svake dotadaπnje, moæda smo πetaliparkom. Moæda smo bili na igraliπtu. Moæ-da na poslu. Odjednom su vojni zrakoplo-vi probili zvuËni zid, rodna nam je kuÊa bi-la u plamenu, prijatelji…ah, tko zna! Od-jednom - niπta viπe nije kao prije, samo tamisao u glavi, iako moæda i dalje nismoshvaÊali kako i zaπto je do svega doπlo,zaπto baπ naπ grad od sviju drugih grado-va, zaπto je baπ u naπem gradu doπlo dodrugaËijeg suæivota dvaju naroda.

Teπko je ikada viπe pogledati u oËi onimaza koje znamo gdje su bili i πto su radili, zakoga su se borili. Izgubili smo svoju mla-dost ili djetinjstvo, ne, oteli su nam je,stranci koji su se do juËer izdavali za prija-telje.

Dvadeset i dvije godine kasnije vrijeme jeda se uËini neπto viπe od tek simboliËnog iprigodnjaËkog spominjanja Vukovara kaograda heroja, grada koji je pao za Hrvat-sku, grada koji je podnio tragediju da bi os-tatak dræave bio liπen te kazaliπne igre. Ta-

41

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

VUKOVAR NA RASKRIÆJU PRO©LOSTI I BUDU∆NOSTI

Vukovar na raskriæju proπlosti i buduÊnosti

VVuukkoovvaarr jjee ssttaarrii bbaarrookknnii ggrraadd.. MMeeuu mmnnooππttvvoomm vvrrlloo aattrraakkttiivvnniihh,, aallii uu rraattuu tteeππkkoo ssttrraaddaalliihh ggrraaeevviinnaa,, iissttiiËËuu ssee ddvvoorraacc EEllttzz iizz XXVVIIIIII sstt..,, bbaarrookknnee zzggrraaddee,, ffrraannjjeevvaaËËkkii ssaammoossttaann,, ææuuppnnaa ccrrkkvvaa

ssvv.. FFiilliippaa ii JJaakkoovvaa ii pprraavvoossllaavvnnaa ccrrkkvvaa ssvv.. NNiikkoollaajjaa.. IIzzvvaann ggrraaddaa nnaa oobbaallii DDuunnaavvaa nnaallaazzii sseeVVuuËËeeddooll,, bbooggaattoo aarrhheeoollooππkkoo nnaallaazziiππttee……

Piπe: Lovro RomiÊ, 4.e

UUËËeenniiccii nnaaππee ππkkoollee ppoonnoossnnoo ddrrææee vveelliikkii nnaattppiiss

kav pristup Vukovaru Ëini grad mrtvim igraane depresivnima. Dunav odmah spo-rije teËe, cvijeÊe vene, na grad se spuπtamagla, magla koja izaziva strah i ruæna sje-Êanja koja ponovno bude mrænju, diskrimi-naciju, provokacije i sukobe. Vukovaru tre-ba Sunce, treba mu svjetlost koja obasjavaput. Grad treba znak podrπke i suosjeÊa-nja, a graani Europe trebaju vidjeti naπadjela i naπu volju.

NNaauuËËiimmoo jjeeddnnii ddrruuggee ttoolleerraanncciijjii

Volja i Ëvrst stav, odluËnost koja Êe nad-vladati emocije samo da grad opet budeæiv. Da Vukovar bude kakav je zasluæio bi-ti. I povrπni mir poËetak je podizanja Vuko-vara na noge, vraÊanje Vukovaru bar vjernekopije onoga πto je nekada bio. Rat se ni-kada neÊe zaboraviti, i ne smije, najviπezbog ærtava koje su tamo pale, no rat jegotov i mrænja treba nestati. Ne æelimo dase u Vukovaru do daljnjega dogaaju ver-balni i fiziËki sukobi izmeu mlae i starijegeneracije. Ne smijemo i ne æelimo otvara-ti ranu vukovarskim braniteljima i opÊenitohrvatskim braniteljima, a ponajviπe ærtvamakoje su dale æivot za slobodu. Ne valja nasve gledati crno-bijelo: Uvoenjem dvoje-ziËnih natpisa na Êirilici potiËe se na raz-dor, ali Êirilica je i pismo koje je dio hrvat-ske proπlosti i kulturne baπtine. No ima ijoπ jedno ali: Êirilica danas u Vukovaru, naæalost, veÊini predstavlja samo sjeÊanje nateπke ratne dane.

Treba nam vremena, da, Êirilica trebavremena, ali to vrijeme treba poËeti teÊiodmah: danas nauËiti djecu kako poπtivatipovijest i svoju kulturnu baπtinu, danas ihnauËiti vrijednosti razliËitosti kultura i tra-

dicija, danas nauËiti jedni druge na toleran-ciju, danas podsjetiti se πto nas to kao na-

rod izdvaja: poπtivanje razliËitosti, jer nasone kao jedinke obogaÊuju.

Kada nauËimo nove i podsjetimo staregeneracije na naπa blaga, pronaemo tisu-Êu i πesto nestalih…tada Êemo moÊi reÊida smo neπto napravili, da smo neπto pro-mijenili.

Predstoje dani æalosti i nakon dvadeset idvije godine: Dani sjeÊanja na tri mjesecaopsade i odlaska iz svoga grada u koloniplaËa za svojim muæevima, sinovima, obite-lji koje nismo vidjeli, zbog onih tisuÊu i πes-to nestalih koji se i dalje traæe. Ali ne do-pustimo da brod na Dunavu samo stoji.Maknimo Vukovar iz te sjene koja ga kon-stantno omalovaæava πapÊuÊi mu da ga niπ-ta spasiti neÊe. Ne napuπtajmo Vukovar na-kon svega πto je uËinio za nas, ne napuπtaj-mo ga nakon tolike hrabrosti koju je poka-zao u najteæim trenucima.

42

Labo

rato

rijs

ki d

nevn

ici

PPaalljjeennjjee ssvviijjeeÊÊaa iisspprreedd ππkkoollee

Uspjeli smo saznati da poËeci rada seæu do davne 1998.godine (tko se ne sjeÊa bronËanih Vatrenih i ∆irinih sino-va?). Prema rijeËima tadaπnjeg voditelja, profesora Nevena

PaveliÊa, cilj rada bio je „stvoriti ugodnu glazbenu atmosferu uπkolskoj svakodnevici”, naglaπavajuÊi kako mu se Ëini da je tada„glazba manje dominirala nego danas, πto se da i socioloπki pro-miπljati!“. Medijski centar bio je na samom poËetku, ali misija muje ostala ista do danas - odmoriti duπu nakon teπkih i napornihsati.

PPrrooππlloossttU naπem istraæivanju saznali smo da su se nakon izbivanja naπeg

profesora Nevena PaveliÊa u rad Medijskog centra ukljuËile profe-sorica Ana Listeπ i profesorica Vesna MataiÊ. Prema rijeËima profe-sorice Listeπ, ti dani bili su ispunjeni æeljom da se neπto novo do-godi na πkolskim hodnicima. Puπtali su mainstream i osluπkivali æe-lje. Profesorica MataiÊ svoj doprinos opisuje kao zanimljiv πkolskiprojekt u kojem se uspostavila veza i s tadaπnjim Obiteljskim radi-jem. „SjeÊam se u magli kako smo neke uËenike odveli Ëak i na samradio i, nisam sigurna, ali mi se Ëini da su neki od njih uspostaviliprofesionalnu karijeru s istim radijem“, navodi profesoricaMataiÊ.

SSaaddaaππnnjjoossttDolaskom profesora Tomislava GolubiÊa 2009. godine, rad Medij-

skog centra dobio je „nova krila“! „Oduπevljeno smo okupili novuekipu koja se sada nalazi na ZagrebaËkom sveuËiliπtu… OdluËili smoimati redovite sastanke i davati si mjeseËna zaduæenja“, istiËe profe-sor GolubiÊ, nadodajuÊi da „veÊ duæe vrijeme radimo na poboljπanjunaπeg svakodnevnog rada i zaduæenja svih Ëlanova Medijskog centra.Nastojimo redovito odræati „πihte” i pokrivati se svakodnevno.Postoji joπ puno prostora za napredak i vjerujem da Êe nove genera-cije to prepoznati i jednako uloæiti svoju energiju i trud. Ovim putemËestitam svim Ëlanovima Medijskog centra na nesebiËnom radu i za-laganju, ali i zahvaljujem na susretljivosti svim profesorima - kolega-ma koji milostivo puπtaju uËenike sa svojih satova!“

U naπem dosadaπnjem radu radna godina je uvijek brzo proπla.Osim svakodnevnog puπtanja glazbe pod odmorima, naπi veÊi pro-jekti, na kojima imamo glavnu rijeË, svakako su „brucoπijada za pr-vaπe“ krajem listopada, „pokrivanje“ priredbi poput one faπniËke,boæiÊne, zavrπne te svih ostalih dobrotvornih priredbi. Svaki od na-vedenih projekata dosad su proπli vrlo uspjeπno te su svi uËeniciodlazili sa osmjehom na licu. Rado prihvaÊamo nove ideje i ne sra-mimo se nekih „slavnih“ pokuπaja poput „Garden partyja“ (2012.)ili „Smak svijeta“ (2012.).

BBuudduuÊÊnnoosstt„©to je s ovim zvuËnicima? HoÊe li to biti rijeπeno ili neÊe?“,

jedno je od ËeπÊih pitanja Ëlanova Medijskog centra i autoriceovoga Ëlanka… Nalazimo se u optimistiËnoj godini… pred na-ma su veliki sportski dogaaji: Zimske olimpijske igre, Svjetskonogometno prvenstvo, Svjetsko koπarkaπko prvenstvo... Po iz-lasku ovoga broja „Labosa“ zavrπit Êe i Europsko rukometno pr-venstvo. U skladu s tom Ëinjenicom upustit Êemo se u glazbe-no-sportsku avanturu i pokuπat Êemo na svoj naËin progovoritio kulturama iz kojih dolaze ovi spektakli. Svi mislimo da je tojedna nova dimenzija rada i da smo si na taj naËin ponovno pos-tavili kreativne ciljeve. Upoznat Êemo tako kulturu baltiËkih ze-malja, rusku kulturu, brazilsku i juænoameriËku te se vratiti naPirinejski poluotok…

Trenutno nam je najveÊa zanimacija renoviranje prostora Medij-skog centra. Traæe se uËenici koji su nekad davno ostavili kojekak-ve stvari u naπem ormaru. Takoer traæimo umjetniËki nastrojeneuËenike koji su voljni oslikati istoËni zid Medijskog centra.

Osim osmiπljavanja naπega rada iz mjeseca u mjesec, æelimoprovesti i malo istraæivanje o glazbenim navikama naπih uËenika.Naπu anketu osmiπljavamo ovih dana s profesoricom Marijom Turkiz sociologije i profesorom Davidom Duvnjakom iz glazbene kul-ture. Vjerujemo da Êete nam izaÊi u susret kada vas zamolimo zamiπljenje!

Naπ facebook-profil „P©VP Music“ i dalje Ëeka vaπe prijedloge!

43

Jedn

olik

o gi

banj

e

MEDIJSKI CENTAR

„©to je u dræavi bolja glazba, bolja Êe biti i dræava”ZZaa ppoozznnaavvaannjjee ppoovviijjeessttii rraaddaa nnaaππeeggaa MMeeddiijjsskkoogg cceennttrraa bbiilloo jjee ppoottrreebbnnoo ppoosseeggnnuuttii dduubbookkoo uupprrooππlloosstt ii oobbaavviittii nneekkoolliikkoo tteelleeffoonnsskkiihh ppoozziivvaa kkaakkoo bbiissmmoo bbaarr ddoonneekkllee ssaazznnaallii ii rreekkoonnssttrruuiirraallii

nnjjeeggoovvee ppooËËeettkkeePiπe: Lucija BraπiÊ, 2.e

Platon

»»llaannoovvii MMeeddiijjsskkoogg cceennttrraa nnaa ππkkoollsskkoommee hhuummaanniittaarrnnoomm pplleessuu

Tradicionalni πkolski humanitarni ples odræao se 23. studenoga2013. iza paravana πkolske kantine. Pristigli su svi prvi razredizajedno sa svojim razrednicima, a i oni malo stariji. Za glazbu

se pobrinuo naπ vrijedni i sveprisutni Medijski centar. I ove godineplesom je zacrtan plemeniti cilj - prikupiti πto viπe novaca za Carita-sov dom za djecu bez odgovarajuÊe roditeljske skrbi Savica ©anci.

Kako se naπi uËenici uvijek u velikom broju odazovu na svaku huma-nitarnu akciju, tako je bilo i ovoga puta. Prikupilo se dosta novaca ko-ji je proslijeen Volonterskom centru P©VP-a Ëiji su Ëlanovi kupili onoπto je Domu bilo potrebno: higijenske potrepπtine, pelene, deteren-te za rublje, omekπivaÊe i sliËno. Nadamo se da Êe se ova lijepa tra-dicija opstati i da Êemo nastaviti pomagati onima manje sretnima.

