Istina u umjetnosti

IzvorničlanakUDK165.1:7–028.22Primljeno1.6.2009.

Katarina RukavinaDaneGodine10,HR–[email protected]com.hr

Istina u umjetnosti

Refleksije o spoznajnim aspektima vizualne umjetnosti1

SažetakProblematiziranje viđenja i vidljivog predstavlja tipični i bitno određujući filozofijski pro-blem već od samih početaka filozofije. Platon i Aristotel ustoličuju osnovne načine pristupa zbilji koja, bilo da je shvaćena kao iluzija (idealizam) ili osjetilna datost (materijalizam), uvijek ostaje ono pred-očeno. Ovdje pokušavamo razmotriti neke aspekte koji ukazuju na spoznajni karakter vizualne umjetnosti (prije svega slikarstva), a prepoznajemo ih kao svi-jest o realnom.Povijesni razvoj umjetnosti s obzirom na njen spoznajni karakter prvi se put eksplicitno pojavljuje kod Hegela. Nužna posljedica takvog razvoja kod Hegela jest tzv. kraj umjetno-sti odnosno to da umjetnost koja nastaje ne odgovara više njezinom najvišem određenju i značenju. Njegovo predviđanje smrti umjetnosti najprije možemo pratiti u velikom dijelu umjetnosti XX. stoljeća koja napušta mimetičko prikazivanje, sve više težeći k apstrahira-nju i destrukciji vizualnog u užem smislu. Usprkos tome, pokušat ćemo i takvo postupanje odrediti kao prikazivanje nečega ili kao činjenjenečegavidljivim, a to »nešto« je, po našem mišljenju, upravo ova svijest o realnom.

Ključne riječiviđenje,zbiljnost,vizualnaumjetnost,mimesis,vizualnomišljenje,poretcigledanja,oku-larocentrizam,postmoderna

»Umjetnostseotvaraistiniakoonanijeneposredna;utolikojeistinanjezinasadržina.Onajespoznajaza-hvaljujućisvomodnosupremaistini;samaumjetnostjespoznaja takošto jojseonaunjojpojavljuje.Aliniti je ona kao spoznaja diskurzivna, niti je njezinaistinaodraznekogobjekta.«

T.W.Adorno,»Estetičkateorija–Paralipomena«2

1

Vizualnaumjetnostseočitujeuvizualizacijikaopredočavanjuiprenošenjuzbilje:pojav-nosti, koncepata, mentalnih slika, jezičkihformulacija, logičkih i matematičkih shemau vizualnu formu (usp. Miško Šuvaković,Pojmovnik suvremene umjetnosti, Horetzky,Zagreb 2005., str. 663). Likovna umjetnostje uži pojam od vizualnih umjetnosti timešto vizualne umjetnosti obuhvaćaju likovnuumjetnost(slikarstvo,skulpturu,grafiku),fo-tografiju,film,videoumjetnost,dizajn,arhi-tekturu,novevizualnevišemedijskeeksperi-mente,teatar,operuibalet.Uteorijiavangar-

de, neoavangarde i postavangarde likovnojumjetnostipripadajuirazniintermedijalnieksperimenti umjetnika (objekti, ready made-i,asamblaži,instalacije,ambijenti,performansiisl.).Tojerazlogzaštoseovdjeradijekoristimopojmom‘vizualnaumjetnost’.

2

TheodorW.Adorno,»Estetičkateorija–Pa-ralipomena«,u:Estetička teorija danas: ideje Adornove estetičke teorije,izbor,predgovoriredaktura:AbdulahŠarčević,VeselinMasle-ša,Sarajevo1990.,str.59.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA115God.29(2009)Sv.3(567–586)

K.Rukavina,Istinauumjetnosti568

Čestospominjanoobjašnjenjerazlikeizmeđumoderneitradicionalneumjet-nostiočitujeseurazdvajanjupojmovalijepogiumjetnosti,međutim,ovdjesetakvoobjašnjenjesvjesnozanemaruje.Razlogtomujestusmjerenostistra-živanjanaproblemodnosazbiljnostiivizualneumjetnostigdjesevidljivostnadajekaotemeljtogodnosa.SmatramodatoposebnodolazidoizražajauumjetničkojpraksiXX.stoljeća.Njezinizrazitoantivizualnidiskurs,kojiim-pliciradajepostalogotovonemogućeprepoznatineštokaoumjetničkifeno-menputemčistovizualnihsvojstava,upućujenasvojevrsnoproblematizira-njesamogpojmastvarnosti/zbiljeunutarumjetničkeprakse.PretpostavljamodaumjetnostXX. stoljeća,unatočdestrukciji i dekonstrukcijiuvizualnomizrazu,ilibašzbogtoga,uspijevaučiniti»vidljivim«svojodnosspramzbilj-skogjednakokaoitzv.prikazivalačka,tradicionalnaumjetnost.Problematiziranjeviđenjaividljivogpredstavljatipičniibitnoodređujućifi-lozofijskiproblemvećodsamihpočetakafilozofije.Bilodagovorimooču-đenjuizačudnostinadonimštovidimokaoizvorufilozofijskogmišljenjailiorazlikovanjuprividaizbiljskogkaoprvogkorakauspoznaji,svedoprimje-ricesuvremenekritikefilozofijekaoogledalaprirode,uvijeksesuočavamosvidomkaonajplemenitijimosjetom.PlatoniAristotelustoličujuosnovnena-činepristupazbiljikoja,bilodajeshvaćenakaoiluzija(idealizam)iliosjetilnadatost(materijalizam),uvijekostajeonopredočeno.Usvezistim,istinaseuantičkomrazdobljushvaćakaoslaganjesastvarnošću,apjesništvoilikovneumjetnostikaomimesisilireproduciranjestvarnosti.Istinajetimepriznatazabitnuoznakuumjetnosti.Unovovjekovnojfilozofiji,čijijenajvećipredstav-nikHegel,istinaserazumijenaneštodrugačijinačin.Hegelpostavljaistinukaoslaganje realnogpostojanjanekogpredmeta snjegovimpojmom ili sasamimsobom.Istinitojedijalektičkokretanjeilisamorazvojpojmailiidejeusebiodosjetilnostikasamosvijesti(duhjepojamkojisamsebepomišlja).Unjegovomfilozofskomsistemuumjetnostpredstavlja»osjetilnisjajideje«.Onaimaspoznajnuvrijednost,nokaofazaurazvojuidejeilipojmapremasamosvijesti,kojiuodređenomtrenutkupovijestivišenepotrebujeosjetilnostumjetničkogteseokrećepremavišimstadijimasvijestikaoštosureligijaifilozofija,usvomrazvojudolazidokonačnogzavršetkabivajućizamijenjenafilozofijomumjetnosti.KrajilismrtumjetnostiuHegelovomsmislumogućejepratitiuumjetničkojpraksiXX.stoljećabudućidaonanapuštamimetičkoprikazivanjestvarnostisvevišetežećikapstrahiranjuidekonstrukcijiosjetil-nog,odnosnovidljivog.NatraguHegelovepretpostavkeokrajuumjetnosti,nastojimoistaknutidajeupravoumjetničkapraksaXX.stoljećaiskazalasvojspoznajnikarakterkaobitnoodređujućukategorijuumjetnosti.Specifičnimizrazomipostupkomodnosnosvojim»antivizualnimstavom«ovorazdobljeumjetnosti problematizira pojam slaganja sa stvarnošću kao i pojam samestvarnosti, a onda i ideju umjetnosti. Prema našemmišljenju, umjetnost uXX.stoljećunedvojbenopokazujeizaokružujejednupovijesnuzbiljnostiliidejutezbiljnosti.TimeujednozadržavaonoštoHegelpronalazikaonjezinonajvišeodređenjeiznačenje,atojespoznajaideje,čimeseuopćeinazivaumjetnošću.Istinita,usmisluvjernostistvarnosti,umjetnostmožebitisamoakostvarnostdovodidopojaveistovremenoafirmirajućitupojavukaoprivid.ZaAdornajesvakoumjetničkodjeloutolikooksimoron:»Uestetskomprividuumjetničkodjelozauzimastavpremarealitetukojiononegiratimeštopostajejednosui generis.Svojomobjektivacijomumjetnostprigovararealitetu«,3čijidioipakostaje.TakođerdaljeutomsmisluoumjetničkomdjeluAdornotvrdi:»Ovoonostranonečegštosepojavljujeodnjegovogprivida, to jeestetičkisadr-žajistine;ononaprividuštonijeprivid.«4ZaAdornajetakoduhumjetnič-



kihdjela,njihovsadržaj istine,objektiviranomimetičkodržanje:»nasuprotmimezii,istovremeno,njezinoblikuumjetnosti.«5VizualnaumjetnostXX.stoljećaodbacujeprikazivatisvijetkakvimgavidimo.Takavstavrazmatramokaosadržajistinegdjeseputemradikalnogobratauvizualnomizrazusuge-rira na problem vida i vidljivog, odnosno gledanja kao takvog.Umjetnostneodustajeodrealitetajerbitimenestaloinjesame,većgaupravonaovajnačinuspostavljakaovlastitupovijesnubit,čimeuodređenomsmisluostajesrodnamimetičkom.Refleksijeospoznajnimaspektimavizualneumjetnostizapočetićemospoj-momvizualnepercepcije.Stogaćesenajprijenaznačitinjezino funkcioni-ranjespozicijepsihologije,oslanjanjemnauvideRudolfaArnheimakojijepostavketzv.»Gestalt«psihologije(psihologijaoblika)primijenionaistraži-vanjeodnosaumjetnostiimišljenja.Unjegovojseargumentacijijasnonadajepovezanostopažanjaimišljenjauumjetničkojdjelatnostitesevizualnoopa-žanjepotvrđujekaospoznajnaaktivnostudiskursupsihologije.ZatimslijedipromišljanjeumjetnostikaosimboličkeformeodnosnospecifičnesimboličkespoznajeposebnoobrađeneumislifilozofaErnstaCassirera,nakojusepozi-vajumisliocikaoštosuErwinPanofskyiNelsonGoodman.Poretcigledanjaobjašnjavajupojamstilakrozkategorijenaznačeneuistraživanjimapovjesni-čaraiteoretičaraumjetnostiHeinrichaWölfflina.Njegoveporetkegledanjaukratkoćemousporeditisapojmom‘skopičkihrežima’kojijenavrloutjeca-jannačinusuvremenojteorijivizualnekulturerazvioameričkifilozofMartinJay.Naslovljenu temu zaključujemo konceptom realnog u umjetnostiXX.stoljeća,kojomsebavimokrozposljednjadvaodjeljka.

