Istina o aruljama - Opasnost plave svjetlosti 28.04.2011 http://www.mandrilo.com/index.php/istina-o-zaruljama2001.g. je odrana neobina roendanska proslava u spomen arulje koja svijetli 100 godina. Davne 1901.g. runo raena arulja s ugljinom arnom niti je zasvijetlila prvi put u Livermoreu u Kaliforniji, te i dan danas svijetli u istom gradu u vatrogasnoj postaji pod budnom paskom Livermore-Pleasanton FD. Nazvana je The Centennial Light i slubeno je priznata kao najstarija arulja na svijetu (ove godine navrava 110 godina). Dan danas ova stara arulja snage svega 4W i dalje svijetli. Postavljena je web-kamera koja je snima 24 sata. Ironino je da su se tijekom nekoliko godina ve dvije web-kamere pokvarile, dok arulja i dalje uporno svijetli.

U kontekstu potroakog drutva koje nemilosrdno kupuje nove proizvode dok 'zastarjele' proizvode gomila na deponijima, u kontekstu nove direktive Europske unije o postupnom ukidanju arulja s arnom niti do 2016.g., ova mala stogodinja arulja predstavlja prijetnju cijelom trulom ekonomskom konceptu koji danas vlada u svijetu, a ujedno predstavlja svjetionik nove budunosti ljudske civilizacije koja e se temeljiti na odrivoj proizvodnji u skladu s ogranienim zemljinim resursima i stvarnim ljudskim potrebama.

Analizu problematike koje otvara postojanje ove male stogodinje arulje u svesti na dva pitanja:Zato Europska unija, SAD i ostale 'razvijene' zemlje inzistiraju na zabrani arulja s arnom niti, te da li su predloene tedne arulje uistinu tedne arulje?Zato dananji proizvodi imaju ogranien vijek trajanja kad je prije 100 i vie godina bilo mogue napraviti proizvode koji traju i dan danas?

Odgovor na drugo pitanje u dati u nekom drugom lanku (u meuvremenu sam i to opisao u lanku Planirana zastara), a odgovor na prvo pitanje u probati dati u sljedeem tekstu:Apsurdna direktiva Europske unijeKako je Phoebus unitio razvoj arulja s arnom niti (Incandescent light bulb)Osnovni pojmoviKarakteristike arulja s arnom nitiKarakteristike tednih arulja (fluorescentne, CFL, LED)Utjecaj rasvjete na zdravlje - opasnost plavog svjetlaPopis opasnih tednih aruljaOpasnosti LCD i OLED ekranaUtjecaj tednih arulja na okolitetna gradska rasvjetaMoja iskustva s LED aruljamaZato nam uskrauju normalno svjetlo?to nam je initi?Moja poruka

Dodatak 17.12.2011. - Potvrda u praksi!!!

Ovaj lanak sam napisao s tezom da se samo malim smanjivanjem napona arulje s arnom niti radni vijek viestruko poveava, to je evidentni dokaz da je ovaj tip arulja namjerno raen s slabijom arnom niti koja na nazivnom naponu ne moe izdrati dulje od 1000 sati ili nekih 5-6 mjeseci uporabe. injenica je da se arulje s arnom niti MOGU proizvesti puno dugotrajnije (i preko 10.000 sati rada) emu u prilog svjedoi i ova pria o Centennial light koja svijetli preko 100 godina. Zato se ovo radi, pokuao sam objasniti u donjem lanku, ali i u lanku o Planiranoj zastari u kojem smatram da proizvoai NAMJERNO rade loe i kvarljive proivode s kratkim vijekom trajanja kako bi sebi osigurali konstantan prihod.

Meutim, najbitnije je da sada napokon i u praksi imamo potvrdu svih ovih teza. Naime jedan vjerni itatelj po nickom ZOX604 tvrdi da ima arulje s arnom niti od 100W koje mu traju od 1989 godine (21 godinu). Kako je to mogue? Pa s jednostavnom napravom zvanom dimmer koja ima gumb kojim se moe regulirati napon arulje i jaina svjetla. ZOX604 svoje arulje od 100W ve 21. godinu dri na otprilike 50% snage i time im je efektivno produio vijek trajanja za nepoznati faktor, ali koji po svemu sudei tei u beskonanost.

Nadalje u poznatom asopisu ex-YU 'Sam svoj majstor' iz 8-og meseca 1984-te godine (lanak "Izvori svjetlosti") je izala tablica koja usporeuje koliko se smanjivanjem napona moe produljiti vijek trajanja arulje s arnom niti. Podaci su:

za napon 100% - trajnost 100%za napon 105% - trajnost 80%za napon 110% - trajnost 60%

za napon 95% - trajnost 200%za napon 90% - trajnost 500%za napon 85% - trajnost 1000%

Ovisnost napona i trajnosti arulje je ogromna odnosno svaki volt manje napona na arulju daje ogromno poveanje radnog vijeka iste. to ovo konkretno znai? Pa vrlo jednostavno: nabavite si arulje s arnom niti to vee nazivne snage (100W) te dimmer i drite jakost svjetla na nekih 50-60% s dimmerom i arulja e vam trajati umjesto 5 mjeseci, 5, 10, 20 godina ili vie. Cijena dimmera ne bi trebala biti vea od 50-ak kuna, a preko e-baya se moe i jefitnije proi, konkretno oko 35Kn. Na due staze utedjeti ete i novac, ali najvanije je da ako nam ukinu arulje s arnom niti, da imamo iskustvo, znanje i pamet da koristimo iste arulje i preko 20 godina i da ne ovisimo o pokvarenim korporacijama eljnim profita na naoj grbai.

Slika dimmera koji se instalira umjesto obine sklopke

Dodatak 01.02.2012. - SMART GRID - prava svrha nasilnog uvoenja tednih arulja

David Icke u svom intervjuu tvrdi da je uvoenje tednih arulja krajnje apsurdno. Pravi cilj je uvoenje SMART elektrine mree u svakoj dravi koja se zasniva na WLAN mjeraima struje i mikroprocesorski kontroliranim kuanskim aparatima to omoguava daljinsku kontrolu potronje el. energije, nadzor kuanstva iz jednog centra, ali i ono najvanije: slanje subliminalnih poruka preko raznih frekvencija koje ti aparati (ukljuivo i tedne arulje) emitiraju ili prevedeno na jednostavniji jezik: apsolutna kontrola svijesti i uma svakog pojedinca i to u njegovom 'najsigurnijem' boravitu, tj.vlastitom domu to je potpuno u skladu s smjernicama koje su iznijete u Orwelovoj knjizi '1984' i Huxleyovoj knjizi 'Brave New World' koji su u biti skoro 100 godina stari pamfleti (proroanstva koja se lagano obistinjuju) jedne od podrunica naih tajnih vladara iz sjene, tzv. Fabijanskog drutva.

David Icke - Pozadina zbivanja 2

Apsurdna direktiva Europske unije

Europska unija planira zabraniti prodaju i uvoz arulja s arnom niti do 2016. godine kako bi smanjila ukupnu emisiju ugljinog dioksida. Zabrana za prodaju arulja iznad 80W je stupila na snagu 01.09.2009, a od ovog datuma svake godine se postupno ukidaju i arulje s manjom snagom. Veina zemalja planira ili je ve provela sline mjere: Indija, Kuba, Venezuela, SAD, Australia, Kanada, Argentina. Ove mjere se NE odnose na gradsku rasvjetu i signalizaciju koja uglavnom koristi visokoefikasne natrijeve arulje, a koja nosi ogroman udio u potronji elektrine energije za svjetlo. Mjere se odnose samo na arulje koje se koriste u kuanstvima i poslovnim prostorima koji po nekim procjenama sudjeljuju s svega 5% u ukupnoj potronji elektrine energije. Eventualne utede na emisiji ugljinog dioksida su minimalne. S druge strane, ako se pogleda globalna situacija, ovo znai zatvaranje lokalnih tvornica obinih arulja i selidba proizvodnje u Kinu koja je prisiljena graditi nove elektrane na ugljen za veliki broj novonastalih tvornica, nadalje zbog seljenja tvornica velika koliina fosilnih goriva se troi na transport proizvoda s jednog kraja svijeta na drugi, to na kraju rezultira da se ukupna emisija ugljinog dioksida na planeti uope nije smanjila nego se 'preselila' iz jedne dravu u drugu, a i moebitno poveala.

Visokotoksine CFL tedne fluorescentne arulje koje sadre i do 5mg ive zahtijevaju posebno skupo zbrinjavanje kao posebnog hazardnog otpada. LED i ostale vrste tednih arulja sadre plastiku i elektronike komponente koje se isto mogu svrstati u kategoriju teko bio-razgradivih otpada. Stoga je vrlo upitno da li se ovim tednim aruljama uope doprinosi zatiti okolia.

Ovom direktivom kojom se zabranjuju energetski neefikasne arulje s arnom niti se grubo naruava osnovno pravo svakog ovjeka na izbor i ograniava sloboda. Postavljam pitanje zato se ne zabrane svi automobili koji isputaju iti jedan miligram toksinih spojeva, ako se ve eli pomoi planeti i smanjiti emisiju ugljinog dioksida s obzirom da su automobili pogonjeni fosilnim gorivima najvei zagaivai na Zemlji.

Oigledno je da direktiva EU nee rezultirati smanjivanjem emisije ugljinog dioksida na globalnoj razini, niti e doprinijeti poveanoj zatiti zdravlja ljudi i okolia. Ovoga su svjesni i tvorci ove direktive, a o njihovim pravim ciljevima moemo samo nagaati.

Kako je Phoebus unitio razvoj arulja s arnom niti (Incandescent light bulb)

Iako se izum arulje vee s Thomasom Edisonom, injenica je da je mogue izlistati preko 22 razliita izumitelja koji su prije Edisona napravili razne arulje s arnom niti. Prvi izumitelj je bio Humphry Davy koji je 1802.g. postavio koncept arulje zagrijavajui platinu elektrinom strujom uzrokujui iluminaciju. Meutim, Edison je bio prvi koji je napravio komercijalnu verziju arulje s arnom niti dueg trajanja i manje potronje elektrine energije 1880.g. Masovnom svjetskom elektrifikacijom, arulja je danas moda najpoznatiji i najraireniji svjetski elektrini proizvod.

Brojni znanstvenici su radili na tome da poboljaju karakteristike arulje s arnom niti. Najvei nedostatak je bilo relativno malo vrijeme trajanja od svega 1000 radnih sati. Upornim istraivanjem do 1924.g. prosjeni radni vijek arulja se produio na 2500 radnih sati, meutim, tada se u svjetskoj ekonomiji dogaa presedan i osniva se prvi meunarodni kartel proizvoaa arulja pod nazivom Phoebus. Phobeus je okupljao vodee svjetske proizvoae arulja (Osram, Philips), ali i manje proizvoae arulja. Glavni cilj kartela je bila kontrola cijena arulja i osiguravanja maksimalnog profita za kompanije ukljuene u kartel.

