Istina o Lučkoj Gardi

of 162/162
1 PLOČANSKE PRIČE IZ DOMOVINSKOG RATA UVOD Ova knjiga je zamišljena kao dokumentarna kronologija zbivanja koja će svakom čitatelju biti razumljiva da shvati predratno i ratno stanje u Pločama. Svrha i cilj moje odluke da napišem put moje postrojbe su laži i iskrivljivanje naše nedavne prošlosti. Neki likovi koji možda i nisu tada bili na ovim prostorima, pišu našu povijest. Mi smo dužni ostaviti što vjerodostojniji dokument našoj djeci što se dešavalo u Pločama prije, za vrijeme i poslije akcije Zelena tabla –Male bare. Žao mi je što ljudi koji su bili umiješani u planiranje i provedbu akcije „Zelena tabla“ sa općine Ploče nisu našli za shodno da naprave okrugli stol, pa da sve strane sjednu i izrade dokument koji će odgovarati istini i biti konačan odgovor svima. Mislim da građani Ploča moraju znati pravu istinu naše bliske povijesti jer izvrtanje i lažiranje povijesti u nas je postala praksa a i pravilo te baš zato zbog takvog načina pisanja pojedinaca koji u svojim knjigama veličaju lik i djelo sebe samih navelo me je da opišem put moje postrojbe “Lučke garde“ kako je stvorena, što smo radili i gdje smo bili. Zato će u knjizi biti puno dokumentacije koje su objaviliHDZ,SDP,KOS,UDB-a,MUP,JNA,HV,HRM,KŠ,lukePločeimojimkomentarima iz kojih čete moći vidjeti i sami zaključiti tko je gdje bio, tko je što radio, zašto je radio i zašto netko nije odradio svoj posao. Saznati će te zašto nije vrednovano sve ono što su Pločani napravili za svoj grad, Dalmaciju i Hrvatsku. Naprimjer Ante Erak je čovjek koji puno toga zna i posjeduje dokumentaciju iz toga razdoblja,ali njegova knjiga nije ono što sam od njegaočekivao kao zapovjednika policijske postaje. U svojoj knjizi najmanje spominje zadatke policije i svojih policajaca, kako je išlo planiranjeakcije,zašto je početku planiranja akcije g.PetarŠimac nije vjerovao u g.Antu Eraka,zašto ga sumnjičida je dojavio makarskoj policiji da ga uhapse u Tučepima. Kako je g. Šimac mislio izvesti akciju oduzimanja oružja iz vojnih objekata bez učešća lokalnog stanovništva?Za jedan istinski dokument nikad nije kasno,samo da nije lažno. Ovo su razlozi, moje odluke da napišem put lučke garde, koja se može i treba dopuniti sa istinskim dokumentima i fotografijama iz tog razdoblja. Da bi shvatili moje pisanje i opisivanje pojedinih ljudi i događaja morate biti „ufurani“u ratno stanje 1991-92.godine, našeg grada.Lučki vod se osnovao 24.siječnja 1991.,a raspustio 24.veljače 1992 godine,s tim da koncem rujna 1991. brojimo 105 ljudi i imamo status satnije.E,to je razdoblje koje želim opisati i dočarati mladim ljudima koji su možda nešto čuli o tim događajima i zato koristim puno dokumentacije da bude što vjerodostojnije i jasnije. Moja želja nije nikoga blatiti niti umanjiti nečiju ulogu u tim teškim danima a tako važnim za naš grad. Ako se netko prepozna u pojedinim slučajevima nebi se trebao ljutiti ako nešto nije dobro uradio,bar može biti ponosan što je bio dio togapothvata. Moje pisanje bi počeo od jednog dokumenta iz 1962 godine koje opisuje kakve su Ploče i luka tada bile i kako će izgledati u budućnosti. I moja generacija se slabo sjeća tih vremena zato dobro pročitajte,koja su poduzeća bilo u Pločama i koliko ih
  • date post

    05-Jan-2017
  • Category

    Documents

  • view

    296
  • download

    14

Embed Size (px)

Transcript of Istina o Lučkoj Gardi

  • 1

    PLOANSKE PRIE IZ DOMOVINSKOG RATA

    UVOD

    Ova knjiga je zamiljena kao dokumentarna kronologija zbivanja koja e svakom itatelju biti razumljiva da shvati predratno i ratno stanje u Ploama. Svrha i cilj moje odluke da napiem put moje postrojbe su lai i iskrivljivanje nae nedavne prolosti. Neki likovi koji moda i nisu tada bili na ovim prostorima, piu nau povijest. Mi smo duni ostaviti to vjerodostojniji dokument naoj djeci to se deavalo u Ploama prije, za vrijeme i poslije akcije Zelena tabla Male bare. ao mi je to ljudi koji su bili umijeani u planiranje i provedbu akcije Zelena tabla sa opine Ploe nisu nali za shodno da naprave okrugli stol, pa da sve strane sjednu i izrade dokument koji e odgovarati istini i biti konaan odgovor svima. Mislim da graani Ploa moraju znati pravu istinu nae bliske povijesti jer izvrtanje i lairanje povijesti u nas je postala praksa a i pravilo te ba zato zbog takvog naina pisanja pojedinaca koji u svojim knjigama veliaju lik i djelo sebe samih navelo me je da opiem put moje postrojbe Luke garde kako je stvorena, to smo radili i gdje smo bili. Zato e u knjizi biti puno dokumentacije koje su objaviliHDZ,SDP,KOS,UDB-a,MUP,JNA,HV,HRM,K,lukePloeimojimkomentarima iz kojih ete moi vidjeti i sami zakljuiti tko je gdje bio, tko je to radio, zato je radio i zato netko nije odradio svoj posao. Saznati e te zato nije vrednovano sve ono to su Ploani napravili za svoj grad, Dalmaciju i Hrvatsku. Naprimjer Ante Erak je ovjek koji puno toga zna i posjeduje dokumentaciju iz toga razdoblja,ali njegova knjiga nije ono to sam od njegaoekivao kao zapovjednika policijske postaje. U svojoj knjizi najmanje spominje zadatke policije i svojih policajaca, kako je ilo planiranjeakcije,zato je poetku planiranja akcije g.Petarimac nije vjerovao u g.Antu Eraka,zato ga sumnjiida je dojavio makarskoj policiji da ga uhapse u Tuepima. Kako je g. imac mislio izvesti akciju oduzimanja oruja iz vojnih objekata bez uea lokalnog stanovnitva?Za jedan istinski dokument nikad nije kasno,samo da nije lano. Ovo su razlozi, moje odluke da napiem put luke garde, koja se moe i treba dopuniti sa istinskim dokumentima i fotografijama iz tog razdoblja. Da bi shvatili moje pisanje i opisivanje pojedinih ljudi i dogaaja morate biti ufuraniu ratno stanje 1991-92.godine, naeg grada.Luki vod se osnovao 24.sijenja 1991.,a raspustio 24.veljae 1992 godine,s tim da koncem rujna 1991. brojimo 105 ljudi i imamo status satnije.E,to je razdoblje koje elim opisati i doarati mladim ljudima koji su moda neto uli o tim dogaajima i zato koristim puno dokumentacije da bude to vjerodostojnije i jasnije. Moja elja nije nikoga blatiti niti umanjiti neiju ulogu u tim tekim danima a tako vanim za na grad. Ako se netko prepozna u pojedinim sluajevima nebi se trebao ljutiti ako neto nije dobro uradio,bar moe biti ponosan to je bio dio togapothvata.

    Moje pisanje bi poeo od jednog dokumenta iz 1962 godine koje opisuje kakve su Ploe i luka tada bile i kako e izgledati u budunosti. I moja generacija se slabo sjea tih vremena zato dobro proitajte,koja su poduzea bilo u Ploama i koliko ih

  • 2

    je bilo,koliko je godinje putnika prolo kroz grad,koliki je bruto nacionalni dohodak a koliki su prosjek dohotka imali Ploani.Tako da mladi ljudi vide na grad sada kako izgleda,a htio bi im doarati kakve su bile prije pola stoljea.

    Nastaviti u sa Maticom Hrvatskom i ljudima koji su 1968 do 1971 godine imali hrabrosti boriti se za Hrvatsku i prava njenih graana, koja su po meni bila dio temelja i stvaranja neovisnedrave Hrvatske poetkom devedesetihgodina prolog stoljea. O pokuaju stvaranja Matice Hrvatske njenim akterima tko i to je radio u to vrijeme,tko je kanjen a tko nije,tko se obogatio a tko je napredovao u drutvu te tko je ugasio MH u Ploama koja se odrala nepunih est mjeseci a meu zadnjima se je pokuala i osnovati u Dalmaciji. Nisam htioiriti temu oko Matice Hrvatske i zato ete moi vidjeti samo jedan dokument koji mi se ini interesantani koji dokazuje tko tada i sada vodipolitiku grada Ploa.

    Osnivanje Hrvatske Demokratske Zajednice (HDZ-a) nastavljam pisanje ove knjige o osnivanju HDZ-a u Zagrebu,odnosno Kardeljevu (Ploama) te kako se odrazilo na zbivanja u naem gradu. Koga zanima to su elni ljudi HDZ-a radili i ime su se bavili od osnivanja stranke pa do konca 1992 godine. Dakako u ovoj knjizi mi nije cilj nikoga blatiti u kontekstu vremena,prostora i radnji koje su pojedinci ili skupine ljudi neto radili ili nisu radili a htio bi vjerovati da su mislili da rade dobre stvari prvenstveno za svoj narod a ne za sebe osobno. Zato je HDZ-Ploa neretvanska politika stranka odnosno (Kominska i Rogotinska) tada i sada. Zato je na podruju mjesne zajednice Ploe osnovan zadnji temeljni ogranak HDZ-a na podruju tadanje opine Ploe,i posljedica takve politike selo vodi graddovela je do toga da se i mjesni odbor Ploe osnovao tek 2005 godine. Zato ni jednoj vlasti ni HDZ-u , ni SDP-u nije odgovaralo da se formira Mjesni odbor Ploe jer su se naa novana sredstva mogla usmjeriti u njihove mjesne odbore. ime su se u HDZ-u zabavljali od osnivanja pa do konca 1992 godine. Ove prve tri teme su samo uvod u to bolje shvaanje nae povijesti,zato se Ploama deava to ni jednom drugom gradu i da se svi skupa prisjetimo poetka devedesetih i stvarnog stanja u ex Jugoslaviji odnosno Hrvatskoj.

    Jaka Ragu autor knjige HRVATSKO PONERETVLJE U DOMOVINSKOM RATU po meni odlino je opisao sva zbivanja koja su se deavala u dolini Neretve i jugu Hrvatske a posebno to se tie djelovanjaluke gardei stanja u Ploama. Knjigu je izdala MH u Metkoviu-Zagrebu 2004 god. ali po samom izdavanju knjiga je i zabranjena. Tko su ljudi koji su tuili pisca,zato su ga tuili, moda nije pisao o njima ili je pisao ali moda u negativnom kontekstu. Odgovor na ovo pitanje nai ete i na desetoj stranici knjige Ante Eraka PLOE I PLOANI U DOMOVINSKOM RATU,jer ta knjiga je pisana kao odgovor na knjigu Jake Ragua u kojoj su se pojedini ljudi nali uvrijeeni. Ne znam zato su se nali uvrijeeni i oni koji su vrlo dobro odradili svoj zadatak,a oni koji nisu nita radili nemaju se zato ni ljutiti a moda nisu ni proitali knjigu. Moi ete proitati sve ono to se odnosi na grad Ploe i njene postrojbe u domovinskom ratu,pa ocijenite pisce i njihovu vjerodostojnost za sve ono to se dogaalo na podruju Ploa. Veliki dio autora

  • 3

    imaju zajedniko to da u svojim djelima najmanje spominju Ploe i ploane kao nositelje svih akcija koje su se odigrale na podruju opine Ploe.Zato je to tako trebali bi nam oni objasniti.Mislim da smo sami krivi jer nitko od tada elnih osoba,raznih institucija,policije,vojske,grada,kriznog taba nisu ni pokuali prikupiti dostupnu im dokumentaciju te je objediniti i dostaviti hrvatskoj javnosti to smo kao ploani uinili za samostalnost Hrvatske. Osobno imam neto dokumentacije i koja bi za mlade ljudekad bi je proitali bila nestvarna,ne mogu vjerovati da su njihovi roditelji ivjeli u takvom drutveno -politikom ureenju i sa nostalgijom priajuo tom vremenu sigurnosti,jednakosti,uvaavanja, zaposlenosti. Ovo vam je jedinstvena prilika da u jednom ovakvom dokumentu-zapisu proitate sve to su i kako drugi pisali o nama jer njihova izdanja ne moete, nai u prodaji i kupiti. Normalno bi bilo da je Petar imac napravio promociju svoje knjige u Ploama,ali nije jer ljudi bi proitali i nebi dobionagradu naeg grada i orden kneza Domagoja. Molim vas da paljivo proitate slijedei osam stranica gdje Petar imac pria sam sa sobom i moja reagiranja na njegov tekst. G.imac vie nema potrebe dolaziti u Ploe jerdobio je to je elio, a ove godine zbog zauzetosti sigurno nee doi, jer e poslati pozdravni telegram uesnicima akcije Zelena tabla-Mala bara. Zato prije Istine o Lukoj gardi,od ovih ljudi moi ete proitati njihovu istinu o zbivanjima u naem gradu: PetarimacSVJEDOANSTVAODOMOVINSKOM RATU U DALMACIJI1991.izdana u Splitu 2001god; Bernard Vuleti NEBO NERETVANSKO izdanu Splitu 2001godine;Gradimir Radivojevi NEPOKORENI JADRAN izdana u Rijeci 1993god. iJaka Ragu HRVATSKO PONERETVLJE U DOMOVINSKOM RATU izdala MH-a u Metkoviu Zagrebu 2004 godine.