44

Jedn

olik

o gi

banj

e

©KOLSKI HUMANITARNI PLES

Spojili smo ugodno s korisnimPiπe: Filip »erepinko, 3.b

Piπe: Filip »erepinko, 3.b

Zadnji tjedan u prvom polugodiπtu, uoËiBoæiÊa, u naπoj πkolskoj knjiænici „niknuo“jeprekrasan boriÊ od knjiga. Njegovom rastupripomogle su marljive ruËice grupe MladihknjiæniËarki iz 3.a razreda. Svi korisnici knji-ænice koji su taj tjedan vraÊali knjige u knjiæ-nicu bili su vrlo ugodno iznenaeni ovim Ëa-robnim drvcem koje je svojom toplinomugrijalo sva srca i izmamilo radosne

osmjehe na umorna lica. »estitamo i zahvaljujemo naπim knjiæni-

Ëarkama na ovom lijepom boæiÊnom daru!

Vijesti iz knjiænice...

[ ]II pprrooffeessoorree ppoonneekkaadd zzaanneessee........ RRaasskkaa ii nnjjeezziinn 11.. rraazzrreedd

MMllaaddee kknnjjiiæænniiËËaarrkkee

Imala sam sve te simptome, ali nisam ni slutila da se radi o πe-Êernoj bolesti. U osmom razredu osnovne πkole uËili smo oraznim bolestima pa tako i o ovoj te sam prepoznala sve

simptome. Rekla sam svojim roditeljima, ali oni nisu povjerovali jernitko u naπoj obitelji ne boluje od dijabetesa. Najbolja prijateljicaprimijetila je da neπto sa mnom nije u redu pa smo jednoga danaotiπle izvaditi krv i provjeriti. Nalazi su pokazali da mi je razina πe-Êera u krvi πesnaest (normalna je pet) pa sam se uplaπila i odmahrekla majci. Ona je nazvala moju doktoricu koja je rekla da sljede-Êi dan brzo moram u bolnicu. Bila sam jako tuæna i uplaπena, ni-sam znala πto Êe biti sa mnom, ali svi su me tjeπili pa mi je bilomalo lakπe. Kada smo doπli u bolnicu, odmah su me hospitalizira-li. Tamo su mi sve objasnili te sam sa svojim roditeljima iπla na te-Ëajeve kako bih nauËila normalno æivjeti. NeÊu lagati, nije bilo li-

jepo biti u bolnici, ali tamo su se svi pobrinuli da mi bude savrπe-no. Nakon dva tjedna vratila sam se kuÊi i bila sretnija kao nikadprije. Na poËetku je bilo teπko, ali svi smo se naviknuli i sada mo-gu reÊi da, iako imam πeÊernu bolest, æivim kao i svaki normalnitinejdæer. Poπto moja guπteraÊa ne proizvodi inzulin, moram gaubrizgavati injekcijama Ëetiri puta dnevno. Isto tako, moram mje-riti πeÊer Ëetiri puta dnevno kako bih znala je li sve u redu. Svakatri mjeseca moram iÊi na preglede i jednom godiπnje moram biti ubolnici tjedan dana. Sve je to ponekad malo naporno, ali ima i ne-πto dobro u tome: nakon dugo vremena vidim svoje prijatelje i on-da radimo ludorije po bolnici. Sve u svemu, iako dijabetes zvuËigrozno, nije tako teæak: æivim zdravo i poËela sam drukËije gleda-ti na neke stvari. Æivim svaki dan „punim pluÊima“ jer nikad neznaπ πto imaπ dok to ne izgubiπ.

45

Jedn

olik

o gi

banj

e

ISKUSTVO NA©E U»ENICE

NauËila sam æivjeti s dijabetesom

DDiijjaabbeetteess jjee bboolleesstt kkoodd kkoojjee gguusstteerraaËËaa pprreessttaannee pprrooiizzvvooddiittii iinnzzuulliinn,, aa rraazzlloogg ttoommuu ii nniijjee bbaaππppoozznnaatt.. PPoossttoojjii ttiipp jjeeddaann kkoojjii ssee jjaavvlljjaa kkoodd mmllaaddiihh ii ttiipp ddvvaa oodd kkoojjeegg oobboolliijjeevvaajjuu ssttaarriijjee oossoobbee..

NNaajjËËeeππÊÊii ssiimmppttoommii ssuu:: ssttaallnnaa ææee,, ËËeessttoo mmookkrreennjjee,, uummoorr,, vvrrttooggllaavviiccaa ii llooππee rraassppoollooææeennjjee

RAZGOVOR S UËENIKOM 4.A RAZREDA, VALENTINOM MAJSTOROVIÊEM

TrËanjem mijenjamo dijabetesPiπe: Antonija GolubiÊ, 4.a

„„TTrrËËaannjjeemm mmiijjeennjjaammoo ddiijjaabbeetteess -- MMllaaddii zzaa mmllaaddee““ nnaazziivv jjee hhuummaanniittaarrnnee aakkcciijjee uu kkoojjoojj jjee ssuuddjjeelloovvaa--lloo mmnnooππttvvoo ssrreeddnnjjooππkkoollaaccaa.. PPrriijjaavvoomm nnaa uuttrrkkuu oodd 22 kkmm iillii 55,,66 kkmm ppooddrrææaallii ssuu vvrrππnnjjaakkee kkoojjii bboolluujjuu ooddππeeÊÊeerrnnee bboolleessttii.. AAkkcciijjaa jjee ooddrrææaannaa ss cciilljjeemm uunnaapprreeeennjjaa kkvvaalliitteettee ææiivvoottaa ddjjeeccee ii aaddoolleesscceennaattaa oobboolljjeelliihhoodd ππeeÊÊeerrnnee bboolleessttii ttiimmee ddaa iihh ssee ppoottiiËËee nnaa ttjjeelleessnnuu aakkttiivvnnoosstt.. PPrrvvoo mmjjeessttoo uuttrrkkee nnaa ddvvaa kkiilloommeettrraa ooss--vvoojjiioo jjee uuËËeenniikk nnaaππee ππkkoollee,, ssllaavvnnii nnooggoommeettaaππ,, VVaalleennttiinnoo MMaajjssttoorroovviiÊÊ

ZZaaππttoo ssii ssee pprriijjaavviioo nnaa nnaattjjeeccaannjjee??»esto se prijavljujem na razna natjecanja, pogotovo na ona u kojima se trËi.PPoozznnaajjeeππ llii oossoobbuu kkoojjaa bboolluujjee oodd ddiijjaabbeetteessaa?? Poznajem, idem u razred s jednom djevojkom, a imam i nekoliko prijatelja iz kvarta koji boluju od

dijabetesa. SuosjeÊam s njima jer imaju raznih problema i moraju dobro paziti na prehranu.JJeessii llii ooËËeekkiivvaaoo ppoobbjjeedduu ss oobbzziirroomm nnaa pprreeddnnoosstt kkoojjuu oossttvvaarruujjeeππ kkaaoo dduuggooggooddiiππnnjjii ssppoorrttaaππ?? JJeessii llii

ssee ddooddaattnnoo pprriipprreemmaaoo??Nisam oËekivao pobjedu, niti sam mislio da Êu se boriti za prvo mjesto, a kamoli na kraju pobije-

diti, jer je tamo bilo mnogo atletiËara i sportaπa, a vjerojatno i onih koji su se pripremali za utrku.PPrreeppoorruuËËaaππ llii ddrruuggiimmaa ssuuddjjeelloovvaannjjee uu ttaakkvviimm ii sslliiËËnniimm aakkcciijjaammaa??Naravno da preporuËam sve sportske aktivnosti, osobito ako su humanitarnog karaktera. Osim to-

ga, mladi na taj naËin mogu malo poraditi na sebi, doÊi i istrËati koliko mogu ili, u krajnjem sluËaju,ako niπta drugo, prehodati. I sami dijabetiËari moraju se dosta kretati pa i njima preporuËujem istustvar.

Plesnu skupinu P©VP-a Ëini dvadesetak uËenika koji svakitjedan jedva Ëekaju ponedjeljak i Ëetvrtak kako bi se ponov-no okupili, plesali, ali i zabavili se pod vodstvom profeso-

rice Ane KadoviÊ. U svlaËionici se uvijek razgovara o tome πto Êese raditi toga dana na treningu ili o tome πto se radilo na pret-hodnom, Ëuje se smijeh koji je, naravno, zasluæan za dobru at-mosferu. Prava zabava poËinje kada se ue u malu dvoranu s ve-likim ogledalima. Prvo se treba dobro zagrijati, zatim se odmahkreÊe na posao, poËinje se raditi koreografija za boæiÊnu predsta-vu ili za πkolsko natjecanje. ©kolsko natjecanje odræava se svake

godine sredinom drugog polugodiπta i tada naπa dvorana ima naj-viπe posjetitelja. Dobar provod zagarantiran je svima koji dou izato se pozivaju svi uËenici P©VP-a da dou podræati naπu plesnuskupinu koja za natjecanje ulaæe mnogo truda svake godine. Ovesu godine u grupi Ëetiri momka koji su odliËni te ostalim plesaËi-ma uvijek izmame osmijeh na lice svojim vratolomijama. Tko godima volje i æeli se zabaviti, moæe biti dio te male obitelji jer od-vojiti malo vremena za dvije probe tjedno zaista nije mnogo, aosjeÊaj koji vam ostaje nezamjenjiv je! Ah, da, valja reÊi i da nijebitno pleπete li dobro - veÊ dajete li sve od sebe!

46

Jedn

olik

o gi

banj

e

PLESNA SKUPINA PRIRODOSLOVNE ©KOLE VLADIMIRA PRELOGA

Nije bitno pleπete li dobro -veÊ dajete li sve od sebe

©©kkoollsskkoo nnaattjjeeccaannjjee ooddrrææaavvaa ssee ssvvaakkee ggooddiinnee ssrreeddiinnoomm ddrruuggoogg ppoolluuggooddiiππttaa ii zzaattoo ssee ppoozziivvaajjuussvvii uuËËeenniiccii PP©©VVPP--aa ddaa ddoouu ppooddrrææaattii nnaaππuu pplleessnnuu sskkuuppiinnuu kkoojjaa ssvvaakkee ggooddiinnee uullaaææee mmnnooggoo

ttrruuddaa zzaa nnaattjjeeccaannjjeePiπe: Mateja KelekoviÊ, 4.c

PPlleessnnaa sskkuuppiinnaa PP©©VVPP--aa ii vvooddiitteelljjiiccaa AAnnaa KKaaddoovviiÊÊ

Razred 1. s Ëine uËenici koji, osim πtose bave svima vrlo poznatima i na te-leviziji zastupljenim sportovima, po-

put koπarke, odbojke ili nogometa, trenirajui neke manje popularne sportove.

Prvi od njih koje Êemo predstaviti moædanisu partneri u privatnom, ali u plesnom æi-votu nevjerojatno su skladni (πto ste imaliprilike vidjeti i na naπoj boæiÊnoj priredbi).To su Ena BeË i Zoran MargetiÊ. Latinoame-riËkim i standardnim plesovima Zoran sepoËeo baviti, kako sam kaæe, jer ga je bakanagovorila na to. Ena je iπla u plesnu πkoluAne MaletiÊ pa je, zbog iznimne talentira-nosti, primljena u klub. Kao i na svakoj slo-bodnoj aktivnosti, i u njihovu sportu uvijekima zanimljivih dogodovπtina: primjerice,gledajuÊi snimku svog prvog turnira, uoËilisu da su cijelo vrijeme plesa razgovarali naplesnom podiju!

EEnnaa:: MMii ssmmoo nnaajjlljjeeppππii hhrrvvaattsskkii ssppoorrtt

Zoran kaæe da bi po pravilima plesnipartner trebao voditi svoju partnericu, ali daje Ena po karakteru voa kada njih dvojepleπu.

Treninzi su naporni, ali i zanimljivi, no ni-su za svakoga. Na pitanje bi li svoj sportpreporuËili drugima, Ena je odgovorila dane bi jer je nuæno mnogo vremena provodi-ti s jednom osobom, a to nije za svakoga.

Rijetkim i neobiËnim sportom bavi se iuËenica Kaja BariÊ. Nije rijeË o obiËnom pli-vanju niti o ronjenju, veÊ o plivanju perajama.

Plivanje perajama otkrio joj je brat koji jeprvi nastavio svoju plivaËku karijeru u „RKGeronimo”. Kaja se prije bavila plivanjem u„HAPK Mladost”, a uz pomoÊ peraja rezul-tati su bili joπ bolji i trener ju je rado prihva-tio kao plivaËicu vrlo uspjeπnog kluba.

47

Jedn

olik

o gi

banj

e

EGZOTI»NI SPORTOVI NA©EG OVOGODI©NJEG 1.S

MaËevanje, ronjenje, ples,ragbi... tko bi uz to mislio

na nogomet i koπarkuII oovvee ssmmoo ggooddiinnee uu nnaaππuu ππkkoolluu uuppiissaallii 2244 uuËËeenniikkaa kkoojjii lluudduujjuu zzaa pprriirrooddoosslloovvnniimm pprreeddmmeettiimmaa..