Glavna opasnost za kartel je bio napredni dizajn koji bi produio vijek trajanja arulja, te samim tim ograniio prodaju novih arulja. Stoga su osnovali komitet '1000 radnih sati' koji je imao cilj srezati i ograniiti radni vijek arulja s arnom niti na 1000 radnih sati. Svaki proizvoa koji bi prekrio ovo pravilo i sluajno napravio kvalitetnu arulju koja due traje bio bi novano kanjen. Odjednom su znanstvenici zaposleni u kompanijama imali neobian zadatak: pronai kako to nekvalitetnije napraviti arulju. Ova pojava se danas zove 'planned obsolence' ili Planirana zastara i temelj je dananje trule potroake ekonomije o emu piem u lanku Planirana zastara.

Iako je navodno Phoebus kartel prestao postojati 1939.g., bitno je istai da je kartel Phoebus 'uspjeno' odradio svoj zadatak te i dan danas koristimo obine arulje s arnom niti koje troe relativno puno elektrine energije i kratkog su vijeka trajanja (1000-2000 sati ili prosjeno 6 mjeseci), iako s druge strane imamo nebrojene patente i stvarne dokaze (The Centennial Light) da je mogue napraviti arulju s arnom niti koja traje veoma dugo i koja je energetski efikasna.

Dokaz da je razvoj tehnologije arulja s arnom niti namjerno zakoen i onemoguen je analogija povijesti arulje s arnom niti i razvoja automobila. Iako su oba proizvoda stara vie od 100 godina, prvobitni koncept se malo mijenjao, to je vrlo sumnjiva injenica s obzirom da volimo kazati da je dananja ljudska civilizacija na vrhuncu tehnolokog uspona (mikroprocesori, genetika, kvatna fizika). Preko 100 godina 'razvoja' danas je najvei vrhunac automobilske industrije hibridno vozilo koje je preskupo, energetski i ekoloki neprihvatljivo s obzirom na velike trokove energije i resursa za proizvodnju istoga i s obzirom da se i dalje oslanja na derivate od nafte (gume, plastika, benzin). Slinu situaciju imamo i s rasvjetnim tijelima, nakon dugog perioda 'razvoja' doli smo do LED, halogen i fluorescentnih arulja koje ne predstavljaju nikakav pomak u energetskoj i ekolokoj odrivosti jer sadre otrovne materijale, a za njihovu proizvodnju je potrebna vea energija i resursi te stoga iako prividno tede elektrinu energiju u konanici su skuplji i opasniji kako za okoli, za ograniene zemljine resurse, tako i za ljudsko zdravlje to u elaborirati u nastavku teksta.

Osnovni pojmovi

to je to svjetlost

Vidljiva svjetlost je mali dio elektromagnetskog spektra valne duljine od 780nm (nanometara) do 380nm (nanometara). Razne frekvencije vidljivog dijela spektra se pomou receptora u oima/mozgu registriraju kao boje: crvena se nalazi na jednom kraju spektra (700nm), zelena je na sredini spektra, dok je plava blizu drugog kraja vidljivog spektra koji zavrava ljubiastom bojom. Vidljivo zraenje koje sadri sve valne duljine ljudsko oko percipira kao bijelu svjetlost. Na 'rubovima' vidljivog spektra se nalaze pojasevi elektromagnetskog zraenja nevidljivih ljudskom oku: infracrveno podruje (toplina) se nalazi na valnim duljinama od 780nm do 1mm, odnosno nalazi se blizu crvene boje. Ultraljubiasto zraenje zauzima raspon od 100-400nm, a nalazi se na drugom kraju spektra odnosno blizu ljubiaste i plave boje. Poto je valna duljina obrnuto proporcionalna frekvenciji, moemo kazati da se vidljivi dio spektra elektromagnetskog zraenja nalazi od niskih frekvencija infracrvenog podruja do visokih frekvencija ultraljubiastog zraenja.

Ultraljubiasti spektar se dijeli na tri dijela: UV-C (100nm-280nm), UV-B (280nm-315nm) i UV-A (315nm-400nm). UV-A zraenje uzrokuje pigmentaciju koe, a odgovoran je za razne fotokemijske i fotobioloke procese. UV-B uzrokuje pigmentaciju koe, te inicira stvaranje vitamina D. UV-C je najopasnije zraenje koje bi ozonski omota trebao veim dijelom filtrirati, a moe izazvati oteenje koe, oiju, ali ima i izuzetno baktericidno djelovanje.

Infracrveni spektar se isto dijeli na tri dijela: IR-A (780nm-1400nm), IR-B (1.4um-3um), IR-C (3um-1mm). IR-A zraenje nije vidljivo ljudskom oku, a ovjek ga percepira kao toplinu s tim da je za toplinu najodgovornije IR-A zraenje.

Kontinuirani i linijski spektar

Elektromagnetsko zraenje je sastavljeno ili od samo jedne valne duljine (monokromatsko) ili od cijelog niza valnih duljina (kompleksna zraenja). Kompleksna zraenja mogu biti kontinuirana ako sadre vie valnih duljina bez izrazitih skokova. Intezitet pojedinih valnih duljina je ili konstantan (sve duljine su ravnomjerno zastupljene) ili se konstatno mijenja (pada ili raste). Ako postoje skokovi onda govorimo o diskontinuiranom zraenju. Spektar je pojam koji opisuje udjele pojedinih valnih duljina u kompleksnom zraenju.

Primjer kontinuiranog zraenja je svjetlost dobivena termikim postupkom (zagrijavanjem arne niti), kada se zraenje moe opisati kontinuiranim spektrom:

Dnevna svjetlost ima isto karakteristike kontinuiranog spektra s tim da se ipak intezitet pojedinih valnih duljina (boja) mijenja, ali bez naglih skokova:

Primjer nekontinuiranog zraenja s skokovima na pojedinim valnim duljinama je izvor fluorescentne arulje koji je opisan tzv. linijskim spektrom:

Vrste umjetne svjetlosti

Kod umjetnih izvora svjetlosti vidljivo zraenje se naelno proizvodi na dva naina i to na principu:termikog zraenjaluminiscentnog zraenja

Termiko zraenje nastaje prilikom zagrijavanja materijala kad se osim topline (infracrveno zraenje) oslobaa i svjetlosno zraenje. Primjer je izgaranje drva, svijea, te zagrijavanje arne niti kod obinih arulja. Termiko zraenje u pravilu proizvodi svjetlost kontinuiranog spektra.

Luminiscentno zraenje je svako svjetlosno zraenje koje nije termiko. Najznaajnije su dvije vrste ovakvog zraenja fotoluminiscencija i elektroluminiscencija. Fotoluminiscencija ukljuuje zraenja koje se dobiva izbojem u plinovima i metalnim parama (visokotlane arulje), te fluorescencijom (fluorescentne cijevi). Elektroluminiscencija se najee odnosi na emitiranje svjetlosti kad se poluvodiki materijal uzbudi elektrinom strujom (rekombinacija upljina i elektrona kod LED i OLED dioda). Luminiscentno zraenje u pravilu proizvodi svjetlost linijskog spektra u kojem su pojedine frekvencije jae izraene (nagli skokovi).

ParametriLumen (lm) - oznaava jedinicu za svjetlosni tok, a indirektno opisuje jainu svjetlosti (kandelu).Color Rendering Index (CRI) - CRI broj ima opseg od 20 (efektivno) do 100, a opisuje kako kvalitetno arulja utjee na prikaz i vibrantnost boja objekta. Utvruje se usporedbom s referentnom lampom iste topline boja.Correlated Color Temperature (CCT) - CCT broj ili toplina boja pojedine arulje opisuje boju svjetlosti koja emitira arulja u Kelvinima (jedinica za temperaturu). Niske CCT vrijednosti su tople boje kao to je svjetlo svijee s oko 1500K. Visoka CCT vrijednosti je hladna svjetlost, kao to je bistro plava svjetlost s CCT=12000K. Stvarne vrijednosti topline boja umjetnih izvora svjetlosti se kreu od 2000K do 7500K.Svjetlosna efikasnost (lm/w) - opisuje koliko arulja moe dati lumena svjetlosti za svaki watt elektrine snage. Na primjer arulje s arnom niti imaju prosjenu vrijednost od 15lm/w, dok kompaktno-fluorescentne arulje (CFL) imaju 60lm/w. Stoga recimo da bi dobili 600 lumena, arulja s arnom niti mora imati snagu od 40W, dok za isti koliinu svjetla od 600lm CFL arulja moe imati snagu od samo 10W. Stoga je tipino da se tedne arulje tipa CFL i LED reklamiraju kao da mogu dati istu koliinu svjetlosti kao i obina arulja od recimo 40W s samo 10W snage.Vijek trajanja - je vijek trajanja arulje u radnim satima ako je ona neprestano upaljena. Obino je od 1000 sati za arulje s arnom niti, pa sve do 32000 sati za visokotlane arulje koje se koriste u gradskoj rasvjeti.

Vrste rasvjetnih tijela

Najee vrste arulja su:

arulje s arnom niti - svjetlost se dobiva zagrijavanjem metala (volframa) elektrinom strujom. Metalni dio koji se zagrijava je obino u vakumu kako bi se usporilo troenje istoga. Razvijaju dosta veliku temperaturu prilikom rada i dosta su neefikasne jer se veliki dio energije gubi na razvijanje topline (95%). Efikasnost je tipino oko 10-15lm/w, a radni vijek oko 1000h. Nisu osjetljive na promjene napona. Ovo su i danas kao i prije 100 godina najee koritene arulje. Vie o aruljama s arnom niti na wikipediji.

Halogen arulje - su isto arulje s arnom niti, ali umjesto vakuma koriste inertni plin (brom, klor, xenon) koji dodatno usporava troenje metalne niti na nain da se dio materijala niti vraa nazad u tzv. halogenom ciklusu, te samim tim produuje vijek trajanja arulje, ali nudi i veu efikasnost. Zbog naina rada arulje rade na veim temperaturama od arulja s arnom niti i produciraju svjetlost hladnijeg karaktera (bijelo do plavkasto). Efikasnost je u rasponu od 10-30lm/w, a vijek u prosjeku od 4000h. Halogen arulje mogu isijavati i UV zraenje stoga se staklo ovih arulja mora posebno izraditi kako bi filtrilalo tetne UV zrake. Vrlo su osjetljive na promjene napona, poveanje napona od 5% moe skratiti radni vijek arulje za 40%. Zbog visoke temperature koje razvijaju (1400K) mogue je pucanje stakla ako se isto diralo masnim prstima. Vie o halogenkama na wikipediji i na gradimo.hr. Najee se koriste za automobilske farove, ali i u kuanstvima i uredima.

Fluoresecentne i kompaktno-fluorescentne arulje (CFL) - su niskotlane arulje (1Pa) koje sadre plin (iva) koji se elektrinim poljem uzbudi te isijava UV zraenje koje se zatim fosfornim slojem na unutranoj strani cijevi pretvara u vidljivi dio spektra. Zbog naina rada imaju sloeni upravljaki sklop s prigunicama i posebnim starterima, stoga je glavna boljka ovih arulja esto paljenje i gaenje koje brzo 'troi' ove sklopove i elektrode. Sam izboj u plinu moe stvarati elektromagnetske (radio) smetnje. Vijek trajanja je odreen smanjivanjem emisijskog sloja na elektrodama koji se smanjuje pri svakom paljenju, te zbog degradacije fosfornog sloja. Rade na relativno niskoj temepraturi (40C). Radni vijek se kree od 8000-20000 sati, a efikasnost CFL tednih arulja je oko 60lm/w. Radi ostvarivanja deklarirane efikasnosti CFL obino ima vie malih savinutih cijevi kako bi se ostvarila dovoljna koliina svjetlosti to ih ini donekle nezgrapnim i oteava instalaciju. Zbog tedljivosti i relativno dugog vijeka trajanja, fluorescentne cijevi se najee koriste u poslovnim prostorima, uredima, kolama, dok se pojavom CFL arulja koriste i u kuanstvima. Vie o fluoresecentnim aruljama.