  • 4

    SVJEDOANSTVA O DOMOVINSKOM RATU U DALMACIJI 1991. ZELENA TABLA MALE BARE

    -Tko ste Vi zapravo, Petre ? -Zar ne znate : Petar je stijena, volio bih kad bi mogao rei to i za sebe ! -Znai da stijena ipak niste, ali ste prilino trajni ? -Da, evo trajem preko pola stoljea, i usprkos morskim i politikim mijenama nisam izgubio kurs koji mi je odredila mater Ana na odlasku iz kue 1956. Godine. -Koji je kurs odredila Ana ? -Sinko moj, u moru ni mire, ni vire. Zato starjeine sluaj, ali nikad ne smetni, da si kranin i Rvat ! -Neko je bilo profitabilno zaboraviti oba opredjeljenja, zar ne ? - ujem i neizgovoren dio pitanja, ali me odgovor ne strai : ponajprije ni kranin ni Rvat nije moj izbor ni moje opredjeljenje. Oboje sam naslijedio gotovo kao krvnu grupu. To sam nasljee nekad nosio na ponos, nekad na teret. Meutim i kad je bio teret, nisam ga odbacivao. Uvjeren sam da je moja Ana zadovoljna ! -Poznato je da ste Vi jedan od osnivaa HV u Dalmaciji. Meutim, nije poznato zbog ega ste zamijenili sigurnost oficira JNA u miru (u penziji) za nesigurnost hrvatskog asnika u ratu. To ipak nije naslijee nego izbor ? - U Vaem pitanju je sadran i odgovor : preobrazba jugoslavenskog oficira u hrvatskog asnika. elio sam vojniku karijeru zavriti kao astan ovjek !

    -Zvui lijepo, meutim, u 1991. i 1992. godini u Hrvatskoj openito, a u Vaim akcijama posebno, bilo je mnogo vie straha, znoja i krvi negoli asti. Opiite jednu od svojih akcija ! ast uvijek treba zasluiti, a u akciji Zelena tabla bilo je zaista i straha i trnja i krvi : rujan je prosuo zlato po vinogradima Dalmacije. Miriu narane u Neretvi, rumeni raspucali ipak, medi prezrela smokva. Svi zovu berae, a beraa nema. Ruke mladia prihvatie lovake puke da ustave sotonu uzalud. Pao je Drni, razoreno je Kijevo. Pala je Vrlika, a po Sinju padaju granate. Snage ZNG-a u itavoj Dalmaciji tada imaju tek 3400 puaka, a upravo uveden embargo na oruje osigurava realizaciju Velike Srbije. Masleniki most 11.9.1991. u rukama je neprijatelja, a morske putove blokirala JRM. Zadar i ibenik se jo dre i troe posljednje zalihe streljiva. Ponestaje vode, sanitetskog materijala, hrane, nafte, struje... Svi smo na raskriju.Za veliku Srbiju ? - Za slobodnu Hrvatsku !! Krenuo sam putokazom koji je izabrao moj narod. Bez obzira na posljedice, smatram da je svaki drugi izbor na svim povijesnim raskrsnicama tek izdaja.

  • 5

    CILJEVI I PLANOVI

    Proljee 1991. godine: Prola je ve jedna godine kako je JNA otela oruje TO Hrvatske i premjestila ga u svoja skladita, a oruana pobuna etnika se rasplamsala Hrvatskom. Pojedini hrvatski domoljubi tek sada razmiljaju kako vratiti oruje narodu koji ga je kupio. Dugo bi to jo ostala tek kavanska rasprava, da otprilike mjesec dana poslije proglaenja neovisnosti Hrvatske (30.svibnja 1991. godine) nije uveden embargo na oruje u zemlje Jugoslavije. Hereditarno naivni Hrvati su ipak shvatili cilj gospodara svijeta : razoruanu Hrvatsku predati ugroenim Srbima. Budui da je oruje TO Makarske, Ploa, Vrgorca i Metkovia zarobljeno u Malim Barama blizu Ploa, gospodin Luka Bebi (tada u svojstvu ministra obrane Hrvatske) je oi okrenuo Neretvi. Svoje ideje o preuzimanju oruja najprije je povjerio Matku Raosu i Goranu Kovaeviu, koji su hrabrost i sposobnost dokazali upadom u Velu Strau na olti (4.8 1991.). Ve 26.kolovoza 1991. Matko i Goran mi obrazlau ideju upada u Male Bare, trae suradnju i vodstvo. Sve prihvaam, a zbog blizine objektu i tajnosti akcije sklanjamo se u kuu Jure Bajia u Podacama. Upravo smo u toj kui formirali tab u sastavu: Ante Erak zapovjednik PS Ploe, Petar Bezer zapovjednik PS Metkovi, Zvonko Kaleb zapovjednik ZNG Metkovi, te nas trojica. Pored gostoprimstva J.Bajia, koristili smo i restoran arli u Ploama kao informativni punkt, vlasnitvo Antie Nikolca. Tijekom etiri dana obavili smo gruba izvianja terena i zakljuili da operacija mora biti mnogo opsenija, te obuhvatili itavo podruje garnizona Ploe s pet vojnih objekata. Istovremena blokada i napad su nuni kako bi protivniku onemoguili, a sebi osigurali meusobnu podrku u akciji. Primarno je ovladati skladitima oruja u Malim Barama. Vojni kompleks Bara obuhvaa 16 zidanih skladita osiguranih ianom ogradom. U skladitima je sada pohranjeno sve naoruanje TO Makarske, Vrgorca, Metkovia i Ploa: 4 374 puke, 60 RB, 8 MB 60 mm, 10 MB 82mm, 8 Browninga, 2 Flaka, 8 Oerlikona, 100 PM s pripadajuom garniturom streljiva, te velikom koliinom PP mina, runih bombi, tromblona i razne vojne opreme. Objekt uva 16 straara, 3 podoficira, te 3 dresirana psa, a osigurava ga visoka promatranica, dva straarske mjesta i jedno mitraljesko gnijezdo. Zadatak je opkoliti objekt, otrovati pse i pozvati vojnike na predaju. U sluaju odbijanja odmah napasti ! Napad vodi Kovaevi. Komanda garnizona je smjetena u luci, u solidnoj dvokatnici, a oko nje nekoliko pomonih zgrada. U njima stalno boravi oko 70 vojnika i oficira sa streljakim naoruanjem. U garaama i parkiralitu se nalazi 80 kamiona, vie prikolica i cisterni, te razne vojne opreme i neutvrena koliina pjeakog naoruanja i streljiva. Objekt osiguravaju 3 straarska mjesta. Zadatak je opkoliti i pozvati na predaju, a u sluaju odbijanja napasti. Napad vodi Matko Raos. Divizion od 6 minolovaca usidren u luci Portini opsluuje i brani 150 mornara i oficira s 9 topova 20mm, te mitraljeskim gnijezdom na brijegu iznad sidrita. Zadatak je blokirati izlaz iz luke, s kopna objekte opkoliti, te pregovorima postii

  • 6

    predaju minolovaca. U protivnom minolovce unititi. Akciju s kopna vodi Miljenko Jeli, s mora V. Barbir. Tehnika radionica se nadovezuje na ratnu luku i interesantna je zbog etrdesetak topova te vie kamiona i strojeva koji su tu na remontu. Radionica je slabo branjena, te e sama pasti, ukoliko se realiziraju prethodni ciljevi. Dom JNA i skladite pomorskih mina u Tatinji nismo posebno razmatrali, vjerujui kako e se dva straara koji ih uvaju predati kad se ostvare prethodni ciljevi. Poto smo snimili teren i postavili operativne ciljeve selimo u Tuepe, u hotel Alga, zbog detaljne razrade plana. U elji da odagnam mogue sumnje u na boravak na Neretvi i Podbiokovlju, pozivam suprugu u Tuepe. Glumimo turiste: kupamo se, sunamo, pijemo u Kafiu, eemo plaom, ali nemir ili slutnja govore da nas prate. da bismo razbili sumnju, uvlaimo papirie izmeu vrata i dovratka sobe. Pri povratku u sobu papirii su leali na podu, a smiljeno postavljeni dokument u ladici tek malo pomaknut. U naoj odsutnosti netko je boravio u sobi. Tko? Ne ekajui odgovor, Goran i Matko grabe znaajna dokumenta, sjedaju u automobil i u 13,30 sati hitro naputaju Algu. Cilj je Zagreb Ministarstvo obrane i Imra Agoti. Nisu stigli daleko. Izmeu Tuepa i Makarske uz prijetnju oruja su zaustavljeni, ali poto su i oni potegli oruje odluni i da ga upotrijebe, policajci su pobjegli. U nedoumici to dalje, Goran i Matko okreu automobil prema policijskoj stanici u Makarskoj. Sad su znali tko nas uhodi, te su zatraili objanjenje efa policije Jure Radalja. Umjesto objanjenja Radalj nareuje izolaciju i istragu. Poto su Goran i Matko razoruani i uhapeni, J. Radalj zapovjedi uhienje P. imca. Supruga i ja smo se odmarali u hotelskoj sobi kad se oko14,00 sati uz lomljavu rastvorie vrata, a u sobu provali sedam naoruanih policajaca. Bez objanjenja su prevrtali namjetaj, papire, garderobu. Traei objanjenje dobio sam uvrede: uti, etniki vojvodo !, te bio istjeran iz hotela. ekajui maricu stajao sam pred uperenim pukama, izloen pogledima prolaznika i iban uvredama primjerenim zloincu eelju. Poslije pola sata priveden sam u policijsku postaju. Odbio sam izjave bez prisustva efa policije. Susret sa Radaljem bio je popraen obostranim optubama i psovkama. Kad smo se obojica umorili, ponudio me piem. Sad sam znao da je provjera naih identiteta i akcije Zelena Tabla obavljena na stoernom mjestu. Tada su se pojavili Goran i Matko. Vraeno im je oruje i dokumentacija, a avion u Resniku zadran je do njihova dolaska. U mahnitoj jurnjavi s ukljuenom policijskom sirenom Goran i Matko su prevezeni na aerodrom i jo iste veeri bili kod Imre Agotia. -Gospodine imac, ovo to ste upravo ispriali slii krimiu i zvui paradoksalno. Molim Vas, razjasnite ! - Slaem se da je prepriana epizoda paradoksalna, kao i injenica da joj ni danas ne znam pravi uzrok, jer ja nisam bio nepoznat organima MUP-a. Ne elei zakljuke donositi na pretpostavkama, taj dio posla ostavljam itateljima -to je zatim slijedilo ? -Bili smo dodue, vrlo ozlojeeni i ljuti, ali odluni da s puno vie opreza zatvorimo curenje podataka o naim namjerama i nastavimo planirati operaciju. Kad sam se

  • 7

    poalio ministru Bebiu na nedostatak koordinacije ZNG-a i MUP-a, kazao je kako se hrvatska vojska tek stvara, kako nema uvijek vremena za rjeenja i papire jer je vrijeme za akciju. Napravi detaljan plan, uvaj ljude na obje strane. Napadni i digni sve, jer nemamo nita. Za sve si ti odgovoran! Poslije ovoga selimo u Metkovi i proirujemo rukovodstvo akcije, u koje jo ulaze: Velimir Barbir zapovjednik ZNG Ploe; Braco Miloevi, Ivica Pavlovi, Zdenko Jelavi iz poduzea Luka; Bernard Vuleti, Miljenko Jeli s jedanaest padobranaca iz Sinja (svi pripadnici 4.br.ZNG, te nas trojica). Kontaktiramo organe vlasti u Metkoviu i u Ploama, ali im ne otkrivamo nakane. upamo sve mogue podatke o snazi, osiguranju, rasporedu i moralu vojnika JA. Ponovo mijenjamo sjedite taba i pokuavamo saznati snagu jugoslavenske avijacije, te mogunost podrke garnizonu Ploe s aerodroma u Mostaru i Titogradu. Upoznajemo snage MUP-a i ZNG-a u Ploama, Metkoviu, Opuzenu, Makarskoj i Vrgorcu s ciljem ravnomjernog ukljuivanja u predstojeu akciju. Analiziramo tisak i eeljevu izjavu: Ove godine u ja obrati mandarine u Neretvi ! Paljivo prouavamo zemljite i prometnicu, te tehnike detalje kidanja i ometanja telefonskih i radio veza JNA i blokade luke Ploe elinim sajlama. Obiljeavamo mogua mjesta desanta jugoslavenske avijacije, te odreujemo poloaje i posade protuavionske obrane. Na opisane poslove potroili smo desetak dana, te kompletan plan prostrli na stol ( u hotelu Park u Splitu) gosp. Davoru Domazetu. Poto su plan prouili i podrali Imra Agoti i Luka Bebi, mi smo se vratili u Neretvu oekujui dogovoreni znak Zelena Tabla.

    ZELENA TABLA

    Sastanak kod don Ljube Pavia u Vlaki zavrio je tono u pono 11.rujna 1991.,s odlukom: napadamo 13.9. u 19.15 sati! Odluku je donio tab u nazonosti P.imca, M.Raosa,G.Kovaevia, V.Barbira, B.Miloevia, I.Pavlovia, A.Eraka, B.Vuletia, P.Bezera, Z.Kaleba i Z.Puljia. svi prisutni su prihvatili precizne zadatke i vrijeme u kojem ih moraju obaviti. Uurbanost i nervoza nije se mogla sakriti, naroito u manevru zauzimanja polaznih poloaja. Budui da pripreme nisu ostale ne primijeene obavjetajcima JNA, a pismeni nalog za napad iz Ministarstva nismo imali, neki se pokolebae. Tog kritinog dana (13.rujna 1991.) gradonaelnik Metkovia I.Margeta izjavi: Neretva e ostati oaza mira ! Ne znam je li itao izjavu eelja o branju mandarina u Neretvi, ali je odbio ukljuiti 120 Neretljana (pripadnika MUP-a i ZNG-a Metkovi) u akciju Zelena tabla. Napad je odgoen. Meutim, neke ve poduzete radnje nisu se dale zaustaviti: 13.9 u 17:00 sati presjeen je vojni telefonski kabel Ploe Korula Vis, a Mile Budia sa svojom grupom intenzivira ometanje i prislukivanje radio i telefonskih veze JNA. U 18:30 sati je dignut pokretni most u Omiu, te ponovno sputen. U toj situaciji probijam radio utnju i traim ministra Bebia.