AAllii oonnoo ππttoo iihh rraazzlliikkuujjee oodd ssvviihh oossttaalliihh pprrvviihh rraazzrreeddaa uuppiissaanniihh uu nnaaππuu ππkkoolluu jjeesstt nnjjiihhoovvoo vviiππeessaattnnoo pprroovvooeennjjee vvrreemmeennaa nnaa ttrreenniinnzziimmaa -- ii ttoo nnee oonniimm nnaa kkoojjee bbiissttee pprrvvoo ppoommiisslliillii

Piπe: Filip »erepinko, 3.b

EEnnaa BBeeËË ii ZZoorraann MMaarrggeettiiÊÊ

DDoottookk zzrraakkaa kkrroozz mmaalluu ddiihhaalliiccuu kkoojjaa ssee kkoonnssttaannttnnoo ppuunnii vvooddoomm

Zadovoljna svojim dosadaπnjim uspje-hom i ekipom, kazala je da se ne vidi u

drugom klubu ili drugaËijem sportu. Pri-sustvovanje na natjecanjima potaknulo juje da poloæi R1 teËaj (ronilac s jednomzvijezdom) kako bi se bavila podvodnomfotografijom i brzinskim ronjenjem.

Ragbijem, joπ jednim egzotiËnim spor-tom, bavi se Dino BoæiÊ. VeÊ πest godinasvakodnevno naporno trenira u „Rugby klu-bu Lokomotiva”. Ragbi je u toj mjeri postaodio njegovog svakodnevnog æivota da gaponekad odigra i pod πkolskim odmorom,naguravajuÊi se s prijateljima, a kruæe glasi-ne da ragbijaπki stav zauzima i pri uvjerava-nju profesorice hrvatskog da jest, doista jestnapisao cijelu lektiru, ali nije znao da je mo-ra donijeti baπ taj dan...

Njegov klub trenutno je prvi u dræavi, aono πto Dinu najviπe raduje, brojna su pu-tovanja na kojima πiri svoje horizonte iupoznaje druge kulture.

DDiinnoo:: AAddrreennaalliinn -- ttoo mmii jjee ssrreeddnnjjee iimmee

Dino je na pitanje bi li sport preporuËiodrugima bez suzdræavanja odgovorio dabi, jer je vrlo zanimljiv, odnos uloæenogtruda i rezultati su uvijek u ravnoteæi, aenergiËnost i agresivnost koju smijete po-kazati kroz fiziËke kontakte izvrstan su is-puπni ventil nakon svakodnevnih πkolskihzgoda i nezgoda. Ali agresivnost koju igra-Ëi pokazuju na terenu ne odgovara karak-teru u njihovom privatnom æivotu: Hrvat-ski ragbijaπki savez, u suradnji s joπ nekimudrugama, organizirao je utakmicu u Ëastborbe protiv nasilja nad æenama, Ëime jejasno dano do znanja da je igra jedan, astvarni æivot sasvim drugi svijet.

Iako Ëesto vladaju predrasude kako jeragbi sport samo za djeËake, klubovi u Hr-vatskoj srdaËno pozivaju i sve djevojËice dase pridruæe ovom sportu, Ëemu se, dao jenaslutiti, ne bi protivio ni Dino.

UU rraazzrreedduu mmiirrnnaa ii ttiihhaa uu zzaaddnnjjoojjkklluuppii,, nnaa tteerreennuu uuvviijjeekk sspprreemmnnaa zzaa nnaappaadd

I zadnji, ali moæda najatraktivniji sportonaj je kojim se bavi Renata Jeny. RijeË je omaËevanju, sportu koji se razvija nevjerojat-nom brzinom jer dræave, koje donedavnonisu imale niti pravu dvoranu za maËevanje,imaju sve veÊi broj maËevalaËkih klubova.

Renatu su u klub privukli sjajni maËevijoπ kada je imala pet godina, a sada, nakonveÊ devet godina treniranja, ne moæe sezamisliti bez maËa u ruci. Najljepπi je os-jeÊaj, kaæe, kada se sa suigraËicama poslo-æi da bi preuzela medalju nakon uspjeπnognastupa na nekom turniru. »esto maπta daæivi u srednjem vijeku kako bi se moglaokuπati u pravom dvoboju, braneÊi Ëastsvoje obitelji ili, moæda, æivotnog suputni-ka. Ne misli da je maËevanje samo zamomke jer, tvrdi, bitno je samo imati mir-nu ruku i oπtar um, kako bi se maËem ba-ratalo oprezno i savjesno.

48

Jedn

olik

o gi

banj

e

KKaajjaa BBaarriiÊÊ sspprreemmaa ssee zzaa sskkookk

RReennaattaa JJeennyy pprreedd ppooËËeettaakk mmeeËËaa

DDiinnoo BBooææiiÊÊ -- aaggrreessiivvaann nnaa tteerreennuu,, ppoonneeππttoo mmiirrnniijjii uu rraazzrreedduu

1166.. pprroossiinnccaa 22001133.Ustala sam se u sedam ujutro (kao da

sam spavala noÊ prije,), sva ‘’skoro’’ spaki-rana i spremna za put. Avion polijeÊe u 11sati. »im smo stavili prvu torbu na onu tra-ku koja pokazuje kilaæu, skoro je pukla.‘’Znam da si æensko, ali zar zbilja trebaπtoliko gluposti nositi sa sobom, za samo tritjedna’’, sarkastiËno je rekao moj otac, naπto sam se ja samo nasmijala. Avion je na-pokon poletio te smo se nakon dva kratkasata naπli u Parizu. Izaπli smo s aerodromajer smo igrom sluËaja imali dovoljno vre-mena da samo malo proπetamo po glavnojulici Champs-Elysées i pozdravimo Eiffelovtoranj. Vratili smo se na aerodrom i tada jezapoËelo muËenje… 13 sati u Boeingu ko-ji nas je trebao dovesti do Buenos Airesa.O turbulencijama da i ne priËam, katastro-fa. Budila sam se skoro svakih pola sata jerje izgledalo kao da je apokalipsa na redu.Kada smo sletjeli, poljubila sam sveto tlo ikrenula Ëekati svoju prtljagu koja je stiglanakon samo pola sata. Zgrabili smo prvogtaksista kojeg smo vidjeli te mu na ‘’πpa-njolskom’’ pokuπali objasniti kamo nas tre-ba odvesti. Napomena: ljudi u Argentini i»ileu ne priËaju baπ dobro engleski. Nakon45 minuta voænje stigli smo u hotel koji jebio smjeπten u centru Buenos Airesa.

1199.. pprroossiinnccaa 22001133..‘’Zujali’’ smo dobra tri dana po Buenos

Airesu te je’’napokon’’ doπlo vrijeme da sepozdravimo sa stvarno prelijepim gradom iotplovimo u nepoznato. Kruzerska linijaCrystal Cruises ima dva broda koji su, kakooni to nazivaju, blizanci: Crystal Symphonyi Crystal Serenity (Symphony je bolji). Oba

broda spadaju u luksuzne kruzerske brodo-ve, πto znaËi da je sve ukljuËeno u cijenuboravka (da pojasnim, hrana i piÊe su bes-platni). Taj brod za mene je bio raj: saune,teretana, kazaliπte, kino, trgovine, bazeni,jacuzzy, restorani, knjiænica i joπ puno to-ga. Ne moæe biti dosadno! Zaplovili smoprema Montevideu.

SS ppiinnggvviinniimmaa ooËËii uu ooËËii

2222.. pprroossiinnccaa 22001133..Montevideo je bio bezveze. Doπli smo

na Falklandske otoke koji inaËe spadaju uteritorij Velike Britanije. Dan prije sam uga-nula gleæanj, a trebam iÊi na izlet gdje bihvidjela pingvine. Skupila sam svu svoju sna-gu i odπepala do tender-broda (Ëamca zaspaπavanje) koji nas je potom odveo na

obalu. Moj je otac radio pa sam bila pre-puπtena sama sebi. Sjela sam s neke tri cu-re u Range Rover te smo se zaputile domjesta gdje su se nalazili pingvini. Jedna odnjih je Ëudnim sluËajem rekla da je znan-stvenica, a ja sam se odmah pohvalila daidem u prirodoslovnu πkolu. Nakon sat ipetnaest minuta ‘’drmuskanja’’ po brdima idolinama stigli smo na drugi kraj otoka teodjednom ugledali hrpu malih, slatkih, ne-odoljivih pingvina. Uslikala sam jedno 500slika te uπla u malu brvnaru na topli Ëaj imalo keksa. Gospoa koja je vlasnica ima-nja objasnila mi je sve o pingvinima i Fal-klandskim otocima.

2244.. pprroossiinnccaa 22001133..Merry Christmas! Mislim da sam tu reËeni-

cu izgovorila najmanje tisuÊu puta. Svi su bili

49

Na

tere

nu

DNEVNIK PIPI DUGE »ARAPE

Antarktika - zato πto uZagrebu nema snijega

MMoojj jjee oottaacc iinnaaËËee ppoo zzaanniimmaannjjuu ppoommoorraacc ttee rraaddii nnaa CCrryyssttaall SSyymmpphhoonnyyjjuu,, vveelliikkoomm kkrruuzzeerrsskkoommbbrroodduu.. NNiijjee ddaa ssee hhvvaalliimm,, aallii pprriilliiËËnnoo ssaamm ppoonnoossnnaa nnaa nnjjeeggaa.. GGllaavvnnii jjee ooffiicciirr,, ππttoo zznnaaËËii ddaa jjee

zzaadduuææeenn zzaa ssvvuu ssiigguurrnnoosstt ppoossaaddee ii ppuuttnniikkaa nnaa bbrroodduu.. PPrriijjee ddvvaa mmjjeesseeccaa rreekkaaoo mmii jjee ddaa ppoossttoojjiimmaallaa mmoogguuÊÊnnoosstt ddaa ssee ss nnjjiimm uukkrrccaamm nnaa bbrroodd kkoojjii bbii ookkoo BBooææiiÊÊaa ii NNoovvee ggooddiinnee pplloovviioo zzaa

AAnnttaarrkkttiikkuu.. KKaadd ssaamm ttoo ËËuullaa,, sskkoorroo ssaamm ppaallaa uu nneessvviijjeesstt.. OOddbbiijjaallaa ssaamm vvjjeerroovvaattii ssvvee ddookk nniissaammddooππllaa nnaa PPlleessoo ii ssjjeellaa uu aavviioonn

Piπe: Martina DrugoviÊ, 3.b

PPoogglleedd iizznnaadd AAllppaa oossttaavvlljjaa bbeezz ddaahhaa

odliËno raspoloæeni, sretni, veseli. Pa kako i nebi bili kada su na brodu, plove za Antarktiku isve im je ‘’besplatno’’. Brod je inaËe bio ukra-πen s otprilike 100 boæiÊnih drvaca, 200oraπara, 50 Djedova Boæi-Ênjaka... Tata i jaotiπli smo na lijepu veËericu u Dinning roomte sam se poËastila velikim odreskom i mojimnajdraæim desertom, Ëokoladnim soufleom (toje neπto kao musse). Poslije veËere sva posa-da imala je organiziranu zabavu u najljepπemdijelu broda, pramcu (Palm Court), odakle sesve lijepo vidi te smo svi veselo pjevali bo-æiÊne pjesme i pijuckali πampanjac (svi osimmene, naravno).

DDaannii kkaaoo iizz bbaajjkkee

2288.. pprroossiinnccaa 22001133..Antarktika - najljepπe mjesto na svijetu.

Upravo smo uplovili meu hrpu dugaËkihplanina od leda i snijega. Na mostu sam(tamo gdje smiju samo kapetan, oficiri ioËito ja). Divim se prizoru koji jednostavnoostavlja bez daha. Prostrane ravnice ledaokruæuju nas te se pomalo plaπim prizoraiz Titanika. Uæivam gledati kako naπ ‘’ma-li’’ dvjestometarski brod izbjegava ledenja-ke od jednog metra. Izaπla sam van daudahnem malo svjeæeg antarktiËkog zraka i

zaËudila se samo koliko je ‘’toplo’’.„Ipak jetu ljeto”, pomislila sam te ‘’okinula’’ par le-denih fotki. Dan je bio nevjerojatan, svrati-li smo do Deception otoka te u blizini po-kupili nekoliko istraæivaËa s neke postaje.Dan je trajao do odprilike 3 ujutro, bojeneba bile su jednostavno predivne i sve jebilo kao u bajci, kao na slikama. Zaspalasam sretnija nego ikada, vjerujuÊi da Êe,kada se probudim, sve biti samo san.