LED arulje - je nova vrsta tednih arulja koje se temelji na tehnologiji LED dioda. Najei dizajn je stavljanje od 40 do preko 100 komada LED dioda poredanih u cijevima slino kao i CFL, ali bez ikakva tlaka. Radna temperatura je niska, a LED arulje su obino opremljene dodatnim pasivnim hladilom (aluminij). Upravljaki sklop slui za pretvaranje izmjeninog napona mree u niskonaponski istosmjerni napon. Nije osjetljiva na paljenja i gaenja, dapae cijeli dizajn osigurava veu robustnost i trajnost od CFL arulja. Naalost, LED dioda emitira samo u uskom podruju valnih duljina stoga je vrlo teko napraviti LED diodu koja kvalitetno emitira bijelu svjetlost (emitira u svim podrujima). Kao jedan od naina da se izbjegne ovaj problem je koritenje nekoliko LED dioda jake snage koje emitiraju u plavom ili UV podruju, a zatim se fosfornim slojem ovo zraenje moe prilagoditi na odreeni spektar vidljive svjetlosti. Zbog svih ovih problema LED tehnologija rasvjetnih tijela je jo u povoijma, cijene LED arulja su skuplje, ali uz visoku efikasnost od 60lm/w, nude dugi radni vijek od skoro 30000 sati. Vie o LED aruljama.

Visokotlane arulje na izboj - su arulje koje rade na principu izboja u plinu, a najee su predviene za gradsku rasvjetu. Imaju dugi radni vijek (16000-32000 sati), rade na relativno viskom tlaku (20-200kPa), imaju relativno veliku iskoristivost od 150lm/w, a koriste ivu ili natrij kao plin. Natrijeve visokotlane arulje koje imaju karakteristinu ukastu svjetlost danas su najee u upotrebi za gradsku rasvjetu .

Karakteristike arulja s arnom niti

arulje s arnom niti proizvode svjetlost termikim efektom odnosno zagrijavanjem metala u vakumu. Najee koriteni materijal je volfram koji se zagrijava na otprilike 2000K.

Prednosti:jeftina cijena izrade i jednostavna tehnologija te mala koliina energije potrebna za izradukoriste se ekoloki netoksini materijali za izradu: staklo, lim, volfram. Lako se zbrinjava kao otpadzbog termikog efekta zagrijavanja metala svjetlost ima kontinuirani spektar to je najslinije dnevnoj svjetlostispektar svjetlosti je izraeniji kod veih valnih duljina (crvena, uta) i blie je infracrvenom podruju stoga je dobivena svjetlost 'toplija' i nije tetna za oizbog iskljuivo omskog otpora arne niti faktor snage arulje je 1 to omoguava manje gubitke energije. Naime tedne arulje imaju dosta 'reaktivnih' gubitaka. Privatni potroai ne plaaju tzv. reaktivnu snagu, ali injenica da su to stvarni gubici energije.

Nedostaci:mala efikasnost izraena u lm/w jedinicama kree se otprilike od 10-15lm/w (lumen dobivene svjetlosti za svaki watt elektrine snage)mali vijek trajanja od 1000-2000 radnih sativeliko rasipanje energije u obliku topline s svega 5% elektrine energije koja se troi na stvaranje svjetlosti. Ovdje veliki majstori propagadnog spina koriste ovu injenicu da dokau da je jedna arulja s arnom niti odgovorna za emisiju u prosjeku 5.8mg ive iz prosjene termoelektrane na 8000 radnih sati u odnosu na svega 1.8mg CFL arulje. Kao prvo, kad se doda koliina ive u CFL arulji koja je danas u prosjeku oko 5mg, ispadne da je koliina ive za koju je odgovorna CFL u totalu=5+1.8=6.8mg. Meutim, ovo se uope ne moe mijeati, jer je iva koja se isputa u procesu rada prosjene termoelektrane je drugaijih kemijskih svojstava (lake razgradiva) nego ona u CFL arulji. Nadalje nitko ne jami da je elektrina energija dobivena iz termoelektrane, ista se mogla dobiti hidro, vjetro ili solarnom energijom.

Karakteristike tednih arulja (fluorescentne, CFL, LED)

Sve tedne arulje se temelje na efektu luminiscentnog zraenja kad se plin (iva kod CFL) ili odreeni materijal (poluvodi kod LED) uzbudi na nain da proizvodi svijetlost.

Prednosti:mala potronja elektrine energije, odnosno vei faktor efikasnosti od 60lm/wdugi radni vijek od 10000 i vie radnih sati

Nedostaci:komplicirana i skupa tehnologija izrade to rezultira veom cijenom, te samim veim utrokom energije za proizvodnju iste. Prosjena LED tedna arulja snage 6W kota oko 70kn, a ekvivalentna obina arulja s arnom niti snage 40W oko 1.5Kn.koritenje toksinih materijala kao to je iva, arsen, barij. CFL ili kompaktno-fluorescentne arulje predstavljaju ogroman rizik za korisnika ako se razbiju zbog otrovnih ivinih para. Sve stare CFL arulje se tretiraju kao opasan otpad i moraju se posebno zbrinuti na posebnim deponijima. LED arulje nemaju ovako toksine spojeve, ali isto sadre plastiku i elektroniki upravljaki sklop koji spadaju u skupinu posebnog elektronikog otpada koji nije bio-razgradiv i predstavlja ekoloku opasnost.karakteristika svjetlosnog zraenja tednih arulja je nekontinuiran tzv. linijski spektar svjetlosti u kojem su pojedine valne duljine jae izraene od drugih. CFL su gore od LED arulja jer veliku veinu zraenja stvaraju u tzv. ultraljubiastom spektru (male valne duljine koje su blizu spektra koji odgovara plavoj boji) koje se onda posebnim premazima pretvaraju u vidljivi spektar zraenja. Stoga veina dananjih tednih arulja imaju hladne boje i pomak prema plavom spektru boja to je potencijalno vrlo tetno za ljudske oi, ali i cijeli organizam jer je dokazano da zraenje malih valnih duljina (visoke frekvencije) moe otetiti ljudsko oko, te djelovati na epifizu i poremetiti hormonalnu ravnoteu organizma (luenje melatonina). Posljedica ovoga je da je velika veina ljudi nervozna i uznemirana kod koritenja tednih arulja. Naalost iako imaju razne premaze koje neutraliziraju ova tetna UV zraenja injenica je sve CFL arulje, a i neke LED arulje emitiraju UV zraenje koje je navodno unutar nekih sigurnih limita. Meutim, s obzirom da pojam 'sigurnih i doputenih limita' nije smiljen za zatitu ljudi, ve kao alibi za razne megalomanske industrije koje u trci za profitom koriste opasne spojeve i opasna zraenja, mislim da bilo kakav parameter koji se nalazi unutar sigurnih limita treba uzeti s rezervom, jer iste limite ne odreuju struka i znanstvenici ve lobisti pojedine kompanije.tedne arulje u pravilu imaju sloeni upravljaki sklop koji je sklon kvaru usljed naponskih oscilacija i visoke temperature, stoga je stvarni radni vijek uobiajeno krai od deklariranog. Nadalje sloeni upravljaki sklop obino radi na visokoj frekvenciji i ako nema adekvatnu zatitu slui kao emiter EM zraenja koje moe omesti radio prijem (dodatni elektrosmog u kui, osim WiFi, mobitela i ostalih ureaja). LED arulje trebaju istosmjerni niski napon za rad, stoga najee koriste jeftine flyback konvertere umjesto transformatora kako bi ispravili i snizili napon mree. Ovaj sklop mora imati filtere na ulazu kako bi sprijeio 'vraanje' viih harmonika u mreu to najee nije sluaj, stoga se elektrina mrea zagauje viim harmonicima to nije dobro kako za cijelu mreu tako i za samog potroaa, ako na istoj liniji ima spojene druge osjetljive elektronike ureaje.CFL i LED tedne arulje isto razvijaju toplinu, iako manju od arulja s arnom niti.tedne arulje zbog upravljakog sklopa imaju vee dimenzije nego obine arulje stoga postoji opasnost da se ne mogu postaviti na sva mjesta gdje je bila predviena ugradnja obine arulje s arnom niti.LED tedne arulje ne mogu ostvariti pravo difuzno svjetlo koje se ravnomjerno rasprava kao kod obine arulje, stoga se koriste ili difuzna stakla ili veliki broj LED dioda usmjerenih na razne strane to nikako ne moe postii zadovoljavajue rasprivanje svjetlosti.upravljaki sklop tednih arulja je osjetljiv na esta paljenja i gaenja. Kod LED i CFL arulja obino je potrebno neko vrijeme nakon paljenja da se ostvari puna jakost svjetla to moe iritirati. Nakon due upotrebe mogu je slabiji rad upravljakih sklopova to uzrokuje neugodno titranje CFL i LED arulja. Dapae CFL arulje su posebno osjetljive na esta paljenja i gaenja koje im efektivno skrauje ivotni vijek.tedne arulje su u pravilu manje energetski efikasne nego to se deklariraju jer zbog induktivnog ulaznog kruga imaju faktor snage manje od 1, najee oko 0,5 to u biti znai da ako je tedna arulja ima deklariranu snagu od 6W, tada je stvarna snaga koja se crpi iz mree otprilike duplo vea tj. oko 12VA.tedne arulje imaju tendenciju da im jakost svjetlosti opada s vremenom. Ovo se briljivo krije od potroaa. Procjenjuje se da jakost svjetlosti moe opasti i do 40% tijekom radnog vijeka.

Utjecaj rasvjete na zdravlje - opasnost plavog svjetla

Utjecaj dnevne svjetlosti na ljudsko zdravlje je ogromno: hormonalna ravnotea ovjeka ovisi o kvaliteti svjetla koje se unosi preko oiju (epifiza regulira vane procese u tijelu u odnosu na koliinu svjetla), vitamin D bitan za imunitet i ispravnu apsorbciju kalcija se generira pod utjecajem svjetla na kou, suneva svjetlost ima bakterocidan efekt, za ispravan razvoj oiju je potrebna suneva svjetlost, metaboliki i drugi biokemijski procesi se odvijaju pod utjecajem fotona, pomou suneve svjetlosti mogu se lijeiti odreene bolesti (helioterapija). Postoje istraivanja koja potvruju vezu izmeu mogunosti logikog rasuivanja i koliine svjetlosti. Psihika stabilnost je isto vaan faktor svjetlosti. injenica je da stanovnici sjevernih predjela kod kojih su uobiajene polarne noi esto pate od depresije.

