meteori

2

SNAGA SUOSJEANJA

Zbirka predavanja Njegove Svetosti

Dalaj Lame XIV

Naslov izvornika

The Power of Compassion

His Holiness the XIV Dalai Lama 1995

meteori

3

PREDGOVOR

Njegova Svetost Dalaj Lama dravni je poglavar i duhovni voa tibetskoga naroda. Ujedno ga dre najviim budistikim voom i oitovanjem Chenreziga, Bodhisattve suosjeanja.

Uenjak i ovjek mira, Njegova Svetost Dalaj Lama proputovao je cijeli svijet ne samo da bi pobudio zanimanje svijeta za silnu patnju tibetskog naroda, ve i da bi govorio o budizmu i snazi suosjeanja.

Od 1959. Njegova Svetost ivi u progonstvu u Dharamsali u Indiji, nakon to su kineske trupe uguile tibetski narodni ustanak protiv kineske vlasti u Tibetu. Kina je zauzela Tibet 1949/50.

Godine 1989. Njegovoj je Svetosti dodijeljena Nobelova nagrada za mir zbog njegove nenasilne borbe za osloboenje Tibeta. Od vremena kad je prognan do danas susreo se s mnogim svjetskim politiarima i duhovnim voama ukljuujui predsjednika Clintona, premijera Johna Majora, predsjednika Vaclava Havela, Njegovu Svetost papu Ivana Pavla, nadbiskupa od Canterburyja te nadbiskupa Desmonda Tutua. S tim je voama podijelio svoja stajalita o meusobnoj ovisnosti ovjeanstva i izrazio svoju zabrinutost zbog trgovine orujem, ugroenosti okolia i netolerancije.

Njegova Svetost sebe naziva skromnim budistikim redovnikom. U predavanjima i na putovanjima oduevljava publiku svojom jednostavnou, humorom i srdanom toplinom - Njegova je poruka svugdje ista- istie vanost ljubavi, suosjeanja i opratanja.

Tekst za ovu knjigu uzet je iz niza javnih predavanja koje je Njegova Svetost Dalaj Lama odrao na stadionu Wembley u Londonu, svibnja 1995. Premda su stotine ljudi sluale ta predavanja, mnogi su od tada zatraili prijepise govora od Tibetskog ureda, slubene agencije Njegove Svetosti Dalaj Lame u Londonu. Osoblje Tibetskog ureda stoga je neizmjerno sretno to je u mogunosti ponuditi rijei Njegove Svetosti itateljima irom svijeta.

U izvornim predavanjima Njegova Svetost Dalaj Lama govorio je uglavnom engleski, ali je takoer upotrebljavao i tibetski obraajui se svome slubenom prevoditelju. Pokrovitelj ovog posjeta Londonu svibnja 1993. bila je Zaklada za Tibet u Londonu.

Tibetski ured zahvaljuje Jane Rasch i Cait Collins za brojne sate koje su provele transkribirajui govore s vrpci. Takoer se elimo zahvaliti prevoditelju Njegove Svetosti Gesheu Thuptenu Jinpi i Heather Wardle za njihov rad na ureivanju toga teksta.

meteori

4

Ga Kesang Y Takla Predstavnica Njegove Svetosti Dalaj Lame

London

meteori

5

I

ZADOVOLJSTVO, RADOST I UMIJEE

DOBROG IVLJENJA

Ljudi koji puno brinu zamolili su me da govorim o odreenim temama i o najboljem nainu na koji se treba odnositi spram ivotnih situacija. Pokuat u to objasniti tako da obini ljudi shvate na koji nain mogu upotrijebiti vlastite mogunosti u susretu s neugodnim situacijama kao to je smrt ili mentalnim frustracijama kao to su ljutnja i mrnja.

Ja sam budist i cijela se moja izobrazba temelji na budistikom uenju ili Buddhinoj dharmi. Premda govorim iz vlastitog iskustva, mislim da nitko nema pravo nametati svoja vjerovanja drugima. Ne elim vas uvjeriti da je moj put najbolji. Odluite sami. Ako otkrijete neto to je prikladno za vas, onda moete poeti sami eksperimentirati. Ako shvatite da tu nema koristi za vas, moete to odbaciti.

Temeljna je injenica da sva iva bia, osobito ljudska bia, ele sreu, a ne ele bol i patnju. Polazei od toga, imamo pravo biti sretni i sluiti se razliitim metodama ili sredstvima kako bismo se oslobodili patnje i sretnije ivjeli. Meutim, te metode ne bi smjele zadirati u tua prava niti drugima nanositi jo vie patnje. Vrijedi ozbiljno promisliti o pozitivnim i negativnim posljedicama tih metoda. Trebali biste biti svjesni da ima razlike izmeu kratkoronih i dugoronih interesa i posljedica. Ako se kratkoroni interes kosi s dugoronim interesom, dugoroni je interes vaniji. Budisti obino kau da nita nije apsolutno te da je sve relativno. Stoga moramo prosuivati u skladu s okolnostima.

Naa iskustva i osjeaji uglavnom se odnose na naa tijela i na um. Iz svakodnevnog iskustva nam je poznato da je mentalna srea

meteori

6

blagotvorna. Primjerice, premda je dvoje ljudi suoeno s istom tragedijom, jedna je osoba lake podnosi od druge zahvaljujui svom mentalnom stavu.

Vjerujem da je naelo po kojem se svi ljudski problemi mogu rijeiti strojevima i stvarima pogreno. Naravno, materijalna pomagala iznimno su korisna. Istodobno je potpuno jasno da se svi nai problemi ne mogu rijeiti iskljuivo materijalnim pomagalima. U materijalistikom drutvu vlada isto tako puno mentalnog nemira i nezadovoljstva, ako ne i vie nego u nematerijalistikom. To nam govori da smo na koncu samo ljudska bia. Stoga moramo ozbiljno promisliti o svojim unutarnjim sposobnostima i dubljim vrlinama.

Mislim da je vrlo vano da se onaj koji doista eli sreu u ivotu oslanja kako na unutarnja tako i na izvanjska sredstva; drugim rijeima, da se i materijalno i mentalno razvija. To bi se moglo nazvati 'duhovnim razvojem', ali kad kaem 'duhovno' pod time ne podrazumijevam bilo koju vrstu religije. Kad upotrebljavam rije 'duhovni' mislim na temeljne ljudske vrline. To su ljudska privrenost, osjeaj angairanosti, disciplina i ljudska inteligencija pod ispravnim vodstvom dobrih motiva. Sve to imamo ve od roenja; ne stjeemo ih kasnije u ivotu. Religija, meutim, dolazi kasnije u naem ivotu. U tom smislu vjerujem da postoje dvije razine raznih religijskih uenja. Na jednoj razini religijska uenja govore o Bogu ili Svemoguem, ili u budizmu o nirvani i sljedeem ivotu. No ipak na drugoj razini sva nas religijska uenja i tradicije pouavaju da budemo dobri i srdani ljudi. Ta religijska uenja naprosto osnauju temeljne ljudske vrline koje imamo od roenja.

Kao ljudi, svi imamo iste ljudske mogunosti ako nemamo neku vrstu poremeene funkcije mozga. udesni ljudski mozak izvor je nae snage i izvor nae budunosti pod uvjetom da ga koristimo u ispravnoj namjeri. Ako divan ljudski um koristimo na neispravan nain, to je uistinu katastrofa.

Mislim da su ljudska bia najrazvijenija iva bia na ovom planetu. Ljudi imaju sposobnost ne samo sebi stvoriti sretan ivot, ve i pomoi drugim biima. Imamo prirodni poriv za stvaranjem i vrlo je vano da to shvatimo.

Uvjeren sam da su ljudski mozak i temeljno ljudsko suosjeanje po svojoj prirodi u nekoj vrsti ravnotee. Ponekad, kad odrastemo poinjemo zanemarivati ljudsku privrenost i usmjerimo se samo na mozak te lako gubimo ravnoteu. Upravo se tada ponu dogaati

meteori

7

katastrofe i nesree. Ako promotrimo razliite vrste sisavaca, vidjet emo da je priroda vrlo vana te da je najsnaniji imbenik koji stvara neku vrstu ravnotee.

Postanemo li svjesni vlastitih mogunosti i pouzdamo li se u svoje sposobnosti moi emo izgraditi bolji svijet. U mom iskustvu, samopouzdanje je iznimno vano. Takva vrsta pouzdanja nije slijepo vjerovanje; to je svjesnost o vlastitim mogunostima. Na temelju toga ljudska se bia mogu preobraziti jaanjem vrlina i smanjivanjem negativnih osobina. Preobrazba ne znai stopostotnu promjenu. Bez temelja u onome emu teimo, kako moemo razviti vrline? Budisti nazivaju te mogunosti Buddhinom prirodom koja je istodobno temeljna nepomuena svjetlost prirode uma.

U temelju Buddhina uenja jest uenje o etiri plemenite istine: 1) da postoji patnja; 2) da ta patnja ima uzrok; 3) da postoji prestanak patnje, te na koncu 4) da postoji put do takve slobode. Temeljno naelo ovoga uenja jest univerzalno naelo uzronosti. Ono to se istie u ovom temeljnom uenju jest izvorna svjesnost o vlastitim mogunostima i potrebi da ih se u potpunosti iskoristi. Kad se sagleda na taj nain, svaka ljudska aktivnost postaje bitna.

Primjerice, osmjeh je vrlo vaan izraz ljudskog lica. Ali zbog ljudske inteligencije ak i dobar dio ljudske prirode moe se upotrijebiti na lo nain, kao to su sarkastini osmjeh ili diplomatski osmjeh ija je jedina svrha da pobude sumnjiavost. Mislim da je iskren, srdaan osmjeh veoma vaan u naem svakodnevnom ivotu. Kako nastaje taj osmjeh uvelike ovisi o naem stavu. Nerazumno je oekivati osmjehe od drugih ako se i sami ne smijeimo. Dakle, uviamo da mnoge stvari ovise o naem vlastitom ponaanju.

Sad bismo trebali govoriti o naoj motivaciji i mentalnim stavovima. Kao to sam ranije napomenuo, sposobnost kojom se stvaraju pozitivne stvari takoer moe proizvesti i negativne uinke. Bitno je osloniti se na ljudsku inteligenciju i mo prosudivanja te imati na umu u kojoj mjeri neto pridonosi kratkotrajnoj i dugotrajnoj srei. Do odreene mjere i samo je tijelo dobar pokazatelj. Primjerice, ako neka vrsta hrane izazove kod vas nelagodu, kasnije zasigurno neete poeljeti tu vrstu hrane. ini se da nam u odreenom stadiju samo tijelo moe rei to je prikladno za nae blagostanje i sreu, a to nije. Na primjer, ima dana kad osjeamo jau elju za zelenom salatom i odreenim povrem a katkad moemo poeljeti jesti neto drugo. Na neki nain, ti nam tjelesni pokazatelji govore to koristi naem zdravlju, a to ne.

meteori

8

Premda je, primjerice, vrlo jasno da je naem tijelu potrebna tekuina kad smo edni, katkad tjelesni pokazatelji mogu stvoriti zabunu. U takvim sluajevima inteligencija je odgovorna za prosudbu o onome to je najbolje. Koji put e upozorenje vae inteligencije biti suprotno od izravne elje jer ono poznaje dugotrajne posljedice. Dakle, uloga inteligencije jest odredili pozitivne i negativne mogunosti u dogaaju ili imbeniku koji bi mogao imati i pozitivne i negativne rezultate. Uloga inteligencije, upotpunjene svjesnou koju stjeemo obrazovanjem, jest prosuivati i u skladu s time iskoristiti mogunosti za nae vlastito dobro i blagostanje.

Ako ispitamo svoj mentalni svijet, otkrit emo da postoje razliiti mentalni imbenici koji imaju svoje pozitivne i negativne vidove. Primjerice, moemo ispitati dvije vrste mentalnih imbenika koje su vrlo sline: jedna je samopouzdanje, a druga je umiljenost ili oholost. Slini su po tome to raspiruju um i daju vam dosta samopouzdanja i hrabrosti. Ali umiljenost i oholost dovode do negativnih posljedica, dok samopouzdanje uglavnom dovodi do pozitivnih posljedica. Obino pravim razliku izmeu razliitih vrsta ega. Jedna vrsta ega je onaj koji nam povlauje kako bi izvukao neku korist za sebe, zanemarujui prava drugih i ak iskoritava druge poinivi ubojstvo, krau itd. To je negativni ego. Druga vrsta ega kae: "Moram biti dobar ovjek. Moram sluiti. Moram preuzeti odgovornost u potpunosti. Ta vrsta jakog osjeaja za "ja" ili jastvo u suprotnosti je s naim negativnim emocijama. Dakle, postoje dvije vrste ega, a mudrost ili inteligencija razluuje izmeu njih. Slino tome, moramo biti u stanju razlikovati iskrenu poniznost od nedostatka samopouzdanja. Moe nam se dogoditi da lako pomijeamo to dvoje jer su to funkcije mozga koje nas u manjoj mjeri ponizuju, ali jedna je pozitivna dok je druga negativna.

