“Kad u galebu preleti nas dubina plaveti neiskupljen muk svoju potkopava hrid.”

Nikša Petrić

U ovom broju:

Hvarsko kazalište

3

Dan kad su tonuli biskupi

4

DVD 6

Sunčani Hvar 8

Športski turizam

10

Nautički centar 11

Ekološki podlistak

17

Posebne

zanimljivosti:

Konobar...gost...osmijeh

Kviz—Turizam je na selu

Znanstveni turizam

Kako su pri živili naši stori

Svečana dodjela

svjedodžbi

PORAT listopad 2012.

Broj 3

„ U Hvaru je sve podređeno turizmu. Gospodarstvo grada Hvara temelji se na turizmu, a u mnogo manjoj

mjeri na poljoprivredi (vinogradarstvu, maslinarstvu, proizvodnji lavandinog ulja ) i ribarstvu.

Hvarska turistička kronika duga je sada već pozamašnih 140 godina. Zlatna razdoblja ponekad su tamnila uslijed širih društvenih

previranja, ali nikad ne gubeći svoj prodoran, sjajan optimizam, snagu duha i iznimnu, priljepčivu životnu snagu “

HVAR, izdavač : Turistička zajednica grada Hvara

List za turizam Srednje škole Hvar

Poštovani i dragi čitatelji, umjesto uobičajenog (a možda i očekivanog) uvoda, postavljamo vam pitanje koje nije nagradno i nije obvezujuće: Što ste pomislili kad ste dobili ili kupili treći broj našeg lista?

A) Zar još izlazi? B) Aha, ni šoldi ...! A je hi ko tradi ? (Za prijevod ovog zadnjeg pitajte one koji još,

barem ponekad, komuniciraju dijalektom ili im to nije toliko daleka prošlost da ne bi znali značenje istog)

Iz priloženog se dade zaključiti da nismo odustali. Ne vrijedi objašnjavati utjecaj globalne, svjetske krize na sve i svašta, ali i na dušu i srca; ne vrijedi plakati nad sud-binom i doživljavati sebe kao jednu od brojnih kolateralnih žrtava....... Uvijek se isplatilo (barem na duge staze) nastojati, truditi se, kopati i tražiti i naj-manje gorušičino zrno volje i dobrote. Ako je svjetska (pa i naša) kriza duga olujna noć kad se davni izum-struja i u 21.st. ugasi, onda ćemo nastojati biti oni koji i pod šterikom mogu pisati, onako lijepo, po starinsku čekajući našu letriku i laptope, inter-net, bez čega je živjeti nešto teže , ali ne i nemoguće. Zahvaljujemo na podršci: Gradu Hvaru i gradonačelniku Članovima Gradskog vijeća i Školskog odbora koji su prepoznali trud i nastojanja Dobrim ljudima koji su „na neviđeno“ kupovali samo da daju potporu Svima koji su nas pohvalili I na kraju hvala Ministarstvu turizma RH na pruženoj ruci suradnje i potpori

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 2

*Slika na naslovnici—autorica: Rozalija Matković, bivša učenica

Isječak plakata koji je sudjelovao na natjecanju “Promocija regionalne turističke ponude” u travnju 2012. u Dubrovniku

Iz zbornika – HVARSKO KAZALIŠTE, THE HVAR THEATRE

( izdavač MATICA HRVATSKA HVAR, KNJIŽEVNI KRUG SPLIT, 2005. ) „...........Pokazuje se tako da je možda najvaž-nija značajka toga fenomena njegova čvrsta prepletenost sa životom grada. Hvarsko ka-zalište nikad nije bilo klasična kulturna insti-tucija, mjesto na koje se odlazi ako se baš mora, samo u određenim prilikama i u odab-ranom društvu. Upravo obratno: ono je od svoga osnutka najneposrednije sudjelovalo u životu zajednice, a zajednica je za njim osjećala potrebu, pa u tome zacijelo leži i tajna dugovječnosti teatarskog života u Hvaru, a i specifičnost kulturne atmosfere koja se u tome gradu i da-nas osjeća ....“

Pavao Pavličić ; str. 10

Broj 3 Stranica 3

HVARSKO KAZALIŠTE 400 GODINA SA SVOJIM PUKOM

DAN KAD SU TONULI BISKUPI TAJNA BISKUPA GORNJE DALMACIJE

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 4

Započinjemo s objavljivanjem zanimljivog članka autora našeg poznatog Hvaranina Marka Vučetića, dipl.ing. ( „Plodovi zemlje“ na TV - sjećate se ?) koji nikad ne propušta priliku pomoći i odazvati se na bilo koji način pozivu i molbi za

suradnjom. Od srca zahvaljujemo!

Jadransko se more često, osobito ljeti, pričinja mirnim i pitomim pa tko ne bi samo, ako ima brod i vremena, zaplovio makar do susjedne vale, ali iza te neviđene ljepote skriva ono svoj drugi, mračan i uskovitlan lik, kada uz pomoć nebeskih pojava u dubinu povlači lakovjerne. Ta brza preobrazba od “mare nostrum” do “mare monstrum” skrivila je mnoge brodolome. Ostaci brodova razasuti po dnu Jadrana u mukloj tišini svjedoče o nesretnim sudbinama i prekinutim životima. Nekoga iz znatiželje, nekoga iz pohlepe, ljude kopka što su brodovi u svojim utrobama prevozili, amfore ili nešto dragocjenije? Dobar je i brodski inventar: posuđe, brodska sidra, brončani topovi, brodsko zvono, bilo što, a pravi zgoditak bi bilo naći zlato, srebro i drago kamenje. Sudbina posade uglavnom ostaje prepuštena zaboravu. Tomin kasni očevid

U potrazi za iznimnim vremenskim (meteorološkim) događajima koji su ostavili ožiljak na rodnom mi otoku Hvaru, igrom slučaja otkriven je brodolom koji širi maštu dalje od obzorja. Sred vrućeg ljeta u hvarskome kafiću Santa Barbara, hladeći grlo pivom Nikša me upitao: “A oni brodolom ca ga opisuje Toma Arhiđakon, to znoš, je li?” Dakako, nisam znao! I tako je uz svesrdnu pomoć i savjete arheologa prof. Nikše