Slijedom svega izneenog, logino je zakljuiti da e umjetno svjetlo koje koristimo za osvjetljavanje radnog i ivotnog prostora u nonim satima imati jednako snano djelovanje na psihofiziko stanje ovjeka kao i dnevno svjetlo.

Detaljnom analizom tehnologija i naina rada rasvjetnih tijela mogu donijeti zakljuak da veina rasvjetnih tijela osim starih arulja s arnom isijavaju svjetlost preteno hladnije boje odnosno blie tetnom UV spektru zraenja (plavo-ljubiasti dio spektra). Dapae, fluorescentne arulje se temelje na mehanizmu da svu energiju isijavaju u UV dijelu spektra koja se zatim pomou fosfornog premaza pretvara u vidljivu svjetlost. ak i neke LED lampe koriste ovaj princip rada, dok halogene i sline arulje imaju 'nenamjerna' isijavanja u UV dijelu spektra koje se navodno filtrira specijalnim staklom.

Nadalje osim namjernog ili nenamjernog isijavanja u UV podruju, sva novija rasvjetna tijela osim arulja s arnom niti i halogen arulja imaju takozvani diskontinuirani spektar u kojem se uglavnom istiu komponente u uskim podrujima spektra (plava, zelena, crvena) kako bi se dobila to uniformnija bijela svjetlost. Vidi donju sliku.

Iako ovo na prvi pogled ne predstavlja nikakav problem, dapae moe se rei i da dnevna svjetlost ima sve ove komponente (plavi, crveni, zeleni dio spektra i UV dio), injenica je da se ovdje radi o naglim skokovima u energiji na pojedinim valnim duinama. Skokovi na niskim frekvencijama crvene i zelene ne predstavljaju problem, ali ogromna energija zraenja koncentrirana u tzv. plavom dijelu spektra (od plave boje pa sve do UV podruja) je energija visoke frekvencije koja moe bez problema prodrijeti ljudske obrambene mehanizme i prouzroiti zdrastvene tegobe, jer ovo nije svojstveno prirodnoj dnevnoj svjetlosti iji intezitet (energija na pojedinim frekvencijama) lagano opada kako se pribliava UV podruju, iako sama dnevna svjetlost ima dosta udjela plave boje (nebo, more, rijeke).

Ovaj fenomen se stoga naziva Blue Light Hazard ili Opasnost plave svjetlosti, a uglavnom se odnosi na potencijalne zdravstvene probleme usljed dueg izlaganja umjetnoj rasvjeti koja ima veu koncentraciju energije prema plavom dijelu spektra (od plavog do UV podruja). Ovaj fenomen nije priznat niti u potpunosti istraen od strane slubene medicine. Postoje samo djelomine studije o utjecaju na ovjeka i ivotnije. Europska komisija Scientific Committee on Emerging and Newly Identified Health Risks (SCENIHR) je 2008 utvrdila da samo kompaktno-fluorescentne arulje mogu predstavljati zdravstveni rizik zbog UV i plavog svjetla koje emitiraju i to samo za ljude koje pate od rijetkih konih problema i koji su hipersenzitivni na svjetlo. Iako u dopuni zakljuka tvrde da su potrebne dodatne studije.

Crno-bijela crta na donjoj slici oznaava relativni intezitet dnevne svjetlosti na pojedinim valnim duljinama.

Dok se utjecaj UV-C zraenja moe zanemariti jer se uglavnom filtrira u atmosferi (ozon), smatra se da UV-B i UV-A zraenja mogu otetiti oi i kou kod dueg izlaganja. Iako oi imaju razne mehanizme zatite od ovog tetnog zraenja, veina ljudi zbog nepravilne ishrane, bolesti, starosti i ostalih faktora ima nisku obranu od ovih zraenja. Razne studije pokazuju da je tetno dugo izlaganje zraenju koje ima visoke frekvencije u rasponu od UV podruja pa sve do podruja plave boje (do 470nm). Naime fotoreceptori ljudskog oka funkcioniraju u tzv. 'vizualnom ciklusu' kad se uzbude svjetlou fotoreceptori se deaktiviraju dok se 'ne oporave' kako bi nanovo mogli registrirati svjetlost. Dokazano je da velike koliine plave svjetlosti aktiviraju fotoreceptore prije isteka ovog vizualnog ciklusa to poveava ansu za oksiditavnu tetu fotoreceptora odnosno mogunost odumiranja fotoreceptora.

Prirodna dnevna svjetlost ima jako izraenu plavu svjetlost (nebo, more) i vrlo je vana za hormonalnu ravnoteu ovjeka (utjecaj na epifizu i luenje melatonina), ali i psiholoku stabilnost. Meutim, dnevna svjetlost ima tzv. kontinuirani spektar koji s intezitetom lagano (kontinuirano) opada kada se pribliava granici spektra. Zdravo ljudsko oko je naviknuto na ovakvu svjetlost i ono nije tetno po ovjeka.

Meutim, zbog svog principa djelovanja (luminiscencija) sve tedne arulje nemaju kontinuirani spektar ve imaju tzv. linijski spektar zraenja koji na odreenim valnim duljinama ima jae izraeni intezitet zraenja dok je slabiji na drugim valnim duljinama. Linijski spektar moe biti monokromatski po prirodi s samo jednom izraenom valnom duljinom kao to su na primjer natrijeve ute gradske arulje koje najjae isijavaju na valnoj duljini od oko 580-600nm (uto-naranasta boja). Kod CFL i LED arulja spektar zraenja je uobiajeno diskontinuirani linijski spektar s poveanim intezitetom u nekoliko podruja. Uobiajeno je da se najvei energetski skokovi zraenja tednih arulja nalazi u plavom podruju spektra.

Energetski skokovi u plavom dijelu spektra fluorescentnih izvora utiu na hormonski disbalans u ljudskom organizmu, obzirom da sekrecija melatonina i serotonina, hormona koji reguliraju ovjekov cirkadijalni ritam (nono-dnevni bioloki ritam), zavisi od signala iz onih receptora za plavu svjetlost. Melatonin ima onkostatini efekat, a njegova sekrecija se inhibira kada se u oku detektira svjetlost sa izraenom plavom spektralnom komponentom. Jednostavnije reeno, iako je no, organizam dobija poruku da je dan, te pojaava luenje dnevnih hormona (melatonina, kortizola hormona stresa, itd).

Nekoliko studija sprovedeno je kako bi se potvrdila veza izmeu rada u nonim smjenama (pod fluorescentnim svetlom) i poveane uestalosti pojave raka dojke kod ena. Studija sprovedena u Danskoj (J.Hansen, Epidemiology No. 12, pp. 74-77, 2001), kao i neke kasnije studije, dokazale su da ene koje u nonim smjenama imaju veu stopu oboljevanja od raka dojke (i do 30%!) Indikativno je da su fluorescentni izvori, pogotovo neutralno i hladno bele svetlosti, problematini za uestalo korienje u domovima tokom veernjih i nonih sati!

Dr. John Nash Ott je istraivao utjecaj umjetnog svjetla na rast i razvoj biljaka (Jacob Liberman u intervjuu NRZ govori o Ottovom istraivanju). Ustanovio je da niti jedno umjetno svjetlo ne moe zamijeniti dnevno prirodno svjetlo. Za ispravan, brz i zdrav razvoj biljka potreban je cijeli spektar suneve svjetlosti. U njegovom eksperimentu, biljke su najbolje reagirale na umjetno svjetlo punog spektra, dok su najgore reagirale (zakrljale, slab i spor rast) na tipino neonsko/fluorescentno svjetlo. Ott je takoer otkrio da temperatura boje svjetlosti utjee na mentalno zdravlje, s uravnoteenim svjetlou se smanjuje hiperaktivnost u uionicama i smanjenjuje negativno ponaanje u zatvorima. Ott je otkrio da je sposobnost reprodukcije stanica u biljkama i ivotinjama (ukljuujui i ovjeka) pod utjecajem razlike u osvjetljenju koje ulazi u tijelo kroz oi.

Postoje itave skupine ljudi koji su proglaeni fotosenzitivnim, a imaju razne fizioloke i psihike reakcije na umjetno svjetlo (naroito fluorescentnih arulja): osip na koi, epilepsija, migrena, psihikih poremeaja kao to je depersonalizacija. injenica je da je reakcija ovakvih ljudi proglaena abnormalnom, ali ja bih ovo povezao i s drugim slinim skupinama ljudi koji su elektrosenzibilni, odnosno pate od svih vrsta elektrozraenja, a naroito od zraenja od mobitelskih antena. vedska elektrosenzibilnim ljudima i slubeno priznaje ovaj zdravstveni poremeaj. Moje miljenje je da su ovo u biti normalni ljudi koji imaju normalnu reakciju na ovakva tetna zraenja, naalost veina nas ostalih je valjda 'mutirala' pa nita vie ne registriramo.

CFL kompaktno-fluorescentne arulje su potencijalne toksine bombe s obzirom na veliku koliinu otrovne ive koje sadre. iva je neurotoksin i maksimalni prag koncentracije je 0.35 mikrograma po kubnom metru. Analize su pokazale da prosjena razbijena CFL lampa isputa 5-7 mikrograma po kubnom metru to moda nije dovoljno da ubije ovjeka, ali svakako dovoljno da izazove ozbiljne zdravstvene probleme.

Popis opasnih tednih arulja (poredane od najgorih):Najgore vrste arulja su fluorescentne arulje (neonke, CFL-kompaktno-fluorescentne arulje) koje rade na principu izboja u plinu (iva) koji iskljuivo stvara zraenje u UV podruju koje se zatim raznim premazima (fosfornim omotaem) na unutranjosti cijevi pretvara u vidljivi dio spektra. Kao rezultat ovog principa ova vrsta arulja uglavnom ima hladnu svjetlost (plavkasto ili toplo bijelu svjetlost) odnosno ima snane energetske skokove u plavom podruju spektra. Stare fluorescentne cijevi su imale balast koji je radio na frekvenciji od 100-120Hz koja nije vidljiva ljudskom oku, ali je imao stroboskopski efekt to je moglo uzrokovati epilepsiju ili druge probleme. Nove CFL lampe rade na veim frekvencijama od 5Khz stoga nemaju ovaj problem. Nadalje postoji opasnost od nesavrenosti fosfornog premaza koji se inae tijekom vremena troi i stanjuje, odnosno mogunosti da se probije i nefilitrirano UV zraenje. injenica je da je sve fluorescentne lampe emitiraju UV zraenje koje kod pojedinih modela moe prijei tzv. 'sigurne' granice. Health Protection Agency Velike Britanije je ustanovila da neke CFL lampe tijekom jednog sata na udaljenosti od 30cm mogu emitirati koliine UV zraenja koje prelaze sigurnosne limite.Halogen arulje su arulje s arnom niti koje su ispunjene plinom (xenon), a koje rade na puno viim temperaturama nego uobiajene arulje s arnom niti. Prednosti ovakvih arulja je dui radni vijek i vea energetska iskoristivost, meutim, zbog visokih temperatura potreban je poseban omota od kvarcnog stakla. Najgora injenica je da ovakav princip rada isto oslobaa tetno UV zraenje koje se filitrira staklenim omotaem. Zbog karakteristika plina uobiajena je hladna plavkasta i bijela svjetlost ovakvih arulja koje se najee koriste u automobilskim farovima. Iako manje tetne nego fluorescentne arulje, xenon i openito halogen arulje imaju iste slabosti kao i fluorescentne arulje.LED tedne arulje su najmanje tetne arulje (nemaju ivu), ali kao i sve tedne arulje uobiajeno da je imaju najvei energetski skok u jednom dijelu spektra zraenja. Na osnovu vlastitog iskustva mogu rei da jo nisam vidio LED arulje s toplim bojama slinim aruljama s arnom niti. injenica je da je svjetlost LED arulja i dalje neugodno hladno-plavkasta. Naalost neki modeli LED arulja zbog utede se koriste istim trikom koji se koristi i kod fluorescentnih arulja: arulja se sastoji od nekoliko LED dioda jake snage koje emitiraju u plavom ili UV podruju, a zatim se fosfornim slojem ovo zraenje prilagoava na odreeni spektar vidljive svjetlosti. Kao nuspojavu ovog principa rada mogue je da i pojedini modeli LED arulja isijavaju UV zraenje.

