2016. | Grijeh i Božje smilovanje

Click here to load reader

  • date post

    29-Dec-2016
  • Category

    Documents

  • view

    244
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of 2016. | Grijeh i Božje smilovanje

  • Grijeh i Boje smilovanjeod 20. oujka do 9. travnja 2016.

    ivo vreloivoivoliturgijsko-pastoralni list

    Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferencijiGOD. XXXIII.CIJENA: 13 KN32016

  • ISSN 1331-2170 UDK 282ISSN 1331-2170 UDK 282

    God. XXXIII. (2016.)Liturgijsko-pastoralni list

    za promicanje liturgijske obnove

    Glavni i odgovorni urednik: Ante Crnevi

    Uredniko vijee:mons. Ivan ako,

    Ante Crnevi, Petar Bai,Ivan uri, Ivica ii

    Predsjednik urednikog vijea:mons. Ivan ako

    Urednitvo:Ante Crnevi, Ivan Andri,

    Vjena Tadi Stepinac

    Grafi ka priprema:Tomislav Koak

    Izdava i nakladnik:Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji

    Ksaverska cesta 12a10000 ZAGREB

    Telefon: 01 5635 050Faks: 01 5635 051e-mail: hilp@hilp.hr

    www.hilp.hr

    Tisak:Grafi ka Markulin, Lukavec

    ISSN 1331-2170 UDK 282

    ivo vrelo

    urednikova rije 1 Grijeh i smilovanje

    naa tema: Grijeh i Boje smilovanje 2 Smiluj mi se Boe, po milosru svome (Ps 51)

    I. ako

    Skrivenost zla i mudrost dobraA. Crnevi

    otajstvo i zbilja 16 Biblijska razmiljanja:

    I. Ragu, I. ako, A. Vukovi, S. Slikovi, D. Runje, N. Malovi,

    Nedjelja Muke Gospodnje. Cvjetnica

    etvrtak Veere Gospodnje. Veliki etvrtak

    Petak Muke Gospodnje

    Vazmeno bdjenje

    Nedjelja Uskrsnua Gospodinova

    Druga vazmena nedjelja

    trenutak 40 Molitva Svetomu Licu

    3 2016

    MOTIV NA NASLOVNICI:

    Marc Chagall: Bijelo raspee, 1938.Art Institute of Chicago.

  • UREDNIKOVA RIJEIVO VRELO 32016.

    ivo vrelo 1

    PGrijeh i smilovanje

    Psalam 51., poznat pod naslovom Miserere Smiluj mi se, Bo-e, jedna je od najljepih molitava koje je Crkva naslijedila od Staroga zavjeta, kako zapisa papa Ivan Pavao II. Nastao je iz Davidova spoznanja i istinskoga kajanja za grijeh. Psalam pokazuje kako iskrenost kajanja ima izvor u Bogu, u njegovu Svjetlu, u njego-voj Rijei. Kajanje nerijetko prolazi kroz dramatina iskustva i no, susree razoaranje u sebe, osjeaj bezvrijednosti, stid pred ljudima, zatvaranje u sebe, ali naposljetku, rasvijetljeno Milou, raa zahval-nou pred Bogom i spremnou za ivo svjedoanstvo pred drugima: Uit u bezakonike tvojim stazama (Ps 51, 15). Ta spremnost nije oholost ili zaborav grijeha, nego radost zbog njegova oprotenja. Ona raa poniznou koju e sveti Pavao, svjestan Milosti koja ga je ozdra-vila, izrei rijeima: Najradije u se jo vie hvaliti svojim slabosti-ma da se nastani u meni snaga Kristova. (2Kor 12, 9) Oprotenje ne mijenja nau prolost nego preobraava nas, oblikujui u nama nove odnose: prema nama samima, prema Bogu, prema drugima, prema daru ivota, tijelu, svijetu, vremenu

    Premda nam je Psalam 51. postao molitveno blizak osobito po Li-turgiji asova, koja ga smjeta u Jutarnju molitvu svakoga petka nje-govu ljepotu i mudrost moe rasvijetliti razmiljanje koje nas vraa u jezik, misao i kulturu njegova sastavljaa. U tome produbljenju, voeni mislima s ovih stranica, i grijeh i smilovanje bivaju spoznati u novim dimenzijama. Ipak, zgodno je zamijetiti kako su stari prevoditelji htjeli izraziti elju za Bojim smilovanjem i milosrem. Poetni stih Psalma u latinskome prijevodu kao da eli istaknuti snagu vapaja Miserere mei (Smiluj mi se) ritmikim ponavljanjem glasa m: Miserere mei, Deus, secundum misericordiam tuam; et secundum multitudinem miserationum tuarum dele iniquitatem meam. Molitveno izgovaranje tih rijei daje iskusiti da ondje gdje se nastanio grijeh, snano odzva-nja Boje milosre i smilovanje.