3311.. pprroossiinnccaa 22001133..//11.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144..Probudila sam se u 7 sati ujutro jer sam

veÊ u 8 bila naruËena kod frizera (pa ipakje ovo najvaænija veËer na brodu). Skoro ci-jeli dan spremala sam se za veËeru koja jebila u 6, bila sam na πminkanju, manikuri…Obukla sam svoju najbolju haljinu i sprem-no izaπla iz sobe. Malo mi je bilo neu-godno jer sam viπe tip za traperice i starke,ali πta se tu moæe, stisnula sam zube i dr-htavo uπla u Dinning room. Osim posadekoja je bila uæasno ljubazna i draga, tu jebilo i ‘’djece’’ mojega godiπta. Najviπe suse isticali Chiara, Niall, Aoife, Luke i Sa-mantha, svi su bili iz SAD-a. Postali smostvarno super ekipa. Na Staru godinu svismo se okupili u glavnom dijelu broda gdjesmo trebali doËekati Novu godinu. Poπtonam na πanku nisu dali da pijemo alkoholjer smo svi bili maloljetni, morali smo na-ganjati konobare s onom tacnom punomπampanjca (pa trebali smo nazdraviti). Us-koro smo svi vriπtali iz svega glasa: ‘’Hap-

50

Na

tere

nu

CChhrriissttaall SSyymmpphhoonnyy

PPoogglleedd zzaa ppaammÊÊeennjjee

py New Year’’. To je bila Nova godina zapamÊenje!

33.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144..»ile. Punta Arenas, 30% stanovniπtva

podrijetlom iz Hrvatske. Zanimljivo, znam.Otiπli smo u Hrvatsku zajednicu te susreliLuku, deËka koji je na kraju cijeli dan pro-veo πetajuÊi s nama po Punta Arenasu i ob-jaπnjavajuÊi nam svaku zanimljivost tog ma-log gradiÊa (razgovarali smo, naravno, nahrvatskom jeziku). Dan je samo proletio, avaljda je tako kad se zabavljaπ…

66.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144..Dan sam provela na raftingu, u

»ileu!!! Tek sam sada postala svjesna da

sam tamo. Tata i ja otiπli smo na raftingispod nekog vulkana (koji na svu sreÊunije u tom trenu eruptirao). Priroda jebila umirujuÊa i predivna. Vratila sam sena brod polumrtva, kad su me odjed-

nom nazvali moji prijatelji. Otiπla sam uBridge lounge i s njima kartala do dvaujutro.

88.. ssiijjeeËËnnjjaa 22001144..Santiago. Dan za polazak. ‘’Zujali’’

smo po brodu, tuæni, znajuÊi da postojiπansa da se viπe nikada ne vidimo… U12 sati tata je doπao po mene, pozdravi-la sam se sa svima koje sam znala tesnaæno zagrlila tatu (vraÊala sam se, da-kle, sama). Dobro, ne baπ sama sama, samnom je iπla tatina kolegica Johanna skojom sam putovala natrag do Pariza.Kad sam stigla u Pariz imala sam samosedam sati da pronaem svoj terminal.Pronaπla sam ga nakon sat vremena, aostalih πest sati Ëitala sam lektiru (hehe).U Zagreb sam stigla sva umorna te samsnaæno zagrlila baku i strica koji su medoËekali na aerodromu. Iako je put imaosvoje uspone i padove, bio je najljepπiput u mome æivotu i jako sam zahvalnatati πto mi ga je omoguÊio.

51

Na

tere

nu

BBuueennooss AAiirreess

AAaaaaaahhhhhh,, pprreessllaattkkii ssuu!!

EEkkiippaa iizz ssnnoovvaa uu nnooÊÊii iizz ssnnoovvaa

HHvvaallaa ttii,, ttaattaa!!

Jubilarna, dvadeseta po redu godiπnjica ICYS-a - Konferencijemladih znanstvenika, na Robertovu i moju sreÊu 2013. godineodræavala se upravo na tom egzotiËnom otoku gdje nas je, osim

onog sluæbenog dijela - prezentacije rada, oËekivalo jedno od isku-stava æivota.

Lokacija koja krasi naslovnice Ëasopisa, nad Ëijim fotografijama vje-Ëito oplakujemo manjak novaca i sanjarimo, iπËitavajuÊi uobiËajenereklame da se radi „o raju na zemlji“, Roberta i mene snaπla je sasvimneoËekivano. Iako ne mogu garantirati, sigurna sam da je i on, kao ija, kad je saznao kamo nas πalju, vriπtao od sreÊe ispred raËunala Ëi-tajuÊi mail. U tom mi se trenutku Google traæilica uËinila presporomkada sam poπla pogledati je li Bali ono πto ja uistinu mislim da jest.Zaista, putovali smo na drugi kraj, u raj na zemlji.

Pripreme koje su uslijedile, πto poslovne, πto osobne, Ëinile su sebeskrajnima poput Markovih konaka. Toliko je toga trebalo srediti zagotovo dva tjedna preko oceana. UnatoË cjelodnevnoj strci, nekakosmo sjeli u avion i proputovali piπljivih dan i pol kako bismo stigli nasvoju destinaciju. Kad se danas prisjetim, onih 12 sati leta od Amster-dama do Kuala Lumpura uËine mi se kao djeliÊ sekunde. Nakon πtosmo se napokon uspjeli oprostiti od silnih aviona i naÊi se na aerodro-mu u Denpasaru, na Baliju, sve su mi se one fotografije iz ËasopisauËinile kao obmane. StraviËna vruÊina i vlaga prve su nam poæeljeledobrodoπlicu, a ja sam proklinjala svaki redak u onim Ëasopisima gdjenitko nije ni spomenuo tu paklenu vruÊinu, dok sam pokuπavala ne is-topiti se na licu mjesta. No, Ëim smo krenuli prema hotelu i prvi putugledali ulice Denpasara, shvatila sam da je dosad samo umor progo-varao iz mene. Sve je to bilo oËaravajuÊe, kao s neke druge planete,kao da su vrijeme i prostor poprimili neko sasvim novo lice. Ako steikad pomislili da znate πto znaËi sintagma „vreva ulice“, niste se naπlina Baliju - promet u kaosu, roditelji djecu voze u krilu na motoru poglavnoj cesti, skreÊe se i pretiËe bez pravila, ulice krcate πtandovimaispred kojih se gomila kreÊe, a cijelom tom burnom dojmu pridonosenizovi stupova πareno ukraπenih, prepunih plakata (vrijeme je pre-dizborne kampanje) meu kojima ne nedostaje ni KFC reklama (da nezaboravite da ste na zemlji). Stiæemo do hotela, ulazkao da je od kak-ve kraljevske palaËe. Uokolo vrt prepun egzotiËnog bilja, pred vratimaorkestar gamelana (tradicionalnih balijevskih instrumenata), u predvor-ju Ëak i vodopad, sve bogato orijentalnim ukrasima - bajka. Na recep-ciji nas doËekuju uvijek nasmijeπeni Baleæani (u njihovoj kulturi goto-vo je obvezno smijeπiti se, moæda bismo trebali poneπto nauËiti?).Smjeπtamo se u sobe, raspakiravamo kovËege, sve je i dalje u znakuorijentalnog, moæda za naπ zapadnjaËki ukus pomalo i kiËastog. Sva-kom bi bilo jasno da ljudi s Balija mnogo dræe do svoje religije, hin-

duistiËki se artefakti nalaze posvuda. Konferencija nije joπ zapoËela, ahrvatska delegacija u kojoj su osim Roberta i mene bile Ëetiri divnedjevojke: Sonja, Veronika, Viktorija i Luna na Ëelu s prof. MitiÊ, za ko-ju moram naglasiti da se jako dobro pobrinula za nas tamo, tamo da-leko, imala je vremena istraæiti taj prekrasni otok prije ostalih. Zapo-Ëeli smo, naravno, od njuπkanja oko hotela gdje smo otkrili bazene ko-jima smo se odmah obeÊali za sutradan i susreli se s prvim æivotinja-ma (koje Êe zapravo i obiljeæiti naπe putovanje) - velikim tropskim πiπ-miπima. Prvi izlet koji slijedi (ponovno æivotinje) posjet je svetoj πumimajmuna u Ubudu gdje smo hranili simpatiËne, ali podmukle maca-que majmune. I onda, prvi ruËak, ah... Kruna putovanja - hrana! He-donistiËki, u skladu s naπim mentalitetom, danima smo iznova i izno-va uæivali u blagodatima baleæanske kuhinje, bojama kojima proπaratanjur, mirisima. Cure vam sline? I trebaju. Iza toga, po prvi nas putaoËekuje ocean i prostrane pjeπËane plaæe Balija. Moram priznati, zvu-

52

Na

tere

nu

LUCIJA KLARI∆ + ROBERT BEDOI∆ + PROF. SUZANA GALOVI∆ = BALI

ICYS 2013. godine na Balijubio je neprocjenjivo iskustvoNNaakkoonn oossvvoojjeennoogg 22.. mmjjeessttaa nnaa DDrrææaavvnnoomm nnaattjjeeccaannjjuu iizz ffiizziikkee uu kkaatteeggoorriijjii zznnaannssttvveenniihh rraaddoovvaa,,

ppoodd vvooddssttvvoomm mmeennttoorriiccee,, pprrooffeessoorriiccee SSuuzzaannee GGaalloovviiÊÊ,, rraadd ppoodd iimmeennoomm „„RRiibblleettsskkii eeffeekktt““ pprrooππaaoo jjee ssiillnnee kkiilloommeettrree nnee bbii llii pprriissttiiggaaoo uu IInnddoonneezziijjuu,, nnaa BBaallii,, kkaakkoo bbii jjooππ jjeeddnnoomm

ddookkaazzaaoo ssvvoojjuu kkvvaalliitteettuuPiπe: Lucija KlariÊ

MMllaaddii zznnaannssttvveenniiccii iizz HHrrvvaattsskkee

NNaaππaa zzvviijjeezzddaa RRoobbeerrtt BBeeddooiiÊÊ

Ëi primamljivije nego πto jest; ja joπ uvijek odabirem Jadransko moreispred oceana, ali ipak, neprocjenjivo. Na plaæi nam prilazi prvi u ni-zu trgovaca, za samo 60 kuna æena nam nudi masaæu cijeloga tijela,uporna je do granice da poæelite biti nepristojni prema njoj, ali nema-te srca ni moguÊnosti dok vam ona s vokabularom od svega desetakrijeËi engleskog pokuπava oËajno uzeti novce. ObeÊajemo joj da Êe-mo uzeti masaæu moæda koji drugi dan, govorimo to onako, bezbri-æno, ne znajuÊi da smo stekli novu prijateljicu. Naime, balijski trgovciuistinu Êe vas dræati za rijeË i neÊe popuπtati dok ne odræite svoje obe-Êanje. Isto tako, uËinit Êe sve πto je potrebno da vam neπto prodajutako da se moæete cjenkati do granice bezobrazluka (ako ste tip za to)i kao i mi, vraÊat Êete s toliko punim kovËezima u strahu da Êe vamnaplatiti viπak prtljage na aerodromu.

Pred sluæbeno otvorenje konferencije, hotel je vrvio delegacijama izcijeloga svijeta kao i cijelom ekipom koja je stajala iza organizacijeICYS-a. Toga smo dana upoznali i naπu Adis koja je bila naπ vodiËondje, zaduæena da se pobrine za sve potrebno naπoj ekipi. Neo-phodno je da spomenem koliko je obiljeæila naπ boravak tamo! Sve-Ëano otvorenje uljepπale su tradicionalne balijske plesaËice, a mi smo

toga puta imali prilike prvi puta istrËati kao predstavnici naπe zastave.No, otvorenje je oznaËavalo i skoraπnje prezentacije i nervoza, na ko-ju smo pomalo zaboravili, a sada se odjednom vratila. Ipak, ne mo-ram ni reÊi koliko je prezentacija bila uspjeπna kada smo se kuÊi us-pjeli vratiti sa srebrnom medaljom u kategoriji primijenjene fizike! Na-kon πto su prezentacije zavrπile, asvoj smo posao odradili, bili smopoËaπÊeni jedinstvenom prilikom. Organizatori konferencije unajmilisu profesionalce koji su nam omoguÊili da radimo ono πto su nas to-liko puta na televiziji upozoravali da nikako ne pokuπavamo kod kuÊe,da proemo kroz vatru! Pomama koju je ta vijest izazvala bila je ne-viena, svi su odjednom osjetili plamen kako bukti u njima i hrabro senaπli oËi u oËi sa svim svojim strahovima - barem je sve tako jedno-stavno djelovalo u poËetku, pod dojmom impresivnog govora guruakoji nam je davao upute kako Êemo hodati po vatri. No, Ëim su prvastopala poËela peÊi i nisu nikako prestajala, iza ugla nas je zaskoËio

skandal i odjednom je hotel postao hitna sluæba specijalizirana za ope-kline, a okolo naokolo samo se Ëulo „auË, auË“. Danas volim razmi-πljati o tome kao pravom katarziËnom iskustvu. Naime, imala sam pri-like biti jedna od onih sretnika koji su Ëak ugledali i pravu balijskubolnicu (kao dio luksuznog turistiËkog paketa) gdje sam, proËiπÊe-na u vatri, preimenovana u svojoj otpusnici u „Lucica“. Naizgled,cijeli se incident Ëini tragiËnim, ali ono jedino πto je za mene, osob-no, bilo tragiËno je to πto sam sutraπnji rafting morala propustitizbog opeklina (bolje reËeno opeklinice) drugog stupnja, a koji joπuvijek nisam preæalila.