Opasnosti LCD i OLED ekrana:

Iako smo svi jedva doekali zamjenu za stare CRT raunalne i TV ekrane koji su radili s katodnom cijevi u kojoj su se elektroni ubrzavali s naponima od 10-20KV kako bi udaranjem u fluorescentnu povrinu ekrana prikazivali sliku pritom oslobaajui razna opasna i potencijalno kancerogena zraenja, injenica je da i ekrani novih tehnologija isto imaju ozbiljne negativne uinke na ljudsko zdravljeLCD ekran radi na principu pozadinskog osvjetljenja koje se proputa kroz kontroliranu RGB matricu tekueg kristala. Naalost kao pozadinsko osvjetljenje se koristi fluorescentna lampa s hladnom katodom (CCFL) koja ima sve negativne karakteristike kao i obine fluorescentne lampe: UV zraenje, pomak prema plavom dijelu spektra spektra za koji smo ustanovili da ima negativan utjecaj na zdravlje, te korienje visoko toksine ive. Danas se razvijaju LCD ekrani s LED pozadinskim osvjetljenjem koji e sigurno zaobii neke opasnosti CCFL kompaktnih lampi, ali e i dalje zraiti neprirodnu svjetlost linijskog spektra.OLED ekrani se temelje na novoj tehnologiji organskih poluvodikih materijala koji isijavaju svjetlost uzbueni elektrinom strujom. Tehnologija omoguava izradu tankih ekrana bez upotrebe pozadinske lampe, manju potronju struje nego LCD, bolji kut vidljivosti te bolji prikaz crne boje to su ujedno bile i mane LCD ekrana. Tehnologija omoguava doslovno printanje OLED sloja i kreiranje ultra tankih i savitljivih ekrana. Iako se na prvi pogled ini vrlo napredna i inovativna tehnologija, injenica je da se OLED tehnologija temelji na nanotehnologiji obrade materijala. Nanotehnologija je tehnologija koja ima tetan utjecaj na okoli i ljudsko zdravlje stoga se postavlja pitanje zbrinjavanja OLED otpada. Nadalje, detaljnom analizom OLED tehnologije opet sam naiao na poblem 'plave svjetlosti'. Naime, istraivai OLED tehnologije su se susreli s problem tzv. 'kvantne efikasnosti' materijala koji se koriste za zelenu, crvenu i plavu diodu. Dok se efikasnost materijala za crvenu i zelenu diodu procjenjuje na oko 20%, efikasnost i vijek trajanja plave diode je svega 6%. OLED materijal koji se koristi za proizvodnju plavog svjetla degradira znaajno bre od materijala koji proizvodi druge boje, plavo svjetla e se smanjiti u odnosu na druge boje svjetlosti. Ova diferencijalna promijena boje e promijeniti ravnoteu boja na zaslonu i puno je vie primjetna od pada ukupnog osvjetljenja. Da bi se zaobiao problem, proizvoai pomiu ravnoteu boja prema plavom, tako da je zaslon u poetku je umjetno plav, to dovodi do pritube umjetnog izgleda, vie-zasienih boja. ee, meutim, proizvoai optimiziraju veliine R, G i B podpiksela za smanjenje gustoe struje kroz subpixel kako bi se izjednaio vijek trajanja pri punoj svjetlini. Na primjer, plavi subpixel moe biti 100% vei od zelenog subpixela, crveni subpixel moe biti 10% manji nego zeleni. Ovo jasno pokazuje da ak i OLED tehnologija ima boljku koja diktira proizvoaima da inteziviraju spektar zraenja u plavom dijelu spektra to moe imati negativne zdravstvene uinke.

Zakljuak: sve tedne arulje (a i nove vrste ekrana) se temelje na nesavrenoj tehnologiji koja rezultira neprirodnim diskontinuiranim spektrom koji djelomice sadri i tetna UV zraenja, a tei prema hladno plavkastoj boji koja tetno moe djelovati na ovjekovo zdravlje izazivajui hormonalne i psihike poremeaje, te oteenje oiju kod jaih inteziteta zraenja. injenica je da su dobre stare arulje s arnom niti i danas najzdravije rjeenje za rasvjetu.

Utjecaj tednih arulja na okoli

Sve tzv. tedne arulje imaju negativan utjecaj na okoli iako su na prvi pogled energetski tedljivije i puno due traju. injenica je da je radni vijek obino puno krai nego to se deklarira s obzirom na osjetljivost i sloenost upravljakog mehanizma. Energija koja se utroi na proizvodnju tednih arulja je puno vea nego to se upotrijebi za proizvodnju obinih arulja s arnom niti. Utroak materijala je mnogostruko vei. Za tedne arulje se koriste materijali koji se teko mogu reciklirati ili su veoma toksini stoga predstavljaju ogroman utroak energije za zbrinjavanje otpada (iva, plastika). Nadalje sve tedne arulje, a naroito CFL tip arulja s sobom nosi i odreeni zdravstveni rizik, stoga se konanoj sumi mogu pribrojiti i potencijalni trokovi za lijeenje bolesti izazvanih ovim tednim aruljama (epilepsija, oteenje vida, udisanje ivinih para).

Naalost danas smo svjedoci kako se opasan elektroniki otpad IZVOZI u nerazvijene afrike zemlje (Gana, Senegal). Iako postoji meunarodna zabrana takvog izvoza, veliki muljatori su pronali rupu u propisima, naime transport otpada se deklarira kao polovna roba. Korupcija lokalnih afrikih vlasti uope nije problem s obzirom na njihovo siromatvo. Krajnja posljedica ove kriminalne aktivnosti je da deseci tisua gladne i siromane afrike djece kopa po tom opasnom otpadu ne bi li nala kakav vrijedni dio za prodaju za staro eljezo. Sve stvari upuuju na to da e se i CFL arulje napunjenje ivom nai na nekom afrikom smetitu, jer bi kompanije izgubile veliki dio profita kad bi ulagale u pravilno zbrinjavanje ovog otpada. Da zakljuim: svatko tko kupi CFL arulju na savjesti e moda imati jedno mrtvo afriko dijete. Naalost, ovaj apsurd ne vrijedi samo na 'izlaznom' kraju kad se razmatra zbrinjavanje otpada ve i na ulaznom kraju prilikom same proizvodnje, jer postoje informacije da se siromani kinezi masovno truju prilikom izrade ovih visokotoksinih arulja zbog neadekvatnih mjera zatite (stari motiv: gaenje preko ljudi radi zarade).

S obzirom na sve negativne efekte, mislim da tedne arulje ne zasluuju epitet 'ekoloke' jer u konanici prave vie tete ljudima i okoliu nego to se eventualno dobije na utedi energije. Apsurdno je da se pokuava nametnuti tednja elektrine energije za rasvjetu koja ionako zauzima samo 5-10% od ukupne potronje elektrine energije prosjenog kuanstva.

tetna gradska rasvjeta

Ve odavno u veini gradova se koriste arulje koje su navodno energetski efikasnije, ali koje isijavaju najee ukastu svjetlost. Moj subjektivni osjeaj je da ova uta svjetlost uspavljuje i umtrvljuje. Ne bih htio ulaziti u razne pekulacije o zavjerama, ali injenica je da je kvaliteta svjetlosti utjee na logiko razmiljanje i mentalne procese. injenica je da su skoro 50 i vie godina (u staroj Jugoslaviji) bile u upotrebi 'normalne' arulje za gradsku rasvjetu koje su isijavale bijelu svjetlost. Nadalje sjeam se kad sam potkraj osamedesetih dobio razglednicu iz Kopenhagena koja je prikazivala ulicu obasjanu utom nonom rasvjetom. To mi se tada inilo neobinim i vrlo privlanim, meutim, danas je ta egzotika postala 'normalna' i kod nas. Mislim da ne postoji grad u Hrvatskoj koji ne koristi 'ute' arulje za gradsku rasvjetu.

Kao potvrdu svog razmiljanja je i moja opservacija osvjetljenja ratne luke Lora i vojarne Visoke II na padini Mosora u Splitu. Naime ovi vojni objekati su osvjetljeni bijelim aruljama. Ovo samo potvruje da zbog sigurnosti (budnost strae) vojska ne smije koristiti uobiajene 'ute' gradske arulje koje su oigledno namijenjene zaglupljivanju i otupljivanju ionako glupog puka.

uta gradska svjetlost posljedica je upotrebe natrijevih arulja koje imaju relativno dug vijek trajanja (32000hr ili preko 4 godine), veliku iskoristivost od 150lm/w, ali zato imaju skoro monokromatsku svjetlost s jako izraenim spektrom u podruju oko 580-600nm (uto-naranasta boja, toplina boje od oko 2000K). Inae natrijev plin koji se koristi u ovim aruljama je isto toksian, a uz natrij se koriste i male koliine ive i ksenon plina.

Prije su se koristile iskljuivo ivine arulje za gradsku svjetlost koje imaju nisku iskoristivost od 60lm/w, manji vijek trajanja od 16000hr, ali i hladniji spektar boja (4000k). Zbog velike koliine ive su zabranjene u EU i SAD-u.

alosno je da se za gradsku rasvjetu koriste ovako visoko toksine arulje (natrij-nitrat, iva) koje ujedno i stvaraju neprirodnu svjetlost koja umtrvljuje i oglupluje ljude te ujedno stvara nepotrebno svjetlosno zagaenje i ometa noni ivot ivotinja i biljaka. Mislim da sigurno postoje bolja, ekoloka i ekonominija rjeenja za gradsku rasvjetu za koju se pitam da li je uope i potrebna.

Gledajui donju sliku zagaenog nonog neba Zemlje ak mi je drago da ivim na relativno 'zaostalom' Balkanu, jer se jasno vidi crna rupa (podruje s relativno malom gustoom gradske rasvjete) na podruju Hrvatske, Bosne i Srbije.