Između toliko otoka

moraš postati otok

Nikad nitko neće zagrliti čovjeka

kao što je more zagrlilo otok riječi su pjesnika prijatelja

NIKŠA PETRIĆ ( „Pjesme s putovanja“; izdavač MATICA HRVATSKA HVAR, 2006.G. )

SVETAC

Broj 3 Stranica 5

Petrića pokrenuta potraga za uzrokom brodoloma koji je imao nemale posljedice u duhovnom i svjetovnom životu Hrvata. Značenje stradalih kao i njihovo moguće bogatstvo, ako su štogod imali sa sobom na brodu, golica i maštu hidroarheologa. U ovome trenu i oni i meteorolozi kreću od Tome Arhiđakona i njegovog naknad-nog očevida zabilježenog u Kronici. “Dogodilo se, pak," piše Toma "da su onih dana bili sazvani svi sufraganti Dalmacije na provincijski sinod, koji je trebao da se održi u splitskoj crkvi. A biskupima Gor-nje Dalmacije činilo se da će moći bolje prijeći svoj put, ako budu svi odvezeni je-dnim brodom. Tada, pripremivši brod, po dogovoru stignu u luku te natovarivši sve ono, što je onima, koji su plovili, bilo potrebno, gotovo se svi biskupi ukrcaju u isti brod, i to kotorski, barski, ulcinjski i svački. Dok su, pak, okolo otoka bili tjerani ne mnogo suprotnim vjetrovima, evo se izne-nada olujna vijavica baci sa svom tutnjavom sred valova te smjesta zapanjeni mor-nari ispremiješanom vikom potrče, da stave ruke na opreme oko jedara nastojeći iz petnih žila da spuste jedra, bace sidra, da ne bi brod nagazio na vrlo pogibeljna mjesta, koja su bila već blizu. Ali prije nego što su mogli išta smišljeno učiniti, isti se je čas brod, nasrnuvši na suho, sav slupao, i pošto je oluja rasla, komad po ko-mad razbijao i lomio. I tako su božjim sudom jadni biskupi i svi oni, koji su sa njima bili, poginuli.” (Toma Arhiđakon, 1977: Kronika, Uredio i preveo V. Rismondo, Splitski književni krug, Split, 45)* Preneseno iz magazina More *nastavak u idućem broju

DVD

Ljeto nije samo opuštanje i odmor u raju na zemlji . Plameni jezivi često puta znaju u trenutak djelić raja pretvoriti u veliki prostor pakla. Odlučili smo mali prostor u ovom broju ostaviti za podsjećanja na važnu ulogu DVD-a.

DVD

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 6

„E, hej, vatrogasci smo mi takve klape još na svijetu ni Mi pjevamo,i cijeli svijet spašavamo!” Kaže mi mentorica da se prisjeća ovog stiha iz djetinjstva (možda nije baš sve tako ....?), kao i nekih sličnih pjesama. Sjećate li se i Vi nekih stihova, pjesmi-ca, šaljivih, ozbiljnih na temu vatroga-saca ?

MATE J.: Da vam iskreno kažem, najra-dije i najveselije zapjevamo spontano, u prijateljskim druženjima, ili po svršet-ku neke od akcija u kojima uspješno saniramo požar.

Možda ste pomislili da je prilično neo-bičan način uvodnika u razgovor o DVD-u, ozbiljnoj udruzi s izuzetno ozbiljnim zadacima? Nije li potrebna doza smije-ha u poslu u kojem su ponekad životi ugroženi, životi vatrogasaca i onih koje oni spašavaju? Nije li to malo osvježe-nje u crvenilu vatre koja se gasi ?

Naravno, ne smijemo zaboraviti i snaž-no međusobno povjerenje, kolegijal-nost… Zapravo, što sve resi dobrog vatrogasca, uz profesionalne osobine o kojima će naknadno biti riječi?

MATE J. : Svatko tko pristupi vatroga-scima mora prvenstveno biti svjestan činjenice da u danom momentu njegov život može biti u opasnosti kao i toga da je on taj o kojem ovisi život nekog drugog. Stoga, među nama mora posto-jati povjerenje i zajednički rad. Svaki pojedinac je bitan, ali kao član cjeline, bez čije harmonije i zajedništva ne možemo. A što se humora tiče, za njega uvijek ima prilike i mjesta prije i posli-je ozbiljnog rada. To je odraz našeg duha, optimizma i prijateljstva.

E, sad o vještinama i sposobnostima koje mora imati dobar vatrogasac?

MATE J.: Učlanjenje u Vatrogasno društvo započinje se obukom koja ima svoje razine. Prva razina je ispit za vatrogasca koji podrazumijeva tečaj

koji sadrži teoretski i praktični dio. U teoretskom se dijelu uče osnove gore-nja i gašenja, vatrogasna preventiva, ustroj Vatrogasne organizacije i drugo, dok se u praktičnom dijelu uči osnovna vatrogasna vježba s pumpama i cijevi-ma. S godinama staža u vatrogastvu stječe se osnova za polaganje viših razina i dobivanje viših činova.

Uz osnovnu obuku i osposobljavanje postoje obuke za specijalizirane poslo-ve kao što su: rad s motornom pilom, rad sa hidrauličkim alatima, rad sa raz-nim pumpama i strojevima. Pojedini članovi koji izraze želju za profesional-nim usavršavanjem, mogu se uz potporu Društva prekvalificirati i dobiti zvanje profesionalnog vatrogasca ili vatrogas-nog tehničara.

Ta vrsta obrazovanja vrši se u Splitu, u Vatrogasnoj školi hrvatske vatrogasne zajednice. To je ukratko sve što se tiče formalnog obrazovanja, a one vještine i sposobnosti koje uz to ima svaki vatro-gasac su: hrabrost, odlučnost, spret-nost, brzina i požrtvovnost.

URED.: Kakav je sustav DVD-a Hvar, ustroj, hijerarhija i organizacija rada? Izgleda da mnogi to uzimaju zdravo za gotovo, a mi mislimo da je dobro i važno znati kako to izgleda prije uzbune, kad se oglasi uzbuna i u samoj akciji? Pribli-žite nam to.