    14.9 u 8:30 sati dobivam zapovijed : Danas, bez obzira na sve plan izvrite! Konano u 14:30 sati od ministra unutranjih poslova, Ivana Vekia, stie pismeno odobrenje: Zelena tabla danas! Kad sam proslijedio zapovijed: Sve po istom

  • 8

    planu. Poetak u 19.15 sati !, svima je laknulo. U meuvremenu, uoivi nau uurbanost, JNA je u toku noi izmeu 13. i 14. 9 izvela dodatna miniranja i ojaala strae, a mi nismo imali vremena registrirati sve promjene. To e rezultirati izmjenom nekih planova i improvizacijama, te na koncu umanjiti ukupan rezultat akcije. U popodnevnim satima 14. rujna sva raspoloiva prijevozna sredstva za potrebe akcije Zelena tabla, kao i vozai u stanju su pripravnosti.

    18.30 sati: Blokiramo Jadransku magistralu od Makarske do Rogotina, a sve sporedne ceste su pod kontrolom MUP-a.

    18.35 sati: Domovi zdravlja i sve ambulante od Metkovia do Ploa i Vrgorca su stavljene u stanje pune pripravnosti.

    18.45 sati: Prekidamo sve telefonske veze, te poinjemo prislukivati i ometati radio veze JNA.

    18.50 sati: Nateemo eline sajle izmeu rta Vinjica i mula, te blokiramo izlaz i ulaz u luku Ploe.

    19.05 sati: Prekidamo opskrbu elektrinom strujom itave regije donje Neretve.

    19.15 sati: Kamion sa hrvatskim vojnicima zaustavlja se pred ulazom u Male Bare. Goran iskae iz kamiona predvodei grupu ZNG-a. Prevre veliki JE koji titi ulaz te automatom kuca o metalna vrata. Slijedi ga B.Vuleti, ovjek divovske snage. Doeka ga veliki kamen i ieuje gleanj. Unato boli prikljuuje se Goranu i izdrava odlunih pola sata. Tu je i neustraivi Joko Tadi sa svojim policajcima, koji e odigrati kljunu ulogu u najkritinijim momentima akcije. Straar proviri, a Goran obznani: Opkoljeni ste ! Otvorite ulaz i predajte se ! Postupat emo humano. Rok predaje je 5 minuta, poslije ega otvaramo vatru ! Oito nismo previe iznenadili ove unutra, te poslije kratkog krzmanja otvorie vrata, a Goranova grupa s otkoenim pukama trkom se rasporedi oko skladita. Pregovori su ipak potrajali 7 minuta, a onda trojica podoficira i 16 vojnika odloe oruje i bez ispaljenog metka predaju objekt. Ovim je zavrena tek polovina posla. Sad nastupa utovar oruja i vojne opreme na kamiona, koji su po dogovoru pristizali. U ovaj posao Goran ukljui sve vojnike koji se zatekoe u Barama, ali se zbog skuenog manevarskog prostora utovar i odvoz odvijao sporo. Iz luke se ula rafalna i topovska paljba, to je govorilo da posao s komandom garnizona i ratnom lukom ne tee glatko.

    22.00 sata: Ploe nadlijeu avioni dajui na znanje da je komanda garnizona probila informativnu blokadu. U drugom naletu avioni bacie svjetlee bombe na zamraene Ploe. itava luka, grad i vojni objekti i nai kamioni na utovaru postadoe vidljivi kao usred podneva. Ostavi bez zatite mraka, oekujui raketni udar, dijelom ljudstva ovlada panika. Razbjeae se.

    Pokuaj prebacivanja rezervnih snaga i intenziviranja utovara tek je djelomino uspio. Nismo mogli dohvatiti sve, budui su walkie-talkie ureaji, koje smo koristili

  • 9

    itav dan, jedan po jedan crkavali. Do 23.00 sata ipak smo izvukli 31 kamion oruja, streljiva i opreme. U 23.10 poelo je raketiranje luke, Malih Bara, ceste Baina-Ploe i zateenih vozila. Ve u prvom naletu teko je ranjen Ante Vrdoljak iz Sinja, voza Jadrantransa (Napomenuti je da su u akciji Zelena tabla najvei dio tereta preuzeli vozai i kamioni Jadrantransa, koje je odlino organizirao i vodio Marko Lueti.) Odmah je preuzet od sanitetske ekipe i upuen u KBC Split. Sad nastaje trka s vremenom.

    Kola hitne pomoi unato kolonama i brojnim krivinama udaljenost od Ploa do Omia prelaze za jedan sat i staju. Most na Cetini je dignut. Psovke i kripa. Automobil okree put Vrulje i Gata. Ante krvari, gubi svijest i posljednju bitku za ivot. U meuvremenu naleti se ponavljaju svakih 30 do 40 minuta i nastavljaju do zore. U trenucima raketiranja skakali smo u oblinje krape i ljubili kamen, dok su preko nas letjeli komadi betona, kamenja i drvlja. Gorjela su vrata, prozori, grmlje, trava. U intervalima izmeu napada, opaljene kose i iskidane odjee drhtavim rukama smo grabili puke, mine, atorska krila, bilo to i ponovo skakali u krape. U ovoj gimnastici ivota, pakla i smrti, vikom i psovkama smo hrabrili sebe i izdrali do 4.00 sata. Izvukli smo jo 15 kamiona razne vojne opreme i zatim napustili pakao Malih Bara. I sutradan (15.9) jugoslavenska je avijacija nastavila bombardirati skladita i unitavati vojnu opremu kako ne bi dola u hrvatske ruke. Izlaui se smrtnoj opasnosti, neorganizirani su pojedinci upadali u skladita i raznosili materijal, ije putove kasnije nismo mogli kontrolirati. Tom prigodom su dvojica graana poginula, a izvuen je iz uskog kripa i jedan polumrtav zastavnik JNA. Poto se pribrao od oka, ispriao je kako je u onoj rupi proveo 17 sati, doivio 80 udara bombi i raketa, zatim se onesvijestio. Zahvaljujui sretnim okolnostima ili dobrim zaklonima, svih 16 vojnika JNA je preivjelo raketiranje. Tako pocijepane odjee, opaljenih lica, kose i obrva prebaeni su u hotel Narona u Metkovi. Poslije lijenikog pregleda i oporavka, preobueni u graanska odijela krenuli su svojim kuama. Cijenim da je iz Bara izvueno: 4 800 puaka, 20 PA topova, 190 PM, vee koliine zolja, 500 pitolja, tisue tromblona, runih bombi, mina, raznog streljiva. Sveukupno, preko 300 tona raznog ratnog materijala. Iako rezultati u ostalim vojnim objektima nisu bili spektakularni, akcija Zelena tabla je poslije dva dana naknadnih pregovora dovela do predaje svih vojnih objekata hrvatskim vlastima, u kojima je poslije evakuacije JNA ostalo 120 kamiona i drugih vozila, 84 topa 20 i 40 mm, te mnotvo razne vojne opreme i streljiva. Zbog toga operaciju Zelena tabla cijenim najvrjednijom i ujedno najopasnijom koju sam izvodio u domovinskom ratu.

    -to se istovremeno dogaalo u ostalim objektima JNA ? -U 19.05 sati Milivoj Jeli na kamionima je poveo grupu ZNG-a k bazi estog diviziona minolovaca. Pribliili smo se s namjerom pregovora o uvjetima predaje, priao je kasnije Jeli. Na nas je odmah osuta mitraljeska vatra. Raunajui i s tom mogunou, kamione smo obloili elinim limovima i bez rtava izdrali prvi udar. Tada su sa est usidrenih minolovaca zapucali 20 mm topovima, na sreu

  • 10

    neprecizno. Granate su letjele iznad nas, padale po gradu i cesti. U tom je trenutku grupa V.Barbira s mora zapucala po minolovcima. U meuvremenu smo mi zauzeli povoljne pozicije i otvorili vatru. Vidjeli smo posadu kako skae s brodova i bjei u betonske zaklone na obali. Odatle su nastavili pruati ilav otpor, ali naputeni brodovi na sidritu su nam nudili izglednije pozicije za pregovore. S presjeenim komunikacijama (bar smo tako mislili), opkoljeni mornari u bazi minolovaca nisu imali ba nikakvih ansi. Oekujui da shvate bezizlaznu poziciju, a s ciljem preuzimanja neoteenih brodova i uvajui vlastite ljude nismo forsirali napad. Pogaanje o uvjetima predaje se oduilo na jedan zatim na itava dva sata. Poeli smo gubiti ivce, a kad su u 22.00 sata preko nas preletjeli avioni i bacili svjetlee bombe, shvatili smo da smo izigrani.

    Sad smo moda imali vremena tek onesposobiti minolovce. Zapucali smo po njima iz svega to smo imali. Tri su minolovca planula, a etvrtog je Suad Hasanbai probuio ispod vodne crte tek uzetom zoljom iz skladita Malih Bara i onesposobio za manevar. Plamen s minolovca spojio se s bljeskovima svjetleih bombi, a onda poe raketiranje. Uskoro su dojurili torpedni amci (vjerojatno s Visa), presjekli elinu sajlu i otvorili izlaz iz luke. Time je naa akcija okonana.

    Ni s komandom garnizona nismo imali vie sree. U noi odgoene akcije (13./14.9.) izgubljen je moment iznenaenja, te je JNA dodatno minirala sve prilaze komandi i nau aktivnost zadrala na odstojanju. Poziv na predaju doekan je rafalnom paljbom, na koju smo mi uzvraali drei komandu u okruenju sve do preleta aviona i poetka raketiranja. Tada smo se povukli na polazne poloaje. Iz navedenog slijedi da kombinirani napad na garnizon Ploe nije bio iznenaenje za JNA, pa zauuje brza predaja skladita u Malim Barama ?

    Akcija Zelena tabla nije nikad u cijelosti provaljena, a kad je prestala biti iznenaenje, ostalo je premalo vremena i ljudstva i prostora (JNA garnizon je bio praktino opkoljen) za uspjeno suprostavljanje. Skladita u Malim Barama su bili primarni cilj, i mi bismo ga ostvarili bez obzira na rtve. Nije ih bilo zahvaljujui naem ovjeku koji se nalazio u objektu i pripremao predaju. To je onaj zastavnik za kojim smo tragali i izvukli iz kripa. Naen je u potpunom oku, koji je doivio ne samo zbog raketiranja nego i moralnih dilema. Istraujui generalije svih vojnika u Barama, saznali smo kako upravo taj zastavnik ima zeta u naim postrojbama. Psiholokim marketingom smo ga privoljeli na suradnju, jamili anonimnost, a kasnije osigurali egzistenciju. -A gdje ste se Vi nalazili za vrijeme itave akcije ? -Rukovodio sam akcijom iz prostorija MUP-a Ploe, sve do prvog raketiranja. U 23.10 sati sam napustio tab i dojurio u Male Bare, te s Goranom nastavio rad u intervalima raketiranja do 4.00. Tada sam fiziki i psihiki iscrpljen, s najizdrljivijim sudionicima akcije napustio Bare. -Kako danas, s vremenske distance ocjenjujete uspjeh akcije Zelena tabla ? - Da je akcija zavrila rezultatom postignutim do 4.00 sata 14.9., dao bih joj ocjenu dobar. Meutim, kroz idua dva dana upornim pregovorima uvjerili smo JNA da ne

  • 11

    moe odrati ni objekte ni ljudstvo u Ploama; 17.rujna 1991. Ploe su i slubeno osloboene, a svi objekti s preostalom opremom su predani u ruke hrvatskih vlasti. Unato nekim pogrenim procjenama i mjestiminom oklijevanju, ukupne materijalne rezultate poveava i moralni efekt oslobaanja, te ih vrednujem vrlo dobrim. Riskirajui ivot Hrvoje akota je kamerom pratio nau akciju, te je ve 16.9. 1991. verificirana na HTV-u. Taj moralni uinak cijenim jednako vrijednim materijalnom uinku, a on je vojnom opremom ojaao nae snage u Dalmaciji za itavih 150%. Zelena tabla je imala i strateke posljedice, osujetivi namjere JNA da prodre iz Mostara dolinom Neretve i odvoje junu Dalmaciju. -Jeste li u Domovinskom ratu imali jo vruih susreta s neprijateljem? - Sva moja aktivnost u Domovinskom ratu, ak i kad nisam drao automat u ruci, bila je vrua. Za Ploe je takoer vezana akcija Zbrojovka, koja je izvrena 22./23. 7 1991. Tada smo iz izvoznog kontingenta oruja oduzeli 2 000 puaka i 126 tona streljiva. Tim orujem je naoruana 113. br. ZNG-a u ibeniku s 860 puaka i 35 tona streljiva; 4. br. ZNG-a sa 650 puaka i 40 tona streljiva, druge brigade i postrojbe HV u Dalmaciji, a dio je upuen i u Zagreb za osiguranje predsjednikih dvora ( o akciji zbrojevka u svemu je bilo upoznato Ministarstvo obrane i zapovjednik 4. br. ZNG-a general u mirovini Ivo Jeli, koji su i vodili akciju). Za uspjeh obiju akcija dugujem zahvalnost ne samo ljudima uz mene, nego i itavome narodu doline Neretve, bez ije potpore akcije ne bi uspjela. Zbog konspirativnih razloga nismo ih smjeli obavijestiti o predstojeim akcijama. Strpljivo su podnijeli dane neizvjesnosti, strahujui za goli ivot. - Gospodine generale, kolovali ste se za mornarikog oficira, a nosite in asnika kopnene vojske ? - Hrvatskoj vojsci priao sam 28. 4. 1991. kada smo u Vili Dalmaciji u Splitu osnovali 4. br. ZNG-a. Tada HRM nije postojala, te sam svoje znanje i snage dao na stvaranje, organiziranje i voenje kopnene vojske. Kada sam predloen za vii in, odobren mi je izbor, te sam zbog navedenih razloga odabrao generalski in, umjesto admiralskog, koji bi mi po izobrazbi pripadao. Doivio sam hrvatsku dravu i priznanje ljudi s kojima sam ratovao. Sad zadovoljno koraam posljednjom dionicom svoga ivotnog puta. (kraj)

  • 12

    *******

    U cjelini, prof. Vladimir Borkovi uhvatio je prostor, vrijeme, ljude i dogaaje u svezi operacije Zelena tabla Male Bare, radi ega i nisam elio u tekstu intervenirati. Posebno je tekst zanimljiv ako u budunosti nekom doe na pamet da od tog povijesnog dogaaja za HV u Dalmaciji napravi kakav film. No, radi istine, pa i vanih injenica, doputenjem urednitva dajem sljedee ispravke, odnosno dopune : - M. Raos i G. Kovaevi samoinicijativno su poli u Zagreb i ministru obrane dali prijedlog za zauzimanje skladita oruja u Malim Barama. Jasno, da je Luka Bebi tu inicijativu prihvatio i stalno podupirao. -Takoer, u skladitu u Malim Barama nismo imali svoje ljude, ve je Kovaeviu uspjelo da postupnim, mudrim i odlunim pregovorima privoli pripadnike JNA na suradnju. -Nedolazak oklopnog transportera (kamion ojaan limovima) iz Opuzena s oko 25 pripadnika ZNG i skretanje jednog kamiona s 25 policajaca iz Metkovia na krivi put koji ne vodi prilazu u Male Bare, umnogome je oteao posao i stvorio velike probleme Kovaeviu. Radi toga i Joko Tadi nije mogao iz Malih Bara produiti i napasti brodove JRM sa zapada. Nije dolo 50 ljudi, pa se morao ukljuiti sa svojim ljudima na ukrcavanje oruja i vojne opreme u nae kamione. -Radi stvarnog doprinosa u pripremi i realizaciji akcije Zelena tabla Male Bare, istiem ulogu tadanjih elnih ljudi grada Ploa, Vite Pavlovia i Nevena Jelavia. Oni su nam u svemu pomogli, a i kasnije u daljnjem tijeku Domovinskog rata neumorno su radili na pruanju. Ovo su opaske autoru Petru imcu od prof.Vladimira Borkovia lektora njegove knjige, izdane u Splitu 2001godine.