    Iz psalama koji govore o milosru odabrali smo za razmatranje sa-mo Psalam 51. Njemu smo htjeli pridruiti i jedno drukije razmilja-nje, izraslo iz susreta s zastraujuom i prijeteom snagom ljudskoga zla i izraeno kistom slikara Marca Chagalla. Njegovo Bijelo raspee iz godine 1938. uvodi nas u umijee vjernikoga prepoznavanja udesne Boje prisutnosti ondje gdje nam se ini da su je ljudi, svojim zlom i grijehom, u potpunosti izgnali iz zbilje svijeta. Otajstvo Kristova kria otkriva da su u njemu pobijeeni svaki grijeh i svako zlo. S tim mislima elimo Vam ljepotu Bojega smilovanja i radost vazmenih slavlja.

    Urednik

  • NAA TEMA Grijeh i Boje smilovanje

    2

    M

    PNAA TEMA

    PNAA TEMA

    U riznici Svetoga pisma o Bojemu milosru na po-seban nain govore psalmi milosra. U njima se zrcali

    istina da milosrdna ljubav boravi u utrobi, dovodei

    u snanu vezu raanje i milosre, tako da je iska-zivanje milosra gotovo

    istoznano s donoenjem na svijet novoga ivota.

    Meu najpoznatijim psal-mima iz toga niza zacijelo

    je Psalam 51. Kranska liturgijska predaja smjetala

    ga je meu sedam pokor-nikih (okajnikih) psalma i doivljavala ga kao Molitvu

    za oprotenje grijeha, s prepoznatljivim naslovom:

    Miserere Smiluj se.

    Milosre je jedna od Bojih odlika koju Psalmi najvie istiu. Tako se mogu izdvojiti psalmi koje nazivamo psalmima milosra, a u kojima se zrcali istina da milosrdna ljubav boravi u utrobi, dovodei u snanu vezu raanje i milosre, tako da je iskazivanje milosra gotovo istoznano s donoenjem na svijet novoga ivota. Psalmi daju glas cjelovitosti ovjeka i njegovu tijelu. I cjelovitost je snano povezana s milosrem, osobito u Svetoj godini milosra. Kao slogan jubilejske godine uzet je izrijek iz Lukina Evan-elja Budite milosrdni kao Otac. Paralelno s time danas ujemo: Budite savreni kao Otac. Time dobivamo i stanoviti odgovor da je kransko savrenstvo u milosru.

    Biti poput nebeskoga Oca znai dopustiti da na ljudski kriterij nije zadnji, nego je zadnji onaj koji nas nadilazi i koji jedini vidi cjeli-nu. Biti savren: pojam savrenosti i u hrvatskome i u drugim jezici-ma otkriva zavrenost, zaokruenost, cjelovitost, ali i povezanost sa svrhom, postignue svrhe. U grkome je to tlos/teleis. Mogli bismo rei da traimo isti cilj, da slijedimo Boju volju, da uskladimo svrhu s onim to nam je Bog darovao kada nas je pozvao u ivot.

    Biti savren, biti perfektan znai biti stvoren za neto per-fac-tus; factus per. Oito je da smo stvoreni za Boga, iz njegove ljubavi za njegovu ljubav, iz koje niti jedno njegovo stvorenje nije iskljueno. Na to se nadovezuje ljepota milosra koja ne vidi tek neko zlodje-lo, neki grijeh, nego vidi ovjeka koji nije stvoren za zlo, nego je kao grjenik pozvan na obraenje. Milosre pita ne samo to je uinjeno, nego i zato je uinjeno; to mi imamo s tuim grijehom, jer svako dobro i zlo ima svoju povijest, svoje korijene, svoje nakane.