MATE J.: DVD je udruga čiji svi puno-ljetni članovi sačinjavaju Skupštinu DVD-a. Skupština bira Predsjedništvo koje vodi Društvo, također bira pred-sjednika i zapovjednika. Predsjednik predsjedava Predsjedništvom, a zapov-jednik vodi operativni dio Društva tj.

organizira obuku i vodi sve intervencije. Članovi DVD-a se dijele u više kategori-ja: djeca, mladež, operativni članovi, veterani. DVD je član Vatrogasne zaje-dnice županije Splitsko-dalmatinske, a time i Hrvatske vatrogasne zajednice. Sve kategorije članstva imaju svoje programe rada, a posebice operativno članstvo.

U Vatrogasnom domu postoji danonoćno dežurstvo u kojem dežura jedan od 6 profesionalnih vatrogasaca zajedno sa jednim od dobrovoljaca. U ljetnim mje-secima broj dežurnih vatrogasaca se povećava sukladno povećanju rizika od požara, pa zapošljavamo još dvanaesto-ricu sezonskih vatrogasaca i dežurstvo sačinjava 4-6 vatrogasaca u smjeni. Kada dođe do potrebe za intervenci-jom, dakle, nakon dojave, obavještava se zapovjednik.

Istovremeno se vozilo ili vozila stavlja-ju u pripravnost, pozivaju se ostali vat-rogasci po već pripremljenom popisu i kreće se u što kraćem vremenskom periodu (4-10 min) na mjesto interven-cije. Pri dolasku na mjesto, obavještava se dežurni o stanju i potrebama na po-žarištu. Na osnovu tog izvješća, organi-ziraju se i šalju nove snage na opožare-no područje.

URED.: Oni malo stariji od nas prisjetili su se da se prije nekoliko godina oglaša-vala sirena kao znak objave požara, a ujedno i kao poziv vatrogascima, zar ne?

MATE J.: U pravu ste. Nekad je vatro-gasna sirena označavala požar i pozivala sve vatrogasce kao i ostale građane koji su bili organizirani kao civili. Šire-njem grada Hvara kao i promjenom u sustavu uzbunjivanja taj vid oglašavanja više se ne upotrebljava.

URED.: Je li prezahtjevno biti vatroga-sac- ugostitelj? Je li Vam iskustvo vat-rogasca pomoglo u ostvarivanja zadata-ka obrane RH ?

DVD

Broj 3 Stranica 7

MATE J.: Kao ugostitelj i vatrogasac uspijevam pomiriti oba zvanja neovisno o količini zahtjevnosti jednog i dru-gog. No, obzirom da sve moje radno osoblje ujedno pripa-da i DVD-u, jednom smo se prilikom svi odazvali na inter-venciju, jer je situacija zahtijevala cjelokupan raspoloživi potencijal, pa smo u brzini na zatvorenim vratima lokala jednostavno napisali: DANAS POŽAR

Što se drugog dijela pitanja tiče mogu konstatirati da sam se kao član Stožera civilne zaštite zadužen za vatro-gastvo priključio u obranu domovine, prešavši u Hrvatsku vojsku, u Zapovjedništvo mješovitog odreda mornaričkog pješaštva Zvir i u Obalnu bateriju Pelegrin Hvar. Kroz sva zaduženja i djelovanja tijekom Domovinskog rata itekako mi je pomagalo iskustvo stečeno u vatrogascima, ne samo glede razine spremnosti, već onoga što smatram vrjedni-jim i nezamjenjivim, a to je funkcioniranje u zajedništvu, nesebično suradništvo i iskreno prijateljstvo.

URED:: Koliko je srednjoškolaca uključeno u DVD Hvar ?

MATE J.: Na žalost, moram konstatirati pad populacije srednjoškolaca pri DVD-u Hvar, tako da ih trenutno broji-mo tek desetak, dok smo prijašnjih godina imali puno veći broj, a nekih godina čak i članice koje su uspješno svla-dale tečaj vatrogastva. Nadam se da će nešto od ovih iznesenih činjenica i iskustava privući učenike Srednje škole Hvar da se priključe našoj Udruzi i posvete ovom humanom dobrovoljnom radu.

URED:.:Priprema za sezonu? Zvuči jednostavno, a nije, zar ne? Kako teku pripreme za ovogodišnju sezonu?

MATE J.: Kao i svake, tako i ove godine vršimo operativ-nu pripremu kao što su:

-kontrola ispravnosti vozila i sve ostale vatrogasne opre-me

-vrši se nabava opreme koja je istrošena ili nedostaje

-odlazi se na izviđanja po terenu te ucrtavanje novoprobi-venih poljskih i šumskih putova

-obuka članstva

-izrađuje se popis dežurstava u ljetnim mjesecima

-sudjeluje se na seminarima Hrvatske vatrogasne zajed-nice na kojima se utvrđuju planovi aktiviranja i rada svih subjekata u gašenju velikih šumskih požara.

ČUVAJMO NAŠE ŠUME JER I ONE ČUVAJU NAS

URED.: Za sada ćemo privesti kraju razgovor o DVD-u Hvar sa sv.Florijanom, zaštitnikom vatrogasaca. Pouzdan stoji na kiši, zimi, vrućini kip, djelo fra Joakima Jakija Gregova. Obilježavate li posebno blagdan sv. Florijana? Ili to imate u planu? I s odgovorom na ovo pitanje upućujemo vam zahvalu s nadom da nećete biti puno zauzeti, ali ne daj Bože, bude li trebalo, tu ste, Vi, ekipa DVD-a, dragovoljci, profesionalci, za svoje ljude, svoj kraj, Domovinu.

MATE J.: Svake godine na Dan sv. Florijana se sastaju vat-rogasci iz DVD-a sa otoka – Hvar, Stari Grad, Jelsa i Vrboska i to svake godine u dru-gom mjestu kao središ-tu zbivanja. Nakon mise posvećene svim preminulim vatrogasci-ma koja se održi u mjestu domaćinu, prisu-stvujemo programu u kojem se vrši demon-stracija vatrogasnih vještina, organiziraju se

sportski susreti i na kraju zajedničko druženje.

Fra Jakiju smo jako zahvalni što nam je ukrasio prilaz Domu velebnim kipom sv. Florijana koji nas zaštitnički čuva.

A Vama zahvaljujem na pozivu za ovaj intervju i promociji vatrogasaca kroz vaš list. I nadam se da Vam neće biti pot-riba od nas, ali ako bude, tu smo, nema straha!

UREDNIŠTVO : HVALA!!!!!