Drugi primjer zato moemo vidjeti ako preispitamo ljubav i suosjeanje s jedne strane te jaku vezanost s druge. Premda se i jedno i drugo odnosi na neto to volimo, jaka vezanost dovodi do negativnih posljedica, dok ljubav i suosjeanje dovode do pozitivnih posljedica. Tako dva stanja uma koja se odlikuju istim temeljnim osobinama mogu imati razliite negativne i pozitivne rezultate.

Isto je i sa eljom. Ima pozitivnih i negativnih elja. Mislim da je openito ona elja za koju postoje ispravni razlozi pozitivna, dok je elja za koju ne postoje ispravni razlozi negativna i moe dovesti do problema. elja je prvotni pokreta u postizanju sree sada i u budunosti. S budistikog stajalita postizanje stanja Buddhe moe se

meteori

9

postii samo odreenom vrstom elje. Primjerice budistika literatura Mahavane govori o dvije elje ili dvije tenje. Jedna je tenja da se bude koristan svim ivim biima, a druga je tenja da se do kraja postigne prosvijetljeno stanje kako bismo u tome uspjeli. Bez te dvije vrste tenji postizanje potpunog prosvjetljenja nije mogue. Ali ima takoer i negativnih stvari koje nastaju iz elje. Protuotrov za negativne elje jest zadovoljstvo. Uvijek postoje krajnosti ali srednji je put ispravan put. Dakle, ako vas elja tjera u krajnost onda je na vaoj inteligenciji odgovornost da provjeri njezin smjer i vrati je u sredinu.

Osjeaj zadovoljstva kljuni je imbenik za postizanje sree. Tjelesno zdravlje, materijalno bogatstvo i prijatelji, tri su preduvjeta za sreu. Zadovoljstvo je klju prema kojem se odreuju rezultati vaeg odnosa spram sva tri imbenika.

Kao prvo, u odnosu na tijelo moemo vidjeti da prevelika vezanost za tijelo ponekad dovodi do problema. Iz tog razloga budistiko uenje promatra tijelo iz drugog ugla i nastoji analizirati prirodu tijela. Za mene je razmiljanje u tom pravcu vrlo korisno. Razmiljam o izvoru svoga tijela i istinskoj prirodi krvi, kostiju i mesa. Tijelo nije neto isto. ak je i in raanja krvav. Isto tako, bez obzira na to koliko se lijepim ili ureenim vae tijelo doima izvana, unutra je jo uvijek puno prljavtine. Prekriveno koom, ljudsko tijelo katkad izgleda prekrasno. Ali ako se dublje zagledamo, tijelo je zapravo grozno! Premda uzimamo kvalitetnu hranu lijepe boje, okusa i mirisa, hrana se preobraava u neiste otpadne tvari. Unato tomu, pokuamo li izdvojiti taj proces stvaranja neistih tvari u tijelu, neemo preivjeti. To se, dakako, ne odnosi samo na tijela drugih ljudi, ve i na nae vlastito. Najhitnije je da se upravo zbog svoga tijela razbolijevamo, starimo, patimo i umiremo. No unato tim manama, tijelo je iznimno dragocjeno zbog inteligencije koju moemo upotrijebiti za mnoga velika djela. Stoga, kad neija elja ili vezanost za vlastito tijelo ode u krajnost, vrlo je uinkovito meditirati o neistim vidovima tijela, te se osobito zamisliti nad njegovim izborom, graom i funkcijama, tako da se stekne realniji i umjereniji uvid u tijelo.

Slino tome, kad nai stavovi spram materijalnih stvari i bogatstva nisu ispravni, to moe odvesti u drugu krajnost to jest do pretjerane vezanosti za stvari kao to su imanja, kue i osobna imovina. To moe dovesti do nemogunosti da budemo zadovoljni. Ako se to dogodi, tada e osoba uvijek ostati u stanju nezadovoljstva, uvijek prieljkujui vie. Na neki nain osoba je tada siromana jer se patnja siromatva raa

meteori

10

uslijed prieljkivanja neega i osjeaja da smo toga lieni. Dakle, premda osoba moe imati mnogo materijalnih stvari, ako je u umu siromana, onda e se uvijek osjeati lienom i stalno eljeti vie.

S druge strane, materijalne stvari iznimno su bitne za drutvo, jer kad pojedinci steknu materijalno bogatstvo i napredak, to na neki nain poveava blagostanje drutva i zajednice u kojoj ive. Za to je potreban odreeni stupanj onoga to bih nazvao zdravom konkurencijom, zato to bez konkurencije moda ne bi bilo takvog sjajnog napretka i materijalnog razvoja. Nadalje, jo je uvijek vrlo vano biti svjestan kakva nam je vrsta konkurencije potrebna, koja je vrsta konkurencije prijateljska i nije joj cilj unititi i upropastiti protivnika ili druge ljude, ve djelovati kao poticaj za rast i napredak.

Osobno, mogu povui neke paralele izmeu potrebe za konkurencijom u materijalnom i duhovnom razvoju u budizmu. U budizmu, temelj puta jest traenje utoita u tri dragulja: Buddhi, dharmi (ispravnosti) i sanghi (duhovnoj zajednici). Buddhu, koji je savreno prosvijetljeno bie, vrlo je teko slijediti. Moete crpiti nadahnue iz Buddhinoga primjera, ali se ne moete uistinu mjeriti s njim, ali kad naete utoite u sanghi, duhovnoj zajednici, u njoj moe biti duhovnih suputnika koji su na samom poetku puta do prosvjetljenja. Kad promislite o kvalitetima sanghe, dobit ete ohrabrenje - to vam daje osjeaj da se moete mjeriti s drugima. To uistinu nije negativna konkurencija; to je zdrava konkurencija. Istodobno moete slijediti primjer drugih koji su ispred vas s vjerom da moete dosegnuti stupanj na kojem su oni.

Kad govorimo o uitku ili elji i materijalnom blagastanju, budistika literatura spominje pet vrsta predmeta elje: oblik, zvuk, miris, okus i dodirni podraaji. Hoe li nas ti predmeti u kojima uivamo dovesti do sree i zadovoljstva, ili upravo suprotno uzrokovati nam patnju i nezadovoljstvo, u velikoj mjeri ovisi o tome kako primjenjujemo svoju sposobnost inteligencije.

Slino tome, isto kao i u sluaju materijalnih stvari, nae veze s prijateljima imaju razliite mogunosti. U nekim sluajevima, odreena vrsta interakcije s prijateljima moe dovesti do vee patnje, razoaranja i nezadovoljstva. Odreena vrsta interakcije takoer moe dovesti do zadovoljstva, osjeaja ispunjenosti i sree. Ishod naih meusobnih odnosa opet ovisi o primjeni inteligencije.

Jo jedno vano pitanje tie se seksualnih odnosa. Seksualni odnosi

meteori

11

dio su prirode i bez njih ne bi bilo ljudskih bia - to je jasno. Ali ii u krajnosti, kao to je slijepa ljubav, esto uzrokuje probleme i vie patnje. Mislim da je glavna svrha seksualnih veza razmnoavanje, stvaranje prekrasnih malih beba. ovjek ne bi smio eljeti samo uivati u seksu, ve bi trebao razvijati osjeaj odgovornosti i obveze. Ako pogledamo druge vrste, mislim da neke od njih zavrjeuju divljenje. Na primjer, neke prie, kao to su labudovi, temelje svoje odnose iskljuivo na osjeaju odgovornosti i imaju jednog partnera do kraja ivota. To je predivno! Neke druge ivotinje, kao na primjer psi, nemaju tu vrstu odgovornosti i samo uivaju u spolnom inu, preputajui svu odgovornost majci. To je po mom miljenju uasno!

Mislim da mi kao ljudska bia moramo slijediti prirodu, ali civiliziranim seksualnim odnosima ne moemo nazvati one u kojima se iskljuivo trai prolazno zadovoljstvo. Ako ne uviamo osjeaj odgovornosti i braka to je kratkovidno. Ponekad mi ljudi postavljaju pitanja o braku. Naravno da nemam izravno iskustvo, ali u jedno sam siguran: srljati u brak na brzinu je opasno. Najprije trebate tijekom dueg razdoblja ispitati jedno drugo, a onda kad ste se uistinu uvjerili da moete ivjeti zajedno, trebate se vjenati. To je ispravan put.

ini se da mnoge obitelji u ovo moderno doba imaju problema. Jedan razlog tome jest pretjerana seksualna sloboda. K tome, jedan dio vae moderne kulture promie seks i spolnost na nain za koji drim da nije zdrav. S druge strane, ako usporedimo seks s nasiljem, onda mislim da je seks bolji! Ali esto se upravo zbog seksa raa nasilje. Mislim da su u stvari tijesno isprepleteni.

Premda su ono najvanije u obitelji djeca, kontracepcija je takoer iznimno vana. Naravno, s budistikog stajalita, svaki je ljudski ivot neizmjerno dragocjen. S tog stajalita kontracepcija nije dobra. Ali istodobno broj ljudi na svijetu nezaustavljivo rasle. Moda se pet milijardi ljudi moe prehraniti ako se sva prirodna bogatstva ispravno koriste, po rijeima znanstvenika jo bi dvije do tri milijarde ljudi mogle opstati. Ali mislim kako je bolje kad je ljudi manje, mirnije je i prijaznije. S tim veim ciljem u vidu namee se jasan zakljuak da se kontracepcija mora upotrebljavati za dobrobit cijelog ovjeanstva. Kontracepcija je, dapae, nuna.

Dakle ponavljam, nae vladanje u svakodnevnom ivotu kljuni je imbenik za odreivanje priinjavaju li nam sve te stvari i odnosi uistinu dugotrajno zadovoljstvo ili ne. Mnogo toga ovisi o naem vlastitom

meteori

12

stavu. A u tom mentalnom imbeniku motivacija igra glavnu ulogu. U budistikoj literaturi, ljudski ivot ili ponovno roenje poeljan je

oblik postojanja. Razliiti imbenici utjeu na ugodnost tog poeljnog ljudskog ivota kao to su dug ivot, dobro zdravlje, materijalno bogatstvo i rjeitost, tako da se s drugima moe komunicirati na bolji nain. Ali kao to sam ranije istaknuo, koji e uvjeti dovesti do ivota u blagostanju ili do ivota u patnji ponajvie ovisi o tome primjenjujemo li svoju sposobnost inteligencije ili ne, i kako je primjenjujemo.

U svezi s tim u budistikoj se literaturi govori o est savrenosti. Primjerice, u sluaju gomilanja materijalnih stvari, budizam kae kako su velikodunost i davanje izvori bogatstva. Meutim, kako bi netko bio uspjean u velikodunosti i davanju, on najprije mora imati vrstu moralnu stegu, odreene nazore i naela. Ta moralna stega ili ta naela mogu se razviti samo ako je osoba sposobna izdrati tekoe i nevolje kad na njih naie. Za to je takoer potrebno odreeno ulaganje napora ili truda s radou. elimo li uspjeno vjebati ulaganje truda s radou, moramo imati sposobnost koncentracije, usredotoavanja na dogaaje, aktivnosti ili ciljeve. A to opet ovisi o tome imamo li ili nemamo sposobnost primjenjivanja svoje prosudbe, svoga suda o tome to je poeljno a to nepoeljno, to je negativno a to pozitivno. Dakle, na neki nain svih est savrenosti odnose se na stjecanje barem jednoga od uvjeta, recimo, materijalnog bogatstva.

to nam je initi ako elimo u svakodnevnom ivotu provesti naela koja su uvjet za prakticiranje est savrenosti? Budizam preporua ivjeti svoj ivot u skladu s moralnom stegom i pridravanjem onoga to je poznato kao Deset pravila ili izbjegavanje Deset negativnih postupaka. Od tih deset negativnih postupaka, jedan, poznat kao 'kriva stajalita' ili 'iskrivljeni pogledi', moda ima vie smisla u nekom religijskom kontekstu. Osim njega svih ostalih devet postupaka, rekao bih, mogu se nai u svim religijskim tradicijama. Sve ostale svako e drutvo osuditi kao negativne ili nepoeljne bez obzira na religijsko usmjerenje.

Zakljuujemo da je ispravno vladanje nain na koji ivot postaje smisleniji, stvaralakiji i spokojniji. U tom smislu mnogo ovisi o naem vladanju i naim mentalnim stavovima.

meteori

13

II

KAKO SE SUOITI SA SMRU I

ISPRAVNO UMRIJETI

Vrlo je teko objasniti kako na spokojan nain prihvatiti smrt. Zdrav razum kae da postoje dva naina za rjeavanje problema i patnje. Prvi jest jednostavno nastojati izbjei problem, izbaciti ga iz misli, premda je problem u stvari jo uvijek tu i nije se smanjio. Drugi je nain izravno se suoiti s problemom i analizirati ga, upoznati se s njim i shvatiti da su problemi dio ivota svakoga od nas.