  • 13

    MOJA REAGIRANJA NA KNJIGU PETRA IMCA SVJEDOANSTVA O DOMOVINSKOM RATU U DALMACIJI 1991

    Evo dragi moji ploani, ovih osam stranica ako ste proitali bio je cjeloviti tekst to ga je napisao general Petar imac, poasni graanin Grada Ploa a odnosi na na grad i njegove graane koji su na bilo koji nain pomogli u akciji Zelena tabla- Mala Bara. Na sramotu,zapovjednika,elnih ljudi grada,policije,luke,taba TO, dragovoljaca i svih ostalih sudionika ove, za mene veoma vane i velianstvene akcije za na Grad, Dalmaciju i Hrvatsku. Ovdje ete se moi uvjeriti u neistine i lai Petra imca i djeji pristup planiranju i provedbi oduzimanje naoruanja iz skladita Malih bara.

    ao mi je to velika veina graana Ploa pa i samih uesnika akcije Zelena tabla Male barenije proitalo knjigu pa da se uvjere u vae namjere,sposobnost i zapravo tko ste vi zapravo Petre. Zato promociju vae knjige niste napravili u Ploama i jeste li kome iz Ploa darovali vau knjigu. Vi dobro znate ZATOste izabrali Ploe da ovdje izvedete prvi napad do kraja, na kasarnu u Hrvatskoj, zato to su Ploe daleko od vaih kua a ploani prikladno jednokratno topovsko meso za vau promociju kao zapovjednika ma kakvi rezultati akcije bili,zato metkovani i opuzenci nisu doli u petak 13.09. kad je trebao biti napad.

    Oko alkarskog Grada Sinja ste imali etiri kasarne JNA-e, i ja vas pitam,zato niste napali i osvojili bilo koju od njih sa svojim sinjskim vitezovima, zato. Namjera mi je da svi koje interesira ova tema, proitaju i uvjere se u vau sposobnosti. Kratki opis vaih propalih akcije prije Malih Bara

    1. Za najveu tajnu operaciju HV i MUP-a u Dalmaciji u 1991.godini,pod nazivom Raeljka kako navodite u vaoj knjizi, osnovni plan je bio da hrvatske snage odvoje kasarne JNA od teritorija pobunjenih Srba u zaleu Sinja, ibenika i Zadra. Plan pod imenom Raeljka i kako kaete:Dokumenti sa svim prilozima bili su na stolu pukovnika Ratka Mladia u Kninu 24 sata poslije njenog potpisivanja. Gubitak zapovjednike kone torbice i dokumenata u rajonu sela Vuki nije nikada do kraja rasvijetljen. Generale imac TKOje izgubio VAU torbicu i dao je Ratku Mladiu, jeli blizu bio onaj naelnik sigurnosti . Jo piete da ete kazati ime i prezime toga ovjeka kada za to doe vrijeme, zar nije dolo vrijeme da kaete pa prolo je dvadeset tri godine, ta osoba postoji g.timac . str.62

    2 . Polovinom kolovozaodnaelnika za sigurnosno-obavjetajne poslove dobivate informaciju da e sutra u 22:00 sati na splitski aerodrom u Resniku sletjeti iz Bea tri teretna zrakoplova tip Herkules s oko 150 tona streljiva, naoruanja i druge vojne opreme. Kaete da ste sve pripremili za prihvat tereta,negdje oko 23:30 sata ulazi naelnik SIS-a i saopava: Zapovjednie, nema nita, sve se do daljnjeg otkazuje. Nita.

  • 14

    3. Kako kaete poetkom kolovoza (4.o8.) ne sjeate se datuma, pripremali ste jednostavni upad u vojno skladite Segetu kod Trogira, koje se nalazilo praktiki u centru i kojeg je uvalo 8-10 vojnika. Akcija oduzimanje naoruanja poela je u 22:00 sata i dok uznemireno etate kancelarijom, ekate prve rezultate, na vezi nikoga,kad negdje oko 23:00 sata ulazi naelnik SIS-a i kae: Zapovjednie, nismo mogli, neto je zapelo, sve se odgaa se za 24 sata. No idueg jutra u 6:00 sati Radio Zagreb javlja kako JNA iz skladita naoruanja iz Segeta odnosi naoruanje na PO-92 (pomoni transportni brod ) i prebacuju ga na Vis. Kako to da niste uspjeli oteti oruje iz skladita, koji pripadaju TO Trogira, Katela, Braa i olte, gdje se nalazilo oko 6500puaka, 150 pukomitraljeza, mnogo streljiva i opreme,(puno VIE nego u Malim Barama) koje su uvalo 8 vojnika JNA i to u centru Grada Trogira. TKO je taj fantomski naelnik sigurnosti koji vam uporno davao krive informacije, jeli on javio JNA da se sprema napad na skladite , jeli on kriv za sve vae neuspjele akcije ili ste ga izmislili . str.66

    4. 25.08. U jutarnjim satima zapovjednik obraneSinjaZdravko karpa, pojanjava vam stanje u Vrlici i oko Sinja te predlae: Petre,Vrlika e pasti ako odmah ne budemo ojaali novim snagama i boljim naoruanjem. Mora napasti jednu vojarnu u Sinju, oduzeti oruje i mobilizirati bataljun Duje ue u Glavicama,naoruati ga i uputiti prema Vrlici. U 04:00 u zoru snage ZNG-e opkolile vojarnu Tadija Anui, a snage MUP-a su blokirale vojarnu Kula, ali od napada nita. Napad je poeo kako kaete: u 13:15 sati sa obostranim pukaranjem te poslije dva sata, napad je jenjavao pa i spontano prestao. Postupno smo se povukli, jer se pronio glas da su avioni digli sa mostarskog aerodroma u cilju bombardiranja Sinja. Tako nedovoljno pripremljena, emocionalno ishitrena, pa i neprofesionalno voena akcija zauzimanja vojarne Tadija Anui u Sinju propala. Znai napad je trajao dok je bilo streljiva, i poslije toga otili ste kuama kao da se nita nije desilo. Taj isti dan oko 23:30 primate faks-poruku od Predsjednika Franje Tumana o vaoj suspenziji s dunosti zapovjednika K za srednju i sjevernu Dalmaciju, a imenuje se Mate Viduka. Vi se pitate koji su razlozi vae suspenzije, jeli vas Franjo Tuman nije volio ili ste zabrljali. U svojoj knjizi navodite: Sline sudbine doivjeli su mnogi,a posebno u sjeanju ovjeku ostaju primjeri zahvalnosti prema Martinu pegelju, Josipu Bojkovcu, Stjepanu Mesiu, Josipu Manoliu. Svaka ast g. pegelju ali ova trojka su ba pravi primjeri hrvatina i domoljuba i ne znam to bi se njima trebao zahvaliti hrvatski narod. Zar etiri neuspjela napada na vojne objekte JNA nije dovoljan razlog za smjenu, oito je u pitanju nesposobnost str.91

  • 15

    ZELENA TABLA-MALA BARA

    26.08.Matko Raos i Goran Kovaevi vam obrazlau plan napada na skladite Male Bare u ploanskom garnizonu. I taj isti dan vi dolazite u Podacu i obrazlaete plan akcije Ante Eraku,Petru Bezeru i Zvonku Kalebu. I to samo dvanaest sati poslije vae suspenzije od ministra obrane Luka Bebia. Kako to da ste tako brzo uspjeli dogovoriti sastanak i sastati se u Podaci.Tko vam je savjetovao koga da zovete na sastanak i planiranje takve akcije u Ploama, bez ploana .. str.95

    31.08. Poslije snimanja terena kasarne u Ploama,idete sa prijateljima i suprugom u hotel Alga Tuepe glumite turiste, dok vam netko ulazi u sobu i krade tako vane planove napada. Policija hapsi vae prijatelje i vas privode sa lisicama na rukama uz uvrede. Kako navodite u vaoj knjizi bili ste ljuti i ozlojeeni zbog curenja podataka, od koga g. imac kad vas je bilo samo est, od toga troje niste poznavali (Antu Eraka, Petra Bezera i Zvonku Kaleba). TKO je javio makarskoj Policiji da vas presretne i uhapsi. Jeli sumnja pada na jedinog ploanina koji je bio prisutan sastanku u Podaci. Sami plan napada i oduzimanje naoruanja i prije same prezentacije u ministarstvu ve je procurio, eto toliko o tajnosti ove vae akcije.. str.95

    13.09. Ne u 17.oo sati kako vi piete u vaoj knjizi, ve u 19.oo sati prekinut je vojno podmorski telefonski kabel, PloeKorulaVis na Vinjici, akciju prekida komunikacija izveli su Davor Druijani i Ranko Barbir. Tom akcijom, prekidom komunikacija,oznaen je poetak akcije Zelena tabla Male Bara .. str. 97

    13.09. ZATO se po vaem nareenju podie pokretni most u Omiu?? . str.97

    14.09. ZATOnikad niste javno optuili krivce za nedolazak na akciju ZT-MB i to ZNG-u Metkovi i ZNG-u Opuzen za 13.09. .. str.98

    14.09. ZATOponovo podiete most u Omiu. GDJE sta mislili smjestiti mogue ranjenike,kad ste blokirali pravce Ploe -Vrgorac i Ploe - Metkovi a za prolaz ostavili otvorenu magistralu Ploe Split a podigli most u Omiu, znai sve ste blokirali. Jeste li mislili da nee biti ranjenih i poginulih. U Slobodnoj Dalmaciji prije pet godina ste objasnili itateljima zato ste podigli most u Omiu, da sprijeite dolazak vojske magistralom iz Splita u Ploe, kao bive vojno lice MORALIste znati da u Splitu ima malo kopnene vojske JNA. Iz Splita je dola JRM morem a ne magistralom kao i sa otoka Visa. Kako to da u svom planiranju akcije nije bilo planirano kako sprijeiti dolazak vojske JNA iz pravca apljine i Mostara, gdje je bio smjeten cijeli korpus kopnene vojske JNA. Svi uesnici akcije trebali bi slaviti svoj drugi roendan 14.09., jer kako ste vi isplanirali i vodili akciju Zelena tabla Male Bare dobro da nije bilo puno vie ranjenih i poginulih dragovoljaca str.99

  • 16

    14.09. Piete da u 22.oo sata Ploe nadlijeu avioni dajui na znanje da je komanda garnizona probila informativnu blokadu. KOJI je zaposlenik Pote bio zaduen i odgovoran za prekid telefonskih veza opine Ploe, koja je trebala nastupiti 18.45 a ne u 20.40. Dva sata se kasnilo sa prekidom komunikacija, dovoljno da cijeli svijet uje to se deava u Ploama. Na proslavi prve godinjice akcije ZT-MB, ta ista osoba dobiva valjda (zasluenu) nagradu skupa sa vama za izniman doprinos u akciji, uh... str.99

    15.09.Prilikom raketiranja skladita naoruanja u Malim Barama piete: tom prigodom su dvojica graana poginula. KAKO se zovu ti ljudi imaju li ime i prezime. U kakvom ste stanju bili kad ste pisali knjigu, a znamo u kakvom stanju ste bili u vrijeme akcije. Vi gospodine Generale ne znate koliko je ljudi poginulo u akciji, pa to je sramota za vas, i na Grad koji vam je dao titulu poasnog graanina Ploa str.100

    G.imac u Malim Barama, kako piete nije bilo rtava zahvaljujui naem ovjeku koji se nalazio u objektu i pripremao predaju. saznali smo kako taj zastavnik ima zeta u naim postrojbama. Psiholokim marketingom smo ga privoljeli na suradnju, jamili anonimnost i osigurali egzistenciju.

    LAETE.Vi niste imali svog ovjeka u Malim barama nego je g. Kovaevi imao normalnog ovjeka kao sugovornika sa druge strane ograde g. Stojana Zeca koji nije htio da bude rtava ni na jednoj strani. Ne da mu niste osigurali nego ste ga razrijeili egzistencije no ovaj put je ostao i bez stana u kojeg je provalio veliki hrvatski bojovnik. Zamoljeni ste za pomo u rjeavanju tog problema ali naalost nita niste uinili. Ovu vau priu demantira i prof.Vladimir Borkovi koji kae citiram: u skladitu Malim Barama nismo imali svoje ljude ve je g.Goran Kovaeviu uspjelo postupnim, mudrim i odlunim pregovorima privoljeti pripadnike JNA na suradnju napisano u vaoj knjizi str.100

    Ocijenili ste akciju Zelena-Tabla ocjenom dobar do 4.oo sata jutro 15.09., odnosno ukupna ocjena dovoljan. Kako objanjavate da akcija Zelena-Tablau vaoj knjizi od 215 stranica opisana na svega osam stranica odnosno etiri (4) lista,ako izuzmemo pet fotografija od toga tri se odnose na vas,jedna plan Malih Bara i jedna ZNG-a Metkovi. Iz toga se opet vidi da ba niste bili prisebni tu no ali hvala bogu imali ste odline suradnike, zapovjednike i vojsku na terenu a vi ste napisali ono ega ste se sjetili i to je u redu.... str.100

    Pola sata poslije ponoi 15.09. prije nego to su vam ispraznile baterije na radio stanici, jeste li prenijeli zapovijedanje akcijom na Velimira Barbira a vi otili malo da se odmorite, ne u tabu akcije (Policijsku postaju) ,nego u jednu privatnu konobu u Stablini. Izgleda da je akcija za vas bila gotova oko 01.oo sat ujutro 15.rujna.