Vizualno mišljenje

RudolfArnheim napisao je studiju6 o vizualnom opažanju kao spoznajnojaktivnosti.VlastitustudijuopisujekaoobrtanjepovijesnograzvojakojijeufilozofijiXVIII.stoljećavodioodaisthesis-adoestetike,odosjetilnogdoživ-ljajadoumjetnostiuopće.Arnheimobjašnjavakakojeumjetničkadjelatnostformaumovanja,ukomsuopažanjeimišljenjeneodvojivoisprepletene.Tezeodkojihpolazinezaustavljajusesamonaposebnostiumjetnostigdjemože-mopratitikakoumjetnicimisleosjetilima–istraživanjeopažanjainaročitoviđenjadovodidospoznajekakosučudesnimehanizmipomoćukojihosjetilashvaćajuokolinugotovo istovjetni s radnjamaokojimagovoripsihologijamišljenja.Bezpodatakao tome što sedogađauvremenu i prostorumozaknemožeobavljatisvojposao,aliistotakonamtipodacipunonepomažuakobibilisamočistoosjetilniodrazivanjskogsvijetausvomsirovomstanju.Ništaštomožemo spoznati o svijetu nije od neke koristi ako ne pronađemoopće uposebnom.Ummoraskupljatipodatkeisamihobraditidabiuopćespoznaostvarnost.Iakosutedvijefunkcijeodvojeneuteoriji,nemožesenužnotvrditiistoizapraksu.Štoviše,kadabiiupraksibilotako,suradnjaopažanjaimišljenjauspoznajibilabineshvatljiva.Samozatoštoopažanjeprikupljatipove

3

Ibid.,str.55.

4

Ibid.,str.62.

5

Ibid.,str.63.

6

RudolfArheim,Vizualno mišljenje. Jedinstvo slike i pojma, Univerzitet umetnosti u Beo-gradu,Beograd1985.



stvari,daklepojmove,možeseopažajnimaterijalupotrijebitizamisaoiobr-nuto,ukolikosadržajosjetilaneostaneprisutan,mozaknemačimemisliti.Odvajanjeopažanja imišljenjaglavna je temaempirizma i racionalizmaufilozofijiXVII.iXVIII.stoljećaukojojopćenitodominiraspoznajniproblemikadanastajespoznajnateorijakaofilozofskadisciplina.Empiristitvrdedaničegnemaurazumučegaprethodnonijebilouosjetilima,razumjetabula rasa.Međutim,čakionismatrajudajeskupljanjeopažajnihpodatakanestru-čanposao,neophodan,alinižegreda.Sređivanjepodatakabilojeodređenoza»više«spoznajnefunkcijeumakaoštosustvaranjepojmova,povezivanje,odvajanje,zaključivanjeisl.,kojesumoglefunkcioniratisamoakosepovu-kuodsvihopažajnihposebnosti.Racionalisti tvrdekakosuporukeosjetilazbrkaneinejasnetedajepotrebnoumovanjekakobiserazjasnile.UXVIII.stoljećuformiraseestetikakaofilozofskadisciplina,kadaAlexanderBaum-gartenpripišeosjetilnostiiopažanjuvlastitusposobnostspoznavanjapatimeivlastituistinu,kojakaoiumovanjemožepostićistanjesavršenstva(ljepotailisamoprozirnostosjetilnog),noipakimamanjuvrijednostuodnosunanjjernemaonujasnoćukojapotječejedinoodvišihsvojstavaumovanja.Arnheimtvrdikakospoznajneradnjekojesezovumišljenjemnisuprivilegijamentalnihprocesaiznadiizvanopažanja,negosubitnisastojcisamogopa-žanja.Pritomimanaumutakveradnjekaoštosuaktivnoistraživanje,oda-biranje,poimanjebitnog,pojednostavljivanje,apstrahiranje,analizaisinteza,dopunjavanje,ispravljanje,rješavanjeproblema,uspoređivanjekaoikombi-niranje,izdvajanje,smještanjeukontekst.Nemanikakveosnovnerazlikeiz-međuonogštosedogađakadanetkopromatrasvijetneposrednoikadasjedizatvorenihočiju i»misli«.Nemožemoodvojitinaziv‘mišljenje’odonogaštosedogađauopažanju.Vizualnoopažanjejevizualnomišljenje.Vizualnoopažanjejeizrazitoaktivnadjelatnost.Onasemožeodnositinamalidiovizu-alnogsvijetailinacjelokupnivizualniokvirprostora,ukomsvipredmetikojisetrenutnovideimajusvojemjesto.Kroztajsvijetkrećesepogled,vođenpažnjom,skupljajućiuskiopsegnajoštrijegviđenjačasnajednu,časnadru-gutočku,ispitujućipredmeteistražujućiimoblik.Svijetkojiizbijaizovogopažajnogistraživanjanijeneposrednodan,nekinjegovividoviizgrađujusebrzo,nekisporoisvisuizloženistalnompotvrđivanju,ponovnomocjenjiva-nju,promjeni,popunjavanju,ispravkama,produbljivanjurazumijevanja.Iako tradicionalni koncept vizualnosti tvrdi kako mišljenje, koje obrađujeopažajnimaterijal,samoposebinijeopažajnokaoštoisamiopažajnima-terijal postaje neopažajan u trenutku kadmišljenje sirove opažaje pretvoriupojmove,Arnheimželidokazatiupravosuprotno.Naime,dabiseuopćeteoretski razumjeloopažanje imišljenje tadvamedijamorajuseodvojenoproučavati,noupraksionimeđusobnodjelujuiuzajamnoseuvjetuju:našemisliutječunaonoštovidimoiobrnuto.Tonebibilomogućedasuovadvamedijanavodnotolikorazličita.Sampojam‘opažanje’,kaoi‘percepcija’,pružaraznaznačenjaraznimlju-dima.Nekiovajizrazshvaćajuvrlouskogdjeopažanjeopisujesamoonoštoosjetilaprimajukadasupodraženavanjskomokolinom.Notakvoznačenjeisključujesvelikovekojisuprisutnidokčovjek,kadasumuočizatvoreneilikadanepaze,mislioonomeštojestilištobimoglobiti.Drugiznačenjeopažanjaproširujutolikodaonouključujesvakovrsnoznanjekojesemožestećionekompredmetuilipojaviizvanjskogsvijetakakonpr.pokazujeizraz‘opažanjeličnosti’gdjeopažanjeobuhvaćasvesloženeprocesepomoćukojihjednaosobaupoznajedrugu,tj.nesamoonoštosevidi,čuje,miriše,većinavike,djelovanje,načelaisl.Notimesemožeprikritičitavproblemvizual-



nogmišljenjakaotakvog.ZatoArnheimpokušavaviđenjeobjasnitikaointe-ligencijukojujemogućeistražitikrozodređeneelementevizualnogopažanjaodređujućigakaospoznajnifenomenravnopravan,štovišeuskopovezan,anepodređensamommišljenju.Određenijecrteodlikuju inteligenciju raznihosjetila. Jednaodnjih je spo-sobnostpribavljanjainformacijaoonomeštosedogađanaudaljenosti.Sluh,vid imiris spadaju u ta daljinska osjetila. Sposobnost opažanja na daljinupokazujekolikojeosjetilnostvidainteligentnatimeštosečestotasposobnostpovezujesdalekovidnošćuinteligentnogčovjeka.Daljinskaosjetilanesamoštodajuširokopsegonomeštojepoznatonegotakođeruklanjajupromatračaodneposrednogdjelovanjaistraživanogdogađaja.Sposobnostdasenadiđetrenutniutjecajonogštodjelujenapromatračaištoonsamčini,omogućujemudaobjektivnijepronikneupostojećestvari. Inteligentnoponašanjekododređenih osjetila ovisi od toga kako su artikulirani podaci u tommediju.Kako su osjetila,mirisa i okusa na primjer, bogata u nijansama, čitavo tobogatstvo stvara–bar za ljudskium– samovrloprimitivan red.Stoga sečovjekmožeupustitiumiriseiokuse,aliteškodamožemislitipomoćunjih.Kodvidaisluhasuoblici,boje,pokreti,zvucipodložniodređenojivisokosloženojorganizacijiuvremenuiprostoru.Ovadvaosjetilasuzatomedijipar exellencezaupotrebuinteligencije.Vidupomažuosjetilododiraimišićnaosjetljivost,alisamoosjetilododirasenemožetakmičitisvidom,uglavnomzatojerononijedaljinskoosjetilo.Usvijetuzvukova,svakomsetonumožedodijelitiodređenomjestoifunkcijasobziromnanekolikodimenzijaucje-lokupnomsistemu.Glazbajestogajednoodnajmoćnijihproizvodaljudskeinteligencije.Aliiakoseuglazbiodvijamišljenjenajvišegreda,onojemišljenjeoglazbenomuniverzumuiuokvirunjega.Velikavrlinaviđenjajeutomeštojeononesamovisokoartikuliranmedijnegoštonjegovuniverzumpružaneiscrpnobogateinformacijeopredmetimaidogađajimavanjskogsvi-jeta.Zatojeviđenjemedijmisliprvogareda.Vizualna inteligencija pokazuje se u karakteristikama opažanja kao što suprobirljivostisvrsishodnost.Procesibilježenjakojisedogađajuuočnojja-bučiciizrazitosuselektivni,fiksacijompredmetapažnjerješavajuprobleme.Sukobizmeđunametljivogvanjskogsvijetairedaunutrašnjegsvijetastvaranapetost,kojaseuklanjakadapokretočnejabučiceučinidasetadvasredištapoklope,prilagođavajućinatajnačinunutrašnjisvijetvanjskom,odgovaraju-ćidiovanjskogsvijetasadajesredišnosmještenuunutrašnjem.Potrebadaseodaberemetapostojiuspoznajijošnanivoumrežnjače.Kakojeoštroviđenjeograničenonauskuoblast,jedanseciljmoraodabratiizčitavogopsegadatogpolja.Ovoograničenje,dalekood togadabude smetnja, štitiumodviškapodatakakojanemožeilimunijepotrebnoobraditiuistimah.Onoolakšavainteligentnupraksuusredotočenostinanekuzanimljivustvarizanemarivanjaonogaštojevanpredmetapažnje.Selektivnostseodražavaiudubinskojdimenziji.Samojednauskaoblastjeužižiusvakompojedinomtrenutku.Akojekrupniplan,pozadinajezamagljena,iobrnuto.Uopažanjuoblikaležepočeciobrazovanjapojmova.Dokoptičkilikprojici-rannamrežnjačujestpotpunomehaničkazabilješkanjegovogfizičkogpar-njaka,odgovarajućivizualniopažajtonije.Zapredmetkojinetkopromatramožeserećidajezaistaopažensamoukolikoseuklapaunekiorganiziranoblik.Opažanjesesastojiodpoklapanjamaterijalapodražajasašablonamarelativnojednostavnogoblika,odnosnovizualnimpojmovimailikategorija-ma.Većinastvarikojevidimokaookrugleneopredmećujuokruglostbukval-