Ve sam govorio o tijelu i bolesti. Bolest se dogodi. To nije neto izvanredno; to je dio prirode i ivotna je injenica. Bolest se dogaa zato to postoji tijelo. Dakako, imamo pravo izbjei bolest i bol, ali unato naem trudu, kad nas bolest snae, bolje ju je prihvatiti. Premda trebamo uloiti sav mogui trud u to skorije izljeenje bolesti, to vam ne bi trebalo predstavljati dodatni mentalni teret. Kao to je veliki indijski uenjak Shantideva rekao: "Ako postoji nain da se prebrodi patnja, onda nema potrebe za brigom; ako nema naina da se prebrodi patnja, onda nema ni koristi od brige". Takvo racionalno stajalite od velike je koristi.

Sada elim govoriti o smrti. Smrt je dio svakoga ivota. Svialo nam se to ili ne, ona e nas zasigurno zadesiti. Umjesto da izbjegavamo razmiljati o njoj, bilo bi bolje shvatiti njezino znaenje. Na vijestima esto vidimo ubojstvo i smrt, ali neki ljudi misle kako se smrt dogaa nekom drugom, a ne njima samima. Takvo je stajalite krivo. Svi imamo isto tijelo i isto ljudsko meso, stoga emo svi umrijeti. Naravno, velika je razlika izmeu prirodne smrti i smrti uslijed nesretnog sluaja, ali u biti smrt e doi prije ili kasnije. Ako je vae stajalite od poetka: "Da, smrt je dio ivota", onda e vam biti lake suoiti se s njom. Dakle, dva su

meteori

14

razliita pristupa rjeavanju ovoga problema. Jedan je jednostavno ga izbjegavati i o njemu ne misliti previe. Drugi, koji je puno uinkovitiji, jest izravno se suoiti s njim tako to smo ga ve svjesni. Openito govorei, postoje dvije vrste problema ili patnje: s jednom vrstom mogue je, usvojimo li odreena stajalita, uistinu smanjiti snagu i razinu patnje i tjeskobe. Meutim, moe se raditi o drugim vrstama problema i patnji kod kojih usvajanje odreenoga stajalita i naina razmiljanja ne mora nuno smanjiti razinu patnje, ali e vas ipak pripremiti za suoenje s njima.

Kad se u naim ivotima dogaaju nevolje mogua su dva ishoda. Jedna je mogunost mentalni nemir, tjeskoba, strah, dvojba, razoaranje i na koncu depresija, a u najgorem sluaju ak samoubojstvo. To je jedan nain. Druga je mogunost to da uslijed traginih iskustava postanete realniji, dakle pribliite se stvarnosti. Uz pomo sposobnosti istraivanja, tragina iskustva mogu vas osnaiti i poveati vae samopouzdanje i povjerenje u vlastite mogunosti. Neki nesretni dogaaj moe postati izvorom vae unutarnje snage.

Kao to sam ve rekao, uspjeh u ivotu i u naoj budunosti ovisi o naoj motivaciji i odlunosti, ili samopouzdanju. Tekim iskustvima ivot katkad dobiva vie smisla. Pogledate li ljude koji su od roenja imali sve, vidjet ete da kad sitnice pou krivo oni gube nadu i postaju razdraljivi. Za razliku od njih, ljudi koji pripadaju narataju koji je u Engleskoj proivio Drugi svjetski rat, razvili su snanija mentalna stajalita kao posljedicu svojih nevolja. Mislim da se osoba koja je proivjela vie tekoa moe bolje suoiti s problemima od osobe koja nikad nije iskusila patnju. S tog je stajalita, dakle, patnja dobra ivotna lekcija.

Meutim, je li takvo stajalite samo jedan oblik samozavaravanja? I sam sam izgubio zemlju, a to je jo gore u mojoj je zemlji bilo puno razaranja, patnje i nesree. Proveo sam ne samo vei dio svog ivota, ve i najbolji dio ivota izvan Tibeta. Ako to promatrate iskljuivo iz jednog kuta, ini se da u tome nema gotovo nieg pozitivnog. Ali iz drugog kuta moe se vidjeti da sam upravo zbog te nesree stekao drugu vrstu slobode, kao to je prilika za upoznavanje raznih ljudi iz razliitih tradicija, a isto tako i znanstvenika koji se bave razliitim podrujima. Ta su iskustva obogatila moj ivot i pomogla mi nauiti mnoge vrijedne stvari. Dakle, moja tragina iskustva imaju dragocjenu dimenziju.

Sagledavanje problema iz razliitih kutova zapravo umanjuje mentalni teret i mentalno razoarenje. S budistikog stajalita svaki

meteori

15

dogaaj ima brojne vidove i prirodno je da se jedan dogaaj moe promatrati iz mnogobrojnih kutova. Stoga je korisno kad se neto dogodi pokuati to sagledati iz razliitih kutova, tako e se moi vidjeti pozitivni ili povoljni uinci. Nadalje, ako se neto dogodi, vrlo je korisno odmah to usporedili s nekim drugim dogaajem ili dogaajima koji se odvijaju kod drugih ljudi i naroda. To e vam biti od velike pomoi u odravanju vlastitog mira uma.

Sada u kao budistiki redovnik objasniti kako se treba odnositi spram smrti. Buddha je pouavao naela etiri plemenite istine, prva od njih jest Istina o patnji. Istina o patnji pouava se u kontekstu triju odlika postojanja od kojih je prva netrajnost. Kad govorimo o prirodi netrajnosti moramo imati na umu da postoje dvije razine. Jedna je gruba razina koja je potpuno oevidna i predstavlja prestanak razvoja ivota ili nekog dogaaja. Meutim, netrajna priroda to se pouava u odnosu na etiri plemenite istine odnosi se na suptilniji vid netrajnosti koji se oituje kao prolazna priroda postojanja.

Svrha Buddhina uenja o suptilnijim vidovima netrajne prirode postojanja jest pobuditi divljenje spram temeljne prirode naeg postojanja koja nas ne zadovoljava. Ako ispravno shvatite prirodu netrajnosti, shvatit ete kako ona otkriva da sve postojee stvoreno uzrokom, to jest ono to je nastalo kao posljedica uzroka i okolnosti, svoje postojanje u potpunosti duguje uzrocima i okolnostima.

I ne samo to, sami uzroci i okolnosti koji su doveli do tih dogaaja uzrokuju i njihovo nestajanje i svretak. Dakle, u sjemenu uzroka dogaaja sadrano je sjeme njihova svretka i nestajanja. Kad se to povee s razumijevanjem netrajne prirode cijelog naeg bia koje ine tijelo i um, taj se uzrok odnosi na neupueno stanje naega uma koji je korijen naega postojanja, a to nam otkriva da naim fizikim ili tjelesnim postojanjem uglavnom upravlja snaga naeg neznalakog uma.

Meutim samo promiljanjem o grubim razinama netrajnosti ovjek konano ui cijenili suptilnije razine netrajnosti. A na taj e se nain ovjek moi suoiti i suprotstaviti elji da zgrabi trajnost ili vjenost vlastitog identiteta ili sepstva, zato to ga upravo ta elja za posjedovanjem trajnosti nagoni da se vrsto dri sadanjosti, to jest samo onoga to se odnosi iskljuivo na ovaj ivot. Popustimo li taj stisak i izdrimo li u sebi, bit e nam lake cijeniti vrijednost rada za budue ivote.

Jedan od razloga zalo je svijest o smrti i netrajnosti toliko bitna u

meteori

16

budistikoj vjerskoj praksi jest to to se smatra da stanje uma u trenutku smrti ima golem utjecaj na na odabir oblika u kojem emo se ponovno roditi. Najvie e utjecati to je li stanje naeg uma pozitivno ili negativno. Stoga budistika vjerska praksa jako naglaava vanost svijesti o smrti i neprolaznosti.

Premda je glavna svrha visokog stupnja svijesti o netrajnosti izvjebati sebe tako da u asu smrti budemo u krjeposnom i pozitivnom stanju svijesti te tako osiguramo povoljno ponovno roenje, tu su i druge blagodati. Jedna od pozitivnih nuspojava odravanja vrlo visokog stupnja svijesti o smrti jest to e to pripraviti osobu do te mjere da kad se uistinu suoi sa smru, on ili ona e moi lake zadrati pribranost. Naroito se u tantrikom budizmu smatra da je stanje svijesti koje osoba doivi u trenutku smrti posebno suptilno te da upravo zbog suptilnosti ta razina svijesti ima silnu snagu i utjecaj na na mentalni sklop. Stoga se u tantrikoj praksi stavlja jaki naglasak na meditaciju o smrti kao i na promiljanje o procesu smrti, tako da osoba u trenutku smrti ne samo da zadri prisebnost, ve takoer bude u mogunosti uinkovito iskoristiti to suptilno stanje svijesti za realizaciju svog puta.

Zbog toga tantrike meditacije koje se tehniki nazivaju 'yoga meditacija na boanstva' budui da se meditira na razliita boanstva, ukljuuju proces razlaganja kad se promilja o razlaganju elemenata koje osoba proivljava u trenutku smrti. U stvari iz tantrikog kuta gledanja, cijeli proces postojanja moe se objasniti s tri pojma koja se nazivaju 'smrt', 'meustanje' i 'ponovno roenje'. Sva tri stanja postojanja vide se kao stanja ili oitovanja svijesti i energija koje prate ili pokreu svijest tako da meustanje i ponovno roenje nisu nita drugo nego razliite razine suptilne svijesti i energije. Primjer za ta nestalna stanja moe se nai i u naem svakodnevnom postojanju, kada tijekom 24 sata proivljavamo stanje dubokog spavanja, razdoblje budnosti i stanje sna. Nae svakodnevno postojanje zapravo odlikuju ova tri stanja.

Kad govorimo o razlikama izmeu suptilnih i grubih razina svijesti koje se navode u tantrikoj literaturi, mislim da je vano imati na umu to se tono misli kad kaemo 'mentalna svijest'. Ljudi su esto pod dojmom da kad govorimo o est vrsta mentalne svijesti postoji i neka vrsta autonomne svijesti koja je potpuno neovisna o tjelesnom stanju, pa je na naki nain jednaka dui. Meutim, to je krivo shvaanje. Osobno mislim da kad bismo preispitali svoj mentalni svijet, otkrili bismo da veina mentalnih stanja i funkcija ima izravne fizike uinke. Ne samo osjetilna svijest, ve veliki dio onoga to bismo nazvali mentalnom

meteori

17

svijesti ima fizioloku osnovu i blisko je povezano s tjelesnim stanjima, upravo kao to znanstvenici kau da mozak i ivani sustav ine primarnu fizioloku osnovu za veinu naih svjesnih doivljaja. Stoga kad nestanu tjelesna stanja, ove mentalne funkcije takoer prestaju.

Pitanje zapravo glasi: to omoguuje odreenim fizikim supstancama ili fiziolokim stanjima biti povodom nekog mentalnog doivljaja ili stanja svijesti? Budistiko, osobito tantriko objanjenje upozorava na ono to se naziva suptilnim stanjem jasnog svjetla, koje je neovisno o fiziolokoj podlozi. I upravo je to stanje jasnog svjetla najsuptilnija razina svijesti koja u meusobnom djelovanju s fiziolokom podlogom daje povoda za sve nae svjesne i spoznajne doivljaje.

Postoje jasni dokazi o postojanju onoga to nazivamo stanjem svijesti jasnog svjetla. Ima dogaaja koji e se openito vjerojatnije dogoditi religioznim ljudima. Na primjer, u tibetanskoj zajednici u progonstvu bilo je nekoliko sluajeva da su osobu proglasili kliniki mrtvom, to jest, prestale su njezine modane funkcije i mozak je bio mrtav, ali raspadanje tijela nije jo poelo i osoba je ostala u tom stanju dane i dane. Primjerice, moj pokojni uitelj Kvabje Ling Rinpoche, ostao je u tom stanju 13 dana. Proglasili su ga kliniki mrtvim i on je ve doivio iskustvo smrti mozga, ali je njegovo tijelo ostalo ivo i nije se poelo raspadati tijekom tih 13 dana.

Za to mora postojati objanjenje. Budistiko je objanjenje da tijekom tog stanja osoba zapravo nije mrtva, ve proivljava proces umiranja. Budisti objanjavaju da iako se veza izmeu tijela i uma prekinula na grubljoj, kruoj razini, ona nije prestala postojati na suptilnoj razini. U osobitom djelu tantrike literature koje se naziva Guhyasamaja tantra, kae se da kad osoba proivi proces smrti, nastupa proces razlaganja. Izmeu tog razlaganja i stanja jasnog svjetla postoji ciklus obratnog kretanja, kad taj ciklus dosegne odreeni stupanj, zapoinje novi ivot koji se naziva ponovno roenje. Tada to ponovno roenje ostaje a osoba ponovno prolazi kroz proces razlaganja. Na neki nain, smrt je meuslanje kad se elementi pretau u jasno svjetlo i odatle se ponovno pojavljuju u drugom obliku. Dakle, smrt nije nita drugo nego meustanje kad se fizioloki elementi jedne osobe pretau u jasno svjetlo.

to se tie stvarnog procesa razlaganja razliitih elemenata, u literaturi se navode razliiti stupnjevi razlaganja i njima pripadajui znakovi. Primjerice, u sluaju razlaganja na grubljoj razini elemenata, postoje i

meteori

18

unutarnji i izvanjski znakovi i pokazatelji koji oznauju razlaganje. Kad se radi o suptilnim elementima postoje samo unutarnji znakovi kao to su vizije i slino. Meu znanstvenicima sve vie raste zanimanje za te opise procesa razlaganja, osobito u vezi s izvanjskim i unutarnjim znakovima. Kao budist mislim kako je za nas vrlo vano da budemo svjesni znanstvenih istraivanja koja su u tijeku. Meutim, moramo biti u stanju razlikovati pojave koje i dalje ostaju izvan dosega provjere postojeim znanstvenim metodama i pojava za koje se zna da ih postojee znanstvene metode i istraivanja pobijaju. Rekao bih da ako se za odreene pojave zna kako ih pobija znanost, putem znanstvenih istraivanja i znanstvenih metoda, kao budisti mislim da emo morali potivati te zakljuke.