    Isto tako piete da prometna guva prilikom utovara oruja koju ste opisali ila vrlo sporo jer nije bilo prostora za manevrirati kamionima. Vi ne samo da ste bili

  • 17

    oduzeti na dan napada nego i planiranja napada na sve vojne objekte u Ploama. Sama karta skladita u Maloj Bari koju ste uvrstili u vau knjigu vidljivo je da su skladita naoruanja na putu koja su dio krunog toka od mosta u Portini preko junog ulaza u Male Bare i izlaza na magistralu.

    Eto, kako ste planirali akciju kad u toki 5. vaeg plana kaete: Dom JNA i skladite podvodnih mina u Tatinji nismo posebno razmatrali,vjerujui kako e se dva straara koji ih uvaju predati kad se ostvare prethodni ciljevi. Prvo g. imac Dom JNA su uvala dva vojnika,a u Tatinji je bilo deset vojnika.Drugo, najvee skladite podvodnih mina JRM u bivoj Jugoslaviji bilo je stacionirano u Ploama, a vi niste posebno razmatrali, to bi JNA mogla uiniti sa oko900 tona TNT. Strunjaci kau da bi to bio potres oko 10 stupnjeva Rihtera ili mala atomska bomba za Ploe, a za ploane jo informacija da su sve mine bile povezane i spremne za detonaciju.

    Jedan ploanski zet inae ronilac diverzant, bio je zaduen da iz tehnike radionice uputio se kaiem u Tatinju, sa namjerom da aktivira eksploziv sa satnim mehanizmom. Ovo moe da potvrdi dvadesetak ljudi iz Luke garde i pripadnici posebnog odjela za minsko- eksplozivna djelovanja HRM iz Split na elu sa g. Stjepanom Bernadiem.

    Strano me se dojmio va jo straniji plan napada, posebno onaj dio koji opisuje ljudstvo koje e uestvovati u akciji Zelene tabla. Dakle po vaem planu iz Grada Metkovia: 120 pripadnika aktivnog sastava ZNG-e, 180 pripadnika priuvnog sastava ZNG-e, 130 policajaca od ega 35 specijalaca, 1200 ljudi iz odreda Narodne Zatite.

    Iz Ploa: 90 pripadnika priuvnog sastava ZNG-e, 20naoruanih boraca Luke garde, 99 policajaca, 69policajaca specijalaca, 500 ljudi iz odreda Narodne zatite. Znai po vaem planu iz Metkovia 1630ljudi, iz Ploa 778ukupno 2408 ljudi. Pridodamo li tome pripadnike PZO, po desetak spliana, makarana i vrgorana, posade lukih pilotina, plovne dizalice, remorkera,trajekta, vozae i suvozae kamiona, djelatnike Doma Zdravlja i.t.d., ispada da u akciji Zelena tabla uestvovalo oko 3000 ljudi. Pa ljudi moji, jeli to mogue. Znai deset na jednog. Vae planiranje i izvedba same akcije ZT- MB uiti e se u West Pointu, kako se ne bi smjelo raditi. Nemate vi pojma o ratnim igricama. Ovaj plan ljudstva koji su trebali uestvovati u napadu, dali ste povjesniaru g. Jaki Raguu za njegovu knjigu Hrvatsko poneretvlje u Domovinskom ratu koja je prije same promocije zabranjena od Petra imca, Luke Bebia i skupine ploana(?), i zamislite ta zabrana izdavanja i prodaje jo uvijek na snazi u samostalnoj, demokratskoj, suverenoj Republici Hrvatskoj,sramota. O tim i slinim dogaanjima iz 1991-92 god., moete proitati puno opirnije u mojoj knjizi odnosno kronologiji Istina o Lukoj gardi a vezano za Grad Ploe, HV,MUP,HDZ,SDP, Krizni tab

    ao mi je to velika veina graana Ploa pa i samih uesnika akcije ZT-MB nije proitalo vau knjigu pa da se uvjere u vae namjere,sposobnost i zapravo tko ste

  • 18

    vi zapravo Petre. Znate ZATOste izabrali Ploe da ovdje izvedete prvi napad do kraja, zato to su Ploe daleko od vaih kua a ploani prikladno jednokratno topovsko meso za vau promociju kao zapovjednika ma kakvi rezultati akcije bili,zato ni metkovani i opuzenci nisu doli 13.09. Oko alkarskog Grada Sinja, imali ste etiri kasarne JNA-e, i ja vas pitam, zato niste osvojili bilo koju od njih sa svojim sinjskim vitezovima.

    Vaa izjava da je komandant garnizona kapetan fregate Velin Jovanov bio pozitivan lik u dogaajima oko oslobaanja kasarni. U Slobodnoj Dalmaciji izjavljujete:detaljno je znao o svim akcijama hrvatske vojske ali ih nije prosljeivao nadreenima nego se pravio neinformiran,pa to je katastrofa g. imac, jeste li vi upoznali komadanta garnizona, o detaljnim planovima napada, ispada da jeste. Zato je poginuo Ante Vrdoljak, zato su branitelji ranjeni, zato je napravljena tolika materijalna teta Luci i gradu Ploama. Jeli to znai da sam u pravu kada tvrdim da do napada na skladite naoruanja i kasarnu nije ni trebalo doi, i da li ste i vi bili pozvani na sastanak u konobu kod uluma u Perakom Blatu i restoran Peinana poziv Velina Jovanova, Milije Jankovia te jadnog ploanina o moguoj predaji garnizona odnosno, predaje skladita u Malim barama. Jankoviu se urilo i u petak 13.09.jer je u subotu u Beogradu udavao ker, te bio spreman za predaju garnizona u petak. Tako govorite i za vaeg prijatelja admirala Fridriha Morettija koji je iznimno puno uinio za HV, a naredio da se puca po luci i gradu Ploama sa raketne topovnjae RTOP 404 i nanio ogromnu materijalnu tetu. Na poziv i ponudu admirala Svete Letice da se prikljui HRM glatko je odbio,eto toliko o vaim prijateljima i spasiocima Hrvatskog naroda. Izgleda da su sa akcijom svi bili upoznati osim ploanskog HDZ-a.

    U vaoj knjizi,a posebno poglavlje pod nazivom Zelena tabla-Mala Barau kojem ste izmislili intervju sa samim sobom kako bi veliali lik i djelo sebe samog nije malo nego puno odvratno gospodine generale. Vrlo malo spominjete uesnike akcije sa tadanjeg podruja opine Ploe, a favorizirate metkovane i opuzence koji vam nisu doli 13.rujna, i koji su cijelu akciju doveli u pitanje sa moguim jo veim stradanjima hrvatskih dragovoljaca.

    U svom monologu ste se malo zanijeli i kaete: Za Ploe je takoer vezana akcija Zbrojovka, koja je izvrena 22./23. 7. 1991. Tada smo iz izvoznog kontingenta oruja oduzeli 2 000 puaka i 126 tona streljiva. Ne znam zato sebe stavljate u kontekst kao da ste sudionik operacije Zbrojovka, kad ste tada bili na podruju sjeverne Dalmacije.

    Jo ovdje treba napomenuti da su tri pripadnika 4 brigade (vezisti),doli u stan Mladena Miloevia Brace pet dana prije napada zaduenih za prislukivanje komunikacija izmeu komande garnizona i baze. Ekipa se sastojala od gospode Mile Budie,Darija Blagajia i Mladena Raia koji su snimali cijeli tok akcije Zelena tabla - Male Bare. Mislim da su ovi ljudi totalno zapostavljeni u svim tekstovima i knjigama koje su napisani a spominju akciju ZT-MB. Valjda e doi vrijeme da se

  • 19

    uje i njihova istina, tko i to je priao u vrijeme napada na kasarnu, jer ovi ljudi imaju sve tonske zapise svih uesnika koji su koristili eter 13.-16. 09.1991. Mnogi e se iznenaditi kada se objave tako vrlo vani razgovori pojedinih uesnika, pa i to kad je g.Petar imac dao nalog da se dva lepera puna naoruanja poalju u nepoznatom pravcu, isto to je napravio i tadanji saborski zastupnik Drago Krpina sa jednim leperom.

    Nae ploanske guzonje nita ne zanima, gdje je i to radio Petar imac, za vrijeme i poslije akcije Zelena tabla Male Bare. Vano je bilo da ga oni predloe za odlikovanje Predsjedniku RH, pa e on predloiti njih za odlija na proslavi dvadesetogodinjice akcije (2011.g.). Ova ljubav iz interesa je pukla kad je Petar imac dobio titulu poasnog graanina Grada Ploa i odlikovanje Predsjednika a nai ploani ostali bez odlija koje naravno nisu ni zasluili. Prijedlog za poasnog graanina grada Ploa potaknuo je Ivica Pavlovi, da se ujedno zahvali Petru imcu to ga nikada nije prozvao da kao voa grupe arko nije doao i odradio svoj domoljubni posao za koji je bio zaduen, tj. transport, evidencija i podjela naoruanja, streljiva i materijalnotehnikih sredstava iz skladita Male Bare. Jeli moda, g. Pavlovi dezerter ili pak ratni profiter, e to neka institucije(ove) pravne drave odrade.(?) Sramotna je ova ploanska hadezeovska vlast, koja se zaklinje u branitelje, hrvatstvo, Domovinski rat samo po potrebi, bilo osobno bilo u dnevno politike svrhe. Koliko ste domoljubi i koliko vrednujete akcije koje su izveli ploanski dragovoljci a desile se na podruju naeg Grada i potujete rtve, kao i sve graane naih Ploa, najbolje se moglo vidjeti proteklih godina kako obiljeavate godinjice akcije Zelena tabla-Male Bare. Gospodo vrlo dobro se zna,ija je sramota ovako puste proslave, kako vi kaete najveeg dana u povijesti naeg Grada, sramota ili moda jo bolje, tri puta fuj,fuj, fuj.

  • 20

    NEBO NERETVANSKO

    PZO DALMACIJE 1991-1992

    Nastanak postrojbe PZO Ploe povezan je s legendarnim napadom na kompleks vojnih skladita naoruanja i vojne opreme bive jugo vojske u Malim Barama pored Ploa. Junaci koji su bili u uem krugu organizatora, planera i izravnih izvoaa Petar imac, Matko Raos i Goran Kovaevi dali su zadau Bernardu Vuletiu da organizira PZO doline Neretve. Za provoenje te zadae neophodno je bilo najprije ustrojiti postrojbu PZO. Sredstva PZO s kojima se raunalo kao da ve jesu u rukama HV, trebalo je oteti tijekom napada na skladite srboetnike vojske. Ta odgovorna zadaa u stvari je povjerena buduim pripadnicima postrojbe protuzrane obrane Ploe. Vuleti je najprije koncem kolovoza 1991. stupio u vezu s osobom u koju se imalo povjerenja, jer je to bilo vrijeme kada se ni roenom bratu nije moglo sa sigurnou vjerovati, niti je bilo lako znati tko to misli. Na prijedlog Zvonka Kaleba, koji je ranije radio u tabu Teritorijalne obrane u Metkoviu, ta povjerljiva osoba s podruja Ploa bio je ivko deri. Prvi susret Bernarda Vuletia i ivka deria bio je na Vuletievu inicijativu, ispred radne organizacije Azbest Ploe, u kojoj je deri radio. S odreenom dozom sumnje i opreza, kroz razgovor, Vuleti je objasnio deriu nakanu da se formira postrojba PZO u Ploama ......jer se blii vrijeme neizvjesnosti i vrlo skorog rata. U bivoj jugo vojsci deri je bio esto pozivan na vojne vjebe te je poznavao mnogo ljudi s podruja opine Ploe koji su bili specijalnosti protuzrane obrane. Drei u tajnosti podatke o bilo kakvom napadu na skladita jugo armade Vuleti je deriu objasnio potrebu o izvianju buduih paljbenih poloaja za obranu grada Ploe.To je provedeno vrlo kvalitetno u kratkom vremenu od dva dana. Naime, trebalo je uriti jer se nije tono znalo vrijeme kada e se akcija provesti, a za njezino izvoenje odobrenje se oekivalo iz Zagreba s najviih instanci. Pripremljene planove napada u Ministarstvo obrane nosio je Davor Domazet. Stoga se Vuletiu vrlo urilo, a deri i nije znao zbog ega. Poslije izvianja paljbenih poloaja, uz pomo ivka deria, napravljen je popis ljudstva koje je trebalo prikupiti i od njih formirati postrojbu PZO Ploa. Njihove adrese ivko je saznao preko sekretarijata za Narodnu obranu u Ploama, te im je poslao pozive za 06.09. 1991. Sastanak je odran u zgradi opine Ploe, a bilo je prisutno 86 ljudi. Prisutnima se obratio Bernard Vuleti, koji im je objasnio potrebu ustrojavanja postrojbe PZO za .....zatitu njihovih obitelji... jer su ... vremena pred sam rat i rat ve bjesni na podruju sjeverozapadne Dalmacije... U cilju zatite tajnosti provoenja akcije napada, svim je pripadnicima objasnio da e ...orua stii iz Rijeke te je slijedei poziv, stvarni poziv... Na tom skupu Vuleti je po vojno evidencijskoj specijalnosti unaprijed odredio raspored pripadnika postrojbe po paljbenim poloajima.

