KREKET (OŠ - LiDrano 2012)

broj 7 / Godina Vii. / listopad 2011.

list osnoVne škole don MihoVila paVlinoVića - MetkoVić

Neretva u stihu / Koliko si o Neretvi naučio kroz nastavu?Neretvanska lađa / Neretvanski gusari / Tragom pradjedova

Na Neretvu misečina pala / Čuvar neretvanske tradicijeCrna liska / Neretvanski jelovnici izgubljenog vremena

Tema broja

Moja Neretva

Plus! Moj prijatelj dneVnik / biseri prVaša / kreketoVa kuhinja / ZabaVni psihotest

Kreket_Za_Tisak.indd 1 11/29/2011 15:16 PM

2 kreket / broj 7 / Godina Vii. / listopad 2011.

Godina VII., broj 7, listopad 2011.List OŠ don Mihovila PavlinovićaAlojzija Stepinca 2, MetkovićE-mail: [email protected]./fax. 020 686 098; 020 686 948www.os-mpavlinovica-metkovic.hr

kreket

IzdavačOŠ don Mihovila Pavlinovića, Metković

Za izdavačaPetar Jakić, ravnatelj

Glavni urednikMate Roglić, 6.a

Zamjenica glavnog urednikaEma Boras, 6.a

Odgovorna urednica Katica Salacan, mag. bibliotekarstva

UredništvoMarija Jerković, 7.c; Monika Talajić, 7.c; Monika Sokol, 7.c; Draga Krstičević, 7.c; Melanie Soldo, 7.c; Ana Gujinović, 8.a; Daniela Čarapina, 8.a i Nikolina Šetka, 8.a

NovinariLjiljana Zovko, 6.b; Anamarija Karlović, 6.b; Darija Begić, 6.b; Ivana Galić, 6.b; Josipa Arapović, 6.c; Ante Bebić, 6.c; Dragan Pervan, 6.e; Tea Rastočić, 7.e i Martina Manenica, 8.b

Učitelji suradniciMarinka Jurković, Sanja Jurković, Josipa Mioč, Ivona Martinović, Keti Daničić, Katica Vladimir (N), Ivana Jerković, Diana Gluščević, Marinko Tošić i Ante Buljubašić

LekturaMarinka Jurković, prof. mentorica

KorekturaSanja Jurković, mag. hrvatskoga i njemačkoga jezika

Odabir likovnih radovaučitelji razredne nastave

Fotografijeučitelji i novinari Škole, Foto Veraja, web stranice, Ivan Ico Petrov

Grafičko oblikovanje

TisakŠkolska knjiga

Naklada1200 primjeraka

04 Moja Neretva06 Neretva u stihu07 Koliko si o Neretvi naučio kroz

nastavu? (anketa)08 Neretvanska lađa10 Neretvanski gusari11 Tragom pradjedova (intervju)12 Na Neretvu misečina pala13 Čuvar neretvanske tradicije

(intervju)14 Crna liska15 Neretvanski jelovnici izgubljenog

vremena18 Prosinačka poplava19 Kitesurfing - atraktivan vodeni

sport20 Narona22 Događajnica26 Projekti31 Naši uspjesi35 Sport

36 Moj prijatelj dnevnik 37 Neki novi Yu-Gi-Oh38 Kad narastem, bit ću…40 Film i glumci42 Tragovima svetaca44 Najbolja fotografija (natječaj)46 Biseri prvaša48 Moj uzor (anketa)49 Matematičar (kviz znanja)50 Kreketova kuhinja52 Odjeća (ne)čini čovjeka54 Sastanak s vitezovima56 Kreketoskop58 Zabavni psihotest: Imaš narav kao…60 Kreketoznaljka62 Kreketaljka63 Muka po Mandarinku (strip)64 (Ne)zaštićena vrsta (strip)

Likovno - literarni podlistak: Na dječjem dlanu

pronađite u oVoM broju

04 Moja neretva 26 projekti

31 naši uspjesi 40 Film i glumci

07kreket


3kreket / broj 7 / Godina Vii. / listopad 2011.

Drage čitateljice, dragi čitatelji,

evo nas i ove jeseni! Potrudili smo se biti što zanimljiviji i zabavniji. Trudili smo se najviše do sada, što ćete sigurno i primjetiti tijekom čitanja. Teme smo pažljivo birali i to samo za vas. Naša Neretva središte je ovog broja Kreketa. Popratili smo i najvažnije događaje u školi i izvan nje. Pratili smo vaše rezultate na školskim, županijskim i državnim natjecanjima kojih je ove godine bilo najviše do sada u našoj školi. Čestitamo!

Zabilježili smo i vaše mnogobrojne projekte i uživali smo prateći vaš rad. Donosimo vam razgovor s nere-tvanskim lađarom i našim učiteljem folklorašem. Pisali smo, na žalost, i o prošlogodišnjoj prosinačkoj po-

plavi. Istražili smo Naronu, pronašli neretvanske jelovnike izgubljenog vremena, saznali sve o kitesurfingu. Ove godine predstavili smo vam neka zanimanja i po prvi put otvorili natje-čaj za najbolju fotografiju. Anketirali smo osmaše i saznali tko im je uzor, a anketu smo radili i s prvašima i od njih čuli različite bisere. Proširili smo i rubriku vaših omiljenih zabavnih stranica. Pisali smo o modi, filmu, glumcima i još o mnogo čemu. Neki naši novinari postali su i ilustratori i sve su ilustracije u listu sami nacrtali. Pisanjem smo vam željeli prenijeti ljubav i veselje s kojim je nastao ovaj list pa zato vjerujemo da ćete u njemu naći ponešto za sebe.Uživajte uz novi broj Kreketa!

Uredništvo

uVodnik

44 najbolja fotografija

50 kreketova kuhinja 52 odjeća (ne)čini čovjeka

07kreket sadržaj / uvodnik


4 KreKet / broj 7 / Godina Vii. / listopad 2011.

Napisala

josipa arapović, 6.c

Otkada su Neretvani naselili ovo područje, uvijek su govorili o Neretvi. Ona je bila i ostala važan čimbenik u životu neretvanskog čovjeka. S prvim školama, odnosno prvim organiziranim odgojno-obrazovnim procesom, Neretva je po-stala vječna tema pa nas tako i danas zaokuplja.

Neretva - vječNa tema u NastaviVeć od prvog razreda ju spominjemo. Crtamo je, pjevamo o njoj, pišemo i posvećujemo joj stihove. Što smo stariji, znanja i iskustva o njoj postaju veća. Kroz cijelo naše školovanje prote-že se ona, naša ljepotica, koja nas uvijek iznova nadahnjuje. U nastavi hrvatskoga jezika najčešće je spomi-njemo kroz poeziju i literarne sastavke. Kada dobijemo takvu temu, nitko nema problema s riječima i mislima. Riječi same teku, misli se roje… Tu su i pjesme, tekstovi i poslovice na zavičajnom jeziku koje govore o Neretvi. Svima nam je poznat film Obrada Gluščevića Ljudi s Neretve koji nas upoznaje s nekadašnjim živo-tom Neretvana. Osim literarnog izraza, o Neretvi se i slikovno

izražavamo. Olovka i drugi likovni pribor skoro sami crtaju Neretvu, lađe, lopoče, šaš, žabe, li-ske… A kad govorimo o glazbi, dovoljno je stati uz rijeku i čuti njene zvuke, jer ona sama pjeva uz kreket žaba i krik galebova. Upravo zbog toga najviše volim sate glazbene kulture, jer sama mogu otpjevati ono što sam čula na mojoj Neretvi. Tijekom nastave prirode i društva upo-znali smo se s njenom florom i faunom. Na ra-zličitim smo projektima istraživali žabe i jegulje. Posjetili smo i ornitološku zbirku koja je jedna od najvećih u Europi i sadrži oko 340 preparata. Jako dobro smo istražili floru, posebno manda-rinu, jer se ona uzgaja samo u našem kraju. Na geografiji sam naučila vrijedna saznanja o položaju rijeke, pritocima i njenom utjecaju na stanovništvo sada i u prošlosti, a razveselila su me i povijesna saznanja, jer naša ljepotica ima bogatu povijest. Najprije bih spomenula Naronu i njeno znače-nje za Neretvu. Iskopine koje se sada nalaze kao izlošci u Arheološkom muzeju Narona u Vidu, svjedoci su prijašnjeg života na ovim prostorima. Tu su i neretvanski gusari, neretvanski knezovi,

ZaViČajna rijeKa U nastaVi

O mojoj Neretvi sam puno puta slušala na nastavi i dosta sam naučila o toj prelijepoj rijeci. Saznala sam mnogo toga i izvan nastave, ali znanja nikad dovoljno. Ona je za mene nepresušan izvor znanja i vječna tema. Kad god izgovorim njeno ime, osjetim toplinu u grudima i ljubav u srcu.

Moja Neretva

najznačajniji spomenici u dolini neretve

ljUdi s neretVeŽANR: dokumentarni filmGODINA IZDANJA: 1966.PROIZVODNJA: Zagreb film, ZagrebREDATELJ I SCENARIST: Obrad GluščevićSNIMATELJ: Frano VodopivecMONTAŽER: Josip RemenarGLAZBA: Branimir Sakač TRAJANJE: 17 minuta

DokumeNtarNi film ljuDi s Neretve

prizor iz filma ljudi s neretve

07KreKet


5KreKet / broj 7 / Godina Vii. / listopad 2011.

neretvanska lađa, Maraton lađa, Kula Norinska i ostali spomenici koji čine njenu kulturnu bašti-nu. I nastava vjeronauka nas uči o našoj Neretvi, upoznavajući nas s božićnim i uskršnjim običa-jima i pjesmama ovog područja. Na folklornoj grupi upoznali smo se s narodnim pjesmama, plesovima, nošnjama, instrumentima i običajima u Neretvi. Ovu grupu i ja pohađam i nikada ne izostajem. Neretva se spominje i u zadacima iz matematike, fizike, kemije, tehničkog pa čak i informatike. Naši nastavnici postavljaju zadatke u kojima se spominju mandarine, grožđe, masline, smokve, cipoli, gusari, lađe... Neretva je svima nama inspiracija tako da nas nikada nije trebalo posebno motivirati da o njoj nešto novo naučimo. U traganju za novim znanjima o Neretvi naišla sam na knjigu U kralja od Norina. To je zbirka priča, pjesama, zagonetaka i poslovica s Neretve. U njoj sam pročitala zanimljive legende o Nere-tvi, upoznala se s običajima ovog područja, bolje upoznala jezik starih Neretvana. No, najviše su mi se svidjele poslovice. Osim što su stare i naše,

u sebi i danas nose snažnu pouku. Svim čitate-ljima Kreketa toplo preporučam knjigu U kralja od Norina! Naša dolina je jedinstven primjer riječne delte koja je izvor bujnog života flore i faune. Lokalno stanovništvo je to prepoznalo već od 4. stoljeća od kada datiraju mnogi kulturni spomenici i ar-tefakti s tog područja, koji nam svjedoče o tome koliko je dolina Neretve značila, i još znači, za opstanak cijele regije. Neretva izvire pod plani-nom Zelengorom u istočnoj Bosni i Hercegovini. Protječe kroz Dinaride i na poslijetku svojom velikom deltom utječe u Jadransko more. Ona je najveća rijeka istočnoga jadranskoga slijeva. Ukroćena je i upravljena dvjema hidroelektra-nama i njihovim umjetnim jezerima, ali i dalje ostaje jedinstvena po svojoj ljepoti i raznolikosti krajolika. Podzemne vode još su jedan važan element vodenog sustava. U deltu utječe i mor-ska voda koja se pretvara u bočatu i značajna je za biološku raznolikost. Budući da je Neretva vječna tema i nepresušan izvor novih ideja odlučili smo joj posvetiti nešto više prostora na stranicama koje slijede.

Mandarina je zimzele-

na biljka, naraste do

tri metra visine i ima

šire listove. najbolje

uspijeva u suptrop-

skim krajevima, jer je

osjetljiva na hladnoću,

posebno na tempera-

ture ispod nule.

naša dolina i neretva

pružaju idealne uvjete

za uzgajanje. sorta

Unšiu je najrasprostra-

njenija u našim kraje-

vima. Kod nas se uz-

gaja od 1934. godine.

Cvjeta rano, mirisnim

bijelim cvjetovima.

Voćka je sočna, slatka,

skoro bez sjemenki.

sazrijeva u jesen. ova

vrsta mandarine je

otporna na hladnoću

i može izdržati kraće

periode hladnoće i do

-10°C.

Film govori o nekadašnjem životu ljudi iz naše doline. Prije je život bio vezan uz rijeku i njezine rukavce, a ljudi su sve dnevne poslove obavljali koristeći se malim uskim čamcima - trupicama. Pratećom, gotovo neprimjetnom kamerom, redatelj prati svakodnevni život: ribolov, noćni lov na ptice močvarice, napajanje goveda, dječ-je igre, vjenčanja, pogreb… Jako je zanimljiv i prizor u kojemu žena pere rublje koristeći staru,

rimsku nadgrobnu ploču kao dasku za pranje. U ovom filmu bez naratora, dijaloga ili izravnih izjava u kameru, koriste se i priređeni, gotovo igrani elementi filma, poput početka ljubavi između dvoje mladih. Na vjeran način, okom kamere, zabilježen je naš krajolik i zvuci priro-de. Ljudi s Neretve za nas je vrijedan film, jer je pravo svjedočanstvo o prijašnjem životu na našem području.

Duljina 225 kmNadmorska visina izvora 1.095 mProsječni istjek 378 m3/sPovršina porječja 5.581 km2

Izvor Zelengora, Bosna i HercegovinaUšće Jadransko moreDržave Bosna i Hercegovina, HrvatskaGradovi uz rijeku Konjic, Jablanica, Mostar, Čapljina, Metković, Opuzen, Ploče

Slijev jadranskiPritoci Repešnica, Rakitnica, Ljuta, Lađanica, Župski Krupac, Bukovica, Bijela, Mala Neretva, Trešanica, Idbarčica (Baščica), Kraljuščica, Neretvica, Ugrovača, Buna, Trebižat, Bregava, Norin, RamaPlovna od Metkovića do ušća kod Ploča

neretVaneretva u Metkoviću

naši zlatni plodovi

07KreKet tema broja - moja Neretva



pjesme

Neretva u stihu

Dan još cijedi posljednjekapi sunca.

Kreket sanjivog žapca se gasi.

Neretva ulazi u predvečerje. Prekrasna.

Vanesa Marušić, 7.a

predVeČerje UZ neretVU

Zelena zmija.To moja Neretva tečeu zagrljaj moru.

Bruno Mateljak, 7.a

Zvijezde pales noćnog neba na nju,moju Neretvu.

Antonela Suton, 5.b

Neretvom lađeprobudile valovešto su zaspali.

Josip Jurišin, 5.b

neretVansKi HaiKU

Lađe lete, maratonci veslaju.Neretva slavi.

Branimir Puljić, 5.b

bistra Voda

Svetinja što izvireŽivot nam daruje.Cijelom dolinom kolaNeretva - naša bistra voda.

Božji ona je darNama za život dat. Svima nam je ispod kožeBez nje se ne može.

Vice Jurković, 7.b

Nekad brzapuna mulja,nekad mirnapoput ulja.

Nekad tihakao da šaputa,nekad divljakao da je ljuta.

Nekad plitkada se vidi žalo,a nekad koritopostane joj malo.

Volim njenu tišinu,volim njenu dubinu.Volim svoju rijekukao bajku neku.

Neda Vekić, 5.b

neretVa

07KreKet



anKeta U 8.a raZredU

Koliko si o Neretvi naučio kroz nastavu ? AnketirAlA:

nikolina Šetka, 8.a

Naučio sam da je Neretva kraj koji ima dugu povijest i bogatu kulturnu bašti-nu. U Neretvi se oduvijek radilo. Je-dan primjer tomu je to što je naš kraj poznat po melioraciji i nezaboravnom Maratonu lađa na Neretvi.

roberto jerKoVić

Najviše me s Neretvom povezala na-stava hrvatskoga jezika. Pišući pjesme i sastavke o našoj rijeci još sam bolje shvatila svoje osjećaje prema Neretvi i zavoljela je još više.

VeroniKa paponja

Kroz nastavu sam puno naučila o Neretvi. Najviše mi se svidjelo kada smo posjetili ornitološku zbirku i tako se još bolje upoznali s faunom Nere-tve. Vidjela sam sve životinje koje su nekada živjele ovdje i usporedila ih sa sadašnjim životinjama.

Karmen petKoVić

Kada smo s nastavnicom biologije kuhali neretvanski brudet od žaba i jegulja, najviše sam naučio. Sve sam zapamtio, mogao bih ga sada i sam skuhati. Najviše volim takve praktične lekcije.

ante jaKić

O Neretvi sam mnogo naučila u školi. I sada se sjećam safarija Neretvom u Vidu, gdje sam uživo vidjela biljke i životinje našeg kraja. Bilo je zabavno vidjeti jegulje, žabe, liske, patke, lopo-če, šaš na istom mjestu i u isto vrijeme. Nikad bolji sat prirode i društva!!!

matea sUton

Svidjelo mi se kada smo iz geografije učili o neretvanskim gusarima, kako su živjeli i što su radili. Nakon toga smo imali gosta u razredu, gusara novog doba. Govorio nam je o Maratonu lađa, veslanju i pripremi za Maraton.

stipe VeKić

Najviše podataka o Neretvi saznao sam iz geografije. Suha vruća ljeta, blage kišovite zime, močvarno stanište, poplave, mandarine - sve je to moja Neretva.

ZdraVKo KlobUČić

Bio mi je zanimljiv odlazak u Arheo-loški muzej u Vidu. Ondje smo vidjeli predmete iz prošlosti Neretve. Na taj način smo mogli usporediti život ne-kadašnjeg i sadašnjeg Neretvanina.

draGan VolareVić

Iz povijesti sam naučio da je Neretva poznata i po neretvanskoj lađi koja je prije služila kao prijevozno sredstvo, a danas najveću zaslugu za očuvanje i promociju lađe ima Maraton lađa.

iVan lonČareVić

Neretvu sam najviše zavolio i naučio o njoj kroz folklor u skupini izvanna-stavnih aktivnosti. Tradicionalni nere-tvanski ples, nošnja, pjesme i instru-menti su ono što me najviše zanimalo. Tako sam puno naučio o prošlosti moje i naše Neretve.

HrVoje jerKoVić

07KreKet temA brojA - mojA neretvA



nApisAlA

ljiljana Zovko, 6.b

Teško je odgovoriti na pitanje kada se lađa pojavila na vodama donjeg toka rijeke Neretve i tko ju je prvi upotrijebio: jesu li to bili Iliri, stari Rimljani ili Hrvati. Svi su oni pravili plo-vila jer se bez njih gotovo nije mogao zamisliti život ljudi u ovom kraju. No, bez obzira na te nepoznanice, sa sigurnošću se može reći da su Hrvati nakon doseljenja u ove krajeve gradili i koristili plovila i da od njihova doseljenja pa do današnjih dana lađa plovi vodama rijeke Neretve. U prošlosti su se lađama prevozili ljudi i stoka te poljoprivredni proizvodi. U doba hrvatskih narodnih vladara lađe su služile za gusarske i pljačkaške pohode, a u srednjem vijeku bile su prometno sredstvo za razmjenu i prijevoz robe. Kao svjedočanstvo da je Nere-tvanima lađa bila iznimno važna govori uzre-čica: Nema za Neretvu što je lađa. Međutim, s vremenom je lađa gubila na svojoj važnosti, najviše zbog brzog načina života i traženja bržih i učinkovitijih plovila i prometnica. Izra-da lađe je bila veoma skupa, čak desetak puta skuplja od izrade trupe. Mogli su je graditi samo najbogatiji, ali njima je s obzirom na veće zemljišne posjede bila najpotrebnija. Zbog toga su je vlasnici čuvali. Siromašniji ljudi su je za svoje potrebe unajmljivali.

plovidbALađe se pokreću veslanjem (parićanjem). Mogu se pokretati i gunduleranjem (veslanje pomoću jednog vesla). Također su se pokretale jedrima koja mogu biti pravokutna ili trokutna. Pokretale su se i lancanjem. Moglo bi se reći da je lancanje izvorni izum Neretvana.

GrAđA lAđeTrup lađe ili kolomba nalazi se na samom dnu lađe. Visoka je 15 cm, okovana željeznom

šinom. Karine, prema naprijed zaoštrene, dižu se od kolombe ukoso prema provi i krmi. Lađa se još sastoji od bande, lukoća (drevnog rebra koje ima oblik luka), od škarama (ručke za veslo), škaramenice (uporišta u kojem stoji škaram), centa (obod uokolo lađe s unutrašnje strane), štrope (krug konopa), igla (komad željeza na koji se pričvršćuje lanac, nalazi se na provi i na krmi). Lađe su u dnu duge 3,40 do 4,10 metara, u vrhu oko 8 metara. Široke su u sredini za teret 3,10 metara do 3,40 metara. Sa strana su visoke 0,80 do 1,50 metra, a rijetko i manje, od 60 do 70 centimetara. Bez tereta gaz joj je oko 0,25 metara. Zanimljivo je spomenuti da su lađe i vesla pravljena od dudova stabla u Neretvi poznatog pod nazivom murva. Ona u našem kraju datira od 1885. godine, a donio ju je iz Šangaja mornar iz Komina koji je služio

tradiCionalno ploVilo na neretVi

Neretvanska lađa, kao dio naše kulture i tradicije, odigrala je vrlo važno ulogu kroz povijest našega kraja. Upravo to je povod pisanju ovog članka. Pa evo, prisjetimo se malo povijesti naše lađe i njezine važnosti za naš kraj.

Neretvanska lađa

lancanje - potezanje lađa pomoću dugog konopca (lancane)

parićanje kanalima doline neretve

prijevoz u trupici (nekada)

lađari 1979. kupuju lađu

07KreKet



na ratnom brodu kraljice Elizabete. Stablu murve prija naše podneblje i klima, ali danas je u izumiranju. Kao građevni materijal murva je težak materijal za obradu, trajan je i nije vrživ. U prošlosti su se osim izrade trupa, lađa i vesala njenim plodovima tovile svinje. Slatkasti okus murve voljela su i djeca.

Maraton lađaMaraton lađa je natjecanje u brzinskoj vožnji neretvanskih lađa od Metkovića do Ploča u dužini do 22, 5 km. Obično se natječe četrdese-tak ekipa s više od 400 lađara, snažnih i vještih veslača iz svih mjesta doline Neretve. S obala ih prati više od 100 000 domaćih navijača i turista. Održava se jedanput godišnje, druge subote u kolovozu. Prvi Maraton lađa održan je 14. rujna 1998. godine. povodom obilježavanja sedme obljetnice akcije poznate pod imenom Zelena tabla. Osnovni je cilj toga natjecanja sačuvati od zaborava neretvansku lađu. U prvim su se godinama natjecatelji natjecali u izvornim ne-retvanskim lađama različitih dimenzija što je izazvalo razne nesporazume među natjecatelji-ma. Kako bi se to izbjeglo, napravljene su lađe istih dimenzija koje se samo po nekim detaljima razlikuju od izvornih. Na Maratonu 2000. i 2003. godine vozila se najstarija neretvanska lađa sagrađena 1895. godine.

Safari u lađiDanas je naša dolina sve popularnija kao izletište, a u njoj je vožnja lađom prava atrakcija. Voziti se uskim kanalima i rukavcima Neretve jedinstven je doživljaj u kojem vidite nesvakidašnje ljepote. Prije je lađa značila život, a danas je ponos i neiz-

brisivi trag tradicije, koja očara svakog posjetitelja naše doline. Lađom upravlja domaćin koji doča-rava život u Neretvi; pokazuje kako Neretvani love ribu i uzgajaju agrume koji su naš simbol. Otkriva male tajne neretvanskih delicija, nazdrav-lja bukarom neretvanskog vina i naravno, zapjeva. U sigurnim rukama domaćina lađe prolazi se splet kanala obraslih trstikom i šašem i otkriva se bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta. Ovu pu-stolovinu treba doživjeti pa zato nije čudno što su danas Neretva i njena lađa omiljena meta turista i izletnika. Lađa je imala možda neprimjetnu, ali ipak vrlo važnu ulogu u povijesti neretvanskog kraja. Prije svega, povezivala je taj rascjepkan prostor donjeg toka rijeke Neretve. Umjesto prijevoza poljodjelskih proizvoda i drugih po-trepština sada u njima tijekom turističke sezone neretvanski ugostitelji prevoze turiste. Njezina uloga se promijenila, ali srećom, lađa je još tu.

start Maratona lađa

neretvanska lađa iz 1895.

lov u trupici

safari lađom

teMa broja - Moja neretva



Rimljani su prostor doline Neretve osvojili tijekom trećeg i četvrtog stoljeća prije Krista. Osnovali svoj grad na mjestu grčkog emporija u Naroni. Narona je u tadašnje vrijeme bila značaj-no trgovačko središte i imala je veliku stratešku važnost u borbi Rimljana s Ilirima. Hrvati su na ovo područje došli u 7. st. i tu osnovali neretvan-sku kneževinu koja se prostirala između rijeke Cetine i Neretve, a u sklopu nje su i otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet. Za razliku od susjednih krajeva, stanovnici neretvanske kneževine su zbog izoliranosti imali raširenu pogansku, ne-kršćansku vjeru tako da su Neretvani dobili ime Pagani, a zemlja Paganija. Neretvani su se uglav-nom bavili ribolovom te uzgojem maslina i smo-kava, ali najunosniji posao bilo je gusarenje.