Moja iskustva s LED aruljama

Prole godine (2010.g.) sam nabavio jeftine kineske LED arulje preko dealextreme.com. Htio sam isprobati LED lampe, a i utedjeti par kuna kunog budeta, ali naalost iako su se sve arulje reklamirale kao arulje s toplom svjetlou, injenica je da su emitirale hladno plavkasto svijetlo koje nikako nisam mogao podnijeti stoga ih ne koristim. Iako sam vjerovao u LED tehnologiju, ove arulje su me razoarale. Nekima e odgovarati ovakva vrsta svjetlosti, ali ja je naalost ne mogu podnijeti.

Usporedit u sljedee arulje:E27 3W 42-LED Energy Saving LED Light Bulb - Warm White (220V)E27 6W 84-LED Energy Saving Warm White Light Bulb (220V)E27 6W 540-Lumen 3000K SMD 6-LED Warm White Light Bulb (85~240V AC)E27 40W OSRAM incandescent light bulb

E27 40W OSRAM incandescent light bulb

Ovo je obina arulja od oko 40W, mislim da joj je cijena oko 1kn. Daje toplo ukasto svjetlo kao i sve arulje s arnom niti. Troi otprilike 180mA struje, to odgovara deklariranoj snazi: P=220V * 0.180A=39.6W. Temperatura nakon 10 minuta dostie nevjerovatnih 148 Celzija. Najvea temperatura je na vrhu arulje. Daje lijepo toplo svjetlo na koje sam navikao.

E27 6W 540-Lumen 3000K SMD 6-LED Warm White Light Bulb (85~240V AC)

Ovo je LED arulja za koju se deklarira da daje istu svjetlost kao i obina arulja od 60W. Meutim, moje miljenje je da jedva dostie osvjetljenje gore navedene arulje od 40W. Po deklaraciji navodno ima 6 SMD LED dioda i difuzno staklo, masivan hladnjak, te svojim izgledom najvie slii obinoj arulji s tim da je malkice vea. Ova LED arulja mi je ostavila najbolji dojam jer su svi parametri u granicama deklaracije, jedino je jaina svjetlosti slabija, ali mislim da je standard uzimati 6W LED arulje kao ekvivalent 40W aruljama.

Izmjerena struja je 27.7mA, to bi odokativno davalo snagu od P=0.0277A*220V=6.094W to odgovara stvarnoj deklaraciji. Temperatura izmjerena nakon 10 minuta je oko 40 Celzija, to je fenomenalno jer omoguuje da se arulja sigurno uhvati rukom i nakon dueg perioda rada. Najvea temperatura je izmjerena na aluminijskoj reetki hladnjaka, samo staklo je skoro hladno. Nakon paljenja potrebno je 1-2 sekunde dok se pojavi svjetlo, ima neku zadrku, ali to ne smeta. Najvie me smeta hladno plavkasto svjetlo. Ovo je moj subjektivni dojam, meutim, sad kad sam dobro upoznao teoriju rada LED arulja moram naalost rei da se dizajn ove LED arulje najvjerovatnije temelji na kreiranju plavog ili UV zraenja koje se pomou fosfornog omotaa na staklu pretvara u vidljivi dio spektra. Ovo je naime zajedniko svim LED aruljama koji umjesto brojnih LED dioda imaju samo nekoliko jaih LED dioda koje isijavaju u plavo-ljubiastom dijelu spektra ili u UV dijelu spektra koje se zatim trokomponentnim RGB fosfornim omotaem pokuava 'ukrotiti' i dobiti kakva takva bijela svjetlost. Posljedica ovog dizajna je gotovo sigurno UV zraenje koje je potencijalno tetno.

Pojedinost: instalirao sam jednu ovakvu arulju u jednom drugom stanu i kad je bila ugaena jednostavno bi treptala svakih par sekundi. Mislim da postoje neki problemi s el. instalaciijom u ovom stanu, ali vrlo je interesantno kako je elektronika arulje osjetljiva. Eto napokon i neke koristi od ovih osjetljivih arulja: mogu detektirati 'slabe' toke el. instalacije u kui.

E27 3W 42-LED Energy Saving LED Light Bulb - Warm White (220V)

Ova LED arulja sadri 42 LED diode. Naalost dobivena svjetlost je vrlo loa, ak mi se ini da je jakost svjetlosti manja od 25W obine arulje. Kad sam mjerio struju, iznenadio sam se koliko je veliko odstupanje, naime izmjerio sam struju od 27.9mA to odgovara snazi od skoro 6W iako je deklarirana kao 3W, znai duplo vie troi nego to je deklarirano. Iako se reklamira kao da emitira toplu svjetlost, svjetlost je bijelo hladna. Vrlo lo dojam.

E27 6W 84-LED Energy Saving Warm White Light Bulb (220V)

LED arulja je iz iste porodice kao i gore opisana. Loa svjetlost inteziteta ispod obine arulje od 40W i vea potronje od deklarirane. Troi 40.6mA to odgovara snazi od P=0.0406A*220V=8.9W iako je deklarirana kao 6W. Preporuka: zaobilaziti u irokom luku.

Zakljuak: jeftine LED arulje mogu troiti i vie nego dvostruko vie struje od one deklarirane. Moj dojam je da LED od 3W odgovara svjetlosnoj snazi obine arulje od 25W, a 6W onoj od 40W, moda ak i manje. LED tehnologija naalost jo ne moe omoguiti niti priblino toplu svjetlost kao onu koje imaju arulje s arnom niti. Ipak stoji injenica da se puno manje griju nego obine arulje, te da mogu imati iste dimenzije kao i obine arulje radi ega bi instalacija trebala biti olakana.

Zato nam uskrauju normalno svjetlo?

Zabrana arulja s arnom niti je direktni napad na zdravlje svakog ovjeka na ovoj planeti. Ironija je da se ova zabrana prodaje pod krinkom smanjenja emisije ugljinog dioksida odnosno tednje elektrine energije, a u stvarnosti tedne arulje koje nam nude kao alternativu u biti konzumiraju vie energije ako sumiramo skupi proces proizvodnje i zbrinjavanja visokotoksinog otpada.

Nove tedne arulje su opasne za psihofiziko zdravlje ljudi jer osim toksinih spojeva rade na principu koji uglavnom emitira neprirodnu i nezdravu svjetlost isprekidanog spektra s jakim pomakom prema tetnom plavom i UV podruju.

S druge strane stare arulje s arnom niti rade na termikom efektu zagrijavanja arne niti te samim tim emitiraju najprirodniju svjetlost koja najvie slii dnevnoj svjetlosti. Proizvodnja obinih arulja je jeftina. Sadre lako razgradive materijale te zbrinjavanje otpada nije problem. Glavna mana ovih arulja je kratki vijek trajanja i energetska neefikasnost. Meutim, oigledno je da se vijek trajanja obinih arulja umjetno smanjivao i drao relativno kratkim, kako bi razni karteli i kompanije mogli profitirati na neprestanoj prodaji robe s grekom. injenice govore: ako se samo za 5% smanji napon arulje s arnom niti, vijek trajanja se poveava za dva puta, iako svjetlost pada za 20%. Logino bi bilo predloiti da se umjesto predviene debljine arne niti stavi malo deblja arna nit, recimo 4 puta deblja s tim bi se prolonogirao vijek za aproksimativno 4 puta, a cijena bi skoila s eventualno 1Kn na 4Kn po arulji, to i nije tragino ako bi ista mogla trajati 10000 sati. Dokaz ove tvrdnje je i dugovjenost je The Centennial Light arulje s poetka ove prie.

U doba raznih supermaterijala, nanotehnologije i ostalih tehnolokih dostignua smatram vrlo sumnjivim da se nije mogla nai legura koja bi imala bolje karakteristike s stajalita energetske efikasnosti nego samo volfram koji se koristi za arnu nit preko 100 godina.

Smatram da se tehnologija izrade arulja s arnom niti namjerno blokirala i opstruirala. Ova opstrukcija ima samo djelomice veze s poveanjem zarade pojedinih kompanija. Naalost glavni cilj opstrukcije i zabrana arulja s arnom niti je unitenje psihofizikog zdravlja ovjeka koje je neminovno uvoenjem kvazi-tednih arulja loe kvalitete.

Ova zabrana je samo jedna kulminacija lane borbe protiv globalnog zatopljenja. Umjesto da se obraunava s pravim zagaivaima na planeti, a to je petrokemijska industrija (plastika, gume, automobili na fosilna goriva, mineralna gnjojiva, lijekovi), EU i ostale drave bezobzirno udaraju u samu sr slobode pojedinca pokuavajui diktirati kakvu e rasvjetu isti koristiti u svom privatnom prostoru.

Ako idem korak dalje, iznijeti u jo jednu smionu (paranoinu) tezu koja bi se uklapala u obrazac 'Big Brother' karaktera vlastodraca. Naime svaki gospodar hoe potpunu kontrolu nad svojom imovinom (nama), a tehnologija tednih arulja upravo omoguuje ugradnju minijaturnih kamera koje bi nas neprestano mogle snimati. Za pogon mogu koristiti isti niski napon kao i svjetlei elementi (LED), za odailjanje slike mogu koristiti naponsku mreu (ta tehnologija ve odavno postoji) ili wireless/mobilnu tehnologiju. Ovo isto se ne moe napraviti s aruljama s arnom niti jer iste nemaju dodatno sklopovlje, a i griju se na enormnim temperaturama to onemoguava prisustvo bilo kakvih elektronikih sklopova. Ova teza se donekle uklapa u tezu o isto tako 'nasilnom' uvoenju digitalnog TV signala (DVBT) umjesto analognog. Razlog bi bio isto ugradnja mini kamere u svaki DBTV TV ili dekoder odnosno praenje osoba u realnom vremenu u njihovom domu. Nisam vjerovao u ove paranoine teze dok nisam saznao za postojanje 'full body' skenera koji se danas masovno koriste na aerodromima u SAD-u, a za koje je Dr. Rauni Kindle govorila prije nekoliko godina da postoje i da mogu bez problema skenirati kroz zidove/odjeu, to u biti potvruje tezu da ono to je danas moda nevjerovatno i teko prihvatljivo, sutra je ve surova stvarnost.

Da se ne bih zadrao samo na ovome, ii u jo korak dalje: tedne arulje emitiraju deformiranu svjetlost koja dosta frekvencija jednostavno gui i prikriva. Ovo se moe detektirati kad se u sobi osvjetljenjoj tednom aruljom fotografira. Upotreba naprednih materijala je ve odavno omoguila vojsci da napravi avione koji su nevidljivi za radarske zrake koje su kao i svjetlost samo jedan dio elektromagnetskog spektra. S stajalita jednog paranoika, postavljam pitanje: da li ovakva 'priguena' svjetlost tednih arulja i upotreba posebnih materijala omoguava tajnim slubama ili bilo kome da budu optiki nevidljivi pod svjetlou ovih lampi. Ovo bi svakako omoguilo jednostavnu i laganu nonu pijunau neopaenom inflitracijom.

Zakljuujem da nai mrani gospodari ele dodatno stegnuti omu oko nas, a najvea im je prijetnja je prirodno SVJETLO jer odavno znaju da je kvalitetno dnevno i nono umjetno svjetlo mogu djelovati na psihofiziko zdravlje, mentalne sposobnosti i duevni mir ovjeka. Dapae postoje teze po kojima je suneva svjetlost glavni promotor i inicijator 'buenja' svijesti svake individue na planeti Zemlji. Stoga se svim silama trude opstruirati izvore svjetla: Chemtrail akcijama su znaajno degradirali kvalitetu dnevnog svjetla, a sad s kvazi-tednim aruljama koje nasilno nameu pokuavaju utjecati i na umjetnu nonu rasvjetu u naim domovima.

to nam je initi?