  • 21

    Stvarni poziv uslijedio je vrlo brzo, odmah po dobijenom odobrenju za provoenje akcije. Akcija se zvala TABLA, a trebala je zapoeti kad nadreeno Ministarstvo obrane dade signal ZELENA. Zadaa postrojbe PZO bila je da nakon zauzea skladita streljiva i naoruanja, po koordinacijama Bernarda Vuletia, izvue sva PZO sredstva i pjeako naoruanje s pripadajuim streljivom. Vuleti je imao tajni naziv Vesko i trebao je s Goranom Kovaeviem i petnaest policajaca s podruja Ploa i Metkovia sudjelovati u napadu. U tom cilju njegova je zadaa bila i da organizira transport otetih sredstava do izabranih paljbenih poloaja. Dio ljudstva je odredio da bude u kamionima pored vozaa, kako bi sami pripadnici postrojbe PZO oteli svoje naoruanje. Datum koji je bio odreen za poetak izvoenja akcije bio je 13. rujan 1991. Toga dana oko 17.00 sati u Policijskoj postaji Ploe, Vuleti daje posljednje naputke zapovjednicima vodova i desetina. Svatko je dobio svoju zadau. U 18.30 sati odreeni pripadnici koji su trebali biti pored vozaa kamiona i poslije pada skladita pomoi pri izvlaenju oruja za PZO postrojbu, okupili su se ispred Auto-moto drutva Ploe. Vuleti zapovijeda rasporeivanje po dva pripadnika u svaki od est kamiona. U ostalih pet kamiona resporeuje pripadnike PZO postrojbe iz Metkovia. Pripadnici PZO postrojbe iz Ploa koji su te noi bili pored vozaa jesu: ivko drei, Vedran Pavi, Gordan Musulin, Damir Erceg, Joko Karamati, Bogdan Grgurinovi, ino Giljevi, Zoran uti, Ante Marevi, arko Dropuli, Mio Krstievi i Darko Zolnai. Poetak akcije napada na kompleks vojnih skladita naoruanja i vojne opreme u Malim Barama bio je predvien za 19.15 sati. Meutim vrijeme je prolazilo, a signala za poetak akcije nije bilo. Nervoza se bila uvukla meu okupljene pripadnike PZO. Oko 21 sat Vuleti je bio pozvan u Policijsku postaju Ploe, gdje je bilo rasporeeno zapovjednitvo akcije. Tu mu je priopeno da je akcija odgoena. On je ostao uporan da se akcija izvede, jer je znao da je pored tolikih snaga policije, garde i vozila akcija probijena, te vie za neprijatelja nije bila tajna. Akcija je ipak odgoena. Razlog za otkazivanje akcije bilo je nesudjelovanje snaga za obranu s podruja opine Metkovi. Ali te snage ne snose krivnju, jer su one bile pripravne za izvrenje zadae, pokazavi sutradan zavidno junatvo. Vrijeme e pokazati koji su stvarni razlozi bili za njihovo odustajanje. Po nekima je to bilo neiskustvo i nespremnost za tako znaajnu akciju, po drugima pak strah od odmazde srboetnike vojske eventualnim djelovanjem po opini Metkovi. Oko 22 sata Vuleti obavjetava okupljene pripadnike da je akcija odgoena. Razoaranje koje je nastalo nije se moglo skriti, a neprijatelj je saznao za dugo pripremanu i brino organiziranu akciju. Meutim, sutradan, u subotu 14. 09. 1991. Petar imac, zapovjednik akcije, tijekom poslijepodneva prikuplja suorganizatore, planere i izvoae: Gorana Kovaevia, Matka Raosa, Petra Bezera, Antu Eraka, Zvonka Kaleba, Danu Rendulia, Velimira Barbira Veliju, Bracu Miloevia i Bernarda Vuletia. On je nazone upoznao da je od Ministarstva obrane RH i Ministarstva unutarnjih

  • 22

    poslova zapovjeeno da se akcija izvede tog dana. Svi odgovorni imbenici akcije, s istim odreenim vremenima za pojedine faze napada bili su isti kao i dan ranije. Bernard Vuleti ponovo organizira prikupljanje istih vozila i vozaa, te pripadnika postrojbe PZO iz Metkovia i Ploa. Oni su morali na poziv, koji e im biti poslan po Borisu iljegu kada se skladite zauzme, uiniti sve to se zapovjedi. Prostor u krugu skladita bio je uzak za manevar vozilima, pa je Vuleti pozivao tri po tri kamiona. Napad na skladite neprijateljske vojske trajao je due od planiranog vremena, jer je jugovojska pruala ilav otpor. Najea paljba je bila s brodova jugo vojske. Po zapovjedi Gorana Kovaevia, Vuleti je pozvao kamione ispred AMD Ploe. Prvi kamioni su bili ve oko 20.00 sati u netom oborenom skladitu. Najprije su zakvaena 4 protuzrakoplovna topa PZT 20/1 mm tipa Flack, te su ukrcane 3 protuzrakoplovne strojnice 12,7 mm Browing i pjeako naoruanje, sve s pripadajuim streljivom. Pored toga zakvaena su za kamione i 4 protuzrakoplovna topa 20/1 mm za postrojbu PZO iz Metkovia. Orua koja su bila namijenjena za PZO Ploa, odvezena su na paljbeni poloaj u rajonu Vranjaka kod Otpada. Tijekom transporta, oko 21.30 sati, dolijeu i prvi neprijateljski zrakoplovi, koje je neprijatelj pozvao u pomo. Oni osvjetljavaju itavo podruje iznad skladita, a osvjetljenje se vidjelo ak iz Mostara i Lisakih Rudina.Neprijatelj je snimao situaciju. Orua su na paljbenom poloaju postavljena u ve pripremljene zaklone. Na poloaju je rasporeivano osobno naoruanje koje je zajedno s protuzrakoplovnim oruima dekonzervirano i oieno. Neto kasnije neprijatelj je ponovo vrio osvjetljivanje i snimanje podruja iznad Ploa i netom zauzetog skladita. Oko 22.30 sati u pomo je neprijatelju pristigla i topovnjaa, koja je otvorila paljbu prema skladitu Male Bare i prema Luci Ploe. U Luci Ploe dolazi do poara u podruju lukih skladita. Istovremeno neprijateljsko zrakoplovstvo napada oboreno skladite. Napad je neprijatelj izveo s ciljem sprjeavanja transportiranja ubojnih sredstava iz skladita. Njihovim djelovanjima blokirao se izlaz iz skladita, a pogoeno je vozilo marke Bedford koje je pripadalo Policijeskoj stanici Metkovi, dok je jedan kamion Neretva trgovine izgorio na cesti za skretanje k skladitu. Za to vrijeme postrojba je na paljbenom poloaju uurbano radila na ienju i dekonzervaciji protuzrakoplovnih orua. Meutim, ta su orua bila starije proizvodnje i veina ih je pripadnika postrojbe PZO tada vidjela prvi put. Stavljanjem orua u poloaj za paljbu utvreno je da ona nisu ispravna, jer je svakome nedostajao poneki funkcionalni dio. Budui da je paljbeni poloaj tijekom noi zasigurno bio otkriven od strane neprijatelja, u samu zoru 15. 09. 1991. postrojba je napustila podruje Vranjaka i podijelila se u dvije grupe. Orue je ostavljeno na tom paljbenom poloaju uz odreeno osiguranje. Jedna je grupa zauzela paljbeni poloaj na brdu Strabenica, na koje su tijekom noi izvuene dvije protuzrakoplovne strojnice 12,7 mm, a druga grupa je zauzela paljbeni poloaj u rajonu brda ipak, gdje je na Gradini bila

  • 23

    postavljena jedna protuzrakoplovna strojnica 12,7 mm. Nakon dekonzervacije i detaljnijeg pregleda protuzrakoplovnih strojnica, utvreno je da nedostaju bitni funkcionalni dijelovi neophodni za bojnu uporabu, te su iste bile neuporabljive za taj dan. Tijekom noi, po izvlaenju svih sredstava PZO zateenih u skladitu, zapovjednik snaga PZO Ploa i Metkovia, Bernard Vuleti zauzeo je paljbenu toku s lakim prijenosnim raketnim sustavom PZO, S 2M. Ukupno je u dolini Neretve bilo 12 protuzrakoplovnih raketa. Sve su pripadale Zapovjednitvu obrane opine Metkovi. One su nabavljene sredstvima koja su izdvajali graani opine Metkovi. Nitko od pripadnika postrojbe PZO Ploa i Mekovia nije znao rukovati tim lakim prijenosnim raketnim sustavom. To je oiti dokaz da je jugoslavenska vojska sustavno djelovala na slabljenju obrambenih mogunosti Hrvata i tako to im se nije omoguilo sluenje vojnog roka na kvalitetnijim sredstvima protuzrane obrane. Ta je privilegija pripadala Srbima i Crnogorcima. Vuleti je sredstvo poznavao iz vojnog kolovanja, ali nije nikada ranije lansirao raketu. On je zauzeo paljbenu toku jugoistono od Luke Ploe, te imao zadau braniti grad iz tog pravca. Takvim rasporedom snaga PZO, tijekom prvog dana nakon napada na kompleks vojnih skladita neprijateljske vojske u Ploama, postignut je kruni raspored protuzrane obrane grada Ploe. Za protuzrakoplovne rakete nije bilo lansirnih mehanizama, ali ih je Vuleti ranije nabavio od Franka Baia, naelnika PZO u 4 brigadi ZNG, jo u lipnju 1991. Lansirne mehanizme je tijekom noi na paljbenu toku iz Opuzena donio priuvni policajac Nikola Bartulovi. Ujutro 15.09.1991. oko 9 sati doletjela su iz prvca Mostara prva dva neprijateljska zrakoplova. Nisu djelovali po gradu Ploe, nego po skladitu, koje je jedino tijekom noi zauzeto. Ostala uporita je srboetnika vojska i dalje drala u svojim rukama, vojarnu i sidrite. Tijekom napada neprijateljskog zrakoplovstva u skladitu se nalazila grupa od 5 pripadnika PZO Ploe, koji su samoinicijativno pokuali oteti jo pjeakog naoruanja, te su zateeni neprijateljskim zranim napadom, a nadzor nad skladitem nakon njegova zauzimanja trebala je pruzeti policija. Zrakoplovi koji su izvrili napad bili su Jastreb J 21. Neprijateljsko zrakoplovstvo je neprestano i neometano, zbog ranije navedenog stanja PZO sredstava, razaralo oboreno skladite oruja. Budui da se u skladitu nalazila velika koliina ubojnih sredstava, povremeno je dolazilo do njihova zapaljenja i snanih detonacija. Uz Vuletia su se nalazila 3 pripadnika postrojbe PZO Ploa kao ispomo. Raketna sredstva su tijekom noi, do zauzimanja paljbene toke, prethodno sklonjena u sklonite zgrade pored Policijske postaje Ploe. Njihovo dopremanje na zauzetu paljbenu toku koju je odredio Vuleti, omoguio je dozapovjednik Policijske postaje Ploe, Milan Rezo. Daljina do neprijateljskih zrakoplova koji su bojno djelovali bila je vea od dozvoljene pri lansiranju protuzrakoplovne rakete S 2M. U namjeri da odvrati neprijateljsko zrakoplovstvo od njihove ruilake nakane Vuleti lansira raketu kako bi zloinci vidjeli da postoje sredstva PZO i da ih se gaa. Naime, kod tog raketnog sustava postoji samo likvidator koji se aktivira 14

  • 24

    sekundi nakon lansiranja. Raketa je napravila, zbog svojih karakteristika, prezahvat cilja na jae izvore zraenja i pogodak je izostao, odnosno nije dolo do samo likvidacije koju bi neprijateljski piloti mogli uoiti. Iako promaaj, to je lansiranje bilo znaajno za PZO Dalmacije kao jedno od prvih lansiranja protuzrakoplovne rakete u Dalmaciji. Koncepcija protuzrane obrane Ploa pokazuje da je namjera i svrha takvog rasporeda bila zatita ljudstva i grada Ploa. U ranijim razmatranjima i procjeni paljbenih poloaja nije se niti jednog trenutka dovodila u pitanje mogunost obrane skladita u PZO smislu. Temeljna zadaa bila je zatititi puanstvo i grad od pogibije i razaranja. Neprijateljski zrakoplovi su u vie navrata napadali skladite Male Bare od 9.30 do 16.30 sati, u grupama od dva i tri zrakoplova. Vojarna i sidrite brodova neprijateljske vojske nisu zauzeti. Ratni su se brodovi nalazili u Neretvanskom kanalu pristigli kao pomo okruenom neprijatelju. Srboetnika vojska je prijetila da e poeti s razaranjem Ploa ako Hrvatske snage ne prekinu napadna djelovanja. Vuleti prenosi zapovijed Petra imca da se po neprijateljskom zrakoplovstvu djeluje samo ako neprijatelj bude napadao civilne ciljeve. Istovremeno je Vuleti imenovao ivka deria za zapovjednika postrojbe PZO u Ploama, jer sam je bio angairan na vie strana. ivko deri je pokazao fanatino junatvo i besprijekoran smisao za organizaciju, to je bilo presudno za daljnji tijek ustroja protuzrane obrane u Ploama. Od 16.09. do 18.09.1991. postrojba je bila u rajonu ipak. Tijekom ta dva dana kroz pregovore je neprijatelju dozvoljeno da napusti grad Ploe. Tada postrojba, nou 18./19.09.1991. izvlai sva preostala sredstva PZO iz tzv. Tehnike radionice i iz vojarne. Sva postojea sredstva PZO konano su prela u ruke protuzrane obrane Hrvatskih obrambenih snaga. Izvueno je ukupno : 24 kom. PZT 40 mm M1A1, 18 kom PZT 20 mm A4, 4 kom. PZT 20/1 ,, Flack, 3 kom. PZS 12,7 mm Browing. Poslano iz Ploa za : Split: 8 kom. PZT 40 mm M1A1, 4 kom. PZT 20/3 mm A4 Metkovi: 4 kom. PZT 40 mm M1A1, 4 kom. PZT 20/1 mm Flack Opuzen: 3 kom. PZT 20/3 mm A4 Ljubuki: 2 kom. PZT 40 mm M1A1 itluk: 1 kom. PZT 20/3 mm A4 Sinj: 1 kom. PZT 20/3 mm A4, 2 kom. PZT 20/1 mm Flack Makarska: 1 kom. PZS 12,7 mm Browing Rota: 1 kom. PZS 12,7 mm Browing Dubrovnik: 1 kom. PZT 20/1 mm Flack Ostalo u Ploama: 10 kom. PZT 40 mm M1A1, 9 kom. PZT 20/3 mm A4, 1 kom. PZT 20/1 mm Flack, 1 kom. PZS 12,7 mm Browing. U izvlaenju protuzrakoplovnih orua, koje je izvedeno prilino brzo i efikasno, pored pripadnika PZO postrojbe sudjelovalo je i 8 pripadnika luke garde kao i vozai iz Luke Ploe. Topovi su odvueni u luka skladita na tzv. B materiju i tamo