Knez DoMagojMlečani su nastanjivali prostor sjevernog Jadra-na i sebe su smatrali gospodarima Jadranskoga mora, ali Neretvani nisu toliko marili za njih. Često su napadali mletečke brodove služeći se sličnom taktikom za napad kao i Iliri. Jedan stari zapis kaže: Izlazeći iz svojih špilja na okretnim i brzim brodovima, Neretvani su se poput soko-lova zalijetali na brodove koji su plovili njihovim vodama. Jedan od najpoznatijih neretvanskih gusara bio je knez Domagoj. Na vlast je došao 864. godine i vladao je do 876. godine. Bio je to-liko strog i nemilosrdan prema neprijateljima da su ga Mlečani nazvali najgori knez u Hrvata. Čak mu je i papa uputio pismo u kojem ga opominje zbog postupaka prema neprijateljima.

borba S MlečaniMaMletačka Republika je u nekoliko navrata po-kušavala uništiti neretvansku kneževinu, ali bez uspjeha. Jedna takva bitka zapisana zlatnim slovima u hrvatskoj povijesti odigrala se 887.

godine kod Makarske. Mlečani, predvođeni duž-dom Petrom Kandijanom krenuli su s 12 brodova na neretvansku kneževinu. U početku su imali uspjeha, ali su Neretvani u žestokom protunapa-du razbili mletačku flotu pri čemu pogiba i sam mletački vođa. Njegovo tijelo je ostalo u rukama Neretvana tako da su ga Mlečani morali ukrasti da bi ga pokopali u svojoj crkvi. Ovaj datum obi-lježava se i kao Dan hrvatske ratne mornarice čime se posebno želi istaknuti hrvatska pomor-ska tradicija. Nakon te bitke pa do 11. stoljeća mletački su napadi utihnuli, a pored svega toga, Mlečani su morali plaćati svake godine danak Hrvatima.

naši hrabri guSariNeretvanski gusari bili su toliko hrabri i drski da se nisu bojali napasti Mlečane u Veneciji, njihovom središtu. Naime, svake godine u Vene-ciji se slavio Dan mladenaca. Bila je to svečana povorka čamaca koji su prevozili mladence do jedne crkve na otoku, gdje su se trebali vjenčati. Noć prije samog slavlja 948. godine neretvan-ski gusari su se skrili na susjedni otok. Kada je svečana povorka ušla u crkvu, gusari su ih izne-nada napali, oteli im mladenke, pokupili blago i pobjegli svojim brzim brodovima. Uvjereni da su sigurni, usidrili su se u jednoj uvali kako bi proslavili uspjeh. Ali to je bila pogreška, jer su ih Mlečani ubrzo pronašli i nijedan se Neretva-nin nije vratio u svoju kneževinu. Neretvanska kneževina tijekom daljnjih stoljeća slabi te po-stupno postaje dijelom hrvatske države. Time su i neretvanski gusari izgubili svoju važnost, ali glas ih je pratio još stoljećima. Za vrijeme kneza Branimira oko 880. godine Neretvani prihva-ćaju kršćansku vjeru, ali njihovu zemlju još i u 10. stoljeću zovu Paganija, a hrabre, borbene i neustrašive Neretvane - gusari.

napiSao i iluStrirao

Mate roglić, 6.a

Vladari neretVe

Oni su plovili i živjeli na Neretvi otkad su Neretvani nastanili naše krajeve. Bili su strah i trepet za sve mletačke brodove i svi su ih izbjegavali. Hrabri, borbeni i neustrašivi - naši neretvanski gusari.

Neretvanski gusari

07KreKet



Kako ste odlučili sudjelovati u Maratonu lađa? Počelo mi se sviđati još kao dječaku pa sam od-lučio i sam sudjelovati. Dugo sam gledao druge kako treniraju za Maraton i pitao ih mogu li se i ja pridružiti. Povremeno sam dolazio na njihove treninge i onda sam osnovao ekipu Udruga lađara Jerkovac s kojom već tri godine nastupam na Maratonu. Kako ste se počeli baviti veslanjem?Veslam već četiri godine i to aktivno. Veslao sam i kao dječak, ali nikada se nisam time intenzivno bavio. Sve je bilo nekako usput. Tko vesla na Ma-ratonu, ne mora biti profesionalni veslač, svatko može veslati pa čak i žene.Možete li nam reći nešto o Maratonu? Maraton je sportsko lađarsko natjecanje četr-deset ekipa koje dolaze iz cijele doline Neretve, raznih dijelova Hrvatske, Hercegovine, ali i Italije i Australije. Svaka posada u lađi ima deset veslača, od toga je jedan kormilar, a jedan bubnjar. Važno je reći da sve ekipe imaju iste dimenzije lađe, a to je oko sedam metara dužine i dva i pol metra širine. Opišite nam vaše putovanje lađom u Italiju.Putovanje lađom u Italiju, u sklopu projekta Tragom pradjedova, je bilo dosta zahtjevno i teško. Išli smo iz Metkovića lađom u talijansku luku Termoli. To su prije radili naši pradjedovi, a danas moliški Hrvati. Htjeli smo vidjeti kako je izgledao put koji su naši preci često prelazili, a mnogi od njih su na tom teškom putu izgubili i život. Za ovaj projekt trebalo je puno vježbati i raditi. Veslali smo trideset šest sati dok smo stigli u Italiju. U ekipi nas je bilo oko četrdeset i to barem jedan član iz svake ekipe koja sudjeluje na Maratonu. Veslali smo po dva sata, a onda smo radili smjene. Odmarali smo se na motornom brodu Hrvatske ratne mornarice Andrija Moho-

rovičić koji nas je pratio do Italije. To je bilo jedno nezaboravno putovanje. Koliko je teško sudjelovati na Maratonu? Stvarno je teško i ne može se usporediti ni s čim. Ipak, s druge strane bilo je i lako, jer Maraton volim. Nije mi bilo žao uložiti toliko truda i vremena. Kako se vaša ekipa priprema za Maraton? Trčimo, igramo nogomet, idemo u teretanu. Čak dva do tri mjeseca prije Maratona počinjemo ve-slati u lađi. Trenira se nekoliko puta na dan, najče-šće ujutro i navečer. Što podrazumijeva psihička priprema?Psihička priprema jako je važna. Veslačima se zna dogoditi da fizički budu spremni, a kada vide masu ljudi i čuju zvukove brodskih sirena, uhvati ih trema. Oni moraju ostati sabrani i izveslati Maraton do kraja i zato je važno i ovu pripremu dobro obaviti.Kako se razrađuje taktika smjena lađara u Opu-zenu?To nije obavezno, ali svaka ekipa na to ima pravo. Ekipe Rogotina i Komina zamjene nisu nikada ra-dili. To može biti dobro, ali i ne mora. Moja ekipa se uvijek mijenja, nama je to bio dobar izbor.Zašto najčešće pobjeđuje ekipa iz Komina i Rogotina?Veliku ulogu tu igra fizička i psihička spremnost, trener i sponzori. Oni imaju veći izbor ljudi koji su se spremni natjecati. Imaju bolje mogućnosti i uvjete za rad. Njima je lađa način života, oni i da-nas žive s lađom i koriste je svakodnevno. Kakav je osjećaj završiti utrku i doći do cilja Maratona?Odličan jer nastojiš biti što bolji i brži i kada prođeš cilj neizmjerno si sretan. Uvijek nastojimo biti bolji i to napredovanje nam daje volju za daljnje veslanje. U svemu je važna i sreća. Bitno je i da nam ne smeta neka druga lađa ili brod.

Koliko je važno

pobijediti na Maratonu?

nije važno biti prvi i po-

bijediti, nego doći do ci-

lja. da je važno biti prvi,

sudjelovale bi samo

dvije najbolje ekipe, a

ne njih četrdeset. Mi

znamo favorite unapri-

jed. bitno je predstaviti

svoje selo ili mjesto.

Maraton je stvar ugle-

da. rivalstvo među

ekipama nije više tako

izražajno. svi se pripre-

mamo i sada na cilj u

deset minuta uđe i po

dvadesetak ekipa. prije

nije bilo tako. nakon

prve ekipe kroz cilj bi

prošla druga ekipa tek

za petnaestak minuta.

to je pokazatelj fizičke

spremnost i volje na-

tjecatelja.

sVestrani lađar

Petar Ćelić je bivši učenik naše škole i sudionik Maratona lađa. Osnovao je ekipu Udruga lađara Jerkovac i jako je ponosan na to. Aktivni je član KUD-a Metković, a u slobodno vrijeme svira mandolinu i tamburicu. intervjuirao Mate roglić, 6.a

Tragom pradjedova

petar s našim novinarom

07KreKet teMa broja - Moja neretva



na neretvu

misečina pala

na neretvu,

misečina pala,

a ja s mojin dragin,

zoru dočekala.

lipa ti je,

večernja vedrina,

kad obasja,

sjajna misečina.

Zori zoro bila,

da bi ne zorila,

s mojin si me dragin,

zoro omrazila.

Misečina,

zasjala u vrata,

mene dragi,

grli oko vrata.

Misečino,

tužit ću te bogu,

što po tebi,

ljubovat ne mogu.

Smotra folklora Na Neretvu misečina pala odr-žava se u našem gradu već 27 godina zaredom. Folklorne skupine iz cijele Dalmacije i Hrvatske predstavljaju se svojim narodnim plesom i time nam prenose svoje običaje.Program traje tri dana, a u njemu sudjeluje osam-desetak folklornih skupina. Uz vrlo bogat fol-klorni program gledatelji imaju priliku pogledati i druge kulturne zanimljivosti: slikarske izložbe, izložbe tradicijskih glazbala, poslušati koncerte pučkih napjeva i etno koncerte. Jedna večer posvećena je marijanskim napjevima, a koncert se održava u crkvi sv. Ilije u Metkoviću. Smotra organizira i okrugle stolove na kojima se razgova-ra o prikazanom plesnom i glazbenom programu te načinu odijevanja. Sve to pomaže očuvanju tradicijske kulture. Smotra je dala veliki dopri-nos u obnovi i očuvanju aktivnosti udruga koje godinama održavaju tradicijsku kulturu našeg zavičaja. Te udruge na Smotri pokazuju svoje najbolje uratke, a predstavljaju nas i na mnogim gostovanjima.

Izdavanje nosača zvukaSmotra je posljednje tri godine izdala nosače zvuka: Ružice majska, diko nebeska; Sviraj lire, pucali ti konci i Da san vila i da iman krila. Oni čuvaju cjelokupnu tradicijsku baštinu predstav-ljajući sve sudionike dosadašnjih Smotri. U proš-lih 27 godina uspješnog organiziranja potvrđen je kontinuitet i nastojanje svih sudionika Smotre da čuvaju i njeguju pjesmu, ples i nošnju kraja iz kojega dolaze. Mediji se sve više zanimaju za ovaj kulturni događaj pa se možemo s pravom pohva-liti da postajemo sve popularniji.

organIzIranje smotreOrganizator Smotre folklora Na Neretvu miseči-na pala je Kulturno-umjetničko društvo (KUD)

napIsala

ema boras, 6.a

sMotra FolKlora na neretVi

Kad mjesečina u svibnju obasja našu dolinu počinje tradicionalna smotra folklora. To je festival narodnog plesa, pjesme, običaja i nošnji. U našem gradu se u svibnju okupljaju folklorne skupine iz cijele Hrvatske i inozemstva.

Na Neretvu misečina pala

IntervjuIralaema boras, 6.a

Metković. Prvi put u našem gradu Smotra se održala 1984. godine i ta se tradicija nastavila do današnjih dana. Glavni umjetnički voditelj i selektor Smotre je prof. Vidoslav Bagur. On je osnivač, koreograf i dugogodišnji voditelj KUD-a Metković i duša je metkovskog folklora. Svojim dugogodišnjim radom u folkloru postao je autori-tet kojega je teško zaobići kada je u pitanju hr-vatski folklor. Narodni ples, pjesma, instrumenti i nošnje okupe u našem gradu mnogobrojnu publiku.

kud metkovIćOrganiziranje smotri folklornih običaja u Metko-viću počinje 1950. godine, kada se osniva folklor-na skupina. Ona se uključila u rad KUD-a Mile Gabrić u kojem je organizirana folklorna sekcija. Učenici metkovske Gimanazije, pod vodstvom prof. Vidoslava Bagura, su školske godine 1959./1960. okupljali različite plesne skupine, među kojima se razvio i folklor. Uz folklor u klub gimnazijalaca stizao je sve veći broj novih ple-sača - folkloraša. Tako se osnovalo Gimnazijsko folkorno društvo, koje je plesalo ne samo plesove iz Neretve, nego i iz istočne i zapadne Hercegovi-ne, Dalmatinske zagore, naših otoka i Istre. Us-poredno s plesom prof. Radojka Bagur prikuplja narodne nošnje i izrađuje ih. Metkovski gimna-zijalci postižu zapažene rezultate na različitim smotrama, a 1976. na Državnoj smotri u Karlovcu osvajaju prvo mjesto. Gimnazijsko društvo posta-lo je premaleno za sve veći broj folkloraša. Tako se 1977. osniva KUD Metković i danas smo sigur-ni da metkovska i neretvanska pjesma i ples neće biti zaboravljeni. KUD postaje nezaobilazan na svim smotrama u Hrvatskoj i inozemstvu. Naša nastavnica Divna Dragović izradila je ko-stime Neretve koji su u našoj školi. Ona je sada voditeljica KUD-a Metković.

07KreKet



Kako je počelo vaše druženje s folklorom?Moje druženje s folklorom je počelo na nagovor prijatelja. Mi tada nismo izlazili u kafiće, nego smo se družili uz nogomet i loptu. Jednom prili-kom sam s prijateljem pošao na trening, nosio je tenisice i rekao je da on trenira folklor. Tako sam i ja počeo trenirati folklor davne 1982. godine i evo još i danas sam folkloraš.Možete li nam reći nešto o folkloru?Folklor je učenje i plesanje narodnih plesova, pjesme, običaja i to kroz jedno lijepo druženje. Ja sam folklor zavolio upravo tako, potpuno nepo-sredno, kroz druženje i igru. Sebe sam pronašao u narodnim plesovima i pjesmama. I to je ono najljepše, prepoznati sebe i raditi ono što voliš. U folkloru sam upoznao različite ljude i stekao nezaboravna iskustva. Na posljednjem nastupu upoznao sam čovjeka u sedamdesetim godinama koji je plesao zajedno s mojom grupom. On i sada pleše i pjeva kao mladić i diše za narodni ples i pjesmu. Razgovor s njim dirnuo me do suza. Fol-klor je jedna velika ljubav.Što ste sve radili u KUD-u Metković?Bio sam dugogodišnji plesač, a 1994. postao sam voditelj KUD-a Metković. Uspješno sam vodio A ekipu u KUD-u do prije godinu dana. Usput sam vodio i B sekciju i manje sekcije. Pomagao sam u organizacijama smotra, organizirao putovanja naših folkoraša u razna mjesta i države, putovao i nastupao s njima, a dugo godina sam bio ispici-jent. Sretan sam što sam sa svim našim folkora-šima u dobrim odnosima i što sam pripomogao čuvanju ovog našeg neretvanskog blaga.Kako ste zavoljeli ples?Folklor se uči s ljubavlju kao i sve u životu. Ja sam ga naučio i zavolio uz prof. Vidu Bagura. On me učio prve plesne korake i otvarao mi je vrata folklora. Usmjerio me je na ovaj put i mogu reći da mi je on drugi otac. Moj otac Petar me odgajao,

a Vido mi je pomogao da prepoznam svoj put. Koliko su voditelji educirani za obuku narod-nih plesova?Prvi put sam na seminaru bio na Badunju i to 1995. godine. Od te godine pa do 2002. sam svake godine išao na seminar dva puta godišnje. Kad bi se sve to zbrojilo, bio sam dvanaest puta na seminarima. Edukacija se provodi u Hrvatskoj u četiri zone i svaka zona ima seminar. Imamo slavonsku, dalmatinsku, dinarsku i alpsku zonu. Svaka zona ima svoju draž i uči svoje plesove, pjesme i družimo se. Puno toga novog saznamo i naučimo i mogu reći da su svi učitelji folklora dobro obučeni za svoj rad.Kojih ste sve folklornih skupina osnivač?Gdje se god pojavilo neko novo društvo u dolini Neretve, ja sam bio začetnik. Prvo sam društvo osnovao 1979. godine na Župi Bagalovići na Krvav-cu. Godine 2000. sam osnovao Danicu hrvatsku u Kominu koja danas na žalost ne djeluje, djeluje samo pjevačka skupina. Godine 2001. osnovao sam KUD Rogotin koji danas nosi ime KUD Marko Markota. Na moju sreću, u mojem selu malome KUD Škrapa Momići djeluje već devetu godinu zaredom. Koja vam je narodna pjesma najdraža?Ja sam sentimentalan i jako vezan za svoje selo Momići. Ima pjesma iz mog sela koja se zove Preko Norina i ona mi je najdraža. Jako volim i pjesmu Na Neretvu misečina pala. Što vas je tako dugo zadržalo u folkloru?Zadržala me ljubav prema folkloru. I danas vodim skupine i želim djeci i odraslima prenijeti ono što ja znam. Čast mi je i zadovoljstvo čuvati i prenositi našu tradiciju na generacije koje dolaze. Ponosan sam jer je moj sin Roko nastavio mojim stopama i sada smo zajedno u folkloru. Folklora se nikada neću odreći, ja ću zauvijek biti folkloraš.

sjećate li se neke aneg-

dote s folklorašima?

bilo je tu dosta aneg-

dota i teško je odabrati

najbolju. bilo je smiješ-

no kako smo pripremali

hranu za put. Već na-

kon nekoliko kilometa-

ra počeli bismo jesti i

piti i hrane i pića je bilo

posvuda po autobusu.

jednom se dogodilo da

je jedan dečko rekao

da je u bidonu vino, bilo

je gorivo. Mi smo isto

počeli piti… dok smo

spavali neki su imali

običaj lakirati nam

nokte. neću vam više

pričati o tome da i vi

ne biste dobili neku

sličnu ideju.

ZaUVijeK FolKloraŠ - željan brljeVić

Učitelji naše škole svestrani i sudjeluju u različitim aktivnostima i izvan nastave. On je bivši član KUD-a Metković, njegov dugogodišnji voditelj i osnivač i drugih folklornih skupina. Razgovarajući s njim saznala sam kako je počeo plesati, pjevati, voditi KUD Metković i što mu je bilo najljepše.

Čuvar neretvanske tradicije

razgovor dvoje folkloraša; učitelj željan i novinarka ema

IntervjuIralaema boras, 6.a

tema broja - moja neretva



CarstVo: animalia

tip: Chordata

raZred: aves

red: Ciconiiformes

porodiCa: rallidae

rod: Fulica

Vrsta: Fulica atra

Napisao

dragan pervan, 6.e

Na poplavnom dijelu donjeg toka Neretve razvio se poseban tip vegetacije s mnogim močvarnim vrstama. No, posebnost biljnih zajednica nije ono po čemu je donji tok rijeke Neretve poznat. Ono po čemu je poznat i zbog čega je zaštićen je bogatstvo ptičjeg svijeta, posebno velikog broja ptica močvarica. Na donjem toku rijeke Neretve obitavaju stalne ptice gnjezdarice, tj. vrste koje su pronašle prikladna mjesta za podizanje gni-jezda i uzgoj mladih. Bogatstvo ptičjeg svijeta u donjem toku rijeke Neretve već odavno je po-znato biolozima, a također i lovcima, ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. U Metkoviću se nalazi jedinstvena zbirka prepariranih ptica u Hrvatskoj i najveća takva u Europi. Zbirka sadrži preko 340 preparata među kojima je 218 vrsta od do sada 310 zabilježenih u Neretvi.

o crNoj lisci…Jedna od najzanimljivijih vrsta ptica ovog pod-ručja zasigurno je crna liska (Fulica atra). Obitava u našim krajevima uz jezera i močvare. Crna liska živi u velikim jatima sve do početka proljeća, a onda formira parove za parenje.Ona pripada porodici vodenih kokoški (Ralli-dae), a njeno tijelo je prilagođeno životu uz vodu. Dužina tijela joj iznosi oko 40 cm. Boja perja joj je potpuno crna. Poviše kljuna na čelu ima karakterističnu bijelu lisu (pjegu). Pjega na čelu mlade ptice sivosmeđe je boje kao i čitava glava, a tek kasnije postaje bijela. Rep joj je vrlo kratak (5 do 6 cm) i prema vrhu šiljast. Raspon krila joj je do 75 cm. Težina joj se kreće od 750 - 900 grama. Kljun je ravan i dugačak oko 3 cm. Na svakom prstu liska ima plivaću kožicu u obliku resa koje se rašire pri otiskivanju i sakupljaju te pokretanju nogu naprijed. Ova prilagodba joj omogućuje kre-tanje, odnosno plivanje po vodi. Liska je spretan ronilac. Hrani se različitim vrstama vodenoga

bilja, kukcima, puževima, mladim ribama te osta-lim beskralježnjacima.

lov Na liskeSezona lova na crne liske započinje od 1. kolo-voza i traje do 31. siječnja. Lov je dopušten samo puškom koja posjeduje urednu dozvolu, bez do-datnih aparata tzv. ćukalica. Loviti se smije u vre-menu od 4,00 do 8,00 te od 16,00 do 20,00 sati. Meso crne liske je vrlo ukusno, što neke u lovu na ovu deliciju dovodi do nedozvoljenih radnji.

park prirode Neretva i crNa liskaOvu priču o pticama našega kraja završit ću s jednom veselom viješću. Prije nekoliko mjeseci na ušću Neretve biolozi su zapazili pticu kudravi nesit ili dalmatinski pelikan. To je ptica koja se odselila iz naših krajeva prije sto godina. U beč-kom prirodoslovnom muzeju čuvaju se još i da-nas jaja te ptice i ona su jedini dokaz da se ta vrsta gnijezdila u Neretvi. Povratak ove ptice daje nam nadu da nismo sve uništili i da je krajnje vrijeme da poduzmemo nešto više. To ponovno otvara pitanje parka prirode u Neretvi.Danas je zaštićeno ukupno oko 1620 ha u kate-gorijama ornitološkog rezervata (Prud, Orepak, Podgrede), zatim ornitološko - ihtiološkog re-zervata (ušće) te zaštićenog krajolika (Modro oko). Neretva je upisana na Ramsarski popis Konvencije o zaštiti močvarnih područja, kao i u program Ornitološki važnih područja u Europi koji provodi Međunarodno vijeće za zaštitu pti-ca Bird Life. To nam daje nadu boljega rješenja zaštite ptica na našem području. Realizacija par-ka prirode Neretva najviše ovisi o nama samima i našim željama da u budućnosti imamo jedinstven krajolik iskonske prirode, a ne samo uspomenu u ornitološkoj zbirci.

ptiCe donjoneretVansKoG Kraja

Dolina rijeke Neretve raj je za ptičji svijet. Tu je vidjiva tijesna povezanost biljnog i životinjskog svijeta. Raznolikost staništa i zemljopisni smještaj upućuju na brojne ekološke čimbenike koji pogoduju velikom broju ptičjih vrsta koje se tu gnijezde.

Crna liska

07KreKet 07KreKet



Ova je knjižica mali podsjetnik na vremena kad se varilo u bronzinu koji je visija o komoštrama iznad ognjišta, kad se sidilo na tronogin stocima za stolom i jelo drvenin kašikan iz jedne zdile. Zahvaljujemo učenicima, njihovim roditeljima, bakama, a i dje-dovima na nesebičnoj pomoći. Autorice ove kuharice su profesorice Katica Vladimir, Marinka Jurković, Josipa Mioč, Ivona Mar-tinović, Sanja Jurković, Helena Bjeliš i Ines Pavlinović sa svojim učenicima.

reCepti

Pred vama je mala kuharica starih jela iz Neretve. Sastavljajući ju, cilj nam nije bio poučiti koga kuhanju, nego pokušati otrgnuti od zaborava ovaj dio naše baštine. Napisala ana Gujinović, 8.a

Neretvanski jelovniciizgubljenog vremena

sMoKVenjaK

sastojci1 kilo suvi smokava 25 deka krupno narizani bajamarakije po potrebigrančica komorača

pripreMaOčistit smokve i samlit ih u mašini za meso. Narizat bajame. Smokvan dodat bajame pa dodavat toliko rakije da se mogu umisit male pogačice. Svaku pogačicu malo posušit u mlakoj pekari pa pustit da se oladi. Olađenu pogačicu ukrasit grančicon komorača i ostavit da se osuši.

lisKa na toĆ

sastojci1 liska2 ljute paprike2 kapule1 čaša crnog vina½ čaše kvasine 1 kašika konšervemalo maslinova uljamalo petrusimamalo soli

pripreMaNa laganoj vatri u maslinovom ulju kratko se šufiga sitno narizana kapula. Zatim dodamo lisku isičenu na nekoliko komada, dvi ljute paprike, konšervu, petrusim i sol. U poklopljenoj teći šufi-gat dok ne omekša. Dolit kvasinu i dalje kuvat uz povremeno mišanje. Dodat i crno vino. Kad meso bude meko, a toć gust, posluži se uz domaću puru.

baKalar na jUVU

sastojcibakalarkumpirmaslinovo uljelukpetrusimkonšervasolpapar

pripreMaBakalar istući tučkon s obe strane. Osta-vit ga potopljenog u vodi priko noći da omeča. Ujutro bakalar očistit od kostiju i izmrvit. Narizat kapulu, ulit maslinova ulja, posolit, dodat bakalar, konšervu i kuvat dolivajući vode po potribi. Poslin nekog vrimena dodat kumpir nasickan na komadiće. Dodat luk, još posolit i po-paprit i još kuvat dok kumpir bude gotov.

07KreKet teMa broja - Moja Neretva



doMaĆi KrUV iZ ŠpaKera

SASTOJCI brašnosolvodagerma (kvas)

PRIPREMAU jedno kilo brašna dodamo jednu ka-šiku soli, germu i po litra mlake vode. Smjesu umišamo sve dok ne postane jednolika masa. Tisto je gotovo kad se više ne lipi za ruke. Stavimo ga u lavadu-ru koju smo posuli brašnon. Pustimo ga dva sata da počiva. Za to vrime tisto uza-đe za dva puta. Tisto ponovo prikuvamo i stavimo u nauljenu tepsiju. Stavimo ga u zagrijanu pekaru i pričekamo da se podigne. Kad se kruv podigne, narižemo ga na dva dijela i stavimo peći na većoj temperaturi. Tisto se razreže da poko-rica ne ispuca. Kruv se peče sat ipo. Da budemo sigurni da je kruv gotov, pro-bodemo ga pinjuron na nekoliko mista i ako na pinjuru nema tista, kruv je gotov.