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 8

SURADNJA SA “SUNČANIM HVAROM” d.d. INTERVJU S MR.SC BRANIMIROM BLAJIĆEM,

direktorom odjela za ljudske potencijale

Možete li nam reći vaše viđenje uloge Sunčanog Hvara na razvoj turizma u Hvaru? Probudila se destinacija, agencije i hoteli bolje rade, povezuju se djelatnosti kao što su vinarstvo, uzgoj lavande i ostalo. To je sada najveći gospodarski subjekt na otoku. Reno-virali smo sve hotele i uložili u njih. S obzirom na sadašnje društveno-ekonomske prilike (kriza), je li ista utjecala na pretho-dnu sezonu? Kriza je kod nas dobro prebrođena, bilo je više gostiju, očekuje se 5-10 % više ovog lje-ta, radimo na aktivnostima preko zime, idemo na sajmove, ulažemo u hotele i povećanje njihove kvalitete. Možete li nam približiti kratkoročne planove, nade i vizije koje pred sebe stavlja nova Uprava? Možemo. Ovo je stabilna kompanija. Radi se na omogućivanju uvjeta za uređivanje hotela. Ulažemo u ljudske resurse, edukaciju, praktičnu nasta-vu, suradnju s drugim hotelskim ku-ćama, zapošljavanje novih mladih članova, upotpunjavamo iskustvo postojećeg osoblja. Što se tiče suradnje SŠ Hvar, ista se odvija uglavnom na razini izvođenja praktične nas-tave. Imate li novih prijedloga za neki novi vid suradnje uz postojeću, srednjoškolaca i profesionalaca? Uključit ćemo naše ljude u nastavu i sponzorski pripomoći školi inventaru, materijalu za praksu. Kako uključiti za početak srednjoškolce u stvarni poslovni život? Srednjoškolci i roditelji trebaju odlučiti da se djeca bave ugostiteljstvom i da se zapos-le kod nas u Sunčanom Hvaru. Uvijek će biti mogućnosti za naše učenike. Radi se o inter-nacionalnoj kompaniji i to je bitno. Hvala vam što ste našli vremena da nam odgovorite na ova pitanja. Razgovor vodile : Lukrecija Dujmović i Elza Tudor ( IV.thk.)

- Što si se zagledala? Što ti je toliko zanimljivo? Zgodni konobar ili gost?

- Gledam....čekam, zapravo.

- Što čekaš, reci da znam hoću li zoru dočekati ov-dje?

- Čekam osmijeh....

- Čiji?

- Onoga tko poslužuje.

- Zar je osmijeh važan?

- Naravno! Rekao mi je to čovjek koji se dugi niz go-dina profesionalno družio s gostima tj. posluživao ih je. Bio je ne samo konobar, već i čovjek s osmije-hom....

- To je iz daleke prošlosti ili...?

- Ma, nije baš....Pričao mi je da su se između kono-bara i gosta stvarale i prijateljske veze, znaš? Gosti su se vraćali svako iduće ljeto. Ako je gost bio zado-voljan konobarom, tražio bi da ga taj isti poslužuje. Gost je bio na prvom mjestu, pazilo se da gost bude zadovoljan uslugom.

- Jesi li doznala kakav je bio način posluživanja? Taj nam je zadatak dala mentorica.

- Sve je ovo u sklopu zadatka. Da, prije je konobar svakoga gosta posluživao pa je i bila veća povezanost između gosta i konobara. Pazilo se da svaki gost ima uvijek svoje isto mjesto (pansionski sistem), pazilo se na godišnjice i rođendane. Zadovoljan gost je bio putujuća reklama i svojim nas je znancima i prijateljima preporučivao... - Tko ti je sve to ispričao ?

- Dragutin Dulčić svom sinu, a on meni..... Sve mi se čini da je u pravu. Apsolutno. - Zanimljivo.... Možemo napisati zaključak da je profit kao svrha samom sebi gotovo uništio ljudsku toplinu koja je nadilazila profesionalni odnos konobar-gost.....A možda još nade ima?

- Možda ima još osmijeha ? Hoćemo li tražiti ?

- Ne bi bilo loše...Usput ćemo vidjeti zgodne frajere...

- Ala, idemo!

KONOBAR…...GOST…...OSMIJEH…...NEKAD……A SAD?

Broj 3 Stranica 9

Nacrtao: Tarik Rušidović-Ismaili, III THK

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 10

ŠPORTSKI TURIZAM POGLED U BUDUĆNOST UZ OSVRT NA PROŠLOST

/Razgovor sa Stipom Jeličićem/

Počnimo od NK Hvar, to ti je, ipak, najbliže, zar ne? Kakvu ulogu može imati NK Hvar u budućem razvitku sportskog turizma? NK Hvar može biti od velike pomoći, u suradnji s Gradom u izgradnji infrastrukture (nogometne) koja bi bila važna sastavnica športskog turizma.

Tome može doprinijeti i naša blaga klima, zar ne? Da, svjedoci smo situacije u ovogodišnjoj veljači: svugdje oko nas snijeg i led, a u Hvaru – kiša odnosno vrijeme bez oborina. Svakako treba težiti izgradnji športskih sadržaja općenito: nogometnih igrališta, dvoranu sa pratećim sadržajima (teretana, sauna, trim staza itd.). Poznato je da europski klubovi tijekom zimske stanke (siječanj, veljača) traže destinacije gdje mogu imati dobre vremenske uvjete kako bi mog-li odraditi svoje pripreme za proljetni dio sezone i to u kontinuitetu. Dakle, vrlo su važni klimatski uvjeti, rekao bih čak najvažniji, a uz njih već naprijed navedeni sadržaji.

Ali, to je skupo.... Dakako, infrastruktura je prilično skupa investicija, ali je važna kako bi se produžila turistička sezona koja je, kao što je poznato, prilično kratka. Trebao bi izgraditi najmanje 3 ili 4 nogometna igrališta standardnih dimenzija sa različitom podlogom – šljunak, umjetna trava, prirodna trava... Igra li u svemu tome neku ulogu i prometna povezanost? Da, bilo bi važno imati aerodrom na otoku kako bi ekipe bile dobro povezane, tj. kako bi mogle brzo komunicirati i ne gubiti vrijeme na duga putovanja . Znamo da je to sada posebnost Hvara ,

u negativnom smislu

Znači, NK Hvar mogao bi se uključiti u pravu „igru“? NK Hvar bi morao imati barem osrednju kvalitetu kako bi, po potrebi, mogao biti sparing partner ekipama koje dolaze.