ICYS je neporecivo bio posebno iskustvo, a bit Êe i za njegove bu-duÊe sudionike, upravo zbog moguÊnosti da se na jednom mjestuupozna toliko mnogo ljudi sa sasvim drugih krajeva svijeta. Ono u πtosam se ja uvjerila je da se svejedno svi mi moæemo jako dobro zaba-viti, πto se i dokazalo na spontanim tulumima i salvama smijeha πto suznala obiljeæiti zajedniËke veËere i okupljanja te da uopÊe nismo toli-ko razliËiti; pa ipak smo svi ljudi i svi mi znamo plesati Gangam style.Prije oproπtajnog izleta, u ime svoje dræave, svaka je reprezentacijasimboliËno u æivot pustila jednu kornjaËicu, a onda smo krenuli pre-

ma poznatom otoku kornjaËa. Sutradan su uslijedila grljenja i suze, iz-mijenjivanje kontakata i sveopÊa instant nostalgija. Mi smo se odluËilizadræati joπ koji dan, ne bismo li vidjeli je li ipak bolje jahati slona ilikonja, ali uskoro smo se i mi pozdravili s takozvanim „otokom s tisu-Êu hramova“. Nakon ponovno kratkih dan i pol putovanja, na aero-dromu nas se doËekalo kao nogomentnu reprezentaciju, samo s ko-jom kamerom manje. Priznajem da mi je toga dana bilo drago ugle-dati „Prelog-majice“!

Na koncu, sve bih ovo nekako trebala i zakljuËiti, ali ovaj πturi iz-vjeπtaj i nedoreËenost koju mi nameÊu same ove rijeËi, ne dozvoljava-ju mi da opiπem divotu tog iskustva. PatetiËno, svjesna sam, ali stojimiza svakog sloga, mogu samo reÊi da je ICYS 2013. godine na Bali-ju bio neprocjenjivo iskustvo. Profesorici GaloviÊ, bez koje bi put uBali bio samo djeËja fantazija, nikada neÊemo moÊi dovoljno zahvaliti- ali cijeli Êemo æivot nekako pokuπavati!

53

Na

tere

nu

PPoonnoossnnii rraavvnnaatteelljj ddooËËeekkaaoo jjee ssvvoojjee uuËËeenniikkee NNaaππaa zzvviijjeezzddaa LLuucciijjaa KKllaarriiÊÊ

Tijekom voænje prema park-πumi„Golubinjak“ bilo je veselo iæivahno. Dolaskom na odrediπte,

veoma smo se obradovali ukusnim kraf-nama koje su nas tamo doËekale.Krafne, zajedno sa sendviËima i sokovi-ma koje smo sami spakirali, itekako supomogle da lakπe prebrodimo dugaËku,ali veoma zanimljivu πetnju πumom.©etnja je zapoËela kratkim osvrtom najelu, „ kraljicu πume“, visoku 4.2 m ipromjera 1.42 m. Prolazili smo stazomkoja je na nekim dijelovima zahtijevalaposebnu opreznost zbog skliskosti,kroz nekoliko πpiljskih galerija,ukljuËujuÊi i „Vraæji prolaz“ pa sve do„Medvjee peÊine“. IduÊa je postajabila πpilja „Lokvarka“. ©etajuÊi 900 m ikroz tri galerije, uæivali smo u fasci-nantnim krπkim oblicima koji su sepoput remek-djela formirali milijunimagodina.

Ponovno u autobusu. Pogled naplaninu „Klek“ kroz autobusna staklanajavljivao nam je skori dolazak u

Ogulin. Prije nezaobilaznog posjeta„Gradskom muzeju“, svratili smo do„–ulinog ponora“ te se povela raspra-va nalazili se moæda uz lice kapetanaMilana joπ jedno lice koje bi vrlo lako

mogla biti –ula. Na red je napokondoπao i „Gradski muzej“. Uπetavπi kroznjegova vrata, otkrili smo brojne za-nimljivosti vezane uz grad Ogulin.Primjerice, prije nego πto je postalaedukacijski centar Ogulina, muzejskazgrada bila je zatvor u kojemu se meubrojnim gostima naπao i Josip BrozTito. Veoma je impresivna bila i inter-aktivna maketa rasporeda hrvatskihvojnih snaga u Domovinskom ratu, bro-jne narodne noπnje i namjeπtaj tepodrobnije informacije o planini „Klek“koja je imala vaænu ulogu u razvojuhrvatskog planinarstva. Takoer smo semislima vratili u djetinjstvo, iznova sivrteÊi slike koje su nam se stvaraleËitajuÊi „PriËe iz davnina“ Ivane BrliÊMaæuraniÊ, takoer Ogulinke. Iako jemuzej bio zabavan, ipak smo malo viπeuæivali u slobodnom vremenu tijekomkojega smo iπli na kavu i „vlastonoæni”razgled grada. Nismo ni dvaput trep-nuli, a veÊ smo bili pred ulazom uZagreb, jedva ËekajuÊi iduÊu praksu.

54

Na

tere

nu

DRUGI I TRE∆I RAZRED EKOLOGA U GORSKOM KOTARU

Tragovima prirode i proπlostiDDvviijjee ssuu ggeenneerraacciijjee eekkoollooππkkiihh tteehhnniiËËaarraa oottiiππllee uu ssuubboottuu,, 77.. pprroossiinnccaa 22001133.. uu 77::3300hh,, nnaa jjeeddnnuu

oodd tteerreennsskkiihh nnaassttaavvaa ppoo kkoojjoojj jjee ssmmjjeerr eekkoollooggaa uu nnaaππoojj ππkkoollii ttoolliikkoo ppoozznnaattPiπe: Ivor Zvonimir Kruljac, 3.e

AA mmiisslliillii ssttee ddaa jjee pprraakkssaa llaaggaannaa

LLookkvvaarrkkaa,, vvrrlloo zzaanniimmlljjiivvaa ππppiilljjaa

Glavni protagonist serije “Breaking bad” (u hrvatskom prijevodu - “Na pu-tu prema dolje”, no mislim da ju rijetki poznaju pod tim nazivom) nemagotovo niπta zajedniËko s legendarnim kemiËarima navedenima u prvoj

reËenici (osim briljantnog poznavanja kemijskih sustava i reakcija). Dok su prvisvoje znanje koristili da bi unaprijedili ljudsko druπtvo, Walter je svoje znanje ko-ristio iz sebiËnih razloga (iako on sam sebe gotovo cijelo vrijeme pokuπava uv-jeriti u suprotno) i uspio je unazaditi æivote gotovo svih koji su ga okruæivali.

Za one koji ne znaju ili æive u peÊini, proπle godine je zavrπila peta i zadnja se-zona moæda najbolje dramske serije u zadnjih pet godina (neki ju Ëak i proglaπa-vaju najboljom svih vremena, protiv Ëega Êe se prvi pobuniti zagriæeni fanovi“Obitelji Soprano” i “Æice”). Neki Êe Ëak i zlobno reÊi da je krajem “Breakingbad”-a zavrπilo zlatno doba televizije, s Ëime se ne mogu sloæiti, no moram priz-nati da su svi ljubitelji televizijskih serija osjetili veliku prazninu nakon πto je pos-ljednji kadar odzumirao kemijski laboratorij koji je bio Walterovo remek-djelo.

Ukratko za neupuÊene, serija se bavi (spoiler alert!) sudbinom srednjoπkol-skog profesora kemije (svaka podudaranost sa stvarnim osobama je sluËajna)koji nakon otkriÊa da boluje od neizljeËivog raka, odluËuje koristiti svoje zna-nje iz kemije u proizvodnji droge metamfedamin i time osigurati svojoj obiteljifinancijsku stabilnost nakon svoje smrti. Naravno, Walter se upliÊe sve dublje idublje u pakao svijeta droge i dilera te uskoro sebi i svima oko sebe pretvaraæivot u pakao. Iako se radnja ne Ëini previπe privlaËnom, ono πto ovu seriju obi-ljeæava je sjajna priËa, æivotopisni likovi i vrhunske glumaËke izvedbe.

OOdd ppooËËeettnnoogg ssiimmppaattiiËËnnoogg lluuzzeerraa ddoo eeggoocceennttrriiËËnnoogg ii ookkrruuttnnoogg nnaarrkkoobboossssaa HHeeiisseennbbeerrggaa

Tako je, primjerice, Bryanu Cranstonu (inaËe do tada najpoznatiji kao do-broÊudni i smuπeni tata iz “Malcolma u sredini”), glumcu koji utjelovljuje likWaltera Whitea, veliki sir Anthony Hopkins poslao pismo oduπevljenja nakonodgledane serije u kojemu je izjavio da je njegova izvedba vjerojatno najboljeglumaËko ostvarenje koje je ikada vidio. Zaista, interpretacija Waltera, posebi-ce u zadnjoj sezoni koja je prikazana proπle godine, jedno je od najboljih glu-maËkih ostvarenja ikada vienih na televiziji i zaista bi bilo nevjerojatno da bi-lo tko Bryana Cranstona ugrozi u narednoj sezoni nagrada (kada su u pitanjuizvedbe na televiziji), bilo da se radi o Zlatnim globusima, Emmyjima ili nekojslilËnoj ceremoniji. Transformacija koju Cranston vrπi nad svojim likom - od po-Ëetnog simpatiËnog luzera koji da bi zaradio dodatni dolar mora laπtiti felgesvojih uËenika do egocentriËnog i okrutnog narkobossa Heisenberga u kojegse pretvara kako serija odmiËe kraju - jedno je od najfascinantnijih glumaËkihpreobraæaja, Dr. Jackyl i Mister Hyde koji se odvijaju pred naπim oËima i rastuiz epizode u epizodu.

No, da ne ispadne da je Bryan Cranston jedini zasluæan, treba istaknuti i os-tatak glumaËkog ansambla. Aaron Paul kao Walterov pomoÊnik Jesse Ëiji su od-jevni stil i poπtapalica “bitch” postali kultni, Anna Gunn kao supruga Skyler ko-ja doæivljava nekoliko transformacija tijekom serije, Dean Norris kao Hank,Walterov πogor i DEA agent (odjel za borbu protiv droge), Bob Odenkirk kaovrhunski muljator i odvjetnik Sal (Ëiji je lik toliko dobar da su odluËili snimatiseriju s njim kao glavnim likom), Jonathan Banks kao Mike, vjerojatno jedini pla-

Êeni ubojica za kojeg mislite da je najbolji djed na svijetu, Giancarlo Espositokao Gus Fring, superhladni filantrop/narkoboss Ëije finalno namjeπtanje krava-te vjerojatno ulazi u povijest pop-kulture. Jednostavno, u cijeloj seriji ne posto-ji lik koji je slabo odglumljen i koji nije sjajno portretiran. Za to glavnu zaslugupreuzima glavni tvorac serije Vince Gilligan koji je veÊ poËeo dobivati nemo-ralne ponude da napravi nastavke priËe koja je savrπeno zaokruæena i Ëije bidodatno diranje bilo ravno kutluroicidu.

WWaalltteerr WWhhiittee kkaaoo jjeeddiinnssttvveennii aannttiijjuunnaakk

PriËa koja je u biti jedna ozbiljna i detaljna studija karaktera pokazuje kolikoljudima treba da promjene vlastita stajaliπta i moralne principe. Tako mi krozpet sezona gledamo transformaciju nekoliko likova, ali najveÊa je promjena ko-ju Êe Walter doæivjeti od prve epizode pa nadalje. Pratimo ga kroz prve mo-ralne dileme koje prolazi dok odluËuje hoÊe li ubiti Ëovjeka za kojega zna daÊe ubiti njega prvom prilikom. Zatim odluka da napravi prvi pravi drug-dealumjesto da suprugu koja raa odvede u bolnicu, a sve pod izlikom da radi sveza svoju obitelj. Dalje imate gaæenje ljudi, postavljanje bombe, trovanje djecepa sve do otmice vlastitog novoroenËeta. I unatoË svemu tome, unatoË oËi-ma i uπima koje nam pokazuju koji je Walter postao neËovjek, ne moæete si po-moÊi i barem djelomiËno navijati za ovog jedinstvenog antijunaka.

Dojma sam da Êe kult serije “Breaking bad” rasti iz godine u godinu, a le-gendarne reËenice kao “I am the one who knocks” ili “Say my name”, crni πe-πir i tamne naoËale bit Êe referenca na jednu legendarnu seriju. »ak i samo imeWalterovog alter-ega Heisenberga zvuËi nestvarno cool. Uostalom, kadaposjetite “Breaking bad” na imdb.com-u, vidjet Êete da je ukupna ocjena se-rije 9,6 (415.000 korisnika ocijenilo). A jedna od posljednjih i vjerojatno naj-bolja epizoda - Ozymandias (koju neki nazivaju najboljih i najuzbudljivijih satvremena televizijskog programa ikada - i ne pretjeruju) ima nestvarnu ocjenuod 10.00 (45.000 korisnika)!