Odgovor je vrlo jednostavan: kupiti ivotnu zalihu arulja s arnom niti za privatnu upotrebu. Procjene govore da je za jedno prosjeno kuanstvo dovoljno 100 arulja. S obzirom da iste kotaju od 1-2Kn, mislim da ovo nije loa investicija. Ja sam dosad nakupio oko 50-ak komada, planiram jo nadopuniti zalihe (vidi sliku). Isto tako preporuam kupnju arulja s jaom snagom (100W) jer uz jednostavne sklopove (dimer), ako se pogone niim radnim naponom, mogu davati istu svjetlost kao recimo arulja od 60W, ali e zato trajati par puta vie od predvienih 1000 sati (Ispravka netonog navoda: 100W arulje s 50% snage mogu trajati i do 20 godina. Za ovo sada imamo dokaze u praksi.)

Najzdravije umjetno svjetlo na koje je ovjek navikao je svjetlo svijea, stoga preporuam nabavu istih koje su relativno jeftine, a ako ste zainteresirani za malu skuplju, ali zdraviju varijantu onda preporuam himalajske svijee. S obzirom na cijenu elektrine energije, a i na mogue kolapse koji se izgleda cikliki dogaaju ljudskom rodu, uvijek je dobro imati pri ruci zalihu svijea.

Treba izbjegavati sve vrste tednih arulja (LED i CFL). Fluorescentne (CFL) arulje su najopasnije. Ne nasjedajte priama o dugom radnom vijeku, zbog osjetljivosti sklopa radni je vijek je obino puno krai nego deklarirani, a i deklarirane utede od 80% elektrine energije su obino puno manje. Dapae s veinom tednih arulja se izlaete kontaktu s ivom. Veina tednih arulja radi u UV spektru i bez obzira na zatitne filtre emitira neko UV zraenje koje je deklarativno unutar dozvoljenih granica. Naalost svijet danas funkcionira na temelju tzv. zagaenja i zraenja unutar dozvoljenih granica. Meutim, odavno su znanstvenici dokazali da 0+0+0 moe davati 7 odnosno da se kombinacijom vie kemijskih aditiva moe kreirati opasna supstanca iako svaka od supstanci nema toksino djelovanje. Takozvani standardni 'dozvoljenih vrijednosti' ne ukljuuju istraivanja dugotrajne izloenosti pojedinom zraenju (mobitel). Slina analogija se moe primjeniti i na UV zraenja tednih arulja. Nitko ne moe garantirati koja je dozvoljena minimalna koliina, kakvo je meudjelovanje s ostalim zraenjima i kakav je dugotrajni efekt izlaganja.

Izbjegavati CRT, LCD i OLED ekrane. Zvui apsurdno, ali davno je jedan mudar ovjek rekao: bacite sve TV ureaje. Naalost veini ljudi danas profesija diktira sjedenje ispred raunalnih ekrana po cijeli dan ili veinu dana stoga je ovo nemogua misija. Najgore je kad doemo s posla kui pa opet upalimo TV koji opet isijava istu vrstu zraenja. Svi LCD ekrani imaju posebnu vrstu kompaktne fluorescentne cijevi (CCFL) te stoga emitiraju tetna zraenja koja mogu izazvati razne zdravstvene tegobe. OLED tehnologija je kudikamo bolja, te LCD s LED pozadinskom rasvjetom, ali isto ima sline mane da zrai svjetlost prema plavom dijelu spektra koji je tetan. Jedini nain kako donekle smanjiti negativni efekt je smanjiti intezitet svjetlosti lampe kod LCD TV i eventualno postaviti malo toplije boje ako to postavke omoguuju (warm color).

Izbjegavati xenon i LED automobilske farove. Naalost danas je pomodno koristiti ovu vrstu farova, iako pruaju bolju vidljivost injenica je da smetaju vozaima koji nailaze iz suprotnog smjera, a i imaju negativan utjecaj i na zdravlje ljudi i na okoli.

Moja poruka

Naalost, sve ovo gore navedeno su palijativne mjere koje samo odgaaju i produuju agoniju. Normalnog ovjeka zaboli dua kad shvati da su danas skoro svi proizvodi namjerno dizajnirani da ugroavaju zdravlje ovjeka i zagauju okoli. Jednostavno reeno to su proizvodi s grekom. Najgore je kad shvatimo da smo u nekom trenutku svi to prihvatili zdravo za gotovo smatrajui to nunim zlom. Meutim, sve nas je vie koji toga postajemo svjesni i koji imamo snage i volje boriti se za drukiju sutranjicu. Tko kae da ne moemo dizajnirati i proizvoditi svoje arulje, a i ostale proizvode? Tko kae da se ne moemo samostalno prehraniti ili lijeiti? Tko nas je uvjerio da smo slabi i nesposobni? Ovdje nije pitanje borbe za neke velike ideale, oslobaanje ljudi kao robova, irenje ljubavi i mira, ve se sve svodi na jednostavno pitanje: da li na kraju dana moemo biti zadovoljni sami s sobom, da li smo osjetili radost ivota ili smo samo kao robot proveli dan izvravajui priglupe obaveze i zaraujui za kruh nam svagdanji kao pravi robovi. Stoga poruka istomiljenicima, a i onima koji to nisu: nemojte vie itati, filozofirati, sanjati o promjenama, meditirati, gubiti vrijeme na Internetu, itati ovakve tekstove kao to ih upravo itate, ve ponite neto konstruktivno raditi, tek kad ponete upotrebljavati svoje prste, ruke i noge s pravim ciljem, tada u potpunosti koristite svoj um i duu, sve ostalo je mentalna masturbacija.

Reference

The Centennial Light

The Lightbulb Conspiracy

Artificial Lighting and the Blue Light Hazard

Dr. John Nash Ott - exploring spectrum

Parametri Svjetla U Kontekstu Javne Rasvjete (pdf)

Radivojevi - Istine i zablude o kompaktnim fluorescentnim izvorima kao alternativi klasinim sijalicama (pdf)

Elektrina Rasvjeta (pdf)

As government prepares to ban lightbulbs americans stock up

Eco bulbs are health hazard for babies and pregnant women because of mercury inside

Comments 1234 #39 Darko 2012-10-01 03:38 Pozdrav - NEKA PROCITAJU OSOBE KOJE ZANIMAJU STEDLJIVE I HOCE DA KORISE ISTE I U BUDUCE-

-Tekst koji je napisan stvarno nije losima svojih pluseva ali i minusa.

I ja sam sam radio TESTIRANJA SIJALICA - 20ak proizvodjaca.

Ma moje cudjenje jedne od poznatih - Osram i Volta Stedljive kao i LED se i nisu bas pokazale barem u mojim testovima ni po deklarisanoj potrosnji - ni po lumenima -ni po svetlosti.

uredaji za merenje koje sam koristio:- Dock watt - amp metar.- Lux Metar.- Kelvin metar.Moje oko - i par ljudi koji su naisli.

Da ne dosadjujem mnogao kao sto sam i rekao POZNATE FIRME u mom slucaju se nisu pokazale za sada.

1- Ne kupujte sijalice koje nemaju deklaraciju Watt-mA-kelvin-h-lumen

Jedna od stedljivih-sijalica koje sam uspeo da pronadjem i ako sam coveku rekao da se ne glupira jer ni poznate sijalice nisu ispunile ono sto nude.su bile - Verovatno mnogima nepoznate kao i meni:

Somogyi ili ti home ili ti meni vise poznato SAL (firma koja pravi auto zvucnike...itd)

OVO NIJE REKLAMA SAMO PRENOSIM moje i par komsija ISKUSTVO A VI SAMI ODLUCITE.

1- nisu stetne ako ih razbijes i ne moras da bezis na ulicu 30min da se soba izluftira.

2- deklarisane na 20w trose 19.9w i posle 3h.

3- radni vek jos je 6000h

4- 20w STARNO menja 100w sijalicu

5- ima 1096 kevlina

6- u pravim radnjama Garancija je 6-12meseci

7- mene sluze vec skoro 2god svuda u kuci.

8- Trazite da je sijalica ISKLJUCIVO - ISKLJUCIVO 2700-2900 Kevlina - VERUJTE mi boija svetlosti je identicna obicnim sijalicama - mnogo ljudi je proslo kroz kucu za ovo vreme i NIKO nije video da je stedljiva dok mu nisam rekao.

Oznaka sijalica koje bi trebali da potrazite

KFS - 9w - 13w - 20w za E27 ili E14a cene su jeftinije od Firmiranih.

Eto malo pomoci i od mene ako nekome zatreba.Quote #38 Zoltan 2012-09-30 15:45 Quoting Electronic:clanak kao da je pisao neki lobist tvornica obicnih zarulja. zarulje daju boju ispod 2000k. evo bas gledam halogenku i led kod prijatelja i ne vidim razliku gledanjem direktno u svijetlo, tek kad gledam zid koji osvjetljavaju vidim razliku.

Pogledaj te izvore svjetla uz pomoc spektrometra (ili obicnog CD-a pod kutem) i vidjet ces da se LED iskljucivo sastoje od plave crvene i zelene komponente, s najizrazenijom plavom. Kod halogenke to nije slucaj.Mozda bi filter za plavi spektar pomogao, ali on uglavnom "skida" i zeleni spektar (530nm) pa svjetlo na kraju ispadne crvenkasto.

Najbolje do sada su plazma lampe sa fosforom. Svijetli ko' betlehem a spektar je prakticki kao i suncev. Problem kod njih je sto su velike snage (nema ispod 200+W) i zahtijevaju mrcinu od napajanja (specijalno, RF).Quote #37 Zoltan 2012-09-30 15:32 Nastavak:Posto sam sve to imao pri ruci (kapton traku i naocale za plavi laser) trosak je bio nula kuna, ali ako netko zeli ponoviti eksperiment, moze sve pribaviti na ebayu za 50-100 kn (osim LED rasvjete).

Tok eksperimenta:- Kako nisam imao pri ruci tajmer koji bi ujutro palio LED, samo sam sve pripremio tako da se ujutro moze upaliti potezom ruke. Taj izvor ce osigurati dovoljno plavog spektra za potiskivanje melatonina ujutro.- Sat vremena prije planiranog spavanja stavio sam zastitne naocale i nastavio raditi kao i obicno. Prvi osjecaj nakon pocetnog navikavanja je postepeno zijevanje, a nakon sat vremena i postena pospanost koju vec dugo nisam osjetio. Obicno padnem "mrtav" u krevet.- Kod lijeganja u krevet prvo se gasi monitor i rasvjeta, tek onda skidam naocale.- Ujutro, kad zazvoni budilica, prva stvar je upaliti LED rasvjetu. Nakon 15-ak minuta se pojavljuje osjecaj budnosti, a tokom dana sam puno lakse obavljao radne obaveze nego inace.- Navecer ista procedura iz pocetka.