no;onesupribližnotakve.Paipak,promatračnesamodaihuspoređujesaokruglošćunegozaistavidiokruglostunjima.Oblikovnisklopoviopaženinaovajnačinimajudvijeosobineigranjaulogevizualnihpojmova:imajuuop-ćenostilakoseidentificiraju.Čakilikjedneodređeneličnostijeizgledodre-đenogsklopasvojstavatevrsteličnosti.Stoganemarazlikeunačeluizmeđuopažaja i pojma.Dabibilokorisno,opažanjemorapružati obavještenjaovrstamastvari,inačenebimogliimatinikakvekoristiodiskustva.Opažanjeoblikajepoimanjeopćihstrukturalnihodlika.Ovajpristuppotičeodgeštaltnepsihologije.Onoštovrijedizaoblikvrijediizaboju.Kaoštosuopaženiobliciuglavnomsloženerazradejednostavnihoblika,takoseisklopovibojaopažajukaorazradeelementarnih,čistihsvojstavažute,plaveicrvene,gdjesunekeodnjihovihkombinacijasameposebidovoljnopreciznedasamezasebefunkcionirajukaovizualnipojmovi,poputnarančaste,zeleneili ljubi-časte.Tojehijerarhijskisistem,sličansistemutradicionalnelogike,ukojemmnoštvoodređenijihpojmovapotičeodnekolikoosnovnih, čimese stvararedkojidefiniraprirodusvakogelementanjegovimmjestomucjelini.Posebnaprirodaopažanjamožesedobroobjasnitiusporedbomsistraživanji-maotomekakokompjuterraspoznajepojedinačnesklopove.Kompjuterkojičita takveoblikekaoštosuslovaibrojevi,alinesamoustandardiziranimverzijamanegoiuširokomopseguvarijacijakojesesrećukadarazniljudipišuistebrojeveilikadaseštamparaznimtipovimaslova,radinatakavnačindaonoštojenepromjenjivokodbrojke3ilislovaBmoraizdvojiti,bezobzirakakavposebanoblikonodobije.Kompjuterpočinjenatajnačinpostupajućitočnokaoioko:razbijaneprekidnisklopinformacijakaopodražajaumozaikisprekidanihdjelićaodkojihsesvakibilježiodvojenomfotoelektričnomćeli-jom.Tojepostupaktzv.digitalnogkodiranja,kojipretvarainformacijuuskupdiskretnihjedinica,odkojihsvakapriopćavaprisustvoiliodsustvoodređenogopažajnogsvojstva.Mozaiknečuvainepokazujenikakavposebansklop,sizuzetkomštotočkicenisunasumiceraštrkanevećzadržavajusvojeodređe-nomjestouodnosunasusjednetočkice.Sastavljajućisvesličnepredmeteiodvajajući ihoddrugačijih,kompjuterdobivagrubsklop,kojisezatimpozahtjevumožepročišćavatidaljnjimuklanjanjemmanjihnepravilnosti i sl.Ovojeonavrstaslijepoguklanjanjakomadakojeneidedaljeodotkrivanjasličnostiilinesličnostiizmeđususjednihelemenataiukomedobivenioblikdolazi kao iznenađenje, otprilike kao kad dijete linijom spaja točkice i nakrajushvatidajenacrtalopile.Kadazadataknezahtjevaništaboljeodidentifikacijebilonakojinačin,njegamožeobavitikompjuteriliorganizamkojijepotpunoslijepzapravikarakterpredmeta.Možemoidentificiratineku ličnostsamopoprstenukojinosinaprstuili,pak,poimenu.Štakorikaodaidentificirajunekesklopovetimeštootkrivajuizvjestankutnaodređenommjestu.Ispitivačkiuređajmožeiden-tificiratinekicrnioblikpomoćuredoslijedaisječakapromjenjivedužine,neshvaćajućiuopćedatajskloppredstavljaprofilnusiluetuljudskeglave.Čovjekoštećenamozgakojipatiodagnozijemožeidentificiratinekipravokutnikbrojanjemnjegovihkuteva.Zavećinupraktičnihzadatakapotrebnoje,među-tim,razumjetiopćuvizualnustrukturupredmetakojisetrebarazmotriti,azasvrheznanstvenikailiumjetnikabitnojeshvatitivizualnikarakterpredmeta.Raspoznavanjesklopovamožeseprimijenitinavrlorazličiteoblike,alištojesklopjednostavniji,raspoznavanjejelakše.Kineskiideogramisuvećiizazovnegorimskialfabet.Upraksi,međutim,figurekojesetrebajupročitatitêžejednostavnosti.Brojkeislova,primjerice,razvilisusepovijesnokaorezul-tattraganjazanizomoblikadovoljnojednostavnihdaselakopišu,opažaju



ipamte,a ipakdasešto jasnijemeđusobnorazlikuju.Prirodaovupotrebuzajednostavnimoblicimazadovoljavasjednestranetimeštooninastajuuevolucijikaosignalizaorganizmeobdarenečulomvida.Sdrugestrane,sa-svimneovisnoodvida,tendencijaksmanjenjunapetostiufizičkomsvijetuproizvestićenajjednostavnijemogućeoblikeudanimokolnostimaitimećeusput pomoći i viđenju.Čak i u tom slučaju, većina oblika i kombinacijaoblikakojeprirodapružaočimamnogosusloženijiodslova,brojevaidrugihznakovaštoihjeljudskividpronašaozaljudskivid.Aktivnoistraživanjeoblikaivizualnogredaotkrivaseumnogimslučajevimakadaviđenje,umjestoda sezadovoljividljivimodsječkomnekogpredme-ta,upotpunjavaobliktogpredmeta.Toznačidaseopažajnaorganizacijaneograničavananeposrednodanmaterijal,negouključujenevidljiveprodužet-kekaostvarnedijelovevidljivog.Nasličannačin,predmetisečestoopažajukaopredimenzioniranopotpuniiakojesamofrontalnidionjihovepovršineneposrednodat.Ovdjesenedogađadapromatračupotpunjavanevizualnimznanjemodlomakkojiodistavidi,većnevidljividijelovipredmetadopunja-vajuvidljivedabiseproizveopotpunoblik.Razlučivanjeizmeđupotpunoginepotpunogpredmeta,kaoiodgovarajućezaokruživanje,događajuseusa-momopažanju.Uumjetničkimdjelima,naprimjeruslikama,možesezapazitikakoseosjeti-lovidakoristisvojomorganizacijskommoćiunajvećojmogućojmjeri.Kadaslikarodabirenekiodređenipredjeldabinaslikaopejzažnusliku,onnesamoštobiraipreuređujeonoštonalaziuprirodi–onmorareorganiziratičitavuvidljivumaterijudabiseuklopilauporedakkojijeonotkrio,izumio,proči-stio.Baškaoštojeizumirazradatakvogjednoglikadugisloženproces,takoiopažanjeumjetničkogdjelazahtjevaangažman.Najčešće,promatračpoči-njeodnekud,pokušavaseorijentiratiuodnosunaglavnikosturdjela, tražiakcente,eksperimentiraprobnomformalnomshemomdabividioodgovaralicjelokupnomsadržajuitd.Kadajeistraživanjeuspješno,vidisedadjeloležiuodgovarajućojstrukturi,štopromatračuujednoosvjetljavaznačenjedjela.Kaonigdjedrugdje,upravopromatranjeumjetničkogdjelaotkrivakolikojeaktivno građenje oblika uključeno u ono što se podrazumijeva pod »viđe-njem« ili »gledanjem«.Doživljaj prilično bespomoćnog traganja za danimlikom,azatimiznenadnognalaženjaključazaonoštojeupočetkuizgledalokaonagomilavanjeoblika,uobičajenjeuprocjenjivanjuumjetničkogdjela.Takavdoživljajjenajjasnijiinajupečatljivijiprimjeronogaktivnogistraži-vanjaoblikaivizualnogredaokojemseuvijekradikadgodnetkopromatranešto.

Umjetnost kao simbolička forma

Umjetničkodjeloprikazujeneštoakosesvojimizgledomodnosinanekupo-javuusvijetu.Utomsmisluprikazivanjejeodnosilirelacijaizmeđuumjet-ničkogdjela iobjektaprikazivanjautemeljennadoslovnomvizualnompo-sredovanjuviđenog.Problemslikovnogprikazivanjajeuosnoviproblemvi-zualnepercepcije.Relacijasličnosti,uzapadnojkulturipoznatapodpojmommimesisa,podrazumijevadaslikarealističkiprikazujepredmetiliprizoruko-likojenjenizgleddovoljnonalikonomkakobiprizorizgledaopromatraču.Napuštanje takoshvaćenogmimesisauumjetnostiXX. stoljećamoguće jeobjasnitiutjecajemteorijapercepcijekojesmatrajudajeviđenjeuvjetovanoznanjemijezikom.Polaziseodstavadajemimesis jednaodinterpretacija



viđenjasvijetatedakaotakvooponašanjepredstavljatekjednukonvencio-nalnuisimboličkuformuprikazivanja,karakterističnuzaodređenorazdobljepovijestiljudskogduha.Prikazivanjekaoogledalniprincipmožefunkcioni-ratiakojeslikasličnapredmetukojiprikazujeunekimvizualnimodnosimanjihovogizgleda,međutimtonemožebitidovoljnozasamipojamprikazi-vanjabudućidatrodimenzionalnipredmetnemoženikadbitisličandvodi-menzionalnojslici.Umjetniciseokrećuodkonkretnihsvojstavapredmetakistraživanjimazakonaprikazivanjaiviđenja.Kritika pojma sličnosti vodi razumijevanju prikazivanja kao simboličkogoblikovanjakojenepokazujedirektnoizgledpredmeta,većposredno,sim-boličkimaspektima,opisujenjegoveosobinetenatajnačinprikazujepravi-lasimbolizacijekojenekodruštvoprihvaćazasvojepredstavesvijeta.Pri-kazivanjetakonemorabitinužnoizrazpercepcije,većspekulativniaspektumjetnosti.Prematometeorijumimesisanetrebapromatratisamokaomodelstvaranjaumjetnostiilimodelspoznajestvarnostivećtakođerkaoosjetilnuartikulacijuodređene ideologijekojomseograničava iusmjeravarecepcijai razumijevanje umjetničkog djela.Ovakav stav briše granicu između pri-kazivačke (mimetičke) ineprikazivačke (apstraktne)umjetnostipokazujućidajesvakoumjetničkodjeloreprezentacijagledišta,načinaviđenjainačinaprikazivanjakultureukojojnastaje.Kadabiseumjetnostsvelanaponavljanje,oponašanje,podražavanjeiliod-slikavanjepojedinačnihsadržajaopažanjailipredstava,bilabisamoobičanduplikat stvarnosti vrlo sumnjive vrijednosti.U tom smisluErnstCassirerkritizirashvaćanjeumjetnostikaomimesisa,razumijevajućijekaoposebnuusmjerenost našihmisli,mašte i osjećaja.7Umjetnost je simbolički jezik ikaotakavpredočivanje,madasepredočivanjeosjetilnihoblikarazlikujeodverbalnogilipojmovnogpredočivanja.8Umjetnostnasučidastvarivizualiziramo, a ne da ih samopoimamo ili se njima služimo.Umjetnost izvlačineizmjernemogućnostiživota,kojenejasnoimutnoosjećamo,najasnoiin-tenzivnosvjetlosvijesti.Onanampružabogatiju,življu iživopisnijuslikustvarnosti te dublji uvid u njezinu formalnu strukturu.Mjera vrijednosti uumjetnostijestupanjintenzifikacijeiiluminacije.9Stogajeumjetnostvrstaspoznaje.