ŠeniČni i KoKUrUZni KrUV

SASTOJCIkukuruzno/šenično brašnosolvodagerma (kvas)

PRIPREMA Naše bake su kuvale mišani kruv od šenice i kokuruza. Najprija se prosije kokuruzno brašno, prokuva se voda i uspe se šakica soli. Tako se umiša braš-no. Kad se oladi umiša se 2 ise šeničnog brašna s malo mlakaste vode. Kvas razmutiš u vodi. Tada opereš ruke i tisto dobro ukuvaš. Staviš bilu krpu u prtvu, pospeš malo suvin brašnon i staviš tisto da se kvasa. Ugriješ ognjište i sačuru, razaspeš vatru ožegon i pometeš. Pos-peš kokuruznin brašnon. Staviš kruv i malo ga razvaljaš. Poklopiš sačuron i dodaš još žerave. Do po ure poviriš triba li dodat žerave. Kruv je u roku jedne ure gotov. Vruć se kruv ne smi načimat ni izvrćat naopako.

diVeniCe

SASTOJCIkukuruzno brašno (mliveno na vodenicu)krv od gudinanarizana slanina i malo loja

PRIPREMAKad se zakolje gudin, uvatit krv i odma je pomišat s brašnon. Dodat slaninu i loj, sol i papar. Divenice se nakon nadivanja nabodaju iglon i stave kuvat u slanu vodu. Kuvat oko jednu uru. Vadit na dasku ili kartu. Kad se olade, obise se u kužinu na dim. Sušit koliko ko voli.

neretVansKi brUjet od jeGUlja i Žaba

SASTOJCI 1 kilo jegulje 18 žaba1 kapula konšerva3 lista lovorikesoluljekvasinaljuta paprika

PRIPREMAU neretvanskoj kotlači ili teći s debelin dnon triba kuvat 3 velike kašike masli-nova ulja, sitno narizanu kapulu, tri lista lovorike i više ljuti paprika. Sve dobro išufigat pa dodat 2 velike kašike konšer-ve, 1-2 velike kašike soli, 6 deca vode i stavit kilo jegulje isičene na zvona i kuva se 25 - 30 min. Kad je jegulja već gotova, dodaju se žabe i 3 velike kašike kvasine. Sve se dobro prokuva. Brujet se ne smi mišat nego se kotlača ili teća mora laga-no okretat livo-desno. Ide se s puron.

07KreKet



ĆUter

SASTOJCIoko 7,5 kila crnoga grožđa - najbolje plavkeoko 1 kilo crnoga šeničnoga brašnabajama ili orasa po želji - ako ima

PRIPREMAGrožđe oprat, ocidit i odvojit zrno. Zrna dobro prokuvat oko po ure dok ne ome-čaju. To dobro procidit na cidaljku. Ku-vat opet toliko da ukuva 1/3 težine. Kad je postalo toliko gusto (ko za palaćinke) smanjit vatru i polako dodavat brašno i mišat da se ne ugruda. U to dodavat izrizane bajame ili orase. Ćuter je gotov kad sve skupa postane gusto ko pura. Skuvani ćuter izlit u drvene kalupe koje smo posuli crnin brašnon (da se ne zalipi). U kalupin držat najmanje 2 dana, izvadit i sušit u ladu. Za vrime sušenja okrećat da se osuši sa svi strana. Kad se može rizat nožen na fete, gotov je.

MiŠano soČiVo

SASTOJCIslanjakpoljakvažolsočivicabob ložnjakkukuruzječam

PRIPREMASve sočivo potopit u vodu večer prije. Sutradan sve pomišat i kuvat dok dobro ne omeča. Posolit, popaprit i ulit malo maslinova ulja (ako je za post). Ako nije za post, stavi se prokuvane slanine ili rebara. Po želji se stavi kumpira. Ovo se kuvalo (bez mesa) na velike postove - Badnji dan ili Veliki petak.

MiŠano Zelje

SASTOJCIraštikablitvaspanjakmačinackostrišpera od lukapera od kapulepera od ljutikekomoračzeleni bob

PRIPREMA Sve zelje triba prokuvat i to po redu kako je tvrdo. Najdulje raštiku pa blitvu, a spanjak samo malo. Mačinac i kostriš isto tako. U kotlaču ili bronzin ulit vode i maslinova ulja (ako je za post) i iskrižat nekoliko kumpira. Kad prokuva, dodavat prokuvano zelje i nakrižat pera od luka, ljutike, zelene kapule i komorača (koliko ko voli). Dodat šaku boba ako ima. Ako nije za post, more se isto kuvat sa slaninon ili suvin rebrin.

KrUV ispod saČUre

SASTOJCIbrašnosolvodagerma (kvas)

PRIPREMAZa kruv ispod sačure potrebno je od jed-nog do dva kila brašna, malo soli, germa, malo ulja (ko oće, nije obavezno) i mlaka voda. Sve to se izmiša rukon i ostavi da uzađe. Za to vrime se priprema ognjište. Nakon što kruv uziđe, opet se prikuva. Kad se stvori žerava, očisti se ognjište, a na to se stave 2 ili 3 lista kupusa kako bi kruv bija ukusniji i da ne bi zagorija. Na kupus stavimo kruv, a na kruv sačuru na koju stavimo žeravu. Kruv se peče oko uru vrimena. Kad se kruv dobro ispeka, dignemo sačuru i kruv očistimo od ku-pusa. Unda se stavi da se ladi, a kad se oladi, kruv se može načet.

07KreKet TEMA bROJA - MOJA nERETvA



Napisala

Martina Manenica, 8.b

Neretva, jedna od najdužih tekućica istočno-jadranske obale, dugi je niz stoljeća diktirala čovjekovu naseljenost i njegove aktivnosti. Nekoć su dolinu Neretve, omeđenu ograncima dinar-skih planina i podgradinsko-slivanjskim brdima, karakterizirala močvarna područja s bogatim biljnim i životinjskim svijetom. Prvim meliora-cijskim zahvatima čovjek je počeo mijenjati pri-rodna obilježja doline. Melioracija se provodila prokopavanjem kanala (jendečenjem) u koje se slijevao višak vode. Ta bi se voda ljeti koristila za navodnjavanje. Rastom broja stanovnika i šire-njem okućnica ljudi su počeli zatrpavati kanale. I gradnja akumulacijskog jezera u Jablanici pore-metila je prirodni tok Neretve. To su tek neki od razloga triju prošlogodišnjih poplava. Već umorni od podizanja pokućstva, gacanja u ribarskim čizmama i korištenjem jakih kemikalija za dezinfekciju, nadali smo se da su naše muke gotove. No, prvog prosinca stigla je vijest da vodostaj rijeke ponovno raste. Voda je već nadirala iz pravca Vida. Neretva je priječila utjecanje Norina koji se počeo izlijevati. Prodrle

su i podzemne vode, tzv. vrila. Ljudi su, poučeni iskustvom, izvlačili trupe i pravili brane oko svojih kuća. Krizni stožer bio je jako dobro organiziran. Kamionima i čamcima dovozili su vreće pijeska i osnovne namirnice. Odvozili su bolesne i nemoćne na sigurna mje-sta. Na desnoj obali poplavljeno je više od 1000 kućanstava. Pogođena je i lijeva strana. Središte grada je poplivalo. Javne ustanove nisu radile. Četvrtak i petak bili su najgori dani. Ljudi nisu niti spavali brinući za svoju imovinu. Pomagali su i najmlađi. Skupljanje stvari, pomaganje u kućanskim poslovima, čuvanje brana, sve su to bile zadaće naših školaraca. No, svako zlo za neko dobro, kažu stariji. Po-novno se vratilo zajedništvo. Ljudi su pomagali jedni drugima. Ulicama se, osim vode, širilo neko posebno pozitivno ozračje. Svi su razgovarali, propitivali se za stanje, nudili pomoć. Usrdno se nadamo da će izgradnja nasipa na desnoj obali spriječiti poplavu tako da ovog Svetog Nikolu, zaštitnika župe, nećemodočekati u gumenim čizmama.

neretVansKe neVolje

Ove smo školske godine bili do grla u testovima, ocjenama, knjiga-ma, ali i do grla u vodi. Nakon one siječanjske poplave koja je nani-jela ogromnu štetu kućanstvima, Neretva nas ponovno nije štedje-la. Možda nam samo vraća za sve ono što su naši preci učinili njoj.

Prosinačka poplava

na desnoj obali po-plavljeno je više od 1000 kućanstava. pogođena je i lijeva strana. središte grada je poplivalo

Metković u prosincu 2010.

07KreKet



Napisala

tea rastočić, 7.e

Kitesurfing je ekstremi vodeni sport u kojem se kombinira letenje zmajem (paragliding) i surfanje (windsurfing). Riječ je o novom sportu koji pruža maksimalan užitak u skokovima i u vožnji na površini vode. Kitesurfer stoji na kiteboardu i koristi snagu velikog zmaja koji ga vuče po površini vode i omogućuje mu izvođenje različitih akrobacija. Kitesurfing natjecanja održavaju se u dvije discipline: slobodni stil u kojem se ocjenjuje visina skoka, složenost, dojam i doskok te hang time u kojem se ocjenjuje vrijeme provedeno u zraku. Kitesurfing je zasigurno jedan od najatraktivnijih vodenih sportova današnjice, a ušće Neretve postalo je popularno sastajalište kitera iz cijeloga svijeta. Godine 1998. počinje veće širenje ovog atraktivnog sporta.

Oprema za kitesurfiNgOprema za kitesurfing sastoji se od kacige, reme-na, naočala, rukavica, daske za jedrenje (kitebo-arda), trapeza i zmaja (kitea). Pri izboru opreme u obzir se uzima vaša tjelesna težina i uvjeti na kojima se planirate voziti. Dakle, veličina zmaja i daske ovisit će o vašoj tjelesnoj težini i jačini vjetra za vrijeme vožnje. Kvaliteta kite opreme se razlikuje od proizvođača do proizvođača, ali pritom morate imati na umu vlastitu sigurnost. Morate biti osobito pažljivi pri odabiru prsluka jer vas on štiti od ozljeda torza.Mnoge trgovine koje iznajmljuju opremu pružaju lekcije i sigurnosne instrukcije, a većina ih zahti-jeva pohađanje nekog od njihovih tečajeva prije nego vam iznajme opremu.

kitesurfiNg u HrvatskOjNaš Jadran pruža odlične mogućnosti za kitesur-fing jer na mnogo lokacija veći dio dana pušu ljet-ni vjetrovi koji pogotovo na rtovima i tjesnacima

dobivaju na snazi. Na nekim lokacijama možete iznajmiti opremu za kitesurfing i polaziti tečajeve. Najbolja mjesta za kitesurfing su Korčula na oto-ku Korčuli, Viganj na otoku Pelješcu, Bol i Povlja na otoku Braču, Žnjan u Splitu, uvala Pantana u Trogiru, kupalište Jadrija u Šibeniku, Nin kod Za-dra, Punat i Klimno na otoku Krku, Premantura i Medulin u blizini Pule, i nezaboravno i od kitera hvaljeno, ušće Neretve.

ušće Neretve - raj za kitesurfiNgKitesurfing plaža smještena na ušću Neretve postala je omiljeno odredište kitera iz cijeloga svijeta, a posebice onih iz Mađarske i Slovenije koji smatraju kako je ušće Neretve puno bolje mjesto za ovaj sport od bilo koje brazilske plaže. Kao razloge navode stalno puhanje sjeverozapad-nog vjetra maestrala, što je iznimno bitno za ovaj sport, pješčanu plažu te velik i prostran plićak koji je idealan za početnike u ovom sportu. No, odlučni su da bi ušće Neretve moglo biti i bolje, zamjerajući ogromnu količinu smeća koju nala-ze na plaži, kao i nedostatnost sadržaja (kampa, restorana, kafića, sanitarnih čvorova i sl.).

kitesurfiNg tečajevi u HrvatskOjU posljednje vrijeme ovaj sport se munjevito razvijao pa se javila potreba i za organiziranim tečajevima. Tečajevi se održavaju na dugim i plitkim pješčanim plažama u okolici Zadra, točni-je u ninskoj laguni u blizini Nina, gdje su uvjeti za učenje ovog sporta među najboljima na Jadranu. Dočekat će vas dobro obrazovani i kvalificirani instruktori, profesionalna oprema te puno zabave i adrenalina. Ne preostaje vam ništa drugo nego uputiti se na ušće Neretve vidjeti majstore na dje-lu, a možda se zaljubite na prvi pogled i postanete dio ekipe koja potragu za adrenalinom pronalazi u ovom novom sportu.

Da uzbudljiva pustolovina započne, dovoljno je malo sportskog duha nabijenog adrenalinom i moćan kite u rukama surfera...

noVi sport na UŠĆU neretVe

Kitesurfing - atraktivan vodeni sport

dok vas visoko u zraku

na dvadeset metara

vuče moćan zmaj, vi

klizite po valovima na

maloj daščici, a jedina

veza između neba i

mora je vaše tijelo.

Upoznajmo novi sport

u kojem mogu uživati

i stanovnici doline

neretve.

Metković u prosincu 2010.

Kiter na ušću neretve

tema brOja - mOja Neretva



Napisao

ante bebić, 6.c

stvaraNje Naselja6. st. prije Krista - grčKi utjecaji Stvaranje naselja na mjestu današnjih ostataka Narone započelo je dolaskom grčkih trgovaca u Neretvu kako bi s Ilirima trgovali perunikom.

izgled Naselja u 4. st. prije KristaJezgra naselja bila je na vrhu brežuljka, a sasto-

jala se od dvije okrugle kule s bedemima, kakve su tada gradili Grci.

Sredinom 1. st. prije Krista zidine se proširuju i iz okruglih prerastaju kvadratne, grad se spušta u podnožje i naslanja na antičku cestu.

1. st. prije Krista - rimsKi utjecajiRimski doseljenici imali su svoju upravno -

političku zajednicu putem koje su ostvarivali svoja prava.

Oko 27. g. prije Krista Narona postaje kolonija, Colonia Iulia Narona.

Tada stječe najviši politički status, kakav su na obali još imali Parentium (Poreč), Pola (Pula), Jader (Zadar), Salona (Solin) i Epidaurum (Cavtat).

zNačeNje NaroNe pod rimomteritorijalNo zNačeNje

Ager Naronitanus (teritorij koji je pripadao koloniji Naroni) se prostirao s desne strane Nere-tve do Imotskog polja na zapadu, a na sjeveroza-padu graniči s Duvanjskim poljem. Na lijevoj obali Neretve graniči sa Stocem, na sjeveru ide do Mostara, a na jugu je uključivala i Pelješac. Upravno-pravno značenje:

najviši politički status s punom autonomijom.sudsko i administrativno središte vrlo prostra-

ne regije (mnogo plemena u današnjoj Bosni

VreMeploV U rijeČi i sliCi

Spremite se za zanimljivo i poučno putovanje u prošlost našeg kraja…

Narona

arheološko nalazi-

šte narona u selu

Vidu udaljeno je od

Metkovića 3 kilome-

tra. smješteno je na

odličnoj lokaciji kroz

koju prođe velik broj

domaćih i stranih

turista te hodo-

časnika iz cijelog

svijeta koji posjeću-

ju poznato svetište

Međugorje. U njemu

je kroz zanimljive

izloške ispričana

priča o povijesti

narone i naše nere-

tvanske doline…

Car Vespazijan2009. i 2010. godine su ova statua i statua livije obilazile muzeje diljem svijeta, nedavno su se vratile u matični muzej.

Vespazijanova žena livijaZa nju se veže smiješna anegdota, kako je jedan seljanin u 19. st. zamijenio njezinu glavu za šešir engleskog gospodina sir arthura evansa.

07KreKet



istočno od doline Vrbasa, čitava Hercegovina, Crna Gora i dio Albanije).

Agerskim područjem upravlja gradsko vijeće u Naroni.KultoviKult štovaNja rimsKih bogova

U samom forumu su se nalazile i javne zgrade, hramovi štovanih rimskih bogova: Jupiter (vrhovni bog), Libero (plodnost polja i vinograda), Merkur (liječništvo), Fortuna (sreća), Dijana (lov), Mars (rat), Cerera (božica zemljoradnje), Neptun (more)... Kult štovaNja rimsKih careva

Posebno je bio štovan car August, kojemu je i podignut hram Augusteum.

Kasnije su štovani carevi Vespazijan i Nerva.

gubljeNje sjaja5. st. prije Krista

Narona gubi onaj sjaj što ga je imala u prvim stoljećima prije Krista.Novo staNovNištvo

To je vrijeme kad u ove krajeve prodiru Slaveni (Neretvani, Hrvati).

Oni mijenjaju način života domaćeg stanovniš-tva, ali zadržavaju običaje, kao što je gusarstvo.

zlato urbiceNazvano je po ženskom imenu koje je zapisano

na jednom od pronađenih zlatnih prstenova. Osim nakita, bilo je i 200 zlatnika bizantskih

careva od Justina I. do Mauricija Tiberija.Kovani su vjerovatno, u vremenu od 518. do

602. godine.To je jedan od posljednjih nalaza u Naroni koji

njezin pad stavlja u prve godine 7. st., možda koje desetljeće prije pada Salone i čitave Dalmacije.

Došli smo do kraja našeg malog putovanja. Ako želite vidjeti sve ove prelijepe skulpture, natpise, posude, statue koje više od dva tisućljeća svjedo-če našu povijest, posjetite Muzej Narona. Muzej je napravljen na etsitu (izvornom mjestu). Svakako ga vrijedi posjetiti.

Gradski trg (Forum)Gradski trg ili Forum nalazio se točno na mjestu današnjeg seoskog trga. trg je bio popločan s definiranim rubovimai sustavom za odvod vode.

najbogatija zbirka rimskih statua na području europe -14 statuapretpostavlja se da su i u to vrijeme na trgu bile izložene statue careva poput statue Vespazijana ili žene mu livije.

razni materijalni primjeri iz života stanovnika narone.Muzej je bogat raznim primjercima pomoću kojih možemo doznati više o samom životu njezinih stanovnika, ali i odnosu prema smrti, te raznim drugim običajima.

Uz norin, maleni neretvin pritok odavno su se naselili ljudi. najstariji nalazi potječu iz 6. st. prije Krista. na tom izrazito plodnom i prometno važnom području razvila se rimska kolonija narona.

ornamenti sa zidova javnih zgrada i hramova

osim sunčanog sata o vremenu govore i razni predmeti iz hramova, keramičke posude za jelo, staklene posude u koje su rimljanke sku-pljale svoje suze, nakit, velike ume za pepeo mrtvaca, žrtvenici…

07KreKet tema broja - moja Neretva



Edukacija o potresuDržavna uprava za zaštitu i spašava-nje u suradnji sa svojim Područnim uredom u Dubrovniku u našoj je školi 6. lipnja 2011. godine održala edukaciju o potresu. Na edukaciji su sudjelovali učenici 3.c i 3.d razreda sa svojim učiteljicama. Na uvodnom predavanju u obliku prezentacije Mario Jerković, predstavnik Po-dručnog ureda Dubrovnik, upoznao je učenike s opasnostima od potresa, pravilima ponašanja za vrijeme potresa, važnošću broja 112 te zvu-kovima za uzbunu. Ivan Kaleb, pripadnik HGSS

stanice Dubrovnik, pokazao je učenicima službenog potražnog psa Gorske službe za spašavanje, belgijskog ovčara. Pas je obučen za spašavanje ljudi za vrijeme potresa. Demonstracijom smo vidjeli kako pas pronalazi žrtvu i pomaže joj. Učenicima se najviše svidjelo upoznavanje dresiranoga psa te igra s njim. Svi učenici su na poklon dobili slikovnicu, edukativnu knjižnicu i CD o pravilnom ponašanju za vrijeme potresa.

Ana Gujinović, 8.a

Povodom Božića u Školi je 22. prosinca 2010. godi-ne priređen Mali božićni koncert.Na koncertu su sudjelovali Mali i Veliki zbor naše škole i dramska skupina nižih razreda. Sve nas je posebno oduševila plesna točka Snjegović i djeca. Želja učenika bila je da razvesele učenike i učitelje te da im podijele malo dječje vedrine i božićne radosti. Božićni program osmislile su učiteljica glazbene kulture Ljupka Sršen Gutić i učiteljica razredne nastave Tonćika Popović.

Josipa Arapović, 6.c

Mali božićni koncert

Na sjednici Školskog odbora održanoj 12. kolovoza 2011. jednoglasno je za ravnatelja izabran novi - stari ravnatelj Petar Jakić. Nakon potvrde ministra Fuchsa, na drugoj sjednici održanoj 31. kolovoza 2011. Školski odbor potvrdio je imenovanje ravnatelja.

Ivana Galić, 6.c

Novi - stari ravnatelj

Majčin danU našoj školi održana je školska priredba na kojoj su drage gošće bile naše majke. U programu su sudjelovale Dramske družine viših i nižih razreda te Mali pjevački zbor. Predstavili su se igrokazima i pjesmama posvećenim majkama. Školski hol je sa svojim 3.b razredom prigodno dekorirala učite-ljica Ljubica Kraljević.Školsku priredbu za majke i učenike osmislili su učitelji Ljubica Kraljević, Ana Rozić, Josip Jelčić i Ljupka Sršen Gutić.

Ljiljana Zovko, 6.b

igrokaz učenikaviših razreda

edukacija s psom tragačem

Učenici glumcina pozornici

07KreKet



Dan škole i ove godine obilježen je svečano i rad-no. U srijedu 1. lipnja održana je svečana sjednica Učiteljskog vijeća koju je vodio ravnatelj Petar Jakić. Slavlje su uveličali cijenjeni gosti i pred-stavnici gradske vlasti te roditelja.Nakon svečanog otvaranja ravnatelj je kratko izvjestio o rezultatima u školskoj godini na izmaku. Posebno je bio ponosan na rezultate s državnih natjecanja. Zatim su učenici sudionici državnih natjecanja dobili priznanja i poklone: Marija Dodig za osvojeno 2. mjesto na Državnom natjecanju iz hrvatskoga jezika i sudjelovanje na Državnoj smotri LIK 2011.; Martina Manenica za osvojeno 10. mjesto na Državnom natjecanju iz kemije; Ana Gujinović, Nikolina Šetka i Daniela Čarapina za sudjelovanje na Državnoj smotri LiDraNo 2011. kao urednice školskog lista Kre-ket; Ivan Koncul za titulu najboljeg igrača i uvr-štenju u ekipu najbolje sedmorke na Državnom natjecanju klubova u rukometu te Marin Zvonić, Mladen Rastočić, Josipa Bebić, Josip Brnas i Mate Bukovac za osvojeno 3. mjesto na držav-nom natječaju Moja prva knjiga. Priznanja su

dobili i njihovi mentori Nada Radonić, Dubravka Šešelj, Josipa Mioč, Katica Salacan, Natali Bubalo, Katica Vladimir i Elena Baffo. Svečani umjetnički dio sjednice uz pjesmu, recitacije i scenske na-stupe koordinirale su profesorice Marinka Jur-ković, Ana Rozić i Ljupka Sršen Gutić. Prigodnu prezentaciju foto - događaja koja je pratila cijeli program pripremile su knjižničarka Katica Sala-can te učiteljice Nevena Mataga i Elena Baffo.Osim svečanom sjednicom Učiteljskog vijeća, učenici viših i nižih razreda Dan škole obilježili su i nogometnim susretima - jedna smjena protiv druge. Turnir su organizirali učitelji Divna Dra-gović, Nino Šešelj, Ivan Barbarić i Željan Brljević. Posebno je bila zanimljiva utakmica koju su naši učenici, reprezentativci škole, igrali protiv svojih učitelja. Isti dan odigrana je i završnica turnira Rukometom protiv nasilja. To je međurazredno natjecanje od 3. do 8. razreda koje organizira ŽRK Jerkovac u suradnji s našom školom. Na kraju je održan domjenak za zaposlenike Škole.

Nikolina Šetka, 8.a

Dan škole

U Gradskom kul-

turnom središtu

Metković 11. listo-

pada 2010. odr-

žana je lutkarska

predstava ježeva

kućica koju je

za učenike nižih

razreda naše škole

izvelo kazalište li-

cem u lice iz splita.

prema priči branka

Ćopića tekst za

predstavu napisa-

la je natalija Vicić,

režiju potpisuje

ratko Glavina, a

uloge su odigrale

ivana Višić i ana

pirić. ovo književ-

no djelo osvojilo je

generacije djece,

a i danas je rado

čitano. podsjetilo

nas je na važ-

nost marljivosti i

skromnosti, ali i

slobode u vlasti-

tom domu, čija je

vrijednost neiz-

mjerna. djeca su

s oduševljenjem

odgledala predsta-

vu koja je uklonila

prašinu zaborava

s ježeve kućice,

sjajnog djela bran-

ka Ćopića.

Mate roglić, 6.a

ježeva kućica u Metkoviću

2010. godine obilježava se 19. obljetnica pada Vukovara. To je važan događaj koji je uvelike promijenio povijest našega naroda. I mi smo u Školi obilježili dan sjećanja na vukovarske žrtve. Paljenjem svijeća, uređenjem panoa, prigodnim govorom i molitvom ispred Škole sjetili smo se poginulih vukovarskih civila i branitelja.

Ivana Galić, 6.c

Vukovar

prigodi programza dan škole detalj s priredbe

sjećanje na Vukovar

Glumci na sceni

07KreKet Događajnica



Učenici naše

škole sa svojim

učiteljima (ljubica

Kraljević, dragica

jerković, Katica

Vladimir, Željan br-

ljević, ankica jakić,

nevenka Marević,

Vinka bebić i tonći-

ka popović) uputili

su pisma zahval-

nosti učenicima 3.

i 4. razreda oŠ Veli

vrh iz pule koji su

im u vrijeme po-

plave poslali slatki-

še i pisma podrške.

pisma zahvalnosti

s učenicima viših

razreda pisala je i

profesorica Marin-

ka jurković.

anamarija Karlović,

6.b

pisma zahvalnosti

U Metković je 22. prosinca 2010. godine iz Pule stigao kamion s 8 tona hrane, higi-jenskih potrepština, odjeće i građevinskog materijala. Ova humanitarna pomoć stigla je za stanovništvo desne obale Neretve koje je stradalo u poplavama. Pomoć za doli-nu Neretve organizirala je Danijela Juran-Brajković koja je predsjednica Udruge Lancarice - Metković, koja ima svoju podružnicu u Puli. Danijela je Neretvanka s

prebivalištem u Puli i kada je čula za poplavu u Neretvi, odmah je pokrenula ovu humanitarnu akciju. Priku-pljenu humanitarnu pomoć, a u ime Lancarica, Danijela Juran-Brajković predala je župnom Caritasu svetog Nikole. Dio pomoći stigao je i za našu školu iz Osnovne škole Veli vrh u Puli. Među paketićima slatkiša, školskog pribora i igračaka našla su se i pisma koja su učenici iz Pule uputili našim učenicima.