    Naznaka naslova Psalma 51. upuuje na grijeh koji je uinio kralj David, a koji je ispripovijedan u 2Sam 12, 1-14: preljub sa enom Uri-je Hetita. Psalam je to koji je, prema Svetome pismu, intoniran na-kon prijekora koji je kralju uputio prorok Natan; psalam molbe za oprotenje. Tako ga je tumaila liturgijska predaja koja ga je uvijek smjetala meu sedam pokornikih (okajnikih) psalama (6; 32; 38; 102; 130; 143), dajui mu s pravom i prepoznatljivi naslov: Miserere Smiluj se. Prvih devet redaka (3-11) srce je ove psalamske poeme, jer opisuje stanje duha pokajnika koji prepoznajui vlastite grijehe zaziva Boje milosre. Zapoinje molbom za oienjem: Smiluj mi se, Boe, po milosru svome, po velikom smilovanju izbrii moje be-zakonje! Operi me svega od moje krivice, od grijeha me mojeg oisti!

    Smiluj mi se, Boe, po milosru svome (Ps 51)Vjerniki jecaj grjenika

    Priredio: Ivan ako

  • 2ivo vrelo 3

    Tri pojma za grijehVano je primijetiti da su zajedno stavljena tri pojma, da bi se njima izrazila cjelina prijestupa. Na primjer, u Lev 16, tijekom liturgije velikoga okajanja, nazvanoga Jom Kippur, svetite je one-ieno Izraelovim grijesima (hattim), pobuna-ma (peaim), kao i prijestupima (awn).

    Pojam pea upuuje na irinu znaenja i izgle-da da se najvie odnosi na naruavanje sklada, na prekidanje pravnoga odnosa s nekim (s Bogom i blinjima) ili sa zajednicom; sklada koji je trebao biti vraen s pomou odreenoga (pravnoga) pro-cesa, osim ako onaj tko ima pravo na taj proces od njega ne odustane dajui oprotenje. Proroka predaja (usp. Am 1-2) ukljuuje politika zlodje-la, ugnjetavanje siromaha, idolatriju i oskvrnue hrama. Pea se nalazi i u 1Kr 8, 50, gdje Salomon uzdie molitvu Gospodinu pred narodom i pred oltarom: Uslii s neba, gdje prebiva, njihovu molbu i njihove pronje, uini im pravdu i oprosti svome narodu to je zgri-jeio protiv tebe, oprosti sve uvrede koje ti je nanio. U toj se javnoj molitvi, dakle, precizira da su grijesi Izraela, za koje se trai oprotenje, prekraji protiv Gospodina. Slino znaenje pojma pea nalazi se u Jer 5, gdje se zna-kovitim slikama osuuje grijeh naroda koji se sastoji u naputanju veze s Bogom i u prianjanju uz idolatriju i preljub (v. Jer 5, 6-8). Zato ta rije upu-uje na drutvene i vjerske pobune koje ostavljaju mrlje na narodu i zbog kojih je nuno proienje.

    Drugo je ime za grijeh hattaat, koji je zbog svoje openitosti naje-e koriten u Starome zavjetu (ak 595 puta). Nalazi se u Ps 25, a upuuje na ideju o promaaju cilja, bilo moralnoga, bilo vjerskoga. U tome su psal-mu predivne rijei: Spomeni se, Gospodine, svoje njenosti i ljubavi svoje dovijeka. Ne spominji se grijeha moje mladosti ni prijestupa, spomeni me se po svojoj ljubavi radi dobrote svoje, o Gospodine! (Ps 25, 6-7) Grjenik je ovjek koji ne slijedi ispravnu putanju i udaljava se od cilja (engl. target; Suci 20, 16: i svaki je taj gaao kamenom iz prake navlas tono, ne proma-ujui cilja). Taj pojam preuzima i grka terminologija u rijei hamartia.

    Trea rije povezana s grijehom je awn, a koristi se za grijehe protiv Boga (usp. Izl 20, 5; Pnz 5, 9; Iz 1, 4; 27, 9; Jer 11, 10) i protiv ljudi. Ti su grijesi poglavito povezani s krenjem obrednih pravila, zbog seksualnih ponaanja (usp. 1Sam 3, 14; 2Sam 3, 8). U Ez 18, 30, primjerice, poziv na obraenje usmjeren je na oslobaanje Izrae