»Doklegodživimosamousvjetluosjetilnihutisaka,misamododirujemopovršinustvarnosti.Svijestodubinistvariuvijekzahtijevanapornašihaktivnihikonstruktivnihenergija.Ali,kakoseteenergijenekrećuuistomsmjeruinetežeistomcilju,onenamnemogudatiistiaspektstvarnosti.Kaoštopostojipojmovnadubina,takopostojiisasvimvizualnadubina.Prvunamotkrivaznanost,adruguumjetnost.Znanostnampomažedarazumijemouzrokestvari,aumjet-nostdavidimonjihoveoblike.Uznanostipokušavamoslijeditipojavesvedonjihovihprvihuzroka,doopćihzakonainačela.Uumjetnostismozadubljeniuizravnupojavustvariiutojpo-javipotpunouživamousvomnjezinubogatstvuiraznolikosti.Tunasnezanimajednoobraznostzakona,negomnogolikostiraznovrsnostintuicija.Čakiumjetnostsemoženazvatispoznajom,samoštojeumjetnostspoznajaneobičneispecifičnevrste.«10

Cassirerpripadaneokantovcimamarburškeškole.RazvijajućikonsekventnoosnovnisadržajKantovefilozofije,neokantovcimarburškeškolekorigirajuKantaunekimtočkamaukojimanjegovoučenjenijebilouskladusnjego-vomosnovnommišlju:

»Tujeriječprijesvegao‘starojteškoći’kojunalazimovećuuvoduKritike čistog uma,gdjese‘opažanje’(‘Anschauung’)kaosvojevrsnadanostaficirajućegobjektareceptivitetuaficiranogsubjektasuprotstavlja‘mišljenju’(‘Denken’)kaojedinojpravojspoznajnojfunkciji,kaočistojspontanosti.OvajjedualizampomarburškommišljenjukakogainterpretiraNatropneodrživ.Prijesamespoznajepretpostavljatisubjektiobjektinjihovmeđusobnikauzalniodnos,davanje



iliaficiranjesjednestrane,aprimanjeiliaficiranostsdrugestrane–toznačiizvanakonstruiratispoznaju,ponovoupastiu ‘metafizičnost’potpunonespojivus transcendentalnommetodom.Taseteškoćamožeriješitisamotakodaseodbacipretpostavkaoopažanjukaonezavisnomizvoru spoznaje ida se radikalnoprovedeKantovo stanovištepokojem ‘uopće svakiodnospremapredmetu,svakipojamoobjektu,atakođeriosubjektu,nastajesamouspoznaji,premanjenomzakonu’.ToneznačidapotpunootpadaKantovadistinkcijaizmeđuopažanjaimišlje-nja,ali‘opažanje’(‘Anschauung’)nijevišesuprotstavljenomišljenjukaoneki‘mišljenjutuđe’faktorspoznaje,nego‘onojestmišljenje,samonepukomišljenjezakona,negopukomišljenjepredmeta’.«11

Cassirer sene slaže sKantovom teorijomspoznajeutoliko što smatra jed-nostranompretpostavkuda jedino ljudski umvodi razumijevanju realnostiteKantovo shvaćanje duha kao umaCassirer proširuje na shvaćanje duhakaokulture.Cijeliljudskiduhsasvimsvojimmoćimaimaginacije,osjećaja,voljeilogičkogmišljenjaodređujeioblikujenašukoncepcijurealnosti.Do-minantniprincipkojiobjedinjujemnoštvenostiraznolikostspoznajnihfunk-cijau jednuzaokruženuduhovnuakciju,pri tomnijednuneukidajući, jestnjihovasimboličkafunkcija.Takoumjetnost,mitireligija,svakosasvojimsimboličkimoblicima,predstavljajuodređenenačineobjektiviranjailinačineduhovnogshvaćanjaukojemseipomoćukojegsekonstituirajednaposebnastranazbilje–kultura.Razum jeneprimjerenpojamdabi senjimemogloobuhvatitibogatstvoiraznovrsnostoblikačovjekovogkulturnogživota,asvisutioblicisimboličkiipredstavljajudruštvenusvijest.Stogajeprimjerenijipojamsimbol.TakoCassirerdefiniračovjekanekaoanimal rationale,većkaoanimal symbolicum.12

»Spoznaja,kao i jezik,mit,umjetnost, svi seoniponašajunekaonekopukoogledalo,kojejednostavnoodražavaslikenekogdanogvanjskogiliunutrašnjegbivstvovanja,kakoseoneunjemuproizvode,negosuoni,umjestodabudutakviindiferentnimediji,naprotivpraviizvorisvjetlosti,uvjetiviđenjakaoiizvorisvakogoblikovanja.«13

Zaljudskujenaravspecifičnodačovjeknijeograničennajedankarakterističan i jedinipristupstvarnosti, tvrdiCassirer,negodamože izabratisvojegledišteitakosjednogaspektastvariprijećinadrugi.14Umjetnostje,dakle,jedantakavaspekt,pristupstvarnostiilispecifičnavrstaspoznajekojanampružaredupoimanjuvidljivih,opipljivihiosjetilnihoblika.Osimštopružared,svakojeumjetničkodjelointuitivnastrukturatekaotakvopodrazumije-vakarakterracionalnosti.Onanijevezanazaracionalnoststvariilidogađaja.Moženamdatinajneobičnijuinajgrotesknijuviziju,adaipakzadržijednusvojuracionalnost–racionalnostoblika.15

7

Usp.ErnstCassirer,Ogled o čovjeku,Napri-jed,Zagreb1978.,str.217.

8

Ibid.,str.216.

9

Ibid.,str.192.

10

Ibid.,str.218.

11

Gajo Petrović, »Ernst Cassirer: Od kritikeumadokritikečovjeka«,predgovornavede-nog hrvatskog prijevodaOgleda o čovjeku,str.XVIII.

12

Usp.E.Cassirer,Ogled o čovjeku,str.43.

13

ErnstCassirer,Filozofija simboličkih oblika,citat uzet iz predgovoraG. Petrovića hrvat-skogprijevodaOgleda o čovjeku,str.XXXI.

14

Usp.E.Cassirer,Ogled o čovjeku,str.219.

15

Ibid.,str.216.



»Velikilirskipjesnikmožeinašimnajskrivenijimosjećajimadatiodređenoblik.Tojemogućesamozatoštojenjegovodjelojasnoorganiziranoiartikulirano,iakosebavipredmetomkojijenaokoiracionalanineizreciv«.16

Spoznajnikarakterumjetnostiočitujeseunjenojsimboličkojprirodi.Ipak,onona što to simboliupućujukodCassireranijedokraja razjašnjeno.Ondecidiranotvrdidasesimbolizamumjetnostimorashvatitiuimanentnom,aneutranscendentnomsmislu.PravipredmetumjetnostinijeniSchellingovometafizičkoBeskonačnonitiHegelovApsolut.Pravipredmetumjetnostitre-batražitiuodređenimosnovnimstrukturnimelementimasamognašegosje-tilnogiskustva–ulinijama,crtežu,uarhitektonskim,glazbenimoblicima.17OdređenijiodgovordajeErwinPanofskykojiusvojojstudijioperspektiviuslikarstvu18razmatraistukaoobjektivizacijusubjektivnog.Perspektivausli-karstvupodupirerazličitevrsteidentifikacijeumjetničkihobjekataiobjekatausvijetu.PerspektivajeonoštočinimogućommetaforuWeltanschauung,onasimbolizirapoglednasvijet.Iskustvoprostoraovdjesepovezujesiskustvomuopće te se tako i slikarstvo (idrugekonkretizirane formulacijemišljenja)povezujespogledomnasvijet.Uskladusfundamentalnomneokantovskomtezomomnogostrukostispoznaje,umjetnostifilozofijapredstavljajurazliči-tekognitivnemodele:

»Kaoštorazum‘utječenatodaosjetilnisvijetnebudenikakavpredmetiskustvailidabudepri-roda’(Kant,Prolegomena,§38),takoumjetničkasvijestutječenatodaosjetilnisvijetiliuopćenebudepredmetumjetničkogprikazivanjailidabudeoblikovanje;pritomemoramoobratitipozornostnajedno:dokjezakonitostkojuosjetilnomsvijetu‘propisuje’razumičijimispunjavanjemonapostaje‘prirodom’općenita,dotlejezakonitostkojuosjetilnomsvijetu‘propisuje’umjetničkasvijestičijimispunjavanjemonapostaje‘oblikovanje’,i n d i v i d u a l -n a,iliakoupotrijebimoizrazkojijenedavnopredložen–‘idiomatska’.«19