Rezultati:

S obzirom na relativno kratko vrijeme (nekoliko ciklusa dan/noc) ne mogu davati neke konkretne ocjene, ali definitivno je proces spavanja poboljsan te se budim naspavaniji i odmorniji nego inace.

Kao nastavak eksperimenta, i pokusaj da bude jos vise kontroliran, u planu je izrada posebne LED lampe sa plavim i crvenim diodama (ili RGB) vece snage (10-20W po boji) i tajmerom koji ce simulirati izlazak i zalazak sunca.

pozdrav svima, ZQuote #36 Zoltan 2012-09-30 15:29 Slucajno sam naletio na ovaj tekst, i na brzinu sam ga "preletio" tj. ne da' mi se citati od rijeci do rijeci

Prije nekog vremena sam postao svjestan da imam veliki problem (koji se vuce vec godinama) i uspio sam "postaviti dijagnozu". Problem je u tome sto se ne mogu naspavati, nikada i nikako - svejedno je da li spavam 5 ili 15 sati, drzim li se striktno vremena lijeganja i ustajanja i osam satnog spavanja, nista ne pomaze.Poceo sam proucavati ljudsko spavanje i naisao na vrlo zanimljive stvari.

1. Plavo svjetlo regulira spavanje, tj. budjenje. Dnevne zivotinje (ukljucujuci covjeka) se automatski bude na plavkasto svjetlo jutarnjeg neba. Suprotno, pripremaju se za spavanje kad sunce pocrveni.

2a. Ciklus sna i budnosti se izmedju ostalog regulira razinom melatotnina u tijelu. Proizvodi ga zlijezda epifiza (lat. Glandula pinealis) i istovremeno je antioksidans te stiti od kancerogenih stanica. Razina se povisuje prije spavanja, a snizava prije budjenja.

2b. Plavo svjetlo potiskuje proizvodnju melatonina i time "kvari" prirodni ciklus. Dokazano je na stakorima (laboratorijski m, ne onima na vlasti) da nedostatak melatonina mijenja prirodne cikluse spavanja i omogucava rast kancerogenih tkiva!

Nakon sto sam nekako uspio prozvakati to stivo (naucna literatura, trebao mi je leksikon za svaku drugu rijec) napravio sam eksperiment.

Kako sam htio pratiti samo efekt plavog svjetla, napravio sam slijedece:

- sve izvore svjetla u sobi sam prekrio sa vise slojeva narandzaste trake (kapton) koja blokira plavo svjetlo (380-450nm)- monitor/tv i cfl zarulju sam ostavio na mjestu i koristio kao obicno, ali uz upotrebu zastitnih naocala (narandzaste) za plavi spektar (380-455nm).- LED rasvjeta 10W sa izrazenom plavom komponentom.

Posto sam sve to imao pri ruci (kapton traku i naocale za plavi laser) trosak je bio nula kuna, ali ako netko zeli ponoviti eksperiment, moze sve pribaviti na ebayu za 50-100 kn (osim LED rasvjete).Quote #35 Electronic 2012-09-29 00:05 clanak kao da je pisao neki lobist tvornica obicnih zarulja. zarulje daju boju ispod 2000k. evo bas gledam halogenku i led kod prijatelja i ne vidim razliku gledanjem direktno u svijetlo, tek kad gledam zid koji osvjetljavaju vidim razliku. koristim "neonke" i vtf od 1993. cfl od kad su izasle isto i ledice (cak bih mogao rec za ledice od 93 ali samo naranaste crvene i zelene a plave cim su izasle mislim 94. ili 95.)ja strasno volim hladno bijele i nekako mi bolje osvjetljavaju pa pogledaj samo fotografije koje si sam postao ovdje, ona prva ledica k'o da si u sred bijela dana slikao. trbao si bar jednu cool white kupit pa bi vidio sto je osvjetljenje "kino projektor" eh da, neprave se od uv nego od plavih jer uv su slabe kao i standardne zute, crvene.. a plave imaju puno intezivnije svijetlo. kristal koji se koristi za dobivanje plavog svijetla ima manji otpor i moze povuci vece struje i time proizvesti vise fotona. postoje i uv ali su i deklarirane kao uv u svrhu provjere novcanica i sl. da imam i cijelo cudo uv lampi iliti black light (obicna, neonka, cfl, led. i raznih uv reaktivnih i fluoroscentnih boja) sto se tice zdravlja tijelu je potrebna odreena dnevna doza svijetla ali i nocna doza mraka (bez ikakvog svijetla). ekologija: led su naj dugotrajnije i naj efikasnije sada i preko 85lumen/watt. skoro ne bi trebale u opce zavrsavat na otpadu, kao i obicne zarulje kad bi se proizvodile bez planirane zastare. nikad mi ni jedna nije prestala radit ako joj ja nisam doveo pre velik napon +20% i vise i spalio je, inace traju vjecno a mogla bi i elektronika koja ih napaja.Quote #34 Electronic 2012-09-28 23:25 Quoting mandrilo:Quoting Mile Hund:Da li je mogue ugraditi centralni regulator napona,umjesto vie dimera, na automatske osigurae u krugu kune rasvjete, ukoliko je ona odvojena od svega ostalog.Tako bi se reguliralo sva rasvjetna tijela, centralna i lokalna, s najvie 2-3 takva regulatora(zavi sno koliko je krugova/osiguraa za rasvjetu)

Haha, genijalna ideja, mislim da je cak i izvodljiva, ali treba paziti na dvije stvari: ukupnu snagu koju dimer moze podnijeti i obicne uticnice koje su najcesce spojene na istu 'liniju' gdje i zarulje. Npr. ja doma imam 10A osigurace na vodu gdje je spojeno par zarulja, ali i par uticnica (onih obicnih), tako da ako dimer i izdrzi par zarulja, smanjit ce se napon i na uticnicama, a to moze biti nezgodno ako je spojeno racunalo ili bilo sto....

Ali ideja nije losa...radikalna :)

dimer moz sam napravit za 50tak kn treba 4-5 dijelova (jako jednostavno) i moz 10-15A pogonit sto je vise nego dovoljno za cijelu kucu. sva novija gradnja ima odvojene instalacije rasvjete od uticnica tako da je rasvjeta za cijelu kucu na 3-4 osiguraca 10A a uticnice na 16A tako da bi trbalo bit moguce bez problema svu rasvjetu jednim dimerom drzat na npr 80%. ako netko ima vilu pa ima i djelova koji mogu i preko 25A malo su skuplji i trebaju hladilo, to bi svaki hoby elektronicar znao napravit.Quote #33 dobrifilmovi 2012-09-06 11:52 Prije svega pohvale na dobro obraenoj temi.

A sada par injenica:

10 rasvjetnih tijela sa arnom niti od 100W = 1000W.

10 rasvjetnih tijela sa CFL tehnologijom od 25W=250W

10 rasvjetnih tijela sa LED tehnologijom 8W=80W.

Uteda na raunima za struju je ogromna ali to je stvarno mali korak prema svjetskoj utedi energije.

Mislim da nije u redu stavljat LED rasvjetu u istu grupu sa tednim aruljama baziranim na CFL (compact fluorescent lamp) tehnologiji. Dok za CFL tehnologiju postoje mnoga istraivanja koja znanstveno dokazuju tetnost, za LED rasvjetnu tehnologiju to nije dokazano, postoje razne pretpostavke ali nisu znanstveno dokazane, kao recimo UV zraenje itd. LED tehnologija ima svoje mane koje se svakom godinom sve vie ispravljaju, tako se sada godinu dana nakon pisanja ovog lanka na kineskom tritu mogu nai arulje od 8W sa 2800K (spektar ute boje kao kod arulja sa arnom niti) koje zamjenjuju klasinih 60W. Na internetu se raspitajte za ponude i cijene.

Razlog ukidanja arulja sa arnom niti nije potpuno plemenit naravno, veliki lobiji tednih arulja a ne LED arulja su predvodnici toga (Osram i Philips). Jednostavno ele zaraditi vie sa veom cijenom tednih arulja, nema tu filozofije ni tajnih drutva i teorija zavjere.

Za spektar svjetlosti LED arulja treba vremena da se oko navikne, ali jednom kad se navikne nema nikakvih problema bilo psihikih ili hormonalnih, kao ni i straha o skorim poveanjima rauna za struju.

Budunost rasvjete je LED rasvjeta koja ima svoje mane kao i sva nova tehnologija, ali dobrih strana je puno vie.

PozzzQuote #32 sirko 2012-08-20 21:12 Svaka ast, ovo je zbilja maestralano napisano. Ja sam ve odavno kupio zalihu od preko 100 komada. Vidim da ulaete velike napore i ozbiljno shvaate ovu novu protureformacij u. Jordan Maxvel je rekao da misli da je neka visoka sila upregnula neke ljude (meu kojima su i moni ljudi) da se bore protiv NWO. I to je jedna od stvari za koje sam najsigurniji da su istina. Ovom ratu dajem ime NOVA PROTUREFORMACIJ A.Quote #31 mandrilo 2012-06-19 23:50 Quoting Reborn:PS2: ja na svim svjetlima imam touch sklopku koja kad je dotaknes pali svjetlo i kad je zadrzis smanjuje ga postepeno, mislite li da to prvo najjace paljenje smanjuje vijek zaruljama iako ih zadrzim odmah tako da najjace rade sekund dva dok ne pustim sklopku ili mislite da nema veze ta sekunda dvije pri prvom paljenju jer obicno tad zarulje pregaraju kod prvog paljenja, zahvaljujem na odgovorima i jos jednom hvala za trud.Pozdrav.

Pa ne bi trebalo biti toliko utjecaja jer ipak ovisi i o vremenu, stoga ako se samo pri paljenju zarulje pogone na nazivni napon, a odmah se smanji kasnije i to se drzi, sigurno ce vijek biti duzi nego inace.

Sto se tice LED projektora, ne znam nisam to istrazivao, ali kao sto kazete on emitira svjetlo na zid ili platno, tako da je to valjda ok.

Ma cujete, ja sam u ovom clanku uhvatio na 'zub' svu rasvjetu jer ima te i te mane, ono to je bitno istaknuti da svaka nova tehnologija defacto ima neke krucijalne mane i to upravo po pitanju zdravlja, dok je istovremeno predstavljaju kao neki high-tech (4G mob. mree, itd..).

Zato, moda izgleda 'retro' pozivati se na arulje s arnom niti ili ak na votane svijee, na ne-koritenje mobitela i slino, ali netko u nekom trenutku to mora poeti i poslati jasan signal: ne elim da me vie guze, da prostite na izrazu.Quote #30 Reborn 2012-06-18 20:23 PS2: ja na svim svjetlima imam touch sklopku koja kad je dotaknes pali svjetlo i kad je zadrzis smanjuje ga postepeno, mislite li da to prvo najjace paljenje smanjuje vijek zaruljama iako ih zadrzim odmah tako da najjace rade sekund dva dok ne pustim sklopku ili mislite da nema veze ta sekunda dvije pri prvom paljenju jer obicno tad zarulje pregaraju kod prvog paljenja, zahvaljujem na odgovorima i jos jednom hvala za trud.Pozdrav.