Stoga, ako ste joπ meu onima koji nisu pogledali ove televizijsko remek-djelo, ne Ëekajte ni trenutak i krenite s gledanjem. Tih 62 sata vaπeg æivota ne-Êe biti uzalud potroπeno.

55

Kul

tura

sta

nice

OSVRT NA KULTNU SERIJU „BREAKING BAD”

Najpoznatiji KemiËar na SvijetuDDaa ssttee pprriijjee ppeett ggooddiinnaa ppiittaallii pprroossjjeeËËnnoogg ssrreeddnnjjooππkkoollccaa ttkkoo jjee nnaajjppoozznnaattiijjii kkeemmiiËËaarr nnaa ssvviijjeettuu,,

vveeÊÊiinnaa ooddggoovvoorraa ((nnaakkoonn nneelliikkoo mmiinnuuttaa rraazzmmiiππlljjaannjjaa)) bbiillaa bbii MMaarriiee CCuurriiee,, LLoouuiiss PPaasstteeuurr,, AAllffrreedd NNoobbeell iillii nneekkii ppoozznnaattii nnoobbeelloovvaacc iizz nnoovviijjee ppoovviijjeessttii.. NNoo,, ddaa ddaannaass ppoossttaavvlljjaattee ttoo iissttoo

ppiittaannjjee,, ooddggoovvoorr vveeÊÊiinnee bbii vvjjeerroojjaattnnoo bbiioo nnaajjppoozznnaattiijjii iizzmmiiππlljjeennii kkeemmiiËËaarr uu ddaannaaππnnjjoojj ppoopp--kkuullttuurrii -- WWaalltteerr WWhhiittee

Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a

ZZaarr zzaa ttoo sslluuææee kkeemmiijjsskkii llaabboorraattoorriijjii??

Kul

tura

sta

nice

Ali, ako uzmemo pozornost koju dram-ske serije dobivaju zadnjih godina,kao i sve veÊu televizijsku gledanost i

prelazak velikih filmskih zvijezda na rad userijama, imam dojam da zlatno doba televi-zije joπ uvijek traje, odnosno da je ovih go-dina na vrhuncu. Gotovo svakih nekolikomjeseci pojavljuje se nova serija koja privlaËipaænju gledatelja, tako da je televizijska pro-dukcija trenutno puno jaËa od one filmske.

NNAAJJBBOOLLJJIIHH 55 SSEERRIIJJAA TTRREENNUUTTNNOO NNAAMMAALLIIMM EEKKRRAANNIIMMAA::

IIggrraa pprriijjeessttoolljjaaFantasy serija koja obiluje nasiljem, splet-

kama, seksom i izmiπljenim likovima. Ra-ena po knjigama koje ni same joπ nemajuzavrπetak, tako da nitko ne zna ni kako Êezavrπiti, ali nije ni bitno jer u svakoj sezoni

doæivimo nekoliko πokova i u svakoj pogibanetko od glavnih likova. ©to, pak, nije pro-blem jer u ovoj seriji imamo bitnih likova nabacanje, tako da je povremena filtracija ipoæeljna. Trenutno je zavrπena treÊa sezo-na u kojoj nas je πokiralo “crveno vjenËa-nje” i svi s nestrpljenjem oËekujemo novusezonu.

MMoommccii ss MMaaddiissoonnaaDramska serija koja bi se moæda viπe

svidjela naπim roditeljima vrhunski oæivljavarazdoblje πezdesetih godina proπlog stolje-Êa, na fascinantan naËin prikazuje kako je

svijet tada funkcionirao i krcata je nezabo-ravnim likovima. Takoer ima vjerojatnonajbolji glavni lik zadnjih nekoliko godina(uz Waltera Whitea, naravno) - Dona Dra-pera koji je san svake æene i predmet zavi-sti svakoga muπkarca. Trebam napomenutida je ova serija veÊ osvojila 4 Emmy nagra-de, odnosno svake sezone otkada se poja-vila. Tek je zadnje dvije izgubila od Brea-king bada i serije koja je sljedeÊa na listi.

DDoommoovviinnaa Vrhunska πpijunska serija koja pretresa

najosjetljivije ameriËke teme do sitnih deta-lja i koja je prva uspjela skinuti “Momke sMadisona” s Emmy trona. Serija je netomzavrπila s treÊom sezonom koja je, objek-tivno gledajuÊi, kvalitetom malo opala, alikoja je i dalje vrhunsko πpijunsko πtivo ËijeÊete epizode gledati na rubu stolca.

HHoouussee ooff ccaarrddssPolitiËke spletke u Washingtonu Ëije

je prve dvije epizode reæirao jedan odvodeÊih filmskih redatelja danaπnjice -

David Fincher i s glumaËkom ekipomkoju predvodi nenadmaπni Kevin Spaceykao politiËar premazan svim mastimakoji ne preza ni pred Ëime da doe navlast.

TThhee AAmmeerriiccaannssSerija Ëija je tek jedna sezona zavrπila,

ali koja svojim glavnim protagonistima,hladnoratovskom tematikom i povratkom u

osamdesete osvaja sve poklonike dobrihπpijunskih trilera. Joπ jedna serija Ëije Êeteepizode pratiti s ruba sjedalice. Moæda ni-je toliko razvikana kao druge s liste, alijedna od najboljih novih.

OOdd sseerriijjaa kkoojjee nniissuu ddoossppjjeellee nnaa lliissttuu, tre-ba joπ izdvojiti i “The Walking dead” kaonajgledaniju seriju trenutno u SAD-u, tekpokrenutu “Masters of sex”, meu tinej-dæerima popularnu vampirsku “Trueblood” te “Most”, nastalu po istoimenojskandinavskoj seriji.

56

SERIJE NA KOJE TREBA BACITI OKO

Zlatno doba televizije ovihje godina na vrhuncu

MMnnooggii ggoovvoorree ddaa jjee zzaavvrrππeettkkoomm sseerriijjee „„BBrreeaakkiinngg bbaadd”” zzaavvrrππiilloo zzllaattnnoo ddoobbaa tteelleevviizziijjee,, jjeerr ssee nnee--kkee oodd nnaajjbboolljjiihh sseerriijjaa kkoojjee ssuu nnaassttaallee zzaaddnnjjiihh ggooddiinnaa vviiππee nnee pprriikkaazzuujjuu iillii ssuu pprreedd kkrraajjeemm

((„„OObbiitteelljj SSoopprraannoo””,, „„ZZaappaaddnnoo kkrriilloo””,, „„ÆÆiiccaa””,, „„MMoommccii ss MMaaddiissoonnaa””))Piπe: Marin –akoviÊ, 3.a

Kul

tura

sta

nice

JJee llii,, ppoo VVaaππeemm mmiiππlljjeennjjuu,, mmoogguuÊÊee bbiittii oorriiggiinnaa--llaann nnaa vvaaππ nnaaËËiinn bbeezz lleeææeerrnnoossttii??

Kada radiπ s kalkulacijama, to Êe ti se kad-tadobiti o glavu, prije ili kasnije. Treba se prepustitiosjeÊaju, ekipi koja radi s tobom i tu rezultatamora biti. Naravno, moraπ biti uporan u rjeπava-nju problema benda. Ni bez toga nema zvuka.

OOssjjeeÊÊaattee llii kkaaoo uummjjeettnniikk ddaa iimmaattee ssvvuu sslloobboo--dduu iizzrraaææaavvaattii ssee??

Koliko je bend povezan energetski, kolikobend osjeÊa zajedniπtvo, toliko se sve to mani-festira na rad. Jer ako ti netko ne moæe ukazatina pogreπku, onda opet neÊe biti dobro. Potre-bno je da ti taj netko bude frend pa da savjetprihvatiπ u potpunosti.

OOssjjeeÊÊaattee llii zzaaddoovvoolljjssttvvoo uu ttoommee ππttoo ssvviirraattee bbaaππuu HHrrvvaattsskkoojj??

Sluπaj, jednostavno se ne moæeπ roditi negdjedrugdje ako si se rodio u Hrvatskoj. Mislim, misviramo glazbu kakva se nama svia. UopÊe ni-je bitno u kojem dijelu svijeta, glazba je univer-zalna.

KKaakkaavv jjee oossjjeeÊÊaajj bbiittii ddaaππaakk oorriiggiinnaallnnoossttii nnaasscceennii??

OsjeÊamo se jako dobro. Lagano je pitanje,lagani je odgovor. Naπ producent, na naπemposljednjem albumu, rekao je da postoje dvijevrste glazbe. Svi govore: „Nekvalitetna muzika,„kuruza“, sweetmetall, ovo, ono”. Veli frajer,postoji samo kopija i original. I u principu, tu jepuno rekao. Jer ako se hoÊeπ utopiti u masi, on-da Êeπ to i uËiniti, ali ako radiπ originalniju muzi-ku doprijet Êeπ do manje ljudi, no bit Êe zado-voljniji.

MMooææddaa iimmaa eekkiippee kkoojjaa ssee ppaallii nnaa mmaassuu ii nnaa ggrruuppnnjjaakkee,, aallii mmii nniissmmoo ttii

MMiisslliittee llii ddaa bbiissttee mmooææddaa bbiillii zzaaddoovvoolljjnniijjii ddaassvviirraattee pprreedd ππiirroomm mmaassoomm,, ËËiissttoo rraaddii uussppjjeehhaa??

Pa mi smo svirali pred puno veÊom hrpomljudi, nego πto Êemo danas svirati. Svirali smomi i na festivalima pred pet, πest tisuÊa ljudi,

moæda i deset, ali ako si ti unutra, ako si ti za-dovoljan, ako je ekipa prava i ako se energijapoklopi, broj ljudi ne mijenja stvar. Moæda imaekipe koja se pali na masu i na grupnjake, ali minismo to.

DDaakkllee,, VVaammaa jjee kkoommuunniikkaacciijjaa ss ppuubblliikkoomm mmaa--nnjjee vvaaæænnaa oodd oonnee uunnuuttaarr bbeennddaa??

Energija kola i bez toga. Gledaj, bolje petna-est pravih nego pred pet tisuÊa drugih.

SSvviirraattee llii ppuunnoo uu rreeggiijjii ii oorriijjeennttiirraattee llii ssee vviiππee nnaaHHrrvvaattsskkuu iillii „„ππaarraattee““ ookkoolloo ppoo ffeessttiivvaalliimmaa??

Mi se orijentiramo tamo gdje nas zovu. Sutra-dan odmah doemo tamo. Joπ uvijek najËeπÊesviramo u Hrvatskoj. Sviramo i u Bosni i u Srbi-ji... Joπ uvijek smo u regionu. Bilo je govora onekakvoj njemaËkoj turneji. Navodno je u Hrvat-sku doπao neki lik koji je vlasnik nekog radija uBremenu. Kupio je CD te smo dobro kotirali nanjihovim ljestvicama. Sve u svemu, zasad joπ niπ-ta od toga.

NNaajjvviiππee ssttee ssvviirraallii ppoo mmoottoorriijjaaddaammaa ii sslliiËËnniimmffeessttiivvaalliimmaa,, nnoo uu uussppoorreeddbbii ss kklluubboovviimmaa,, mmooææee--

ttee llii ssee ppooææaalliittii nnaa kkvvoottuu kklluubboovvaa kkoojjii ooddrrææaavvaajjuussvviirrkkee ttoogg ttiippaa??

Naravno da bi dobro bilo da toga bude vi-πe. Mi bismo i æeljeli da toga bude viπe. Za-greb je milijunski grad, a opet imaπ jednudvoranu, jedan pravi klub i dva do tri mjestau kojima moæeπ odræati isplativu svirku. Re-kao bih da je moæda Zagreb prije milijunskoselo, nego πto je grad. U svakom sluËaju, pre-malo je. Mislim da to nije sluËaj samo ovdje,tako je i u ostatku Hrvatske.

IIddeemmoo ssvviirraattii!! VVoolliimmoo ssvviirraattii.. NNee zznnaammoo ssvviirraattii?? NNaauuËËiitt ÊÊeemmoo

IIzz ËËeeggaa jjee ssvvee kkrreennuulloo??Pa frendovi su krenuli svirati. To je bila ona ti-

piËna kvartovska priËa: „Idemo svirati! Volimosvirati. Ne znamo svirati? NauËit Êemo.“ Pona-vljam, Zoki je baπ imao viziju i on je jednom sni-mio svoj bendæo i htio je imati takav nekakav„anarhiËan“ zvuk. I to je ono πto se sada dogaa.