Suprotnostizmeđu»idealizma«i»naturalizma«uteorijiumjetnosti,paralelnasasuprotnosti»teorijepreslikavanja«ikonceptualizma(unajširemmogućemsmislu)uteorijispoznaje,temeljisenapozivanjunatranscendentalnuinstan-cuodnosnopotječeizpreduvjetadamorapostojatijedna»stvarposebi«sko-jomseintelektualnapredodžba,bilodajesamopukakopijailinezavisnatvo-revina,možeslagatiilibisemoralaslagatisamoondaakonekiubilokojemsmislubožjiprincipomogućinužnosttogslaganja.Uteorijispoznajejetajpreduvjet»stvariposebi«uzdrmaoKant,auteorijiumjetnostiAloisRiegl.20Otkakodržimodasmoshvatilikakospoznavajućirazumnijesuprotstavljen»stvariposebi«,negodapačemožebitisiguranuvaljanostsvojihrezultataupravozbogtogaštosampostavljazakoneovogasvijeta,odnosnoneposje-dujenikakvedrugepredmeteosimonihkojiseprvotnokonstituirajuunjemu,istovrijediizaumjetničkomotrenjetesuprotnostizmeđu»idealizma«i»na-turalizma«morauprincipuizgledatikao»dijalektičkaantinomija«.21Ovdjese ponavljaCassirerova teza kako simbolizamumjetnosti ne treba shvatitiu transcendentalnom,veću imanentnomsmislu.Prema tome,konstrukcijaprostorauslikarstvusimboljeiskustvasvijetaodređeneepoheiliodređenepovijesnerealnosti.Modernitetjeokarakterizirankaoepohačijajepercepcijaupravljanakoncepcijomprostora izraženomstriktnomlinearnomperspekti-vomrenesanse.Linearnaperspektivatekjekonvencionalnasimboličkaformajedneepohe,nikakoapsolutnimodelnašegspoznajnogiskustva.Na istom tragusuvremeniameričkianalitički filozofNelsonGoodmande-finiraumjetnostkaosimboličkijezik.22Konstruiratiumjetničkodjeloiliradkaosimbol,značiuvestiihusimboličkijezikilisistem.Promatračumjetnič-kogdjelavidi,doživljavaičitaumjetničkodjelotumačenjem(dešifriranjem,objašnjavanjem,interpretiranjem)simbola,odnosnoarbitrarnogklasifikacij-



skogsistemakojiodređujeonoštoćepromatračvidjeti.Sistemklasificira-njaiimenovanjajestumjetničkapraksa.Prematome,zaumjetničkodjeloseuvijekmožepokazatidajejedanoblikkonvencionalnogporetkakojiizražavatočkugledištaumjetnikailinjegovekulture.

Poretci gledanja

Pristupumjetničkomdjelukoji polaziodumjetničkogdjelakao slojevitogorganizmačijiseživotznanstvenorekonstruira,nesamonatemeljupozna-vanjapovijesnihdatostinegoprijesveganapoznavanjuoptičkihmogućnostiodređenog vremena i podneblja, obilježava istraživačkumetoduHeinrichaWölfflina (1864.–1945.). Spoznaja o značenju gledanja čini okosnicu nje-govog bavljenja umjetnošću, posvećenog prije svega umjetnosti renesanseibarokau Italiji,pogotovopojmovnomraščlanjivanjukarakteristikaformejednogidrugogstilakao iutvrđivanjurazlikauosjećajuzaformuizmeđuSjeveraiJuga.ProceskojiWölfflinpratiutalijanskojumjetnostijestprijelazodstrogogkslobodnomislikovitom,štoobuhvaćaglavneznačajkerenesansnogibaroknogstila.Wölfflinoviopisiuvijeksuufunkcijiobjektivnespoznajestilavre-mena,podnebljailiumjetničkeosobnosti,premdaonsmatradaseumjetničketvorevinedokrajamogurazumjetisamookom,jer»kojebiriječibiledostat-nedasebarempribližnoanaliziradoživljajslikovitoviđenogsvijeta(uoprecipremaplastičkiviđenomsvijetu).«23

Uvodećitemeljnepojmovepovijestiumjetnostikaoegzaktnipojmovniaparat,Wölfflinjehtiopodignutiproučavanjeumjetnostikaoproučavanjepovijesnihstilova(stupnjevaurazvojuprikazivanja)naznanstvenurazinu.Koncentriraoih je u pet parova: linearno – slikovito, površinsko – dubinsko, zatvorena–otvorenaforma,mnoštvo–jedinstvo,jasno–nejasno.Ovajpojmovniapa-ratdemonstriranastilovimarenesanseibaroka,nonjihovajeuporabauni-verzalnaupovijesnomsmislu(baruzapadnojpovijestiumjetnosti).Naime,navedenipojmovniaparatpotvrđujezakonomjernostilikonstantutzv.razvojagledanjaodprimitivnihksloženijimsklopovimazrenjaiprikazivanja.Takoumjetnostimasvojvlastitiživotisvojuvlastitupovijest.KodHegelatako-đerpostojirazvojumjetnostipredstavljenustrogojzakonitostiiunutrašnjojnužnostikrozlinearanredoslijedstilovailogikunjihovaimanentnograzvoja.Wölfflinovo shvaćanje razlikuje se odHegelovog u jednoj bitnoj postavci–umjetnost se razvija, ali taj razvojnijeprvenstvenouvjetovanduhovnimilizbiljskimpovijesnimrazvojem.Onoesencijalnoumjetničkorazvijaseposvojimvlastitimformalnimzakonomjernostima.Drugakonstantajenacional-noosjećanježivotaisvijetakojemseprilagođavaumjetničkooblikovanje.

16

Ibid.,str.215.

17

Ibid.,str.203.

18

ErwinPanofsky,Die Perspektive als ‘symbo-lische Form’,u:Vortrage der Bibliothek War-burg,Leipzig/Berlin1927.

19

ErwinPanofsky,Idea: prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti,Goldenmarketing,Zagreb2002.,fusnotanastr.140.

20

Ibid.,str.139.

21

Ibid.,str.140.

22

Usp. Nelson Goodman, Jezici umjetnosti,KruZak,Zagreb2002.

23

HeinrichWölfflin,Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti,Kontura,Zagreb1998.,str.256.



Wölfflinprihvaćadaprocesrazvojaumjetnosti,svojomautentičnomspecifič-nom,osjetilnoduhovnomprirodom,nijeodvojenodopćegrazvojaduhasva-kogdoba,jertimeštotajprocespoimamokaorazvojnoduhovni,većuspo-stavljamoodnossacijelimčovjekom.24Dakle,procesrazvojaumjetnostinijesamovoljaniodvojenproces,većjesvojomprirodomvezanzapredmetnostisadržajnostkaoizaspecifičnezahtjevevremenaipodneblja.Pretpostavkasvakeformepromatranjajestonoštopromatra.Međutim,povezanostumjet-nostisopćompovijestiduhanepočivaupotpunosti,»bitanje,naime,njezinposebanrazvojizzajedničkogkorijena«.25Vizualnaumjetnostkaoumjetnostokaimavlastitepretpostavkeivlastiteživotnezakonekojevaljaproučavatikako bi se uočila specifičnost likovne predodžbe i kako ne bismo upali uopasnostdazapostavimoonoštojespecifičnoumjetničkouopćemrazvojuduha.Okoumjetnikailiumjetničkogledanjejestjedanodnačina(perspektiva)nakojiseuumjetnikovojpredodžbinadajuioblikujustvariizpredmetnogsvi-jeta,atosegledanjerazvija.Takoserazvijajuirealizacijeiliizrazipredodžbiumjetnika,odnosnovrsteuobličavanja,interpretiranjazbiljnosti,prirode,po-imanjaljepoteisl.Petpojmovnihparovaobuhvaćajuosjetilnoduhovnesuprotnostiipredstav-ljaju određene forme izraza kao određene sheme koje semogu primijenitiiprepoznatiunajrazličitijimnačinimaprikazivanja.Razvojiseočitujukadseupromjenjivimokolnostimausporednoponavljajuuvelikom ilimalomrazmjeru.Mijenauformipromatranjaovdjejeopisanapomoćukontrastakla-sičnogibaroknogtipa.Vrijednostiznačenjepostojanjatražesenarazličitimstranama.Zaklasično,sveštojebitnonalaziseučvrstomitrajnomobličjuoznačenomsnajvišomodređenošćuirazgovijetnošću.Zaovodrugo,barokno,slikovitopromatranje,dražigarancijaživotnostinalaziseupokretu.Zna-čenjaklasičnogpoimanjapočivajuuoblicimaprikazanimkakvivjerujemodajesu,abaroknognapokrenutimoblicimaodnosnonapredodžbidaseoblikmijenjapredpromatračevimokom.Klasičnioblikvidizbiljukaopostojanje,abaroknikaopostajanje.Periodičnepromjeneformeznačedasvakizapad-njačkisloguzsvojeklasičnorazdobljeimaisvojbarokkadse»iživi«uovomprvom.Povijestumjetnosti seodvijakrozoveperiodičnepromjene forme, tj.krozpovijestformekojadjelujeiznutratekaotakvakonstituirapojamstila.Stiljenosilacodređeneopćeformeživota,medijukojemse izražavaraspolo-ženjevremena.Životseproživljavanaodređeninačinuodređenomrazdoblju.Pojedinistupnjevimorfološkograzvojagovoreorazličitimrazdobljimainačinimanakojičovjekdoživljavasebeikakosepostavljapremastvarimasvijetapomoćusvograzumaisenzibilnosti.Čitanjemartikulacijeoblika,naosnovukojejeprezentiransadržaj,možemopratitičovjekovenazore,poima-nja,njegovuslikusvijetauodređenojpovijesnosvjetskojsituaciji.Utolikojeumjetnostosjetilnoduhovnaspoznajabudućidasnažnoprodireuzbiljuiprinuđujejenatrajanjesvojimtrajanjemuvremenu.Pojmovniparovi,uzuvažavanjeindividualnih,nacionalnihipovijesnihza-danosti,nastojeobuhvatitionuunutrašnjuiuniverzalnuzakonitostkojepro-žimasvakoumjetničkodjeloodređenogstilskograzdobljaaizvireizparovasuprotnostikojipredstavljajudvijerazličiteosnovnepredodžbeozbiljikaoesencijiilibivajućemtezbiljikaoegzistencijiilizbivajućem.Razvojumjetnostimožese,premaWölfflinu,pratitinaosnovusljedećihpetparova:



1. Razvojodlinearnostikslikovitosti,tj.izgrađivanjelinijekaovoditeljiceokadoponištavanjanjezinevrijednosti.Uklasicijenaglasaknagranica-mastvari,aubarokuprelazinasferuneograničenosti.Uprvomslučajupojavnostseshvaćakrozčvrste,opipljivevrijednosti,audrugomslučajukaotreperaviprivid.

2. Razvojodplastičnogkdubinskompoimanjuproizlaziizprvogpojmovnogparajerjelinijaelementploheteplošnausporednostjestformanajvećegledljivosti (klasika).Umanjivanjevrijednostikonturepovlači iumanji-vanjevrijednostiplohe,aokopovezujestvariusmislukretanjanaprijed–nazad,odnosnodubine(barok).

3. Razvojodzatvorenekotvorenoj formiznači razvojodpravilne, strogetektonikeklasikekpopuštanjupravilailabavljenjutektonskestrogostiubaroku.