Kako sve bolje upoznajete smrt te kako stjeete odreeni uvid u njezine procese i prepoznajete njezine izvanjske i unutarnje pokazatelje, pripremate se za nju. Iz vlastitog iskustva mogu rei da jo uvijek nisam potpuno siguran da u u trenutku smrti uistinu moi primijeniti sve te vjebe za koje sam se pripremao. Nita nije zajameno. Unato tome, ponekad kad razmiljam o smrti, obuzme me neka vrsta uzbuenja. Umjesto straha osjeam radoznalost a na taj mi je nain daleko lake prihvatiti smrt. Pitam se do koje u mjere moi primijeniti te vjebe. Naravno, moje jedino breme ako umrem danas jest: "O, to li e se dogoditi s Tibetom? to e biti s tibetskom kulturom? to e biti s pravima est milijuna Tibetanaca?" To je moja najvea briga. Osim toga ne osjeam gotovo nikakav strah od smrti. Moda njegujem neku vrstu slijepog povjerenja! Stoga je dobro smanjiti strah od smrti. U svojoj svakodnevnoj molitvi zamiljam osam razliitih boanstava i osam razliith smrti. Moda e sve moje pripreme pasti u vodu kad smrt doe. Toplo se nadam da to nee biti sluaj!

Bilo kako bilo, mislim da su nam mentalne vjebe od velike pomoi u promiljanju o smrti. ak ako i ne postoje sljedei ivoti, od njih ima velike koristi ako nas mogu osloboditi straha. Upravo zato to je strah umanjen, ovjek se moe u potpunosti pripremiti. Ba kao i kad je u pitanju bitka, ne pripremimo li se, veliki su izgledi da emo izgubiti, ali ako smo potpuno spremni vei su izgledi da emo se obraniti. Ako smo potpuno spremni u trenutku smrti, moi emo dosegnuti mir uma. A upravo je mir uma u asu smrti temelj za izgradnju ispravne motivacije koja izravno jami povoljno ponovno roenje i bolji sljedei ivot. Osobito za one koji vjebaju mahanuttarayogu lantrayanu, smrt je jedna od rijetkih prilika za preobrazbu suptilnog uma u istinsku mudrost.

meteori

19

to se tie onoga to nas oekuje nakon smrti, budisti govore o tri podruja postojanja koja se tehniki nazivaju 'podruje oblika', 'bezoblino podruje' i podruje elja. I u podruju oblika i u podruju elja postoji meustadij prije nego to doe do ponovnog roenja koji nazivamo 'srednjim stanjem'. Sve ovo upuuje na injenicu da premda nam smrt daje najbolju priliku da iskoristimo najsuptilniju razinu svijesti, pretvarajui je u put mudrosti, ak i ako nismo u stanju uinkovito iskoristiti tu priliku, tu je i meustanje koje je, premda grublje od onoga koje se proivljava u asu smrti, puno suptilnije od svijesti u asu ponovnog roenja. Dakle, imamo jo jednu priliku. Ako nismo u stanju iskoristiti tu priliku ponovno se raamo i nastavljamo ciklus.

Stoga, kako bismo iskoristili ovu udesnu priliku koju dobivamo u asu smrti i nakon toga tijekom srednjeg stanja, moramo se najprije izvjebati kako bismo bili u stanju iskoristiti te trenutke. U tu svrhu budizam pouava razliite tehnike koje omoguuju pojedincu da primijeni odreene meditativne tehnike tijekom sva tri stanja - stanja sna, dubokog spavanja i budnosti.

Kao zakljuak, mislim da je mir uma u asu smrti od najveeg znaenja bez obzira u to vjerujemo, bio to budizam ili neka druga religija. U asu smrti, osoba ne bi smjela podlei srdbi, mrnji i si. To je openito vrlo bitno. Mislim kako ak i ateisti uviaju da je bolje preminuti na spokojan nain. To je puno sretniji nain odlaska. Isto tako za one koji vjeruju u raj ili neki drugi slian pojam, najbolje je preminuti spokojno mislei na Boga ili vjerujui u vie sile. Za budiste kao i druge indijske vjerske tradicije koje prihvaaju teoriju ponovnog raanja ili karme, prirodno je stajalite da je krjeposno stanje uma u asu smrti blagotvorno.

meteori

20

III

KAKO SE NOSITI SA LJUTNJOM I

EMOCIJAMA

Ljutnja i mrnja dva su nam najblia prijatelja. Kad sam bio mlad ljutnja je bila moj bliski pratilac. Zatim sam konano shvatio da se razilazimo. Oslanjajui se na zdrav razum, uz pomo suosjeanja i mudrosti sad imam jae razloge s kojima mogu pobiti ljutnju.

Moje iskustvo pokazuje kako se svaka osoba koja uloi napor moe promijeniti. Dakako, promjena nije trenutna i zahtijeva mnogo vremena. Da bismo se promijenili i uspjeno nosili s emocijama, najbitnije je analizirati koje su misli korisne, konstruktivne i donose nam blagodati. Govorim o razlici izmeu misli koje nas uglavnom ine spokojnijima, oputenijima i smiruju na um i onih koje stvaraju nelagodu, strah i razoaranje. Ova je analiza slina onoj koju bismo mogli primijeniti na pojave u izvanjskom svijetu, primjerice biljke. Neke biljke, cvijee i voe dobri su za nas te ih zato uzgajamo i rabimo. One biljke koje su otrovne i tetne uimo prepoznati i ak ponekad unititi.

Tu postoji slinost s unutarnjim svijetom. Bilo bi previe pojednostavljeno govorili o 'tijelu' i 'umu'. Tijelo sainjavaju milijarde razliitih estica. Slino tome, postoji puno razliitih vrsta misli i stanja uma. Mudro je pomnije, promotriti svijet naeg uma i razluiti korisna od tetnih stanja uma. Jednom kad ste u stanju prepoznati vrijednost povoljnih stanja uma, moete ih poveati ili poticati.

Buddha je pouavao naela etiri plemenite istine, a one tvore temelj Buddhine dhanne. Trea plemenita istina jest prestanak. Prema Nagarjuni, u ovom kontekstu prestanak se odnosi na stanje uma ili

meteori

21

mentalnu odliku u kojoj vjebom i ulaganjem napora prestaju sve negativne emocije. Nagarjuna definira istinski prestanak kao stanje kad osoba dosegne savreno stanje uma, koji je slobodan od utjecaja razliitih tetnih ili negativnih emocija i misli. Takvo stanje istinskog prestanka u budizmu predstavlja istinsku dharmu i stoga je utoite koje trae svi oni koji prakticiraju budizam. Buddha postaje objekt utoita koji zavrjeuje potovanje zato to je Buddha ostvario to stanje. Stoga privrenost Buddhi i razlog zato netko trai utoite u Buddhi nije stoga to je Buddha bio izuzetna osoba od poetka, ve zato to je Buddha ostvario stanje istinskog prestanka. Isto tako duhovna zajednica ili sangha takoer je utoite zato to su njezini lanovi osobe koje su ve na putu ili kreu na put koji vodi k stanju prestanka.

Shvaamo da se istinsko stanje prestanka moe razumjeti samo u okvirima stanja uma koji je slobodan ili proien od negativnih emocija i misli primjenom protuotrova i suprotnim djelovanjem. Istinski prestanak jest stanje uma i imbenici koji dovode do njega takoer su funkcije uma. Temelj na kojem se odvija proienje jest mentalni tijek. Stoga je razumijevanje prirode uma od najveeg znaenja za prakticiranje budizma. Rekavi to, ne mislim da je sve to postoji naprosto odraz ili projekcija uma te da nita ne postoji odvojeno od uma. Ali zbog vanosti razumijevanja prirode uma u budistikoj praksi, ljudi esto opisuju budizam kao 'znanost o umu'.

Openito govorei, u budistikoj literaturi negativne emocije ili misli definirane su kao 'stanje koje uzrokuje nemir u umu neke osobe'. Te tetne emocije i misli imbenici su koji stvaraju nesreu i nemir u nama. Emocije ne moraju nuno biti neto negativno. Na znanstvenoj konferenciji kojoj sam bio nazoan zajedno s mnogim psiholozima i neurolozima zakljueno je da ak i Buddhe (prosvijetljeni) imaju emocije, u skladu s definicijom emocija kakva se nalazi u razliitim znanstvenim disciplinama. Dakle, karuna (beskrajno suosjeanje ili dobrota) se moe nazvati jednom vrstom emocije.

Dakako, emocije mogu biti pozitivne i negativne. Stoga, kad govorimo o ljutnji i si., bavimo se negativnim emocijama. Negativne su emocije one koje odmah stvaraju neku vrstu nesree ili nelagode i koje na duge staze uzrokuju odreene postupke. Ti postupci na koncu dovode do povrede drugih i lako nanose bol ili uzrokuju patnju nama samima. Na to se misli pod negativnim emocijama.

Jedna od negativnih emocija je ljutnja. Moemo govoriti o dvije vrste ljutnje. Jedna vrsta ljutnje moe se preobraziti u pozitivnu emociju.

meteori

22

Primjerice, ako iskreno suosjeamo i brinemo za nekoga, a ta osoba ne uzme u obzir naa upozorenja u vezi sa svojim postupcima, onda ne preostaje nita drugo nego uporaba neke vrste sile kako bi se zaustavila njezina nedjela. U praksi Tantravane postoje tehnike meditacije koje omoguuju preobrazbu energije ljutnje. To je ono to stoji iza gnjevnih boanstava. Ako je ljutnja potaknuta suosjeanjem, ona u nekim sluajevima moe biti i korisna jer nam daje dodatnu energiju i pomae nam da djelujemo hitro. Meutim, ljutnja esto dovodi do mrnje, a mrnja je uvijek negativna. Mrnja skriva zle namjere. Obino analiziram ljutnju na dvije razine: na osnovnoj ljudskoj razini i na budistikoj razini. S ljudske razine nepovezano s bilo kojom vjerskom tradicijom ili ideologijom, moemo promatrati izvore nae sree: dobro zdravlje, materijalna sredstva i zdravo drutvo. Sa zdravstvenog stajalita, negativne emocije poput mrnje vrlo su loe. Budui da se ljudi uglavnom trude voditi rauna o svom zdravlju, jedna od tehnika koju mogu uporabiti jest rad na svom mentalnom stanju. Stanje vaeg uma uvijek bi trebalo biti spokojno. Poput vala koji se die iz vode i ponovno uranja u nju, smetnje tom spokoju vrlo su kratkotrajne tako da ne bi trebale utjecati na osnovni mentalni stav. Premda ne moete odstraniti sve negativne emocije, ako je va mentalni stav zdrav i spokojan, one na vas nee previe djelovati. Ako ostanete neuznemi-reni, va krvni tlak i sl. takoer ostaje u normalnim granicama, a kao posljedica toga popravit e vam se zdravlje. Iako ne mogu znanstveno objasniti zato je tomu tako, vjerujem da se moja tjelesna kondicija popravlja s godinama. Uvijek rabim iste lijekove, idem kod istog lijenika, jedem istu hranu, to dakle mora biti zbog mog mentalnog stava. Neki mi ljudi kau: "Mora da rabite neku posebnu vrstu tibetskih lijekova". Ali to nije sluaj!

Kao to sam ranije napomenuo, kad sam bio mlai bio sam prilino nagao. Znao sam to ponekad opravdali time to je i moj otac bio nagle udi, kao da je to neto genetsko. Ali vrijeme je prolazilo i sad znam da ne osjeam gotovo nikakvu mrnju ni spram koga, ukljuujui i Kineze koji uzrokuju nesreu i patnju Tibetancima. ak i spram njih doista ne osjeam nikakvu mrnju.