Čuli smo da su nekada ekipe dolazile trenirati u Hvaru. Da, bilo je više ekipa jer je Hvar u prošlosti imao, uz ne baš naročit nogometni teren, olimpijski bazen, sportsku dvoranu u hotelu „Amfora“.

Koji su sve klubovi dolazili ? Reprezentacija bivšeg SSSR-a, Hajduk 70-ih godina prošlog stoljeća, Solin, Crvenka, Partizan (juniori), Hajduk 2001., 2002., klub iz Banja Luke. Zadnjih godina, otkako je postavljena umjetna trava, tu su još : Marsonia (Slavonski Brod – drugoligaš), Croatia- Sesvete ( juniori-kadeti 1.liga); pomladak iz Chicaga; mladi Hajduka, Šibenika, Neretva, Moslavina na proljetnim turnirima itd.

Možda će se neki snovi i planovi početi ostvarivati. Hvala ti na informacijama i na razgovoru. Za „Porat“ razgovor vodio : Nikola Jeličić, II.thk

Bili galeb

Imo jedan galeb, bili galeb Sriću mi nosi

A riborima na more ribu odnosi Svako jutro pod ponistru mi skriče,

viče Virujen da mi imo ništo za reč,

Jedon galeb, bili galeb.

Ivona Kovačević, II.g.

Pjesme

NAŠ SUGOVORNIK – ANTE BUZOLIĆ, dipl.ing., direktor Nautičkog centra

Informacije se nalaze na Internet stranici, zar ne ? U tijeku je uređivanje stranice.

Galešnik i „noć punog mjeseca“. Što mislite o tome ? Ili o nekim drugim aktivnostima koje bi se uklopile u ambijent otočića ? Što se tiče „Noći punog mjeseca“, to već postoji na „Stipanskoj“ pa smo mi mislili organizirati „Noći praz-nog mjeseca“, što bi bilo u nešto opuštenijoj i mirnijoj atmosferi. Došli bi u obzir npr.solo gitare, nastupi

zborova, klapa, projekcije filmova. I prije smo probali organizirati prikazivanje starih filmova jer imamo potrebnu opremu, ali ta ideja nažalost nije zaživila…Ove godine planiramo obilježiti „Marulove dane“ u

svibnju………

Što mislite o organiziranju nekih privatnih zabava na Galešniku kao što su rođendani, vjenčanja ili neki dom-jenci ? Vjenčanja i domjenke smo već ranije organizirali, a rođendane i slične tulume ne jer ljeti baš i nema takvih narudžbi, a zimi je to teže organizirati. Teško je tamo biti zbog vremenskih (ne)prilika, a ni financijska si-tuacija tada nije najbolja. Tome treba dodati dozvolu od Policije i Grada. Jer, Galešnik je jedini javni otok na Jadranu pa mora zadržati neka pravila i neku ozbiljnost.

Nautički centar

Broj 3 Stranica 11

U zoru

U ranu zoru,

Sunce na moru, Ribari se vraćaju Svojemu škoju.

Uz vonj friške ribe

Bili galeb kliče I novi lipji don sviče !

Marija Tomičić, II.g.

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 12

Nastavak razgovora ugodnog i vrlo ugodnog s gospodinom Antom Buzolićem

Postoji li mogućnost za suradnju Srednje škole Hvar i Nautičkog centra , npr:organiziranje nekih natjecanja, prezentacija, nastupa na Galešniku ? Mi smo uvijek za suradnju i potičemo mlade,

naravno, uz poštivanje dogovora i nadzora prije svega. Trebale bi biti osobe koje će voditi

organizaciju, držati sve pod kontrolom i sl. Kao što vam je poznato – pušenje i alkoholna pića su

Zabranjeni, valja kontaktirati s Policijom radi doz-vole, paziti na zabranu glasne glazbe iza

određenog sata….Kad bi učenici nešto preuzeli

„u svoje ruke“, mi bismo im pomogli u onim

stvarima u kojima možemo pomoći.

Jeste li razmišljali o zapošljavanju naših učenika, o realizaciji praktične nastave ? Da, već par godina imamo zaposlenike srednjoškol-ce. Ove godine planiramo objaviti mali

natječaj u Školi. Htjeli bismo zaposliti barem 4 učenika/ice u kuhinji, na šanku . Poželjno je da učenici znaju barem dva strana jezika.

Zanima nas kome bismo se mogli obratiti za financij-sku pomoć, za savjet u svezi organiziranja nekih aktivnosti . Postoje gradske službe koje bi možda

prepoznale vaš trud i volju pa sam siguran da bi bilo onih koji bi, ako su u mogućnosti, pomogli. Ali, sigurno ima i „običnih“ ljudi koji bi pomogli.

Što biste poručili učenicima? Htio bih vam reći da za sve treba dobra volja. Ne treba se ustručavati pitati za pomoć ili savjet. Uvi-jek ima onih koji će pomoći, a ako ne, samo nastavite dalje.

Hvala Vam na ponuđenoj suradnji i što ste odvojili vrijeme za nas . Želimo Vam uspjeh i sreću u nadolazećoj sezoni.

Razgovor vodile :

Lukrecija Dujmović,

Bisera Tomičić, Antonia Petrić i Elza Tudor

Jedan mali predah—anketa-ispitivanje mišljenja “Jeste li za gledanje filmova na Galešniku?”

DA: natpolovična većina—bezuvjetno, bilo kada

SAMO TIJEKOM TJEDNA: mali broj

KVIZ Pokušajte riješiti ovaj kviz i saznajte koliko (ne)znate o pojmu seoskog turizma, a posebice onog hvarskog. Provjerite točne odgovore na dnu i ocijenite svoje znanje o seoskom turizmu!