  • 25

    su se pod nadzorom topnikog mehaniara dekonzervirala i osposobila za bojno djelovanje. Od 19. 09.1991. postrojba je zauzela sljedee paljbene poloaje: vod 40/1 mm na Gumancu u Luci- tri orua- zapovjednik A. Medvidovi; vod 40/1 mm u Luci Ploe kod Vatrogasnog doma- 3 orua- zapovjednik Z. Popovac; vod 40/1 mm u Vranjaku kod Otpada- 4 orua- zapovjednik J. Karamati; vod 20/3 mm u vojarni iznad zapovjednitva zapovjednik G. Musulin; vod 20/3 mm u vojarni na vodovodu zapovjednik I. Jelavi; dvije desetine 20/3 mm na Prinici- zapovjednici . Dropuli i M. Barbir i jedan PZT 20/1 mm Flack zapovjednik M. anar. Zapovjedna desetina sa zapovjednikom Zoranom utiem uspostavila je telefonsku i radiovezu izmeu svih paljbenih poloaja. Uspostavljena je i intendantska desetina sa zapovjednikom Matom Dominikoviem. Ona je organizirala ishranu, tako da se ruak pripremao u poljskoj kuhinji a doruak i veera su bili u vidu suhe hrane dobijene od privatnika. Ruak se spremao u Kuli, a onda se razvozio po paljbenim poloajima. Sve te aktivnosti provoene su zahvaljujui prvenstveno dobroj strunosti i snalaljivosti ivka deria, koji je bio postavljen za zapovjednika PZO postrojbe Ploe. Postrojbi se prikljuio i bivi oficir jugovojske Goran Muet. Pripadnici postrojbe su to cijelo vrijeme u civilnoj odjei. Intedantska desetina i zapovjedna desetina 27.09 1991. prelaze u prostor vojarne koja je ranije pripadala neprijateljskoj vojsci. U bivemintendantskom servisu postrojba se opremila tamnoplavim odorama bive jugovojske. Tijekom listopada u postrojbe se vrila popuna ljudstvom, doobuka i skoro stalno se odravao visok stupanj bojne spremnosti zbog estih dojava o letovima neprijateljskog zrakoplovstva. Pored opasnosti od neprijateljskog zrakoplovstva bila je neprestano prisutna i opasnost od neprijateljskog brodovlja koje se dijelom zadralo u Neretvanskom Kanalu. Polovinom listopada formirana je i postrojba zemaljskog topnitva. Sastojala se iz 2 orua ZIS 76 mm koje je opsluivalo dvadesetak ljudi, a zapovjednik postrojbe bio je Ivo Andrijaevi. Postupak mobilizacije, opremanja i obuke izveden je pod postrojbom PZO, koja je i nakon odvajanja zemaljskog topnitva od PZO pruala dio logistike potpore. Njihovo prvo bojno djelovanje bilo je 23. 10. 1991. kada je ispaljena granata s paljbenog poloaja pored Zaostroga na neprijateljski brod koji se kretao iz pravca Splita prema Peljecu. Naime, postrojba PZO Ploe je 17. 10. 1991. iz bive vojarne Privala na Koruli s 3 vozila TAM 150 i 8 pripadnika izvukla 3 orua 85 mm (znatnih oteenja), 2.000 granata za ZIS 76 mm i 320 granata za PZT 40 mm. Sve je to grupa ljudi predvoena ivkom deriem uz odreene potekoe prebacila u Ploe. Topovi su dosta dugo osposobljavani i onda osposobljeni poslani po hrvatskim ratitima skupa sa streljivom. Dana 22.10. 1991. postrojba PZO je dobila i prvu bojnu zadau izvan podruja grada Ploa. Ona je bila vezana za izvoenje bojnih djelovanja u podruju Slanoga...

  • 26

    ...Na mjesto zapovjednika ivka deria za zapovjednika postrojbe postavljen je Goran Muet, 01.12. 1991., a ivko deri je postavljen na mjesto zapovjednika Ploanske pjeake bojne iz 116. brigade HV.... Od 01.01. 1992. u postrojbi su ustanovljene dvije topnike bitnice. Prva je bila bitnica 20/3 mm A4 i njen zapovjednik je bio Zoran uti, a druga 40/1 mm M1A1 i njen zapovjednik je bio Joko Karamati. Tada je naelnikom PZO grada Ploe imenovan Goran Muet, ali je on i dalje vezan uz izravan rad u postrojbi. Od 01.01. 1992. do 07.01. 1992. postrojba je dala sveanu prisegu, koja je provedena po vodovima zbog nemogunosti okupljanja svih pripadnika odjednom. PZO i dalje djeluje kao ltrd vodnog sastava pod zapovjednitvom Zorana utia. Postrojbu su inila 163 ovjeka. Pet topnikih vodova je i dalje branilo grad te industrijsku zonu grada Ploe. Jedan topniki vod je djelovao i dalje u obrani topnike skupine u rajonu s. Imotica s. Dui. Od 07.01. 1992. formirane su tzv. profesionalne ekipe. Bilo ih je 3. Zadaa im je bila neprekidno opsluivanje sredstava PZO na zapadnom dijelu dubrovakog ratita. Zapovjednici tih ekipa bili su : Ivica Ostoji, Neboja Kati i Toni Karlovi, kojega je neto kasnije zamijenio Davor Primorac. Na bojitu su se i dalje nalazili protuzrakoplovni topovi 20/3 mm A4, ugraeni na kamione TAM 5000, te jedna protuzrakoplovna strojnica 12,7 mm tipa Browing koji je bio montiran na kamion TAM 110. Radi bolje zatite ljudstva, na sanduk TAM 110 postavljena je zatita u vidu oklopnih ploa pa je ujedno imao namjenu oklopnog transportera. Dana 07.01, 1992. topniki vod 40/1 mm M1A1 rasporeen je s paljbenog poloaja u vojarni na paljbeni poloaj u rajonu Rogotinskog mosta. Zapovjednik voda je bio Zoran Popovac. Pored neprestanih donacija puanstva opine Ploe i privrednih organizacija grada Ploe, postrojba je imala i skupinu donatora meu iseljenim Hrvatima. Vozilo tip Volkswagen, dar iseljenika u Njemakoj, preko Miljenka Peke i Katolike misije, darovano je postrojbi 08.01. 1992. U to su se vrijeme intenzivirali i radovi na utvrivanju paljbenih poloaja za orua 40/1 mm, a u tri topnika voda izgraeni su betonski zakloni za ljudstvo. Sredinom sijenja 1992. postrojba je poslala i prve prijedloge za promicanje, odnosno dodjelu vojnikih inova ( oko 40 prijedloga). U ast povijesnog dana priznanja Republike Hrvatske ispaljeno je 20 metaka iz PZT 20/3 mm. Drugom polovicom sijenja 1992. letovi neprijateljskog zrakoplovstva su bili slabijeg intenziteta, te se to vrijeme smanjene napetosti iskoristilo za prvi tehniki pregled orua.Prvo razvojaenje ljudstva postrojba je provela od 02. do 09. 02.1992. Razvojaeno je, uglavnom starijih osoba i privatnih poduzetnika, ukupno 20..... .......Prvi oboreni zrakoplov zabiljeen je u postrojbi 23.04 1992. izmeu 17.00 i 18.00 sati. Strijelac je bio Toni Bulat, a njegov pomonik Gordan Musulin. Gotovo u isto vrijeme strijelac protuzrakoplovac Goran Tomi i njegov pomonik Velimir Bogdanovi pogodili su zrakoplov tipa G-4 (Super Galeb). Pogoeni zrakoplov je pao u rajonu sela Viii-eljevo, a pilot je bio uhvaen i zarobljen.

  • 27

    Dana 24.04. 1992. u rajonu abe, u 09.58 sati, strijelac protuzrakoplovac Dejan Mrenovi i njegov pomonik Ivica Giljevi s vrha planine pogodili su i oborili raketom S-2M zrakoplov tipa G-4. Pilot oborenog zrakoplova bio je uhvaen i zarobljen. Takoer 24.04. 1992. topniki vod na vozilima 20/3 mm A4 pogodio je i oborio zrakoplov tipa G-4. Zrakoplov je pao u Popovo polje. Zapovjednik postrojbe bio je Neboja Kati, a ciljai na oruima: Duan Radi, eljko Krili i Branko Marevi. Tih dana su i druge postrojbe PZO HV koje su bile angairane na tom dijelu hrvatskog ratita, postigle fantastine rezultate u borbi s neprijateljskim napadnim sredstvima iz zranog prostora. U nekoliko dana oboreno je vie neprijateljskih zrakoplova. To je bio jedan od najveih udaraca neprijateljskom zrakoplovstvu tijekom rata. Svi su rezultati postignuti na uskom pojasu od rajona Hutova do Popova polja. U iznalaenju povoljnijih i kvalitetnijih rjeenja kroz rasporeivanje postrojbi PZO grada Ploa, izgradio se put za Izvidnicu (brdo pored Ploa). Ranije se izgradio put za Vinjicu i na njemu je bila zauzeta paljbena toka sa LPRS Igla. Poetkom svibnja poeo je novi trena za strijelce-protuzrakoplovce. Dana 07.05. 1992., u 13.20. sati, ponovo je bio pogoen i oboren neprijateljski zrakoplov, koji je pao u rajonu abe, a pogoen je bio s paljbene toke u s. Prapratnica. Strijelac je bio Dejan Mrenovi, a njegov pomonik Ivan Toki. Neprijateljski zrakoplov je pogoen dok je svu svoju bestijalnost usmjerio na unitenje crkve u Gradcu, a pao je u Mljetski kanal. Poslije tog dogaaja neprijatelj svojim zrakoplovstvom napada Opuzen, a 12.05. 1992. i grad Ploe. Tri zrakoplova tipa MIG-29, u sumrak oko 19.55 sati, uspjela su iznenaditi protuzrakoplovnu obranu Ploa. Svoj ubojiti teret istresali su na Luku Ploe i vojarnu, a jednu bombu su bacili na plau. Napad neprijateljskog zrakoplovstva je bio iz dva pravca. Dojave o ciljevima u zranom prostoru od slube ranog otkrivanja i javljanja nije bilo. Doletjeli su velikim brzinama i zasigurno su se ranije dobro uvjebali za izvoenje te akcije. Zbog tog iznenaenja za postrojbu PZO Ploa po zapovjedi je formirana komisija koja je kroz ispitivanje sluaja utvrdila sljedee: Jedan zrakoplov doletio je iz pravca Rote na Peljecu, na velikoj visini. On je izbacio ubojit teret tri bombe po 250 kg. Jedna je pala na plau a druge dvije kod spremnika za vodu u vojarni. Potom se izvukao i odletio prema Rabi. Napad je izveo s otprilike 4.000 m visine. Gotovo istovremeno dva neprijateljska zrakoplova iz pravca Svetog Ilije nadlijetala su velikom brzinom na visinama oko 1500 do 2000 m i raketirala i mitraljirala luke objekte. Izvukli su se poslije bojnog djelovanja i odletjeli u pravcu Rabe. Postrojba PZO bila je potpuno iznenaena i zbog neimanja dojave o ciljevima u zranom prostoru i zbog oputanja postrojbe koncem dana. Osobito iznenaenje neprijatelj je postigao na sjevernoj strani obrane grada, gdje su bili rasporeeni topovi 20/3 mm A4 i LPRS S-2M. Posluitelji su bili na oruima ali nisu otvorili paljbu. Na junoj strani obrane grada bila su rasporeena orua 40/1 mm i uspjeli

  • 28

    su otvoriti paljbu s 2 topnika voda na neprijateljski zrakoplov iz pravca Rote. Na 2 zrakoplova koja su doletjela iz sjeverozapadnog pravca, strijelac-protuzrakoplovac s paljbene toke Gradina lansirao je protuzrakoplovnu raketu Igla u odlasku i nije pogodio cilja, dobrim dijelom zbog proturaketnog manevra zrakoplova. Ljudskih rtava nije bilo, ali je priinjena vea materijalna teta na objektima Luke Ploe. Ponovni napad neprijateljskog zrakoplovstva bio je 15.05. 1992., ali ga se odvratilo otvaranjem paljbe topnikog voda 40/1mm. Postrojba je od strane GS HV, 20.05. 1992. dobila prerasporedom protuzrakoplovne strojnice 14,5/2 mm koje su bile namijenjene za PZO topniko-raketnih skupina i viecijevnih bacaa raketa. Zbog toga se provela dopunska mobilizacija ljudstva koje je trebalo biti na sredstvima 14,5/2 mm. Formirao se vod protuzrakoplovnih strojnica 14,5/2 mm, a njegov je zapovjednik bio Nikica Druijani. Tada je postrojba imala 185 ljudi. Vod 14,5 mm zauzeo je paljbeni poloaj na brdu Izvidnica. Drugi vod 20/3 mm A4 zauzima paljbeni poloaj u rajonu arkovaa (Baina). Vod 40/1 mm i jedan PZM 14,5/2 mm zauzimaju paljbeni poloaj na brdu Vinjica. Vod 20/3 mm A4 na vozilima i jedan LPRS S-2M otili su u rajon Stolova radi zatite topniko-raketne skupine. Zapovjedno mjesto se 01.06. 1992. premjestilo u rajon Birina. Postrojba je dobila formaciju, ali privremenu, lakog topniko-raketnog diviziona PZO, a njen je zapovjednik bio Zoran uti. Postrojba angairana na podruju Stolova ostala je s istom zadaom sve do 04.08.1992.,kada se vratila u matinu postrojbu. Ve u lipnju 1992. neprijateljski zrakoplovi nisu djelovali u zoni odgovornosti PZO Ploe..... Izvadak iz knjige Nebo Neretvansko autora Bernarda Vuletia prvog zapovjednika PZO-a ovog dijela Dalmacije u kojem se spominju ploani i Ploe.