Neki od mojih bliskih prijatelja imaju visoki krvni tlak, unato tome nikada nisu iskusili nita slino ozbiljnoj zdravstvenoj krizi i nikada nisu umorni. Tijekom godina upoznao sam mnoge ljude koji vrlo dobro prakticiraju budizam. S druge strane imam i drugih prijatelja koji uivaju velika materijalna dobra, ali kad s njima zaponem razgovor,

meteori

23

nakon nekoliko uvodnih ljubaznih rijei, oni se poinju tuiti i jadati. Unato materijalnom bogatstvu, ti ljudi nemaju spokojne ili smirene umove. Kao rezultat, oni se uvijek zabrinjavaju za svoju probavu, spavanje, sve! Stoga je jasno kako je mir uma vrlo bitan imbenik koji utjee na dobro zdravlje. Ako elite biti zdravi, nemojte traiti lijenika, pogledajte u sebe. Pokuajte iskoristiti barem dio svojih mogunosti. To e vas ak manje kotati!

Drugi izvor sree jesu materijalne stvari. Katkad se probudim u ranu zoru i ako nisam najbolje raspoloen, kad pogledam na sat osjetim jo veu nelagodu, zbog svog neraspoloenja. Drugih dana, moda uslijed iskustva prethodnog dana, kad se probudim moje je raspoloenje veselo i radosno. Ako tada pogledam na sat doivljavam ga kao neto izrazito lijepo. Ali, to je isti sat, zar ne? Jedina je razlika u mom mentalnom stavu. Hoe li nas materijalne stvari koje posjedujemo uistinu usreiti ili ne ovisi iskljuivo o naem mentalnom stavu.

Za nae je materijalne stvari loe ako naim umom upravlja ljutnja. Ponovno u ispriati neto o sebi. Kad sam bio mlad obiavao sam popravljati satove. Pokuao sam i nisam uspio puno puta. Ponekad bih izgubio strpljenje i bacio sat! U tim trenucima ljutnja je potpuno izmijenila moj stav i nakon toga strano sam se pokajao zbog svojih postupaka. Ako mi je cilj bio popraviti sat, zato sam njime lupio o stol? Opet se moe vidjeti koliko je mentalni stav bitan kako bi se materijalne stvari upotrijebile za vlastito zadovoljstvo i korist.

Trei izvor sree jesu nai prijatelji. Oito je da kad ste mentalno smireni, iskreni ste i otvoreni. Navest u jedan primjer. Prije 14-15 godina jedan Englez po imenu Phillips bio je u bliskom odnosu s kineskom vladom, napose s Chouku Laiem i drugim voama. Poznavao ih je dugi niz godina i bio dobar prijatelj s Kinezima. Jednom prilikom 1977. ili 1978. god. Philips je doao u Dharamsalu posjetiti me. Sa sobom je donio filmove i govorio o svim pogodnostima u Kini. Na poetku naeg sastanka meu nama je bilo puno nesuglasica zato to smo se u potpunosti drali svojih suprotnih miljenja. Po njegovom miljenju ulazak Kineza u Tibet bio je neto dobro. Po mom miljenju i u skladu s brojnim izvjeima, situacija nije bila dobra. Kao i obino, spram njega nisam osjeao nita negativno. Samo sam osjeao da se on dri tih pogleda iz neznanja. Otvoreno sam nastavio na razgovor. Ustvrdio sam kako su oni Tibetanci koji su se pridruili kineskoj komunistikoj partiji jo 1930.god. i sudjelovali u Sino-japanskom ratu te prihvatili kinesku okupaciju i oduevljeno suraivali s kineskim komunistima, to

meteori

24

inili zato to su vjerovali da je to bila zlatna prilika za razvoj Tibeta, sa stajalita marksistike ideologije. Ti su ljudi suraivali s Kinezima njegujui velike nade. Zatim oko 1956. ili 1957. god. veina ih je otputena iz razliitih kineskih ureda, neki su zavrili u zatvoru, a neki su nestali. Time sam objasnio kako mi nismo protiv Kineza niti protiv komunista. U stvari, ponekad za sebe mislim da sam pola marksist, a pola budist. Objasnio sam mu sve te razliite stvari iskreno i otvoreno, a nakon nekog vremena njegovo se stajalite potpuno izmijenilo. Ovaj mi primjer daje potvrdu da ak i ako postoji velika razlika u miljenjima, komunikacija je mogua na meuljudskoj razini. Moemo zanemarili svoja razliita miljenja i komunicirati kao ljudska bia. Mislim da je to jedan od naina na koji se moe stvoriti pozitivan stav kod drugih ljudi.

Isto tako sasvim sam siguran da bi etrnaesti Dalaj Lama imao puno manje prijatelja na razliitim mjestima kad bi se manje smijeio. Moje stajalite spram drugih ljudi jest da ih uvijek gledam na ljudskoj razini. Na toj razini, bilo da ste predsjednik, kraljica ili prosjak, nema razlike, pod uvjetom da njegujemo istinske ljudske osjeaje i smjeimo se iskreno.

Mislim da je iskreni ljudski osjeaj vredniji od drutvenog poloaja i slino. Ja sam obino ljudsko bie. Svojim iskustvom i mentalnom disciplinom, razvio se odreeni novi stav. To nije nita osobito. Vi koji ste po mom miljenju stekli bolju naobrazbu i vie iskustva od mene, imate bolje izglede da se promijenite iznutra. Potjeem iz malog sela u kojem nema suvremenog obrazovanja i vrstih veza s ostatkom svijeta. Takoer od svoje petnaeste ili esnaeste godine nosim nezamislivi teret. Stoga bi svatko od vas trebao osjeati da imate velike mogunosti i da je uz samopouzdanje i ulaganje vie truda promjena mogua ako je elite. Ako osjeate da vam je sadanji nain ivljenja neugodan ili imate potekoe, nemojte gledati samo negativne stvari. Pogledajte i pozitivnu stranu, kakve se mogunosti pruaju i uloite napor. Mislim da vam je tad ve djelomino zajamen uspjeh. Ako upotrijebimo svu svoju pozitivnu ljudsku energiju ili ljudske vrline, moi emo svladati te ljudske probleme.

Dakle, to se tie naeg kontakta s blinjima, na mentalni stav od najvee je vanosti. ak je i za nevjernika, ako je jednostavan i iskren ovjek, najvei izvor sree njegov mentalni stav. Premda ste moda dobrog zdravlja, upotrebljavate materijalne stvari na ispravan nain i njegujete dobre veze s drugim ljudima, glavni uzrok za sretan ivot

meteori

25

dolazi iznutra. Ako imate vie novca, katkad imate i vie briga te i dalje osjeate neutaivu glad. Na koncu postajete rob novca. Premda je novac vrlo koristan i nuan, on nije konam izvor sree. Slino tome, naobrazba, ako nije dobro uravnoteena, moe donijeti vie nevolja, veu napetost, jau pohlepu, vie elja i ambicija - ukratko, vie mentalne patnje. Prijatelji nam takoer katkad uzrokuju nevolje.

Pogledajmo sad kako moemo svesti ljutnju i mrnju na najmanju moguu mjeru. Kao prvo, iznimno je bitno shvatiti negativnost ovih osjeaja openito, a osobito mrnje. Drim da je mrnja na najvei neprijatelj. Pod "neprijateljem" podrazumijevam osobu ili okolnost koja izravno ili neizravno unitava na interes. Na interes je ono to nas na koncu ini sretnima.

Takoer moemo govoriti o izvanjskom neprijatelju. Primjerice, u mom sluaju, naa kineska braa i sestre unitavaju tibetska prava i na taj nain dolazi do jo vie patnje i tjeskobe. No, koliko me god to teko pogaalo, to ne moe unititi najvii izvor moje sree - mir uma. To je neto to izvanjski neprijatelj ne moe unititi. Oni mogu zauzeti nau zemlju, mogu unititi nae posjede, poubijati nae prijatelje, ali to dolazi na drugo mjesto ispod nae mentalne sree. Najvei izvor mentalne sree za mene je mir uma. Njega nita ne moe unititi osim moje vlastite ljutnje.

K tome, od izvanjskog se neprijatelja moe pobjei ili sakriti, a katkad ga se moe i prevariti. Na primjer, ako netko naruava mir moga uma, mogu ga izbjei ako zakljuam svoja vrata i sjedim sam u tiini. Ali to ne mogu uiniti ako se razljutim! Kamo god iao, ljutnja me uvijek prati. ak i ako zakljuam svoju sobu, ljutnja je jo uvijek unutra. Ukoliko ne usvojimo odreene metode neemo je se moi osloboditi. Stoga, mrnja ili ljutnja - tu mislim na negativnu srdbu - na koncu uistinu unitava mir moga uma i stoga je moj istinski neprijatelj.

Neki ljudi vjeruju da nije dobro potiskivati emocije, da ili je puno bolje iivjeti. Mislim da nema razlike izmeu raznih negativnih emocija. Uzmimo primjerice frustraciju. Postoji jedna vrsta frustracije koja nastaje kao posljedica prolih dogaaja. Katkad, ako skrivate negativne dogaaje kao to je seksualno zlostavljanje, to svjesno ili nesvjesno stvara probleme. Stoga je u tom sluaju puno bolje izraziti frustraciju i iivjeti je. Meutim, kao to smo vidjeli iz iskustva s ljutnjom, ako je ne pokuate smanjiti, ona e ostati s vama i ak se poveati. A tada ete se ak i zbog sitnica odmah razljutiti. Jednom kad ponete nastojati

meteori

26

kontrolirali i disciplinirati svoju ljutnju, na koncu vas ak ni velike nevolje nee moi razljutiti. Vjebom i disciplinom ovjek se moe promijeniti.

Kad vas obuzme ljutnja postoji jedna vana tehnika koja e vam pomoi da zadrite mir uma. Ne biste trebali biti nezadovoljni ili frustrirani, zato to to uzrokuje ljutnju i mrnju. Postoji prirodna veza izmeu uzroka i posljedica. Jednom kad se odreeni uzroci i uvjeti ispune, iznimno je teko sprijeiti da taj uzroni proces ne urodi plodom. Nuno je ispitati situaciju tako da na vrlo ranom stupnju ovjek moe zaustaviti uzroni proces. U tom se sluaju on nee razviti do naprednog stupnja. U budistikom tekstu Vodi za ivljenje Bodhisattve, veliki uenjak Shantideva govori kako je vrlo vano pobrinuti se da osoba ne doe u situaciju koja vodi k nezadovoljstvu, jer je nezadovoljstvo sjeme ljutnje. To znai da ovjek mora usvojiti novi kut gledanja na materijalno bogatstvo koje posjeduje, svoje blinje i prijatelje te na razliite situacije.

Na osjeaj nezadovoljstva, nesree, beznaa i tako dalje, u stvari je povezan sa svim pojavama. Ako ne usvojimo ispravne nazore, mogue je da e sve i svata kod nas uzrokovati frustraciju. Kod nekih bi ljudi i samo ime Buddhe moglo izazvati ljutnju i mrnju, premda to moda ne bi bio sluaj pri izravnom osobnom susretu takve osobe s Buddhom. Stoga sve pojave imaju mo da kod nas uzrokuju frustraciju i nezadovoljstvo. Ipak, pojave su dio stvarnosti a mi smo podloni zakonima postojanja. To nam, dakle, ostavlja samo jedan izbor: promijeniti vlastiti stav. Uvodei promjene u svoje poglede na stvari i dogaaje, sve pojave mogu postati prijatelji ili izvori sree, umjesto neprijatelji ili izvori frustracije.

Meutim, osobit je sluaj kad imamo neprijatelja. Naravno, s jedne strane, imati neprijatelja vrlo je loe. Liava nas mira uma i unitava neke od naih vrlina. Ali ako to sagledamo iz drugog kuta, samo nam neprijatelj prua priliku da vjebamo strpljenje. Nitko nam drugi ne daje toliko prilike za toleranciju. Na primjer, kao budist, mislim da nam je Buddha potpuno uskratio priliku da vjebamo toleranciju i strpljenje. Neki lanovi sanghe nam je mogu pruiti, ali inae to je vrlo rijetko. Budui da ne poznajemo pet milijardi ljudi na ovoj Zemlji, veina nam ljudi ne daje priliku pokazati toleranciju ili strpljenje. Samo oni ljudi koje poznajemo i koji nam stvaraju probleme uistinu nam pruaju dobru priliku za vjebanje tolerancije i strpljenja.

meteori

27

Gledano iz tog kuta, neprijatelj je najvei uitelj u naoj praksi. Shantideva je sjajno objasnio kako su nai neprijatelji ili oni koji nam nose zlo, zapravo oni koji zavrjeuju nae potovanje i koje moramo gledati kao nae vrsne uitelje. Netko bi se mogao usprotiviti govorei kako svoje neprijatelje ne moemo smatrati vrijednim potovanja zato to nam oni nemaju namjeru pomoi; injenica da je neto za nas pouno i korisno samo je plod sluajnosti. Shantideva kae - ako je tomu tako zato onda mi koji prakticiramo budizam smatramo stanje prestanka dragocjenim utoitem, kad je prestanak samo stanje uma i kao takvo nema nam namjeru pomoi. Netko bi na to mogao rei da premda je to istina, prestanak nam barem ne eli nanijeti zlo, dok nam nai neprijatelji, upravo suprotno elji da nam pomognu, u biti namjeravaju nanijeti zlo. Stoga, neprijatelja ne moemo potovati. Shantideva kae kako je upravo ta namjera da nas se povrijedi ono to naeg neprijatelja ini posebnim. Kad nam neprijatelj ne bi elio nanijeti zlo tada ga ne bismo mogli nazvati neprijateljem, pa bi zbog toga na stav prema njemu bio potpuno drukiji. Upravo je namjera da nam se nanese zlo ono to tu osobu svrstava u nae neprijatelje, na taj nam nain neprijatelj daje priliku da vjebamo toleranciju i strpljenje. Dakle, neprijatelj je doista vrstan uitelj. Budete li ovako razmiljali na koncu ete biti u stanju smanjiti negativne mentalne stavove i emocije, najposlije mrnju.