U njima su im poželjeli sret-ne blagdane sa željom da se poplava više nikada ne pono-vi. Zanimljivo je da je i ova škola prije samo godinu dana stradala od vatre. Naš rav-natelj Petar Jakić nije krio zadovoljstvo ovom lijepom gestom te se odmah tele-fonski zahvalio ravnateljici Osnovne škole Veli vrh. Ovo je prvi korak u jačanju prijateljstva dviju škola.

Daniela Čarapina, 8.a

Našoj školi stigla pomoć iz Istre

Pričokazi i radionice Modre laste

paketi pomoći

Našu školu je 17. studenoga 2010. posjetila knji-ževnica i glavna urednica Modre laste Željka Horvat-Vukelja. Ona je učenicima poznata kao autorica popularnih slikovnica Hrabrica, Sliko-priče, Zdenko slovojed, Petra uči plivati, Leteći glasovir i drugih. Za učenike razredne nastave književnica je održala pričokaze - kombinaciju priče i igrokaza. Pričokazivanje je amalgam knji-ževnog susreta, književne radionice i igraonice. Učenici su rado prihvatili pričokaze jer su kratki, dinamični, vedri, raznovrsni, a uz to mogu sudje-

lovati u njima. Učenicima petih i šestih razreda književnica je održala radionice i predavanja o tome kako nastaju novine. Naši petaši i šestaši su saznali što radi redakcija i kako nastaje jedan broj časopisa. Sve su to vidjeli na konkretnim primje-rima iz uredničke mape i tiskare. Kao uspomenu na ovaj susret svi su učenici za poklon dobili je-dan broj časopisa: učenici razredne nastave dobili su Smib, a petaši i šestaši Modru lastu.


Željka Horvat-Vukeljas našim učenicima

07KreKet



U Gradskom kulturnom sre-dištu u Metkoviću 7. lipnja 2011. godine održan je već tradicionalni Koncert dječjih zborova. Sudionici koncerta su Veliki i Mali zbor naše škole, Glazbena škola Metko-vić i Osnovna škola Vladimir Nazor iz Ploča. Za koncert su ih pripremali profesori glazbene kulture Ljupka

Sršen Gutić, Helena Dilber, Helena Decovski, Dragan Gutić i Zrinka Boras. Publika je mogla uživati u raznoli-kom programu od Beatlesa do tradicionalnih napjeva i klasičnih skladbi, a učenici su uživali u zajedničkom pro-gramu i druženju.

Ema Boras, 6.a

Koncert dječjih zborova

Ministarstvo znanosti, obra-zovanja i sporta RH, Agen-cija za odgoj i obrazovanje i Policijska uprava Dubro-vačko-neretvanska provodili su preventivnu akciju Živim život bez nasilja. Akcija je realizirana u našoj županiji od 8. do 23. studenoga 2010. godine, a u našoj školi pro-vedena je 15. i 18. studenoga 2010. godine. Na području naše županije

akciju je promovirao i javnosti uputio poruku Elvis Fatović, jedan od najboljih i najtrofejnijih hrvatskih vaterpolista i današnji trener Vaterpolskog kluba Jug iz Dubrovnika. Stručna predavanja za učenike petih, šestih, sedmih i osmih razreda održao je Antonio Crnčević iz Policijske postaje u Metkoviću. Darija Begić, 6.b

Živim život bez nasilja

Učenici 3.c razreda naše škole s učiteljicom Vinkom Bebić posjetili su Ornitološku zbirku u Metkoviću. Zbirka po veličini spada među najveće zbirke takve vrste u Europi. Sadrži oko 340 preparata među kojima je 218 ptičjih vrsta. Učenici su razgledavali zbirku i sa zanimanjem slušali stručna objašnjenja djelatnice Ivone Baće.

Vidjeli su i proširili znanje o životinjskom svijetu svoga zavičaja. Zatim su s učiteljicom prošetali novouređenim gradskim parkom te razgledali spomenik braniteljima iz Domovinskog rata.

Darija Begić, 6.b

Posjet ornitološkoj zbirci

Znatiželjni učenici promatraju ornitološke izloške

raspjevani zbor

edukacija učenika o nenasilju

07KreKet Događajnica



Eko sapunSapun je dobio ime prema staroj rimskoj legendi o Mount Sapou, mjestu gdje su nekada žrtvovali životinje. Dok su ispirale otopljene životinjske masnoće pomiješane s pepelom, žene su uočile da ta mješavina čini rublje čistijim. Danas postoji razvijena čitava sapunska industrija koja nam olakšava život, iako ima i negativne posljedice. Razne ke-mikalije iz takvih proizvoda otpadnim vodama dospijevaju u rijeke i mora. Tamo pospješuju razvoj algi koje troše velike količine kisika pa ostala živa bića u vodi ostaju bez njega. Jednostavno re-čeno, dolazi do poremećene ravnoteže u prirodi. Upozoreni na ovakve probleme, pokušali smo u našoj školi napraviti eko sapun koji ne sadrži nikakve kemijske dodatke štetne za okoliš. Nosilac ovog projekta je ekološka družina razredne nastave koju vode učiteljice Natali Buba-lo i Nevenka Marević, a glavni dirigent u izračunima i omjerima bila je profe-

sorica kemije i biologije Ivana Jerković. Ravnatelj Petar Jakić s velikim zadovolj-stvom dao je potrebnu količinu maslino-vog ulja od maslina iz školskog maslinika. Sapun smo napravili od čistog maslino-vog ulja te odgovarajuće količine natri-jevog hidroksida. Dodali smo eterična ulja lavande, limuna i divlje naranče što je našem sapunu dalo izuzetan miris. Mućkanje i miješanje obavili smo s vese-ljem. Gotovu smjesu izlili smo u kalupe. Tu je sapun odspavao 24 sata kako bi se stisnuo, a zatim smo ga vadili iz kalupa i rezali. Ali još nije bilo gotovo! Morao

je odstajati još mjesec dana kako bi se u potpunosti završio proces saponifikacije. Dakle, stigli smo tek na pola puta!Kad se sapun osušio, potrudili smo se i lijepo ga umotati. Etikete za sapun sa sastavom eko sapuna izradila je infor-matičarka Jelica Lazarević. Iako smo uživali u radu, kraj smo dočekali s olak-šanjem. Našem ravnatelju uručili smo punu košaru eko sapuna pa će odsada goste naše škole moći darivati orginal-nim suvenirom.

Ljiljana Zovko, 6.b

sapun je osušen pakiramo ga

ravnatelj i proizvođači sapuna etiketa sapuna

pravimo sapun lijevamo ga u kalupe

07KreKet



Povodom Međunarodnog dana mu-zeja koji se obilježava 18. svibnja, a na poziv Arheološkog muzeja Narona i Gimnazije Metković, učenici i učite-ljice PŠ Vid sudjelovali su u projektu Stari predmeti pričaju priču. Učiteljice Maja Dujmović-Mustapić, Sandra Krstičević i Elena Baffo vrijedno su s učenicima skupljale stare predmete i poučavale ih o njima. Naši učenici su ozbiljno shvatili zadatak te su nam pokazivali pronađene stare predmete i o njima govorili pred posjetiteljima u muzeju. Saznali smo kako se prije

pržila i mljela kava, kako se obrađivala vuna i čime su se lovile ribe i žabe, iz čega se jelo i pilo. Stare torbe, užad, trupe, petrolejke, glačala, drvene čaše, posude za čuvanje mlijeka, vage i drugi predmeti vratili su nas sedamdesetak i više godina unatrag… Prikupljeni stari predmeti bili su izloženi tijekom cije-log dana u muzeju. Muzej su posjetili učenici i učiteljice PŠ Prud te saznali mnogo toga o starim predmetima i njihovoj ulozi u svakodnevnom životu.

Mate Roglić, 6.b

Stari predmeti pričaju priču

Projekt PIRLS 2011. (Progress in In-ternational Reading Literacy Study ili Međunarodno istraživanje o učeničkim postignućima u području čitanja) treći je krug ovog istraživačkoga projekta u području obrazovanja (ciklusi su od po 5 godina). Projekt TIMSS 2011. (Trends in International Mathematics and Science Study ili Procjena učeničkih postignuća iz Matematike i Prirode i društva) peti je krug ovog istraživačkoga projekta u području obrazovanja (ciklusi od po 4 godine). U ovim međunarodnim projek-tima 2011. godine sudjelovalo je više od 50 zemalja svijeta s ciljem sveobuhvatne procjene čitalačkih sposobnosti te posti-gnuća iz nastavnih predmeta Matema-tika i Priroda i društvo učenika četvrtih razreda. Rezultati istraživanja u pro-jektima neće biti pojedinačno prikazani na razini učenika, učitelja ili škola zbog osiguranja tajnosti podataka. Ispitivanje je u našoj školi provedeno 10. i 11. svibnja 2011. godine. U ispitivanju su sudjelovali učenici 4.c razreda iz Matične škole (učiteljica Tonćika Popović) i učenici 4. razreda iz Područne škole Prud (učite-ljica Danijela Bukovac). Sveukupno je ispitivanjem obuhvaćen 31 učenik. Osim učenika, u ispitivanju su sudjelovali i ravnatelj Petar Jakić kao i roditelji odabranih učenika koji su svoj doprinos uspjehu projekata dali popunjavanjem upitnika. Ispitivanja su provodile učite-ljice Tonćika Popović i Danijela Bukovac, a projekt je koordinirala pedagoginja Žana Dodig.

Ema Boras, 6.a

PIRLS i TIMSS

Zdrav obrokIvan Barbarić je sa svojim 1.c razre-dom tijekom travnja i svibnja provo-dio projekt Zdrav obrok. Učenici su istraživali i prikupljali zanimljivosti vezane uz zdravu prehranu. U sku-pinama su izradili plakate dnevnih obroka i prezentirali ih. Nakon pre-zentacije užinali su jabuke i banane. Učenici su tijekom ovog projekta shvatili važnost zdrave prehrane i pravilnih obroka za ljudsko zdravlje.

Darija Begić, 6.b

Učenici sa starim predmetima

izrađivanje plakata

jabuka jenajbolja užina!

provjera znanja učenika u pŠ prud

07KreKet Projekti



Božićno sijeloVeselom iščekivanju Božića pridonio je i projekt Božićno sijelo, koji je koordinirala učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture Divna Dragović. U projektu su sudjelovali učenici 5. i 6. razreda naše škole, mlađi veterani KUD-a Metković, nekadašnje učenice naše škole i starije žene iz Borovaca. Priredba Božićno sijelo održala se u školskom holu i imala je poseban ugođaj. Sva su svjetla bila ugašena, a samo je nekoliko svijeća osvjetljavalo prostor. Program, koji je bio bogat i raznovrstan, vodila je Divna Dragović. Najprije su učenici 5. i 6. razreda naše škole plesali

U našoj školi u ovoj školskoj godini provedeno je istraživanje jezičnih kompetencija u stranim jezicima. To je bilo prvo istraživanje te vrste koje je pod pokroviteljstvom Europske komisije provedeno u četrnaest zemalja Europske unije, a među njima i u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je u Hrvatskoj kao partner SurveyLang-a nadzirao Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Za jezik koji će se testirati u našoj školi slučajnim odabirom izabran je njemački jezik. U istraživanju je sudjelovalo dvadeset sedam učenika osmih razreda, također odabranih slučajnim uzorkom. Koordinator projekta je bio profesor Josip Vuletić. Tijekom mjeseca studenog održano je inicijalno testiranje nakon kojeg su učenici svrstani u tri razine. Glavno

testiranje održano je 16. ožujka 2011. godine i testirale su se tri vještine: slušanje, čitanje i pisanje. Testovi iz cijele Europe šalju se u Mađarsku gdje se nalazi centar Gallup Europe koji je odgovoran za cjelokupnu izradu uzorka

za glavno istraživanje. Rezultati će se objaviti po državama i regijama u podnesku završnog izvješća Europskoj komisiji 2012. godine.


ESCLUčenici na satu njemačkoga jezika

Crkveno pučko pjevanje žena iz borovaca

neretvanske šotiće. Nakon toga pokazivalo se kako se oblači muška i ženska neretvanska narodna nošnja uz komentar o dijelovima kostima. Pjevala se i kolenda, dubrovačka božićna pjesma.Plesao se linđo, svirao je mandolinski sastav te lijerica i mijeh, instrumenti koji su se prije svirali na području cijele naše županije. Na kraju Božićnoga sijela čuli smo crkveno

pučko pjevanje božićnih pjesama, koje su otpjevale starije žene iz Borovaca. Ovim projektom prikazali smo tradicijsku glazbenu kulturu, tradicijske instrumente i pučko crkveno pjevanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Ema Boras, 6.a

07KreKet



Kruh naš svagdašnjiDani kruha u našoj školi postali su dio naše tradicije. I ove školske godine obilježili smo ih na naš već prepoznatljiv način. U školskom projektu Kruh naš svagdašnji sudjelovali su svi ra-zredi i njihovi razrednici. Tijekom mjeseca listopada nastavnici su sa svojim učenicima obrađivali teme vezane uz kruh i plodove zemlje. Vrhunac projekta bila je prodajna izložba održana 13. listopada 2010. godine. Izložbu su pripremili učenici sa svojim razrednicima, a izložene plodove i proizvode od brašna blagoslovio je župni kape-lan don Tomislav Bašić. Još jednom su se naši učenici po-kazali vrhunskim trgovcima. Dio sredstava prikupljenih od prodaje namijenjen je za humanitarne svrhe, a dio za školske potrebe. Roditelji su, kao i uvijek do sada, rado sudjelovali u projektu i, po tko zna koji put, prepoznali njego-vu svrhu i vrijednost. Zahvaljujemo svim sudionicima ovoga vrijednog projekta!


Anđeo u klupiTijekom mjeseca travnja u Školi se pro-vodila humanitarna akcija. Na radionica-ma su se plele maslinove grančice, pravi-li buketi od maslina i lovora, dekorirale sadnice ukrasnog bilja, izrađivali uskrsni predmeti, pripravljao eko sapun, pakirali ljekoviti čajevi… Sve je to poslužilo za humanitarnu prodaju, a prikupljena

sredstva namijenjena su za financiranje asistenta u nastavi. Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali u projektu i onima koji su kupnjom proizvoda pomogli da se približimo korak bliže realizaciji ideje o asistentu u jednom prvom razredu.

Ana Gujinović, 8.a

Buba u našoj školiVeć tri godine zaredom učenici naše škole i njihovi razrednici uspješno rea-liziraju projekt BUBA (Bistar Um Bez Alkohola). U programu sudjeluju učenici petih, šestih i sedmih razreda. Ciljevi projekta su odgoditi vrijeme prvog uzi-manja alkohola kod mladih ljudi, smanji-ti konzumiranje kod onih mladih koji su počeli piti te smanjiti probleme mladih vezane uz uzimanja alkohola. Nakon provedenih radionica naši su petaši pripremili završnu fazu projekta

- pripremu izložbe plakata Luke Vrlog. Izložba je upriličena 13. svibnja 2011. u holu naše škole, a razloge za zadovolj-stvo imali su svi sudionici projekta.

Ovaj projekt je posebno zanimljiv i ko-ristan zbog toga što zadane aktivnosti u projektu zajedno rade roditelji, njihova djeca i razrednici ovogodišnjih petih razreda (Marija Ketini, Diana Gluščević, Jasna Đugum i Josip Jelčić).Učenici šestih i sedmih razreda zajedno sa svojim razrednicima (Divna Dragović, Ivona Martinović, Vera Jerković, Božidar Lovrić, Ljupka Sršen Gutić, Marinka Jurković, Josip Vuletić, Ana Šutalo, Je-lica Lazarević i Josipa Mioč) završili su svoje programe, a prezentacija je obav-ljena na satovima razrednih odjela.

Mate Roglić, 6.a

prezentacija projekta bUba

pletenjemaslinovih grana

Humanitarna prodaja

sve je spremno za prodaju

Folkloraši – trgovci

07KreKet Projekti



Sapun naših bakaNaše bake su bile štedljive i gotovo nikada ništa nisu bacale. Od osta-taka hrane koju mi danas bacamo izrađivale su sapun koji je skidao sve masnoće s odjeće. Tako su imale čistu odjeću i zdraviji okoliš. Naša Eko grupa koju vodi učite-ljica Katica Vladimir izrađivala je upravo taj sapun naših baka toplim postupkom. Stručnu pomoć pri izradi tog sapuna pružala je nastav-nica kemije Nada Radonić. Sapun smo najprije kuhali, toplog ga lijevali u posude i ostavili nekoliko dana da se osuši. Nakon toga smo ga izrezali i ukrasili. Naš mali, ali vrijedni proizvod ponosno smo dijelili roditeljima i učiteljima u Školi. Ovim projektom naši učenici vidjeli su kako se izrađuje sapun te kako ono što bacamo možemo korisno upotrijebiti i pritom saču-vati okoliš.Ivana Galić, 6.b

PoplavljeniTradicionalna povorka maškara u našem gradu održana je 6. ožujka 2011. godine. Ove godine sudjelovalo je više od 250 učenika što je do sada najveći broj su-dionika naše maškarske povorke. To je dokaz da se tradicija nastavlja i da svake godine možemo biti bolji. Nositelji ovogodišnjeg maškarskog projekta Poplavljeni bili su razrednici i

učenici Škole. Ovogodišnjom maskom htjeli smo se našaliti na vlastiti račun i izvući nešto pozitivno iz svih nedaća koje su nas u prošloj godini pogodile. Poplavljeni su predvodili i ovogodišnju maškarsku povorku te su osvojili izvr-sno treće mjesto.

Ivana Galić, 6.b

poplavljeni prednjače u povorci

najmlađi poplavljeni

naši poplavljeni učiteljipoplavljeni je spreman za povorku

pripremanje smjese sapuna

Kuhanje sapuna

sušenje sapuna

07KreKet



Državni LiDraNo se ove godine održavao u Šibeniku četvrti put (1997., 2003., 2010. i ove, 2011.) i proslavio je svoj jubilarni dvadeseti rođendan. Naša novinarska grupa je jako sretna što je po prvi put na LiDraNu i to baš na proslavi dvadesetog rođendana u ovom lijepom gradu kojeg su Hrvati utemeljili prije više od tisuću godina. Za mnoge je LiDraNo najvažnija godišnja smotra, a ove je godine postala i nama. LiDraNo se po razinama održava prva tri mjeseca u godini. Konkurencija je velika pa zato predstava, rad ili list koji pripremate moraju biti što bolji. Nastupi se uvježbavaju mjesecima, literarni i novinarski radovi se lektoriraju i dora-đuju, a list se stvara cijelu školsku godinu. Za sve to treba biti uporan i imati mnogo volje za rad. Ove smo se godine na LiDra-Nu predstavili školskim listom Kreket. Put do Šibenika i Državne smotre bio je težak; puno pisanja, fotografiranja, slaga-nja stranica, odabira rubrika, ali sve nam se to na kraju isplatilo. Kad nam je naša mentorica rekla da je naš list pozvan na Smotru, našoj sreći nije bilo kraja…Vrijeme je u travnju bilo na našoj strani, ali recesija je obavila svoj posao i skratila nam LiDraNo za jedan dan. Hotel je bio vrlo lijep, a nas su posebno očarale šiben-

ske plaže; čisto more, sunce, kamenčići, slamnati suncobrani… Na otvorenju nas je čekalo ugodno iznenađenje: prepozna-le smo Željku Horvat-Vukelju koju smo u studenom ove školske godine upoznale u našoj školi. Gust raspored nije smetao zabavi i upoznavanju s ostalim lidranov-cima iz cijele Lijepe Naše. Radionice su bile korisne i zanimljive i obilovale su slikokazima. Kreket je bio tražen na razmjeni školskih listova te smo ubrzo ostale bez ijednog primjerka. Moramo priznati da je svim novinarima i uredni-cima ipak bio zanimljiviji disko s velikim izborom domaće i strane glazbe. Nismo se ni okrenule, a već su prošla tri dana i došlo je vrijeme za rastanak. Na rastanku je bilo čak i suza, a mi smo s većinom lidranovaca razmjenile Facebook profile i brojeve mobitela. LiDraNo će uvijek imati posebno mjesto u našim srcima i ostat će nam jedna od najljepših đačkih uspomena. Zahvaljujemo našoj mentori-ci Katici Salacan koja nam je pomogla da ostvarimo ovo nezaboravno putovanje i lektorici lista Josipi Mioč koja nas je pratila na Smotri.

Ana Gujinović, Nikolina Šetka i Daniela Čarapina, 8.a

noVinari na lidranU 2011.

LiDraNo je iza nas, ali u nama je ostao osjećaj topline susreta, ljepote, ljubavi i mašte. Uvijek će imati posebno mjesto u našim srcima i ostat će nam jedna od najljepših đačkih uspomena.

LiDraNo u srcuLIK 2011.Učitelj - umjetnik znači biti pojmljiv prema posebnom i osobitom, a to znači cijeniti neobično i nesvakidašnje. Učitelji likovne kulture u ovoj školskoj godini različitim tehnikama kreativnog razmišljanja uspješno su animirali nove i inovativne ideje kod svojih učenika. Kroz umjetnički odgoj usavršili su s učenicima vještine i osobnosti osposobljavajući ih da se izraze, kritički vrednuju svijet oko sebe i aktivno sudjeluju u različim vidovima ljudskog postojanja. Ovogodišnja tema - poticaj za učenike od 1. do 8. razreda bila je Boje moga grada. Likovni radovi su bili maštovita rješenja nastala od žice s odabranim kontrastima. Mnoga od njih bogata su likovnom komunikacijom, metaforama i imaginacijom. Marija Dodig, učenica 7.d razreda bila je među dvadeset najboljih na državnoj razini te je predstavljala našu školu u Gospiću u OŠ dr. Jure Turića koja je bila domaćin Državne smotre LIK 2011. Bila je izvrsna, hvala joj na tome. Čestitamo njoj i njenoj mentorici Dubravki Šešelj, savjetnici likovne kulture.


prošlogodišnje uredništvo lista

boje MoGa Grada, Marija dodig, 7.d

dvije umjetnice: Marija i mentorica dubravka

07KreKet Naši uspjesi



LiDraNo 2011.Novinarski rad Nova titula državnih prvaka; Mate Roglić (6. razred)Mentor: Božidar Lovrić

LiK 2011.ŽupaNijsKa smotra Karlo Prskalo (5. razred), Ljiljana Zovko (6. razred), Tomislav Šiljeg (7. razred), Ivana Bunoza (7. razred), Marija Dodig (7. razred), Monika Talajić (7. razred), Stipan Parmać (8. razred) i Ante Jelčić (8. razred)DrŽavNu smotra (predloženo pet učeničkih radova): Karlo Prskalo (5. razred), Tomislav Šiljeg (7. razred), Ivana Bunoza (7. razred), Marija Dodig (7. razred) i Ante Jelčić (8. razred) Mentorica: Dubravka Šešelj

HrvatsKi jeziK7. razred: Marija Dodig (3. mjesto), Ivana Bunoza (4. mjesto) i Lucija Krstičević (9. mjesto)Mentorica: Josipa Mioč8. razred: Hrvoje Maslać (6.mjesto)Mentorica: Ana Rozić

eNgLesKi jeziK8. razred: Domagoj Volarević (9. mjesto) i Ivan Lončarević (15. mjesto)Mentorice: Ana Tot i Katica Vladimir

NjemačKi jeziK8. razred: Duje Šiljeg (12. mjesto), Karmen Petković (15. mjesto), Veronika Paponja (25. mjesto), Nikolina Šetka (27. mjesto), Mihovil Roglić (33. mjesto) i Eni Ereš (35. mjesto)Mentori: Josip Vuletić i Kristina Laura

matematiKa

5. razred: Ante Ilić (15. mjesto)Mentorica: Aninka Senta6. razred: Ema Boras (2. mjesto)Mentorica: Marija Raič

Kemija8. razred: Martina Manenica (1. mjesto), Marija Markota (4. mjesto) i Tihana Barbir (6. mjesto)Mentorica: Nada Radonić

povijest7. razred: Josip Kozina (4. mjesto), Marija Dodig (5. mjesto), Dino Jerković (6. mjesto) i Monika Sokol (8. mjesto)Mentori: Božidar Lovrić i Keti Daničić8. razred: Bruno Šprlje (7. mjesto), Roko Medak (10. mjesto), Ivana Kolovrat (11. mjesto), Veronika Paponja (13. mjesto), Šime Gustin (13. mjesto), Ivan Begović (13. mjesto), Lucija Šiljeg (14. mjesto) i Ante Manenica (14. mjesto)Mentori: Keti Daničić i Božidar Lovrić

sportŽupaNijsKa raziNa1. mjestoAtletika - dječaci (7. i 8. razred)Kros - dječaci (7. i 8. razred)2. mjestoAtletika - djevojčice (7. i 8. razred)Rukomet (7. i 8. razred)3. mjestoKros - djevojčice (7. i 8. razred)Rukomet - djevojčice (7. i 8. razred) regioNaLNa raziNa2. mjestoAtletika - dječaci (7. i 8. razred)4. mjesto Kros - dječaci (7. i 8. razred)Mentori: Divna Dragović i Nino Šešelj

Državno natjecanje u rukometu

U Metkoviću je u svibnju 2011. godine održano Državno natjecanje u rukometu. Na turniru je sudjelovalo oko dvadeset ekipa iz cijele Hrvatske, a natjecali su se dječaci ro-đeni 1998. godine i mlađi. U oštroj konkurenciji

između klubova i igrača naš učenik Ivan Koncul iz 6.b razreda izabran je za najboljeg igrača i uvršten je u ekipu najbolje sedmor-ke na turniru. Ivan u svom RK Metkoviću igra na poziciji lijevoga vanjskog igrača. Čestitamo Ivanu na ovom velikom uspjehu!

Ana Gujinović, 8.a

Državno natjecanje iz hrvatskog jezikaOd 18. do 20. travnja u Opatiji se održalo XVI. državno natjecanje u poznavanju hrvatskoga jezika. Na natjecanje je pozvano 180 sudionika iz svih županija Lijepe Naše, a našu je školu i našu županiju predstavljala učenica VII. razreda Mari-ja Dodig. Razloga za slavlje nije nedostajalo. Naša je učenica osvojila izvrsno drugo mjesto u državi i pokazala da se u našoj Školi itekako promiče lijepa hrvatska riječ. Čestitamo učenici Mariji Dodig i njezinoj mentorici profesorici Josipi Mioč na sjajnom rezultatu.