4. Razvojodvišestrukostikjednostrukostipokazujerazvojodmnoštvenogjedinstvaurenesansiizraženomharmonijomdijelovakojizadržavajusa-mostalnost,premabaroknomjedinstvukojetežisažimanjutihdijelovaujedanmotiv ili podvrgavanju elemenata jednombezuvjetnodominiraju-ćemmotivukojinegirasamostalnostostalih.

5. Apsolutnairelativnajasnostpredmetnostipokazujerazlikuizmeđuklasi-ke(linearnosti)ibaroka(slikovitosti)utomeštoseuklasiciizgradioidealpotpunejasnoće.Stvariseuklasiciprikazujuonakvimakakvesevjerujedajesu(kakvevidimokrozprirodnoiskustvovida).Ubarokusetajidealnapustioprikazivanjemstvarionakvimakakvesečine:obliciseneizlažuokuunjihovoj potpunosti, većunajvažnijimnaznakama.Kompozicija,svjetlo ibojanestojevišebezuvjetnouslužbipojašnjavanjaoblikavećvodesvojvlastitiživot.

Uovimrazlikamanijeriječorazlikamaukvaliteti,većodvjemaosnovnimorijentacijama(perspektivama)spramsvijetaizbilje.Njemačkiteoretičarknjiževnosti iumjetnostiGustavRenéHocke(1908)uknjiziSvijet kao labirint26nasličannačinrazmatrafenomenologijueleme-natamanirizma.Hockemanirizam definira kao vrhovni pojam za izvorni,antiklasičnioblikprikazakojikaotakavpredstavljakonstantutijekompovi-jestičovječanstva.TakoumanirizamubrajaumjetnostAleksandrije,srebrnelatinštineuRimu,kasnisrednjivijek,osviještenimanirizam(stiluumjetnostiod1520.do1650.),barok,romantizamteumjetnostod1880.do1950.Svijetmanirizmajelabirint,neharmoničansvijetklasike.Klasika imanirizamudvostrukomsmislučinevidljivomzbilju ilionobo-žansko.Klasici juvide jasnoiprikazujujeunjenojpojavnosti,amaniristiapstraktno, bezoblično, nejasno te je prikazuju imaginarno, kaounutrašnjusliku, predodžbu, ideju. Čovjek zbog svoje sposobnosti da spoznaje idejepostajesličanbožanskomtepovlašten,slobodančimbeniksvijeta,aprirodaostajetajna,nedokučiva.UtomsmisluHockesmatradasezačetcimoderneumjetnostinalazeuosviještenommanirizmu.Klasikazbiljureprezentiranaracionalističkinačin,amanirizamuraspaduformetražionobitno,povodise

24

»Slikarstvo nikad nije sasvim van vremena, po-što je uvijek u čulnom.«MauriceMerleauPonty,Oko i duh,Zodijak,Beograd1968.,str.26.

25

H.Wölfflin,Temeljni pojmovi povijesti umjet-nosti,str.225.

26

GustavR.Hocke,Svijet kao labirint,AugustCesarec,Zagreb1991.



zamagijomimistikom.Ijednoidrugo,govoriHocke,važnojezaproširiva-njesvijestičovjeka.Ovadvasuprotnapojavnaoblikazbiljnostiuumjetnosti(apolonskiidioni-zijskielementuNietzscheovojinterpretaciji)zapravoodražavajudvostrukuprirodučovjekoveduše,racionalnuiiracionalnu.PremaHockeu,približava-njeovihdvijuizvornihgestabitjesvihvelikihstvaratelja,svjetionikačovje-čanstva,kao što jeDante,Shakespeare,Rembrandt idrugivelikani.Velikiumjetnici predstavljaju sinteze svih iskustava i zato su oni i njihova djelaiznadvremena.Klasikuodlikujesklad,harmonija,odmjerenost,pragmatičniikrutipoglednasvijet.Manirizampakvoliekstazu,krajnosti,neumjerenost,deformaciju,paradoks.Nokakoklasiciprijetiukrućivanje(onakaokrajnostpostaje dosadna, plitka, hladna, klasicizam), takomanirizmuprijeti raspad(neumjerena artificijelnost, hermetičnost, bolest, šizofrenija, maniriranost)teHockepredlaže integraciju,međusobnooplođivanje,nikako jednostranopoimanjezbilje.TosepogotovoodnosinaXX.stoljećekojepokazujetipskusrodnostsmanirizmompamu,premaHockeu,prijetiistaopasnost.PoretkegledanjamogućejeusporeditisJayovomsintagmom‘skopičkihre-žima’27 koja označava povijesno prepoznatljive sklopove vizualnosti – vi-zualnu produkciju i njezino utemeljenje.Antivizualni, tj. neprikazivalačkiobratvizualnihumjetnostiXX.stoljećautomsekontekstupokazujekaonoviskopičkirežim(ilivišenjih)uodnosunaepohumodernizmanazalazu,epohuizkojeproizlazii/ilijunadilazi,ovisnootomekakoshvaćamopojampostmoderne.Sjednestranetakavsepristupnadajekaokritika»okularocentriz-ma«zapadnjačkekulturnetradicije(pogotovonjezinemodernističkeinačice,tzv.»kartezijanskogperspektivizma«28),asdrugestraneafirmiraumjetničkupraksuXX.stoljećanesamokaodiovizualnekultureovogpovijesnograz-doblja,naimekaorezultatnekenovedruštvenekonstrukcijevizije,većikaoprogrampreobrazbestvarnosti–vizualnomkonstrukcijomdruštvenog.

Od reprezentacije do konstrukcije

Problemodnosaumjetnostiirealnostijestproblemizmeđujednogdijelareal-nosti,kojipredstavljaumjetnostkaokonkretna,postojećarealnost,irealnostikao cjeline. Prema tome, ovaj problem treba postaviti u smislu pitanjana koji načinjeumjetnosturealnosti,odnosno»ukakvomodnosustojirealnostumjetnostiikakoonadjelujeuokvirucjelokupnerealnostikojunemožemosmatratinepokretnominepromjenjivom,koju,dakle,isamaumjetnoststalnomijenja«.29Akoumjetnostrazumijemounajopćenitijemsmislukaostvara-nje,itonekaotekbilokakvostvaranje,negodobro,boljeiliizvanrednostva-ranje,problemodnosaizmeđuumjetnostiirealnostipostajeproblemodnosaizmeđuumjetnosti iprirode,gdje seonda tajodnos svodinavezu izmeđujednedatesheme(Priroda),kojujemogućeizrazitisamougranicamapovi-jesti, i stvaranja ilidjelovanja (umjetnost),kojemožedovestido radikalnemodifikacijetesheme.30

Činjenicajedajevizualnojumjetnostinemogućeprićibezpercepcije.Umjet-ničkodjelomorabitipercipiranokakobiuopćeostvarilosvojuvrijednost.Tačinjenicaukazujenapostojanjevezeizmeđunjegaisvijetapercepcije.Zaštobiinačeuopćebilopotrebnostvaratipredmetčijeprvoiosnovnosvojstvojestdabudevidljiv,akoposlijetajpredmetnebiimaofunkcijudarazjasniproble-mekojisuinherentnionomeštojevidljivo?31Noakojeumjetnostsvedenanakategorijustvaranja,trebavidjetikakostvaristojespercepcijomistvaranjem.Gorejebilogovoraovizualnommišljenjugdjesepercepcijamožerazumjeti



kaostvaranje.Takođerznamodanapercepcijuutječestanjesubjekta,uvjetikultureiodgojakojisupovijesnoodređeni.Gledanjeje,dakle,uvjetovano,aonojeistodobnouvjetrealnostiiaktualnostistvaranja.Vezaizmeđugledanja(percepcije)istvaranjajestsuštinskazaumjetnost.Akoznamodajepromatranje,gledanje,vid,viđenjeuneposrednojvezisaspoznajom,a stvaranje i samoralnomaktivnošću,opravdano jezapitati senepostavljalislučajnovezaizmeđupromatranjaistvaranjaonajnajvažnijiodnosizmeđuspoznajeidjelovanja,izmeđugnoseološkihinteresaimoralnihinteresa?32Povijestvizualneumjetnosti,pogotovopojavaavangardepočet-komXX.stoljeća,pružaodgovornapostavljenopitanje.GlasovititalijanskiestetičariteoretičarumjetnostiGiulioCarloArganobjaš-njavakakojeuperiodimaklasičneumjetnosti(kaoštojetalijanskarenesan-sa),ukojimaseumjetnostshvaćakaopozitivnaspoznajasvijeta,promatranjeprihvaćenokaosveobuhvatnametodakojadonosiiscrpnaiskustva.33Tako-đervjerovanjedajeprirodadjeloBogatedajeuBogusadržanocjelokupnoiskustvopotpunoopravdavaumjetničkostvaranjenabazi iskustva.Noovapretpostavka,naimeda jesvako iskustvo izvedeno izvoljekoja jestvorilasvemirikojaprekoproviđenjaupravljanjime,impliciradaćesvakostvaranjebitiuvijekoponašanjeidasenećemoćiučinitiništaštovećnijezapisanoutomplanukojijenačinilaprovidnost.34Tadaserađailisebarpostavljanovoznačenjeshvaćanjaumjetnostikaooponašanjailimimesisa.Proceskojimseostvarujemimesisilireprezentacijauovomsmislunijestvaranje,većopona-šanje,ponavljanjeograničenimljudskimsredstvimaonogbožanskog,stvara-lačkogčina,izkojegje,kakosevjeruje,nastaosvijet.35

Suprotnapretpostavkamoglabiglasitidaiskustvonijedanoa prioriidasestvarakrozprocesistraživanjakojijemogućsamovoljnimčinom,atajjevećstvaranje ili bar namjera, projekt za stvaranje, tvrdiArgan.Kakodoživljajrealnostineiscrpljujevoljuzastjecanjemiskustva,budućidaćeuvijekostatineštonepoznatoštonavodinanekokasnijeistraživanje,stvaranje,usmjerenoovojjošnepoznatojdimenzijikojućesamotostvaranjemalopomalorasvijetliti,nećebitioponašanje,većistinskostvaranje.36Vizualnisvijetpredstavljarealnostkojajeokonas,aonanamsedajesamoufragmentima.Svakifragmentpredstavljasamogsebe,alijeistovremenoiznakvlastiteograničenosti,

27

MartinJay,»ScopicRegimesofModernity«,u:Vision and Visuality,HalFoster(ur.),TheNewPress,NewYork1988.