Ljudi ponekad misle kako je ljutnja korisna jer im daje dodatnu energiju i neustraivost. Kad naiemo na tekoe moemo doivjeti ljutnju kao svog zatitnika. Ali iako nam ljutnja daje vie energije, ta je energija u svojoj biti slijepa. Nema jamstva da ljutnja i energija nee nanijeti tetu naim vlastitim interesima. Stoga mrnja i ljutnja nisu nimalo korisne.

Tu se javlja jo jedan problem - ako uvijek budete ponizni, drugi e vas poeti iskoritavati, kako tada reagirati? Odgovor je vrlo jednostavan: trebali biste reagirati mudro i zdravorazumski, bez ljutnje i mrnje. Ako situacija zahtijeva od vas da neto poduzmete, moete bez ljutnje poduzeti protumjere. Djela koja slijede istinsku mudrost a ne ljutnju, zapravo su puno uinkovitija. Protumjera koju poduzimamo svladani ljutnjom esto moe krenuti krivo. U drutvu koje snano potie natjecanje ponekad je nuno poduzeti protumjere. Ponovno moemo za primjer uzeti situaciju u Tibetu. Kao to sam ranije napomenuo, mi slijedimo put istinskog nenasilja i suosjeanja, no to ne znai da se trebamo samo pokloniti pred postupcima agresora i predati se.

meteori

28

Postoji jo jedan nain za vjebanje - svjesno preuzimanje tue patnje na sebe. Mislim na situacije u kojima sudjelovanjem i postupanjem na odreeni nain postajemo svjesni nevolje, tekoa i problema koji su prolaznog karaktera, a istodobno smo duboko uvjereni kako e takva djela imati vrlo blagotvoran dugotrajni uinak. Zbog takvog stava i nae predanosti te elje da se postigne dugotrajni uinak, mi ponekad svjesno i namjerno na sebe preuzimamo nevolje i probleme kratkotrajnog karaktera.

Jedan od najuinkovitijih naina svladavanja snage negativnih emocija kao to su ljutnja i mrnja jest razvijanje njima suprotnih snaga, dakle pozitvvih odlika uma, a to su ljubav i suosjeanje.

meteori

29

IV

DAVANJE I PRIMANJE

Praktini nain usmjeravanja ljubavi i

suosjeanja

Suosjeanje je najdivniji i najdragocjeniji osjeaj. Kad govorimo o suosjeanju vrijedi zapamtiti da je osnovna ljudska priroda suosjeajna i njena - vjerujem u to. Ponekad se upustim u raspravu s prijateljima koji vjeruju kako je ljudska priroda u osnovi negativna i agresivna. Tvrdim da ete, ako prouite ustroj ljudskog tijela, vidjeti da je vrlo srodan onim vrstama sisavaca iji je ivot drueljubiv ili miran. Katkad u ali primijetim kako se nae ruke nalaze na mjestu na kojem nam omoguuju da se lako zagrlimo, a tee potuemo. Da su nae ruke namijenjene za udarce, tada nam ovi prekrasni prsti ne bi trebali. Na primjer, kad su prsti isprueni, boksa ne moe snano udarati, mora ih saviti u ake. Stoga mislim da nam na temeljni fiziki ustroj predodreuje suosjeajnu ili njenu prirodu.

Ako pogledamo ljudske odnose, brak i zaee su iznimno vani. Kao to sam ranije rekao, brak se ne bi smio temeljiti na slijepoj zaljubljenosti ili krajnjoj vrsti lude ljubavi; trebao bi se zasnivati na uzajamnom poznavanju i shvaanju da ste stvoreni za zajedniki ivot. Brak ne slui za kratkotrajno zadovoljstvo, ve za razvijanje smisla za odgovornost. Takva istinska ljubav pravi je temelj braka.

Ispravno zaee djeteta dogodit e se kad njegujemo takvu vrstu moralnog ili mentalnog stava. Dok je dijete u majinu trbuhu, majin mir uma ima vrlo povoljan uinak na neroeno dijete, tvrde neki

meteori

30

znanstvenici. Ako je majino mentalno stanje negativno, na primjer ako je razdraena ili ljuta, to je vrlo tetno za zdravlje i razvoj neroenog djeteta. Jedan mi je znanstvenik rekao da je prvih nekoliko tjedana nakon roenja najvanije razdoblje jer se tijekom tog vremena poveava djetetov mozak. Tijekom tog razdoblja dodir majke ili nekoga drugog tko igra ulogu majke od presudnog je znaenja. To pokazuje da premda dijete moda ne zna tko je tko, ono fiziki treba neiju ljubav. Uskrati li mu se ta ljubav, nastaje velika opasnost za zdravi razvoj njegova mozga.

Nakon roenja, prvo to majka treba uiniti za dijete jest podojiti ga svojim hranjivim mlijekom. Ako majka ne osjea privrenost ili njene osjeaje za dijete, tada mlijeko nee potei. Ako majka "hrani" svoje dojene njenim osjeajima, unato bolesti ili tegobama mlijeko e nesputano tei. Takav stav je dragocjeni dragulj. Meutim, s druge strane, ako dijete ne osjea bliskost s majkom, ono nee htjeti sisati. To pokazuje koliko je bitan osjeaj privrenostii s jedne i s druge strane. To je poetak naega ivota.

Slino je i s obrazovanjem, iz vlastitog iskustva znam da lekcije koje nauimo od uitelja koji nisu samo vrsni strunjaci, ve pokazuju duboku privrenost za svoje uenike, ostaju duboko ukorijenjene u na um. S lekcijama koje smo dobili od drugih uitelja to nije sluaj. Unato tome to osjeamo potrebu za uenjem, bojimo li se uitelja, novo gradivo nee nam se urezati u pamenje. Puno ovisi o privrenosti uitelja.

Slino tome, kad odemo u bolnicu, bez obzira na lijenikovu strunost, ako on ili ona pokau duboke osjeaje i iskrenu brigu za nas, te ako se smijee, osjeat emo se dobro. Ali ako lijenik pokae vrlo malo ljudskih osjeaja, ak i ako je izvrstan strunjak, osjeat emo se nesigurno i uplaeno. Takva je ljudska priroda.

Na koncu, promislimo o svom ivotu. U ranoj mladosti i isto tako u starosti silno ovisimo o privrenosti drugih. Izmeu ta dva razdoblja obino osjeamo da moemo postii sve bez pomoi drugih te da nam privrenost drugih ljudi naprosto nije vana. No mislim kako je iznimno vano i u tom razdoblju njegovati duboki osjeaj privrenosti. Kad se ljudi u velikim gradovima osjeaju usamljenima, to ne znai da im nedostaju bliske osobe, ve da sami ne njeguju osjeaj privrenosti. Kao posljedica toga, njihovo mentalno zdravlje na koncu biva jako narueno. S druge strane, ljudi koji odrastu okrueni ljubavlju iskusit e puno zdraviji i laki razvoj tijela, uma i ponaanja. Djeca koja su odgajana u okruju bez ljubavi, obino razvijaju negativnije stavove. Takoer, kako

meteori

31

sam ve spomenuo, ljudskom je tijelu potreban mir uma. Ono to nas uznemirava ima vrlo lo uinak na nae zdravlje. To nam pokazuje da je cijeli ustroj naega zdravlja takav da mu odgovara okruenje ispunjeno ljubavlju. Dakle, naa sposobnost za suosjeanje je tu. Jedino je pitanje jesmo li je svjesni i koristimo li je.

Osnovna svrha ovog mog objanjenja bila je da vam pokaem kako smo mi po prirodi suosjeajna bia te da je suosjeanje neto zbilja nuno i neto to moemo razviti. Razliite filozofije i tradicije na razliite naine tumae smisao ljubavi i suosjeanja. Neki od mojih prijatelja krana vjeruju da se ljubav ne moe razviti bez Boje milosti, drugim rijeima da bismo razvili ljubav i suosjeanje potrebna nam je vjera. Budistiko tumaenje kae da se istinsko suosjeanje zasniva na jasnom prihvaanju ili shvaanju da drugi, ba kao i mi sami, ele sreu i imaju pravo svladati patnju. Na tom temelju ovjek poinje razvijati jednu vrstu skrbi za dobrobit drugih, bez obzira na stav koji ima o samome sebi. To je suosjeanje.

Vaa ljubav i suosjeanje koje osjeate za svoje prijatelje u puno sluajeva zaprav o je vezanost. Taj se osjeaj ne zasniva na shvaanju da sva bia imaju jednako pravo da budu sretna i nadvladaju patnju. Umjesto toga, on se zasniva na ideji da je neto 'moje', netko 'moj prijatelj' ili da je neto dobro za 'mene'. To je vezanost. Stoga, kad se osjeaji jedne osobe prema vama promijene, va osjeaj bliskosti istog trena nestaje. Meutim, kad se radi o suosjeanju onda razvijate jednu vrstu skrbi za drugu osobu bez obzira kako se ona odnosi prema vama, naprosto zato to je ta osoba va blinji i ima pravo nadvladati patnju. Bez obzira na to hoe li ta osoba ostati neutralna prema vama ili ak postati va neprijatelj, vaa skrb trebala bi ostati nepromijenjena zbog njegova ili njezina prava na svladavanje patnje. U tome je glavna razlika. Istinsko suosjeanje puno je zdravije; ono je nepristrano i temelji se na razumu. Suprotno tome, vezanost je uskogrudna i pristrana.

U biti, istinsko suosjeanje potpuno je suprotno od vezanosti. Prema budistikoj praksi, kako biste razvili istinsko suosjeanje najprije morate vjebati meditaciju izjednaenja i spokoja, odvajajui se od onih ljudi koji su vam vrlo bliski. Zatim se morate osloboditi negativnih osjeaja prema svojim neprijateljima. Sva bi iva bia trebalo smatrati jednakima. Na toj osnovi, moete postupno razviti istinsko suosjeanje za sve njih. Tu se mora rei da istinsko suosjeanje nije isto to i saaljenje ili osjeaj da su drugi na neki nain manje vrijedni od nas. Upravo suprotno, kad istinski

meteori

32

suosjeate, smatrate druge vanijima od sebe. Kao to sam ve ranije istaknuo, da bismo razvili istinsko suosjeanje

najprije moramo vjebati mir. To postaje vrlo vano jer ako ne njegujemo osjeaj spokoja za sve, nai osjeaji za druge bit e pristrani. Sada u navesti kratak primjer budistike vjebe meditacije za razvijanje spokoja. Prvo trebate zamisliti malu skupinu ljudi koje poznajete, kao to su vai prijatelji i roaci za koje ste vezani. Drugo, trebate zamisliti ljude prema kojima ste potpuno ravnoduni. I tree, zamislite ljude koje ne volite. Jednom kad ste zamislili te razliite ljude, trebali biste pokuati dovesti um u njegovo prirodno stanje i razmisliti kako obino reagirate pri sus-retu s tim ljudima. Zamijetit ete da bi vaa prva reakcija bila vezanost za prijatelje, neprijateljstvo spram onih koje smatrate neprijateljima i potpuna ravnodunost spram onih koje smatrate neutralnima. Tada biste se trebali preispitati. Trebali biste usporediti uinke dvaju suprotnih stavova koje njegujete spram prijatelja i neprijatelja te uvidjeti zato osjeate takva nestalna stanja uma spram te dvije skupine ljudi. Trebali biste uoiti kakve uinke imaju takve reakcije na va um i pokuati shvatiti kako je beskorisno odnositi se spram njih na iskljuiv nain. Ve sam govorio o prednostima i manama koje imaju osjeaji mrnje i ljutnje spram neprijatelja, isto tako rekao sam neto o negativnim posljedicama pretjerane vezanosti za prijatelje i slino. Trebali biste promisliti o ovome, a zatim nastojati svoje snane osjeaje prema tim dvjema suprotnim skupinama ljudi svesti na najmanju moguu mjeru. Zatim biste, to je najvanije, trebali promisliti o temeljnoj jednakosti izmeu sebe i svih ivih bia. Ba kao to imate istinktivnu prirodnu elju da budete sretni i svladate patnju, isto je tako imaju sva iva bia; jednako kao to vi imate pravo ispuniti tu svoju unutarnju tenju, imaju ga i sva ostala iva bia. Na temelju ega onda diskirminirate? Pogledamo li ovjeanstvo kao jednu cjelinu, mi smo drutvena bia. tovie, strukture suvremenog gospodarstva, obrazovanja i slino pokazuju da svijet postaje sve manji i mi sve vie ovisimo jedni o drugima. Pod takvim okolnostima mislim kako je na jedini izbor ivjeti i raditi zajedno u skladu i uvijek imati na umu interese cijelog ovjeanstva. To je jedini svjetonazor koji moramo razviti zbog vlastitog opstanka.