Tea Rastočić, 7.e

Uspjeh na županijskim natjecanjima Napisao

Mate roglić, 6.a

Viceprvakinja Marija i njena mentorica

naš najbolji rukometaš

07KreKet



U organizaciji Centra za neohumanističke studije iz Karlovca, već sedmu godinu zaredom, organizi-ran je natječaj Moja prva knjiga. To je kreativno-stvaralački projekt koji potiče i ohrabruje djecu te im daje mogućnost izražavanja maštovitosti i razvoja vlastitih umjetničkih potencijala. Pisa-njem i ilustriranjem priča učenici primjenjuju svoja likovno-literarna znanja te kao krajnji rezul-tat dobivaju vlastitu slikovnicu. U našoj su školi 21. prosinca 2011. godine održane dvije likovno-literarne radionice koje je održala Željka Bosanac, suradnica Centra za neohumanističke studije. Radionici su nazočili učenici razredne nastave sa svojim učiteljima. Na radionici je pokazano kako treba motivirati dijete da napiše i ilustrira slikov-nicu, te kako istu treba urediti da bi mogla sudjelo-vati na natječaju. Slikovnica po pravilima natječaja treba imati šesnaest stranica, a pri pisanju je, uz zanimljivu i kreativnu ideju priče, potrebno pošto-vati i neka tehnička pravila.

autori sLiKovNica Naši najmlađi učenici vrijedno su prionuli svom novom zadatku. Pisali su i ilustrirali priče uz po-moć svojih učiteljica. Svoje su slikovnice predsta-vili ostalim učenicima, autorima slikovnica i uči-teljicama uoči Međunarodnog dana dječje knjige nakon čega su svoje uratke poslali na natječaj. Dvadeset i troje učenika samo je napisalo i ilu-striralo svoju slikovnicu: Anamarija Dominiković, Snježne vile; Petra Grgić, Božićno drvce; Matea Bebić, Pinokio; Sara Jerković, Neobičan susret; Marin Zvonić, Tajna nestalih mandarina; Mladen Rastočić, Poplava; Ivona Jonica, Moja pustolovi-na; Karla Dodig, Joli mekog srca; Jela Dodig, Mi-šica i zlatna ribica; Petra Bebić, Vanzemaljci Oki i Loki; Marin Jerković, Avanture Lunija; Marijeta Šiljeg, Mala božićna avantura; Branka Volarević, Božićni vilenjaci; Petra Bebić, Učitelj žabac; Jurja Jerković, Natjecanje; Sara Čolaković, Christofor; Iva Senta, Šumsko društvo; Ana Krnjić, Laurina zadaća; Josip Brnas i Mate Bukovac, Ribareva

priča; Jure Petković, Gusarsko blago; Petar Ma-rušić, Super djeca; Greta Petković, Moji prijatelji te Darija Volarević, Maca i Božić. Učiteljice koje su pratile učenike tijekom natječaja su Davorka Govorko, Nikolina Doko, Natali Bubalo, Marija Majstrović, Ljubica Kraljević, Dragica Jerković, Katica Vladimir, Nevenka Marević, Tonćika Popović, Elena Baffo, Danijela Bukovac, Nevena Mataga i učitelj Ivan Barbarić. Projekt je koordini-rala knjižničarka Katica Salacan.

NagrađeNe sLiKovNice Ove su godine na natječaj pristigle 632 slikovnice što govori o velikom interesu za ovaj vid stvaralač-kog izražavanja učenika. Svi su učenici, sudionici natječaja, dobili pohvalnice. Između velikog broja originalnih, zanimljivih i kvalitetnih slikovnica, članovi žirija - književnici Sanja Pilić i Tito Bilo-pavlović, te suradnici iz CNS-a Romana Leko, Ma-tea Šabić, Željka Bosanac, Sanjin Petrović i Vanja Kiseljak - imali su težak zadatak: izabrati najbolje. Četiri naše slikovnice dobile su treću nagradu i to: Mladen Rastočić za Poplavu; Marin Zvonić za Tajnu nestalih mandarina; Josipa Bebić za Učite-lja žapca te Josip Brnas i Mate Bukovac za Ribare-vu priču. Učiteljice nagrađenih učenika su Natali Bubalo, Katica Vladimir i Elena Baffo. Čestitamo svim učenicima autorima nagrađenih slikovnica i njihovim učiteljicama, ali i svim natjecateljima koji su se upustili u pustolovinu stvaranja vlastite priče. Nastavite pisati i slikati jer postoje priče koje nam samo vi možete ispričati!

drŽaVni natjeČaj

Naša se škola prvi put prijavila na likovno-literarni natječaj Moja prva knjiga i osvojili smo četiri nagrade.

Moja prva knjiga

NapisaLa

ema boras, 6.a

nagrađeni autori slikovnica i njihove učiteljice

07KreKet Naši uspjesi



Upravo ta neka čudna ljubav prema epruvetama i periodnom sustavu potakla me i ove godine da se okušam na natjecanju iz kemije. Naša mentorica Nada Radonić odmah se prihva-tila posla. Okupirala je Tihanu, Anu, Mariju, Vero-niku i mene svakodnevnim vježbama i predavanji-ma. Školsko je natjecanje održano 2. veljače. Nastavnica Nada bila je odsutna pa nam je moral bio poljuljan. No, nastavnica je Ivana tijekom rješavanja testa stvorila opuštenu i veselu atmos-feru, tako da smo sve dobro riješile. Na županij-sko smo se natjecanje plasirale Tihana, Marija i ja. Taj dan, 9. ožujka, nije počeo baš najbolje (Tihani je ostala knjiga u autobusu). Došli smo u osnovnu školu gdje se održavalo natjecanje. Sva je bila tmurna i bijela (naša je puno ljepša). Ovaj je test bio malo teži od prethodnog, no dale smo sve od sebe. Nadala sam se dobrom plasmanu, ali prvo mjesto i broj bodova (43.5/50) ugodno su me iznenadili. Mentorica i ja pomalo smo očekivale prolaz dalje. Nestrpljivo smo čekate rezultate na školskoj adresi, ali prije sam ih pronašla na inter-netu. Otvorila sam listu pozvanih i držala telefon u ruci. Na liniji je bila nastavnica Nada. Brat me odmah pronašao. Od sreće i uzbuđenja, vrisnula sam. Odmah smo dogovorile sljedeći sastanak. A onda sam pomislila koliko nas posla čeka. Sad slijede pokusi! Bilo me pomalo strah. No, idemo u Pulu četiri dana! Kad već nema ekskurzije, ovo je sasvim dobra alternativa. Vježbe su bile baš kako sam se nadala. Česte i zamorne, ali i zabav-ne. Ljubičasta, modra, žuta, crvena boja predsta-vile su mi kemiju u nekom ljepšem svijetlu. Iako u početku nisam baš bila spretna u prelijevanju, sipanju i mućkanju, s vremenom sam stekla ru-tinu. Svakodnevno ponavljanje teorije, vježbanje zadataka i bile smo spremne za Pulu.

U ponedjeljak, u popodnevnim satima stigli smo u hotelsko naselje Verudela. Sobu sam dijelila s dvjema Splićankama, Ivanom i Paulom. Zaspale smo ranije jer nas je sutradan čekalo natjecanje. Kad sam ušla u OŠ Veli vrh vilica mi se razjapila do poda, a očne jabučice ispale van. Izgledala je kao trgovački centar, sva u staklu i jarkim boja-ma! Kasnije nisam mogla pronaći izlaz. Ušli smo u jednu učionicu, svi osmaši. Na stolu su već bile epruvete i testovi. Trebali smo obući mantile, staviti naočale i rukavice. Mogli smo početi s radom. Paralelno smo izvodili pokuse i odgo-varali na pitanja. Bilo je jako teško u tako malo vremena riješiti tako veliki test. Iako su se članovi povjerenstva trudili na sve načine da nas opuste, napetost je bila na alarmantnoj razini. Nitko nije bio zadovoljan. Drugi pokus rješavali smo istog popodneva. Ni on nije bio jednostavniji, no svi smo bili nekako opušteniji jer smo znali kako to izgleda. Moj test ličio je pravim bilješkama kemi-čara, s razlivenom tintom i progoren mravljom kiselinom. A baš kao pravi kemičari morali smo sami prati svoje posuđe. Zato su nas drugi dugo čekali. Tu večer, a i onu poslije, samo smo se za-bavljali, do kasnih sati. Imala sam odličnu ekipu, svi iz Splitsko-dalmatinske županije. Možda bi netko i pomislio su svi naporni štreberi. Dapače! Smijehu, igrama i glupostima nije bilo kraja. Dan prije polaska kući obišli smo Pulu. Zadivljeni Arenom, starim zgradama, forumom, hramovima iz antičkih vremena vratili smo se u hotel gdje smo dobili rezultate. Deseto mjesto. Solidno. Mentorica i ja bile smo zadovoljne. Sutradan nas je čekao program zatvaranja. Pozdravila sam se s ekipom i krenula nazad u našu lijepu dolinu. Istra se ne može mjeriti s neretvanskim krajem! I sad recite da se natjecanja ne isplate?

KeMija

Vrste tvari, hidroksidi, ioni, alkani, etanol, alanin… Mnogima se na sam spomen tih pojmova diže kosa na glavi. No ja ne spadam u tu skupinu. Ne znam zašto. Možda jegenetika u pitanju, moja teta je kemičarka.

Od školskog do državnog (rad + volja = državno + zabava)

Napisala

Martina Manenica, 8.b

dan prije polaska kući

obišli smo pulu. Zadiv-

ljeni arenom, starim

zgradama, forumom,

hramovima iz antičkih

vremena vratili smo

se u hotel gdje smo

dobili rezultate. de-

seto mjesto. solidno.

Mentorica i ja bile smo

zadovoljne.

dvije kemičarke izvode pokus

07KreKet



I ove školske godine, deveti put zaredom, održan je poznati turnir Nogometom protiv droge. Ovaj tradicionalni turnir uspješno orga-niziraju nogometna škola NK Met-ković i Osnovna škola don Mihovila Pavlinovića uz logističku potporu ustanove Sportski objekti Metković. Ova smotra izrasla je u jedinstvenu sportsku manifestaciju, u kojoj ak-tivno sudjeluje većina učenika naše škole. Na ovogodišnjoj manifestaciji nastupilo je oko 700 sudionika. Po-sebno su neizvjesne bile utakmice završnice turnira, odigrane 7. listo-pada 2010., a pobjedama su se poseb-no radovale ovogodišnje pobjednič-ke ekipe 6.b i 7.d kod djevojčica i 2.b, 4.d, 6.d te 8.b kod dječaka. Posebno priznanje za sudjelovanje na turniru dobio je Dario Šetka iz 7.d razreda. Organizatori su tradicionalno, meda-ljama i peharima, nagradili najbolje pojedince. Najboljom igračicom proglašena je Anja Dodig (7.d), naj-boljom vrataricom Korina Musulin (7.d), dok je Ivana Galić (6.b) s pet postignutih golova bila najbolji stri-jelac. U kategoriji učenika od 1. do 4. razreda najbolji igrač je Toni Kežić (4.d), vratar Filip Ćuže (2.b), dok je sa sedam postignutih pogodaka Ante Hrstić (2.b) najbolji strijelac. Kre-šimir Jelčić (8.b) je u konkurenciji viših razreda proglašen najboljim igračem. Nagrada za najboljeg vra-tara pripala je Marinu Ćužiću (6.d), dok je najbolji strijelac Stipe Mioč (5.a) s devet postignutih pogodaka.

Dragan Pervan, 6.e

Nogometom protiv droge

sudionice turnira iz 7.d

U Školi je 2. lipnja 2011. odigrana završ-nica turnira Rukometom protiv nasilja i to u sklopu obilježavanja Dana škole. Prvenstvo je započelo u veljači, na ini-cijativu Škole rukometa Jerkovac, a uz potporu Rukometnoga saveza Dubro-vačko-neretvanske županije i Sportske zajednice Grada Metkovića. Igralo se u pet kategorija, a na turniru su dječaci i djevojčice sudjelovali u odvojenim kategorijama. Tri prvoplasirane ekipe u svim kategorijama nagrađene su poka-lima i medaljama, a nagrade su dobili i najbolji pojedinci, vratari i strijelci. Nisu sudjelovali samo učenici 1. i 2. razreda. Za ekipe 7. i 8. razreda zajedno su igrali dječaci i djevojčice. U kategoriji dječaka 3. i 4. razreda prvo je mjesto pripalo 4.a, drugo 4.b, a treće 4.c. Najbolji stri-jelac s 25 postignutih pogodaka je Mijo Cvitković (4.a), najbolji vratar Mihovil Družijanić (4.b), a najbolji pojedinac Bruno Talajić (4.c). U istoj je kategoriji kod djevojčica najuspješniji bio 4.c, drugo mjesto pripalo je 4.d, a treće 4.b. Najboljom igračicom proglašena je Lana

Batinović (4.b) s 38 pogodaka, najbolja vratarka je Matea Marević (4.d), a naj-bolji strijelac Daria Šiljeg (4.c). U kate-goriji dječaka 5. i 6. razreda prvo mjesto osvojio je 6.d, drugo 5.d., a treće 6.c. Najbolji strijelac s 55 pogodaka je Marin Ćužić (6.d), najbolji vratar Stanko Ši-mović (6.d), a najbolji igrač Mario Ćuže (5.d). U istoj kategoriji najbolja ekipa bile su djevojčice iz 5.d, drugo mjesto osvojile su djevojčice iz 5.a, a treće mjesto pripalo je 6.d. Najbolji strijelac sa 105 pogodaka je Iva Parmać (5.d), najbolja vratarica Sara Bubalo (6.c), a najbolja igračica Ivana Bokšić (5.d). U kategoriji 7. i 8. razreda gdje su bile mješovite muško-ženske ekipe (igrao se veliki rukomet) prvo mjesto osvojio je 8.c, drugo 7.a, a treće 8.a. Najbolji strijelac s 20 pogodaka je Stipan Parmać (8.c), najbolji vratar Roko Medak (8.c) i najbolja igračica Iva Borovac (7.a). Po-dijeljene su i dvije nagrade za fair play, a osvojile su ih ekipe 6.b i 7.d.

Ante Bebić, 6.c

najbolja ekipa s dogradonačelnikom

Rukometom protiv nasilja

07KreKet Naši uspjesi / sport



Napisala

Monika sokol, 7.c

Dragi DNevNiče! Da samo znaš što mi se danas dogodilo... Htjela sam zagrliti cijeli svijet! Pošla sam u školu kad mi je zazvonio mobitel. Nikad ne bi pogodio tko me zvao... Evo, upravo ovako počinje moj današnji dnevnički zapis. U njega pišem sve, i radosti i tuge. U njemu se očituju sva moja raspoloženja. On mi je postao nezamjenjivi najbolji prijatelj. Jedva čekam doći kući i ispri-čati mu sve što mi se dogodilo. Osjećam se lakše i spokojnije, jer me on pomno sluša. Nikomu ne odaje moje tajne. Pišem ga skoro svaki dan, jer više ne mogu bez njega. Neko posebno pravilo za pisanje ne postoji. Možete pisati svaki dan, ali i ne morate. Svog prijatelja lijepo pozdravite, upišite nadnevak i počnite. Vjerujte, olovka će sama pi-sati kada pustite dušu da govori. Pišite sve i svašta. Nekada pišem jako dugo, a nekada kratko. Vese-lim bojama ukrašavam lijepe rečenice i pozitivne misli o sebi i drugima. Tek ponekad dodam i neku fotografiju. Pišete li ga i vi? Ako niste, dat ću vam nekoliko dobrih razloga da odmah počnete!

UNUtrašNji pritisak Došli ste iz škole ili s treninga i dogodilo vam se nešto nevjerojatno. Nemir u vama raste - htjeli biste nekomu to ispri-čati, izjadati se i osjećati se lakše. Hoćete li svoje probleme ispričati roditeljima? Ne, nikako! Što bi se tek onda dogodilo? Možda najboljem prijatelju? Što ako vas prijatelj iznevjeri i sutra u školi po-stanete predmetom izrugivanja? Evo mog savjeta. Učinite isto što i ja radim. Uzmite jednu bilježnicu, kemijsku i pišite dnevnik. Olakšajte svoju dušu, ne nagomilavajte osjećaje, recite nekomu iskreno i otvoreno što vas tišti, a što veseli. Vašem unutar-njem pritisku potreban je ventil. Tko nagomilava probleme i osjećaje drži čvrsto u sebi, vječno je napet. Tada dolazi i do neprimjerenog ponašanja, nerazumnih reakcija, a često i svađe zbog svake sitnice. Čak i ako o svemu možeš razgovarati s

roditeljima ili prijateljima, ipak pomaže da se svo-jim mislima baviš sam! Ako neke važne i prividno zbrkane sadržaje zapišeš u dnevnik, nakon nekog vremena sigurno će ti postati jasnije.

UpozNaj sebe Sigurno si se puno puta upitao zašto ti se sve to događa? Svoja pitanja piši, razmi-šljaj i razgovaraj sa svojim dnevnikom. Postupno ćeš još bolje upoznati sebe, naučiti prihvaćati svoje osjećaje, svladati ih i naučiti nositi se s nji-ma. Time skupljaš hrabrost za daljnja događanja. Postaješ samopouzdaniji i zreliji. Zapamti: nema krivih osjećaja! Tvoje je pravo osjećati se onako kako se upravo osjećaš! Ne trebaš se dati nagovori-ti ni na što, ali se ni ispričavati zbog nekog osjećaja, jer bi se na taj način odrekao samoga sebe! Cilj je najprije dobro upoznati sebe i svoje želje te pro-bleme shvatiti ozbiljno.

proNalažeNje rješeNja Dnevnik ne koristi samo kao mjesto utapanja tuge. Neka važan dio tvojih zapisa budu lijepi događaji i radosne situacije u kojima si se osjećao ugodno i u kojima si bio zadovoljan samim sobom. Uvijek napiši nešto pozitivno o sebi. Kada si nesiguran, obeshrabren ili potišten, zabilješke u dnevniku mogu ti poslužiti kao objašnjenje rješenja. Pomoću pozitivnih bilješki o sebi mnogi će problemi biti jednostavniji. Uvijek ćeš naći neko rješenje. Moj moto tijekom pisanja je: Ja to mogu i hoću! Voljela bih da postane i vaš!

tajna odrastanja

Dnevnik ne pišu samo djevojke, nego i dječaci jer oni teže govore o svojim problemima. Upotrijebite dnevnik kao zrcalo duše kako biste jasnije izrazili svoje osjećaje i otkrili svoju intimu. Neka dnevnik bude vaš prijatelj!

Moj prijatelj dnevnik

Kada si nesiguran,

obeshrabren ili po-

tišten, zabilješke u

dnevniku mogu ti po-

služiti kao objašnjenje

rješenja. pomoću po-

zitivnih bilješki o sebi

mnogi će problemi biti

jednostavniji. Uvijek

ćeš naći neko rješenje.

pisanje dnevnika

07KreKet



Napisala i ilUstrirala

Marija jerković, 7.c

Tako je nastao planetarno popularni Yugi i nje-govi najbolji prijatelji Joeyi, Triston Teae, ali i njegovi neprijatelji. Priču o srednjoškolcu Yugiju (kralju igara) sigurno znate. Yugi Moto i njegovi prijatelji kartama igraju Dvoboj čudovišta. U toj igri se sukobljavaju različita mistična stvorenja i bore se magičnim dvobojima na pomičnom boj-nom polju prepunom zamki.

igra prije YUgija U starom Egiptu postojao je faraon koji je vladao zemljom koristeći mrač-ne moći igre nazvane Igra sjene. To nije bila obična igra jer su karte bile prave i prizivale su prava čudovišta te su se vodile bitke u kojima su ljudi stradavali. Zbog te igre izbio je rat i faraon je morao nešto poduzeti. Zatvorio je sedam mračnih moći u sedam Milenijskih predmeta uništivši i samog sebe u tom procesu. Pamćenje mu je izbrisano, a duša mu je ostala zatočena u predmetu pod nazivom Milenijska slagalica. Tu će prespavati još pet tisuća godina.

Dvoboj čUDovišta Yugijev djed Soloman Moto daje Yugiju drevni egipatski antikvitet- ti-sućljetnu zagonetku. Yugi uspije složiti dijelove zagonetke i iz nje izlazi duh Yami - faraon iz Egipta. Yugi prima njegove moći i postaje Yami Yugi, najmoćniji igrač Dvoboja čudovišta.A što je sada Dvoboj čudovišta? Zar sve nije uni-šteno s faraonom prije pet tisuća godina? Jeste, ali tu je i Maximillian Pegosus, zloćko, odgovoran za novo pojavljivanje ove igre. On umjesto oka ima Milenijsko oko i krade duše ostalih igrača iz zabave. Sada je u taj dvoboj uključen cijeli svijet, a Yugijev najveći rival je Seto Kariba.

što zamjeramo YUgijU? Priča o neustra-šivom Yugiju prepuna je nasilja, čudovišta i različitih dvoboja. Pred televizijskim ekranima

zadržava milijune djece. On prenosi svoje nasilje i na njih tako da priča o neustrašnom i radoznalom Yugiju pomalo gubi smisao. Vrckav, snalažljiv i inteligentan junak nije više pokretač niti uzor ove priče, izgubio se u negativcu Setu Karibu. Koristi previše nasilnih igara pa i on sam postaje nasilnik.

plUs za YUgija Iako Yugi nije crtić kakav djeci treba, on je na svoj način pozitivan. Yugi je jak, moćan, snažan i pozitivan lik. Uvijek na kraju priče pobijedi negativce. Znači, dobro uvijek po-bjeđuje zlo. U Yugiju je naglasak na prijateljstvu i djeca uče da uz pomoć svojih vršnjaka mogu riješiti probleme. Priča se događa u budućnosti čime se razvija dječje viđenje budućnosti. Ne-stvarni likovi poput zmajeva i čudovišta pridono-se razvoju dječje mašte. Radnja priče je napeta i nepredvidljiva. Crtić ima puno nastavaka, a sni-maju se i novi. Sve to gledatelja potiče na daljnje gledanje i praćenje priče.

NajNoviji YUgi Današnje generacije djece pre-rasli su ono što su gledali njihovi roditelji: Crven-kapicu, Paju Patka, Štrumpfove… Radnja tih crtića ne odgovara današnjem vremenu, priča je njima previše dosadna i naivna. Autori crtića trebali bi se prije nastajanja priče i likova savjetovati s pedagozima i psiholozima. Bilo bi dobro da malo porazgovaraju i s nama djecom o tome što bismo gledali. Simpatičnog Yugija ipak nam se teško odreći, voljeli bismo ga vidjeti u nekoj kombinaciji s Crvenkapicom, u šetnji šumom ili kako rješava probleme svoje ekipe, trenira tenis, brine ga škola ili neuzvraćena ljubav, izlazi vani i organizira tulume… S vremena na vrijeme može se pojaviti i neki izmišljeni lik, može biti neki smiješni duh ili ružna vještica… Voljeli bismo vidjeti ovakvog, nama sličnog i stvarnijeg Yugija pa straha od agre-sivnosti i negativnog utjecaja ne bi ni bilo.

pokemona već odavno

nema, a sjena zabora-

va prekrila je i digimo-

ne. Yu-Gi-oh i njegova

ekipa već godinama

vladaju svijetom cr-

tića, videoigara, kar-

tama, a popularnost

im nikako ne prestaje.

Čak su najavljeni novi

nastavci crtića. Moćni

Yu-Gi-oh zasjenio je

sve. ali želimo li baš

ovakvog Yugija?

Crtići noVoG VreMena

Jedan od najpoznatijih japanskih crtača stripova Kazuki Takahashi je 1996. počeo crtati strip Yu-Gi-Oh. Nedugo zatim nastao je i crtani film, a potom su se pojavile videoigre i karte koje su trenutačno najprodavanija igra takve vrste na svijetu.

Neki novi Yu-Gi-Oh?

07KreKet osvrti



Napisala i ilustrirala

Melanie soldo, 7.c

Za osMaŠe, ali i one Malo MlaĐe

Sigurno ste se puno puta pitali što biste htjeli biti kad narastete i ta se odluka, zasigurno, puno puta mijenjala. Mi vam predlažemo nekoliko zanimanja, ali je odluka ipak na vama!

Kad narastem, bit ću...

01 UČitelj

Učitelj je stručna osoba, visokih rad-nih, obrazovanih i etičkih kvaliteta educirana za rad u školi s djecom. Vrlo dobro mora poznavati svoje učenike, jer katkad mora nastupiti i kao savjetnik i baviti se problemima učenika. Uz obra-zovanje učitelj se bavi i odgojem. Kada djeca krenu u školu, ona nisu sasvim samostalna i često učiteljski posao sadr-ži i pomoć u oblačenju, vezivanju obuće i osobnu higijenu. Učitelj se redovito usavršava i nazoči seminarima.ObrazOvaNje Učitelj mora završiti osnovnu i srednju školu te završiti studij razredne nastave koji traje 5 godina. Na-kon godine rada, polaže stručni ispit. radNO vrijeme Učitelj najčešće radi od 7,00 do 12,00 sati, a postoje i škole koje imaju nastavu popodne od 13,00 do 18,00 sati. Rad u školi je tek dio njihovih obaveza. Puno je priprema za nastavu koju učitelji odrade kod kuće. Trebaju se pripremiti za svaki školski dan posebno, pregledavati zadaće, bilježnice, voditi roditeljske sastanke i imati sjednice. Praznici nisu za učitelje jednako dugi kao za učenike, jer se oni pripremaju za nastavu krajem kolovoza.pOželjNe OsObiNe Ima dosta poželjnih osobina u učiteljskom zvanju: strpljiv u radu s djecom, treba voljeti djecu, pričati jasno, glasno i razumljivo, znati održavati red i disciplinu u učionici, biti koncentriran, kreativan, duhovit, imati interes za različite stvari, visoku razinu opće kulture, visoku razinu zrelosti ličnosti.