57

INTERVJU S PICKSIEBNEROM

AnarhiËan countrySSttvvaarr jjee iissppaallaa ooËËeekkiivvaannoo.. VVeesseellaa sskkuuppiinnaa,, vveesseellii lljjuuddii,, jjeeddnnaa vveelliikkaa vveesseellaa oobbiitteelljj.. OOssjjeettii ssee nnee--kkaakkaavv ttooppllii oossjjeeÊÊaajj kkoojjii pprrooææiimmaa cciijjeellii bbaacckkssttaaggee.. ZZaanniimmlljjiivvoo jjee kkoolliikkoo ssee uuææiivvoo nnee rraazzlliikkuujjuu ooddvviieennooggaa nnaa ppoozzoorrnniiccii.. BBiilloo kkaakkoo bbiilloo,, PPiicckkssiieebbnneerr jjee nnee ttaakkoo ssttaarr hhrrvvaattsskkii bbeenndd kkoojjii pprroovvllaaËËii

ssvvoojj jjeeddiinnssttvveennii ææaannrr vveeÊÊ nneekkoo vvrriijjeemmee.. UU ttrreennuucciimmaa pprriijjee kkoonncceerrttaa PPiicckkssiieebbnneerraa uu VViinnttaaggee IInndduussttrriiaall bbaarruu,, rraassppoollooææeenn zzaa rraazzggoovvoorr,, ppoossttaavviioo ssaamm ppaarr ppiittaannjjaa jjeeddnnoomm oodd ËËllaannoovvaa

bbeennddaa,, VVeeddrraannuu CCiipprriijjaannoovviiÊÊuu-- CCiipprrii,, bbaass--vvookkaalluuPiπe: Marin –akoviÊ, 3.a

MMaarriinnee,, ggddjjee ttii jjee bbrraaddaa,, iillii bbaarreemm bbrrkkoovvii??

Jer tu ima svega: rocka, bluesa, ali i funka. Netkoje jednom rekao „hardcountry“, ali ne ograniËa-vamo se takvim stvarima. Viπe imamo neku emul-ziju, rekao bih.

JJeessttee llii iikkaadd mmiisslliillii ddaa ÊÊeettee ssvviirraattii bbaaππ oovvaakkaavvææaannrr?? IImmaattee llii „„TToo jjee ttoo!!““ oossjjeeÊÊaajj??

U principu, ovakvu viziju je Zoki imao jako dav-no, joπ prije Picksiebnera. Bez te njegove vizije,bend nebi izgledao ovako. Ovo je podosta „mije-πana skupina“, jer mi smo sluπali svaπta u svoje vri-jeme, a i sad sluπamo. No, svi imamo taj nekakavzajedniËki nazivnik koji nas veæe. Zahva-ljujuÊi to-me sve se to kanaliziralo u ovo πto sada imamo.

JJee llii ssee oossjjeeÊÊaajj zzaajjeeddnniiππttvvaa uu bbeenndduu oossjjeettiioo oodd--mmaahh uu ppooËËeettkkuu iillii jjee ttoo nneeππttoo ssee ttrreebbaa rraazzvviijjaattii??

Pa mislim da je, jer smo svi bili frendovi pri-je. To nije bilo ono preko oglasa i sliËno, negoviπe „frendovska priËa“. Nakon nekog vreme-na postali smo obitelj. Druæimo se puno i vanglazbe. Naπe obitelji su povezane i sada se susve spojile u jednu. Æivimo kroz tu glazbu pri-vatno i poslovno.

TTiijjeekkoomm VVaaππeegg pprroocceessaa iimmpprroovviizzaacciijjee,, jjee lliinnuuæænnaa ppoovveezzaannoosstt iizzmmeeuu ssvviihh ËËllaannoovvaa bbeennddaa nnaajjeeddnnoojj rraazziinnii iillii jjee vviiππee ssvvaattkkoo uu ssvvoojjoojj ffrreekkvveenncciijjii??

Dogodi se na probi da nije dan. Ovaj je tu,ovaj je tamo, a ovaj je ondje. I dok svi nisu na is-tom, nema zvuka. Bend se jednostavno moraenergetski poravnati. S iskustvom shvatiπ kako topostiÊi, poravnaπ se.

SSvviirraallii ssttee ii ss MMaajjkkaammaa,, HHllaaddnniimm ppiivvoomm.. OOssjjee--ttii llii ssee nneekkaakkaavv jjaazz uu ttrreennuuttkkuu kkaaddaa ssvviirraattee ss nnee--kkiimm ttkkoo jjee dduuææee nnaa sscceennii?? KKaakkaavv jjee oossjjeeÊÊaajj ssvviirraattiiss vviiddnnoo ppoozznnaattiijjiimm bbeennddoomm??

Lijepo je kada te kolege sa scene uoËavaju iprihvaÊaju. Jako je lijep osjeÊaj kada se uzajam-no cijenimo, jer sve su to prijateljski bendovi. Go-stovali smo s Hladnim pivom jednom i to nam jebilo pravo zadovoljstvo. Takva stvar posebno go-di u poËecima, jer se sada zbog toga iz te sura-dnje stvorilo prijateljstvo.

KKoolliikkoo jjee bbeenndd uuttjjeeccaaoo nnaa pprriijjaatteelljjsskkee ooddnnoosseeiizzmmeeuu ËËllaannoovvaa??

Enormno. Mi smo bili frendovi i prije, ali ovote jednostavno puno jaËe veæe. Prihvatili smojedni druge kao Ëlanove obitelji i to je neπto πtose ne moæe stvoriti normalnim putem.

MMooææeemmoo llii ooËËeekkiivvaattii jjooππ kkaakkvvuu ssuurraaddnnjjuu ssHHllaaddnniimm ppiivvoomm??

Pa prijatelji smo. Druæimo se intenzivno i nijereËeno da neÊe biti neke daljnje suradnje u smislugostovanja negdje, studijskih produkcija i sliËno.Takve stvari dolaze same od sebe, ne planiraju se.

BBiissttee llii vvoolljjeellii ssttvvoorriittii nneeππttoo ppooppuutt oonnooggaa ππttoo jjee©©ttuulliiÊÊ uussppiioo ssvvoojjoomm ppoojjaavvoomm,, ppoossttaattii „„kkuulltt lliiËË--nnoossttii““??

Pa mislim da s ovim svojim smjerom neÊemonikada svirati na stadionima, nismo mi takavbend. Dræimo se toga da punimo dvorane oddvije do pet tisuÊa ljudi. To je Ëisto u redu, to jeugodna atmosfera. Evo, recimo, Tom Waits ne-Êe svirati pred pet, πest tisuÊa ljudi, neugodnomu je to.

58

Kul

tura

sta

nice

Piπe: Martina Hleb, 3.jCrteæ: Grgur Akrap

Pjesma mi se ne svia jer ju ne razumijem,nije zabavna i nema nikakvog smisla. Zastar-jela je i nema veze sa sadaπnjosti. To nijenajgora pjesma koju sam proËitao, ali je si-gurno u top pet iz gore navedenih razloga.

(Bruno Zlopaπa o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje)

To je najloπija i najdosadnija pjesma kojusam ikada proËitao zbog toga πto niπta ne ra-zumijem i pjesma nema baπ nekog smisla inije aktualna u danaπnje vrijeme. Ta pjesmaje bila pisana u nakani da probudi svijest hrvat-skoga naroda, ali nije i ljudi su pali u joπ veÊubananu, kao i ja kada sam Ëitao ovu pjesmu.

(Luka Smetiπko o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje)

Pjesma mi se svia zato πto govori o mojojdomovini. Pjesma je i danas aktualna zato πtogovori o ujedinjenju Hrvatske. To je jedna odljepπih pjesama koje sam proËitao jer govori ojedinstvu svih Hrvata.

(Borna BogoviÊ o Gajevoj Horvatov sloga i zjedinjenje)

Pjesma mi je glupa i dobra. Dobra zato πto jeprva kitica istinita, a glupa mi je jer ne razumi-jem niπta u drugoj kitici. Mislim da je zastarjelajer se Ëita samo u πkolama, nije baπ zanimljiva iteπko da bih je Ëitao sam svojom voljom.

(Filip BenËec o PreradoviÊevu Ljudskom srcu)

Pjesma je dosadna i teπko ju je razumjeti,nema nikakve razumljive radnje ni likova.Pjesnik samo opisuje nekakav krajolik.

(Luka Ritt o PreradoviÊevoj Zora puca, bit Êe dana)

KNJIÆEVNI KRITI»ARI DAJU SVOJ SUD

Ove pjesme ne bismo Ëitali svojom voljom

HHrrvvaattsskkii nnaarrooddnnii pprreeppoorroodd bbiioo jjee zzaaiissttaa vvaaææaann ddooggaaaajj uu ppoovviijjeessttiinnaaππeeggaa nnaarrooddaa.. SSttaannddaarrddiizzaacciijjaa kkoojjaa jjee uuzzeellaa mmaahhaa nnee mmooææee sseeoossppoorriittii,, nnoo mmnnooggii ÊÊee ssee ssllooææiittii ddaa ppjjeessmmee nnaassttaallee uu hhrrvvaattsskkoommrroommaannttiizzmmuu nniissuu uuvviijjeekk nnaa vviissookkoojj rraazziinnii uummjjeettnniiËËkkee vvrriijjeeddnnoossttii

Kada neka predstava ljude sviju generacijadræi prikovane za kazaliπne stolce u mjeriu kojoj to Ëini ova, uglavnom je rijeË o

predstavi univerzalnih vrijednosti. U reæiji AideBukviÊ i produkciji Kazaliπta Planet Art teËe veÊosma godina izvrsne posjeÊenosti i nagrada ko-je osvaja.

Gospodinu Greenu, ortodoksnom, ogorËe-nom Æidovu, vlasniku kemijske Ëistionice koji se,nakon æenine smrti, zatvoren unutar svoja Ëetirizida, potpuno otuio od ostatka svijeta, sple-tom okolnosti (sretnih ili nesretnih - to Êe tekpredstava pokazati), zbog jedne zamalo pro-metne nesreÊe, dodijeljen je naizgled uspjeπan,zadovoljan mladiÊ, kriv samo zato jer nije raËu-nao da starac neÊe pogledati lijevo i desno prijenego li zakoraËi na prometnicu, mladiÊ koji mu,jer tako nalaæe ameriËki zakon, od tog, moglibismo reÊi, sudbonosnog trenutka, mora poma-gati u kuÊanskim poslovima. Prolaskom vreme-na dolazi do promjena u njihovu odnosu: staracpolako prihvaÊa mladiÊa i njih se dvojica poËinjuotvarati jedan drugome, priznajuÊi si ono πto sudugo skrivali u sebi, priznajuÊi si ono πto ih naj-viπe boli, ono πto ih je i otuilo od ostatka svi-jeta, ali i ono πto ih Ëini toliko sliËnima.

U tom trenutku dolazi do glavnog sukoba udrami, do sukoba generacija i vremena, sukobasvjetonazora, sukoba razliËitosti koji, na æalost,zbog nepremostivih predrasuda traju meu svi-ma nama: Ross Gardiner, iako gotovo savrπen(jer je, poput gospodina Greena, Æidov), naæa-lost je - homoseksualac. A Æidovi, dotada jevjerovao gospodin Green, ne mogu biti homo-seksualci!

NNaaππee ddrruuππttvvoo,, ppoorruuËËuujjee BBaarroonn,, uummjjeessttoo ddaa pprroossppeerriirraa,, oossttaajjee zzaarroobblljjeennoo uu ookkoovviimmaa pprrooππlloossttii,, ssppuuttaannoo nneettrrppeelljjiivvooππÊÊuu ii pprreeddrraassuuddaammaa

Gospodina Greena moæemo promatratikao besprijekorno utjelovljenje tradicionalista,izvjeπtaËenog patriota koji se uæasava svega isvih koji su drugaËiji: drugaËiji po izgledu, sta-vovima, vjeri ili izostanku iste i, kao u sluËaju ko-ji se problematizira u drami, seksualnosti.

Iznimno je zadivljujuÊa sposobnost takvihosoba da homoseksualnost poveæu s konaËnom

propaπÊu ljudske rase, potkrepljujuÊi to Ëinjeni-cama logiËnima poput predizbornih podizanjakriæeva i kipova bivπih predsjednika u zemlji ko-ja se i bez toga utapa u dugovima. Kada se uzte apokaliptiËne zakljuËke nadoveæe koja teorijada je sve to zapravo neka zakulisna ustaπka ilipartizanska urota, ovisno o desniËarko-ljeviËar-skim stavovima (Ëak i onih koji se u doba vlada-vine spomenutih opredjeljenja joπ nisu ni rodili!),krug se zatvara i ostajemo zarobljeni u vremenuza koje smo vjerovali da je veÊ odavno proπlo.

MMoogguuÊÊee jjee ssrruuππiittii zziiddoovvee kkoojjiimmaa ssmmoo ssee ooddiijjeelliillii

Gospodina je Greena utjelovio Pero KvrgiÊ,glumac koji je tijekom svoje karijere sasvim zas-luæeno primio mnoge nagrade. I u ovoj jepredstavi pokazao iznimno glumaËko umijeÊe,na sebi svojstven naËin oæivljujuÊi Æidova sputa-nog mjeπavinom svih moguÊih predrasuda, tenjegovu gorljivu radikalnost, ali i skrivenu, du-boko potisnutu borbu s vlastitim emocijama.