Po svojoj prirodi, napose stoga to sam ljudsko bie, moji interesi nisu neovisni o drugima. Moja srea ovisi o srei drugih. Stoga kad vidim sretne ljude, automatski se i sam osjeam sretnije nego kad vidim ljude u tekoj situaciji. Na primjer, kad na televiziji vidimo prizore gladi u

meteori

33

Somaliji, gdje pate starci i djeca, automatski osjeamo tugu, bez obzira na to moe li im ta tuga pomoi ili ne.

K tome, u naem svakodnevnom ivotu uivamo mnoge pogodnosti kao to su primjerice kue s klima ureajima. Sve te stvari i pogodnosti postaju mogue ne zahvaljujui nama, ve zahvaljujui mnogim drugim ljudima i njihovom izravnom ili neizravnom doprinosu. Sve se to udruilo. Nemogue se vratiti nainu ivljenja od prije nekoliko stoljea kad smo rabili samo najjednostavnija orua, a ne sve ove strojeve. Naravno, jasno nam je da su sve pogodnosti koje sada uivamo proizvod aktivnosti mnogih ljudi. Tijekom 24 sata spavate u krevetu - mnogi su ljudi tome dali svoj doprinos, kao i pripremanju vae hrane, osobito za one koji nisu vegetarijanci. Slava je zasigurno zasluga drugih ljudi - bez nazonosti drugih ljudi pojam slave ne bi imao nikakvog smisla. Isto tako, interesi Europe ovise o interesima Amerike, dok interesi zapadne Europe ovise o gospodarskoj situaciji u istonoj Europi. Svaki kontinent u velikoj mjeri ovisi o ostalima, to je stvarnost. Dakle, mnoge stvari koje prieljkujemo, kao npr. bogatstvo, slava i tako dalje, ne mogu se ostvariti bez aktivnog ili neizravnog sudjelovanja i suradnje mnogih drugih ljudi.

Stoga, budui da svi imamo jednako pravo na sreu i svi smo meusobno povezani, bez obzira koliko je vaan pojedinac, logino je da je interes ostalih pet milijardi ljudi na ovom planetu vaniji od interesa pojedinca. Ponete li razmiljati na taj nain, na koncu ete razvili osjeaj sveope odgovornosti. Suvremeni problemi s okoliem kao to su rupe u ozonskom omotau, upuuju na potrebu svjetske suradnje. ini se da je s napretkom cijeli svijet postao puno manji, ali razvoj ljudske svijesti jo uvijek kaska za njim.

Tu se ne radi o religijskoj praksi ve o budunosti ovjeanstva. Ta vrsta ireg altruistikog stajalita iznimno je bitna u dananjem svijetu. Ako sagledamo situaciju iz razliitih kutova, kao to su kompleksnost i unutarnja povezanost prirode suvremenog ivljenja, tad emo postupno zamijetiti promjenu u svojim nazorima tako da kad kaemo "drugi" i mislimo na druge, neemo ih i dalje odbacivati kao neto to je nebitno za nas. Neemo vie biti ravnoduni.

Ako mislite samo na sebe, ako zaboravljate na prava i dobrobit drugih ili jo gore, ako izrabljujete druge, na koncu ete izgubiti. Neete imati prijatelja koji e iskreno skrbiti za vau dobrobit. tovie, ako vam se dogodi neto tragino, umjesto da se brinu, drugi bi se mogli potajno

meteori

34

radovati. Nasuprot tome, ako je ovjek suosjeajan i altruist i ima na umu interese drugih, tad e bez obzira na to poznaje li puno ljudi ili ne, odmah stei prijatelje. Kad se takva osoba suoi s tragedijom, mnotvo e mu ljudi pritei u pomo.

Istinsko prijateljstvo temelji se na iskrenoj ljudskoj privrenosti, a ne na novcu ili moi. Dakako, zbog vae moi ili bogatstva moda e vam prilaziti vie ljudi sa irokim osmjesima ili darovima, no duboko u sebi znat ete da vam to nisu pravi prijatelji ve da su prijatelji naeg bogatstva ili moi.

Iskreno ljudsko prijateljstvo temelji se na ljudskoj privrenosti bez obzira na va poloaj. Stoga, to se vie brinete za dobrobit i prava drugih, bit ete iskreniji prijatelj. to ste iskreniji i otvoreniji, na koncu ete imati vie dobrobiti. Zato ponekad kaem ljudima da ako smo uistinu sebini, tada je mudra sebinost puno bolja od neuke sebinosti i uskogrudnosti.

Za budiste je razvoj mudrosti vrlo bitan - pod time mislim na mudrost koja shvaa konanu prirodu stvarnosti Shunyate. Shvaanje Shunyate daje vam barem nekakav osjeaj smirenosti u vezi s prestankom. Jednom kad razvijete osjeaj za mogunost prestanka, postat e vam jasno da patnja nije konana i da postoji alternativa. Ako postoji alternativa, onda je ista vrijedna naega truda. Kad bi postojale samo dvije od etiri Buddhine plemenite istine, patnja i uzrok patnje, to ne bi imalo previe smisla. Meutim, druge dvije plemenite istine, ukljuujui i prestanak patnje, pokazuju put k alternativnom nainu ivljenja. Postoji mogunost prestanka patnje. Dakle, vrijedi se potruditi spoznati prirodu patnje. Zato je mudrost iznimno bitna za beskonano poveavanje suosjeanja.

Dakle, tako se osoba uputa u prakticiranje budizma: primjenjujui svoju mudrost, inteligenciju i razumijevanje prirode stvarnosti, zajedno s vjetinom razvijanja suosjeanja. Mislim da u svakodnevnom ivotu te u svim vrstama profesionalnog rada moete primijeniti ovu suosjeajnu motivaciju.

Dakako, na polju obrazovanja, nema sumnje da je suosjeajna motivacija vana. Bez obzira na to jeste li vjernik ili nevjernik, suosjeanje sa ivotom ili budunou vaih uenika, a ne samo s njihovim ispitima, ono je to e va uiteljski rad uiniti uinkovitijim. Pokaete li takvu motivaciju, mislim da e vas vai uenici pamtiti cijeli svoj ivot.

meteori

35

Slino tome, kad se radi o zdravlju, postoji jedna tibetska izreka koja kae da uinkovitost tretmana ovisi o tome koliko je lijenik srdaan. Na temelju te izreke kad tretman nekog lijenika ne uspije, ljudi krive lijenikov karakter pretpostavljajui da on ili ona nisu dobre osobe. Jadni lijenik katkad tako stekne vrlo lo glas! Stoga na podruju zdravlja nema dvojbe da je suosjeajna motivacija neto vrlo bitno.

Mislim da se to takoer odnosi i na odvjetnike i politiare. Kad bi politiari i odvjetnici imali vie suosjeajne motivacije, bilo bi puno manje skandala. Kao rezlutat, cijela bi zajednica iskusila vie mira. Mislim da bi rad politiara postao uinkovitiji i bio vie cijenjen.

Na posljetku, po mom miljenju, najgora stvar je ratovanje. No ipak, rat u kojem su ukljuene ljudske emocije i suosjeanje manje je destruktivan od mehanikog ratovanja koje je potpuno lieno ljudskog osjeaja..

Takoer mislim da suosjeanje i osjeaj odgovornosti takoer spadaju u podruje znanosti i tehnike. Naravno, sa isto znanstvenog stajalita, uasna oruja poput atomske bombe izvanredna su dostignua. Ali moemo rei da su to negativna otkria jer donose neizmjernu patnju. Stoga ako ne uzmemo u obzir ljudsku patnju, ljudske osjeaje i suos-jeajnost, nema granice izmeu dobra i zla. Dakle, ljudsko suosjeanje svuda dosee.

Meni je malo tee primijenili ovo naelo suosjeanja na podruje gospodarstva. Ali ekonomisti su ljudska bia i stoga, naravno, trebaju ljudsku privrenost bez koje bi patili. Meutim, ako mislite samo na zaradu bez obzira na posljedice, onda raspaivai droge nisu loi budui da s gospodarskog stajalita ostvaruju ogromnu zaradu. Ali budui da je ono to ine vrlo tetno za ljudsko drutvo i zajednicu, mi to smatramo loim, a te ljude nazivamo kriminalcima. Ako je tome tako, tad mislim da trgovci orujem spadaju u istu kategoriju. Trgovina orujem jednako je tako opasna i neodgovorna.

Iz tih razloga mislim da ljudsko suosjeanje ili ono to katkad nazivam ljudskom privrenou, igra glavnu ulogu u svim ljudskim poslovima. Ba kao to vidite da povezani dlanom svih pet prstiju na vaoj ruci postaje korisno, jer da nema dlana svih bi pet prstiju bilo beskorisno. Slino tome, svako ljudsko djelo bez ljudskog osjeaja postaje opasno. S ljudskim osjeajem i potivanjem ljudskih vrijednosti svako ljudsko djelo postaje stvaralako.

ak i religija, koja je navodno dobra za ovjeanstvo, bez osnovnog ljudskog suosjeanja moe postati prljava. Naalost, ak i danas ima

meteori

36

problema koji su nastali iskljuivo zbog razliitih religija. Dakle, ljudsko je suosjeanje neto temeljno. Ako je prisutno suosjeanje, sve ljudske aktivnosti postaju korisnije.

Openito govorei, imam dojam da se u obrazovanju i nekim drugim podrujima dosta zanemaruje ljudska motivacija. Moda je u drevno doba religija trebala na sebe preuzeti tu odgovornost. Ali danas se religija u ljudskoj zajednici doima pomalo staromodnom, pa ljudi gube zanimanje za nju i za dublje ljudske, vrijednosti. Ipak, mislim da bi to trebale biti dvije odvojene stvari. Ako osjeate potovanje ili zanimanje za religiju, to je dobro. Ali ako vas religija ne zanima, ne biste trebali zaboraviti vanost dubljih ljudskih vrijednosti.

Postoje razliiti pozitivni uinci poveavanja vlastitog suosjeanja. Jedan od njih je to to e vea snaga suosjeanja poveati vau otpornost u suoavanju s nevoljama i vau sposobnost njihove preobrazbe u pozitivnije okolnosti. Jedan oblik vjebe koji je vrlo uinkovit nalazi se u klasinom budistikom tekstu Vodi za ivot Bodhisattve. U toj vjebi zamislite svoje staro ja, utjelovljenje egocentrinosti, sebinosti i tako dalje, a onda zamislite skupinu ljudi koji predstavljaju mnotvo ostalih ivih bia. Zatim usvojite stajalite neke tree osobe koja je neutralan, nepristran promatra, pa usporedite procjenu vrijednosti, interesa i vanosti te dvije skupine. Takoer pokuajte promisliti o pogrekama kad ste bili potpuno nesvjesni osjeaja drugih ivih bia, te to je to staro ja zapravo postiglo kao rezultat takvog naina ivljenja. Zatim razmislite o svim drugim ivim biima i sagledajte koliko je vano njihovo zadovoljstvo i blagostanje, koliko je potrebno da im sluite te vidite to biste vi kao trea osoba, neutralni promatra, zakljuili iji su interesi i zadovoljstvo vaniji. Tako ete prirodno poeti osjeati naklonost prema bezbrojnim drugim biima.

Takoer mislim da to je jai va altruizam prema svim ivim biima, to postajete hrabriji. to je vea vaa hrabrost, to manje osjeate sklonost obeshrabrenju i gubitku nade. Stoga je suosjeanje takoer izvor unutarnje snage. S poveavanjem unutarnje snage mogue je razviti vrstu odlunost, a uz odlunost vee su anse za uspjeh, ma kakve prepreke bile. S druge strane, ako osjeate neodlunost, strah i nedostatak samopouzdanja, tada esto razvijate pesimistina stajalita. Drim da je to istinski korijen neuspjeha. S pesimistinim stajalitem ne moete postii ak ni ono to biste lako mogli. Meutim, ak i kad je neto teko postii, ako imate nepokolebljivu odlunost na koncu postoji mogunost uspjeha. Stoga je ak i u konvencionalnom smislu

meteori

37

suosjeanje vrlo bitno za uspjeh u budunosti. Kao to sam ranije istaknuo, ovisno o razini vae mudrosti, postoje

razliite razine suosjeanja, kao to su suosjeanje koje je motivirano istinskim uvidom u konanu prirodu stvarnosti, suosjeanje koje je motivirano potivanjem netrajne prirode postojanja i suosjeanje koje je motivirano svjesnou patnje drugih ivih bia. Razina vae mudrosti ili dubina vaeg uvida u prirodu stvarnosti odreuje razinu suosjeanja koju ete iskusiti. S budistikog stajalita, suosjeanje povezano s mudrou od najvee je vanosti. To je kao da je suosjecanje vrlo iskrena osoba, a mudrost vrlo sposobna osoba - ako se udrue, rezultat je iznimno uinkovit.