1. Seoski turizam je isto što i: a) incentive turizam b) ruralni turizam c) urbani turizam

2. Manja gospodarska cjelina smještena u turistički atraktivnom kraju koja daje izvoran proizvod ili uslugu se zove: a) turističko gospodarstvo b) agroturizam c) seosko gospodarstvo

3. Posebni oblici turističke ponude seoskog gospodarstva uključuju: a) iznajmljivanje brodica b) degustiranje jela i pića iz vlastite ku-

hinje c) uslugu wellnessa

4. Selo udaljeno 6 km istočno od Hvara je: a) Zorače b) Malo Grablje c) Brusje

5. Jedna od najljepših seoskih crkava u hvar-

skoj biskupiji sa zidnim slikama iz 1913.-1914. nalazi se u: a) Brusju b) Velom Grablju c) Milni

6. Eko-etno sela na otoku Hvaru obuhvaćena projektom iz 2005. uključuju: a) Malo Grablje, Velo Grablje, Humac,

Zorače, Brusje i Mala Rudina b) Milna, Vela Rudina, Brusje, Selca,

Pitve, Poljica i Grudac c) Gdinj, Velo Grablje, Zastražišće, Ja-

godna, Zavala i Gromin Dolac

8-10 točnih odgovora: Vaše znanje o seoskom turizmu je izvrsno. Dobro poznajete mogućnosti seoskog turizma na Hvaru. 5-7 točnih odgovora: Vrlo dobro ste upoznati s osnovnim odrednicama pojma seoskog turizma. Čuli ste za neke mogućnosti seoskog turizma na Hvaru. 0-4 točnih odgovora: Niste sigurni u pojmovno značenje seoskog turizma. Hvarski seoski turizam za vas je još nepoznanica.

Broj 3 Stranica 13

7. Fešta sv.Kuzme i Damjana održava se:

a) 25. rujna u Velom Grablju b) 26. listopada u Velom Grablju c) 26. rujna u Velom Grablju

8. Najstarije hvarsko izletište s ljetnikov-cem iz 17.st ladanjskog ugođaja je: a) Brusje b) Milna c) Velo Grablje

9. Autohtonu pašticadu od veprovine mo-žete kušati u : a) Malom Grablju b) Brusju c) Sv. Nedilji

10. Festival levande održava se u : a)Malom Grablju b) Velom Grablju c) Brusju

9. kolovoza u vrtu ljetnikovca Hanibala Lucića, u organizaciji Muzeja hvarske ba-štine održao je predavanje prof.dr.sc.Nikola Godinović- član ekipe hrvatskih znanstvenika koji sudjeluju na CERN-ovom projektu CMS- „Kako smo i jesmo li otkrili Higgsov bozon“

Pod visokim pokroviteljstvom Hr-vatske akademije znanosti i umjet-nosti u Hvaru je održan svjetski kongres antropologa od 12.-15. ruj-na 2012.- ANTHROPOLOGY OF

TRANSITION AND TRADITION

ZAČECI ZNANSTVENOG TURIZMA NA HVARU

Tijekom 18. i 19. st. raste interes prema prirodoslovnim i kulturno-znanstvenim istraživanjem i upozna-vanjem. Veoma omiljeno odredište tadašnjih europskih znatiželjnika bila je Dalmacija, a u tome su prednjačili znanstvenici iz Austrije i Njemačke. Za njih je naime Dalmacija predstav-ljala onaj pitoreskni dio Austrijskog carstva, egzotični i neistraženi vrt južne Europe. U tom vrtu otok je Hvar bio posebni primamljiv cvijet, pa ga tako krajem 18. i tijekom 19.st.

pohađaju brojni znanstvenici i zaljub-ljenici u prirodoslovlje. Ovdje prou-čavaju biljke, insekte, morske crve, minerale, pa možemo kazati da te godine označavaju period znanstve-nog turizma na Hvaru. Kroz 19.st. na Hvaru nalazimo zoologe Oskara Schmidta i Richarda Hertwiga, bio-loge Franza Ungera i Ernesta Hae-ckela, meteorologa i klimatologa Ju-liusa Hana, anatoma Oskara Hertwiga. Zajedno s njima, prirodos-lovnim istraživanjima bave se među

inima: Petar Nisiteo iz Staroga Gra-da, te Matij Botteri, Grgur Bučić, Jakov Boglić i Ivan Krstitelj Novak iz Hvara.

Ulomak iz Hvar-skog turističkog spomenara Ma-rinka Petrića

Znanstveni turizam je poseban oblik turizma, u kojem sudjeluju ljudi istančanog znanja / zanima-nje za određenu temu.

Programi znanstvenog turizma uvijek uključuju domaće struč-njake, kako bi se osiguralo odgo-varajuće znanje o temi vezanoj za destinaciju koja se posjećuje. Znanstveni turisti putuju da bi

vidjeli neka stvarna mjesta koja proučavaju u studiji. Znanstveni turisti su najčešće pojedinci ili male skupine kako se ne bi naruši-o predmet proučavanja u prirod-nom okruženju.

U razvijenim zemljama sve se više ljudi počinje uključivati u znan-stveni turizam. Usmjereni znan-stveni odmor nudi bolje razumije-vanje prirode sa znanstvenog sta-jališta.

ZNANSTVENI TURIZAM — ŠTO JE TO?

IMA NADE ZA HVARSKI ZNANSTVENI TURIZAM (?)

Znanstveni turist je motiviran interesom za znanošću ili potrebom za znanstvenim studijama i znanstvenim istraživanjima.

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 14

ANNA TOMIČIĆ

(napisala u III.r.gimnazije)

KAKO SU PRI ŽIVILI NAŠI STORI?