Drugi Ëlan savrπeno usklaenog glumaËkogdvojca, Luka DragiÊ, jednostavno je, ali vjeπtoprikazao mladog i pristojnog Rossa Gardnera,suprostavljajuÊi se, a to je ono kljuËno za ovupredstavu, uvijek samo predrasudama, a ne i sa-mom gospodinu Greenu. Baronova ideja nijebila ikoga osuditi (jer, da je to uËinio, to bi zna-Ëilo da je poput gospodina Greena, da stvaravlastiti sustav vrijednosti pritom ne razmiπljajuÊihoÊe li time ikoga diskvalificirati), veÊ ukazati nanuænost prihvaÊanja heterogenosti druπtva, naprihvaÊanje Ëinjenice da ono, bez obzira na pri-vidnu entropiju koja moæe djelovati zastraπuju-Êe, upravo tim svojim karakteristikama Ëini da sedruπtvo razvija. Rossa moæemo promatrati kaolik koji upotpunjuje gospodina Greena, nepres-tano ga preispisujuÊi, propitujuÊi njegove vrije-dnosti ukazivanjem na crne rupe njegova pri-vatnoga æivota, nastale zbog nemoguÊnosti dastvari sagleda iz jedne drugaËije perspektive.

Iako je od objavljivanja drame proπlo viπe odπesnaest godina, ona sasvim vjerodostojnoilustrira stanje u druπtvu koje, umjesto da pro-sperira, ostaje zarobljeno u okovima proπlosti,sputano netrpeljivoπÊu i predrasudama.

Povezivanje homoseksualnosti i Drugog

svjetskog rata samo je jedna u nizu slikovito pri-kazanih, vrlo maπtovitih uspostavljanja zdravomrazumu nespojivih relacija: gospodin Green,kao simbol osobe koja osuuje jer je to tradici-ja njegova naroda (i zato jer je to daleko lakπeno promiπljati vlastitom glavom), u homosek-sualnosti vidi nastavak Holokausta. O homosek-sualcima, tim hereticima koji se usuuju traæitiprava, posljednjih je mjeseci u naπim medijimadovoljno pisano: traæenje ljudskih prava za nekeje kolosalna bezobraπtina; ljudi s pravima, tko jeto vidio? Pogotovo kod nas.

UU ddrraammii oobbaa lliikkaa nnaaddiillaazzee pprreeddrraassuuddee ii zzaa ttoo bbiivvaajjuu nnaaggrraaeennii

Dok god smo preoptereÊeni predrasudamane moæemo napredovati, a likovi ove predstave,kroz razgovore protkane inteligentnim humo-rom, æele nam poruËiti da je promjena moguÊa.U drami oba lika nadilaze predrasude i za to bi-vaju nagraeni trajnim, iskrenim prijateljstvom iuzajamnim poπtovanjem te ponovno uspostav-ljenim obiteljskim vezama koje su godinama pa-tile zbog imaginarno stvorenih podjela.

U posjetu kod gospodina Greena drama jekoja promiËe toleranciju i daje nam lekciju da jemoguÊe sruπiti zidove kojima smo se odijelili, daje moguÊe prevladati ograniËenja koja smo si sa-mi postavili, moguÊe je prevladati predrasude i,najvaænije od svega, za to nikada nije kasno.

59

Kul

tura

sta

nice

OSVRT NA PREDSTAVU JEFFA BARONA “U POSJETU KOD GOSPODINA GREENA”

Osuivanje da bi se odalapoËast tradiciji

DDrraammaa aammeerriiËËkkooggaa aauuttoorraa JJeeffffaa BBaarroonnaa ““UU ppoossjjeettuu kkoodd ggoossppooddiinnaa GGrreeeennaa”” pprreevveeddeennaa jjee nnaaddvvaaddeesseett ii ppeett jjeezziikkaa,, iiggrraannaa uu vviiππee oodd ËËeettrrddeesseett zzeemmaalljjaa uu vviiππee oodd ddvvjjeessttoo ii ppeeddeesseett pprroodduukkcciijjaa

ttee jjee nnaajjiizzvvooeenniijjii ssuuvvrreemmeennii tteekksstt uu ppoosslljjeeddnnjjiihh ddeesseett ggooddiinnaaPiπe: Antonia ©antek, 4.e

GGoossppooddiinn GGrreeeenn,, NNaakkoonn ssvvaaee

Cees NooteboomIzgubljeni raj

Vlak je upravo proπao Harlem, znaËinajbolje da poËnemo. Temeljito promijeπatiæivote, pa makar i nakratko, nije sitnica.Postoje elementi, baπ kao i u kemiji, koji seprivlaËe, kao i oni koji se odbijaju. Æivoti sepripremaju u dugotrajnim procesima. ToËno,baπ kao i jela. Da, imaπ pravo, nitko tu nekuha, osim ako sam æivot ne æeliπ nazvatikuharom, a zaπto i ne bi? U svakom sluËaju,kemija koja se ovdje traæi nije jednostavna.Kuhanje nekad traje dulje, nekad kraÊe, πte-dnjaci se nalaze na razliËitim destinacijama,ishod je neizvjestan. Ova je usporedba uovoj priËi najdulje trajala, sad samo joπ ovo.Æivot, ako Êemo joπ malo zadræati tu glupumetaforu, kao kuhar je totalni idiot. Pritompate uglavnom ljudi, a profitira, ponekad, aline preËesto, knjiæevnost. (Cees Nooteboom:Izgubljeni raj, str. 94)

Ulomak je ovo iz knjige koja je sve, samone uobiËajena; iz knjige od koje bi, Ëak inajpredanije Ëitatelje, mogla zaboljeti glava- jer rijeË je o knjizi koja je postojala prijeno πto je nastala, odnosno koja je nastajala,kada je veÊ bila ukoriËena. No da bi i sre-dnjoπkolac posegnuo za ovom knjigom, nemora baπ niπta znati o teoriji strukturalizma

niti o Miltonovom Raju izgubljenom -dovoljno je da poæeli proËitati bajku oautobusu punom anela koji svaku veËerpo jednoga iskrca na razliËitim lokacijama,gdje ih radoznali turisti potom traæe,postavljaju pitanja za koja oba sudionikadijaloga znaju da nema odgovora, aponekad se, Ëak, i zaljubljuju u njih…

Cees NooteboomRituali

Ono πto mi je dao Istok misao je da mojeja i nije baπ neπto posebno. Ako ono nes-tane, neÊe nestati toliko mnogo toga. Jasmetam svijetu i on smeta meni. Harmonijanastaje tek ako oboje istodobno dokinem.Ono πto tada umire splet je okolnosti kojije nosio moje ime, i ograniËena, usto stal-no promjenjiva spoznaja koju su te okol-nosti imale u sebi. Kao kad boËicu otrovarastvoriπ u oceanu: oceanu to i ne smeta, aotrov se oslobodio tereta, ne mora viπe bitiotrov. (Cees Nooteboom: Rituali, str. 159)

Postoje kriminalistiËki romani, koji vasdræe u napetosti iπËekivanja trenutkaotkriÊa krivca za glavni zaplet; postojeljubavni romani, koji vam stvaraju iluzijusavrπene ljubavi iznijansirane dogaajimaza koje s vremenom pomislite da su nuæni

da biste na ljubav uopÊe pristali; potomfilozofski, koji govore o filozofiji… a po-stoje i romani poput ovoga koji su sve to ujednome. Iz jedne πalice Ëaja, Nooteboomrazvija svijet u kojem se postavljaju brojnaegzistencijalistiËka pitanja poput onihmoæe li se ljubavi prema ceremonijiposvetiti cijeli æivot - ili je zadovoljstvo ipakbolje potraæiti u erosu.

Etgar KeretIznenada netkopokuca

Volite bajke, ali sve Grimmove iAndersenove (o MaæuraniÊkinima da i nepriËam!) veÊ znate napamet? Kafku steiπËitali od poËetka do kraja tako da imateosjeÊaj da biste i sami mogli pisati kao on?Onda je Keret odgovor na sve vaπe æivotneprobleme! Zanima vas moæe li prezgodnaæena po noÊi postati dlakavi muπkarac?Naljuti li vas prijatelj ili poæelite zaraditi nanekoj okladi, Keret zna i kako nekoga str-pati u bocu od pive! On ispunjava æeljujedne djevojke da joj oËi postanu svjetlu-cave, a za samo 19,99 novih πekela dajeodgovor na pitanje o smislu æivota - i kra-snu alegoriju o naivnim ljudima kojima semoæe prodati… sve, ako to lijepo zapaki-rate. Zato, kalkulator u ruke, izraËunajtekoliko je to 88%% nnii oodd ËËeeggaa, a ako vam u tomtrenutku IIzznneennaaddaa nneettkkoo ppookkuuccaa na vrata -to je sigurno Etgar Keret!

60

Kul

tura

sta

nice

Preporuke knjiæniËarkePiπe: Henrieta BarbariÊ, prof.

Kul

tura

sta

nice

61

Posljednja crta obraneVidi ju tamo kako skaËe, kako bjeæi od velike ljute Zime.

Njeni zlatni uvojci neumorno se bore sa davno zaboravljenjim straπnim vjetrom,a njene velike vedre sive oËi zadivljeno prate neodreeni put zalutalih pahulja.

Rukavice joj promoËile, a mali njeæni prsti veÊ ozebli, no to ne sprjeËava malenu djeËju zaigranu duπu da se pri putovanju kuÊi zaustavi i ugrabi nespretno koju kuglu hladnoÊe.

I preskaËe i trËi i smijehom ispunjava praznine izmeu bijelih konstrukcijai svojim crvenim nosiÊem pozdravlja gospou Zimu.I u zadnji tren ulazi u kuÊu i trËi do prozora i gleda kroz toplo u hladno,zimsku borbu iza prozora, njene posljednje crte obrane.

Sara DobrijeviÊ, 1.n

,,Æivot je crtanje bez brisanja’’O. Kokoschka

Irena ©imunoviÊ, 3.m

Nema povratka. Moæda æelimo æivjeti ovaj æivot unazad. Tada bismo viπe pazilikoga Êemo voljeti, sanjat, trebati, no, nema nazad. Nema gumice. Koliko smo postigli

u naπim æivotima? ©to smo sve obeÊali? Jesmo li odluËili kamo Êemo i πto je ispravno? Æe-lim æivjeti sa spoznajom da niπta nije vjeËno, noseÊi svoj kriæ, ne bojeÊi se. Æivot je rat pro-

mjena. Ponekad se izgubimo u njima, no netko Êe nas pronaÊi i pokazati nam kako da mi opetbudemo mi.

Koliko straha ima u ljudskim oËima kada se govori o æivotu. Svugdje vidimo ljude, no nigdjeljudskosti. Svi æele izbrisati neki trag u svojoj proπlosti. Svaki Ëovjek ima mraËni dio sebe koji gaje barem jednom natjerao na neπto loπe zbog Ëega moæda viπe nikada neÊe mirno spavati. Æi-

vot je jedan veliki test, nitko nam ne daje upute o tome kako trebamo æivjeti. Meni barem nije.Bilo je to davne jeseni. ZapoËeti rat nije se stiπavao. SjeÊam se prvih objava u novinama kako

Êe Vukovar uskoro pasti. Æene, djeca, stari i nemoÊni napuπtali su grad. Ja nisam æelio. Prijaviosam se u dobrovoljne branitelje grada Vukovara Ëiji se sati do pada broje. Znao sam da mi je zbogtoga æivot obiljeæen. Od moje ruke su ginuli ljudi, a ja sam samo branio svoje. Znao sam da ni-kada viπe neÊu biti ista osoba. U snovima me proganjaju potoci krvi ljudi koji su umrli od hlad-nog metka joπ hladnijih ljudi. Svi smo tada trebali heroja. Zvali smo Boga u hladnim noÊima i mo-lili ga da joπ samo jednom vidimo svoje obitelji. Prije nego πto sam se odluËio prijaviti u dobro-voljce, rekao sam æeni da moli anele da me Ëuvaju. Rekla mi je:

„Aneli ne Ëuvaju anele.“Tad me poljubila kao nikad prije i sa suzama u oËima okrenula lea.PrateÊi kolonu ljudi, odnijela je mog sina u naruËju. Za nju sam heroj.

Danas, kada je Hrvatska slobodna, kada u svojoj sobi u jesenskim noÊima pokuπavam zaspati, Ëu-jem jecaje poginulih ljudi, molitve neduænih, padanja mrtvih trupala na tlo. Proganja me proπlost. ©to

sam trebao? Borio sam se za slobodu, a duπu sam zarobio zauvijek. Za sebe nisam heroj, daleko samod toga. Da mogu, izbrisao bih te godine, bez razmiπljanja.

I tako heroj u tuim oËima, u ogledalu vidi ubojicu koji je, ærtvovavπi sebe, oslobodio ime hrvatsko.

Kul

tura

sta

nice

62

Sofoklov Kralj Edip (na samo Ëetiri stranice)

Kul

tura

sta

nice

63

Kul

tura

sta

nice

64

Strip by Grgur Akrap