02 noVinar

Novinar je osoba koja se bavi novinar-stvom, prikupljanjem informacija o događajima i aktualnim temama, te to objavljuje u tiskanim i elektronskim medijima. Radi u redakcijama novina, radijskim i televizijskim stanicama i ra-znim agencijama. Svoju publiku novinar izvještava o svemu što bi oni željeli čuti. Te informacije moraju biti zanimljive, kratke i trebaju u što kraćem vremenu doći do čitatelja.ObrazOvaNje Završena osnovna i srednja škola, a nakon toga studij novi-narstva koji traje pet godina.radNO vrijeme Novinari rade u svako vrijeme i u različitim uvjetima, ovisno o zahtjevnosti posla, zadatku ili organi-zaciji rada. Tijekom pripreme tekstova obično rade u redakcijama, a pisanje im otežavaju česti telefonski razgovori i hitne obveze. Radno vrijeme novinara ovisi o radnom mjestu i vrsti medija.pOželjNe OsObiNe Ima ih mnogo: dobra tjelesna kondicija i zdravlje, mora djelovati suvislo i brzo, biti znatiželjan i dovitljiv pri traganju za informaci-jama, biti komunikativan i uporan pri postavljanju pitanja. Morao bi dobro vladati vlastitim jezikom i pravopisom, poznavati barem jedan strani jezik i jako dobro poznavati opću kulturu, vladati programom za računalnu obradu teksta te osnovama elektroničkog prijenosa informacija.

03 Konobar

Konobar poslužuje hranu i piće u ugo-stiteljskim objektima. Kad od gosta primi narudžbu prenosi ju osoblju u ku-hinji ili za šankom te vodi brigu o tome da goste usluži što brže i kvalitetnije. On postavlja i posprema stol te ispostavlja račun i naplaćuje uslugu. U nekim ugostiteljskim objektima, ovisi o njihovoj vrsti i kategoriji, od kono-bara se zahtijeva i obavljanje posebnih poslova, kao što je dočekivanje gostiju na ulazu u lokal, pratnja do stola, pridr-žavanje stolca pri sjedanju, pomoć pri odlaganju garderobe te savjetovanje pri odabiru jela (specijalitet kuće).ObrazOvaNje Završena osnovna škola, a nakon toga srednja ugostiteljska škola i to po trogodišnjem programu. Nakon završenoga ispita i najmanje dvije godi-ne radnog staža polažu majstorski ispit. Školovanje mogu nastaviti u višim ugo-stiteljskim školama. radNO vrijeme Konobar radio od 40 do 42 sata na tjedan, ali dnevni i tjedni raspored radnog vremena može biti ra-zličit. Za vrijeme turističke sezone rade i po 10 do 12 sati na dan. Radni ritam im je neujednačen i ovisi o frekvenciji gostiju u objektu te o organizaciji rada, na što oni uglavnom ne mogu utjecati. Često moraju raditi noću, vikendima i blagdanima.pOželjNe OsObiNe Dobra kondicija i zdravlje, spretnost, komunikativnost, ljubaznost, urednost, točnost te pozna-vanje stranih jezika tek su neke od naj-poželjnijih osobina dobrog konobara.

07KreKet



04 lijeČniK

Liječnici se bave poboljšanjem zdravlja, sprječavanjem bolesti, otkrivanjem bolesti, liječenjem bolesnika i medicinskom rehabilitacijom. Oni liječe bolesnike u ordinaciji, u kući ili na mjestu nesreće. Oni pregledaju svoje pacijente, upućuju na pretrage, propisuju lijekove te ih (prema potrebi) šalju na specijalističku obradu ili bolničko liječenje. Oni surađuju s liječnicima specijali-stima, stomatolozima, medicinskim sestrama, fizioterapeutima te drugim stručnjacima. Redovito odlaze na seminare kako bi pratili promjene u medicini.ObrazOvaNje Završena osnovna i srednja škola, a nakon toga studij medicine koji traje šest godina. Nakon studija medicine liječnik specijalist studira još četiri godine, a liječnik kirurg još četiri i pol godine. Slijedi stažiranje u trajanju od godinu dana, a nakon toga stručni ispit. radNO vrijeme Liječnik ima svoje radno vrijeme, ali gotovo svaki liječnik ima i dežurstva. Liječnici odlaze i u kućne posjete u svako vrijeme. Radi vikendom i praznicima.pOželjNe OsObiNe Odlučnost, spretnost i snalažljivost, emocionalna zrelost, stabilnost te komunikativnost temeljne su poželjne osobine.

06 aUtoMeHaniČar

Automehaničar popravlja i servisira automobile i manje kamione. Osnovni posao automehaničara je utvrđivanje i uklanjanje kvarova i oštećenja na motoru. On poznaje dijelove i princip rada motora, kao i toplinske i hidraulične zakone i procese. Radi i servisiranje motora, a najčešći zahvati na motoru su čišćenje, zamjena filtera, podešavanje kuta paljenja i popravak mjenjačke kutije. U radu se služi ručnim alatima, električnim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama, brusilicama i sredstvima za čišćenje. ObrazOvaNje Potrebna je završena osnovna škola, a potom srednja obrtnička škola s programom osposobljavanja za automehaničara u trajanju od tri godine. Prvi korak prije upisa u taj program jest sklapanje Ugovora o naukovanju učenika s ovlaštenim servisom ili vlasnikom automehaničarske radionice u kojoj će učenik raditi praktični dio zanimanja. Tijekom školovanja učenici naizmjenično provode po tjedan dana u školi i u automehaničarskoj radionici. Naučnik u početku samo pomaže iskusnom automehaničaru, a s vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. Na kraju školovanja se polaže stručni ispit kojim naučnici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla. radNO vrijeme Radni tjedan automehaničara traje 40 sati, a moguć je i prekovremeni rad. Radni uvjeti su nepovoljni; zagušljiva radionica, zamašćeni dijelovi motora i vozila, udisanje ispušnih plinova motora i isparavanja ulja. Postoji i opasnost od zadobivanja posjekotina, opeklina i nagnječenja. pOželjNe OsObiNe Prosječna tjelesna snaga i izdržljivost, tjelesna spretnost, spretnost prstiju i cijele ruke, dobra koordinacija pokreta, dobar vid i sluh, snalažljivost, preciznost te točnost poželjne su osobine automehaničara.

Kriminalisti su oni policajci koji sprje-čavaju i otkrivaju kaznena djela. Njihov rad ovisi o zahtjevu zadataka. Mogu raditi u policijskoj postaji gdje istražuju krađe, manje provale, lakše ozljede i manje prekršaje. Na višoj razini (u po-licijskoj postaji) istražuju teža kaznena djela, veće provale i pljačke, organizirani kriminal i slično. Na najvišoj razini u ravnateljstvu policije istražuju i otkriva-ju najzahtjevnija kaznena djela kao što su terorističke akcije.ObrazOvaNje Završena osnovna i

srednja škola, a potom studij kriminali-stike u trajanju od pet godina.radNO vrijeme Za kriminalista radno vrijeme ne postoji. Oni ne rade uobiča-jeno radno vrijeme, nego rade prema određenim rasporedima. Najviše rade izvan radnog vremena u smjenama i uvijek trebaju biti u stanju pripravnosti.pOželjNe OsObiNe Dobra tjelesna kondicija i zdravlje, poznavanje svih vr-sta oružja i rukovanje njima, dobra kon-centracija i oštroumnost, snalažljivost i preciznost njihove su poželjne osobine.

05 KriMinalist

010305

020406

07KreKet Osvrti



Napisala

draga Krstičević, 7.c

FilmsKi repertoar

Jesen nas zove pred male ekrane. Evo nekoliko naslova novih filmova koje vam preporučujemo, a tu su i zanimljivosti o poznatim glumcima.

Film i glumci

shreK uvijek i zauvijek je računalno-animirani film iz 2010. godine. Četvrti je

i posljednji nastavak iz Shrek serijala. Redatelj filma je Mike Mitchell. U Hrvatskoj je premi-jerno prikazan 27. svibnja 2010. godine. Kao i u prethodnim filmovima autori filma se oslanjaju na poznate bajke. U ovom filmu Shrek postaje pravi obiteljski čovjek. Kako bi umanjio dosadu potpisuje ugovor s lukavim Cvilidretom, ali on ga vara i Shrek putuje u budućnost.

e.t. je znanstvenofantastični film Stevena Spielberga o izvanzemaljcu koji nesretnim

slučajem ostaje sa svojom letjelicom zarobljen na Zemlji. Od znatiželjnika ga krije djevojčica, tada sedmogodišnja Drew Barrymore. Za razliku od znanstvenofantastičnih filmova u kojima su do tada izvanzemaljci uglavnom prikazivani kao opasna i neprijateljska bića, Spielbergov E.T. je simpatičan. Taj obiteljski film ruši predrasude prema različitosti i strancima.

Za najmlađe (od 6 do 9 Godina)

pirati s Kariba 4Ovaj dugo najavljivani film u naša kina

stigao je 20. svibnja 2011. U ovom nastavku piratski kapetan Jack Sparrow (Johnny Deep) ponovno ostaje bez svog broda, Crnog bisera. Ukrao mu ga je stari suparnik, kapetan Hector Barbossa (Geoffrey Rush). Jack iznenada susreće i Angelicu (Penelope Cruz), ženu iz svoje prošlosti. Ne može biti siguran je li ona zaljubljena u njega ili ga samo iskorištava kako bi pronašla legendarni izvor mladosti…

harry potter i daroVi smrti - i. dio Harry Potter i darovi smrti sedma je i po-

sljednja avantura mladog čarobnjaka koja će biti ispričana kroz dva filma. U ovom nastavku Harry, Ron i Hermiona kreću u opasnu misiju kako bi otkrili i uništili tajnu Voldemortove besmrtnosti. Sami, bez vodstva svojih profesora i zaštite pro-fesora Dumbledorea, troje prijatelja moraju se osloniti jedni na druge, sad više nego ikad…Uloge u filmu glume: Daniel Radcliffe (Harry), Rupert Grint (Ron), Emma Watson (Hermiona).

Za one malo Veće (od 10 do 13 Godina)

sumraK saGa: pomrčinaU ovom atraktivnom filmu kao i u

prethodnim nastavcima (Pomrčina, Mladi mjesec) sve je puno vampira koji svjetlucaju na suncu i izazivaju sumrakomaniju. Ipak cijela priča vrti se oko odabira između vampira i vukodlaka. U glavnim ulogama, kao i u prethodnim nastavcima su Robert Pattison (Edward), Kristen Stewart (Isabella), Taylor Lautner (Jacob).

justin bieber: neVer say neVerOvaj glazbeni dokumentarac prati život i

karijeru Justina Biebera. Film je podigao prašinu među tinejdžerima. To je inspirativna istinita priča, izuzetan pogled na Justinovo uzdizanje od uličnog izvođača u malom gradu Stratfordu (Ontario) do internetskog fenomena i globalne superzvijezde. Sve to kulminira s nevjerojatnim koncertom u legendarnom Madison Square Gardenu.

Za najVeće (od 14 pa dalje)

01 02

01 02

01 02

01

02

01

02

01

02

07KreKet



tobias Vincet maGuire pripada najpoznatijim Hollywood-

skim glumcima današnjice. Iako ga prepo-znaju kao Čovjeka Pauka (Spiderman) iz tri filma o popularnom strip-junaku, To-bey Maguire je ostvario dovoljno drugih različitih uloga da ga publika ne može poi-stovjetiti s tim likom. Pamtimo njegove fil-move Strah i prijezir u Las Vegasu, Plea-santville, Dobri Nijemci... Svoju glumačku karijeru Tobias je započeo kao tinejdžer. Filmom Pleasantville osvojio je nagradu Saturn u kategoriji najbolje izvedbe mla-dog glumca. Istu nagradu osvojio je 2004. godine za film Spiderman 2.

robert thomas-pattinson je engleski glumac proslavljen ulo-

gom Edwarda Cullena u filmkom hitu Su-mrak te Cedrica Diggoryja u filmu Harry Potter i plameni pehar. Filmska uloga Cedrica Diggoryja donijela mu je prizna-nje British Star of Tomorrow britanskih novina Times, a Edware Cullen dao mu je planetarnu popularnost. Pattinson je imao sporedne uloge u televizijskom filmu Ring of Nibelungs u 2004. godini.Osim što se okušao u modnim i glumačkim vodama, ovaj talentirani dvadesetpetogodišnjak bavi se i glazbom (svira gitaru i klavijatu-re). Uvijek je neuredno počešljan, a glu-mački uzor mu je Jack Nickolson.

daniel radcliFFe je britanski filmski glumac, najpo-

znatiji po ulozi čarobnjaka Harry Pottera u filmovima koji se temelje na romanima J. K. Rowling. S pet je godina pokazao interes za glumu. Radcliffe se prvi put pojavio na filmskom platnu u maloj ulozi u filmu Krojač Paname. Na malim ekra-nima pojavljuje se i 1999. godine u BBC-evoj verziji Dickensova romana David Copperfield, i to u glavnoj ulozi. 1999. godine izabran je za ulogu o filmu o Harry Potteru, a nastavio je glumiti i u svim nastavcima filma: Harry Potter i zatočenik Azkabana, Harry Potter i plameni pehar, Harry Potter i red feniksa, Harry Potter i princ miješane krvi te Harry Potter i daro-vi smrti. U slobodno vrijeme Daniel svira gitaru i sluša rock glazbu.

cameron diaZ je američka glumica koja se

proslavila ulogom u filmu Svi su ludi za Mary iz 1998. godine. Bez glumačkog iskustva 1994. godine je debitirala u filmu Maska, i to glavnom ženskom ulogom uz Jima Carreyja. U Charliejevim anđelima igra glavnu ulogu 2000. godine, a 2001. glumi uz Toma Cruisea u Nebu boje vanilije te daje glas princezi Fioni u popularnom animiranom filmu Shrek. Danas je jedna od najbolje plaćenih glumica svijeta. Zanimljivo je spomenuti da je ova lijepa glumica jedno vrijeme radila i kao foto model.

Kristen jaymes stewart američka je filmska glumica. Poznata

je po ulogama Soba panike, Zathuri, In The Land of Women, Glasnica zla i Sumraku.Karijeru je započela kada joj je bilo samo osam godina i tada je dobila malu ulogu u Disneyevu projektu Trinaesta godina. Kristinina prva važnija uloga bila je u filmu Soba panike uz slavnu Jodie Foster. Za tu je ulogu dobila odlične kritike pa su ubrzo zaredali i novi poslovi u filmovima poput Đavolje ždrijelo, Misija bez dozvole, Iza vanjštine i drugima. Posebne je pohvale zavrijedila za film Speak u kojem je glumila glavnu ulogu sa samo trinaest godina. Prava zvijezda je postala nakon što je odigrala ulogu Belle Swan u filmu Sumrak.

Kate eliZabeth winslet priznata je engleska glumica,

osvajačica nagrada Grammy, BAFTA, i nagrada Ceha filmskih glumaca. Za Oscara je nominirana pet puta, a nagradu je osvojila 2008. Već u jedanaestoj godini počinje studirati dramu na prestižnim institucijama. Njen debitantski film, Rajska stvorenja, iz 1994. godine donio joj je priznanja kritike i publike i otvorio joj vrata u filmski svijet. Nakon toga, uslijedile su nove uloge, a 1997. Titanic koji je dobio čak 11 Oscara. Njeni filmovi su se nakon toga nastavili redati. Do sada je snimila dvadesetak naslova. Postavila je rekord kao najmlađa glumica višestruko nominirana za Oscara. Posudila je glas u nekoliko crtića, koji su imali veliki uspjeh.

01

03

05

02

04

06

07KreKet osvrti

01

02

03

04

05

06



Napisala

anamarija Karlović, 6.b

sVeti auGustin

Sveti Augustin je kao dijete radio nestašluke. Otac mu je bio pijanac i kockar i nije vjerovao u Boga. Majka mu je bila kršćanka. Augu-stin je majci uvijek prigovarao što trpi takvoga muža i nije nikako mogao razumjeti njezinu patnju, koju je podnosila u ime nekoga Isusa. Još

manje je razumijevao to što se toliko moli tome njezinome Isusu iz Nazareta. Njemu je to bilo uistinu besmisleno i razlog za ismijavanje. Kad je odrastao, odlučio je otići iz svoga rodnoga mjesta kako bi postao odvjetnik i obogatio se. Živio je raskalašenim životom i nije mislio na ljude, nego na svoju slavu. Živio je s priležnicom i s njom je imao dijete. Postao je carev glasnogovornik, a majka bi ga često opominjala zbog neodgovorno-ga i nevjerničkoga života. On je trebao biti vodi-telj progona kršćana, ali upravo tijekom jednog takvog progona doživljava pravo obraćenje, kor-jenitu promjenu svojih životnih stavova. Postao je kršćanin. Na tom kršćanskom putu prihvaća Božji poziv da postane svećenikom, a nedugo zatim i biskupom. Činio je mnoga dobra djela, kojima je proslavio ime Isusa iz Nazareta.

sVeti roKo

Sveti Roko je od djetinjstva bio kršćanin kao i nje-govi roditelji. Prije nego je navršio 20 godina, ostaje bez roditelja. Tada je prodao sva svoja dobra, a novac podijelio siroma-sima. Poslije toga se kao siromašan hodočasnik uputio prema Rimu. Na hodočašću u Rim pomagao je bole-

snicima, a uz Božju pomoć učinio je i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Rokovo hodočašće za Krista pretvorilo se u hodočašće ljubavi. Rokova svetost potvrđena je Križem kojega je prihvatio, a to je bila njegova teška bolest, kuga. U Piacenzi se razbolio te su ga građani prognali iz grada. Roko se sklonio u obližnjoj šumi i nije očajavao, nego se hranio biljem uzdajući se u Boga. Za-nimljivo je da mu je u šumi svaki dan neki pas donosio komad kruha. Jedan patricij, Gottardo Pallastelli, naišao je na bolesnog Roka i taj susret ga je promijenio. Obratio se Bogu, a Roka je nje-govao dok nije ozdravio. Kad je ozdravio, vratio se u svoj zavičaj gdje ga nisu prepoznali, već su ga kao sumnjiva tipa uhvatili i zatvorili. U zatvo-ru je proveo 5 godina, gdje je još jednom obolio od kuge, od koje je i umro.

Katolički kalendar

nudi nam bezbroj

svetaca pa se

ponekad čini da su

svi sveti na jednak

način. no, to baš i

nije tako, makar ih

sve povezuje do-

brota i vjera.

Tko je taj tko je nametnuo taj svetački stil života na ovozemaljskom životu? Silno je važno otkriti kako se postaje pravim svecem, jer mnogi od nas teže savršenstvu u svemu.Pokušajmo usporediti dvojicu svetaca i uvidjeti vrlo različite putove njihove svetosti.

tajna bezGrješnih

Život kao da postaje sve više kompliciran, kad se čuju te silne kritike koje dolaze sa svih strana počevši od naših roditelja i njihove neumorne brige. Sve to nas nuka na razmišljanje o drugima, koji možda dobivaju duplu porciju savjeta, kritika i zabrana…

Tragovima svetaca

07KreKet



Osjećam se prevareno ili još gore iznevjereno. I danas će mi u školi dobrodošlicu zaželjeti prija-telji koji će zbijati šale na moj račun. Bit ću pred-met ismijavanja i najslađih tračeva. Je li to zbog izgleda ili možda ocjena u imeniku pod rednim brojem 13, često se zapitam. U obitelji, odavno to znam, nisam član, već podstanar. Ljubav i pažnju zaslužuju brat i sestra, čije ocjene i ambicije jednostavno zadivljuju moje roditelje. Ja se ne mogu boriti za svoje mjesto uz roditelje sa svo-jim ocjenama. Jednostavno je, padam na godinu kad se pogleda koliko sam jedinica nakupila. Osjećam da nemam pravo izaći pred oči svojih zahtjevnih roditelja. Moj je najveći uspjeh što znam brzo nestati, otići u sobu sa svojim psom. Ne igra mi se s njim, ali moj Medo to začudo niti ne traži. No, jednog poslijepodneva događa se čudo, koje sve mijenja. Medo, okrenut prema zidu, sklopi svoje šape i počne cviliti. Okrenem se i pogledam u zid. Ispred mojih očiju križ. Visi on tu odavno, ali sada u mojoj glavi bruji jedno pitanje: Nije li ovo Medo molio za me, jer ja samo šutim, jer ja sam na Boga zaboravila? Film moga života odjednom se počeo odmotavati po-put klupka. Spontano sam sklopila ruke i obrisala suzu koja je klizila niz obraz. Od tog dana više ništa nije bilo isto. Pogled u visinu, u križ koji mi je darovao most između moje tuge i nedohvatlji-ve radosti. Ova radost kao da je za mene od Neba pripremljena.Probajte si predočiti kojim putem sam se do danas kretala.Svaki dan, kada prijeđem svoj darovani most, petora vrata stoje ispred mene, a isti ljudi koji su me okruživali, pored mene su. Moj je stari svijet u začaranom krugu, u zatvoru i okovima pa mi se nudi izlaz kroz petora vrata. Prva vrata povezuju sva ostala. Na njima jasno piše Ljubav i Dobrota. Kad sam ih otvorila, odmah su mi se

polako počela otvarati vrata Pravednosti. Ova vrata pokušavam zatvoriti, ali se zatvoriti nikako ne mogu. Iza sebe ih ne mogu zatvoriti dok god nisam pokušala širom otvoriti vrata ispred, vrata Istine. Ovdje se od mene tražio ponizan poklon, makar se to ne poklapa s mojim mišljenjem, s mojom istinom. Nakon iskrenog i poniznog po-klona ponudiše mi se poput najljepšeg sna dvoja otvorena vrata, vrata Mira i vrata Slobode. Nevjerojatna je novost da usred ovozemaljskoga svijeta postoji jedan potpuno Novi svijet.Sad mi je jasno da trebam ustrajno otvarati ona vrata koja mi donese novi dan i susrete s drugim ljudima. Zapravo, uvijek se ponude samo ona prva vrata… Zato pokušavam sve činiti s ljubavlju jer bez ljubavi sve ne vrijedi ništa. Preko ovog mosta prijeći mi je svaki dan.I dalje živim na istoj adresi, s istim roditeljima, s istim prijateljima iz razreda, ali i s jednim podstanarom u duši. Živim s Bogom! Uz sve ove novosti nisam postala bučna.Ne zamjerite mi, znam da je sve ovo vama teško shvatiti. No, ja također znam, da će to uspjeti samo onima što sklopljenih ruku izgrade ovakav jedinstveni Most!

priča jedne djeVojčice...

Prozvali me Tišinom, jer je moja narav tiha. Ne volim tišinu, ali ona kao da mi se nametnu poput sudbine. Tišina u razredu, tišina i u obitelji. Ustvari, ta tišina drugo je ime moje tuge koja me ne napušta ni u školi ni u obitelji.

analizirajući živote

svetaca postavljaju

se mnoga pitanja, a

ovo su samo neka

od njih:

jesu li sveci postali

sveti samo zbog slu-

čajne epizode u kojoj

su uspjeli odigrati ulo-

gu usklađenu s božjim

zapovijedima?

jesu li oni stvarno ži-

vjeli običnim životom

kao i mi i kakvo su to

prosvjetljenje doživjeli

da su za svoja uvjere-

nja i umirali?

hoće li danas u našem

svijetu barem jedna

kamera uspjeti snimi-

ti budućega sveca ili

naše kamere uopće

ne mogu snimiti ono

što je zaista sveto?

bi li sveci uopće voljeli

da se njihove dobrote

snime i možda poka-

zuju u obliku reklama

ili je prava istina

da sve što je bogu

važno ne smije biti

svjetlošću reflektora

obasjano?

Gdje li su zapravo tra-

govi svetoga življenja,

ako ne na ovoj našoj

prašnjavoj zemlji?

…pitanja tragaju za

odgovorima, a životna

iskustva iz prošlosti

možda su za neke

samo priče iz davnina.

stoga pokušajmo ući

u kožu jedne djevojči-

ce iz našeg vremena i

poslušati njenu priču…

Božji most

svačija molitva je ista

07KreKet TragoM DUHa



Stvaralački nagradni natječaj Najbolja fotografija raspisan je 1. siječnja 2011. godine na web stranici naše škole, a nalazi se i na vidljivom mjestu u na-šoj školskoj knjižnici. Trajao je do lipnja 2011., ili točnije, do kraja ove školske godine. Na natječaj nam je stiglo oko 200 fotografija, nešto elektro-ničkom poštom, a nešto izravno preko USB sticka u našu knjižnicu. Uredništvo lista je pri odabiru najboljih foto-grafija ocjenjivalo ideju, kompoziciju i tehničku kvalitetu fotografije. Neke smo natjecatelje mo-rali diskvalificirati jer su preuzimali fotografije s interneta i u fotografijama su koristili Photo shop. Te smo fotografije lako prepoznali i nismo ih uzeli u obzir. Bilo je jako teško izabrati deset najboljih fotogra-fija jer su sve bile lijepe i originalne na svoj način. Oni natjecatelji koji nisu uspjeli ući u ovaj najuži izbor neka i dalje fotografiraju i budu uporni. Nakon puno ispucanih fotografija primjetit će da su puno bolji - samo uporno, smišljeno i oštrim okom naprijed! Tema ovogodišnjeg natječaja bila je slobodna tako da su našu malu redakciju posjećivali psi, mačke, lavovi, tigrovi, majmuni, nojevi, kornjače, igračke, sunce, mjesec, kiša, snijeg, učeničke klupe, male bebe, fotoaparati, pa čak i daleka Kanada. Najviše nam je ipak stizalo proljetnog cvijeća što je unije-lo svježinu i radost među sve nas.

S obzirom na veliki interes za natječaj, odlučili smo dodati ovu rubriku kao stalnu našem listu, a temu i dalje ostaviti slobodnu tako da nam i dalje budete kreativni i maštoviti. Ovaj natječaj traje do kraja školske 2011./2012. godine.I dalje nam se javljajte sa svojim fotografijama na adresu: [email protected] se vašim uratcima!I zapamtite; mirno držite fotoaparat, provjerite svjetlost, uhvatite trenutak koji osjećate i vidite! I kliknite! Sigurno ćete uspjeti!

A sada ono najzanimljivije!!!Našem uredništvu, tj. prosudbenom povjerenstvu bilo je teško izabrati pobjednika jer su sve foto-grafije lijepe i originalne na svoj način. Upravo zato odlučili smo izabrati deset najboljih foto-grafija. Sve ih objavljujemo, a njihovim autorima poklanjamo bilježnice i pisaći pribor. Na kraju su nagrade pripale Zdravku Klobučiću iz 8.a, Ivi Marević iz 6.b, Vlatki Dropuljić iz 6.b, Anamariji Ostojić iz 7.c, Moniki Talajić iz 7.c, Aniti Jelinić iz 7.c, Dragi Krstičević iz 7.c, Marini Cindrić iz 7.a, Željani Ćelić iz 5.a i Nikolini Šetka iz 8.a razreda.