Broj 3 Strani ca 15

Kako su pri žvili naši stori ? Ča se činilo kad je bi pir i karšćenje? Nona mi je malo isprovjala za naše selo – Velo Grobje. Otprilike godišće don pri pira, fameje bi dogovorile don za pitonje. Sa mladoženjom bi u kuću neviste doša borba oli muž nojstarije sestre. Cila fameja se skupi za stolon, a onda mladić, sa dozvolon svojih roditelji pito dozvolu od fameje za dimnju. Posli pitonja, na stol se iznese svega i malo se profešto. Tek od tad, somo srida i subota bili su doni kad bi mladić moga uvečer doć i bit sa dimnjom, ali tote bi bila i cila njezina fameja. Pri pira se paričovala dota. Svaka dimnja soma je na jogle plela suknene kalcete, a u dotu su se još nosile i košuje, fuštoni, šotoni, blazinje, sokonca, komeši, dvo lancuna, dvi intimele, rebolta, a velika bi to žena bila koja bi u dotu donila i tavaju. Dota bi se dvo dona pri pira odnila u uređenu kamaru. Šetemonu don pri počeli su se peć koloči- cviti, paprenjoci i pirni koloči. Don pri pira tukalo je poć na mule u For oženit se u matičara, a da će u subotu u naše selo bit pir, znalo se po temu ča su u petak sa mirića pucole puške. Za pir se vajalo lipo obuć. U vlose bi divojke stavile fjok ili cvit, a muški bi obukli veštite. I neviste su znale bit u veštit, ma za moju nonu se bila ušila lipa bila vešta. Ujutro bi bila misa u crikvu. Svača bi sa mladoženjon došla po nevisticu, a u cilemu selu čulo se kako sviro armonika. U svaču bi parvo hodila nevista sa braton, a zodnji mladoženja. Nevista koja ni bila noseća ( a to je bila velika sramota), nosila je vel i krunu koju bi posli ostavila u crikvu. Na njihov banak u crikvu je bi slojki kruh za remetu ča je uredi crikvu i bonke. Posli bi prid crikvu posuli mladence i onda bi se zakantalo i toncolo do okolo tri ure. Svima koji su bili tote dili se slojki kruh. Posli tri ure je bi obid, a navečer epeta tonci. Veru je pri nosila somo ženska i to somo od nedije jer im je smetala kad su lavurali u poje. Kad bi se rodilo dite, ubila bi se kokoša, a za karšćenje kozlić. Dite se karstilo okolo misec don posli rođenja. Mat ni hodila u crikvu karstit dite, nego žena koja je pobabila to dite. Karstilo bi se posli mise, na dno crikve, i od nedije i od rabotnika.

Možete li zamisliti ovo:

-jednu sobu „pretvoriti „ ( tj. urediti ) u starinsku sobu bu-duće mladenke s početka 20.stoljeća

-malim scenskim igrokazom dočarati vrijeme zaruka , a potom i vjenčanja koristeći interijere i eksterijere

Možete ?

Mi već jesmo tako zamislili. I namjeravamo, ako nas zdravlje posluži, zamisao i ostvariti. I doprinijeti ponudi turizma.

Pridružite nam se u istome. Pomozite nam

sašiti „dotu“, posudite nam „rekvizite“. Spremni smo na svekoliku suradnju !

NIKICA KARKOVIĆ (napisao u III. r. gimnazije

KAKO SU PRI ŽIVILI NAŠI STORI?

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 16

U For već ni kako je bilo pri. Sve se prominilo. Minjo se nocin života, a sa tim i običaji. Uzmimo npr.sprovode. Danas svako malo većo misto vajo da imo mrtvačnicu, a kad dobije mrtvačnicu, promini se sve ca se pri dogođalo kad bi covik umor. Pri je martvac, od momenta smarti do sprovoda ,bi doma – „na dasku“. Doma su se judi hodili žalovot njegovoj svojti, imali su vrimena tišit , a po noći, pri ukopa, ostali bi muški cuvat martvaca. To je bila „velja“. I na tu velju znalo je bit svega, od plakonja , do provjonja kakov je bi ko covik, ca je kroz život ucini. Kako su noći ugavnom bile duge, vajalo hi je skrotit tako da se cagod popije, a kad vino ucini svoje, bude i smiha i goncicih i svega. Som sprovod je bi dostojanstven. Povorka bi hodila priko cilega mista, ovisno od tega di je ko živi, ali uvik se pasovalo priko pjace, onda za žardin do cimiterija. Isprid karsila nisu bili vijenci nego krune. Bile su veće od današnjih vijencih, a cinili su se od polminih gronih i raznega cvića. Jednu krunu nosi je jedon covik. Uz njega , sa svake bonde, po jedno dite. Ta dica su daržali traku koja je bila zalipjena na krunu, nategnuto da se more proštit ca na traku piše. Pazilo se na razmak od krune na krune, pazilo se na monture. Dica su bila obucena u modre gaće ili fuštone ( ženske ) i bile košuje ili majice, a na noge co lipje postole. Sve se to po potribi hodilo pozojmit ako se ni imalo, ali vajalo je u sprovod doć „po propisu“. A kad je bi sprovod sa muzikom, sve skupa imo si co gledot. A danas, par uri od smarti, sve se prihiti na cimiterij. Martvac u mrtvačnicu, uru pri sprovoda žalovonje tako da se ožalošćenima mora smantat u glov od svita. Vijence nosidu judi svakako obuceni, a nojveće mladost u rebatinke i tenisice. Sve je isto jesi iša u sprovod ili na utakmicu. I sve bude gotovo u malo i krotko.

Ekologija

• je li to samo riječ i ništa vi-še ?

• Ima li veze samo s poznava-njem činjenica ili i sa savjesti ljudskom ?

Odgovorite sami.

UVIJEK ZA HUMANE VRJEDNOTE

EKOLOŠKI PODLISTAK

Broj 3 Stranica 17

O Danu bolesnika Svaki put kad se vraćam iz druge zemlje gdje živi moja baka, zamišljam cijelo vrijeme ka-ko plače i moli se dragom Bogu za pomoć starim i bolesnim ljudima. U tom kraju ljudi su siromašni, neki bez obitelji, a mnogi i prose Nevolja i bolest svugdje su teški. Moj djed i baka, s kojima sam živio, također su bili jako bolesni, iako ne i siromašni. Ot-kako su preminuli, nastojim pomagati bolesnima i siromašnima. Kako mogu i koliko mogu. Barem ne bacamo u smeće odjeću kao neki ljudi. Možda to nije puno, ali je nešto. Znam da nikad neću okretati lice od bolesnih i da ću se rado odazvati pozivu u pomoć. Učenik III.thk.

Informacije (za one koji neće prekinuti čitanje)

„ Svjetska krovna organizacija za promi-canje ekološke poljoprivrede IFOAM njeguje „organski“ pristup čak i svjetona-zoru koji promiče. On se temelji na četiri načela koja objedinjuje svijest da svi aspekti života na Zemlji ( tlo, čovjek, biljka, životinja ) čine jedinstven organi-zam. Prvo od četiri načela jest načelo zdravlja. Poljoprivredi, naime, ne smije biti cilj iskoristiti i uništiti određeni eko-sustav radi financijske dobiti. Njoj mora biti cilj održavanje i očuvanje ravnoteže i zdravlja tla, bilja-ka, životi-nja, ljudi i planeta. Pri tom zdravlje ne doživljava samo kao izostanak bolesti, već kao či-lost, odnosno snaga imuniteta, otpornost i sposobnost regeneracije.