28

Ovu paradigmu određuje kartezijanski mo-del koji se temelji na razdvajanju subjektai objekta te postuliranju transcendentalnogsubjektakoji određujeobjekt.Subjekt dobi-va informacije iz okolnog svijeta, odražavastvaritepostajecentromsvijeta,daklejedinomoguće gledište ili stajalište koje tako kon-stituirasvijet.Uliteraturisetakvaparadigmapoistovjećuje s modernističkim svjetonazo-rom kojeg pratimo od pojave renesansnogantropocentrizma i novovjekovnog razvojaznanosti, a u vizualnoj umjetnosti ga sim-bolizira pronalazakgeometrijske ili linearneperspektive.Usp.npr.ErwinPanofsky,Per-spective as Symbolic Form,ZoneBook,NewYork 1997. iliM. Jay, »Scopic Regimes ofModernity«.

29

GiulioCarloArgan, »Pojamrealnostiusavre-menoj umetnosti«, u: Studije o modernoj umetnosti,Nolit,Beograd1982.,str.137.

30

Ibid.,str.137.

31

Ibid.

32

Ibid.,str.138.

33

Ibid.

34

Ibid.

35

Ibid.

36

Ibid.,str.139.



aluzijanarealnostkojajenepoznata,kojaganadilazi.37Spoznajaorealnostikaofragmentunemožeseostvaritiuklasičnojreprezentaciji.Takojeznak,kojimodernaumjetnostnastojisvestinanajstrožusemantičkuesencijalnost,istovremenoistvaranje.Onjeipercepcija,alipercepcijakojajeistvaranje.38Svijestoograničenostipercepcijepotičenaprevladavanjeteograničenosti,odnosnonaistraživanjeiširenjedimenzijapojmarealnosti.Apsolutnuvrijed-nostrealnostiznaka,premaArganu,otkrilajeapstraktnaumjetnost.

»Jerukolikosevišeodvajamoodprirodekojajeshemaipojam,utolikovišeprodiremoureal-nostkojajekretanjeiproblem.Hoćemobitirealistizatoštosmorealni,alirealizamzaistanijepredstavailiobjektivizacijavanjskogsvijeta.Predstavljatirealnostznačiobjektiviratije,dakle,postavitisevannje,izdvojitiseodnjekaosubjektodobjekta:naturalizamjeuvijekbioiuvijekćebitiirealistički.«39

PočetkomXX.stoljećastvarasepotpunonoviodnosumjetnostiirealnosti.Sadarealizamvišeneznačiobjektivnopredstavljati realnost,većbiti u toj realnosti, biti prisutan u njoj:upovijesnojidruštvenojrealnostiništamanjenegouprirodnoj,uneosjetilnojništamanjenegouonojkojasemožedoživjetisamoosjetilima.40Bitiprisutanurealnostiznačiradikalnotransformiratitradicionalneproceseumjetnosti:

»Jedinirealizamkojiseumjetnostimožepropovijedatijest‘moralnirealizam’,kojitemeljitopostavljaproblemumjetničkogstvaranjakaoefektivneintervencijeuodređenojsituaciji.Akonašapercepcijapovijesnerealnostiniježivairealistička,očiglednojedaakcijakojomćemointerveniratinećebitisnažna.Nevjerujemo,dakle,dajesavnapormoderneumjetnostiusmje-rennatodapredstavionevidoverealnostikojijednostavnoizmičuosjetilnojpercepcijiilionekoje,ikadasepredajutojpercepciji,nismonavikliregistriratizatoštosuirelevantniuodnosunaciljeveljudskeakcije.Kadbibilotako,umjetnostbijošbilaoponašanje,mimesis.Važnojeovo:kadaseodlučujemnaintervencijuudruštvukrozakcijučijijeciljdaostaviizvjesnepo-sljedice,ikadastvarnointerveniram,nemoguadanemodificiramsampojamsvijetauodnosunanužnost,napravce,naritamakcije.«41

Pitanjerealnostiimpliciranojeupitanjuoumjetnostiiobrnuto,pitanjeumjet-nostiimpliciranojeupitanjuorealnosti.Obapitanjaposebnodolazedoizra-žajakadasepokazalodafotografskiikinematografskipostupakrada,rezultatonogprogramasređivanjavidljivogkojinastajeuquattrocentu,dalekopre-ciznijeiefektnijepredstavljajurealnostusmislu»stabilizacijereferenta«.Natajsenačinotvaramogućnostudvostručavanjaefektarealnosti ili fantazmirealizma.VelikidioumjetnostiXX.stoljećapokušatćeraskrinkatitakavre-alizamkaotekjedanod»modelavizualnosti«.Kategorijaumjetničkogdjelapotpunosemijenjasavangardnomumjetničkompraksom.Zbiljasevišenepreslikavanitiinterpretira,onase»montira«.Proširivanjepojmaumjetnostiutomsmjerupočinjujoškubističkikolaži.Timeštosudoslovnosastavljeniodfragmenatastvarnosti,onirazbijajuprividtotaliteta:

»Umetanjefragmenatastvarnostiuumjetničkodjelomijenjagaiztemelja.Umjetnikseneodri-česamooblikovanjacjelineslike;slikadobivaijedandrugistatus,jersedijelovislikenenalazevišenaspramzbiljeuodnosukarakterističnomzaorganskoumjetničkodjelo:onivišeneupu-ćujunazbiljukaoznakovi,onijesuzbilja.«42

Moglibismokonstatiratikakoavangardepredočavajupreispitivanjepretpo-stavki koje determiniraju samosvijest moderniteta. Utoliko umjetnost mo-dernedoistapredstavljanesamokritikuumjetnostipomoćuumjetnosti,većkritikuumapomoćuumailidovršenjeprosvjetiteljstvauAdornovomsmislu.TemeljištoihjepostavilaavangardanadahnjujucjelokupnuumjetnostXX.stoljeća.Umjetničkaizvedbazamjenjujeumjetničkodjelo,statičnuslikutesepojamumjetnostiproširujenaspoznajni,etičkiipolitičkidiskurs.Stvarnostseneopisuje,negoseprojektirau smjeruničeanskogprevrednovanjasvihvrijednosti.



Poliperspektivnost postmoderne

Umjetničke prakse XX. stoljeća (osobito one iz druge polovice stoljeća)nepredstavljaju tolikoumjetničkiproduktikaoposebni,odvojeniestetskipredmeti,štojebioslučajulikovnimumjetnostimaprošlihstoljeća,kolikoumjetničkiproduktikaonosiociodređenihshvaćanjaipropitivanjaumjet-nosti,umjetničkihideja,životnihkoncepcijaiodnosapremasvijetuukojemživimo.Umjetnost prestaje biti jedna strogo profesionalna djelatnost većpoprimaantropološkudimenzijukojaproblematiziranesamopitanjeiulo-guumjetnostinegoisenzibilitetisvijestsuvremenogčovjekauodnosunasebeisvijetukojemživiidjeluje.Konceptrealnoguvizualnojumjetnostipoprimanoveizraze,odzahtjevazaformalnomčistoćomumjetničkogizra-za,prekoutopijskihprojekatazapromjenomstvarnostiidruštvagdjeumjet-nostiživotpostajuisto,ondaprekopozitivnogioptimističkogprihvaćanjaurbane kulture, društva spektakla i medijske realnosti, pa nasuprot tomepotpunogukidanja umjetničkogobjekta i zagovaranja ponašanja umjetni-kovogsubjekta,štoseopetmijenjapotkrajdvadesetogstoljećauzahtjevuza impersonalnošćuumjetnika, tj.upovlačenjumanualnosti i subjektivneumjetničkeekspresijeukoristnovihelektronskihmedijaitehnologijanpr.uograncimafotorealizmailihiperrealizma,videoikompjuterskojumjetno-sti isl., iakosenemoženiovdjegovoritiopotpunomnestankusubjekta.Utommnoštvupojava,problema,tendencija,pravacaipromjenanjihovihusmjerenja(štoukvantitativnomsmislupredstavljapresedanucjelokupnojpovijestiumjetnosti),prezentiraserealnostiživotuXX.stoljeću,noisto-vremenoumjetnost ionoštoonapokazuječinisepotpunonerazumljivimpukompromatranju.Vizualnaumjetnostnajvidljivije(inajbogatijeznačenjima)iskazujenaslagenekogvremena.Povijesnogledano,umjetnostXX.stoljećanastajeproblema-tiziranjemkoncepcije realizmau likovnimumjetnostimaodnosnopojavomfrancuskog realizma uXIX. stoljeću. Svojom slavnom slikomUmjetnikov atelje – Realna alegorija koja određuje sedam godina mog umjetničkog živo-ta(1854.–1855.)GustaveCourbetotvarapolemikuokorealističkogprikazi-vanjauvizualnojumjetnostiukazujućidajerealističkoprikazivanjetekjedanvid predstavljanja, a ne doslovno odslikavanje svijeta (»realna alegorija«).Nakon toga umjetnost se počinje razvijati u potpunonovom smjeru – kaoindividualno i subjektivno izražavanjekojenapuštaprikazivanje iovisnostpremavidljivojstvarnosti.Timesedirektnoproblematiziravidkojijeujednotemeljniosjetapsorpcijeovevrsteumjetnosti(onaproizlaziizokaiobraćaseoku)štopovlačizasobompitanjaonjegovojdotadašnjojuloziuspoznajisvijetaidoživljajuumjetničkogdjela.PremaMiškuŠuvakoviću43uumjetnostiXX.stoljećamoguse izdvojiti tripristuparealizmu:

37

Ibid.

38

Ibid.

39

Ibid.,str.142.

40

Ibid.

41

Ibid.

42

PeterBürger,Teorija avangarde,Antibarba-rus,Zagreb2007.,str.105.

43

Usp.MiškoŠuvaković,Pojmovnik suvremene umjetnosti,Horetzky,Zagreb2005.,str.536.



1. odbacivanjerealizmauekspresionizmimaizamjenamodelaprikazivanjamodelimaizražavanja;

2. pomicanjeiredefiniranjepojmarealizmauapstraktnomikonkretističkomslikarstvu,odnosnofrancuskomnovomrealizmu60ih,kojizastupajustavkakolikovna(mimetička)predstavanikadanemožebitirealna,doslovnaikonkretna,negoupravotakvamožebiti tekapstraktnaikonkretističkaumjetnostbudućidaizlažekonkretne,doslovneimaterijalneaspektesli-karstvaiskulpture(površinu,teksturu,materijal,odnoslikovnihelemena-ta,prostor,konkretnipredmet,tragtijela)tetakootkrivabitnuiposebnurealnostslikarstvaiskulpture;

3. utemeljenjemodernističkihpostupakaprikazivanja(novafiguracija,popart,hiperrealizam,postkonceptualnirealizam,socart);novafiguracijavra-ćaseprikazivanjusvijeta,alineiideologijirealizma,razvijajućisubjek-tivizam,relativizamiantiiluzionizam,štodijelisavangardamaspočetkastoljeća;popart je realističkaumjetnostkojaprikazujepotrošačkisvijetkasnogkapitalističkogdruštvaistovremenogas jednestraneglorificira-jući ipotvrđujućiuumjetničkoestetskomsmislu,dokgasdrugestranekritičkim i neodadaističkim pristupom parodira; hiperrealizam obnavljapozitivističkopovjerenjeumoć likovnogprikazaoslanjanjemna suvre-menetehnikereproduciranja(fotografija,film,televizija)isl.