Čestitamo svim nagrađenim učenicama i učeni-cima! Zahvaljujemo i svim ostalim sudionicima natječaja. Nadamo se da ćete nam i dalje slati svoje fotografije!

naGradni natjeČaj

Najbolja fotografijaNapisala i prikupljala fotografije

Marija jerković, 7.c

draga Krstičević, 7.c iva Marević, 6.b

07KreKet



anamarija ostojić, 7.c

Vlatka dropuljić, 6.b

Željana Ćelić, 5.a

anita jelinić, 7.c

Zdravko Klobučić, 8.a

nikolina Šetka, 8.a

Monika talajić, 7.c

Marina Cindrić, 7.a

07KreKet Natječaj



Što znači biti hrabar?Možeš se popeti na stablo. dragan, 1.a

Nije te strah. luka, 1.a

Ne plačeš kod liječnika kad primaš injekciju. dino, 1.a

Ne bojiš se. david, 1.b

Biti hrabar znači biti hrabar. Marin r., 1.b

Dobro učiti. petar, 1.b

Hrabar znači biti jak. toma, 1.r. pŠ Vid

To da u školi moraš misliti. Marin j., 1.b

Pomagati ljudima u radu. ivana, 1.r. pŠ Vid

Što znači biti poŠten?Vratiti i pomoći. ante, 1.c

Raditi sve po pravilima. Karlo Z., 1.c

Kad nekomu vratiš gumicu. slavica, 1.c

Reći: Evo ti igračka! Karlo s., 1.c

Kada netko igra pošteno na karte. roko, 1.c

Kada netko nekomu posudi oštrilo. stipe, 1.d

To znači ne lagati. anamarija, 1.d

tko je tajnica?Piše knjige za učenike. Gabrijel, 1.a

Ona istražuje tragove. Mateo, 1.b

Tajnica je jedna žena. antonia, 1.b

Ona je čuvarica. david, 1.b

Učiteljica. Mihael, 1.b

Tajnica je tajna. Matea, 1.b

Tajnica je ona za koju nitko ne zna. Marta, 1.b

Ona koja ima tajne stvari. toma, 1.r. pŠ Vid

tko je Matovilka?Žena. lana, 1.c

Djevojčica. ante, 1.c

Glumica. laura, 1.c

Blanka Vlašić. slavica ,1.c

Ime. Matea, 1.c

Vila. sara, 1.c

Ona koja ima dugu kosu. elvira, 1.d

Čarobnica. Marija K., 1.d

Crtić. stipe, 1.d

Teta. lara, 1.d

Što je kreket?Kreket je sendvič. Mateo, 1.b

Škare. david, 1.b

To je čips. dominik, 1.b

Igrica. ana, 1.b

Kreket je vic. roko, 1.b

Časopis. sara, 1.b

Što je teakwondo?Sport. Matija, 1.a

Natjecanje. lucija, 1.a

Čovjek. antonia, 1.b

Učitelj. david, 1.b

Ravnatelj. dominik, 1.b

Film. Marin j., 1.b

Što je Migrena?Kad boli glava. lana, 1.c

Bolest. ante, 1.c

Ljutnja. laura, 1.c

Šipka. Matea, 1.c

Bol. roko, 1.c

Batina. dominik, 1.c

Krema. sara, 1.c

Zubarica. antonela, 1.c

Što je karijes? Bakterije. lana, 1.c

Biljka. ante, 1.c

Kad nekoga bole zubi. Karlo Z., 1.c

To je prljavština na zubima. laura, 1 .c

Bakcili. Karlo s., 1.c

Zubar. elvira, 1.d

Tableta. Marija K., 1.d

tko je jadranka kosor?Ona je predsjednica grada. antonia, 1.b

Ona je zastupnica. Marta, 1.b

Pjevačica. petar, 1.b

Jadranka Kosor je navijačica. nikola, 1.b

Ona je liječnica. laura, 1.b

Ona je u Saboru. toma, 1.r. pŠ Vid

naŠi najMlađi

Škrinje naših prvaša pune su neponovljivih izjava. Pročitajte ovogodišnje bisere!

Biseri prvaša

anketirale:

Marija jerković i Monika sokol, 7.c

07KreKet



Što radi ravnatelj?Ravnatelj pazi na školu. ante, 1.c

Čuva školu. Matea, 1.c

Upravlja školom. roko, 1.c

Kada je netko zločest, učitelj ga poša-lje njemu. nikola, 1.c

Uči te lijepom ponašanju. Mihael, 1.c

Gleda na kameru i vodi ured škole. stipe, 1.d

On radi za računalom. lorena, 1.d

On razgovara s djecom. lara, 1.d

Što radi gradonačelnik?On vodi grad. lana, 1.c

Upravlja državom. ante, 1.c

Čuva ljude od poplave. Matea, 1.c

Zapošljava ljude. nikola, 1.c

Štiti grad. Mihael, 1.c

Uređuje grad. dominik, 1.c

Popravlja ceste. elvira, 1.d

Slao je vatrogasce kad je bila poplava. Marija K., 1.d

On je dijelio čizme kad je bila poplava. ivan M., 1.d

On pomaže ljudima. jure, 1.d

Što je autograM?Potpis. anamarija, 1.d

Autogram je kad slikaš. Marija p., 1.d

Garaža. lorena, 1.d

Krtica. Matea, 1.d

On popravlja auta. Marko, 1.d

Slikar. Marija K., 1.d

Dijelovi auta. ante, 1.c

Plakati. Mihael, 1.c

Na autogramu se puni gorivo. dominik, 1.c

čeMu služi internet?Internet služi za posao. laura, 1.c

Za igrice. slavica, 1.c

Za slanje poruka. damir, 1.c

Za dopisivanje. Mihael, 1.c

Za Facebook. antonela, 1.c

Za mobitel. ružica, 1.d

Za učenje. Marija K., 1.d

Internet služi za gledanje. Marija p.,

1.d

Što se radi u Muzeju?U muzeju se prave kipovi. laura, 1.c

U muzeju se pleše. sara, 1.c

Prodaje se. Mirna, 1.c

U muzeju se radi svašta. elvira, 1.d

Slavi se. Marija K., 1.d

U muzeju se razgledavaju stvari. stipe,

1.d

Pije se piće. lara, 1.d

Gledaju se kosti. Matea, 1.d

Gledaju se dinosaurova tijela. Marko, 1.d

čeMu služi restoran?Jelu. ivan, 1.a

To je kafić. josip, 1.a

Za vjenčanja. Matej, 1.a

Za turiste. Mateo, 1.b

Za piti kavu. david, 1.b

Tu stavljamo stvari. Matea, 1.b

Restoran služi ljudima. ivana, 1.r. pŠ Vid

kakav treba biti tata?Dobar i marljiv. ivan, 1.b

Tata treba prema zločestoj djeci biti dobar. sara, 1.b

Tata treba biti velik. Marin j., 1.b

Drag prema meni. dragan, 1.a

Tata mora biti sretan. luka, 1.a

Treba učiti sa mnom. jure, 1.a

Treba se igrati sa mnom. Matija, 1.a

Tata treba biti smiješan. Maja, 1.a

Tata mora biti dobar. ivana, 1.r. pŠ Vid

kakva treba biti MaMa?Treba kuhati što hoću. ante, 1.c

Treba biti lijepa. laura, 1.c

Uredna. Karlo s., 1.c

Treba čistiti kuću. Mihovil, 1.c

Treba se igrati sa mnom. damir, 1.c

Odgovorna. Mihael, 1.c

Treba biti popustljiva. dominik, 1.c

Nježna, lijepa i dobra. antonela, 1.c

Mama treba biti lijepo obučena. ivan M.,

1.d

Treba se lijepo ponašati prema svojoj djeci. ana, 1.d

Mama treba biti dobra i dopuštati mi sve što želim. stipe, 1.d

Pametna, da me sluša i da često peče pizzu. laura, 1.d

Mama treba ispunjavati moje želje. anamarija, 1.d

07KreKet anketa



Moj uzor je Justin Bieber jer je moj vršnjak i jer je već u tinejdžerskim danima osvojio svijet. Pjeva pjesme koje su našem uzrastu prikladne, uspješan je i omiljen. ante j.

Uzor mi je John Hećimović jer je odličan hokejaš. Moj je san biti poput njega. nikola

Lady Gaga je jedna od mojih omiljenih pjevačica i sviđaju mi se njene pjesme. Ona je posebna, originalna, ima svoj stil i ne mari što drugi govore. Sviđa mi se i njen čudni imidž iza kojeg čvrsto stoji. Matea i.

Moj uzor je Blanka Vlašić. Ona je velika sportašica koja je sve postigla svojim trudom. Htjela bih biti poput nje. ivana

Uzor mi je Julio Cesar jer je odličan vratar i htio bih biti poput njega. Ja već godinama treniram nogomet i vratar sam, upravo mi je zato on poseban. dragan

Angelina Jolie uspješna je glumica koja uvijek nađe vremena za siromašnu djecu, a i sama je posvojila troje djece. Ima veliko srce, sudjeluje u gotovo svim humanitarnim akcijama i ambasadorica je Dobre volje. sara

Usain Bolt moj je uzor, jer je najbrži trkač na svijetu, upravo poput njega, ja želim dospjeti do samog sportskog vrhunca. Karmen

Marko Perković Thompson, naš pjevač koji pjeva domoljubne pjesme, moj je uzor. Domoljubne pjesme su mi najdraže, ima ih malo na našoj glazbenoj sceni i mislim da bi se trebao povećati broj glazbenika istog

glazbenog izričaja. neven Moji roditelji su moj uzor, jer mi

pokazuju pravi put i najbolje me razumiju. Matea s.

Moj uzor je moja majka, zato što je uvijek uz mene i uvijek mi pomažu. anamarija

Od malena mi je uzor Stipe Pletikosa i želio bih biti dobar vratar poput njega. duje Ć.

Uzor mi je Ivano Balić, zato što je najbolji rukometaš svijeta. Na neobičan način postiže zgoditke i po tome je prepoznatljiv. Volio bih da i ja mogu poput njega. roberto

Ivan Čupić je brz, spretan i uz to ljevak, što svatko tko trenira rukomet želi biti. Uz sve to je jako otvorena i simpatična osoba. Zdravko

Moja razrednica. On je vesela, nasmijana, voli djecu i pravedna je. Uvijek nalazi prave riječi za sve nas u razredu. Pomaže nam u svemu, a ne samo u izvršavanju školskih obaveza. ana

Moj je uzor Lana Banely. Svestrana je i inteligentna osoba. Jako su mi zanimljive osobe koje rade više poslova istovremeno. Ona je višestruka prvakinja u teakwondou, manekenka, studira novinarstvo, a uz sve to radi na HTV-u. Katarina Š.

Naša najbolja sportašica Janica Kostelić moj je uzor. Odrasla je u jednoj sasvim običnoj obitelji, a svojim radom, trudom i zalaganjem postigla je vrhunske rezultate u skijanju. Simpatična je, duhovita i uvijek nasmijana. Veronika

osMaŠi

Anketu Moj uzor proveli smo u 8.a razredu. Naši uzori su različite poznate osobe, ali i naši roditelji i učitelji. Pročitajte i saznajte kakvi bismo i mi željeli biti! AnketirAlA daniela Čarapina, 8.a

Moj uzor

justin bieber

ivan Čupić

lana banely

john Hećimović

Marko perković

Usain bolt

ivano balić

stipe pletikosa

angelina jolie

blanka Vlašić

janica Kostelić

julio Cesar

07KreKet



KViZ Znanja

Matematičar

01 Koje zagrade najprije rješavamo?

A Uglate zagrade.B Okrugle zagrade.C Vitičaste zagrade.

02 Decimalni broj množimo s 1000 tako da:

A Pomaknemo decimalnu točku dva mjesta udesno.

B Pomaknemo decimalnu točku tri mjesta ulijevo.

C Pomaknemo decimalnu točku tri mjesta udesno.

03 Broj 1 je:A Niti složen niti prost broj.B Složen broj.C Prost broj.

04 Koji je matematičar pozna-vao pravilo kojim se može odrediti visina piramide?

A Euklid.B Tales.C Arhimed.

05 Ako je ispred zagrade mi-nus (-):

A Zagrada se briše i pri tom ne mijenjamo predznake.

B U zagradi se mijenja stanje.C Predznak ispred zagrade se

mijenja, a zagrada ostaje ista.

06 Tko je uveo dekadske razlomke:

A Francois Viete.B Albert Girard.C Simon Stevin.

07 Ako množimo dva broja jednakih predznaka, umnožak je:

A Pozitivan broj.B Ovisi jesu li brojevi pozitivni

ili negativni.C Negativan broj.

08 Kako množimo razlomak prirodnim brojem:

A Tako da njegov brojnik pomnožimo prirodnim brojem, a nazivnik ostaje nepromijenjen.

B Tako da njegov nazivnik pomnožimo prirodnim brojem, a brojnik ostaje nepromijenjen.

C Tako da i brojnik i nazivnik pomnožimo prirodnim brojem.

09 Paralelogram je:A Četverokut čije su nasuprot-

ne stranice okomite.B Četverokut čije su nasuprot-

ne stranice usporedne.C Peterokut čije su nasuprot-

ne stranice okomite.

10 Koliko kutnih minuta ima 1°:A 60 minuta.B 80 minuta.C 50 minuta.

11 Koliki je zbroj veličina kutova u četverokutu:

A 180°B 360°C 90°

12 Umnožak međusobno reci-pročnih brojeva, uvijek je:

A 1B 0C Ništa od navedenog.

13 Zarez/točku i decimalni zapis prvi je uveo:

A Colin Maclaurin.B James Clark Maxwell.C John Napier.

14 Broj je djeljiv s 15 ako je djeljiv s:

A 5 i 2B 3 i 5C 10 i 5

15 Mješoviti broj je:A Zapis nepravog razlomka u

obliku zbroja prirodnog broja i pravog razlomka.

B Zapis pravog razlomka u obliku zbroja prirodnog broja i pravog razlomka.

C Zapis pravog razlomka u obliku zbroja prirodnog broja i nepravog razlomka.

16 Za svaki cijeli broj A vrijedi:A A+0=0B A+0=AC A+0=1

Većini učenika je najteži predmet u školi matematika. Upravo zato izradili smo ovaj kviz pa sami možete provjeriti svoje znanje. Nadamo se točnim odgovorima. Sretno!

nApisAlA i ilustrirAlA

darija begić, 6.b

tOČni ODGOVOri 1.b, 2.c, 3.a, 4.b, 5.b, 6.c, 7.a, 8.a, 9.b, 10.a, 11.b, 12.a, 13.c, 14.b, 15.a, 16.b.

07KreKet AnketA / kViz znAnjA




draga Krstičević, 7.c

saVijaČa od jabUKa

sastOJCi: 1 omot lisnatog tijesta 1 kg jabuka 4 žlice šećera 1 žličica cimeta u prahu 10 dag mljevenog petit keksa

priprEMaJabuke oguliti i izrezati na kockice (ili naribati). Dodati šećer i kratko pirjati da jabuke puste vodu. Zatim dodati cimet i dobro promiješati. Dodati ribane kekse i skinuti s vatre. Razvaljati lisnato tijesto (ne pretanko). Jabuke podijeliti na dva dijela, namazati na lisnato tijesto i zarolati. Peći na 200°C dok se lijepo ne zapeče (oko 30 min). Kad se malo ohladi, posuti šećerom u prahu.

recepti

Kreketova kuhinja

Čips od jabUKa

sastOJCi: 1 kg jabuka2 cimeta3 vanilije šećera

priprEMa Jabuke oprati, narezati na tanke ploške debljine 1 mm, na njih staviti cimet i vanilijin šećer. Lim obložiti papirom za pečenje. Ploške jabuka složiti jednu do druge i sušiti u zagrijanoj pećnici na 100°C (1 do 2 sata) dok ne postanu hrskave. Po-služivati hladne!

Gulimo i ribamo jabuke

pečen kolač kod kuharice

baš je ukusna ova savijača!

priprema jabuka za pečenje

Čips je gotov!

Čips je za 5! imate recept, probajte!

07KreKet



peKMeZ od Mandarina

sastOJCi: 1 kg očišćenih mandarina400 g šećera3 lijepe kore od mandarina

priprEMa Koru od tri mandarine prokuhati, izrezati na rezance i promiješati s očišćenim i izrezanim mandarinama. Dodati šećer, pustiti da prokuha, smanjiti i lagano kuhati 45 minuta. Toplo uliti u vrele staklenke. Za 1 kg mandarina dovoljne su tri male staklenke.

soK od Mandarina

sastOJCi:3 kg mandarina0,5 kg šećera

priprEMa Iscijediti toliko mandarina da se dobije 1 litra čistog soka. Prokuhati sok s 0,5 kg šećera samo dok se šećer otopi. Dok se smjesa kuha, odstra-njivati pjenu koja se skuplja na površini. Kad se smjesa ohladi, procijediti i preliti u boce. Ako napravite više soka, možete ga zalediti u plastič-nim bocama.

priprema za kuhanje

sve je spremno za preradu!

nije lako miješati pekmez!

cijedimo sok

Miješamo ga s vodom i šećerom

jedemo naše specijalitete!

07KreKet gastrO kutak



Napisala

ema boras, 6.a

ilustrirala


odjeća (ne)čini

čovjeka?!

odlučite sami!

Modni KUtaK

Iako ti se vjerojatno sviđaju neke od kreacija koje nose manekenke, one nisu u skladu s tvojom dobi, a nisu ni prikladne za školu.

Odjeća (ne)čini čovjeka

Zbog utjecaja okoline, glazbe i medija često za-nemarujemo odjeću u kojoj se najbolje osjećamo. Svima bi nam na prvom mjestu trebala biti udob-nost, a tek onda izgled odjeće. No, mi radimo upravo suprotno. Već dugo vremena u trendu je uska i neudobna odjeća koju nosimo bez obzira što nam uvijek i ne pristaje. Oponašamo način odijevanja poznatih osoba. Pratimo što oni odije-vaju, što o tome govore mediji i zaključujemo što je in ili out. Važno je trendove prilagoditi svojoj osobnosti. Treba pažljivo birati kombinacije i boje koje se nama sviđaju, a ne uvijek slijepo pra-titi trendove. Otpočetka treba graditi vlastiti stil i osobnost. Nudimo vam nekoliko dobrih savjeta.

Detalji čiNe Dobru kombiNaciju Ponovno ćemo se vratiti na ono što je in - kaputi, kratke kožne jakne, tajice, čizme, uske hlače, minice… Sve to čini odličnu odjevnu kombinaci-ju uz sljedeće modne detalje: šalove, razne trake i mašne za kosu, kape, naušnice, lančiće, naru-kvice, prstenove… Ali ipak, nemojte pretjerivati. Dovoljan je jedan ili dva detalja koje treba pažlji-vo uklopiti s odjećom.

Frizure i kosa Kosu pak treba njegovati i čuvati na pravilan način. I ona, uz malo mašte, može zavidno izgledati. Možete je ukrasiti ra-znim detaljima, kao što su mašne, trake, špangice, rajfovi i dr. Moderne frizure nude neograničene mogućnosti, predlažemo pletenice ili konjski rep, a možete ih ošišati i odabrati supermoderne šiške.

ŠmiNka Mnoge cure u ovoj dobi nemaju vi-soko mišljenje o sebi, a zapravo griješe. Sada su najljepše bez obzira što im se na licu pojavi neki prištić. Ako ih imate, čistite lice losionima i primjerenim kremama. Dermatologa potražite jedino ako su vam akne prevelike. Ali ne brinite, sve će to proći. Pudere nemojte koristiti, štete

licu i čine ga starijim. Sjenila, ruževe i olovke izbjegavajte - sve u svoje vrijeme. Kao što i sami znate, šminkanjem se postiže stariji izgled. Jedi-no bismo vam preporučili sjajila za usne. Modu i trendove ne moramo u potpunosti slijediti. Škola nije modna pista, odijevajte se udobno i sami osmislite svoju modu. Nije nužno nositi odjeću zvučnih marki, nego vješto uklopiti modne deta-lje u zanimljive modne kombinacije. Odjeća (ne) čini čovjeka?! Odlučite sami!

01

02

KapUt, Minica i čizMe

KapUt, tajice i bUcKe

Zimske kombinacije

07KreKet



Frizure

Modni detalji

Nakit

sUperModerne šišKe

traKa za KosU

plastične naUšnice ijednostaVni lančić

trendi Mašna

šal

pletene i GUMene narUKVicei izražajni prsten

KonjsKi rep - UVijeK in

ziMsKa šilterica

narUKVica za noGUs priVjesciMa

01 02 03

01 02 03

01 02 03

07KreKet moDa





Hello! Imam par pitanja i molim da mi na pitanje odgovara cura jer me nešto jako zanima:

Zašto cure očekuju da im dečko prvi priđe?Zašto svoje tajne prepričavaju jedna drugoj? Zašto cure uvijek vole iste dečke koji su kao face?

Marko

Cure su ipak dame. One su nježne i samozataj-ne. Neke su malo povučene i zato je važno da im dečko priđe prvi.

Cure vole pričati i dijeliti svoje tajne s nekim. Većini njih je tajnu teško zadržati samo za sebe, obično je dijele s najboljom prijateljicom koja se pravi da ništa ne zna. Ali ne boj se, znaju one što i koliko mogu reći!

Takozvane face u ovoj dobi odudaraju od osta-lih. Oni su mangupi, ljepuškasti i privlače pažnju svih cura. Cure u ovoj dobi manje cijene dobre dečke. Ali ne brini! Još koja godina i one će puno bolje vidjeti sve oko sebe!

Bok!Već dvije godine treniram karate i imam veliki problem. Počeo sam trenirati zbog

prijatelja, da bih što više bio s njima, iako su rodi-telji znali da me to uopće ne zanima. Sada su prijatelji odustali od treninga, pa bih i ja. Ne znam kako ću to sada reći roditeljima…

Jopa

Bokić!Meni se čini da tu i nema nekih prevelikih problema jer je potpuno jasno da su roditelji od početka bili u pravu. I preostaje ti jedino, doduše nakon dvije godine, slegnuti ramenima i priznati im ono što su oni i prije znali. A znali su da trebaš odabrati sport koji ti leži i u kojemu se možeš

dokazati. Ti si učinio po svom. I sad bi htio opet. Dakle, nema ništa jednostavnije nego učiniti po svom. No, ovdje imamo problem, jer ti zapravo ne činiš po svom, nego se povodiš za ekipom. I to je zapravo činjenica koja bi tvoje roditelje mogla opravdano povrijediti. Sad kad si u karate uložio dvije godine života, sad bi ti jednostavno odustao. Oprosti, to baš ni meni nije jasno. Predlažem ti da još jedanput dobro razmisliš. Prijatelje možeš viđati kad god hoćeš. A sad, kad si već pravi karataš - zašto odustati?

Dragi vitezovi,svi u mom razredu imaju Facebook osim mene. Razgovarala sam s roditeljima ne-

koliko puta, ali oni mi i dalje brane. Ne znam kako ih nagovoriti. Pomozite!!!

Lana

Bok Lana!Ne preostaje ti ništa drugo nego da ponovo razgo-varaš s roditeljima. Objasni im da se svi u razredu dopisuju i kontaktiraju pomoću Facea i da se ti zbog toga osjećaš pomalo izolirano. Sigurno im neće biti drago zbog toga. Obećaj koliko ćeš vre-mena provoditi na njemu i da ćeš bolje učiti. U svemu tome moraš biti uporna i oni će ti to nakon nekog vremena sigurno dopustiti.

Dragi vitezovi,moja sestra koja ima šest godina je moj najveći problem. Ja imam četrnaest godina

i već izlazim, a ona uvijek ide sa mnom. Kada dođem kući, ona uvijek prepričava što je vidjela i čula. Ne mogu je nikako nagovoriti da to ne radi. Nemoguća je i smeta mi. Zbog nje ne mogu imati ni tajnu, niti mogu s prijateljicama dijeliti proble-me. Kako se riješiti ove male brbljavice?

Kristina

ŠKolsKi saVjetniK

Vitezovi hrabroga srca su hrabri, odlučni i plemeniti učenici naše škole koji pomažu u učenju onima kojima je to potrebno. Već drugu godinu zaredom putem e-maila rješavaju i probleme svojih vršnjaka. Ove je godine na naš mail stiglo dosta problema i pitanja. Objavljujemo one nama najzanimljivije. I dalje nam se javljajte na adresu jer sva vaša pisma čitamo s velikom rado-šću: [email protected]. Odgovaramo svima!

Sastanak s vitezovima

07KreKet



Draga Kike!Zamoli roditelje da sestra ponekad ostane s njima. Reci im da ne voliš kada ona sve prepričava okolo i da želiš barem ponekad biti sama sa svojim pri-jateljicama i podijeliti s njima svoje tajne. Pred-loži im koje bi dane ti bila sama s prijateljicama, samo pazi da ih ne bude previše!

Hiii!!!Imam veliki problem, a to je škola. Vrlo dobra sam učenica, skoro i odlična, ali u

zadnje vrijeme mi se ništa ne da učiti. To se narav-no vidi i na ocjenama, a bliži se kraj školske godine. Ne znam što ću, sve bih radila, a samo ne bih učila.

Tina

Draga Tina!A kome se to danas još uči? Čak ni oni odlikaši ne vole učiti. Svima je ljepše nešto drugo raditi nego to. Zato ti savjetujem da knjigu što prije uzmeš u ruku i sve to popraviš do kraja školske godine. Vremena imaš još dovoljno. Ovaj razred budi odlična, dokaži sama sebi da to možeš!

Hii!!!Idem u osmi razred i u našem je razredu nekoliko ekipa. U čitavom razredu ukupno

pet, a u svakoj ekipi po nas pet ili šest. Problem je što je među ekipama rivalstvo i stalno se oko nečega prepiremo i međusobno natječemo. U početku mi je to bilo zanimljivo, a sada me već počelo zamarati. Voljela bih da sve bude kao prije, da budemo jedan razred i jedna ekipa. Kako?

Mirna Draga Mirna!

Tvoj problem je čest u razredima. Jedini način da svi izgladite odnose jest da međusobno otvoreno razgovarate. To neka bude na satu razrednika jer je škola jedino mjesto gdje ćete se svi okupiti. Razrednik neka povede razgovor i vjerujem da će se sve uspješno riješiti.