Drugo načelo je načelo ekologije , shvaćene kao suradnja s prirodnim ekosustavom te prihvaćanjem njego-vih ritmova i pravila. Treće je načelo poštenja., odnosno zdrave suradnje među ljudima temeljene na ravnop-ravnosti ( njegov praktičan izraz je tzv. fair trade, pošteno plaćanje prave cijene proizvoda proizvođači-ma iz siromašnih zemalja), s ciljem uspostave dugoročnog i zdravog pos-lovanja. I četvrto, ali dakako ne naj-manje važno, jest načelo skrbi , koje zahtijeva odgovorno ponašanje ne samo prema današnjim, već i prema budućim naraštajima.

To znači strpljivo i odgovorno promi-šljanje novih tehnologija, kako budu-će generacije ne bi plaćale današnje proizvodne uspjehe...“

( EKOREVIJA , str. 28 )

Možemo li mi nešto velebno napraviti ?

Dovoljno je – nešto malo.

U nekom od idućih brojeva ( možda i idućem ?) napisat ćemo nešto o ekopo-ljoprivredi u našem kraju, gradu...........

A što smo mi iz Srednje škole napravi-li ?

Jeste li vidjeli možda tijekom lipnja kako djevojke ( zanimljivo, uvijek su u akciji djevojke, što može značiti – ili su ekološki osvještenije od kolega, ili su hrabrije ) nose plastične vreći-ce, manje, veće, pune............i ponosno ostavljaju na gomili koja se skuplja u sklopu akcije ZELENI KORAK-DM GREEN CITY PROJECT.

Sudjelovali smo u međunarodnom natječaju :

„ACT CHANGE- Adapting to Climate Change in Time „

koji je raspisao „Forum Jadransko-jonskih gradova“ uz podršku Europske Unije ( program LIFE +)

na temu – KLIMATSKE PROMJENE : percepcija i poznavanje fenomena ; Svijest o posljedicama i perspektive : Prijedlozi i strategije prilagodbe.

Iz dopisa : „Suočeni s fenomenima uzrokovanih klimatskim promjenama-često s ka-tastrofalnim posljedicama vezanima uz promjene u režimu padalina, razdobljima dugotrajnih suša, porastom temperatura, hidrogeološkim poremećajima itd.- proces Prilagodbe sa strategijama Ublažavanja nastalih efekata, predstavlja dva tipa raz-ličitih i komplementarnih radnji koje je nužno pokrenuti kako bi se suprotstavili učincima nanesenim teritoriju i urbanom tkivu gradova…….“

EKOLOŠKI PODLISTAK

PORAT—list za turizam Srednje škole Hvar Stranica 18

17. srpnja u vrtu Franjevačkog samostana upriličena je sveča-na dodjela svjedodžbi o položenoj državnoj maturi, potvrda o položenim ispitima državne mature, svjedodžbi o izradbi i

obrani završnog rada –za učenike –polaznike programa opće gimnazije, turizam i ugostiteljstvo za zanimanja t h k i ku-har. Zaslužnim, vrijednim i darovitim učenicima uručene su nagra-de ( za one koji su sve četiri godine prošli odličnim uspjehom), priznanja za uspjeh na natjecanjima, pohvalnice i zahvalnice članovima školskih grupa .

Uz brojne roditelje, svečanosti su nazočili i predsjednik Gradskog vijeća gosp. Zoran Domančić, biskup hvarsko-bračko-viški msgr. Slobodan Štambuk te ravnateljica GD

Hrvatskoga Crvenog križa gđa Maja Budrović.

Priče djetinjstva davno su ispričane i pamtite ih više ili manje ili uopće ne.

Zaželjeli smo našim učenicima da i ta bajkovita ve-čer bude jedna sastavnica u što svjetlijim bojama neispričanih priča života čiji smo mali dio bili i mi.

ZDRAVI I VESELI OSTALI!

SVEČANA DODJELA SVJEDODŽBI

Broj 3 Stranica 19

Naši učenici prezentirali hvarsku kulturnu baštinu

U sklopu obilježavanja 400 godina postojanja Hvarskog kazališta, najstarijeg komunalnog ka-zališta u Europi, od 28. do 30. rujna 2012. u Hva-ru je održana 5. smotra projekta „Turistička kultura“. Ovogodišnji projekt „Turističke kultu-re“, kojim Ured državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj županiji i udruga Prokultura – Split u suradnji s OŠ Hvar žele upozoriti na važnost zaštite hrvatske kulturne baštine i jačanja turis-tičkog potencijala Republike Hrvatske dodatnom izobrazbom mladih na području kulture i turiz-ma, u Hvaru je okupio učenike koji su svojim tru-dom i zalaganjem izradili nabolje radove na temu „Što je za mene baština”? Na adresu Ureda državne uprave SDŽ stiglo je preko 80 radova. Nakon selekcije, stručno povjerenstvo nagradilo je najbolje projekte osnovnih i srednjih škola, pa su tako u Hvar doputovale ekipe osnovnih škola iz Dalja, Šibenika, Rijeke, Visa te iz Čabra.

Srednja škola Hvar sudjelovala je u smotri i preds-tavila važan dio hvarske kulturne baštine. Učenice srednje turističke škole: Matea Čović, Valentina Briški, Lukrecija Dujmović, Zorana Jurić, Bisera Tomičić i Elza Tudor, u suradnji s mentoricom Natalijom Moškatelo istražile su zapise o životu i radu najvećega hvarskog glazbenika Josipa Raffa-ellija te njegovo najpoznatije djelo Erumbescant.

Natalija Moškatelo,prof.

POMOĆNICA: Lukrecija Dujmović, IV. thk UREDNIŠTVO: Sanda Stančić, Nikolina Ostojić,

Margita Jurić, Ivana Vojković , Vesna Barbarić, Božana Damjanić Majdak,

Lukrecija Dujmović, IV.thk. Elza Tudor, IV.thk

GRAFIČKE i TEHNIČKE UREDNICE:

Sanda Stančić, Ivana Vojković,

Anamarija Soldić, III THK

LEKTOR: Dujo Šantić (vanjski suradnik)

TISAK: Grande dizajn d.o.o.

PORAT

List za turizam učenika obrazovnog sektora-turizam i ugostiteljstvo-Srednje š kole Hvar u Hvaru

Ima nas i na webu!

ss-hvar.skole.hr