U općem smislu postmodernu umjetnost karakterizira poliperspektivizam,koji ukazuje kako ne postoji jedna jedinstvena i stabilna realnost potpunoneovisnaodkulturetedaprirodna,normalnaiuobičajenauvjerenja,odnosnopredstaverealnosti,nisuposebidanečinjenice,većsuproduktikulture.Real-nostsenadajekaobeskonačnainepredočiva,odredivatekunutarraznovrsnihdiskursa.VećsmovišeputanapomenulikakoglavninuumjetnostiXX.stoljećaobi-lježavakritičkistavpremaprikazivanjuutradicionalnomsmisluoponašanjavidljivestvarnosti.Benjaminovamaterijalističkashemaobjašnjenjarazvojaumjetnosti,kojujeizniouglasovitomeseju»Umjetničkodjelourazdobljutehničkereprodukcije«,44objašnjavaradikalnepromjeneupredstavljanju,štosuobilježileumjetnostprvečetvrtineXX. stoljeća,promjenom tehnika re-produkcije.Gubitak»aureumjetničkogdjela«,promjeneunačinuopažanjairecepcijeistogte,konačno,potpunoizmijenjenkarakterumjetnostiposljedi-casu,premaBenjaminu,tehničkihpromjenareproduciranjaslike.Recentnijimislioci,poputJonathanaCrarya,45proučavajubujanjeoptičkihiskustavavećodXIX.stoljećateobjašnjavaovakavrazvojumjetnostiukontekstusvevećeučestalostispektakla, tehničkihsredstavastvaranjaslika,novepercepcijskeponude.Nas,međutim,uprvomreduinteresiraparadigmatskaiepistemološ-kapozadinaoveumjetničkepromjeneupredstavljanju,tj.prenošenjuisku-stvazbiljenapoljuvizualnosti.OdnosspramzbiljnostiuumjetničkojpraksiXX. stoljećanedvojbeno jenov ioriginalan.Krozovaj seodnos ispoljavanjezinofilozofijskoutemeljenje,očemusvjedočiupravotajradikalnoanti-vizualnistaviizraz.Filozofijaseneprepoznajekaoneštoštojeizvanaodre-đuje,većkaoonoštounutarsameumjetnostiprogovaraiomogućujenjezinokonstituiranje.Smatramodautojčinjenicistojiautentičnostovograzdobljaupovijestiumjetnostipokojojseova,uzasvuraznolikostidotadnepoznatubrojnostizrazaistilova,potvrđujekaojednapovijesnacjelina.»Vizualniobrat«kojipratimouumjetničkojpraksiXX.stoljećamogućeje,dakle,razumjetikaoizrazrazlaganjajedinstvaicjelineznanjaukasnommo-dernizmu, odnosno kao odraz propitivanja, raspadanja i preobrazbe epohemodernizma.Vizualnaumjetnostputemvizualnostiukazujenasmjenuepohaodustajućiod»univerzalnogpogleda«prijelazomnamnoštvokonkretnihpa-



radigmi.Decentriranisubjektnovogdobaprepoznajeseuvizualnojumjet-nostinajprijeunapuštanjugeometrijskeperspektive,odnosnounapuštanjuprikazivanjarealnostikaoogledala,dabisekrajemXX.stoljećamanifestiraokroz rušenje ikakvih stabilnih značenjskih i medijskih okvira prezentacijedjela. Eklekticizam stilova u umjetnosti te pluralizamumjetničkih izraza ipostupakaodražavajupoliperspektivnostkaoopćuformulacijupostmoderneukojojsesjednestranesubverzirairelativizirapojamrealnosti,nosdrugestraneseistipojamuopćeosvještava,izgrađuje,46»proširuje«ičinimogućimkrozinterakcijuiintegracijurazličitihaspekataistine.UtolikosepostupanjeumjetnostiXX.stoljeća,usprkostomeštosenjezinvelikidioneoslanjanavidljivupredmetnostsvijeta,možetakođerodreditikaoprikazivanjenečegailikaočinjenjenečegavidljivim,atojeupravosvijestorealnom.Onaseišči-tavakaodemonstracijavizualnostiinjezineproblematičnosti,odnosnoviđe-njakojejekaotakvonevidljivo,budućidanemožemovidjetištojeviđenje,kaoštonemožemovidjetinitiokodokgledamo.Problematiziranjeumjetnostipomoćuumjetnostiparalelno jeproblematizi-ranjuumapomoćuuma, štozajedničkiocrtavakonture tzv.»promjenepa-radigme«,tj.postmodernizamiliantiokularocentrizam.NadovezujućisenaAdorna,ovdjemoramonapomenutidatakvakritikanesmijeznačitiodusta-janjeodrazumakaopotpunonepouzdanogtemeljaspoznajeiliodokakaonajplemenitijegosjeta,većodisključivostijedneperspektiveilinjezinepre-tenzijenacjelinuzbilje.Usuprotnombinambilokakavoblikistineilimeđu-sobnograzumijevanjavjerojatnoostaozauvijeknedostupnim.

Literatura

Adorno,TheodorW.,»Estetičkateorija–Paralipomena«,u:Estetička teorija danas: ideje Adornove estetičke teorije,izbor,predgovoriredaktura:AbdulahŠarčević,VeselinMasle-ša,Sarajevo1990.

Argan,GiulioCarlo,Studije o modernoj umetnosti,Nolit,Beograd1982.

Arnheim,Rudolf,Vizualno mišljenje. Jedinstvo slike i pojma,UniverzitetumetnostiuBe-ogradu,Beograd1985.

Benjamin,Walter, »Umjetničko djelo u razdoblju tehničke reprodukcije«, u: Estetički ogledi,Školskaknjiga,Zagreb1986.

Bürger,Peter,Teorija avangarde,Antibarbarus,Zagreb2007.

Cassirer,Ernst,Ogled o čovjeku,Naprijed,Zagreb1978.

Crary,Jonathan,Techniques of the Observer: On Vision and Modernity in the Nineteenth Century,OctoberBooks,Massachusetts1992.

Danto,Arthur, Preobražaj svakidašnjeg. Filozofija umjetnosti,Kruzak,Zagreb1997.

Danto,Arthur,Nasilje nad ljepotom. Estetika i pojam umjetnosti,Refleksije,Zagreb2007.

daVinci,Leonardo,Traktat o slikarstvu,Kultura,Beograd1988.

Eagleton,Terry,The Ideology of the Aesthetic,BlackwellPublishers,Massachusetts2001.

Fiedler,Conrad,O prosuđivanju dela likovne umetnosti,Malafilozofskabiblioteka,Beograd1980.

44

WalterBenjamin,»Umjetničkodjeloudobatehničke reprodukcije«, u: Estetički ogledi,Školskaknjiga,Zagreb1986.

45

JonathanCrary,Techniques of the Observer: On Vision and Modernity in the Nineteenth Century,OctoberBooks,Massachusetts1992.

46

Usp.NelsonGoodman,Načini svjetotvorstva,Disput,Zagreb2008.



Foster,Hal,The Return of the Real, The Avant-Garde at the End of the Century,AnOcto-berbook,TheMITPress,Massachusetts1996.

Gombrich,Ernst,Umetnost i iluzija,Nolit,Beograd1984.

Goodman,Nelson,Jezici umjetnosti,Kruzak,Zagreb2002.

Goodman,Nelson,Načini svjetotvorstva,Disput,Zagreb2008.

Groys,Boris,Učiniti stvari vidljivima. Strategije suvremene umjetnosti,Muzejsuvremeneumjetnosti(BibliotekaRefleksije),Zagreb2006.

Habermas,Jürgen,Filozofski diskurs moderne,Globus,Zagreb1988.

Hegel,G.W.F.,Estetika I, II, III,Kultura,Beograd1952.

Hegel,G.W.F.,Fenomenologija duha,Naprijed,Zagreb1987.

Heidegger,Martin,O biti umjetnosti,Mladost,Zagreb1959.

Hocke,GustavR.,Svijet kao labirint,AugustCesarec,Zagreb1991.

Horkheimer,Max /Adorno,TheodorW.,Dijalektika prosvjetiteljstva,VeselinMasleša,Sarajevo1974.

Jay,Martin,»ScopicRegimesofModernity«,u:Vision and Visuality,HalFoster(ur.),TheNewPress,NewYork1988.

Kuvačić, Ivan / Flego,Gvozden (ur.)Postmoderna. Nova epoha ili zabluda,Naprijed,Zagreb1988.

Lyotard,JeanFrancois,Postmoderna protumačena djeci,AugustCesarec,Zagreb1990.

MerleauPonty,Maurice,Oko i duh,Zodijak,Beograd1968.

Mitchell,W.J.T.,»Pokazatigledati«,Tvrđa(1–2/2006).

Panofsky,Erwin,Idea: prilog povijesti pojma starije teorije umjetnosti,Goldenmarketing,Zagreb2002.

Panofsky,Erwin,Perspective as Symbolic Form,ZoneBooks,NewYork1997.

Šuvaković,Miško,Pojmovnik suvremene umjetnosti,Horetzky,Zagreb2005.

Wölfllin,Heinrich,Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti,Kontura,Zagreb1998.

Katarina Rukavina

Truth in the ArtReflections on Cognitive Aspects of Visual Art

AbstractThe theorizing of seeing and visible has been a typical and essentially defining philosophical problem since the very beginning of philosophy. Plato and Aristotle define the basic ways of approaching to reality. Whether it is considered to be illusion (idealism) or sensory givenness (materialism), it always remains presented. We try to analyze different aspects which point out the cognitive side of visual arts (painting above all) and which we recognize as consciousness of reality.The historical development of art, considering its cognitive character, appears explicitly with Hegel for the first time. The necessary consequence of such development, according to Hegel, is so called the end of art which means that art emerging does not correspond to its ultimate defi-nition and meaning. His prediction of the death of art can be seen in the major part of the 20th century art, which abandons mimetic presentation and aims at abstraction and the destruction of visual in narrow sense. In spite of that, we are going to try to present even such an approach as the presentation of something or as makingsomethingvisible. That “something” is, in our opinion, nothing else but the consciousness of reality.

Key wordsseeing,reality,visualart,mimesis,visualthought,scopicregimes,ocularcentrism,postmodernism

Istina u umjetnosti

Documents

Transcript of Istina u umjetnosti