  • 29

    NEPOKORENI JADRAN- KRONIKA JEDNOG BEZUMLJA

    TRAJEKT PELJEANKA

    Svaka plovidbaJadroliniskihbrodova bila je u vrijeme domovinskog rata i kunja hrabrosti. Pomorci su bili suoeni sa stanjem u kojem se nisu nalazili njihovi branila je svoje od agresora,dojueranjeg sudionika u zajednikom suivotu na prostoru ex-Jugoslavije,ali u svakoj prilici,posebno na Jadranu,nastojala je otkloniti uzroke incidenta i razrijeiti ih s drugom stranom na miran nain. Jadrolinija je preuzela zadatak odravanja pomorskog mosta izmeu sjevernog dijela Jadrana i Dalmacije pod svaku cijenu. Njezini su pomorci to uinili, nalazei se skoro svakodnevno u situaciji da odluuju kako e postupiti jer nije bilo niti vremena,ni mogunosti konzultiranja s upravom poduzea ili nadlenim ministarstvom. Mnoge su neistine o takvoj plovidbi ostale nezabiljeene i nepoznate,jer su pomorci po tradiciji krti na rijeima. turi su podatci o sudjelovanju posade trajekta Peljeanka u operaciji Hrvatske vojske Male-Bare 14.rujna 1991.godinekada su u Ploama, iz vojnih magazina, oduzete velike koliine naoruanja,streljiva i drugog materijala neophodan postrojbama HV. Zapovjednik tog trajekta Slobodan Miunovi dobio je zadatak da sa stotinu pripadnika HV izvri desant na skladita. Brod je inae tog popodneva trebao isploviti na redovnoj liniji za Trpanj,ali su se uspjenije pripreme za desant samo premjestili u drugi dio luke. -Sazvao sam posadu i objasnio joj dobiveni zadatakkazivat e kasnije kap. Miunovi . Nitko nije prigovorio. Svi su bili spremni za akciju koja je zapoela predveernjim satima. Najprije smo pokuali megafonom pozvati vojnike JNA, koji su uvali skladita,na prodaju,ali oni nisu odgovorili. Krenuli smo svom snagom naprijed i po mrklom mraku uspjeli pristati uz obalu. Tada je poelo kreevo. Pucalo se sa svih strana. Vojnici su pucali na nas iz rovova i zaklona ispred skladita i vojarne. Gaali su nas minolovci iz luke a i topovnjae iz neretvanskog kanala koje su im pritekle u pomo s Visa. Sutradan nakon te akcije,posada Peljeanke samoinicijativno je skinula s jarbola Jugoslavensku zastavu,pod kojom se u to vrijeme jo uvijek plovilo, i istakla Hrvatski barjak na krmi broda. Kako je to bilo vrijeme pomorske blokade,Peljeankaje punih devet dana prevozila eksplozivna sredstva i obavljala druge poslove za Hrvatsku Ratnu Mornaricu. U Trpanj su doplovili prvi put nakon blokade tek 23.rujna i doivjeli trenutke koji se meu pomorcima ne zaboravljaju. Trpanjci su im iskazali svoje gostoprimstvo u znak zahvale za hrabrost koju su pomorci iskazali u tim akcijama. Izvadak iz knjige g .Gradimira Radivojevia NEPOKORENI JADRAN KRONIKA JEDNOG BEZUMLJA izdana u Rijeci 1993god. a odnosi se na zbivanja u Ploama i naeg trajekta Peljeanke.

  • 30

    ODGOVOR G. RADIVOJEVIU NA NJEGOVO VIENJE ULOGE TRAJEKTA PELJEANKE

    Kao ovo je sramotno mali ali cijeli tekst g.G.Radivojevia koji je na samo jednoj stranici opisao na neki nain ratni put m/t Peljeanka. Na trajekt i njegova posada su tri puta bila u borbenim djelovanjima u Domovinskom ratu prvo u Ploama i kad su se oslobaali Konavle i Cavtat. Plan napada na vojne objekte i skladita naoruanja u Ploama pod imenom Zelene tabla-Mala Bara ukljuivao je i trajekt Peljeanku,to zaduenje oko pomorskog dijela napada dobio je i vodio Mladen Miloevi-Braco . Tako su 13.09.1991.oko 9.00 sati na trajekt Peljeankasu otili Braco,Rade Vizintini i pok.Stipe trbi u namjeri da kap.Miunoviu obrazloe ulogu i plan trajekta u akciji ZT-MB.Taj dan 13.09.1991 god.Peljeanka nije isplovila za Trpanj ve se oko17.00 sati vezala na dno obale 5 u luci Ploe,gdje su ekali dio radnika luke i luke garde sa pripadnicima ZNG-e,da utovare vree sa pijeskom zbog zatite njih samih i posade trajekta u napadu. Luka garda je ve ranije organizirala punjenje vrea sa pijeskom za sva plovila. Osim trajekta u prvom pomorskom napadu na brodove i objekte JRM bili su remorkeri Kastor i Trudbenik,plovna dizalica Birina te dvije luke pilotine. Posada Peljeankepod vodstvom kap. Miunoviem je izvrila prvi desant u Domovinskom ratu i to sa trajektom koji je tada bio u slubi Hrvatske vojske. Mada je bio mrak i pod unakrsnom pucnjavom akcija je odlino izvrena i uvalu Tatinje gdje se iskrcalo ezdesetak pripadnika ZNG-e Ploe. Spisak lanova posade trajekta Peljeanke koji su bili u akciji ZT-MB 1.Slobodan Miunovizapovjednik 2.Stipe Jakir. voa palube 3.Mario Volarevi kormilar 4.eljko Mirko.. kormilar 5.Mato Jelavi. upravitelj stroja 6.Mate Toma* konobar 7.Branimir Babi kuhar 8.Ante Burica upravitelj stroja * M. Toma stradao 23.09.1991. U akcijama Peljeanke na Konavle i Cavtat 11.22.10.1992. 1.Ivo Mrgudi zapovjednik 2.Marin Jakir. voa palube 3.Vinko Tolj kormilar 4.Stipe Marevi. kormilar 5.Mato Jelavi .. upravitelj stroja

  • 31

    6.Mato Maela.. motorist 7.Sreko Ili konobar Naalost nisu vrednovani podvizi posade trajekta Peljeanka ne samo od drave nego i od same Jadrolinije. Tako je to u ivotu,konvoj Libertas g.Radivojevi je opisao na 240 stranica a na trajekt u svojim borbenim akcijama niti na jednoj stranici. Uvidjevi da se neprijateljski brodovi putaju u Tatinju da uzmu gorivo odlueno je da se isprazne svi tankovi goriva i natjerati okupatora na slabljenje i prekid blokade. Oduzimanje goriva i nije ba bilo tako jednostavno izvesti,jer ispred luke Ploe bilo devet ratnih brodova JRM i drali cijeli Neretvanski kanal u pomorskoj blokadi,a ratnim brodovima je gorivo bilo neophodno jer motore nisu smjeli gasiti zbog borbene gotovosti. Sa tom inicijativom koja je potekla od Brace zapovjednika Lukog voda nije se sloila tadanja vlast jer se je strahovalo da bi moglo doi do zaotravanje sukoba. Tako se je polo u realizaciju tog plana oduzimanje goriva iz Tatinje, jer je tamo bilo 154.316 lit. goriva. Remorkeri su uzeli -4340 lit; bager Grabovica3100 lit; plovna dizalica Birina 9000 lit; za potrebe ZNG 4200 lit sve ukupno 20.640 litra nafte. Ostakle koliine goriva D-2 predane su u skladita INEu Metkoviu, Opuzenu i Rogotinu,uz potvrdu o pohrani prema zapovijedi ZHRM-a (primila gospoda Jurii i iljeg), a 2136 lit. Benzina(MB 98) koriteno je za potrebe transportnih vozila Ratne luke Ploe a izdavano je i drugim postrojbama. U uvali Tatinje bilo je smjeteno i najvee skladite minsko eksplozivnih sredstava bive JNA u Jugoslaviji, ukupno oko 850 tona TNT,skladite je bilo minirano a da je kojim sluajem dolo do eksplozije strunjaci kau da bi bilo ravno potresu od devet stupnjeva Rihtera. Trajekt je koriten i za potrebe HRM-a, tokom desetog mjeseca jer uz pomo trajekta prevezli smo kamionima podvodne mine u Ston u skladite Dalmacija bilja,a specijalci HRM-a za podvodna djelovanja prebacili u uvalu Prapratno. Ova akcija HRM-a raena je da se razbije pomorska blokada JRM koja je tada bila od Stona-Broca-ipana-Lopuda-Dubrovnika-Prevlake. Treba napomenuti da je luki FAP sanduar vozio Bogoslav orevi-uza te odveo 12 mina od700 kg (8,5tona TNT-a)u Ston,bez obzira to je tada za cijelo juno bojite bila oglaena opa i zrana opasnost.Ovo je samo mali podsjetnik to su pripadnici Luke garde i posada nae Peljeankeuinili za na grad i Hrvatsku.

  • 32

    APEL ZAPOVIJEDNIKA /b GALEB

    Posljednji mirnodopski zapovjednik Galeba bio je tada 37-godinji porunik bojnog broda Dragan Juri-Miro(inae Ploanin). S dunosti zamjenika zapovjednika promaknut je u zapovjednikaGaleba 30.srpnja 1991.Mjesec dana kasnije,poetkom rujna,napustio je JRM i zapovjedniki most broda koji je desetljeima u bivoj Jugoslaviji slovio kao brod mira. Odgajan sam i poduavan da nau zemlju treba braniti od agresora koji bi je napao izvana,a nikad mi nitko nije govorio da trebam pucati na svoj narod. Kada je ovaj prljavi rat uzeo maha,nisam vie za sebe vidio perspektivu na tom mjestu-objasnio je naputanjeJRM. Samo desetak dana kasnije,20.rujna bivi zapovjednik Galeba Dragan Juri-Miro uputio je javnim pismom poruku svim mornarima i oficirima okupatorske mornarice-Uplovite u luke-jo uvijek svoje domovine. Mornare svih mora svijeta oduvijek je krasile ljudske vrline humanosti i zdravog razuma. Pitam se to vas danas krasi dok plutate ispred luka i otoka,blokirate ih i prijetite ovom miroljubivom narodu. Prevareni ste i gurnuti u ambis ratnog zloina kao i vae kolege u ratnom zrakoplovstvu i kopnenoj vojsci sada ve biveJNA. Hrvatska je u plamenu,ali hrvatski narod i svi poteni i asni graani ove Republike,nikad nee biti pokoreni i pobijeeni na svojoj rodnoj grudi,jer se bore protiv agresora koji je sam sebe ve davno pokopao. Sadanja vlast u Srbiji vodi osvajaki i prljavi rat koji povijest ne poznaje na ovom tlu. Vi ste samo sredstvo za izvrenje istog kao i rtvovani srpski narod u Republici Hrvatskoj. Onima s ratnih brodova koji su zla djela ve poinili,a prethodno su svoje obitelji poslali tamo daleko, poruujem. Nita nije tako daleko! Miris baruta ispaljenih granata na lijepu nau,obale i more,noen vjetrovima suludog rata nikoga nee potedjeti. Jo do juer bili smo na istim palubama,ali ne s istim idealima. Posljednji su sati, pobijedite sami sebe i posluajte poziv zapovjednika HRM admirala Svete Letice,spustite prijetee cijevi i uplovite u luke jo uvijek vae domovine. Ne izvravajte nareenja ratnog zloina protiv naroda koji vas je tako toplo primio prvih dana kada ste se odluili za astan mornarski poziv,

  • 33

    HRVATSKO PONERETVLJE U DOMOVINSKOM RATU

    PODRUJE HRVATSKOG PONERETVLJA

    Hrvatsko poneretvljese prua od granice Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, oko 1 km od Metkovia,pa do ua rijeke Neretve u Jadransko more,a obuhvaa nizinsku deltu,krki rub i obalni pojas. Ima 415 km2.Godine 1991. upravno je bilo podijeljeno na opine Metkovi i Ploe, u kojima ja obitavalo oko 34.000 stanovnika. Danas cijeli kraj pripada u Dubrovako-neretvansku upaniju i administrativno ja podijeljen na tri grada Metkovi,Ploe i Opuzen, i etiri seoske opine Kula Norinska, Pojezerje, Slivno-Ravno i Zaablje. Za ovo podruje u uporabi su i nazivi Donje neretvanski kraj,Delta Neretve, Neretvanska delta, Donja Neretva, Neretvanska krajina,Dalmatinska Neretva, Poneretvlje ili samo Neretva. Hrvatsko Poneretvlje ima iznimnu prometnu vanost u prometnom sustavu Republike Hrvatske zato to se dolinom Neretve pa dolinom Bosne povezuje Jadransko more s Panonijom. Tu se kriaju kopneni i vodeni putovi. Na taj se transverzalni smjer slijeva niz cesta prema obima obalama rijeke Neretve. Sve to pogodovalo je razvijanju prometnog i trgovakog gospodarstva. Osim toga Poneretvlje je agrarno jedan od najvrednijih krajeva Dalmacije. Zbog toga su se u prolosti za to podruje otimali razni osvajai. Onaj tko je u svojim rukama imao donji tok rijeke Neretve, imao je u rukama zapravo cijelu junu Hrvatsku te cijelu dolinu Neretve, ilu kucavicu cijele BiH. I velikosrpski agresor znao je to pa je pokuao ovladati hrvatskim Poneretvljem, a putem toga i susjednim podrujima te cijelom BiH.

    HRVATSKO STANOVNITVO

    Podruje hrvatskog Poneretvlja narodnosno je jedan od najhomogenijih dijelova Republike Hrvatske. U ogromnoj veini naseljava ga hrvatsko puanstvo, koje je osim u dva sela ( Glucima i Mihalju ) u svim naseljima cijelog kraja bilo apsolutna veina. Godine 1991. U tadanjoj opini Metkovi obitavalo je 22.818 stanovnika od ega 21.292 Hrvata. U tadanjoj opini Ploe ivjelo je 13.008 stanovnika od ega 11.091 Hrvat. Identian je bio narodnosni sastav Poneretvlja i stoljeima unazad. Usprkos tome taj su kraj uvijek u svim velikosrpskim planovima uvrta