Ja vidim suosjeanje, ljubav i opratanje kao zajedniki temelj svih razliitih religija, bez obzira na tradiciju ili filozofiju. Premda postoje temeljne razlike izmeu razliitih religijskih ideja, kao to je prihvaanje Svemogueg Stvoritelja, svaka religija pouava nas istoj poruci: budite srdane osobe. Sve naglaavaju vanost suosjeanja i opratanja. U stara vremena kad su razliite religije imale sjedite na razliitim mjestima i kad je komunikacija meu njima bila manja, nije bilo potrebe za pluralizmom izmeu razliith religijskih tradicija. No danas je svijet postao puno manji, pa je i komunikacija izmeu razliitih vjera postala puno vea. Pod takvim okolnostima, mislim da je pluralizam meu vjernicima od najvee vanosti. Jednom kad putem nepristranog, objektivnog prouavanja sagledate koliko su razliite religije unaprijedile ovjeanstvo tijekom stoljea, imat ete dovoljno razloga da prihvatite ili potujete sve religije. Na koncu, meu ljudima je toliko razliitih mentalnih sklonosti da niti jedna religija, ma kako duboka bila, ne moe zadovoljiti sve razliite vrste ljudi.

Na primjer, danas, unato velikoj razlici meu religijskim tradicijama veinu ljudi ne privlai religija. Od pet milijardi ljudi, mislim da je tek jedna milijarda zaista religioznih ljudi. Premda mnogi kau: "Moja obitelj pripada kranskoj, muslimanskoj i budistikoj tradiciji, pa sam ja kranin, musliman ili budist, istinski vjernici u svakodnevnom ivotu a osobito kad dou u teku situaciju, shvate da su pripadnici odreene religije. Time mislim na one koji kau: "Ja sam kranin", a pritom misle na Boga, mole se Bogu i ne pokazuju negativne emocije. Takvih vjernika mislim da ima manje od milijardu na zemlji. Ostatak ovjeanstva od etiri milijarde ljudi, ostaju u pravom smislu te rijei nevjernici. Dakle, jedna religija oigledno ne moe zadovoljiti cijelo ovjeanstvo. U takvim okolnostima razliitost religija zapravo je nuna i korisna, stoga

meteori

38

je logino i razumno da sve religije djeluju i ive u skladu, meusobno si pomaui. Odnedavno se vidi povoljan razvoj i zamijetio sam kako se uspostavljaju bliske veze izmeu razliitih religija.

Dakle, kad promislimo o pogrekama sebinog naina razmiljanja i ivljenja te kad smo razmotrili povoljne uinke usmjeravanja pozornosti na zadovoljstvo drugih ivih bia i rada za njihovu dobrobit, kad smo se u to uvjerili, postaje jasno koliko su vane budistika meditacija i vjeba poznata pod nazivom 'vjebanje davanja i primanja'. One su posebno namijenjene promicanju nae sposobnosti suosjeanja i ljubavi spram drugih ivih bia. Vjeba se sastoji u zamiljanju kako preuzimamo na sebe patnju, bol, negativnost i nepoeljna iskustva drugih ivih bia. Zamiljate kako na sebe preuzimate patnje drugih, a onda im dajete ili dijelite s njima vlastite vrline kao to su povoljna stanja uma, vaa pozitivna energija, vae bogatstvo, srea itd. Takav oblik vjebe, premda ne moe uistinu dovesti do smanjenja patnje ivih bia ili do porasta vaih vrlina, ona psiholoki uzrokuje preobrazbu u vaem umu tako uinkovito da uvelike pojaava va osjeaj ljubavi i suosjeanja.

Pokuaj da se vjeba provodi u svakodnevnom ivotu vrlo je uinkovit i moe vrlo snano utjecati na um i zdravlje. Ako mislite da vrijedi pokuati, tada biste bez obzira na to jeste li vjernik ili niste trebali razvijati te osnovne ljudske vrline.

No, jedno morate zapamtiti: ove mentalne preobrazbe traju dugo i nisu lake. Mislim da neki ljudi sa Zapada, gdje je tehnologija vrlo razvijena, misle kako se sve odvija automatski. Ne biste trebali oekivati duhovnu preobrazbu u kratkom razdoblju. To je nemogue. Imajte to uvijek na umu i neprestano ulazite napor, pa ete nakon jedne, pet, deset ili petnaest godina osjetiti promjenu. Jo uvijek je ak i meni ponekad teko provoditi tu vjebu. Unato tome, uistinu vjerujem da su takve vjebe neizmjerno korisne. Moj omiljeni citat iz Shantidevine knjige glasi. "Dok god ima ivih bia, dok god ima svemira, ostat u tu da bih sluio, da bih dao svoj mali doprinos za dobrobit drugih".

meteori

39

V

MEUOVISNOST, MEUSOBNA

POVEZANOST I PRIRODA

STVARNOSTI

Kad razgovaramo o meuovisnosti, meusobnoj povezanosti i prirodi stvarnosti, prvo pitanje koje se namee glasi: "to je vrijeme?" Ne moemo odrediti vrijeme kao neku vrstu neovisnog entiteta. Openito govorei postoje vanjske stvari i unutarnji osjeaji ili iskustva. Ako polazimo od vanjske stvarnosti, moemo rei da postoje prolost, sadanjost i budunost. Ako poblie razmotrimo 'sadanjost' npr. godinu, mjesec, dan, sat, minutu i sekundu, ne moemo je pronai. Sadanjosti nema. Ako nema sadanjosti, onda je teko govoriti o prolosti i budunosti, zato to obje ovise o sadanjosti. Stoga, ako promatramo vanjske stvari ini se da je prolost u naem sjeanju, a budunost u mati, tek vizija.

Meutim, razmotrimo li unutarnja iskustva ili stanja svijesti, prolosti vie nema, budunost jo nije poela, postoji samo sadanjost. Dakle, stvari se kompliciraju ako razmiljamo na takav nain. To je priroda meuovisnosti koja se na sanskrtu zove pralllyasamutpada. Ovo je vrlo korisna zamisao koju svrstavam u svoje omiljene teme.

Postoje dvije razine meuovisnosti: povrna razina i dublja razina. Najprije u se pozabaviti povrnom razinom. Kad govorimo o budistikom naelu meuovisnosti to se obino naziva 'meuovisnim postankom', moramo imali na umu da postoji mnogo razliitih razina

meteori

40

shvaanja tog naela. Povrna razina shvaanja tog naela jest meuovisna priroda odnosa izmeu uzroka i posljedice. Dublja razina shvaanja tog naela puno je sveobuhvatnija i u stvari obuhvaa itav niz stvarnosti. Naelo meuovisnosti postanka u odnosu na uzrok i posljedicu kae da nita ne moe nastati bez odgovarajuceg uzroka i okolnosti, sve nastaje kao rezultat nagomilavanja uzroka i okolnosti.

Ako pogledamo zakon prirode, vidjet emo da ga nisu stvorili ni karma ni Buddha, ve je priroda jednostavno takva. Smatramo da se budizam razvio u skladu sa zakonom prirode. Stoga, nai doivljaji patnje i boli, uitka i radosti u cijelosti ovise o njihovim uzrocima i okolnostima. Zbog tog prirodnog odnosa izmeu uzroka i posljedice, budistiko naelo kae da to manje elimo doivjeti neko iskustvo, dogaaj ili pojavu, tim vei napor moramo uloili u sprjeavanje nagomilavanja njegovih uzroka i okolnosti, tako da moemo sprijeiti njegov nastanak. to prije elimo odreeni dogaaj, ishod ili iskustvo, tim veu pozornost moramo usmjeriti kako bismo se pobrinuli da se uzrok i okolnosti nakupe, kako bismo mogli uivati u konanom ishodu.

Osobno vjerujem da je veza izmeu uzroka i posljedice takoer jedna vrsta zakona prirode. Mislim da se ne moe racionalno objasniti zato posljedice neizbjeno prate svoje uzroke i okolnosti. Na primjer, kae se da negativna emotivna stanja kao to su ljutnja i mrnja imaju vrlo naruavajue posljedice; budistiki spisi kau da je jedna od posljedica mrnje i ljutnje runoa. Meutim, nema potpuno racionalnog objanjenja kako runoa nastaje kao posljedica negativne emocije. Unato tome, ovjek to moe shvatiti zato to kad osjetite snanu ljutnju ili mrnju vae se crte lica promijene i lice postaje runo. Slino tome, odreene vrste mentalnih i spoznajnih emotivnih stanja istog asa donose pozitivnu promjenu izraza lica. Ta vam stanja daju prisebnost, smirenost i spokoj te mogu dovesti do poeljnog ishoda. Dakle, tu se vidi vrsta veze, ali ne i potpuno racionalno objanjenje.

Meutim, moemo rei da postoje neka emocionalna stanja kao to je istinsko duboko suosjeanje, koja su pozitivna. No u trenutku kad se pojave u naem srcu, moe se zamijetiti kako ne osjeamo radost. Primjerice, ovjek moe biti potpuno pod utjecajem suosjeanja, te zato i sam osjeati patnju osobe s kojom suosjea. U tom sluaju moglo bi se ustvrdili, u skladu s onim to smo maloprije rekli, da suosjeanje nije pozitivan uzrok. Ali tu mislim kako moramo shvatiti da, premda je istina da kao posljedica suosjeanja on osjea kako sudjeluje u patnji

meteori

41

druge osobe, on u tom trenutku osjea bol do odreene mjere, meutim, ta je bol potpuno drukija od patnje potitene, oajne, bespomone i beznadne osobe. Kad se radi o suosjeanju s patnjom, i sami osjeamo jednu vrstu boli i veliku napetost, ali ne osjeamo gubitak kontrole zato to smo na neki nain dragovoljno na sebe pruzeli patnju drugoga. Dakle, ova emotivna stanja mogu se doimati kao da imaju slian ishod, ali ona su potpuno razliita. Kad se radi o stvarnoj patnji, ona moe biti tako jaka da osoba gubi kontrolu i predaje se, za razliku od suosjeanja s patnjom drugih pri kojem zadravamo nadzor nad svojim mislima.

Sad, ako razumijete koliko je bitno cijeniti meuovisni odnos uzroka i posljedice, zacijelo ete cijeniti uenje etiri plemenite istine. itavo uenje etiri plemenite istine temelji se na naelu uzronosti. Kako bi se naelo uzonosti o kojem govorimo potanko objasnilo, treba proitati Buddhino uenje o Dvanaest veza ovisnog postanka. U njemu je Buddha ustvrdio da kad postoji odreeni uzrok, uslijedit e i njegove posljedice; budui da je nastao uzrok, znai da je postojalo neznanje koje je onda dovelo do aktivnosti ili karme.

Tu su, dakle, tri tvrdnje. Jedna kae da zato to postoji uzrok slijede posljedice; zbog nastanka uzroka nastale su i posljedice; zbog neznanja dolo je do aktivnosti. Prva tvrdnja s potvrdnog stajalita kae da kad se nagomilaju uzroci, posljedice e prirodno uslijediti. Ono to je u toj tvrdnji takoer sadrano jest da posljedice nastaju iskljuivo zbog nagomilavanja uzroka i okolnosti koje pogoduju njihovu nastanku, a da osim uzronog procesa nema izvanjske sile ili moi kao to je Stvoritelj ili slino, koje bi uzrokovale nastanak ovakvih pojava.

Druga tvrdnja ponovno istie vane odlike ovisnog postanka i kae da uzrok koji izaziva posljedicu i sam mora imati svoj uzrok. Ako je uzrok vjean, trajan, apsolutan entitet, onda takav entitet ne moe sam po sebi biti uzrok neemu drugome. Ako je tako, onda on nije u stanju proizvesti posljedice. Stoga, najprije mora postojati uzrok; drugo, upravo taj uzrok mora i sam imati uzrok.

Trea tvrdnja istie bitno svojstvo naela ovisnog postanka. Kae da posljedica mora biti srazmjerna uzroku, meu njima mora postojati sklad. Ne moe bilo to proizvesti bilo to; mora postojati posebna veza izmeu uzroka i posljedice. Buddha daje primjer kako neznanje dovodi do aktivnosti. Ovdje se namee pitanje: "Tko poduzima tu aktivnost?" To je ivo bie koje je poinilo neko djelo motivirano neznanjem te na taj nain stvara vlastitu propast. Budui da ne postoji ivo bie koje eli

meteori

42

nesreu ili patnju, samo iz neznanja ovjek poduzima aktivnosti koje mogu proizvesti nepoeljne posljedice.

Tako otkrivamo da svih Dvanaest odnosa ovisnog postanka moemo svrstati u tri vrste pojava. Prvo, bolne emocije; drugo, karmiko djelovanje i njegovi dojmovi; tree, posljedica - patnja. Dakle, najvanija poruka jest da je patnja neto to ne elimo, ali nastaje kao posljedica ili rezultat neznanja. Buddha nije ustvrdio da je patnja posljedica svjesnosti. Da je tako, onda bi proces osloboenja