Ćao! Javljam se prvi put i nadam se da ćete mi odgovoriti. Moj problem je moja najbolja

prijateljica ili točnije moja bivša najbolja prijate-ljica. Još prije dva dana sve je bilo u redu, a onda je odjednom prestala sa mnom razgovarati i pošla za drugom ekipom u razredu. Ne javlja mi se i ne želi razgovarati sa mnom. Ne razumijem zašto i što se dogodilo.

Josipa

Hello!!!To ti očito nije prava prijateljica pa nemaš za čim ni žaliti. Pravi prijatelji ne dižu pozdrav. Oni probleme rješavaju oči u oči. Ako te to toli-ko muči, priđi joj, zamoli je za razgovor. Možda ćeš tako naći odgovor na svoje pitanje. Glavu gore!

Hello!Idem u osmi razred, približava se kraj školske godine, a moj problem je sve veći.

Ne znam što upisati. Dvojim između građevinskog tehničara i ekonomije. Ne mogu se nikako odlučiti. Čini mi se da je ovo preteška odluka za mene.

Zbunjeni

Zbunjeni,dobro razmisli i zapamti da to treba biti samo tvoja odluka. Ne dopusti da te drugi nagovaraju na nešto što je po njima pametnije i bolje. Za-pamti! Najbolje je ono što ti želiš i ti ćeš najbolje odlučiti. Vremena do upisa imaš i odluči sam je li ti bolja građevina ili ekonomija.

zDravo!Imam preveliki problem. Odlična sam učenica, uvijek uzorna u svemu, a dobi-

la sam ozbiljnu opomenu iz vladanja. Na satu glazbene kulture (uopće ne znam zašto) pri-družila sam se dvojici učenika koji su namjer-no pjevali krive riječi pjesme. Svi su se počeli smijati, a mi smo bili glavni… Kažnjena sam zajedno s novim prijateljima. Ne znam kako ću sve to reći roditeljima.

Tamara

Draga Tamara,vidiš kako prolaze naivni i oni koji pažnju na sebe privlače na pogrješan način. Ako si odlična učenica i uzornog si vladanja, mislim da se roditelji i neće toliko naljutiti na tebe, jedino će im biti krivo ako ostaneš u tom novom društvu prijatelja. Ipak, nekim osobama se takve stvari u životu trebaju dogoditi upravo zato da bi shvatili da su napravili nešto loše i da bi to ubuduće izbjegavali. I kad se već trebaju dogoditi, onda je bolje da se dogodi što prije. Pa, recimo da je ova tvoja epizoda sad prva, ali i posljednja takva. Činjenica da se ozbiljno brineš zbog učinjenog govori da si svjesna situacije. Pazi da ti se to ponovo ne dogodi.

zDravo!javljam se jer

imam ljubavni

problem. Zalju-

bljena sam, ludo

zaljubljena u

svog najboljeg

prijatelja. i to

traje već godinu

dana. svaki dan

slušam njegove

ljubavne priče,

zove me uvijek

kad ima problem,

čak ga i upozna-

jem s curama…

Moja je tuga

neizmjerna. ne

znam što raditi,

nemam hrabrosti

nešto mu reći jer

se bojim da ću

ga izgubiti i kao

prijatelja.

andrea

draga andrea!

ti moraš skupiti

hrabrosti i svom

prijatelju reći što

osjećaš. Znam da

ti je teško, ali još

teže ti je ovako.

on ti je najbolji

prijatelj - zapam-

ti to! ako mu se

i ne sviđaš kao

cura, naći će pra-

ve riječi i sigurno

te neće uvrijediti.

Kao prijatelja te

već jako voli i

sigurno te neće

htjeti izgubiti.

a tko zna, možda

mu se i sviđaš?

Učini prvi korak i

znat ćeš. ako to

ne uradiš, može ti

zauvijek biti žao.

07KreKet pitali ste...



Žabaod 23.3. do 20.4.

Čapljaod 21.4. do 21.5.

jeGUljeod 22.5. do 21.6.

patKaod 22.6. do 22.7.

ZeleMbaĆod 23.7. do 23.8.

posKoKod 24.8. do 23.9.

Škola: Bit će teško ispraviti loše ocjene, ako ne počneš učiti od prvog dana. Imaš priliku popraviti prošlogodišnji prosjek. Iskoristi ju!

ljubav: Uči, uči i uči! Zasad je to najbolje za tebe. Od ljubavi se odmori jer za nju ima vremena. Godina je tek počela. U početku će biti teže, ali ako kreneš u napad na bolje ocjene, pobijedit ćeš!

Prijateljstvo: Osmjeh na licu olakšava puno toga. Kraj tebe nitko ne može biti ni ljut ni tužan jer je tvoje pozitivno raspoloženje zarazno.

Škola: Problemi će te stalno sputavati, ali nećeš znati razlog tomu. Na tre-nutak stani i razmisli u kakvoj se situaciji nalaziš. Probaj riješiti probleme. Ako budeš bježao od problema, njih će samo biti više!

ljubav: Ah, ta ljubav! Samo problemi! Umjesto da se ističeš glupostima, pokušaj s dobrim ocjenama! Simpatija će te sigurno zamijetiti.

Prijateljstvo: Osjećat ćeš želju za novim prijateljstvima.

Škola: Pripazi malo na zdravlje! Prehlade i gripe su još u zraku, a gradivo je preteško da bi ga propuštao. Ako budeš glumio da te boli, roditelji će te raskrinkati! Zato torbu na leđa i pravac u školu!

ljubav: Ova godina će za tebe biti vrhunac vrhunaca! Ljubav, škola, obitelj i prijatelji, baš sve će ti ići od ruke.

Prijateljstvo: Tvoji prijatelji te obožavaju. Kako uspijevaš?

Škola: Godina prolazi, a tvoje loše ocjene stoje. Pokreni se! Nema još puno vremena, a gradivo se gomila.

ljubav: Love is in the air! To će biti tvoja misao vodilja. Prizemlji se, bit će vremena za ljubav, a sada se uhvati knjige.

Prijateljstvo: Prijatelji će dati sve od sebe da te oraspolože zbog loših ocjena. Umjesto suza, uhvati se knjige!

Škola: Tebi se nema što prigovoriti. Ispunjavaš svoje obaveze, a usto si sretan i zadovoljan. Nema bolje kombinacije!

ljubav: Tvoja simpatija u tebi vidi samo prijatelja, i to vrlo dobrog!

Prijateljstvo: Zapamti da je tvoje srce nježno i da u sebi nosiš duboki strah da se nećeš svidjeti novim prijateljima i da te neće voljeti. Stoga se rije-ši dvoumice!!! Ti si vrlo zabavna osoba i svi te vole. Uspjeh ti je zajamčen!

Škola: Obožavaš biti najbolji u svemu, ali daj i drugima priliku! Profesori-ma si pokazao da si sposoban, sad pusti malo i druge!

ljubav: Tvoja ljubav će biti usmjerena na nekoga tko te uopće ne zamjeću-je. U travnju ćeš ipak privući pažnju svoje simpatije.

Prijateljstvo: Budi iskren s frendovima jer i sasvim mala laž može na-štetiti prijateljstvu.

Vaša bUdUĆnost

Kreketoskop

07KreKet



Škola: Sve će biti u najboljem redu, samo nastavi tako. Pred kraj godine ne popuštaj. Izdrži i ta dva posljednja mjeseca!

ljubav: Povremeno prolaziš kroz različita raspoloženja, ali jasno izražavaš potrebu za većim osjećanjem bliskosti, povjerenja ili emotivne naklonosti.

Prijateljstvo: Često zračiš pozitivnom energijom i djeluješ vrlo zanosno pred bliskom osobom. Pazi, to može učiniti tvoje prijatelje ljubomornima!

Škola: Od tebe se svašta može očekivati! Jedan dan si odličan, drugi dan si potpuno loš. Zujiš s jedne strane na drugu, baš kao pravi komarac.

ljubav: Svoju novu simpatiju ugledat ćeš kad se najmanje budeš nadao. Nova ljubav te čeka.

Prijateljstvo: Moraš zaslužiti povjerenje dobrog prijatelja jer bez prija-teljstva ovaj svijet ne bi imao smisla.

Škola: Škola je najvažnija. Sve ostalo ide na drugo mjesto pa čak i ona slatka učenička ljubav. Uzmi knjigu u ruke i počni s učenjem - ti to možeš i hoćeš!

ljubav: Zbog svoje lude zaljubljenosti stalno ćeš biti u oblacima. Halooo, Zemlja te zove!

Prijateljstvo: Ti si sretnik! Imaš prijatelje o kojima drugi sanjaju!

Škola: Iako ćeš kući ponavljati gradivo i biti spreman, uvijek ćeš se plašiti ispitivanja. Probaj pobijediti strah i javljaj se. Dragovoljno javljanje jamči i veću ocjenu.

ljubav: Želiš iskristalizirati svoje osjećaje i odrediti svoja očekivanja prema simpatiji. Ako te uskoro ne zamijeti, odustat ćeš!

Prijateljstvo: Ako želiš biti pravi prijatelj, čuvaj tajne.

Škola: Na početku godine neće ti se dati učiti, ali ćeš u hodu uhvatiti ritam.

ljubav: Uživaj u lijepim stvarima, jer sve što je lijepo može biti inspirativ-no i čarobno ukoliko to zaista želiš.

Prijateljstvo: Smetat će ti iskrenost tvojih prijatelja koji će te kritizirati. Nemoj se ljutiti, oni samo žele pomoći!

Škola: U razredu ćeš biti u središtu pozornosti, kako učenika tako i učitelja. Razmisli želiš li pozitivno ili negativno usmjeriti pažnju na sebe.

ljubav: Tako žarko želiš priznati svojoj dugogodišnjoj simpatiji da ti se sviđa. Plan će ti i uspjeti. No, budi oprezan jer bi jedan krivi korak mogao sve upropastiti.

Prijateljstvo: Nemoj biti tužibaba i gunđalo! Takve nitko ne voli.

raKoViCaod 24.9. do 23.10.

KoMaraCod 24.10. do 22.11.

štipaVaCod 23.11.do 21.12.

Cipolod 22.12 do 20.1.

pUŽod 21.1. do 18.2.

lisKaod 19.2. do 20.3.

NaPisala: Monika sokol, 7.c

ilustrirala: draga Krstičević, 7.c

07KreKet zvijezde kažu



ZabaVni psiHotest

Imaš narav kao...Sigurno ste se puno puta zapitali kako biste se ponašali u nekoj situaciji i je li vaše ponašanje uvijek ispravno. Jeste li možda preblagi ili prenagli? Riješite ovaj test i saznajte kakvu narav imate i trebate li je mijenjati!

01 Koja ti se od navedenih boja najviše sviđa? Crvena. Zelena.Bijela.Siva.

02 Koji ti je od navedenih cvjetova najdraži? Tulipan.Ruža.Mimoza.Kaktus.

03 U raspravama o školi i nastavnicima...Stojim po strani nastojeći ne reći ništa. Zezam ostale da se još više svađaju. Stojim iza svojega mišljenja i branim ga. Ne govorim previše o tome.

04 Pišeš test, a učenik pored tebe moli te za pomoć... Najprije mora obećati da će ti vratiti uslugu.Rado ćeš mu pomoći, iako nastavnik gleda.Pomažeš mu, iako te nastavnik opominje. Šapćeš mu odgovore da te nitko ne primijeti.

05 Prijateljici za rođendan najradije poklanjaš... Dnevnik.Miris. Nakit. Majicu s natpisom.

06 Volio/voljela bi otputovati...na Azurnu obalu.u dvorce Bavarske. u New York. na Hawaje.

07 Kako ćeš proslaviti osvojenu zlatnu medalju u atletici?Napravit ću veliki tulum za pamćenje.Prešutjet ću to, neugodno mi se hvaliti. Nakon škole pozvat ću i počastiti samo neke prijatelje. Nikako! Tko je lud još i na to trošiti!

08 Vikend bi volio provesti s društvom u... Kafiću.Disko klubu. Restoranu na večeri.Kinu.

najViše lane Nježna si, skromna, gotovo pla-ha osoba. I najmanja primjedba može te uznemiriti, uplašiti i oneraspoložiti. Lako je poljuljati tvoju sigurnost i brzo se povlačiš. U društvu si neprimjetan, ali tvoja je prisutnost dragocjena

jer svojom dobrodušnošću uvijek si svjetlo gdje se god nađeš! Ipak, odvaži se, zauzmi stav i ne dozvoli da drugi iskorištavaju tvoju dobrotu!

najViše MaČKa Umiljata si, draga, ali i vrlo oprezna osoba. Druželjubiva si i srdačna, ali ipak je teško do tebe doprijeti i sazna-ti što doista misliš i osjećaš. To znaju samo tebi bliski ljudi kojima dozvoliš da te barem malo upoznaju. Uglav-nom šutiš, ne zadirkuješ druge i ne

voliš svađe. Isto tako ne voliš ni da drugi tebe izazivaju te znaš itekako ogrebati one koji pretjeraju. Ipak, malo se više otvori i svijetu oko sebe pokaži svoje pravo lice.

Prebroji kojih znakova si PrikuPio/PrikuPila najviše Pa Potraži svoju skuPinu!

07KreKet



09 Bira se novi predsjednik razreda i ti si glavni kandidat. Što ćeš učiniti? Pridobit ću većinu razreda pa neće biti nikakvih problema. Nametnut ću im se, ionako svi znaju da sam ove godine zaslužio titulu. Ne uzbuđujem se previše, ionako će netko drugi biti nezasluženo izabran. Bit ću ljubazan prema svima pa ćemo vidjeti što će biti.

10 Dobiješ lošu ocjenu, a za to si se ispitivanje dosta pripremao/pripremala... Bjesnim i smišljam kako ću napakostiti nastavniku.Ljut sam, ali ću to ispraviti idući sat. Tužan sam, ali ipak se idem zabavljati s prijateljima. Objesim se poput visibabe, ponekad i zaplačem...

11 Na zabavi si na kojoj ne poznaješ puno ljudi...Nikakav problem, svugdje se lako uklopim. Sve ću goste promotriti i onda vidjeti s kim ću razgovarati. Lako nađem prijatelje, ali ipak sam oprezna kod novih prijateljstava. Povučem se sa strane, tek s nekim progovorim koju riječ.

12 Koju vrstu glazbe najradije slušaš?Blues. Jazz.Rock. Punk.

13 Koja ti se od navedenih izreka najviše sviđa? Željezo se kuje dok je vruće. Strpljen - spašen! Tko umije, njemu dvije. Zrno po zrno - pogača, kamen po kamen - palača.

14 Razrednik te nepravedno optužuje za loše ponašanje u razredu... Ljutito kažem istinu.Suprotstavljam se i govorim pravu istinu. Svaljujem krivnju na nekoga drugog. Neću se previše prepirati, svejedno misli da sam kriv.

najViše laV Otvorena si, srdačna i vesela osoba. Tvoja narav je svima vidljiva, dopadljiva i poželjna. Svako društvo te rado prihvaća jer si odgovoran, vjeran i do-bronamjeran. Rado ćeš pomoći i saslušati druge, ali vrlo lako

možeš i bez njih jer si samostalan. Znaš zauzeti svoj stav i braniti ga i nikome ne dozvoljavaš da te vrti oko malog prsta. Svi te vole, ali pazi da se ne uobraziš!

najViše lisiCa Pravi si pokretač društva, nerijetko vođa, ali previše si nametljiv i pomalo zao. Osoba si koja je naučena da joj se popušta. Prema drugima se često ponašaš kao da ih nema ili kao da su tu samo zbog tebe. Drugim riječima, ne

poštuješ ih i ne uvažavaš. Ako ne pronađeš način da postaneš bolji i pokažeš svoju dobru stranu, moglo bi ti se dogoditi da ostaneš bez svih prijatelja.

07KreKet zabavne stranice




ivana Galić, 6.b

Nenadmašni genij Nikola Tesla, čovjek koji je izumio 20. stoljeće izumivši struju, u školi je imao velikih problema. Uvijek je bio optuživan da vara iz matematike i to od strane učenika iz razreda. Oni su mislili da ima pripremljena pita-nja i odgovore jer je zadatke rješavao nevjerojat-nom brzinom i točnošću tako da je svima bilo teško povjerovati u njegovu genijalnost.

Kanada je jedina država koja je organizirala olimpijske igre, a da pritom nije osvojila nijednu medalju. Tko bi rekao?

Janica Kostelić najuspješnija je alpska skija-šica u povijesti Zimskih olimpijskih igara. S tri godine prvi je put stala na skije, ali stalno je padala i ometala ostalu djecu tako da su svi mi-slili da nikada neće naučiti skijati. Skijanje je počela trenirati s deset godina i osvajala je me-dalje na svim dječjim natjecanjima. Svima nam je jasno da je ona rođena pobjednica!

Naš pjesnik Tin Ujević poznat je po brojnim zgodama i anegdotama. Navest ćemo samo jednu od njih. Tin nije volio sudjelovati u razgovorima za vrijeme brijanja u brijačnici. Ipak, brijač mu je često dosađivao napornim razgovorima. Jednom ga je brijač upitao: Kako želite da Vas obrijem? Tin mu je mirno odgovorio: Bez riječi.

Wolfgang Amadeus Mozart poznati je austrijski glazbenik i najveći glazbeni genij svih vremena. Sa šest godina održavao je senzoncionalne koncerte, pamtio je i zapisivao notne zapise i nakon toga svirao bez pogrješke. Iako mu je glazba bila na prvome mjestu, obožavao je učiti i čitati, zanimao se za umjetnost, a osobito za matematiku. Brojeve i računske operacije upisivao je posvuda - po školskim klupama, stolicama, zidovima i podovima.

Slušajte i učite svirati glazbu! Znanstvenici tvrde da osobe koje to rade od malih nogu imaju veću sposobnost pamćenja novih riječi. Glazba potiče razvoj dijela mozga u kojem je centar za pamćenje riječi.

Ekstravagantna glazbena zvijezda Lady Gaga glazbenica je gotovo od rođenja. Sa samo četiri godine naučila je svirati glasovir. S trinaest godina sklada prvu baladu, a sa sedamnaest je primljena u Školu umjetnosti u New Yorku. S dvadeset godina pisala je pjesme za glazbeni sastav Pussycat Dolls, a napisala je i dvije pjesme za novi album Britney Spears.

Naša poznata pjevačica Jelena Rozga je u djetinjstvu plesala balet. Nakon osnovne škole upisala je srednju baletnu školu i plesala je u baletu Hrvatskog narodnog kazališta. Nastupala je u Labuđem jezeru, Trnoružici, Ščelkunščiku… Baletnu karijeru je napustila 1996. godine kad se ukazala prigoda postati pjevačicom popularnog splitskog sastava Magazin.

Albert Einstein, američki fizičar njemačkog porijekla i tvorac teorije relativnosti nije uspio otprve položiti prijamni ispit iz matematike, a bio je matematički genijalac.

Harry Potter zaista postoji, a ne na filmu. U Velikoj Britaniji doista živi dvadesetogodišnjak koji se zove Harry Potter i koji čak ima ožiljak na čelu kao i istoimeni slavni čarobnjak. Ali on je samo običan čovjek i dosadilo mu je da ga uspoređuju s junakom iz filma.

Michael Jackson, poznati američki pop pjevač, imao je značajan utjecaj na glazbu i kulturu širom svijeta. Srušio je rasne barijere, transformirao video spotove i otvorio put modernoj pop glazbi u njegovoj zemlji. Jacksonov rad, svojstven glazbeni zvuk i

slavna turska

glumica berguzar

Korel (Šeherezada

iz 1001 noći) nije

uvijek bila ovako

savršena. U sred-

njoj je školi bila pre-

visoka za svoju dob

i debela, pa su je

zvali deva i žirafa.

ZaniMljiVosti Za sVeZnaliCe

Ako želite saznati o mnogočemu nešto više onda pročitajte sljedeće zanimljivosti. Sigurni smo da će vam se svidjeti!

Kreketoznaljka

07KreKet



vokalni stil utjecao je na mnoge hip hop, pop i ritam i blues izvođače. Utjecao je na mlade generacije svojim glazbenim i humanitarnim radom. U svojoj karijeri primio je veliki broj nagrada i priznanja. Vlasnik je nekoliko Guinnessovih rekorda među kojima je i rekord za Najuspješnijeg zabavljača svih vremena.

Talijanski slikar Leonardo da Vinci, svima nam poznat po zagonetnom portretu, tajan-stvenom osmijehu Mona Lise ili Giocondi, mogao je istovremeno jednom rukom pisati, a drugom crtati. Znamo i da je osuđivao ljudsku okrutnost prema životinjama pa je zato često na tržnicama kupovao ptice koje je puštao na slobodu.

Planetarno popularni kanadski pop pjevač Justin Bieber svjetsku je slavu stekao putem internetskog portala YouTube. Na njega je postavljao svoje izvedbe pjesama glazbenika poput Alicie Keys, Justina Timberlaka i Chrisa Browna. Tražeći mlade talente, producent Scooter Broun je sasvim slučajno kliknuo na Bieberov video i otkrio do tada nepoznatog Justina. Preko noći je postao zvijezda!

Zadarska glumica Doris Pinčić zbog uloge Lare u Larinom izboru postala je miljenica televizijske publike. Na internetskim forumima nju i njenog partnera u seriji, Jašu, nazivaju hrvatskim Romeom i Julijom. Doris je radila i kao konobarica. Obožava lutke i kod kuće ima čitavu kolekciju.

Ivano Balić često je nazivan rukometni Jordan, rukometni Mozart i rukometni Ronaldinho. Proglašen je najboljim rukometašem svih vremena po izboru IHF-a ispred svojih najvećih suparnika Nikole Karabatića i Talanta Dujšebajeva.

Svi mi volimo pizze, ali sigurno niste znali da je najveća pizza na svijetu napravljena 1990. godine. Promjer joj je bio 37 metara, a bila je teška više od 12 tona.

Znate li da trebate puno spavati? Čovjeku više škodi nespavanje nego neuzimanje hrane. Kritično je deset dana bez sna, dok se bez jela može živjeti i dulje.

Čuvajte papir i bacajte ga u odgovarajuće spremnike jer se može reciklirati čak sedam puta, a da mu pritom vlakna ostanu dovoljno dugačka i otporna.

Neki kaktusi u pustinjama mogu dosegnuti težinu i do 10 tona, a od te težine je 80% vode. Tko to kaže da u pustinji nema vode?

U ptičjem svijetu mnogo je zanimljivosti. Zaboravite geparda, sivi sokol postiže brzine do 200 kilometara na sat, što ga čini najbržim živim bićem na svijetu. Istina o sovama je da su one jedine ptice koje vide plavu boju.Velika oceanska ptica albatros toliko je izdržljiva da i najbrže brodove može pratiti od svitanja do zalaska sunca bez odmora na vodi.

Svima nam poznati australski medvjedić koala nikad ne pije. Njegova jedina hrana su listovi eukaliptusa iz kojih dobije potrebnu tekućinu za svoj organizam.

Psa skoro svi imate, a o njemu možda ne znate da je najstarija domaća životinja. Pripitomljen je još prije 10 tisuća godina.

Ah, te žabe! Osim što nama kreketom najavljuju proljeće i služe nam kao neretvanski specijalitet u Njemačkoj i Švicarskoj koristile su se i za nešto drugo. Početkom 20. stoljeća meteorološka izvješća radila su po neobičnom žabljem barometru. On se sastojao od posude s vodom u kojoj se nalazila žaba i male ljestve po kojima bi se žaba popela i izašla iz vode uoči svake atmosferske promjene. Zamislite kako bi se po toj prognozi mijenjalo vrijeme u našoj dolini!

Nije lako biti zvijezda! Mnogo njih mora se maskirati kako bi u miru mogli prošetati gradom. Jedna od takvih maskiranih zvijezda je i Robert Pattison.

Britanac Mark Pearson održao je najdulji koncert u povijesti i time ušao u Guinnessovu knjigu rekorda. Pjevao je 25 sati i 45 minuta u ragbi klubu Keighley Cougars u Keighleyju u Velikoj Britaniji od 25. do 26. lipnja 2004. godine. Ako se i vi želite pronaći u Guinnessovoj knjizi rekorda, radite nevjerojatne stvari i bilježite ih.

blanka Vlašić,

najbolja hrvatska

atletičarka,

potječe iz

sportske obitelji.

blankin otac i

majka bili su

vrhunski sportaši;

blanka je dobila

ime po Casablanci

gdje je njezin

otac osvojio

zlatnu medalju na

Mediteranskim

igrama. Kao

dijete bila je

pravi buntovnik

i nije podnosila

ograničenja u

ponašanju. Kad je

imala tri godine,

s dvogodišnjim

prijateljem je

pobjegla od

kuće. nije ju bilo

četiri sata pa

su roditelji javili

policiji.

sakrili su se u

obližnjem parku u

kojem ih je našao

obiteljski prijatelj.

još je jednom

bježala s prijate-

ljicom, ovaj put iz

vrtića kao četve-

rogodišnjakinja.

07KreKet zabavNe straNice



o Đ n i l Ć t e d U r b

Č a a o a i e K o o U e

r e p r Đ l l e G K e lj

a i K i a s a o a e e e

C t s a K o Z a lj K a Z

raZbibriGa

Kreketaljka

Pojmovi: BRUDET, LINĐO, LAĐA, BUKA, CIPOL, ROGOZ, SAČ, ZELJE, ZEKO, KOZA, OSLIĆ, KIP, SIR, CAR, REP, ZALET, KELJ.Rješenje:

Upiši u kvadratiće odgovarajuća slova i dobiti ćeš točno rješenje! 01 Puna kuća djece, a nigdje ni prozora ni vrata!02 Životinja koja daje mlijeko.03 Spuštanje mora.04 Okrugla igračka05 Zrakoplov ili...

Rješenje: _______________________

KReKetaljKu izRadila

josipa arapović, 6.c

01

02

03

04

05

osm

osm

jerK

ais

pUn

jalj

Ka

BiRa

SoPiČiSa tuRaSatat loFStRema

ĆlioS uĆnin auKĆ ešRaK premetaljKa

rebUs

07KreKet



07KreKet zaBavne StRanice / StRiP


KREKET (OŠ - LiDrano 2012)

Education

Transcript of KREKET (OŠ - LiDrano 2012)